profitabilnost za vrijeme dranja Rt =Rt P0 Pt Dt profitabilnost za razdoblje dranja t poetna cijena investicije konana cijena investicije tekui dohodak od investicije

Dt + ( Pt P0 ) Dt + Pt = 1 P0 P0kapitalni dobitak (G) = Pt P0, g=G/P0 prinos od dividendi (y) = Dt/P0 Rt = g + y

Dionice s aktivnim tritem: Dionice koje se mogu lako utriti; likvidne dionice mogu se prodati po oekivanim cijenama praktiki u svakom trenutku Kotiraju na organiziranim tritima kapitala Znaajan dio dionica je u rukama javnosti Imaju znaajan dnevni (tjedni) promet Sustav oporezivanja: Oporezivanje dobiti Oporezivanje dohodaka tekui dohodak dohodak od kapitala tekui dohodak od kapitala (kamate, dividende itd.) kapitalni dobitak Oporezivanje imovine Oporezivanje prometa (potronje) Oporezivanje dobiti: Razliit porezni tretman naknada investitorima kamate su odbitna stavka od oporezive dobiti naknade vlasnicima (dividende) isplauju se nakon poreza Utjecaj na upravljanje financijama neoporezive naknade stvaraju porezni zaklon (tit) utjee na trokove kapitala poduzea razlikovanje trokova prije i nakon poreza Oporezivanje dohotka od kapitala: Razlikovanje prinosa od kapitala prije i nakon poreza razlike poreznih stopa razlike poreznih osnovica postojanje poreznih odbitaka Mogue razliito oporezivanje tekueg dohotka od kapitala i kapitalnog dobitka problem raspodjele dobitiPORTFOLIO INVESTITOR nastoji zaraditi kroz dugorono investiranje novca koji je unaprijed rezerviran

za tu djelatnost. Razdoblje dranja VP: dugotrajno. Ulae se na principu diversifikacije VP - portfolio sastavljen od razliitih VP, razliitog stupnja rizika i vrijednosti dva su temeljna izvora zarada: tekui novani dohodak i kapitalni dobitak - strategija upravljanja portfoliom odreena je njegovim investicijskim ciljevima (aktivna strategija nastoji pobijediti trite kapitala ostvariti superiorniji prinos u odnosu na prinos na uk.tr/segment na koji se portfolio odnosi; pasivna strategija ostvariti portfolio koji e se ponaati kao ukupno trite/segment ostvariti prinos slian prinosu trinog indeksa) Institucionalni investitor - investicijski fond ili druga financijska institucija; iskoritavanje ekonomije razmjeraPEKULANT

osoba koja nastoji zaraditi na oekivanim promjenama cijena VP, izrazito kratko dranje investicija, tee zaradi bez bitnijeg vlastitog ulaganja. Osigurava likvidnost trita stalno trguju VP. Osnovne pekulacije na porast i na pad cijena VP. Mogue su: o Bikova pekulacija pekulacija na porast cijena VP (oekivanja su optimistika):

posuuje se novac (npr. kredit kupnja VP na marginu od brokera investicijska margina je dio koji investitor koji plaa na investicije kupljene na marginu) kupnja VP za kojeg se oekuje porast cijene kad doe do porasta cijene VP se prodaje, ime se vraa kredit zarada na pozitivnoj razlici cijene i kredita o Medvjea pekulacija oekivanja su pesimistika pekulira na pad cijena posuuje se VP prodaje se (tzv.kratka prodaja posuivanje VP uz simulatni nalog za prodaju) kada doe do pada cijene, VP se kupuje ime e se vratiti posueni VP zarada je razlika prodajne i kupovne cijene ARBITRAER

nastoji zaraditi na razliitosti cijena iste ili vezane imovine na razliitim/istim tritima. Kupuju papir na tritu na kojem je cijena nia, a prodaju na kojem je via utjeu na izjednaavanje cijena na razliitim tritima.Osiguravaju ZAKON ISTE CIJENE Iste robe/VP na razliitim tritima prodaju se po istoj cijeni.PREUZIMAI

osobe koje nastoje ulaganjima u VP preuzeti kontrolu poslovanja dd

FINANCIJSKI INSTRUMENTI Instrumenti pomou kojih se promeu novana sredstva a) VRIJEDNOSNI PAPIRI

o trita kapitala - utrivi VP: DIONICE (preferencijalne i obine), OBVEZNICE (prave i dohodovne) te IZVEDENICE (dionike opcije, opcije i ronice). o trita novca - Blagajniki zapisi (drave, banaka), Potvrde o depozitima, Komercijalni zapisi i dr b) DOGOVORNI ARANMANI c) OSTALI INSTRUMENTI - -Nekretnine i dionice tvrtki koje dre nekretnine, zlato, umjetnine i kolekcije. Investicije: Prave financijske investicije i Roba na financijskim tritima Instrumenti prilagoeni irokoj populaciji tedia: Utrivi instrumenti, Likvidni instrumenti Karakteristike: Likvidnost, Fungibilnost, Homogenost, Djeljivost, Jednostavnost, Sigurnost VRIJEDNOSNI PAPIRI - Pisane isprave koje svojim vlasnicima omoguuju ostvarivanje odreenih imovinskih prava. - instrumenti financiranja koji predstavljaju pisane potvrde o ueu u vlasnitvu poduzea ili druge pravne osobe, odnosno o ueu u odobrenom kreditu takvim subjektima - Najmobilniji oblik investicija omoguava mobilizaciju decentralizirane tednje u privredne svrhe.IZRAUN SADANJE VRIJEDNOSTI

V0 =

Vt = Vt II kt t (1 + k )

V0 sadanja vrijednost novanog toka, Vt orginalna vrijdnost NT u vrijeme nastanka, k diskontna stopa, t broj godina IZRAUN BUDUE VRIJEDNOSTI

Vt = V0 (1+k)t = V0 Itk KONCEPTI VRIJEDNOSTI:TEMELJNI: KNJIGOVODSTVENA, LIKVIDACIJSKA, TRINA, EKONOMSKA IZVEDENI: REPRODUKCIJSKA, RASKOMADANA, GOING-CONCERN SPECIFINI: VRIJEDNOST JAMSTVA, OPOREZIVA, PROCIJENJENA

1. KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST temelji se na povijesnim cijenama i primjeni raunovodstvenih konvencija. Temelj procjene je bilanca poduzea gdje su dugovi iskazani blizu nominalne vrijednosti ostatka duga, dok je vlasnika glavnica iskazana kao zbroj osnivakog uveanog za periodine

zarade i umanjenog za gubitke te distribuirane dividende vlasnicima. Radi se dakle o tzv. kriteriju nabavne vrijednosti. Svodi se na utvrivanje iste imovine poduzea. Ne moe biti postavljen kao ciljna funkcija poduzea zbog svoje statinosti i povijesnog koncepta. - Varijanta knjigovodstvene vrijednosti je REPRODUKCIJSKA VRIJEDNOST, tj. procjena iznosa koji je potreban da se zamjeni postojea fiksna imovina potpuno istom, ali novom imovinom. Temelji se na ininjerski prosudbama kojima se utvruje novonabavna vrijednost fiksne imovine. Problemi: da li je mogue zamijeniti konkretni oblik fiksne imovine s identino konstruiranim? (tehnoloko zastarijevanje), problem subjetkivnosti procjene istroenosti fiksne imovine, problem procjene tekuih trokova. 2. LIKVIDACIJSKA VRIJEDNOST Vezana je uz izvanredne poslovne situacije. To je vrijednost koju e realizirati financijeri poduzea iz likvidacijske mase formirane prodajom poduzea ili njegovih dijelova ili imovine.To je preostatak likvidacijske mase kojeg e primiti vlasnici nakon to su podmireni administrativni trokovi likvidacije, obveze prema dravi i sva potraivanja vjerovnika. Karakteristian je za poduzea u krizi i ne moe predstavljati ciljnu funkciju poduzea. Koristi se pri procjeni sigurnosti ulaganja u poduzee, u krizi da bi se donijela odluka o sanaciji ili likvidaciji te za ocjenu neto utrive vrijednosti imovine koje se poduzee eli rjeiti. - Varijacija likvidacijske vrijednosti je KONCEPT RASKOMADANE VRIJEDNOSTI poiva na pretpostavci da kombinirana ekonomska vrijednost pojedinih dijelova kompanije premauje vrijednost kompanije u cjelini (zbog neadekvatnog upravljanja ili neprepoznavanja trinih prilika). Koristi se u analizi financijskih efekata poslovnih kombinacija. 3. TRINA VRIJEDNOST vrijednost poduzea u trenutku njegove kupoprodaje fer trina vrijednost jer se pretpostavlja da se transakcija izvodi bez ikakve prisile. Lako se utvruje samo kod poduzea iji se VP promeu na organiziranim tritima kapitala pa se vrijednost moe utvrivati dnevno temeljem burzovnih teajnica.. Postavlja se pitanje realnosti s obzirom da se radi o vrijednosti poduzea procijenjenoj na temelju rezidualnog dijela vl.kapitala onog dijela prezentiranog u dionicama koje su imale promet na burzi. Pribliava se realnoj intirizinoj procjeni vrijednosti tvrtke S obzirom mogue oscilacije ponude/potranje - uvijek radi samo o trenutnom konsenzusu, pa se ne radi o realnoj vrijednosti poduzea. 4. EKONOMSKA VRIJEDNOST temelji se na sposobnosti imovinskih oblika i poduzea kao cjeline da u budunosti osigura istu struju novanih tokova nakon oporezivanja vlasniku. NT se mogu ostvarivati zaradama od poslovanja, ugovornim plaanjima, temeljem djelomine/potpune likvidacije imovine. Do punog izraaja dolazi meuovisnost rizika i nagrade jer se budua struja istih novanih tokova svodi oportunitetnim trokom ulaganja na sadanju vrijednost. Vrijednost bilo kojeg dobara se moe definirati kao sadanja vrijednost NT koje e ono generirati u budunosti ili, inverzno, kao iznos novca koji je investitor voljan platiti za takvo dobro u sadanjosti kao zamjenu za budue NT. Svi trokovi i izdaci nastali kao posljedica prolih odluka nataloeni trokovi su irelevantni. Problem: objektivnost procjene buduih novanih tokova i rezidualne ili likvidacijske vrijednosti imovine; utvrivanje diskontne stope koja e se primjeniti na struju NT u budunosti koja e odraziti meuovisnost rizika i profitabilnosti imovinskog oblika/fin.instrumenta (rizik je povezan s individ.preferencijama investitora subjektivnost) - Varijanta ekonomske vrijednosti je GOING-CONCERN VRIJEDNOST tj. koncept vrednovanja tvrtke s pretpostavkom da je kontinuitet poslovanja vremenski neogranien. Utvruje se na temelju oekivanih buduih efekata tvrtke (profiti, kamate, dividende...). Oportunost oekivanih efekata prosuuje se na temelju oportunitetnih trokova investiranja novanih sredstava kojima je odreena cijena novca na tritu kamatna stopa/stopa trine kapitalizacije tako se cijena novca pojavljuje kao faktor usporedbe vrijednosti buduih efekata. Koncept je najblii realnoj, intirizinoj procjeni vrijednosti tvrtke i njenih VP. Problem: sloenost procjene relevatnih faktora koji utjeu na vrijednost tvrke, moe se rabiti samo kod profitabilnih, stabilnih i poznatih poduzea. Koncept se koristi i za budetiranje kapitala.

