POJAM I ULOGA RAUNOVODSTVA
RAUNOVODSTVO JE NAJZNAAJNIJI PODUZEU (language of business)
IZVOR
INFORMACIJA
O
zaokrueni sistem evidencije u kojemu se na poseban nain
planiraju, evidentiraju, kontroliraju i analiziraju stanja i
kretanja sredstava i poslova u poduzeu te na osnovu toga
sastavljaju raunovodstveni (financijski) izvjetaji. vjetina
biljeenja, razvrstavanja i skraenog prikazivanja u novanim
jedinicama izraenih poslovnih transakcija te interpretiranje iz
toga proizalih rezultata usluna funkcija koja prikuplja, obrauje i
prezentira raunovodstvene informacije o poslovanju poduzea i o
zainteresiranim korisnicima VRSTE RAUNOVODSTVA: a) poslovno
raunovodstvo (raunovodstvo poslovnog sustava, mikroraunovodstvo) b)
drutveno raunovodstvo (nacionalno raunovodstvo, makroraunovodstvo)
TRADICIONALNA STRUKTURA RAUNOVODSTVA: raunovodstveno planiranje
knjigovodstvo raunovodstvena kontrola raunovodstvena analiza
raunovodstveno informiranje
1. RAUNOVODSTVENO PLANIRANJE predvianje buduih dogaaja na
temelju podataka o proteklom poslovanju i oekivanih dogaaja
smanjuje neizvjesnost poslovanja u budunosti vrste planova:
flaksibilni plan, master plan rezultat planiranja: razliiti
predrauni, pretkalkulacije, planski financijski izvjetaji... 2.
KNJIGOVODSTVO najznaajniji evidencijski dio raunovodstva
orjentirano na prolost, biljei samo nastale poslovne dogaaje
uvjeti: 1) poslovni dogaaj je nastao 2) moe se vrijednosno izraziti
3) mijenja postojee stanje (aktive, pasive, prihoda ili rashoda)
1
4) postoji dokument dokaz o nastaloj transakciji metoda
evidencije = metoda dvojnog knjigovodstva rezultat: knjigovodstveni
obrauni, kalkulacije, financijski izvjetaji 3. RAUNOVODSTVENA
KONTROLA skup svih postupaka usmjerenih ka kontroli cjelokupnog
poslovanja (kontrola, revizija, inspekcija) cilj: otkrivanje i
otklanjanje nepravilnosti u poslovanju i poslovnim evidencijama
raunovodstvena kontrola usmjerena na sve faze obrade (ulaz, obrada,
izlaz) utvruje odstupanja planirano-ostvareno (predrauni-obrauni)
RAUNOVODSTVENA ANALIZA znaajan dio ukupne analize poslovanja
prouava podatke iz raunovodstvenih predrauna i raunovodstvenih
obrauna (planirano-ostvareno: uzroci i posljedice) usmjerena na
analizu financijskih izvjetaja daje prijedloge za poboljanje
poslovanja RAUNOVODSTVENO INFORMIRANJE prezentira korisnicima
informacije iz prethodnih dijelova raunovodstva korisnici mogu biti
interni i eksterni vrste informiranja: 1) prema opsegu
sistematizirane, detaljne 2) prema vremenu povremene, svakodnevne
3) prema izgledu unificirane, interno kreirane forma prezentiranje
raunovodstveni (financijski) izvjetaj izvjetaji za interne
korisnike su nestandardizirani, detaljni su (analitiki), odnose se
samo na segment ili na cjelinu poslovanje, pored stvarnih esto
sadre i planirane veliine, sastavljaju se svakodnevno ili periodino
izvjetaji za eksterne korisnike su propisani zakonom, sintetizirani
su, globalni i usmjereni na cjelokupno poslovanje, sadre samo
stvarne podatke
2
TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJ
BILANCA
RAUN DOBITI I GUBITKA
BILJEKE
IZVJETAJ O PROMJENAMA VLASNIKE GLAVNICE
IZVJETAJ O NOVANOM TOKU
FUNKCIONALNA STRUKTURA RAUNOVODSTVA:
RAUNOVODSTVO
FINANCIJSKO
TROKOVNO
UPRAVLJAKO
FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO orjentirano vanjskim korisnicima
prikazuje cjelinu poslovanja sintetizirane financijske informacije
finalni proizvod: temeljni financijski izvjetaji, porezna bilanca,
statistiki izvjetaji TROKOVNO RAUNOVODSTVO interno orjentirano
raunovodstvo prati trokove po prirodnim vrstama, mjestima i
nosiocima trokova (obrauni proizvodnje npr.) planiranje i kontrola
trokova
3
UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO orjentirano na planiranje i kontrolu
poslovnih aktivnosti rezultat: planovi, prorauni, posebni izvjetaji
za potrebe kontrole poslovanja RAUNOVODSTVENI PROCES: ulaz obrada
izlaz prikupljanje podataka o nastalim poslovnim dogaajima
klasificiranje poslovnih dogaaja evidentiranje u poslovnim knjigama
sastavljanje probne knjige sastavljanje financijskih izvjetaja
TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJ
1. BILANCA
AKTIVA imovina
PASIVA kapital obveze
lat. bi lanx = vaga s dvije zdjelice; franc. bil an = godinji
raun sistematizirani prikaz imovine, obveza i kapitala na odreeni
dan prikazuje s kojom imovinom poduzee raspolae i odakle ju je
nabavilo ukazuje na financijski poloaj poduzea (aktiva) imovina =
izvor imovine (pasiva)
a) IMOVINA (AKTIVA) resurs pod kontrolom poduzea proizlazi iz
prolih dogaaja od nje se oekuje budua ekonomska korist osnovni
uvjeti koje odreeni resurs mora zadovoljiti da bi bio prikazan u
bilanci kao imovina:
4
a) da je u vlasnitvu poduzea b) da ima mjerljivu vrijednost c)
da se od resursa moe oekivati budua ekonomska vrijednost (budua
ekonomska PODJELA IMOVINE: kriterij: a) pojavni oblik: materijalna
i nematerijalna (patenti, licence...) b) funkcionalnost:
(unovivost): dugotrajna (due od godine dana ili jednog ciklusa
poslovanja) i kratkotrajna (krae od godine dana ili jednog ciklusa
poslovanja)
IMOVINA:
1) DUGOTRAJNA a) nematerijalna b) materijalna c) financijska d)
potraivanja 2) KRATKOTRAJNA a) zalihe b) potraivanja c) financijska
imovina d) novac
DUGOTRAJNA IMOVINA 1) NEMATERIJALNA nema fiziki pojavni oblik
osnivaki izdaci, izdaci za razvoj, patenti, licence, koncesije,
franize, softver (ako je zaseban dio), goodwill (ako plati 1000, a
vrijedi 800, goodwill je 200 dobro ime), ostala prava nematerijalna
imovina u pripremi, dani predujmovi 2) MATERIJALNA ima fiziki
pojavni oblik prirodna bogatstva (zemljita, ume), graevinski
objekti, postrojenja, oprema, alati, pogonski i uredski namjetaj,
transportna sredstva, knjige, slike, djela likovnih umjetnika,
stambene zgrade i stanovi, viegodinji nasadi i osnovna stada
materijalna imovina u pripremi, dani predujmovi 3) FINANCIJSKA
ulaganje u vrijednosne papire (dionice, obveznice...), otkupljene
vlastite dionice, udjeli u povezanim poduzeima, dani zajmovi i
krediti, dani depoziti i jamevine 5
4) DUGORONA POTRAIVANJA potraivanja po osnovi prodaje na kredit
i ostala dugorona potraivanja
KRATKOTRAJNA IMOVINA 1) ZALIHE sirovine i materijali, rezervni
djelovi, sitan inventar, amabalaa, autogume, proizvodnja u toku
(zalihe nedovrene proizvodnje), gotovi proizvodi, trgovaka roba,
dani predujmovi za zalihe 2) KRATKORONA POTRAIVANJA potraivanja od
kupaca, potraivanja od zaposlenih, potraivanja za dividende i
uvjele u dobiti, potraivanja od kamata, potraivanja od drave 3)
FINANCIJSKA IMOVINA dani zajmovi i krediti, dani depoziti i
jamevine, vrijednosni papiri (mjenice, ekovi, komercijalni zapisi,
dionice...), poslovni udjeli i dionice povezanih drutava 4) NOVAC
novac u banci iro raun, izdvojena novana sredstva za akreditive,
izdvojena novana sredstva za investicije kunski i devizni raun
novac u blagajni glavna blagajna, blagajna prodavaonica, devizna
blagajna...)
b) IZVORI IMOVINE (PASIVA) izvori imovine predstavljaju pravne i
fizike osobe od kojih poduzee nabavlja svoje resurse podjela: a)
prema vlasnitvu: vlastiti i tui b) prema ronosti: kratkoroni,
dugoroni, trajni raunovodstvo biljei imovinsko-pravne odnose prema
izvorima imovine obveze (dugovi, kapital)
6
OBVEZE postojei dugovi proizali iz prolih dogaaja uzrokuju
odlijev resursa (podmirenje obveze) podjela: a) kratkorone krae od
jedne godine, obveze prema dobavljaima, obveze za primitak
kratkoronih kredita, obveze za izdane vrijednosne papire
(komercijalni zapisi), obveze za poreze, obveze prema zaposlenim
(plae) b) dugorone due od godine dana, obveze za izdane vrijednosne
papire (obveznice), obveze za primljene dugorone kredite... nain
podmirenja obveza: a) isplata sa iro-rauna b) ustupanje imovine c)
zamjena jedne obveze za drugu d) transformacija obveze u kapital
(trajnu obvezu)
KAPITAL dio imovine koji pripada vlasnicima poduzea ostatak
imovine nakon podmirenja obveza trajna obveza prema vlasnicima
poduzea dva osnovna dijela: uloeni kapital + zaraeni kapital stavke
kapitala su: uloeni kapital (dioniki kapital) premija na emitirane
dionice zadrana dobit ili preneseni gubitak neto dobit ili gubitak
(dobit/gubitat tekue godine) rezerve (zakonske rezerve, statutarne
rezerve, revalorizacijske1 rezerve...)