VRIJEDNOST JAMSTVA

vrijednost imovinskog oblika ili VP koja se koristi kao jamstvo za zajmove ili kredite. Maksimalan iznos krdita koji se moe pribavit zalaganjem odreene imovine. Odreuje se ispod trine vrijednosti imovine radi zatite kreditora u sluaju izostanka vraanja kredita. OPOREZIVA VRIJEDNOST utemeljena je na propisima za odreivanje oporezive imovine. PROCIJENJENA VRIJEDNOST subjektivno odreena, kada imovina nema jasno definiranu trinu vrijednost. esto je utvuju eksperti prihvaeni od obje strane u transkciji. OSIGURANA VRIJDNOST vrijednost koju e osiguravatej isplatiti za neku imovinu u sluaju gubitka njene vrijednosti nastale djelovanjem osiguranog rizika - Ekonomska vrijednost je primjenjiva za vrednovanje profitabilnosti imovine, orijentirana prema budunosti. POSTUPAK IZRAUNAVANJA EKONOMSKE VRIJEDNOSTI: 1) prognoza buduih novanih tokova; 2) procjena vremena pritjecanja novanih tokova; 3) procjena odgovarajue diskontne stope; 4) svoenje oekivanih novanih tokova na sadanju vrijednost. 1 1 1 W = V1 + V2 + ... + VT 1 2 (1 + k ) (1 + k ) (1 + k ) T W vrijednost profitabilne imovine V oekivani novani tokovi k diskontna stopa - stopa kapitalizacije T vrijeme pritjecanja novanih tokova svoenje svih novanih tokova (efekata) neke investicije/ulaganja na vrijeme njena stjecanja koje se uzimakao sadanjost. Radi se o svoenju svih efekata neke investicije na vrijeme zavretka investiranja odnosno poetka efektuiranja koje se uzima kao sadanjost. Sumiranjem diskontiranih novanih efakata investicije i usporeivanjem s investicijskim izdatkom/ulganjem se moe prosuivati oportunost takve investicije.SADANJA VRIJEDNOST

2.2 RIZIK I NEIZVJESNOST: RIZIK poznavanje nekog stanja u kojem se kao posljedica neke odluke moe javiti niz rezultata. Pri

tom je poznata vjerojatnost nastupanja svakog pojedinog rezultata. Moe se ukalkulirati u trokove. NEIZVJESNOST poznavanje nekog stanja u kom se kao posljedica neke odluke moe javiti niz rezultata pri emu nije poznata vjerojatnost nastupanja nekog rezultata ili je njeno poznavanje zanemarivo. Subjektivne je prirode.RIZIK FINANCIJSKE IMOVINE

-

rizik da se nee ostvariti oekivani prinos na financijsku imovinu. Za prinos se najee uzima ukupni prinos (prinos za razdoblje dranja). Moe se promatrati kao: o rizik imovine u izolaciji/individualni rizik/ ukupni rizik nekog VP - Varijabilnost prinosa na imovinu prema oekivanom prinosu (volatilnost prinosa), odnosno rizik je to vei to je vea volatilnost. Temelj procjene je rasprenost distribucije vjerojatnosti prinosa na investiciju o rizik portfolia rizik koji nastaje kroz dranje investicija na principu diverzifikacije o kontribucija rizika imovine rizinosti projekta.DISTRIBUCIJA VJEROJATNOSTI odreen

-

-

skup moguih rezultata s poznatim vjerojatnostima nastupanja svakog pojedinog rezultata. Temeljem nje se moe izraunati njihova prosjena ponderirana vrijednost (ponderi su vjerojatnosti ostvarenja pojedinog prinosa). Prosjeni prinos je onaj koji je najvjerojatnije da e se ostvariti. OEKIVANA VRIJEDNOST profitabilnost/prinos za koji postoji najvea vjerojatnost da e se ostvariti. Oznaava se slovom E = ponderirana aritmetika sredina distribucije vjerojatnosti pri emu su ponderi vjerojatnosti nastupanja odreene profitabilnosti.

E( k ) = k i yii =1

n

ki mogui prinosi, yi vjerojatnost nastupanja 2 OSNOVNA TIPA DV: o DISKRETNA DV

ona u kojoj je vjerojatnost dodijeljena svakom od moguih skupova rezultata, a broj rezultata u distribuciji je konaan. o KONTINUIRANA DV - ima neogranien broj moguih rezultata u kojoj je vjerojatnos njihova nastupanja povezana s disperzijom moguih rezultata i najee je normalno ureena.

-

Normalna distribucija je odreena s 2 parametra: oekivana vrijednost i standardno odstupanje, prikazuje se kontinuiranom simetrinom krivuljom, simetrina je oko oekivane vrijednosti, razvuenost ovisi o standardnom odstupanju, vrh govori kolika je vjerojatnost ostvarivanja o.prinosa VARIJANCA suma ponderiranih kvadrata odstupanja moguih profitabilnosti od oekivane vrijednosti. STANDARDNA DEVIJACIJA mjeri disperzija rezultata oko oekivane vrijednosti = osnovna mjera rizika (to su vea odstupanja od oekivane vrijednosti vea je varijanca/st.dev pa je i vei rizik), kvadratni je korijen iz varijance var ( k ) = 2 = (k i E ( k ) ) 2 y ii =1 n

OSNOVNA INVESTICIJSKA PRAVILA (pretpostavka riziku nesklona investora i naela korisnosti):

-

Izmeu investicija istih oekivanih prinosa izabire se ona koja ima manju varijancu ili stdev Izmeu investicija istih varijanci ili stdev odabire se ona koja ima vei prinos.KOEFICIJENT VARIJACIJE relativna mjera disperzije distribucije = omjer

stdev i oekivane vrijednosti, a pomae sagledavanju rizika investicija razliitih oekivanih vrijednosti. STANDARDIZIRANO OBILJEJE pokazuje koji se dio mouguih rezultata nalazi ispod odreenog dijela normalne krivulje za odreen interval izmeu zadanog i oekivanog prinosa. Oitava se u tablicama povrine ispod normalne krivulje (tablice su nainjene samo za polovinu povrina jer je simetrina).Koristi se za procjenu vjerojatnosti ostvarivanja minimalnog prihvatljivog prinosa kae kolika je vjerojatnost da e se ostvariti ciljni ili vei prinos (broju iz tablice se dodaje +50%)

- SUBJEKTIVNA vs. OBJEKTIVNA DV: - Ex ante vjerojatnost je poznata unaprijed (npr bacanje novia) ili je subjektivno procijenjena - Ex post objektivizirana temeljem poznavanja podataka iz prolosti - ex-post procijenjena distribucija vjerojatnosti. POVIJESNA DISTRIBUCIJA VJEROJATNOSTI

kao povijesni podaci se uzimaju prinosi (sline) investicije prosjeno ostvareni prinosi kroz odreeno vrijeme. Oni predstavljaju uzorak za procjenu parametara normalno ureene distribucije prinosa nekog ulaganja.OEKIVANI POVIJESNI PRINOS

-

E( k ) =

kt =1

T

t

(kt godinji prinosi, T broj godina uzorka)

T var( k ) = 2 =

-

VARIJANCA (STANDARDNA DEVIJACIJA)

(kt =1

T

t

E( k ) ) 2

T 1

- DVA IZVORA RIZIKA pri donoenju odluka rizik povezan s procijenjenom distribucijom (rizik VP, rizik vezan za investiciju) rizik odreivanja distribucije vjerojatnosti (da pretpostavljena distribucija nije potpuno korektna)

- PORTFOLIO

lisnica, mapa u kojoj se uvaju razliiti VP = kombinacija profitabilne imovine koju dri pojedinac ili tvrtka sa svrhom zaraivanja, = strategija investiranja koja se zasniva na diversifikaciji ulaganja. - RIZIK PORTFOLIA varijabilnost prinosa na portfolio prema oekivanom prinosu (volatilanost prinosa portfolia, rasprenost DV portfolia). Ovisi o meuovisnosti profitabilnih i rizinih karakteristika imovinskih oblika i naina njihova kombiniranja u potfoliu. Imovina koja se dri u portfoliu manje je rizina od one koja se dri izolirano zbog diversifikacije. PORTFOLIO STRATEGIJA JE USMJERENA SMANJENJU RIZIKA (PRINOS PORTFOLIA E SEUVIJEK OSTVARIVATI IZMEU PRINOSA NAJPROFITABILNIJE I NAJMANJE PROFITABILNE INVESTICIJE U PORTFOLIU.

- PARAMETRI DV PORTFOLIA: oekivana vrijednost, varijanca i stdev portfolia; DV prinosa portfolia ovisi o: 1) profitno-rizinim obiljejima investicija od kojih se portfolio sastoji (predoena njihovim oekivanim vrijednostima i varijancama (stdev) 2) nainu njihova kombiniranja u portfoliu (vrijednosna uea investicija u portfoliu) 3) korelaciji prinosa investicija (kretanje prinosa investicija moe biti manje ili vie povezano pa DV ovisi i o meusobnim korelacijama analiza mjera korealcije: kovarijanca i koef. korelacije) - OEKIVANA VRIJEDNOST PORTFOLIA linearna funkcija vrijednosnih udjela investicija u portfoliu. Rauna se kao ponderirana aritmetika sredina pojedinanih oekivanih vrijednosti investicija u portfoliu gdje su ponderi vrijednosna uea investicija u uk.vrijednosti portfolia. Moe se analizirati i ostvareni prosjeni prinso nekog portfolia (povijesni) umjesto oekivanih prinosa svake investicije se rauna s prosjeno ostvarenim povijesnim prinosima za svaku pojedinu godinu analize rezultata. E ( k p ) = E ( k j ) w j (j broj investicija u portfoliu, wj vrijednosna uea, Ekj oekivana vrijd.j-te investicije)j =1 p

- VARIJANCA PORTFOLIA nije linearna funkcija vrijednosnog udjela (razlog: mogue varijacije oko oekivanih vrijednosti svake nvesticije se ne moraju poklapati ni po intezitetu ni po smjeru kretanja s vrijed.udjelima).Ovisi o: vrijednosnim udjelima invst, varijancama investicija i korelacijama izmeu investicija. 2 pristupa izraunu: - preko distribucije vjerojatnosti prinosa portfolia prvo se naini DV prinosa portfolia raunajui pojedinane prinose kao linearne funkcije vrijednosnog udjela. Nakon toga se temeljem vjerojatnosti nastupanja svakog pojedinog prinosa izraunaju var i stdev (suma ponderiranih kvadrata odstupanja pojedinanih prinos od oekivane vrijednosti). Problem: postupak se mora ponavljati za svaku promjenu vrijednosnog udjela invst.u portfoliu (nemogue raziviti postupke investicije.analize portfolia) - iz matrice kovarijanci trai poznavanje varijanci i kovarijanci investicija na temelju ega se moe izraunati var i stdev portfolia kao funkcije vrijednosnih udjela. Rjeava se tako da se kovarijance(varijance) pomnoe s vrijednosnim udjelima investicija za ije se parove odnosi ta kombinacija. Rjeenje matrice s 2 investicije:2 k2p = w A k2A + 2 w A (1 w A ) ( k A ;k B ) k A k B + (1 w A ) 2 k2B

- MJERE KORELACIJE: mjere koje nastoje odraziti disperziju DV prinosa pojedinanih investicija i samog portfolia kao i meu ciklikim kretanjima prinosa pojedinih investicija. 2 kljune mjere: 1) KOVARIJANCA mjera usklaenosti kretanja prinosa na 2 investicije (ona pokazuje kako se zajedno kreu prinosi dviju investicija i koja je veliina njihovih promjena)

ponderirana suma umnoaka odstupanja od oekivanih vrijednosti 2 investicije: cov ( A; B ) = (k Ai E ( k A ) )(k Bi E ( k B ) ) y ii =1 n

Kovarijanca je pozitivna za investicije iji se prinosi mijenjaju i istom smjeru, a negativna za one iji se prinosi kreu obrnuto. to su stdev prinosa investicije.vee i to je meusobno kretanje prinosa usklaenije kovarijanca e biti apsolutno vea (i obrnuto). Ako je jedna od investicije.bez rizika kovarijanca s drugom investicijom e biti nula. 2) KOEFICIJENT KORELACIJE relativna mjera zajednikog kretanja 2 investicije (jednostavniji prikaz odnosa kretanja 2 varijable) cov( k A , k B ) odnos kovarijance i umnoka stdev dvaju investicija A, B = A B Uvijek se kree u rasponu od -1 do 1: ako je koeficijent pozitivan znai da se kreu u istom smjeru, a negativan u sprotnom, to je koeficijent apsolutno manji to je manja korelacija odnosno promjene prinosa se odvijaju sve razliitijim intezitetom, +1 savrena pozitivna korelacija (ne reducira se rizik); 0 nema korelacije, odreena redukcija rizika -1 savrena negativna korelacija (rizik se reducira, tj ponitavaju se) teorijski nam to omoguava da kombiniramo dvije rizine investicije u nerizini portfolio, s obzirom da su savreno negativno korelirana pa su im ciklika kretanja prinosa obrnuta. Redukcija rizika je vea to je koef.kor.blie negativnoj savrenoj korelaciji. MODERNA PORTFOLIO TEORIJAMOGUI PORTFOLIO - sve mogue kombinacije nekih investicija (kombinacije vrijednosnih udjela) EFIKASAN PORTFOLIO izdvaja se iz svih moguih principom dominacije - dominantan portfolio (onaj koji dominira nad drugim kombinacijama rizikom ili prinosom)

-

portfolio koji ima najvii oekivani prinos u istoj rizinoj skupini portfolia odnosno portfolio koji ima najmanji rizik izmeu skupa portfolia istih oekivanih prinosa

ona kombinacija investicija koja osigurava postizanje najvie profitabilnosti uz bilo koji stupanj rizika ili najnii rizik uz bilo koju oekivanu profitabilnost.

Grafiki se promatra na grafu s k i na osima EP e se postojati u svim situacijama osim kad postoji savreno pozitivna korelacija (jer u svim drugim sluajevima dolazi do odreene redukcije rizika pa mogua portfolia imaju razliite odnose prinosa i rizika). Samo jedna kombinacija minimalizira rizik ulaganja u portfolio sva mogua portfolia koja imaju prinos ispod onog s najniim rizikom nisu efikasna jer postoje druge kombinacije koje uz isti rizik daju vei prinos. Deriviranjem funkcije kovarijance prinosa portfolia s 2 investicije moe se izraunati portfolio s najniim rizikom: ( B AB A ) Wmin = 2 B 2 A + B AB A B - svaka druga kombinacija 2 ulaganja (portfolio) koja obeava manji prinos od one s najmanjim rizikom ne predstavlja efikasan portfolio; sva portfolia s profitabilnou jednakom ili veom od ove predstavljaju skup efikasnih portfolia jer uz isti rizik u odnosu na neefikasne portf.obeavaju vei prinos pa bi svaki racionalni investitor izabrao samo one za koje se moe rei da su EP. SLUAJ VIE INVESTICIJA S poveanjem broja investicija smanjuju se rasponi koef.korelacije

izmeu dodatne investicije i portfolia, tako da e poveavanjem dolaziti do sve manje redukcije rizika.

Ako promatramo u ovisnosti na neki tr.indeks vidimo da se rizik smanjuje poveanjem diverzifikacije (stdev opada), dok se koef.korelacije portfolia s nekim trinim indeksom postupno pribliava +1. Dakle dolazi do eliminacije specifinog rizika svake investicije, ali se odreeni rizik ne moe izbjei RIZIK TRITA VP. Ako drimo sve dionice trita onda je rizik = riziku trita VP. UKUPNI RIZIK DIONICE ima dvije komponente:1. SPECIFINI RIZIK TVRTKE ovisi o kretanju prinosa

poduzea povezanog s faktorima na koje ima utjecaj njegov management (odluke, trajkovi...). Specifian rizik se moe izbjei diverzifikacijom pa se zove i diversifirajui rizik.2. TRINI RIZIK proizlazi iz eksternih okolnosti na

koje poduzee ne moe djelovati (ciklusi, inflacija, politika kamatnih stopa). Sve tvrtke su pod utjecajem ovih faktora pa se ovaj rizik ne moe izbjei diversifikacijom nediversifirajui rizik. Naziva se i sistematski rizik jer pokazuje stupanj sistematskog prinosa dionice povezanog s kretanjem cijelog trita.

-

RELEVANTAN RIZIK INVESTICIJE u portfoliu se promatra samo relevantna rizinost investicije prema porfoliu investitora. RELEVANTNA RIZINOST INDIVIDUALNE INVESTICIJE je njen doprinos

rizinosti portfolia, predstavljena je onim dijelom ukupnog rizika koji e utjecati na promjene rizinih karakteristika portfolia ako se u njega ukljui ta investicija. Openito je relevantna rizinost investicije manja od njenog uk.rizika, jer znaajni dio individualnog rizika (specifinog rizika tvrtke) moe u velikoj mjeri biti eliminiran diversifikacijom. Dakle da bi se ocjenio RRI potrebno je pronai mjeru trinog/sistemskog rizika.Za investitora koji dri dobro diversificirani portfolio RRI e biti zanemariv, a relevantan samo sistematski rizik investicije. EFIKASNA GRANICA gornji dio lijeve granice skupa moguih portfolia

obuhvaa skup efikasnih/dominantnih portfolia (kombinacije s najmanjim rizikom za odreeni prinos, odnosno uznekizadani prinos imaju najmanji rizik)ABCDEH mogui skup portfolia, sve toke osjenene

povrine ukljuivo one na lijevom rubuBCDE efikasna granica; lijevo od nje se ne nalaze

mogue kombinacije jer nema portfolia investicija koji bi obeavao vii prinos uz odreeni rizik. Desno i dolje od ef.granici se nalaze sve druge mogue kombinacije investicija koje su inferiorne u odnosu na one na ef.granici.

-

IZBOR OPTIMALNOG PORTFOLIA izabire se samo efikasan portfolio (dakle s efikasne granice). Ovist

e o investitorovom odnosu prema meuovisnosti rizika i prinosa sadranog u nekom efikasnom portfoliu osdnosno o njegovoj krivulji indiferencije meuovisnosti rizika i prinosa Investitori imaju razliite sklonosti prema riziku zbog ega e traiti razliite premije rizika kojima e kompenzirati smanjenu korisnost zbog djelovanja rizika. KRIVULJA INDIFERENCIJE pokazuje povezanost investitorove averzije prema rizku i prihvatljive premije rizika. Na krivulji indiferencije se nalaze sve kombinacije investicija koje imaju identinu korisnost tako da je on indiferentan prema njihovu izboru.

-

Konzervativni investitor ima izrazitu nesklonost prihvaanju rizika, u njegovoj politici dominira princip sigurnosti. Agresivan investitor je takoer nesklon riziku, a u politici investiranja mu dominira princip profitabilnosti . Strmija krivulja prikazuje veu averziju prema riziku konzervativnog investitora koji za investicije iste rizinosti trai veu premiju rizika od agr.inv.EkpKI (Konzervativni investitor )

Premija rizika konzervativnog investitora Premija rizika agresivnog investitora

KI (Agresivni investitor )

Nerizina kamatna stopa

p

-

OPTIMALAN PORTFOLIO INVESTITORA onaj koji predstavlja tangentu

-

njegove krivulje indiferencije na efikasnu granicu, predstavlja maksimalnu korisnost. Svaki drugi efikasni portfolio ne zadovoljava interese investitora prema njegovoj averziji prema riziku jer ima korisnost manju od optimalne (ne ostvaruje zadovoljavajui prinos, ne ostvaruje zadovoljavajuu premiju rizika) Konzervativni investitor e odabrati efikasni portfolio s niim rizikom i prinosom od agresivnogMJERENJE TRINOG RIZIKA

traenje sistematske veze prinosa na neku dionicu i prinosa na cjelokupno trite kroz linearne veze KARAKTERISTINI REGRESIJSKI PRAVAC: rezultat traenja linearne veze izmeu kretanja prinosa ne neku investiciju prema kretanju prinosa na uk.trite investicija (jednoindeksni model, Markowitzeva portfolio analiza) kjt = Aj + jkMt + jt (kjt prinos na j-tu dionicu u vremenu t, Aj alfa koeficijent, j beta koeficijetnt, kMt prinos na trite dionica, jt rezidual) KRP je odreen s 2 parametra: alfa koeficijent - odsjeak na y-osi i beta koeficijent koef.smjera Prinos na j-ti VP se u nekom trenutku odreuje prema alfa koeficijentu uveanom za umnogak beta koeficijenta VP-a i prinosa na cijelo trite u tom trenutku. Rezidual odstupanje, jer se u svakom trenutku stvarni prinosi na neki VP ne poklapaju s prinosima procjenjenim regresijskim pravcem. Alfa koeficijent nije izrazito vaan za procjenu profitno-rizinih karakteristika dionice/investicije. Moe biti pozitivan i negativan; pokazuje prinos koji bi ostvarila neka dionica na tritu koje ostvaruje nulti prinos/na zasienom tritu. Prinos trita aproksimira se prinosm na neki trini indeks koji dobro aproksimira kretanja uk.tr. najvaniji parametar KRP, mjeri intezitet promjena prinosa na dionicu prema promjenama prinosa na uk.tr.dionica, odreuje nagib KRP Izraun I: odnos kovarijance prinosa na j-tu dionicu i varijance prinosa na cjelokupno trite cov( k j ; k M ) j = 2 M Izraun II: koeficijent korelacije prinosa j-te dionice i prinosa na trite se mnoi odnosom stdev prinosa na dionicu i na trite j j = (k j ; k M ) M Ako je beta VP = 1 prinos tog VP se kree proporcionalno prinosu na uk.trite Ako je beta VP > 1 prinos na dionicu se mijenja bre od prinosa na uk.trite Ako je beta VP < 1 promjene prinosa na dionicu su manje od promjena prinosa na uk.trite Ako je beta VP < 0 prinos VP se kree suprotno od kretanja prinosa uk.tritaBETA KOEFICIJENT

-

BETA KAO MJERA TRINOG RIZIKA

Postoje 2 tipa dogaaja o kojima ovisi prinos na VP (prema KRP): makrodogaanja izazivaju sistemski rizik i mikrodogaanja koja proizvode specifian rizik tvrtke. Ako na prinos nekog VP djeluju makrofaktori iji se utjecaj moe opisati pomou jednog faktora, kao to je trini indeks u KRP, onda e i prinos tog VP odraavati pravinu nagradu za preuzeti sistemski rizik. Beta koeficijent VP e biti mjera trinog/sistemskog rizika VP. Odstupanja stvarnog prinosa od onog procjenjenog KRP rezultat su mikrodogaanja i odraavaju specifini rizik tvrtke koji se moe izbjei diversifikacijom rezidual je pokazatelj specifinog rizika tvrtke. (korelacije izmeu reziduala razl.dionica ne smiju postojati jer oni odraavaju samo interne faktore). Problemi: izraun bete VP-a (za prinose VP ne postoji ex-ante distribucija vjerojatnosti pa se beta koeficijenti ne mogu potpuno objektivno izraunati) i mogunost da se jednim faktorom izraze svi

makroutjecaji (npr. dionice su pod utjecajem kretanja cjelog gospodarstva, ali pod utjecajem svoje grupacije) CAPM capital asset pricing model (model procjenjivanja kapitalne imovine) specijalni sluaj jednoindeksnog modela. Pretpostavke modela (savreno trite, potpuno efikasno trite): o Svi investitori su usmjereni na jedno razdoblje dranja u kojem nastoje maksimalizirati oekivanu korisnost njihovog konanog bogatstva o Svi investitori mogu neogranieno davati i uzimati kredit uz danu neruinu kamatnu stopu i nema restrikcija u kratkoj prodaji o Svi investitori imaju iste procjene oekivanih prinosa, var i cov imaju homogena oekivanja o Sve investicije su savreno djeljive i savreno likvidne o Nema transakcijskih trokova o Nema poreza o Pojedini investitori ne mogu utjecati na cijene o Koliine svih investicija su dane i fiksne uvoenjem nerizine imovine u analizu svakom je investitoru omogueno da u svoj portfolio ugradi takvu investiciju koja ima oekivani prinos kF i stdev 0. Ako se od nerizinog prinosa povue tangenta na efikasnu granicu u toki M, na tom pravcu (kFMZ) e se nai sve kombinacije ulaganja u rizini portfolio M i nerizinu imovinu PRAVAC TRITA KAPITALA.