OSNOVNA RAUNOVODSTVENA JEDNADBA: IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE
AKTIVA = PASIVA KAPITAL = IMOVINA OBVEZE OBVEZE = IMOVINA KAPITAL
PRAVILA SASTAVLJANJA BILANCE: formalni izgled a) dvostrani pregled
(A|P) b) stepenasti pregled (A/P)1
revalorizacija je poveanje vrijednosti imovine
7
struktura AKTIVA Funkcionalnost Likvidnost opadajua rastua
PASIVA Namjena Ronost opadajua rastuaopadajua likvidnost, rastua
ronost (SAD)
rastua likvidnost, opadajua ronost (EU)
AKTIVA PASIVA AKTIVA PASIVA Dugotrajna imov. Kratkotrajna im.
nematerijalna Kapital novac Kratkorone materijalna financijska
obveze financijska Dugorone potraivanja potraivanja obveze zalihe
Dugorone Kratkotrajna im. Dugotrajna imov. obveze Kratkorone zalihe
potraivanja obveze Kapital potraivanja financijska financijska
materijalna novac nematerijalna VRSTE BILANCI: prema vremenu
sastavljanja: planske (proraunske, prethodne) stvarne (obraunske,
naknadne) za vanjske korisnike prema cilju (razlogu) sastavljanja:
poetna zakljuna probna = bruto nije temeljni izvjetaj fuzijska
diobena konsolidirana zbrojna sanacijska steajna likvidacijska
8
OBILJEJA DVOSTAVNOG (DVOJNOG) KNJIGOVODSTVA
SISTEMSKA CJELOVITOST sustavnost (sistematinost) evidentiranja
poslovnih promjena (odreeni poslovni dogaaj biljei se uvijek na
isti nain na odreenim kontima). cjelovitost evidencije (izvan
evidencijskog obuhvata ne ostaje nijedan poslovni dogaaj koji ima
odraza na poslovanje promatranog subjekta). naelo ralanjivanja ili
individualiziranja promjena odnosi se na ralanjivanje ukupnog
poslovnog procesa po razliitim osnovama: a) ralanjivanje ukupnog
procesa na pojedine faze ili na organizacijske jedinice u kojima se
proces poslovanja odvija b) ralanjivanje prema vremenu odvijanja
poslovnog procesa naelo grupiranja ili sistematiziranja promjena
svojevrsna je nadopuna naela ralanjivanja istovrsni poslovni
dogaaji se grupiraju, po razliitim osnovama, sumiraju s ostalim
poslovnim dogaajima kako bi se dobila informacija o poslovanju
cjeline KRONOLOKA EVODENCIJA poslovni dogaaji biljee se redosljedom
unjihovog nastajanja to osigurava uvid u kronologiju poslovanja
subjekata u knjigovodstvenoj evidenciji se primjenjuje posebni
(skraeni) nain biljeenja ve nastalih poslovnih promjena 9
KVANTITATIVNI VRIJEDNOSNI IZRAZ svaki poslovni dogaaj koji je
predmet knjigovodstvene evidencije mora imati vrijednosni izraz,
tj. mogue ga je prikazati u monetarnom iznosu. To je svoenje
razliitih poslovnih dogaaja na zajedniki nazivnik to dalje omoguuje
njihovo sumiranje i zbirno iskazivanje NAELO DOKUMENTIRANOSTI
evidencija se provodi na temelju uredno sastavljenih i od ovlatenih
osoba prtpisanih i prekontroliranih isprava (dokumenata) koji
dokazuju nastanak poslovne promjene NAELO FORMALNOSTI tumai se
dvojako: formalnost u smislu pravila struke ili formalnost u smislu
evidencije na zakonom propisani nain formalnost knjigovodstvene
evidencije je najee kombinacija navedenih elemenata, s tim da je
ponekad dana prednost zakonskim propisima u odnosu na pravila
struke ili obrnuto PRAVILA EVIDENCIJE U SUSTAVU DVOJNOG
KNJIGOVODSTVA svaka poslovna promjena istovremeno se i u istom
iznosu evidentira na dugovnoj strani jednog (ili vie) konta i na
potranoj strani jednog (ili vie) konta rije je o dvostrukom
promatranju ekonomskih kategorija jer se svaka poslovna promjena
odraava na najmanje dva konta sa suprotnim znaenjima (jedan konto
duguje, drugi konto potrauje)
KONTO konto je nositelj podataka koji omoguuje pojedinano
praenje stanja i promjena ekonomskih kategorija koje su predmet
raunovodstvenog obuhvaanja konto sadri: a) naziv pozicije (imovine,
izvora imovine ili procesa koji se evidentira) b) broj konta (ifru)
c) datum nastanka poslovne promjene d) dokument na osnovu kojeg je
evidentirana promjena e) kratak opis promjena f) vrijednosni iskaz
promjene broj konta ----naziv konta ----datum dokument isprava opis
poslovnog dogaaja duguje vrijednost potrauje saldo
10
duguje plus poveanje zaduenje ulaz kreiranje dobit
potrauje minus smanjenje priznanje izlaz odobrenje kredit
11
BILANINE POSLOVNE PROMJENE Svi bilanini poslovni dogaaji mogu se
sumirati u tipine poslovne dogaaje koji izraavaju etiri vrste
bilaninih poslovnih promjena kategorizacija njemakog toriteriara
Papea 1) KONCENTRINO KRETANJE poveanje aktive uz istovremeno
smanjenje aktive za isti iznos promjene u strukturi aktive dok
pasiva ostaje nepromijenjena samo kvalitativna promjena mijenja se
struktura imovine dok se unupna suma bilance ne mijenja 2)
PERIFERNO KRETANJE poveanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive
za isti iznos promjene u strukturi pasive dok aktiva ostaje
nepromijenjena samo kvalitativna promjena mijenja se struktira
izvora imovine dok se ukupna suma bilance ne mijenja 3)
CENTRIPETALNO KRETANJE poveanje aktive uz istovremeno smanjenje
pasive za isti iznos dolo je do kvalitativnih i kvantitativnih
promjena u bilanci promjenjena je struktura aktive i pasive i
povean je zbir bilanci 4) CENTRIFUGALNO KRETANJE smanjenje aktive
uz istovremeno smanjenje pasive za isti iznos dolo je do
kvalitativnih i kvantitativnih promjena u bilanci promjenjena je
struktura aktive i pasive i smanjen je zbir bilance
12
POSLOVNE KNJIGE
POSLOVNE KNJIGE evidencije u koje unosimo podatke o nastalim
poslovnim dogaajima, kako kronoloki, tako i sustavno skup
evidencija koje trgovako drutvo vodi da bi osiguralo potrebne
podatke o svom poslovanju OBLIK POSLOVNIH KNJIGA ovisi o tehnici
unosa podataka poslovnih promjena kod rune i poluautomatizirane
obrade podataka poslovne knjige vode se u obliku slobodnih listova
(kartoteka) ili uvezanih listova (oblik knjige) ako se poslovne
knjige vode pomou elektronikog raunala podaci se unose na
odgovarajue nositelje OBILJEJA POSLOVNIH KNJIGA poslovne knjige
vode se sukladno naelima sustava dvojnog knjigovodstva poslovne
knjige se vode i zakljuuju za poslovnu godinu, koja je jednaka
kalendarskoj godini neovisno o tehnici unosa poslovnih promjena,
poslovne knjige moraju biti utemeljene na naelu nepromjenjivog
zapisa o nastalom poslovnom dogaaju
13
naknadna ispravka unesenog podatka provodi se kao nova
knjigovodstvena stavka tako da bude vidljiv uinak promjene iz
razlike novog, prethodnog podatka ZAHTJEVI UNOSA unos podataka u
poslovne knjige organizira se i obavlja tako da osigurava (lanak 9
ZOR-a) zahtjeve kontrole unosa podataka ispravnost unesenih
podataka uvanje podataka mogunost uporabe podataka mogunosti
dobivanja uvida u promet i stanje konta glevne knjige mogunost
uvoda u konologiju obavljenog unosa u poslovne knjige
PODJELA POSLOVNIH KNJIGA 1) TEMELJNE KNJIGE a) Glavna knjiga b)
Dnevnik 2) POMONE KNJIGE a) Analitike evidencije b) Ostale pomone
knjige
1) TEMELJNE KNJIGE: a) GLAVNA KNJIGA osnovna poslovna knjiga u
koju se sustavno i kronoloki upisuju poslovni dogaaji na imovini,
obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima i financijskom rezultatu
skup konta koji su u glavnoj knjizi razvrstani odreenim redosljedom
koji odreuje kontni plan nastaje ralanjivanjem bilance na sastavne
dijelove (za pozicije imovine i izvora imovine) konta rashoda i
prihoda otvaraju se na temelju knjigovodstvene isprave i poslovnoj
promjeni b) DNEVNIK
14
osnovna poslovna knjiga u koju se kronoloskim redosljedom
evidentiraju svi knjigovodstveni poslovni dogaaji (dnevnik je
kronoloka evidencija) upotreba dnevnika pomae u otkrivanju pogreaka
(kontrolna funkcija dnevnika dnevnik sadri sve informacije o jednom
poslovnom dogaaju na jednom mjestu duguje i potrauje za dane
poslovne dogaaje biljei se zajedno nain unosa podataka: (a)
prijenosna metoda upis poslovnih promjena u dnevnik nakon ega se te
iste zabiljeke prenose u glavnu knjigu (b) kopirna metoda istodobno
knjienje u dnevnik i u glavnu knjigu (c) raunalna obrada podataka
glavna knjiga i dnevnik su datoteke (unos se obavlja samo jednom, a
dalje se programskim naredbama prenosi u ostale evidencije)
VRIJEDNOST TRANSAKCIJA ZABILJEENIHU GLAVNOJ KNJIZI = = VRIJEDNOST