-

Ako promotrimo KI konzervativnog i agresivnog investitora prema ef.granici i PTK, uoava se da se ulaganjem u kombinaciju nerizinog i rizinog portfolia M postie bolje investicijsko rjeenje nego na efikasnoj granici jer se ostvaruje uz viu krivulju indiferencije za oba investitora: konzervativni ostvaruje veu korisnost dijeljenjem svojeg ulaganja na dio za nerizinu imovinu i na dio za rizini portfolio KREDITNI PORTFOLIO, a agresivni posuuje dodatna sredstva kako bi dodatno investirao u rizini portfolio - DEBITNI PORTFOLIO

-

PTK TAKO POSTAJE NOVA EFIKASNA GRANICA, a portfolio M najtraeniji na tritu.

Ako trite djeluje

savreno/efikasno rizini portfolio M je trini portfolio. Forma PTK: k kF p E( k p ) = k F + M M PRAVAC TRITA VP dobije se dovoenjem u odnosa oekivani prinos VP u vezu s beta

koeficijentom (beta odraava samo sistematski rizik VP, pa je koristimo jer su u trinom portfoliu diverzifikacijom eliminirani svi specifini rizici). Prema njemu je zahtijevani prinos na neku dionicu

kj = kF + (kM - kF)

Investitori oekuju od dionice iz dobro diverzificiranog portfolia prinos u visini nerizine kamatne stope uveane za sistematski rizik dionice. Premija sistematskog rizika je predstavljena umnokom bete i premije rizika na cjelokupno trite (premije na trini indeks=razlika oekivanog prinosa na cijelo trite i nerizine kamatne stope). PROMJENE PRINOSA

3 su utjecaja na promjene zahtijevanog prinosa na dionicu: o Promjena nerizine kamatne stope u CAPM to je nominalna kamatna stopa koja je jednaka realnoj kamatnoj stopi uveanoj za premiju rizika inflacije. Pod utjecajem ponude i potranje za novcem se realna kamatna stopa kree u uskom rasponu, pa na nominalnu nerzinu kamatnu stopu bitno utjeu inflacijska oekivanja. (PTVP ide prema gore) o Promjena averzije prema riziku u CAPM je ukljuena u premiju rizika na cijelo trite (rezultat razlike oekivanog prinosa na trinu kapitalizaciju i nerizine kamatne stope). Odreuje nagib PTVP to je vea averzija prema riziku PTVP je strmiji (rotira se u kF). o Promjena bete dionice promjena stavova investitora o rizinosti dionica poduzea emitenta. Pri tom se promatra samo sistematski rizik dionice. Na neke promjene trinog rizika svojih dionica poduzee moe djelovati: promjena strukture imovine poduzea i diversifikacija poslovnih aktivnosti (spajanja i pripajanja). Eksterni imbenici promjene bete: poveanje konkurencije u indsustriji, izmeu industrija, isticanje patenata.

-

KLASIFIKACIJA DIONICA PREMA BETI:

o >1 - agresivna dionica kod koje su promjene prinosa intenzivnije od promjena trita, strategija investiranja e biti orijenirana na AD kada se oekuje rast prinosa trita o kb vrijednost obveznice je vea od nominalne vrijednosti jer osigurava vii prinos nego to trai trite pa su investitori spremni platiti viu cijenu

OBVEZNICA BEZ KUPONA obveznica s jednokratnim dospijeem koja ne nosi kamate.

prognoza novanih tokova od obveznice isplata nominalne vrijednosti o dospijeu prognoza odgovarajue diskontne stope (meuovisnost rizika i nagrade, standardi profitabilnosti, rejting obveznica) Kada se prinos (nominalna vrijednost) diskontira uz trinu stopu kapitalizacije dobije se: 1 B0 = N = N II kt T (1 + k b ) Obveznice bez kupona se uvijek prodaju uz diskont, iznos je vei to je vea stopa trine kapitalizacije i to je dulje vrijeme do dospijea. Svaka se obveznica moe rastaviti na portfolio obveznica bez kupona ANUITETSKE OBVEZNICA amortiziraju se periodino, isplaenim jednakim anuitetima. Anuiteti se sastoje od kamata i otplatne kvote. prognoza novanih tokova od obveznice periodine isplate jednakih anuiteta

-

prognoza odgovarajue diskontne stope (meuovisnost rizika i nagrade, standardi profitabilnosti, rejting obveznica) (1 + k b ) T 1 = A IVkt ako se prinos (jednaki anuiteti) diskontira: B0 = A T (1 + k b ) k b anuitet se dobije mnoenjem nominalne vrijednosti s anuitetskim faktorom za nominalnu kamatnu stopu i za vrijeme dospijea u trenutku emisije. odnos nominalne i trine kamatne stope e utjecati na cijenu obveznice samo do isplate prvog anuiteta (jer se tada amortizira dio nom.vrijednosti). i>kb obveznica se prodaje uz premiju, obratno uz diskont. U sluaju pada trine kamatne stope trina vrijednost kuponske obveznice je depreciranija od anuitetske. Ali u sluaju porasta bolje prolaze.

KAMATNA STOPA NA OBVEZNICE trebala bi ovisiti o formirajnoj kamatnoj stopi na tritu kapitala za isti

stupanj rizika ulaganja. Veliku ulogu ima stopa na dugorona ulaganja koja se smatraju nerizinima, pa e stope na druge VP sadravati i premiju rizika. Visina kamatne stope je odreena zahtijevanim prinosom na nerizina ulaganja uveanim za premiju rizika.FAKTORI RIZIKA I POELJNOSTI OBVEZNICA: VRIJEME AMORTIZACIJE to je dulji rok, to je vei

rizik (varaanja sredstava u cjelosti i planiranom dinamikom) s obzirom da se mogu realizirati na tritu postoji rizik pada trine vrijednosti zbog pada trine vrijednosti tvrtke ili zbog rizika kamatne stope porast kamatne stope. SISTEM AMORTIZACIJE rizik je vei kod jednokratnog sistema jer vl.ne moe pratiti solventnost emitenta i jer mu je vremenom ugroen cjelokupan ulog. S obzirom da se manji iznosi isplauju prije dospijea vei je rizik kamatne stope jer je umanjeno obrnuto djelovanje rizika reinvestiranja. Kod beskuponskih se javlja i rizik oekivanih kamata (diskonta). NAIN OSIGURANJA INTERESA VL.OBVEZNICA to je vei stupanj osiguranja manji je rizikulaganja. Obveznice se osiguravaju realnom imovinom, ako su nadreene ostalim dugovima, ako poduzee ne smije emitirati nove dugove zalogom iste imovineFORMIRANJE FONDA ZA AMORTIZACIJU OBVEZNICA MOGUNOST KONVERZIJE U DRUGE VP I DRUGE OPCIJE (MOGUNOST PRIJEVREMENOG OTKUPA

povljnije je kada se daje vlasniku, a ne emitentu. MOGUNOST REVALORIZACIJE u uvjetima inflacije Za ocjenu rizika veliku ulogu ima KREDITNI REJTING svrstavanje obveznica na rang listu, rang liste ukljuuju oekivanja, ali se zasnivaju na historijskijm imbenicima (stupanj koritenja financijske poluge, profitabilnost poslovanja, varijabilnost dobiti, veliina tvrtke isl.). najkvalitetnije su rangirane s trostrukim A. to je nii rejting zahtijeva se via stopa prinosa. Uz rejting se naveode i prosjeni prinosi na ulaganja takvog stupnja rizika. PRINOSI NA OBVEZNICE MJERE PROFITABILNOSTI OBVEZNICA 1.) TEKUI PRINOS odnos godinjih isplata kamata i trine vrijednosti obveznice (godinja profitabilnost prinosa od kamata na kuponske obveznice mjerena njihovom trinom vrijednou). Isplata kamata je odreena nazivnim karakteristikama obveznice fiksna je do dospijea, stoga e tekui prinos ovisiti o kretanju trine cijene obveznice - koja ovisi o kretanjima zahtijevane stope prinosa na tritu. S porastom trine cijene obveznice, smanjuje se tekui prinos i obrnuto. TP ne reagira na veliinu preostalog vremena do dospijea. It yB = B0 2.) PRINOS DO DOSPIJEA diskontna stopa koja svodi prinose od obveznice do trenutka njezina dospijea na tekuu vrijednost obveznice. To je u stvari interna stopa prinosa raunata na trinu vrijednost obveznice. U obzir se uzima veliina i dinamika svih novanih primitaka od obveznice u vremenu do njena dospijea prema njenoj trinoj vrijednosti ukupna profitabilnost obveznice.

Profitabilnost kamata i nominalne vrijednosti prema trinoj vrijednosti obveznice u vremenu do njena dospijea. Moe se izraunati: N B0 I+ o aproksimacijom = Gabrielovom formulom: y = (za kuponsku obveznicu) T B 0,6 B0 + 0,4 N o oitavanjem iz tablica prinosa o metodom interne stope profitabilnosti kada je poznata tekua cijena obv., iteracijom se trai ona diskontna stopa uz koju je diskontirana vrijednost novanih primitaka jednaka njenoj tekuoj trinoj vrijednosti (kuponske, bezkuponske, anuitetne) o koritenjem financijskih kalkulatora o koritenjem raunalnih programa (Excel, i dr.) primjena tablica za beskuponske: 1 N B T B0 = N kB = T 1 II k = T (1 + k b ) B0 N primjena tablica za anuitetne: B IVkT = 0 b At 3.) PRINOS DO OPOZIVA za kuponske obveznice koje nose klauzulu opoziva koja emitetentu omoguuje opoziv obveznice i njen otkup prije dospijea po cijeni opoziva (nominalna uveana za premiju opoziva). Emitent e opozvati onda kada je t.cijena obveznice via od cijene opoziva. Prinos do opoziva prinos koji e investitor ostvariti od kamata i cijene opoziva ako dri obveznicu do njenog najranijeg mogueg opoziva.( profitabilnost kamata i cijene opoziva prema trinoj vrijednosti obveznice u vremenu do njena najranijeg mogueg opoziva) n It Bc (1 + k c ) n 1 1 B0 = + = It + BC t n n (1 + k c ) (1 + k c ) k c (1 + k b ) n t =1 (1 + k c ) n najranije vrijeme opoziva (godine do opoziva), BC-cijena opoziva,kc-prinos do opoziva MEUOVISNOST ZAHTJEVANOG PRINOSA I VRIJEDNOSTI OBVEZNICE pokazuje kretanja cijene obveznice i rizike ulaganja u obveznice razliitih dospijea i kamatnih karakteristika. - Kvantitativni odnosi izmeu vrijednosti obveznice i zahtijevanog prinosa do dospijea - Pokazuju osjetljivost cijene obveznica na promjene parametara njena formiranja - Izvedeni za kuponsku obveznicu !1. MEUOVISNOST Vrijednost obveznica kree se inverzno kretanju zahtijevanog prinosa do dospijea promijene vrijednosti obveznica inverzne su promjenama trinih kamatnih stopa. 2. MEUOVISNOST Trina cijena obveznica vea je od nominalne ako je zahtijevani prinos do dospijea manji od kuponske kamatne stope i obrnuto. Trina vrijednost obveznice odgovarat e nominalnoj samo ako je zahtijevani prinos do dospijea jednak kuponskoj kamatnoj stopi. Ako je zahtijevani prinos vei od kup.ks. obv. se prodaje uz diskont, a obratno uz premiju.

3. MEUOVISNOST S pribliavanjem dospijea obveznice njezina e se trina vrijednost pribliavati nominalnoj o dospijeu obveznica vrijedi kao njena nominalna vrijednost. Ako fiksiramo zahtijevani prinos (t.ks) u vremenu do dospijea, te je on vii od nom.ks (kb>i), znai da se obveznica prodaje uz diskont (ispod nom.vrijednosti) iznos diskonta je sve manji kako se pribliavamo dospijeu. Isto vrijedi za premiju.