TRANSAKCIJA ZABILJEENIH U DNEVNIKU
2) POMONE KNJIGE dopuna glavnoj knjizi, razrada podataka a)
ANALITIKA EVIDENCIJA SIROVINA I MATERIJALA MATERIJALNO
KNJIGOVODSTVO b) ANALITIKA EVIDENCIJA ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA c)
ANALITIKA EVIDENCIJA ZALIHA TRGOVAKE ROBE ROBNO KNIGOVODSTVO d)
ANALITIKA EVIDENCIJA KUPACA SALDA KONTI KUPACA e) ANALITIKA
EVIDENCIJA DUGOTRAJNE IMOVINE f) ANALITIKA EVIDENCIJA PLAA g)
KNJIGA BLAGAJNE h) KNJIGA DUGOTRAJNE IMOVINE INVENTARA
15
DUGOTRAJNA IMOVINA
OBILJEJA DUGOTRAJNE IMOVINE: stalnost pojavnog oblika to je
imovina koja zadrava isti pojavni oblik kroz due razdoblje (due od
1. god.) dugotrajna imovina nije namjenjena prodaji ve se koristi u
poslovnom procesu ne troi se jednokratno, u jednom proizvodnom
ciklusu, ve se ista u nepromijenjenom obliku unosi u vie
proizvodnih ciklusa zbog specifinosti troenja podlijee obraunu
amortizacije
OBILJEJA I VRSTE NEMATERIJALNE DUGOTRAJNE IMOVINE nematerijalna
dugotrajna imovina je neopipiljiva najee su to razna prava ili
unaprijed plaeni trokovi iz kojih e poduzee ostvariti odreenu
ekonomsku korist oteana je prenosivost te imovine
16
nemogunost njene pojedinane prodaje zbog visoke povezanosti te
imovine s cijelinom poslovanja poduzea (npr. osnivaki izdaci,
goodwill) VRSTE: a) osnivaki izdaci b) izdaci za istraivanje i
razvoj c) patenti, licence, koncesije, zatitni znaci d) goodwill
OSNIVAKI IZDACI smatraju se trokovima razdoblja u bilanci su jedna
od stavki nematerijalne imovine to su izdaci poetnih aktivnosti ili
izdaci utemeljenja (osnivanja) pravnih subjekata to su izdaci za
studije i projekte u vezi s osnivanjem, izdaci za struno
osposobljavanje, izrada statuta i pravilnika i sl. IZDACI ZA
ISTRAIVANJE I RAZVOJ IZDACI ZA ISTRAIVANJE priznaju se kao rashodi
u razdoblju u kojem nastaju aktivnosti su istraivanja aktovnosti
koje imaju za cilj stjecanje novih spoznaja iznalaenje ocjena,
konanog izbora primjena istraivakih nalaza i drugih znanja
iznalaenje alternativa za materijale, pronalaske istrauje
alternative za materijale, pronalaske, proizvode, postupke, sustave
i usluge oblikovanje, dizajn, ocjenjivanje i konaan izbor moguih
alternativa novih ili poboljanih materijala, proizvoda, usluga
IZDACI ZA RAZVOJ tehnika provedivost nematerijalnog sredstva koje
se dovrava je takva da e biti raspoloivo za uporabu ili prodaju
postoji namjera dovrenja nematerijalnog sredstva te njegova uporaba
ili prodaja postoji mogunost uporabe ili prodaje nematerijalnog
sredstva PATENTI, LICENCIJE, FRANIZE, ZATITNI ZNACI LICENCA je
otkupljeno pravo koritenja tueg patentiranog izuma. Kuplja licence
znai npr. kupnju prava proizvodnje nekog proizvoda na neko vrijeme
FRANIZA je pravo koje se stjee kada jedno poduzee plaa drugom
naknadu za odreeno poslovanje za tono odreeno vrijeme, svrhu i
podruje. Npr. franize u fast-food industriji PATENT je iskljuivo
pravo koritenja vlastitog pronalaska ili izuma kojega stjee
izumitelj nakon registracije patenta od nadlene institucije.
Stjecanje moe biti interno ili eksterno 17
za koritenje patenta, licencije i franize bitno je znati da li
se naknada plaa unaprijed za vie razdoblja (poslovnih godina) ili
je ugovoreno plaanje u obrocima. Ako su patent, licencija ili
franiza steeni jednokratnom uplatom stjecatelj ih knjii kao
dugotrajno nematerijalnu imovinu ZATITNI ZNAK predstavlja simbol
poduzea po kojem je isto prepoznatljivo i razlikuje se od slinih
proizvoaa i istovrsnih proizvoda. Zatitni znak ima promidbene
ciljeve, a da bi se zatitio od zloporabe potrebno ga je
patentirati. Zatitni znak se moe interno razvijati (ne priznaje se
kao nematerijalna imovina) i moe biti kupljen (priznaje se kao
nematerijalna imovina) GOODWILL dobar glas je ugled poduzea koji je
rezultat njegove reputacije na tritu, monopola ili konkurentske
snage goodwill se ne moe izdvojeno identificirati i vrednovati i ne
moe se samostalno kupovati i prodavati goodwill je sastavni dio
vrijednosti trgovakog drutva kao cjeline i nije mjerljiv kao
izdvojena stavka interno sreeni goodwill ne iskazuje se kao stavka
dugotrajne nematerijalne imovine eksterno steeni goodwill iskazuje
se kao stavka dugotrajne nematerijalne imovine goodwill se iskazuje
kao stavka dugotrajne nematerijalne imovine ako je proizaao iz
postupka stjecanja drugog trgovakog drutva pri prodaji drutva kao
cjeline iskazuje se u bilanci stjecatelja, a utvruje se kao razlika
izmeu plaene kupovne cijene za trgovako drutvo koja je vea od
ukupne trine vrijednosti imovine tog trgovakog drutva u trenutku
stjecanja spremnost da stjecatelj plati vie od ukupne trine
vrijednosti trgovakog drutva u trenutku stjecanja znai da je
spreman platiti dodatan iznos za goodwill, jer oekuje natprosjenu
ekonomsku korist od goodwilla u budunosti
OBILJEJA I VRSTE MATERIJALNE DUGOTRAJNE IMOVINE imovina u
materijalnom obliku (opipljiva, dodirljiva) zadrava isti pojavni
oblik due od godine dana ili nee biti utroena u jednom proizvodnom
ciklusu svoju vrijednost postupno prenosi na nove uinke podjela: a)
zemljita i ume b) graevinski objekti c) postrojenje i oprema
(strojevi)
18
d) alati, pogonski i uredski inventar, namjetaj i transportna
sredstva e) predujmovi za materijalna sredstva f) stembene zgrade i
stanovi g) ostala materijalna imovina NABAVA MATERIJALNE DUGOTRAJNE
IMOVINE kupovinom na tritu izradom u vlastitoj reiji razmjenom za
drugo sredstvo poslovnim spajanjem dravnom potporom dinancijskim
najmom inventurnim vikovima darivanjem u trokove nabeve imovine
ukljueni su kupovna cijena (faktura dobavljaa), carina i druge
uvozne pristojbe za uvezena sredstva, svi izravni trokovi koji se
mogu pripisati dovoenju sredstava u radno stanje za namjeravanu
upotrebu, svi eventualni trgovinski popusti i odbici odbijaju se o
prispjeu od kupovne cijene u trokove nabave postrojenja i opreme
ukljuujemo izdatke za projektnu i drugu dokumentaciju na temelju
koje je kupljena odnosno izraena ili doraena oprema, trokovi
utovara i istovara, prijevoza i pretovara, osiguranja u vrijeme
prijevoza, preuzimanja i slino, izdaci za ugradnju i montau opreme,
provjeru tehnike ispravnosti opreme i slino izdaci nabave
graevinskih objekata su priprema gradilita, projektna i druga
dokumentacija na temelju koje je obavljena izgradnja graevinskog
objekta, izdaci za dobivanje potrebnih dozvola za prikljuke na
vodovodnu, plinsku i druge mree, izdaci za ureivanje povrina
namjenjenih graevinskim objektima (pristupne ceste, staze...)
naknadni izdaci naknadna ulaganja na dugotrajnu imovinu mogue je
luiti dvije vrste naknadnih izdataka vezanih za postojeu dugotrajnu
imovinu: a) izdatke koje treba kapitalizirati kroz uveanje bruto
knjigovodstvenog iznosa postojee imovine b) izdatke koje treba
prikazati kao rashode prilikom nastanka naknadni izdatak na
nekretnini, postrojenju i opremi priznaje se kao sredstvo, samo ako
izdaci poboljavaju stanje sredstva iznad njegovog prvobitno
procjenjenog stanja ako se naknadnim izdacima ne povea nego samo
obnavlja postojea funkcija dugotrajne imovine takvi izdaci imaju
karakter rashoda koji se dijele na:
19
i
a) trokove investicijskog odravanja koji nastaju neravnomjerno u
duim obraunskim razdobljima i u pogledu visine predstavljaju
znaajne iznose trokova b) trokove tekueg odravanje koji se
ravnomjerno kontinuirano pojavljuju tijekom razdoblja koritenja
imovine u cilju odravanja svakodnevne funkcije te imovine
METODE PROCJENE METODE VREDNOVANJA IMOVINE TROAK NABAVE je
nepromjenjiv, lako ga je tono odrediti i kontrolirati. Nepovoljan u
uvjetima promjene cijena. Povijesni troak = Troak kupnje + Trokovi
nastali dovoenjem imovine u sadanje stanje i na sadanju lokaciju
TEKUI TROAK je iznos novca ili novanih ekvivalenata potrebnih da se
ista ili ekvivalsntna imovina nabavi u sadanjosti TRINA VRIJEDNOST
se esto koristi kod financijskih instrumenata. Oznaava iznos koji
se moe dobiti od prodaje ulaganja na aktivnom tritu procjena po
dnevnoj cijeni na dan sastavljanja bilance. Podlona je promjenama.
NETO UTRIVA VRIJEDNOST se koristi kao metoda procjene zaliha.
Oznaava procjenjenu prodajnu vrijednost umanjenu za procjenjene
trokove nune da se obavi prodaja NADOKNADIVA VRIJEDNOST se
upotrebljava kod procjene nekrentina, postrojenja i opreme. Oznaava
iznos za koji se oekuje da e se nadoknaditi od budue upotrebe
sredstva ukljuujui njegov ostatak vrijednosti kod otuenja FER
VRIJEDNOST se sve vie koristi kao metoda procjene imovine. Iznos za
koji sredstvo moe biti razmjenjeno izmeu obavijetenih i voljnih
stranaka u transkciji pred pogodbom (MRS 16.6.)
TROKOVI POSLOVANJA
Trokovi su nuna ulaganja uinjena u svrhu postizanja uinaka
(proizvodnju proizvoda, obavljanje usluga, nabavu trgovake
robe...). Trokovi su novani izraz utroaka sirovina, materijala,
postrojenja i opreme, alata i pogonskog inventara, usluga drugih,
plaa i nadnica koji nastaju u poslovanju. Vrijednost uinaka
(proizvoda i usluga) izraena je kroz iznos trokova koji su nastali
u svezi sa stvaranjem tih uinaka. Trokovi Rashodi KLASIFIKACIJA
TROKOVA PREMA VREMENU NASTANKA
20
POVIJESNI ILI PROLI su trokovi koji su nastali u prolom
obraunskom razdoblju. To su trokovi na koje menadment ne moe
utjecati i koji su prezentirani u financijskim i raunovodstvenim
izvjetajima. Povijesni trokovi su prole aktivnosti i poslovne
odluke koje je menadment poduzeo i donio u prolom obraunoskom
razdoblju BUDUI ILI PLANIRANI su trokovi za koje se oekuje da e
nastati u buduem obraunskom razdoblju. Budui trokovi predstavljaju
aktivnosti i poslovne odluke koje menadment eli poduzeti i
ostvariti u buduem obraunskom razdoblju KLASIFIKACIJA TROKOVA PREMA
KRITERIJU DOSPJELOSTI NEDOSPJELI TROkovi su knjigovodstvene
vrijednosti dugotrajne imovine i zaliha (ulaznih i izlaznih).
Postaju dospjeli kada se ta imovina utroi, proda ili na drugi nain
otui DOSPJELI TROKOVI su rashodi. KLASIFIKACIJA PREMA REAGIRANJU NA
PROMJENE AKTIVNOSTI VARIJABILNI TROKOVI reagiraju na promjene u
stupnju zaposlenosti (stupnju iskoritenja kapaciteta), tako da
rastu (padaju) usporedo s porastom (padom) iskoritenja kapaciteta.
Osnovna obiljeja varijabilnih trokova su da u masi raste i pada s
promjenom razine aktivnosti. Dijele se na proporcionalno
varijabilne (mijenjaju se u istoj proporciji kao i promjena razine
aktivnosti), progresivno varijabilne (mijenjaju se bre od promjene
zazine aktivnosti) i degresivno varijabilni (mijenjaju se sporije
od promjene razine aktivnosti). Primjer varijabilnih trokova je
utroak materijala, energije, rada i slino. FIKSNI TROKOVI ostaju
jednaki (stalni), bez obzira na promjenu stupnja iskoritenja
kapaciteta, tj. ne reagiraju na promjene u razini aktivnosti.
Neovisno o stupnju iskoritenja kapaciteta nastaju zato to trgovako
drutvo raspolae s odreenim proizvodnim kapacitetom. Primjer fiksnih
trokova je amortizacija, osiguravanje i investicijsko odravanje
dugotrajne imovine, trokovi administracije i uprave i sl. MJEOVITI
TROKOVI su varijabilni trokovi s fiksnim komponentama ili fiksni
trokovi s varijabilnim komponentama KLASIFIKACIJA PREMA NAINU
PRAENJA TROKOVA I. IZRAVNI (DIREKTNI) TROKOVI su trokovi nastali u
poslovnom procesu koji se mogu pratiti izravno po pojedinom uinku
NEIZRAVNI (OPI, ZAJENDIKI) TROKOVI su trokovi nastali u poslovnom
procesu koje je nemogue odvojeno pratiti po uincima jer su
zajedniki trokovi za vie uinaka, a iji se raspored na uinke provodi
primjenom razliitih kriterija, postupaka i metoda KLASIFIKACIJA
PREMA NAINU PRAENJA TROKOVA II. PRIMARNI trokovi konkretno
sadravaju troak direktnog materijala, sirovina, rezervnih dijelova
i sl. koji se u procesu proizvodnje pretvaraju u uinke odnosno
nositelje tih trokova. To su oni trokovi koji kvantitativno, ali i
kvalitativno ulaze u gotove proizvode. Nastaju na odreenom mjestu
troka i mogu se izravno pripisati odreenom nositelju troka 21
SEKUNDARNE trokove ine trokovi koji su preneseni s jednog mjesta
troka na drugo mjesto troka KONVERZIJSKI trokovi su svi trokovi
koji nastaju u procesu konverzije sirovina i materijala u korisne
uinke. Tu ubrajamo trokove direktnog rada te ostale ope trokove
proizvodnje KLASIFIKACIJA PREMA MOGUNOSTI UKLJUIVANJA U VRIJEDNOST
ZALIHA TROKOVI PROIZVODA izjednaavaju se s proizvodnim trokovima
kao trokovi nastali u proizvodnji proizvoda namjenjenih prodaji.
Dijele se na dio koji ostaje zadran kroz vrijednost zalihe kao
imovina u bilanci (nedospjeli trokovi) i na dio koji postaje
rashodima tekueg obraunskog razdoblja, u tijelu trokova koji se
odnosi na prodane proizvode (dospjeli trokovi) TROKOVI RAZDOBLJA se
ne obraunavaju po proizvodima ili uslugama jer se u ukupno nastalom
iznosu nadoknauju iz rashoda u kojem se nastali PODJELA TROKOVA
PREMA PRIRODNIM VRSTAMA MATERIJALNI TROKOVI su trokovi sirovina i
materijala, ambalaa i sitnog inventara, utroene energije, rezervnih
dijelova, troak materijala i dijelova za tekue investicijsko
odravanje objekta TROKOVI USLUGA (PROIZVODNIH I NEPROIZVODNIH) su
usluge izrade i dorade proizvoda, usluga prijevoza, odravanje
objekta i opreme, istraivanja i razvoja, osiguranja imovine, usluge
platnog prometa i banaka, promidbe i reklame, komunalne usluge, ptt
usluge, usluge savjetovanje itd
PRAVILA KNJIENJA TROKOVA konta trokova prilikom knjienja uvijek
duguju nastanak trokova moe se saeto svesti na dvije osnove: a)
trokovi koji nastaju kao posljedica troenja imovine (dugotrajne i
kratkotrajne) koja je do trenutka troenja iskazana kao imovina b)
trokovi koji nastaju kao posljedica poveanja obveza zbog koritenja
(utroka) raznih vrsta usluga (budui da se te usluge ne mogu
iskazati kao imovina jer nemaju materijalni oblik postojanja.