4. MEUOVISNOST to je dulje vrijeme do dospijea obveznice su vie izloene kamatnom riziku (riziku promjene kamatnih stopa)

5. MEUOVISNOST Osjetljivost obveznice na promjene zahtijevanog prinosa ovisi i o modelu novanih tokova obveznice.

1 TEOREM cijene obveznica se kreu inverzno prinosu od obveznica. to vei prinos zahtijevaju

investitori od ulaganja u obveznice (kb>i) to e i cijena tih obveznica biti manja (prodaja kup.obv.uz diskont), i obrnuto.2 TEOREM postotna PROMJENA CIJENE obveznice UVJETOVANA PROMJENOM TRINOG PRINOSA do dospijea je VEA TO JE DULJE VRIJEME DO DOSPIJEA obveznice s fiksnom kuponskom kamatnom stopom. (obveznice su rizinije to je rizinije vrijeme do njihova dospijea; kako kb raste na kb' tako e postotno smanjenje cijene obveznice s najduim rokom dospijea biti najvee, to obveznica ima krae (nazivno!) vrijeme dospijea to e se njena cijena manje smanjiti uslijed rasta zahtjevane stope prinosa) 3 TEOREM POSTOTNA PROMJENA CIJENA obveznica opisana 2 TEOREMOM poveava SE UZ PADAJUU STOPU KAKO SE POVEAVA VRIJEME DO DOSPIJEA. (razlike u postotnim promjenama cijena su manje to se usporeuju obveznice duljeg dospijea, odnosno ako usporedimo postotno smanjenje obveznice s 5-god dospijeem i 10-god vidimo da je smanjenje cijene vee kod 10-god, ako dalje usporedimo s 15-god smanjenje je jo vee. Ako sad usporedimo razliku smanjenja izmeu 5-god i 10 god sa razlikom smanjenja izmeu 15-god i 10 god ONA izmeu 5-god i 10-god JE VEA) 4 TEOREM za odreeno dospijee i odreeni poetni prinos do dospijea, JEDNAKE PROMJENE ZAHTIJEVANOG PRINOSA NA GORE ILI DOLJE REZULTIRAJU RAZLIITIM PROMJENAMA CIJENA OBVEZNICA. (Jedinino smanjenje zahtijevanog prinosa poveava cijenu obveznice u veem postotku u odnosu na postotak smanjenja cijene obveznice izazvanog jedininim poveanjem oekivanog prinosa ) 5 TEOREM PROMJENA ZAHTIJEVANOG PRINOSA izazvati E MANJU POSTOTNU PROMJENU CIJENE obveznice S VIOM KUPONSKOM KAMATNOM STOPOM od postotne promjene cijene obveznice s niom kuponskom kamatnom stopom koja ima isto dospijee i isti zahtijevani trini prinos. (kada se kb povea na kb' najvie e se smanjiti cijena obveznice koja ima najniu i) TRAJANJE OBVEZNICA

prosjeno vrijeme dospijea obveznice, mjera rizinosti ulaganja u obveznice. a) Macauleyevo trajanje prosjeno ponderirano vrijeme do dospijea obveznice gdje su ponderi sadanje vrijednosti novanih tokova obveznice do dospijea. b) Modificirano trajanje prva derivacija funkcije cijene obveznica po kamatnoj stopi. Mjera osjetljivosti obveznica na promjenu kamatnih stopa (to je vee trajanje obveznice su osjetljivije na promjene kamatnih stopa). IMUNIZACIJA usklaivanje portfolia trabina investitora s portfoliom njegovih obveznica s ciljem izbjegavanja kamatnog rizika, na taj se nain eliminira kamatni rizik. KONVEKSNOST mjera rizinosti ulaganja u obveznice funkcija cijene obveznice prema kretanju prinosa od dospijea ima konveksan oblik. 2.4 DIONICE Pismene isprave o uloenim sredstvima u glavnicu korporacije. - prema sutini trabine: korporativni (vlasniki) vrijednosni papiri bez unaprijed odreenog roka dospijea, dugoroni i permanentni VP. - prenosivi su, oni koji glase na ime indosamentom, a na donosioca - fizikom predajom, mogu se pojaviti kao fakultativni novca.LEGALNA DEFINICIJA: pisana isprava o vlasnitvu temeljenom na sredstvima uloenim kod izadavaa.

Vlasnik ima pravo sudjelovanja u dobiti (ali dividende se isplauju tek kad postoje izvori dividendi i kada se izglasa njihova isplata) i pravo upravljanja (to je zpravo pravo glasa upravljanje moe ostvariti onaj dioniar koji dri dovoljan broj dionica). Ulog se ne moe povui osim likvidacijom ili otkupom dionice od strane poduzea. Materijalizirana dionica, sastojci: plat dionice i arak dionice (kuponi temeljem kojim se ostvaruje periodina naplata dividenci).

18

Sadraj plata: oznaka dionica, vrsta dionice, tvrtka/naziv i sjedite izdavatelja, naziv i sjedite vlasnika ili oznaka donosioca, novana svota, rokovi isplate dividendi, mjesto i datum izdavanja, serijski broj dionice, faksimil potpisa, prava iz dionice. Sadraj kuponskog arka: redni br.kupona, broj dionice, naziv izdavatelja, razdoblje/god za koju se dividende isplauju, faksimil potpisa Legalna definicija ne pravi razliku obinih i preferencijalnih dionica.KORPORACIJSKA DEFINICIJA Dionice su instrumenti pomou kojih dioniko poduzee prikuplja

novana sredstva potrebna za financiranje svoga poslovanja i ekspanzije. Na taj nain poduzee formira svoj permanentni, vlasniki kapital. Dionice su namijenjene za financiranje dugorono vezane imovine. Taj je kapital prezentiran u jednakim zaokruenim manjim iznosima APOENIMA koje reprezentiraju dionice. Dionice nose varijabilne naknade prema zaradama poduzea (dividende) pa za dioniko drutvo nisu rizik solventnosti (mora se ostvariti zarada i moraju se izglasati).Dividende se ne izuzimaju iz osnovice za oporezivanje poduzea. Izlaenje u javnost koncept prerastanja u dioniko poduzee alternativa samofinanciranju kao ogranienom izvoru poveanja vlasnikog kapitala.INVESTITORSKA DEFINICIJA Dionice se mogu preprodavati, izuzetno su mobilne,

slue kao osiguranja za zaduivanje, instrument plaanja i osigurana plaanja. Investitori su dvostruko motivirani: jedan motiv su oekivane budue dividende, a drugi je oekivani porast trine vrijednosti dionice (kapitalni dobitak).PODUZETNIKA DEFINICIJA dionice su pogodan instrument prikupljanja inicijalnog vlasnikog kapitala

za realizaciju poduzetnikih ideja, a nose i pravo glasa u pitanjima o upravljanju poduzeem. (kontrolni paket 1/3 ili dionica mogu nositi pravo glasa.) PROFITNA OBILJEJA DIONICA: Prava dioniara utvrena su ugovorom o inkorporiranju odnosno statutom i opim ugovorom o emisiji. Rezidualna prava dionica odreuju njihova temeljna profitna obiljeja: rezidualno pravo na zarade i na imovinu dionikog drutva. RP NA ZARADE: potraivanja iz ostvarenih zarada/dobiti dd. Nakon to se iz ostvarenog poslovnog rezultata namire kreditori, fiskus i povlateni dioniari, ostatak u cijelosti pripada vlasnicima obinih dionica. Taj ostatak se moe akumulirati (u obliku zadrane dobiti) ili podijeliti u obliku dividendi odluku donosi skuptina, ali se najee delegira upravi. Dakle dolazi do poveanja interesa udjela u poduzeu ili do rasta tekueg dohotka postoji odreeni stupanj indiferencije jer i akumulacija i dividende poveavaju njihovo bogatstvo. No ipak e dio dioniara imati potrebu za financiranjem tekuih potreba te budui kapitalni dobici ili budue distribucije dividendi su neizvjesniji od distribucije iz tekue dobiti. NA IMOVINU PODUZEA: Iznos imovine moe se utvrditi tek kao reziduum (ostatak) likvidacijske mase u sluaju likvidacije poduzea. U tom e sluaju vlasnicima pripasti preostatak likvidacijske mase poduzea nakon to se namire trokovi likvidacije, sva potraivanja vjerovnika te fiksirana potraivanja povlatenih vlasnika.Vlasnici obinih dionica su posljednji u redoslijedu trabina snose stoga poveani rizik, no postoji i mogunost da rezidualna trabina postane vee od uloenih sredstava u poduzee. VRIJEDNOST DIONICA: NOMINALNA VRIJEDNOST nije kljuni sastavni element dionice, jer trabina iz obine dionice nije legalna obveza korporacije nego rezidualno potraivanje. NV slui trgovakom sudu za registraciju vrijednosti vl.kapitala dd-a te e se i u sluaju dionica bez NV traiti odreivanje neke navedene vrijednosti (stated value). Uobiajeno da je NV niska jer jer burza i komisije za VP zabranjuju emisiju dionica ispod nominalne vrijednosti. TRINA VRIJEDNOST ona koja je ostvarena njihovom kupoprodajom na tritu. Moe se utvrditi ex-post na temelju ostvarenih pojedinanih cijena (dionica koje su se prometale na tritu). Ako je intrizina vrijednost vea od aktualne cijene dionice su podcijenjene i treba ih kupovati i obratno. Razlika se 19

pojavljuje jer trite sporo prepoznaje pravu vrijednost. Procjena budueg kretanja cijena dionica se zasniva na trinim uvjetima: ciklika kretanja na tritu, kretanje cijena sliih tvrtki, stanje trita... pravilo: u situaciji pretenog opadanja t.VP treba kupovati jer su cijene ispod nominalnih i obrnuto. MODELI VREDNOVANJA DIONICA: 1.) VRIJEDNOST ZA RAZDOBLJE DRANJA investitor kupuje dionicu da je dri odreeno vrijeme/kroz neko razdoblje dranja. Primit e tekue novane dohotke (dividende), a istekom razdoblja e prodajom dionice realizirati njenu trinu vrijednost. Ekonomska vrijednost NT je odreena njihovom sadanjom vrijednou. T Dt Pt P0 = + t (1 + k s ) T t =1 (1 + k s )(P0 sadanja vrijednost dionice, Pt cijena dionica na kraju razdoblja dranja, Dt dividende kroz razdoblje dranja, t godine razdoblja dranja, ks diskontna stopa, stopa kapitalizacije, T razdoblje dranja

Problemi: sigurnija vrijednost se procjenjuje temeljem nesigurnije (SV se procjenjuje na temelju neke oekivane budue vrijednosti) i inom prodaje ne prestaje ivotni vijek dionice (novom vlasniku nosi dalje dividende) 2.) SADANJA VRIJEDNOST DIVIDENDI vrijednost obinih dionica je odreena vrijednou oekivanih buduih tekuih novanih prinosa na dionice. Pretpostavke modela: dividende - jedini novani dohodak koji dioniari primaju od poduzea i infinitni vijek trajanja prava iz dionice. Vrijednost se izraunava kao suma diskontiranih buduih novanih prinosa od trenutka kupnje do beskonanosti. DS je predstavljena oportunitetnim trokom ulaganja u obine dionice/ trinom stopom kapitalizacije za odgovarajuu rizinu skupinu ulaganja/zahtijevana stopa prinosa takvog stupnja rizika. Model za infinitno razdoblje dranja(opi model): D1 D2 DT DT P0 = + + ... + = 2 T T 1 + k s (1 + k s ) (1 + k s ) t =1 (1 + k s ) Model je neupotrebljiv ako se ne pretpostavi odreeno kretanje dividendi: I. KONSTANTNE DIVIDENDE dividende ostaju kroz infinitno vrijeme. Radi se o modelu vjene rente (model KD je SV jednakih iznosa godinje u infinitnom razdoblju). D P0 = T ks Problem: nepromjenjivost dividendi je neodriva kod obinih dionica, no vrijedi za preferencijalne dionice. Model vrednovanja pravih preferencijalnih dionica (bez kaluzuli o dodatnoj participaciji u zaradama ili opcija za stjecanje obinih dividendi): Dp Pp = kpPp SV prave preferencijalne dionice, Dp godinji iznos preferencijalnih dividendi, kp zahtijevani prinosa na preferencijalne dionice