Visina tih trokova odreena je iznosom obveza prema dobavljaima,
prema zaposlenima, ostalim obvezama iz poslovanja) NAMJENE
INFORMACIJA O TROKOVIMA VREDNOVANJE ZALIHA menadment mora znati
koji se trokovi ukljueni u trokove zaliha poslovnog objekta 22
UTVRIVANJE DOBITI menadment treba znati koji se trokovi
oduzimaju od prihoda u izvjetaju o dobiti pri utvrivanju dobiti za
odreeno razdoblje FINANCIJSKO PLANIRANJE menadment upotrebljava
informacije o trokovima pri planiranju i postavljanju financijskih
ciljeva KONTROLA POSLOVANJA menadment upotrebljava informacije o
stvanrim trokovima za ocjenu izvrenja u odnosu na planirane trokove
ODLUIVANJE menadment se mora esto koristiti informacijama o
trokovima pri izboru izmeu alternativama
AMOTRIZACIJA
amortizacija je postupno troenje dugotrajne nematerijalne i
materijalne imovine te vrijednosno izraeno prenoenje dijela
vrijednosti te imovine na proizvode i usluge problematika sustavne
raspodjele troka nabave nastalog u svezi stjecanja dugotrajne
imovine na budua razdoblja tijekom procijenjenog vijeka trajanja
pritom se sueljavaju trokovi nabave imovine rasporeeni na razdoblje
s buduim prihodima kroz razdoblja koja poduzee oekuje ostvariti od
upotrebe dugotrajne imovine
23
POLITIKA AMORTIZACIJE IZBOR OSNOVICA ZA OBRAUN AMORTIZACIJE
mogunost izbora stope amortizacije primjene razliitih metoda
amortizacije izbor amortizacije prema predmetu grupni ili
pojedinani otpis izabrana politika amortizacije mora se dosljedno
primjenjivati DOMINACIJA IMOVINE KOJA SE AMORTIZIRA sredstva za
koja se oekuje da e se koristiti due od jednog obraunskog razdoblja
sredstva koja imaju ogranien korisni vijek trajanja sredstva koja
poduzee dri za uporabu u proizvodnji ili prodaji robe ili pruanju
usluga za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe
OSNOVICA ZA OBRAUN AMORTIZACIJE bruto knjigovodstvena vrijendost
zasniva se na povijesnim trokovima umanjenima za troak nabave
prednosti: dokumentacija je utemeljena na izvornim podacima,
pouzdana veliina koja se moe lako kontrolirati, konstantna kroz
cijelo razdoblje i zato je obraun amortizacije primjenom te
osnovice jednostavan, pouzdan i ne izaziva velike trokove
rezidualna vrijendost = troak nabave ostatak vrijednosti
METODE OBRAUNA AMORTIZACIJE 1) FUNKCIONALNA temelji se nauinku
2) VREMENSKA temelji se na vremenu a) proporcionalni b) degresivni
c) progresivni
VIJEK TRAJANJA korisni vijek trajanja dugotrajne nematerijalne i
materijalne imovine moe se izraziti u broju razdoblja u kojima se
oekuje da e trgovako drutvo upotrebljavati imovinu koja se
amortizira ili broju proizvoda ili slinih jedinica za koje se
oekuje da e trgovako drutvo ostvariti upotrebon te imovine korisni
vijek trajanja dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine
mjerilo je za utvrivanje stope amortizacije stopa amortizacije = n
(vijek trajanja)
24
100 u skladu s tokom 62. MRS 16. razliite se metode mogu
koristiti za sustavno rasporeivanje amortizirajueg iznosa imovine
tijekom njezinog vijeka upotrebe. Te metode ukljuuju: linearnu
metodu, metodu opadajueg salda i metodu jedinica proizvoda u odnosu
na prethodno reeno prema MRS-u 16 ne preporua se upotreba
progresivnih metoda obrauna amortizacije
VREMENSKE METODE pri utvrivanju vijeka upotrebe sredstva
potrebno je razmotriti sljedee imbenike: oekivanu upotrebu
sredstva. Upotreba se ocjenjuje na osnovi oekivanog kapaciteta
sredstava ili fizikog uinka oekivano fiziko trajanje i troenje koje
ovisi o proizvodnim imbenicima, kao to je broj smjena u kojima e se
sredstvo koristiti, program popravka i odravanja u subjektu i briga
o odravanju sredstva dok se ne koristi tehniko i ekonomsko stareje
koje proistjee iz promjena ili poboljanja u procesu proizvodnje ili
zbog promjene potranje na tritu za proizvodom ili uslugom koje daje
sredstvo zakonska ili slina ogranienja vezana uz koritenja
sredstva, kao to je datum isteka najmova
POLITIKA PADAJUE (DEGRESIVNE) AMORTIZACIJE troak amortizacije
najvei je u prvoj godini, a zatim opada koristi svojstvo
amortizacije da, osim to je to troak, predstavlja izvor
financiranja poduzea pogodna je za poveanje solventnosti jer se
tako bre vraa uloeni novac u dugotrajnu imovinu
POLITIKA RASTUE (PROGRESIVNE) AMORTIZACIJE osigurava najvei
financijski rezultat u prvoj godini, a kasnije sve manji pogodna je
za poduzee koje eli to pije iskazati bolji financijski razultat i
tako poveati dividende, potranju za dionicama i teaj dionica, tj.
privui ulagae (poveati kapacitet i obujam poslovanja)
POLITIKA LINEARNE METODE AMORTIZACIJE temelji se na obraunu
amortizacije ovisno o iskoritenju imovine
25
procjenjuje se ukupna koliina uinaka koja e biti proizvedena u
vijeku trajanja imovine, zatim se vtvruje iznos amortizacije koji
otpada na jedinicu uinka, tako da se stavljaju u odnos vrijendost
imovine (osnovica za obraun amortizacije) s predvienom koliinom
uinaka ova je metoda promjenjiva kod obrauna amortizacije za
imovinu, u pravilu, kraeg vijeka trajanja i za imovinu iji su uinci
lako mjerljivi npr. troak nabave kamiona je 200.000kn, predvieni
vijek trajanja u km je 400.000km, u prvoj godini prijee 50.000km
(25.000kn), s krajem 6. godine proao je 400.000km, kamion je i
dalje u funkciji, ali bez obrauna amortizacije
TROKOVI RADA
STRUKTURA PLAE plaa koju djelatnik prima za pokrie svojih
osobnih potreba je neto plaa iznos neto plae uvean za poreze i
doprinose iz plae ini bruto plau
26
osim toga bruto plae su oporezovane doprinosima na plau koje
predstavljaju obvezu poslodavca i za koji se uveava troak bruto
plae neto plaa + porezi i doprinosi iz plae = bruto plaa +
doprinosi na plae = bruto trokovi plae
Plaa za izvreni rad i naknada plae sastoji se iz: a) Osnovne
plae utvrene na temelju poslova koje radnik obavlja prema mjerilima
sloenosti i uvjetima rada koji se najee utvruju pomou koeficijenata
b) Dodataka na plau za posebne i oteane uvjete rada (prekovremeni,
rad nedjeljom, noni rad, rad za blagdane...) c) Stimulativnog
dijela plae kao oblik nagraivanja radnika koji postiu natprosjene
rezultate d) Naknada plae za razdoblje kada ne radi e) Plae u
naravi su odreeni primici u naravi (dobrima ili sulugama) kao npr.
koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate na kredite
i druge pogodnosti koje poslodavci daju radnicima Knjienje plae:
Plae se knjie u: a) Glavnoj knjizi na temelju zbirnih podataka iz
platne liste b) Analitikom knjigovodstvu plaa u kojem se za svakog
radnika vodi zaseban analitiki konto sa svim podacima vanim za
utvrivanje prava iz rada i mjesenog iznosa plae pojedinca
Izraun bruto plae za izvreni rad u Zagrebu: RED. BROJ. OPIS 1.
Bruto plaa 2. Doprinosi iz plae mirovinsko I. stup (15%) mirovinsko
II. stup (5%) 3. Dohodak 4. Osobni odbitak
IZNOS 6.000,00 1.200,00 900,00 300,00 4.800,00 1.600,00
27
5. 6. 7. 8. 9.
10.
Porezna osnovica Porez (15%) Prirez (za Zagreb 18%) Isplata
radniku Doprinosi na plau za zdravstveno osiguranje za sluaj
ozljede na radu za zapoljavanje Ukupni troak plae
3.200,00 480,00 86,40 4.233,60 1.032,00 900,00 30,00 102,00
7.032,00
trgovako drutvo je obvezno radniku prilikom isplate plae uruiti
obraun plae iz kojeg je vidljivo na koji nain je utvren iznos plae
i naknade plae
Trokovi dnevnice i slubenog puta: dnevnice za slubena putovanja
u zemlji i inozemstvu isplauju se za putovanja iz mjesta u kojem je
mjesto rada radnika koji se upuuje na slubeno putovanje u drugo
mjesto, a radi obavljanja odreenih poslova njegovog radnog mjesta
dnevnice za slubena putovanja jesu naknade za pokrie trokova
prehrane, pia i prijevoza u mjestu u koje je radnik poslan na
slubeni put iznos dnevnice su neoporezivi primici do odreenog
iznosa, a iznos iznad propisanog smatra se plaom osim dnevnice u
trokove slubenog putovanja ukljuuju se i naknade trokova prijevoza
i naknade trokova noenja u visini stvarnih trokova Terenski dodatak
i trokovi prijevoza na posao i s posla: terenski dodatak je
nadoknaivanje poveanih dnevnih trokova koji radniku nastaju zbog
rada na terenu terenski dodatak u zemlji i inozemstvu isplauje se
kada radnik boravi izvan svojeg mjesta prebivalita ili uobiajenog
boravita radi poslova koje obavlja izvan sjedita poslodavca ili
sjedita njegove izdvojene poslovne jedinice (najmanje 30km) pravo
na terenski dodatak ostvaruje se za sve dane boravka na terenu, bez
obzira da li se radi o radnim ili neradnim danima terenski dodatak,
dnevnica i naknada za odvojeni ivot meusobno se iskljuuju te se
radniku za isto razdoblje moe isplatiti samo jedna vrsta ovih
primanja naknade trokova prijevoza na posao i s posla mjesnim i
meumjesnim prijevoznim sredstvima u visini stvarnih izdataka, prema
cijeni mjesene odnosno pojedinane vozne karte Potpore radnicima,
prigodne nagrade, darovi i otpremnine: Potpore mogu biti:
28
potpore zbog invalidnosti radnika (neoporeziv iznos potpore do
2.500,00 kn godinje) potpore za lsuaj smrti radnika (neoporezivi
iznos potpore do 7.500,00 kn godinje) potpore u sluaju smrti ueg
lana obitelji (neoporeziv iznos potpore do 3.000,00 kn godinje)
potpore zbog bolovanja dueg od 90 dana (neoporezivi iznos potpore
do 2.500,00 kn godinje) Prigodnim nagradama smatraju se jubilarne
nagrade i prigodne godinje nagrade: prigodnim godinjim nagradama
smatraju se isplate za Boi ili Uskrs (boinica ili uskrsnica) ili
isplate prije odlaska na godinji odmor (regres). Ukupno utvren
godinji neoporezivi iznos je 1.6000,00 kn koji se moe isplatiti po
jednoj ili vie osnova (npr. 1.000,00 kn za regres i 600,00 kn
boinice) jubilarne nagrade ostvaruju se za odreeni broj navrenih
godina radnog staa kod istog poslodavca dar radnicima moe biti dar
djetetu do 15 godina starosti u vrijendosti 400,00 kn (povodom dana
Svetog Nikole ili Boia). Dar se moe isplatiti u novcu i u naravi.
takoer poslodavac moe tijekom godine dati radniku dar u vrijednosti
do 400,00 kn godinje, ali iskljuivo u naravi (darivanje dobara ili
usluga) Trokovi strunog usavravanja, kolovanja i stipendiranja:
trokovima strunog usavravanja smatraju se iznosi isplaeni za
sudjelovanje radnika na seminarima, simpozijima, savjetovanjima,
teajevima i svim drugim oblicima strunog usavravanja trokovi
kolovanja smatraju se kolarine koje poduzee plaa za svoje radnike u
skladu s ugovorom o kolovanju za stjecanje svih stupnjeva naopbazbe
(srednja kola, vie, sveuilini studij, doktorat i sl.) stipendije su
isplaene uenicima i studentima za redovito kolovanje na srednjim,
viim i visokim kolama uz uvijet da uenik ili student nije s
poduzeem isplatiteljem u ugovoru o nesamostalnom radu
ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA
Imovina u obliku materijali ili dijelova, namjenjena troenju u
proizvodnji ili pruanju usluga.
29
evidentiraju se u: a) skladinoj evidenciji pojedinano za svaku
vrstu sirovine i koliinski b) analitikom knjigovodstvu sirovina
(materijalnom knjigovodstvu) pojedinano, koliinski i vrijednosno c)
u glavnoj knjizi zbirno i vrijednosno Nabava ili kupnja i
skladitenje: sirovine se evidentiraju po trokovima kupnje (troak
kupnje = neto fakturna vrijednost + ovisni trokovi nabave) neto
fakturna vrijednost faktura dobavljaa bez pretporeza ovisni trokovi
faktura dobavljaa umanjena za pretporez (ovisni trokovi prijevoza,
utovara, istovara, carina, troarina) Primjer: ktura dobavljaa za
nabavljene sirovine 12.200 kn (od toga pretporez 2.200 kn). Faktura
dobavljaa za utovar 244 kn (pretporez 44 kn). Faktura dobavljaa za
pprijevoz i istovar 976 kn (pretporez 176 kn) Kalkulacija: 1. 2.
Neto fakturna vrijednost .....................................
10.000 Ukupni ovisni trokovi nabave sirovina ....................
1.000 utovara
............................................................ 200
prijevoza i istovara .......................................... 800
Troak kupnje (nabavna vrijednost) ................... 11.000
obraun11.000 (4)
3.
kupov. cijena fa. dob.(1) 10.000
potraivanja za pretp(1) 2.200 (2) 44 (3) 176 2.420 (5)
ovisni tro. nab.(2) 200 (3) 800
obveze prem dob.(5) 13.420 12.200 (1) 244 (2) 976 (3)
zalihe mat.(4) 11.000
novac na iro ra.So (5) 2.420 13.420 (5)
30
TEHNIKA PLANSKIH CIJENA vezana je uz evidenciju zaliha po
planiranom troku nabave razlozi koritenja: o vea aurnost o
razluivanje utjecaja cijene od utjecaja utroka na visinu troka
PLANIRANI TROAK NABAVE uvjeti koritenja: priblinost planiranih
trokova stvarnim trokovima TROKOVI IZDANOG MATERIJALA = utroak x
planirana cijena PLANIRANA CIJENA = troak nabave planirane koliine
/ koliina razlika izmeu planiranih i stvarnih trokova nabave
iskazuje se na korektivnom kontu ispravka vrijednosti TEHNIKA
PLANSKIH CIJENA planska cijena odgovara stvarnoj cijeni jer konto
razlike izmeu planiranih i stvarnih trokova ih izjednaava ako se
utroak materijala evidentira po planiranim cijenama nakon obrauna
odstupanja odgovara obraunu utroka po prosjenoj stvarnoj cijeni
izraun odstupanja: potrani promet konto zaliha x saldo konto
odstupanja od planskih cijena = dugovni promet konto zaliha UTROAK
MATERIJALA utroak materijala je koliina materijala koja se sa
zaliha izdaje u proizvodnju izraen je u naturalnim jedinicama
mjere: kg, m, l... TROAK vrijednosno izraen utroak sirovine troak =
utroak x troak nabave nabavlja se isti materijal po razliitim
trokovima nabave, pitanje vrednovanja utroka metode obrauna troka
zaliha: metode specifine identifikacije metode FIFO metode
ponderiranog prosjenog troka nije doputena primjena metode LIFO
PROSJENA PONDERIRANA CIJENA prosjena ponderirana cijena =
vrijednosno stanje zaliha prije utroka / koliinsko stanje zaliha
prije utroka materijale izdajemo sa skladita po izraunatoj
cijeni:dat. 01.01. 06.01. 10.01. 15.01. dokument inventar primili
primili izdatnica opis stanje nabava nabava utroak ulaz 1000 600
400 izlaz 1200 stanje 1000 1600 2000 800 cijena 10,00 12,00 14,00
11,40 duguje 10.000 7.200 5.600 13.680 potrauj e saldo 10.000
17.200 22.800 9.120
FIFO METODA OBRAUNA prva ulazna cijena je jednaka prva izlazna
cijena to znai da emo mat. izdavati po cijeni prve nabave tako dugo
dok tu zalihu ne potroimo, nakon toga koristimo cijene kronolokim
redomdat. 01.01 06.01. 10.01. 15.01. 15.01. dokument inventar
primitak primitak izdatak izdatak opis stanje nabava nabava utroak
utroak ulaz 1000 600 400 izlaz stanje 1000 1600 2000 1000 800
cijena 10,00 12,00 14,00 10,00 12,00 duguje 10.000 7.200 5.600
potrauje saldo 10.000 17.200 22.800 12.800 10.400
1000 200
10.000 2.400
USPOREDNI PRIKAZ METODA OBRAUNAmetoda ULAZ IZLAZ STANJE FIFO
22.800 12.400 10.400 PROSJ. POND. CIJENA 22.800 13.680 9.120
OTUENJE SIROVINA najei naini otuenja: rashodovanje kada sirovine
nisu fiziki sposobne za koritenje (istek roka, kvar, lom,...)
unitenje kao posljedice elementarnih nepogoda inventurni manjak
prodaja prodaja - sirovine i materijal nisu nabavljeni radi
prodaje, ali ako trgovako drutvo odlui prodati ih, knjienje se
provodi kao i svaka prodaja prihodi od prodaje prodajna vrijednost
rashodi prodaje troak nabave prodanog materijala (potrano knjienje
na konto zaliha, dugovano na konto rashoda prodaje)
PRIJENOS TROKOVA
s aspekta naina rasporeda i daljnjeg tijeka trokova poslovanja
iskazana za obraunsko razdoblje izdvajaju se u dvije skupine
djelatnosti odnosno trgovaka drutva koja obavljaju te djelatnosti i
to su: Trgovaka drutva koja proizvode proizvode Trgovaka drutva
koja obavljaju djelatnost trgovine i trgovaka drutva koja obavljaju
uslune djelatnosti razlike izmeu trgovakih drutava koji proizvode
proizvode i trgovakih drutava koji obavljaju uslune djelatnosti i
djelatnosti trgovine su u nainu prijenosa trokova poslovanja.