II. KONSTANTAN RAST DIVIDENDI uvjet opstanka poduzea je stalan rast i razvitak pa je realno za oekivati da dividende na obine dionice pokazuju tendenciju rasta. Izraun veliine dividendi u razdoblju t ako su poznate bazne dividende (u t=0) - procjena buduih dividendi temeljem ve isplaenih dividendi: Dt = D0 (1 + g)t g stopa rasta dividendi (dividende rastu po konstantnoj god stopi rasta) Supstitucijom ovako utvrenih periodinih dividendi u osnovni model dobiva se model trinog vrednovanja dionica uz pretpostavku konstantnog rasta dividendi (Gordonov model): D (1 + g ) D1 P0 = 0 = ks >g ks g ks g

20

GM ukazuje da trina cijena dionica ovisi o oekivanim dividendama, oekivanoj stopi njihova rasta te o trinoj stopi kapitalizacije. to su vee oekivane dividende i vea oekivana stopa rasta to e vrijednost dionica biti vea. to je vea stopa trine kapitalizacije to e vrijednost dionica biti manja. Problemi: vrijedi samo uz uvjet ks > g, stopa rasta dividendi manja od zahtijevanog prinosa, za dionice supernormalnog/breg rasta model nije primjenjiv; moe se primjeniti samo na dionice koje ve isplauju dividendu i kjuan problem: konstantan rast odgovara relativno malom broju tvrtki. GM se moe koristiti za dionice koje udovoljavaju pretpostavkama: 1. dionice s normalnom stopom rasta, 2. dionice koje isplauju dividende, 3. dionice koje pokazuju konstantan rast dividendi. III.VARIJABILNE DIVIDENDE GM omoguava izraun cijene dionice u bilo kojem razdoblju t njenog infinitnog ivota D (1 + g ) D0 (1 + g )1+t D Pt = t = = t +1 = P0 (1 + g ) t ks g ks g ks g Postoji realna vjerojatnost disproporcije kretanja dividendi po pojedinim razdobljima ivotnog vijeka u odnosu na prosjenu dugoronu stopu rasta (rast je logian kao dugorona tendencija). Varijabilnost rasta e se odraziti kao otklon pojedinane dividende od procjene utvrene konstantnom stopom naroito izraeno u prvim godinama (najvea kontribucija formiranju sadanje vrijednosti je od prvih nekoliko istih NT odnosno znaaj sadanje vrijednosti dividendi to je manji to su one udaljenije od sadanjosti zbog utjecaja diskontne tehnike; za pravilno vrednovanje dionice kljuna je procjena oekivanih prvih nekoliko dividendi (3-5 god). Iz svega se razvija model procjene za dividende koje ne variraju uz konstantnu stopu rasta (kombinacija je modela vrijednosti za razdoblje dranja i GM kojim se procjenjuje SV dionice na kraju razdoblja dranja): T T Dt Dt (1 + g ) Dt PT P0 = + = + T-vrijeme pojed.procjene dividendi t T t (k s g )(1 + k s ) (1 + k s ) T t =1 (1 + k s ) t =1 (1 + k s ) Modelom se detaljno procijenjuju dividende u prvih T godina i diskontiraju uz zahtijevani prinos na dionice. Sadanjoj vrijednosti prvih T dividendi se pribraja SV cijene dionice na kraju razdoblja T. Mogue pogreke su manje jer se ne rauna s prvim dividendama u razdoblju T koje se posebno procjenjuju. Za konstantni rast daje isti rezultat kao GM. Model omoguava i procjenu dionica koje ne isplauje dividendu, SV prvih dividendi u razdoblju T je nula, pa je sama vrijednost dionice jednaka SV oekivane cijena na kraju razdoblja T. Model supernormalnog rasta kada dividende tvrtke rastu bre od normalnog (nove tehnologije, rastue industrije), to se odvija neko vrijeme dok se djelovanjem konkurencije rast ne svede na normalni. Model s dvije g stope (varijanta GM prilagoena situaciji kada je stopa rasta dividendi via od stope kapitalizacije): T D (1 + g s ) DT (1 + g n ) P0 = 0 + t (k s g n )(1 + k s ) T t =1 (1 + k s ) gn stopa normalnog rasta dividendi, gs stopa supernormalnog rasta dividendi

- prvo se procijeni vrijeme trajanja supernormalnog rasta T i visina dividendi kroz to vrijeme DT, nakon toga se diskontiraju dividende tijekom supernormalnog rasta. Zatim slijedi procjena cijene dionice na kraju vijeka supernomalnog rasta PT. Uz pretp. Da e da e dividende rasti normalnom stopom procjena se obavlja GM, dobivena se cijena svodi na SV. Zbrajanjem diskontirane dvidende i diskontirance cijene dolazi se do tekue sadanej cijene dionice P0. Drugi modeli varijabilnog rasta modeli viefaznog rasta: analitiari esto pretpostavljaju da se stopa rasta dividendi mjenja u serijama faza. Najjednostavniji je model s 2 stope rasta prethodni model. Horizont rasta je razdoblje za koje analitiari vjeruju da tvrtka moe ostvarivati nestandardan rast (ispod ili iznad prosjenog). 21

3.) MODELI TRINE KAPITALIZACIJE Modeli kapitalizacije uinaka poslovanja poduzea prikazanih zaradama ili dividendama po dionici temeljem tipinih trinih pokazatelja, odnosno multiplikatora. esto se koristi metoda komparacije. a) MODEL KAPITALIZACIJE ZARADA (P/E MODEL) P/E je odnos cijene i zarada (dobiti) po dionici, tj rauna se kao odnos trine cijene po dionici (PPS) i zarade po dionici (EPS zarade nakon kamata i poreza po dionici). PPS 0 P/E = P/E pomnoeno s EPS daje trite.cijenu dionice pa se naziva i P/E multiplikator. EPS 0 EPS je pokazatelj odnosa ZNKP i broja obinih dionica (EPS=0 / Ns 0 ZNKP, Ns broj obinih dionica) Trina vrijednost dionice se moe odreivati mnoenjem P/E s oekivanim zaradama po dionici (kapitalizacija zarada): P0 = P/E * EPS Model se primjenjuje tako da se umjesto objavljenih veliina uzmu standardne veliine P/E i EPS, to se koristi za odluku o kupnji/prodaji dionice. Pristup procjeni: Standardne zarade se utvruju kao konstantne zarade koje se mogu ostvariti uz normalnu razinu poslovanja. Stoga se polazi od analize povijesnih zarada tvrtke izdvajaju se sve dobiti/gubici koji nisu karakteristini za normalno posl. te se analiziraju sa stajalita oscilacije obujma poslovanja kako bi se izdvojili oni za normalnu razinu poslovanja. Standarni P/E utemeljuju se usporedbom sa slinim poduzeima, s prosjekom industrije i dr.komparativnim pokazateljima. Razmatra se utjecaj rasta dd, politika dividendi, struktura kapitala na formiranje standardnog P/E. Primjer analize: D0 (1 + g ) dE 0 (1 + g ) P ks g ks g d (1 + g ) P / E = PPS = 0 = = = EPS E0 E0 E0 ks g PPS je ovdje odreena pomou GM, a oekivane dividende su odreene oekivanim zaradama (E0) i stopom isplate dividendi (d onaj dio zarada koji se distribira kroz divid.). Stopa rasta se moe odrediti kao umnoak stope zadravanja zarada (1-d), onoga to se ne isplati dividendama, i stope profitabilnosti reinvestiranja (r) jer je temeljna poluga rasta zadravanje zarada i njihovo profitabilno investiranje! g = r(1-d) daljna analiza obuhvaa investicijske oportunitete poduzea. b) MODEL KAPITALIZACIJE DIVIDENDI dan je umnokom odnosa dividendi po dionici i tzv. odnosa cijene i dividendi po dionici: P0 = P/D * D0 P/D predstavlja recipronu vrijednost stope trine kapitalizacije dividendi (r.v. prinosa od dividendi) P/D=PPS/DPS. Ova metoda ukljuuje u vrednovanje politiku dividendi, a ne uzima u obzir veliinu zadranih zarada (akumulaciju) kao faktor potencijalnog rasta dividendi u budunosti/kao dio imovine koji pripada vl.ob.dionica. Stoga prednost ima kao model vrednovanja za male dioniare jer oni od poduzea primaju iskljuivo dividende (ne barataju zaradama kao oni s kontrolnim paketom). Stoga je potrebno baratati sa standardnim odnosom isplate dividendi (kojim se kapitaliziraju dividende prema konkretnoj politici dividendi poduzea) Rezultiraju viom cijenom kod intenzivnije distribucije dividendi od standardne i obrnuto. c) MODEL KAPITALIZACIJE DOBITI I DIVIDENDI Graham i Dodd su uspostavili na temelju analize kretanja cijena dionica. Autori su pretpostavili da 1/3 dobiti tvrtka zadrava, a 2/3 distribuira svojim vlasnicima. Pa je vrijednost obinih dionica (PPS) umnoak zbroja dividendi po dionici (DPS) i 1/3 zarada po dionici s normalnim/standardnim odnosom P/E: P0 = PPS=(D0 + 1/3E0) P/E

22

Kapitalizacijom treine zarada po dionici povrh dividendi se nastoji ukluiti potencijalni rast poduzea zadravanjem dijela ostvarenih zarada. Umjesto treine moe se uzeti ostatak od normalnog odnosa ispalte dividendi (Hampton): P0 = (D0 + zsE0) P/E, zs normalna stopa zadravanja zarada d) MODEL KAPITALIZACIJE STOPE RASTA (Graham i Dodd) vrijednost dionice je odreena umnokom prosjene procijenjene vel.zarada po dionici za 7 narednih godina s procijenjenim odnosom cijena i zarada za tih 7 godina: P0 = E17 (8,5 + 2g) E17 prosjeni EPS kroz 7 god, g prosjena stopa rasta zarada 7 god Faktor 8,5 predstavlja normalni odnos cijene i zardada uz nultu stopu rasta. Problemi: u sluaju visokih stopa rasata (preko 15%) rezultira ekstremni visokim procijenjenim P/E; projekcija EPS tijekom narednih 7 god, izraavanje rasta preko EPS umjesto preko rasta prodaje, reanost 8,5 kao normalnog P/E uz nultu stopu rasta. Hamptonov modificirani model predlae stvarnu vrijednost umjesto prosjenih buduih zarada po dionici: P0 = E0 (10 + 1,5G) E0 stvarni EPS, G projena god.stopa rasta prodaje e) DRUGE MOGUNOSTI KAPITALIZACIJE: i. KAPITALIZACIJA PRODAJE (pronalzi se kapitalizacijski koeficijent prodaje djeljenjem vrijednostislinih tvrki s vrijednou njene prodaje) ii. KAPITALIZACIJA UK.VRIJEDNOSTI IMOVINE iii. KAPITALIZACIJA DIONIKE GL.PODUZEA/ KAPITALIZACIJA NOMINALNE VRIJEDNOSTI 4.) VREDNOVANJE PODUZEA CHOP SHOP VRIJEDNOST, NOMINALNA VRIJEDNOST, KNJIGOVOSTVENA VRIJEDNOST 5.) OPCIJSKI PRISTUP VRIJEDNOSTI