Razlike proizlaze iz naina, odnosno vremena nadoknaivanja iz
ukupnog prihoda troka koji su iskazani kao trokovi poslovanja
odreenog obraunskog razdoblja RA. NAELO PRIJENOSA TROKA iznosi
trokova iskazani na kontima trokova poslovanja postaju rashodi onog
obraunskog razdoblja u kojem se nadoknauju iz ukupnog pihoda za
prijenos trokova primjenjuje se naelo sueljavanja prema kojem se
prihodima razdoblja sueljavaju (iz prihoda se nadoknauju) rashodi
koji se odnose na ostvarene (priznate) prihode istog razdoblja
odnosno koji su s njima povezani PRIJENOS TROKOVA KOD USLUNIH
DJELATNOSTI I TRGOVINE trgovaka drutva koja ostvaruju prihode
obavljanjem ulsuga nemaju, u pravilu, u imovini zalihe usluga sve
obavljene usluge su isporuene po toj osnovi priznat je prihod u
obraunu razdoblje proizlazi da se ukupno nastali iznosi trokova
poslovanja u odreenim obraunskim razdobljima odnose na prodane
usluge toga razdoblje, tj. na prihode tog razdoblja kod trgovakih
drutava uslunih djelatnosti ukupno nastali trokovi iskazani u
odreenom obraunskom razdoblju su rashodi toga razdoblja i
nadoknauju se iz prihoda toga razdoblja na kontima trokova
poslovanja prema kriteriju prirodne vrste trokova iskazana je
praktino struktura rashoda nastalih tijekom razdoblja odnosno
poslovne godine trgovaka drutva koja obavljaju djelatnost trgovine
na malo i trgovine na veliko primjenjuju isti postupak prijenosa
trokova kao i trgovaka drutva koja obavljaju uslune djelatnosti
trgovaka drutva koja obavljaju djelatnost trgovine na veliko i
trgovine na malo ostvaruju prihod prodajom nabavljene trgovake
robe
u strukturi rashoda trgovakog drutva u djelatnosti trgovine
zzdvajaju se vdije osnovne skupine rashoda: nabavne cijene (troak
nabave) prodane robe i trokovi trgovine ukupni iznos trokova
trgovine nastao tijekom poslovne godine rashod je istog razdoblja i
nadoknauje se iz prihoda od prodaje robe, odnosno iz ostvarene
razlike u cijeni u zalihama trgovake robe ne mogu se zadravati
trokovi trgovine
TROKOVI
vrijednosno izraeni utroci elemenata proizvodnog (poslovnog)
procesa nastaju kao posljedica troenja (smanjenja) imovine ili
poveanja obveza STRUKTURA PLAE bruto plaa - doprinosi iz plae
(osnovica je bruto plae) =dohodak - porez i prirez = neto plaa -
obistave (krediti, sindikat) = iznos za isplatu radniku + doprinosi
na plae (osnovica je bruto plaa)
SPECIFINOST EVIDENCIJE TROKOVA
VREMENSKO RAZGRANIENJE TROKOVA provodi se u sluaju kad: izdatak
nastane odjednom velikog je iznosa korist donosi kroz due vremensko
razdoblje ciljevi vremenskog razgranienja su realniji prikaz
trokova odnosno financijskih rezultata vrste vremenskih
razgranienja trokova: a) aktivna vremenska razgranienja (AVR plaeni
troak budueg vremenskog razdoblja i nedospjela naplata prihoda)
sluaj: 1. zadatak 2. troak primjer: unaprijed plaena najamnina,
unaprijed plaena premija osiguranja cilj: ravnomjerno rasporediti
troak na cijelo vrijeme
na kraju razdoblja razgranienja S0 na kontu AVR
b) pasivna vremenska razgranienja (PVR) sluaj: 1. troak 2.
izdatak primjer: obraun trokova grijanja, obraun trokova reklame
provodi se na temelju predrauna (plana) trokova na kraju godine
konani obraun zakljuak konta vremenskog razgranienja (usporedba
planirano i ostvareno, te knjienje (sortiranje) razlike do iznosa
stvarnog troka)
zakljuak konta PVR provodi se na kraju poslovne godine
DUGORONA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROKOVE specifina obveza
neizvjestan iznos i rok dospjea odnosi se na vjerojatne budue
trokove (obveze) koji e nastati zbog sadanjih aktivnosti, npr.
trokovi garancija, sudskih sporova, otpremnina, obnavljanja
prirodnih bogatstava... u trenutku evidencije rezerviranja nema
izdatka novca podloga je naelo poreznosti (neizvjesnost poslovanja)
i odluka uprave (dokument za knjienje) zloupotreba direktno
smanjivanje dobiti (zloupotreba naela opreznosti)
OBVEZE 1) KLASINE posljedica primitka robe ili usluga poznat
iznos i rok dospjea knjienje: imovina/obveza ili troak/obveza 2)
REZERVIRANJA nema robnog toka (procjenjeni budui izdaci zbog
sadanjih ili prolih aktivnosti) iznos i rok dospjea nepoznati
knjienje: troak/obveza Primjer: - dugorona rezerviranja za rizik i
trokove Poduzee X prodalo je gotovih proizvoda u vrijednosti
500.000 kn uz garantni rok 2 godine. Menadment je procijenio da e
trokovi popravka u garantnom roku iznositi: a) 1% prodajne
vrijednosti b) 5% prodajne vrijednosti c) 10% prodajne vrijednosti
Svi drugi trokovi poslovanja iznose 400.000 kn. Utjecaj na dobit u
1. godini kratkorona dimenzijaprodajna vrijednost 1% 5% 10% prihodi
500.000 500.000 500.000 trokovi rezerviranje 5.000 25.000 50.000
ostali trokovi poslovanja 400.000 400.000 400.000 ukupni trokovi
405.000 425.000 450.000 bruto dobit 95.000 75.000 50.000
Dugorona dimenzija utjecaj na vremensku alokaciju financijskih
rezultata po nastanku stvarnih trokova popravka provodi se
nautralizacija 2x knjienog troka garancije prihodi od ukidanja
dugoronih rezerviranja ukoliko uope ne doe do trokova garancije,
knjieni iznos trokova treba po isteku roka garancije oprihodovati
na kraju garantnog roka obveze po osnovi rezerve mora biti jednaka
nuli Knjienja: predvieni iznos trokova rezerviranja stvarno nastali
trokovi garancija prihodovanje rezerviranja za stvarno nastali
iznos troka (neutralizacija 2x knjienog troka) 45x troak
rezerviranja 95x dugorone obveze po osnovi rezerviranja 419 troak
garancija 220 dobavljai 45x/95x 419/220 95x/758
758 prihodi od ukidanja dugoronih rezerviranja
OBRAUN TROKOVA POSLOVANJA provodi se na kraju obraunskog
razdoblja trokovi se primarno evidentiraju po prirodnim vrstama za
potrebe internih korisnika, utvrivanje odgovornosti za nastanak
trokova, izrade kalkulacija itd., provodi se analitika razrada
trokova sukladno MRS-ovima zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda
se ne vode po punoj cijeni kotanja ve po jendom dijelu trokova tzv.
trokova proizvoda ukupne trokove potrebno je razvrstati na trokove
proizvoda i trokove razdoblja te sukladno tome na kraju obraunskog
razdoblja izvriti prijenos trokova kod neproizvodnih poduzea
(uslunih, trgovakih), svi trokovi poslovanja su ujedno i trokovi
razdoblja, tj. rashodi koji se moraju pokriti iz ukupnog prihoda u
razdoblju kad su i nastali
KONTROLA TROKOVA znaajna menaderska aktivnost kontrola
izvjetaja: planirano / ostvareno - 200x god. (odstupanja) struktura
trokova 200x god. ostvareno/ostvareno kroz razdoblja 200x-200y
(trend) kontrola knjienja skrivanje dobiti/gubitka
KALKULACIJE
raunski postupak utvrivanja odreene cijene (nabavne, prodajne,
proizvodne...) pomou kalkulacija trokovi se rasporeuju na pojedine
nosioce (proizvode ili usluge) vrste kalkulacija: a) predraunske
kalkulacije b) obraunske kalkulacije struktura kalkulacije zavisi
od metode kalkulacije metoda kalkulacije zavisi od specifinosti
proizvodnog procesa sve metode rasporeuju ukupne trokove razliite
metode-razliiti trokovi metode kalkulacije: 1) diviziona a) ista
diviziona kalkulacija b) kalkulacija pomou ekvivalentnih brojeva 2)
dodatna a) sumarna b) elektivna 3) vezanih proizvoda 4) kombinirana
ISTA DIVIZIONA KALKULACIJA upotrebljava se kod proizvodnje samo
jednog proizvoda (npr. masovna proizvodnja= jedinina cijena =
ukupni troak / ukupna koliina KALKULACIJA POMOU EKVIVALENTNIH
BROJEVA upotrebljava se kod proizvodnje slinih proizvoda sa slinom
strukturom trokova (npr. lim razliite debljine, kruh razliite
teine...) koristi tehnike normative apsorbiranja trokova
(ekvivalentne brojeve) DODATNA - SUMARNA KALKULACIJA koristi se kod
proizvodnje razliitih proizvoda sa razliitom strukturom trokova
indirektni trokovi rasporeuju se na pojedine proizvode pomou
odreenih kljueva DODATNA ELEKTIVNA KALKULACIJA
sloeniji oblik dodatne kalkulacije trokovi se detaljnije
diferenciraju po fazama proizvodnje
KALKULACIJA VEZANIH PROIZVODA upotrebljava se u sluaju kada se
uz iste trokove proizvodi vie proizvoda, tj. glavni proizvod i
nusproizvod (sporedni proizvod) trokovi se primarno diferenciraju
na glavni proizvod te ostale nusproizvode KOMBINIRANA KALKULACIJA
kombinacija prethodnih metoda
kalkulacije u trgovini
sustav mare
sustav rabata
mara, odnosno rabat = dio prihoda koji slui za pokrie trokova te
ostvarivanje odreene zarade SUSTAV MARE fakturna vrijednost +
zavisni trokovi = nabavna vrijednost + mara (50%) = prodajna
vrijednost bez PDV-a + PDV (22%) = prodajna vrijednost sa PDV-om
SUSTAV RABATA prodajna vrijednost sa PDV-om - PDV = prodajna
vrijednost bez PDV-a
800 kn 200 kn 1000 kn 500 kn 1500 kn 330 kn 1830 lm
- rabat = nabavna vrijednost
PRIHODI I RASHODI - UTVRIVANJE REZULTATA -
utvrivanje i raspodjela dobiti: prihodi - rashodi = bruto dobit
- porez =neto dobit - rezerve iznos za raspodjelu
PRIHODI poveanje ekonomske koristi poveanje kapitala, osim
poveanja koje proizlazi iz uplata vlasnika poveanje imovine,
smanjenje obveza vrste prihoda: redovni i izvanredni RASHODI
smanjenje ekonomske koristi smanjenje kapitala, osim smanjenja koje
proizlazi iz raspodjele vlasnika smanjenje imovine, poveanje obveza
vrste rashoda: redovni i izvanredni PRIHODI RASHODI = FINANCIJSKI
REZULTAT (dobit ili gubitak) NAJZNAAJNIJE VRSTE PRIHODA: PRIHODI OD
PRODAJE PROIZVODA nastaju prodajom proizvoda ili usluga priznaju se
u visini prodajne (fakturne) vrijednosti (bez PDV-a) priznaju se u
trenutku isporuke robe ili usluge FINANCIJSKI PRIHODI nastaju kao
posljedica ulaganja u financijsku imovinu najznaajniji financijski
prihodi su kamate i dividende te pozitivne teajne razlike kamate se
priznaju sukladno razdoblju na koje se odnose
dividende se priznaju na temelju odluke, odnosno obavjesti o
izglasanoj dividendi pozitivne teajne razlike se priznaju kada se
utvrdi teajna razlika, tj. po izvrenoj uplati
NAJZNAAJNIJE VRSTE RASHODA RASHODI OD PRODAJE PROIZVODA
(POSLOVNI RASHODI) nastaju prodajom proizvoda ili usluga priznaju
se u visini nabavne (proizvedene) vrijednosti priznaju se u
trenutku (razdoblju) isporuke robe ili usluge FINANCIJSKI RASHODI
nastaju kao posljedica koritenja tuih novanih sredstava
najznaajniji financijski rashodi su kamate te negativne teajne
razlike kamate se priznaju sukladno razdoblju na koje se odnose
negativne teajne razlike se priznaju po izvrenoj uplati dividende
nisu rashodi RASHODI PO OSNOVI VRIJEDNOSNOG USKLAENJA IMOVINE
(OTPIS IMOVINE) nastaju zbog oteenja, zastarijevanja ili trajnog
pada vrijednosti imovine (izvanredni rashodi) primjena naela
opreznosti (naelo nie vrijednosti imovinu treba vrednovati po
nabavnoj, odnosno neto prodajnoj vrijednosti zavisno od toga koja
je vrijednost nia) direktno utjee na smanjenje financijskog
rezultata odluku o iznosu vrijednosnog usklaenja donosi
menadment
SPECIFINOST EVIDENCIJE PRIHODA: 1) AKTIVNA VREMENSKA
RAZGRANIENJA javljaju se u specifinim sluajevima kod prihoda za
koje nisu izdani rauni ili nije dospjela njihova naplata, npr.