PRINOSI OD DIONICA (zahtjevani prinos, troak kapitala od obinih dionica): 1. PRISTUP MODELOM VREDNOVANJA u obzir uzimaju modele SV dividendi odakle ese izraunava troak akpitala odnosno zahtjevani prinos mtd.interne stope. Potrebno je izraunati onu diskontnu stopu koja e budue dividende u infinitnom razdoblju izjednaiti s tekuom trinom cijenom dionica iz modela konstanog rasta dividendi (GM): D (1 + g ) ks = 0 + g prinos od dividendi u infinitnom razdoblju P0 Dp Za preferencijalne se koristi model konstantnih dividendi: k p = Pp Potrebno je poznavati dividende isplaene prethodne godine, tekua trina cijena ob.dionica te god.stopa rasta dividendi na obine dionice kljuni problem. Pri procjeni godinje stope rasta dividendi se koristi vie pristupa: o koritenje realiziranih (povijesnih) stopa rasta: aritmetika sredina, geometrijska sredina (posljednja god iz uzorka se pdojeli s prvom te se iz tog kvocijenta izrauna korijen za onaj broj god koliko se nalazi izmeu ta dva broja i umanji za 1), regresijski modeli. o Prilagoavanje DV o Profitabilnost reinvestiranja zarada o Procjene fin.analitiara Ovako procijenjeni troak kapitala je izrazito osjetljiv na procenjenu stopu rasta dividendi. Procjenjeni g se dvostruko odraava na veliinu procijenjenog ks: jednom poveava iznos predvienih dividendi, a drugi put procjenjeni prinos od dividendi. 2. PRISTUP TEORIJE TRITA KAPITALA 2 kljuna modela CAPM i APT CAPM oekivani prinos: kj = kF + j (kM kF) 23

Potrebno je poznavati: profitabilnost na nerizine investicije (kamatna stopa na dravne obveznice), oekivanu profitabilnost za trite kapitala (premiju rizika za trite kapitala odreuju specijalizirane agencije prinos na trini indeks) te beta koeficijent za obine dionice neke tvrtke (dostupan za poduzea ije se dionice promeu na burzi). Prednosti u odnosu na model konst.rasta: model je eksplicitno povezan s rizikom preko bete i premije trinog rizika te je primjenjiv za tvrtke koje nemaju stabilan rast dividendi ili ih ne isplauju. Neodstatak: zasnivaju se na procjeni premije trinog rizika i bete a obje se temelje na povijesnim podacima pri emu razdoblje uzorka igra veliku ulogu. 3. TROAK DUGA+PREMIJA RIZIKA: ulaganje u dionice je rizinije od ulaganja u obveznice istog emitenta pa je tako i vei zahtijevani prinos. Troak kapitala pribavljenog dionicama za pduzee mora biti vii od kapitala pribavljenog obveznicama (vl.kap je skuplji od tueg). Troak duga je jednostavnije odrediti od troka glavnice jer je on jednoznano odreen kroz prinos do dospijea. Troak vl.kapitala se odredi polaenjem od procjene troka duga na koji se nadoda premija rizika: ks = kb + kr o kr je naee izmeu 3 i 5%, objektivnije se moe pronai: o metodom anketiranja (institucionalnih investitora i prof.analitiara) o metodom trine premije (prosjena premija rizika iz podataka s trita:razlika izmeu profitabilnosti na odreeni trni indeks i prosjenog prinosa do dospijea na obveznice koje su rangirane u isto kao obv.pd.) 4. APROKSIMACIJE TROKA KAPITALA: a. PRINOS OD ZARADA - godinja profitabilnost zarada prema trinoj vrijednosti dionice (odnos godinjih zarada po dionici EPS i tekue trine cijene-PPS); ne reagira dovoljno dobro na rast poduzea E y Z = t (% god.zarada po dionici u odnosu na trinu cijenu dionice) Pt b. PRINOS OD DIVIDENDI izraz profitabilnost tekuih novanih dohodaka od obinih ili preferencijalnih dividende (dionica) mjerene njihovom stvarnom vrijednou. Godinja profitabilnost dividendi prema trinoj vrijednosti dionice - odnos stvarno isplaenih dividendi po dionici DPS tijekom 12 mjeseci i trine cijene za dionicu PPS: D y D = t (% god.tekueg nov.prihoda dionice od dividendi prema tr.cijeni dionice). Pt Vaan je pokazatelj za investitore jer pokazuje potencijalnu profitabilnost ulaganja u ob.dionice, ne ne ukazuje na ukupnu profitabilnost jer ne kalkulira s potencijalnim kapital.dobitkom. POD je pokazatelj parcijalnog prinosa od ulaganja u dionice i nije najpogodnija aproksimacija vel.troka kapitala od obinih dionica. c. UKUPNI PRINOS profitabilnos za ukupno vrijeme dranja, profitabilnost dividendi i kapitalnog dobitka (gubitka) kroz razdoblje dranja (godina) prema trinoj vrijednosti dionice: D + ( Pt P0 ) D1 + P1 Rt = t = 1 P0 P0 - sastoji se od prinosa od dividendi i prinosa od promjene cijene dionice, ova druga komponenta je % rasta cijene dionica stopa rasta; isti nedostaci kao kod modela konstantnog rasta dividendi 3.) ISTA SADANJA VRIJEDNOST sadanja vrijednost istih novanih tokova umanjena za investicijske trokove. Ona uzima u obzir cjelokupni vijek efektuiranja projekta, kao i vremensku 24

vrijednost novca. Sve efekte potrebno je svesti na sadanju vrijednost da bi se mogli meusobno usporeivati diskontnom tehnikom. Diskontiraju se samo budue vrijednosti projekta (pretp.PICO): T T Vt S0 = I = Vt II kt I S0-ista sadanja vrijednost, T vijek efektuiranja projekta t t =1 (1 + k ) t =1IZRAUN: 1. izraunavanje SV oekivanih NT u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta,

2. sumiranje diskontiranih NT u cjelom vijeku efektuiranja projekta i 3.utvrivanje SV oduzimanjem investicijskih trokova od sume disk.NT Konstantni NT u cjelom vijeku efektuiranja: S0 = Vt IVkt - IUPOTREBA KRITERIJA:

-

-

Prag efikasnosti kriterij SV je usklaen je s temeljnim ciljem tvrtke, maksimalizacijom njezine sadanje vrijednosti. Pozitivna SV projekta ukazuje na poveanje SV tvrtke koja namjerava investirati. U skladu s tim, ne bi se trebali prihvatiti projekti koji imaju negativnu SV jer oni smanjuju vrijednost tvrtke. Prag efikasnosti: S00. Ukoliko je S0=0, ne dolazi do poveanja SV tvrtke, ali tvrtka prihvaa projekt kako bi sauvala sadanji vrijednost tih slobodnih novanih sredstava. Rangiranje projekata najefikasniji je onaj projekt koji ima najviu SV.

KARAKTERISTIKE KRITERIJA:

- Uzima u obzir cjelokupni vijek efektuiranja i vremensku vrijednost novca kroz troak kapitala - Usklaena je s osnovnim financijskim ciljem poduzea (maksimalnom sadanjom vrijednou tvrtke): Nulta SV oznaava da je projekt sposoban vratiti uloeni kapital i na njega osigurati prihvatljivu profitabilnost vrijednost prezentirana dionicama ostaje ista. Pozitivna SV ukazuje da projekt ima viu profitabilnost od one koja se zahtijeva na tritu. Ekstraprofitabilnost e pripasti vlasnicima obinih dionica porast vrijednosti dionica; - Osjetljivost na izbor diskontne stope (via diskontna stopa smanjuje veliinu SV projekta i obrnuto; inverzno kretanje SV i diskontne stope: to je via koritena stopa to je SV manja). - Raspored novanih tokova: najpovoljnija je dinamika onih projekata koji imaju najvee NT najblie sadanjosti. Dikontna tehnika jae djeluje na projekte s nepovoljnijom dinamikom NT glede sadanjosti, razlike takvih financijskih projekata e se sve vie poveavati. 4.) INTERNA STOPA PROFITABILNOSTI diskontna stopa koja svodi oekivane novane tokove projekta na vrijednost investicijskih trokova, te ona uz koju je SV=0. T Vt I = R interna stopa profitabilnosti (IRR) (1 + R) t t =1 IZRAUN: - Iteracija postupak pokuaja i pogreaka, tj. ponavljanje postupka izraunavanja SV uz razne diskontne stope dok se ne dobije nulta SV. Postupak kree od izbora jedne DS za koju se vjeruje da je blizu IRR te se izrauna SV. Ako ta stopa ne rezultira nultom SV, nastavlja se proraun s drugom stopom. Ako je SV bila pozitivna POKUAVA SE S VIOM KAMATNOM STOPOM, jer NT nisu dovoljno umanjeni da bi se sveli na vrijednost investicijskih trokova. Ako je SVkA poveava se bogatstvo, ukoliko je R0, R>kA i obrnuto, S0 = 0 R = kA). - razlika SV i IRR: - SV pokazuje veliinu oekivanih promjena vrijednosti ukupnog broja obinih dionica tvrtke u odnosu na njegovu tekuu vrijednost, dok IRR pokazuje oekivanu profitabilnost jedininog ulaganja u odreeni projekt. Ukazuje na smjer oekivane promjene bogatstva dioniara ali ne i veliinu te promjene. Stoga se projekti putem ove dvije metode mogu razliito rangirati. SADANJA VRIJEDNOST vs. INTERNA STOPA PROFITABILNOSTI: SV ima prednost ako se radi o meusobno iskljuivim projektima, jer omoguuje maksimalnu vrijednost obinih dionica dok je IRR bolja kod izbora optimalne kombinacije projekata (jer ona maksimalizira SV ukupnog budeta kapitala). 2 osnovna pitanja su: reinvestiranje ostvarenih NT i postojanje vie IRR. 1) Pretpostavka reinvestiranja novanih tokova projekata: SV diskontira budue novane tokove uz troak kapitala dakle implicitno je ugraeno da e se budui NT reinvestirati uz profitabilnost koja odgovara kA; IRR rauna stopu koja budue novane tokove svodi na visinu investicijskog troka implicitno se pretpostavlja da e se u budunosti NT moi reinvestirati po toj stopi. Pretpostavka reinvestiranja po stopi troka kapitala je realnija od pretpostavke reinvestiranja po IRR, jer e poduzee (re)investirati upravo onda kada moe pokriti troak kapitala. Kada postoje razlike u razdoblju efektuiranja metodom EAA se pretpostavlja reinvestiranje uz IRR, a metodom MIRR se pretpostavlja reinvestiranje uz troak kapitala postoji isti konflikt kao kod SV i IRR. Najbolje razrjeenje je predvianje stvarnih mogunosti reinvestiranja NT projekata, tako se izbjegavaju greke pretpostavki reinvestiranja. Predvianje ponekad nije mogue pa e se tada opet pretpostaviti reinvestiranje uz kA. 2) Vie IRR: pojavljuju se kod nekonvencionalnih NT projekata atipini NT (neki NT su negativni). Projekt e imati dvije IRR (dvije toke u kojima je SV=0). Kako raste DS, SV je prvo negativna, zatim postupno raste do nule i dalje do maksimalne, zatim ponovno opada do nule i dalje. Protegnuti prinos njime se nekonvencionalni NT svode na konvencionalne ime se izbjegava mogunost postojanja vie IRR. Postupak: svoenje nekonvencionalnog na konvencionalni se vri diskontiranjem negativnog NT na prethodnu godinu u kojoj se ostvaruje pozitivan NT, uz troak kapitala. 26

Tako diskontirani negativni NT se oduzima od pozitivnog NT prethodnog razdoblja ime projekt dobiva konvencionalni tok koji se protee kroz godine nastajanja pozitivnih NT i na temelju kojeg se rauna IRR svoenjem na investicijske trokove.