obraunate kamate, tantijeme ili dividende knjienje nedospjela
naplata prihoda prihodi od kamata X X
2) PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIENJA javljaju se u sluajevima kada
je prodaja (isporuka) izvrena, a nisu ostvareni svi uvjeti za
priznavanje prihoda (npr. neizvjesna naplata)
PRIZNAVANJE PRIHODA temeljna naela 1) naelo nastanka dogaaja
fakturirana realizacija 2) naelo opreznosti prihod se prizna kad je
siguran, rashod kad je mogu 3) naelo sueljavanja prihoda i rashoda
utvrivanje dobiti ukoliko nisu ostvareni osnovni uvjeti za
priznavanje prihoda priznavanje prihoda treba odgoditi (PVR)
Primjer: U toku obraunskog razdoblja prodano je proizvoda u
vrijednosti 500,000.00 kn. Menadment je procijenio: a) svi uvjeti
za priznavanje prihoda su ostvareni b) 5% prihoda je neizvjesno
glede naplate c) 30% prihoda je neizvjesno glede naplate Trokovi
poslovanja su 300,000.00 kn...POZICIJA VARIJANTA a) 0% b) 5% c) 30%
FAKTURA 500,000 500,000 500,000 ODGOENO PRIZNANJE 25,000 150,000
OPRIHODOVANO 500,000 475,000 350,000 TROKOVI POSLOVANJA 300,000
300,000 300,000 ISKAZANA BRUTO DOBIT 200,000 175,000 50,000
43
KAPITAL
kapital je dio imovine koji pripada vlasnicima, ostatak imovine
nakon odbitka obveza (...I=O+K --- K=I-O...) struktura kapitala:
uloeni i zaraeni Struktura kapitala prema ZOR-u: I. UPISANI KAPITAL
II. PREMIJE NA EMITIRANE DIONICE III. REVALORIZACIJSKE REZERVE IV.
REZERVE 1. ZAKONSKE REZERVE 1. REZERVE ZA VLASTITE DIONICE 1.
STATUTARNE REZERVE 1. OSTALE REZERVE V. ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI
GUBITAK VI. DOBIT ILI GUBITAK TEKUE GODINE STRUKTURA KAPITALA
ZAVISI OD PRAVNOG OBLIKA PODUZEA FORMIRANJE DIONIKOG KAPITALA: 1)
EMISIJA DIONICA: OBINE ILI REDOVNE DIONICE predstavljaju idealne
dijelove u kapitalu d.d.; daju glasaka prava, daju pravo na
dividendu koja zavisi od financijskog rezultata; pravo na udio u
likvidacijskoj masi PREFERENCIJALNE ILI POVLATENE DIONICE
kvazivlasniki vrijednosni papiri po svojim obiljejima nalaze se
izmeu dugoronih vrijednosnih papira i dionica; ne daju glasaka
prava; daju pravo na fiksnu dividendu (%) prioritetna isplata;
pravo na udio u likvidacijskoj masi
44
dionice se emitiraju na sljedee naine: prodaja dionica za novac
prodaja dionica za nenovanu imovinu i usluge 2) REVALORIZACIJSKE
REZERVE nastaju kao posljedica revalorizacije imovine
(revalorizirati = ponovno vrednovati) revalorizacija imovine
provodi se u inflatornim uvjetima razlog: prihodi se vrednuju po
tekuim trinim vrijednostima trokovi (rashodi) po povijesnim
nabavnim vrijednostima posljedica: nerealno iskazan financijski
rezultat koji nije posljedica dobrog poslovanja ve porasta cijena
revalorizacija se provodi pomou indeksa porasta cijena sprijeava
preljevanje tzv. sustance u potronju revalorizacija se u pravilu,
provodi na imovini obveze se vrednuju sukladno uvjetima ugovora 3)
ZARAENI KAPITAL nastaje kao posljedica pozitivnih poslovnih
rezultata (prihodi>rashodi) struktura zaraenog kapitala
(proizlazi iz raspodjele neto dobiti): rezerve (5%) zadrana dobit
ili preneseni gubitak dobit ili gubitak tekue godine 4)
IZGLASAVANJE I ISPLATA DIVIDENDI DIVIDENDE naknada vlasnicima,
povrat ulaganja u vlasnike vrijednosne papire dionice; izglasavaju
se iz dobiti iznos zavisi od ostvarenih rezultata i odluke skuptine
d.d. IZGLASAVANJE --- VRIJEME: nakon usvajanja zavrnog rauna ili
poslije toga... UVJETI: postojanje neto dobiti ili zadrane dobiti
iz prethodnih razdoblja... VRSTE DIVIDENTI: novane, nenovane 5)
GUBITAK I POKRIE GUBITKA GUBITAK je negativan financijski rezultat,
viak rashoda nad prihodima, smanjuje kapital vlasnika, iskazuje se
u izvjetaju o dobiti i u bilanci i dijeli se na gubitak do visine
kapitala i na gubitak iznad visine kapitala POKRIE GUBITKA je
regulirano odredbama ZOR-a i pokriva se iz rezervi i zadrane dobiti
prethodnih razdoblja; iznos nepokrivenog gubitka iskazuje se u
poetnoj bilanci naredne godine kao preneseni gubitak i bit e
pokriven iz buduih zarada u narednim obraunskim razdobljima
45
ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA
analiza je postupak primjene razliitih analitikih instrumenata i
postupaka pomou kojih se podaci iz financijskih izvjetaja
pretvaraju u informacije relevantne za upravljanje bilanca pokazuje
financijski poloaj, a raun dobiti i gubitka pokazuje uspjenost
poslovanja INSTRUMENTI I POSTUPCI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA
HORIZONTALNA ANALIZA temelji se na komparativnim financijskim
izvjetajima VERTIKALNA ANALIZA temelji se na strukturnim
financijskim izvjetajima ANALIZA IZMEU POKAZATELJA se temelji na
pojedinanim pokazateljima ili skupini pokazatelja SKUPINE
FINANCIJSKIH POKAZATELJA (na temelju bilance i izvjetaja o dobiti)
likvidnost odnos kratkotrajne imovine i kratkotrajnih obveza
zaduenost odons ukupnih obveza i ukupne pasive ili aktive aktivnost
odnos prihoda i imovine rentabilnost odnos dobiti i ukupne imovine
profitabilnost odnos dobiti i ukupnog prihoda investiranja odnos
dobiti i broja dionica ekonominost odnos prihoda i rashoda
FINANCIJSKI IZVJETAJI
46
nezaobilazna podloga za ocjenu kvalitete poslovanje, tj, za
ocjenu boniteta realnost financijskih izvjetaja ANALIZA
FINANCIJSKIH IZVJETAJA omoguava itanje financijskih izvjetaja,
odnosno razumjevanje poslovanja nekog poduzea POKAZATELJI noioci
sintetiziranih informacija o kvaliteti poslovanja (bonitetu
poduzea)
47