POLITIKA DIVIDENDI DIVIDENDE Svaka distribucija vrijednosti koju dioniko drutvo vri svojim dioniarima. Oblici dividendi: 1) Novane dividende; 2) Dionike dividende/dividende u dionicama (podijela dionica); 3) Distribucija materijalnih vrijednosti. U pravilu se isplauju kvartalno vie puta godinje; odluka o isplati se delegira na upravu, iako je izvorno u domeni odluivanja skuptine dioniara. Izvori dividendi: 1) Zarade poduzea tekue i zadrane; 2)Likvidacijske dividende distribucija dividendi na teret uplaenog kapitala, odvija se izuzetno, te zahtjeva legalnu registraciju.

Dividende su parcijalni interes dioniara odnosno dioniari su dvostruko motivirani:dividendama i porastom vrijednosti investicije u budunosti. Ukupan prihod dioniara kroz jedno razdoblje: kS P0 = D1 + g P0 ,gP0 porast vrijednosti dionice na kraju razdoblja: razlika vrijednosti dionice na kraju razdoblja i njene SV (P1-P0), dobije se P1=D2/(k-g)=D1(1+g)/k-g te se P0 iz Gordonove formule oduzme.

Dakle dvostruka motiviranost: tekui novani dohodak od ulaganja u dionice = dividende i poveanje vrijednosti obinih dionica u budunosti = kapitalni dobitak Politika dividendi utjee na raspodjelu ostvarene neto dobiti (ZNKP). Povezana je sa samofinanciranjem i financiranjem, politikom investiranja, politikom strukture kapitala te s temeljnim ciljem drutva maksimalizacija bogatstva dioniara/sv tvrtke kroz maksinalizaciju jedininog kapitala prezentiranog dionicama. TRI TEORIJE POLITIKE DIVIDENDI: 1.) TEORIJA IRELEVANTNOSTI DIVIDENDI (Miller i Modigliani) politika dividendi ne utjee na vrijednost dionica niti na trokove kapitala, uz pretpostavku: dohoci i dobici se ne oporezuju, nema trokova emisije i prometa dionica, politika dividendi ne utjee na trokove vl.glavnice, investicijska politika je neovisna o polit.dividendi, ulagai i uprava raspolau istim informacijama. Irelevantnost se zasniva na dualitetu interesa koji uzrokuju indiferenciju na politiku dividendi jer i dividende i akumulacija predstavljaju njihovo bogatstvo. Ako ne prime iznos dividende, zadrana dobit uveava vrijednost dionica koju oni mogu realizirati na tritu (domainski kreirati dividende). Vrijednost poduzea ovisi o njegovoj profitnoj snagi i rizinosti poslovanja a ne o nainu raspodjele dobiti na dividende i akumulaciju. 2.) TEORIJA PTICE U RUCI (Gordon i Lintner) u uvjetima stvarnog svijeta postoje potrebe za tekuim dohotkom (za financiranje tekuih potreba), a osim toga, dividende predstavljaju izvjesniji dohodak od potencijalnih buduih kapitalnih dobitaka ili budue distribucije dividendi. Osim toga ako ne doe do isplate dividendi, dioniari e prodajom pretrpjeti odreene transakcijske trokove koji e smanjiti njihovo bogatstvo. Za investitore je prinos od oekivanih tekuih dividendi sigurniji od pretpostavljene stope njihova rasta, stoga razliito vrednuju sigurniji prinos od dividendi i riziniji prinos od reinvestiranja zarada stoga politika dividendi utjee na veliinu trokova vl.glavnice. MM su ovu teriju nazvali zabluda ptice u ruci jer mnogi investitori reinvestiraju primljene dividende u istu ili slinu tvrtku (odnosno smatraju da su zanemarili prave investitore koji su novac namijenili upravo toj djelatnosti). Dugorono, vrijednost tvrtke ovisi o rizinosti njenih investicija, a ne o rizinosti dohodaka (poltici dividendi). 3.) TEORIJA POREZNE DIFERENCIJE (Litzenberger i Ramaswamy) (1) najee postoji blai porezni tretman prihoda od kapitalnih dobitaka u odnosu na prihode od primljenih dividendi stoga investitor ostvaruje vei prihod u sluaju intezivnijeg zadravanja zarada u poduzeu. (2) prihodi od distribuiranih 27

dividendi podlijeu oporezivanju u razdoblju u kojem su nastali, zadravanjem zarada je mogue odgoditi plaanje poreza ako se realizacija kapitalnog dobitka ostavi za idue razdoblje (3) postoje investitori s visokim i niskim poreznim optereenjem (ili osloboeni), prednost zadravanja zarada je za one koji imaju visoko optereenje mngmnt mora prepoznati u kojoju su mu poreznoj skupini dioniari i uskladiti s tim politiku dividendi. KVANTITATIVNI PRISTUP - odreeni sutpanj irelevantnosti postoji zbog dualiteta interesa vlasnika, no uvjeti stvarnog svijeta utjeu da oekivana profitabilnost nije jednostavna funkcija prosjene prof.na tritu pa to utjee na politku dividendi - IRELEVANTNOST DIVIDENDI I OEK.PROFITABILNOST kako veliina dividendi i stope rasta ovise o odnosu raspodjele neto dobiti te se pretp.konstantan odnos dugova i glavnice moe se postati pj = r(1 z) / ks r*z(pj-jednadba.vrijednost dionice, r-profitabilnost dion.kapitala, z-stopa zadravanja zarada)

Jednadba pokazuje da jedinina vrijednost dionice ovisi o profitabilnosti dionikog kapitala, odnosu raspodjele neto dobiti te zahtijevanom prinosu. Pri tome je vaan odnos izmeu profitabilnosti koje poduzee ostvaruje za svoje vlasnike i profitabilnosti koja zadovoljava njihove interese kao investitora u poduzee. Mogua 3 sluaja: profitabilnost vl.kapitala vea, jednaka ili manja od stope trine kapitalizacije. o ako je r = k, vrijednost dionica je jednaka knjigovodstvenoj odnosno nekoj poetnoj (onoj po kojoj su dionice po prvi put prodane investitorima). Politka dividendi je u tom sluaju neutralna u odnosu na vrijednost dionica o r > k, vrijednost dionica je vea od knjigovodstvene/poetne, pri tome intezivnije zadravanje dobiti poveava vrijednost dionica (zato poduzea s iznadprosjenom prof.mogu intezivnije zadravati dobit) o r < k, vrijednost je manja od knjigov./poetne, intezivnije zadravanje dobiti umanjuje vrijednost dionica WALTEROVA FORMULA:

Dt + P0 =

r Z ks

ks

Dt tekue dividende, r tekua profitabilnost, Z iznos zadranih dobiti

Derivat je modela kapitalizacije zarada (P0 = (Dt + Z)/ks), kada je stopa tekue profitabilnosti reinvestiranja zad.zarada jednaka stopi tr.kapitalizacije tada je Walterova formula jednaka modelu kapital.zarada jer je tada r/k=1. U tom sluaju politika dividendi ne utjee na vrijednost dionice jer se jednakim intezitetom vrednuju dividende i zz. WF se razlikuje od ovog modela kada se r i k razlikuju. U tim sluajevima tvrtke s iznadprosjenom profitabilnou reinvestiranja uveavaju vrijednost svojih dionica poveanjem stupnja zz jer se zz jae vrednuju od distribuiranih dividendi. Tvrtke s ispodprosjenom profitabilnou reinvestiranja poveanjem zz jo vie smanjuju vrijednost svojih dionica jer se zz slabije vrednuje od distribuiranih dividendi. Profitabilnost glavnice ovisi o profitabilnosti ukupne imovine te o strukturi kapitala. politika dividendi treba ovisiti o profitabilnosti namjeravanih investicija. Ako investicije obeavaju vii profitabilnost od troka kapitala treba zadravati zarade i profitabilno ih reinvestirati (dolazi do rasta vrijednosti dionica uslijed prihvaanja projekata s pozitivnim SV). Dividende se isplauju samo kao rezidualni dio ostvarenih zarada za kojeg poduzee nema porofitabilnih investicijskih oportuniteta. Poduzee treba zadravati zarade sve do onog stupnja dok se marginalna profitabilnost reinvestiranja zz ne izjednai s trokom glavnice jer se do tad dioniarima ostvaruje vea vrijednost nego distribuiranjem dividendi. Investiranje po profitabilnosti nioj od troka kapitala (=ks jer se razmatra poduzee koje se samofinancira) vodi negativnim SV to smanjuje vrijednost dion.REZIDUALNA TEORIJA DIVIDENDI

28

INITELJI POLITIKE DIVIDENDI:RAZLOZI PRO I CONTRA DIVIDENDAMA:

1) U prilog isplate dividendi a)Potreba za tekuim novanim dohotkom (javljaju se transakcijski trokovi - nemogunost domainskog stvaranja dividendi); b) Vei stupanj izvjesnosti prihoda od dividendi.; 2) Protiv isplate dividendi a) Porezi i b)efekt klijentele (razliito ponaanje interesnih grupa). UINAK KLIJENTELE

svi dioniari nemaju jednak porezni teret stoga poduzee mora prepoznati strukturu svojih dioniara/klijentelu, stoga se razliito ponaanje intersnih grupa dioniara naziva efektom klijentele. (npr. to je porezni teret pojedinaca vei favorizirat e zz, s dr.strane institucionalni investitori podlijeu znatno niem porezu na dohodak od dividendi ili ga uope ne plaaju (MF) pa e favorizirati dividende; dioniari se mogu razlikovati prema potrebi za tekuim dohotkom mladi investitori e favorizirati rastue dionice, a umirovljenici dohodovne). Investitori kupuju dionice prema utemeljenoj politici dividendi (koja im najvie odgovara) pojavljuje se zahtijev za konzistentnom politikom, promjena polit. se odvija samo ako se oekuju povoljniji uinci.INFORMACIJSKI EFEKT dividende jesu sredstvo

-

komunikacije poduzea s investitorskom javnou. Isplata dividendi predstavlja odreeni indikator financijske snage tvrtke. U uvjetima asimetrinih informacija izglasano poveanje dividendi oznaava prosperitet, a smanjenje loe oportunitete. Naziva se jo hipotezom signaliziranja postupci managementa signaliziraju investitoru oekivanja mangmnta o buduem poslovanju. Zbog toga se esto zagovara potreba stabilnosti dividendi kroz odreeno vrijeme.TEORIJA OEKIVANJA cjenovne reakcije na objavljene dividende rezultat su neoekivanih promjena

-

veliine izglasanih dividendi u odnosu na oekivanja. S obzirom da mngmnt eli izbjei izlasavanje smanjenja dividendi to e se svako smanjenje tretirati negativno neispunjena/iznevjerena oekivanja. S druge ak i poveanje isplate dividendi moe rezultirati padom cijene dionica ako je to poveanje bilo nie od oekivanog. Oekivanja se temelje na ve isplaenim dividendama, tekuim i oekivanim zaradama poduzea, investicijskim strategijama, ope ek.situacije, snage i slabosti industrije te o.promjene vladine politike Jedino ako su izglasane dividende jednake oekivanima se cijena dionice nee mijenjati. STABILNOST nastojanje odravanja stabilnosti dividendi, prije svega radi informacijskog efekta,

to

vodi stabilizaciji cijena dionica POLITKA DIVIDENDE U PRAKSI (DODATNI INITELJI POLIT.DIVID.): 1. LEGALNA OGRANIENJA zakonska i statutarna ogranienja (zabrana isplate dividendi na teret uplaenog kapitala i zabrana isplate dividendi iznad iznosa akumuliranih zarada, ogranienja vezana za steajni zakon - zabrana isplate kada obveze premauju imovinu) te ogranienja koja rezultiraju ugovorima o dugovima i emisiji povlatenog kapitala (restriktivne klauzule ograniavanje dividendi dok se dugovi ne vrate, zahtijevi za odravanje NOK na odreenoj razini, kumuliranje i nadreenost dividendi) 2. SOLVENTNOSNA SITUACIJA TVRTKE utjee izravno na sposobnost poduzea da isplati oekivane dividende 3. RASPOLOIVOST IZVORA FINANCIRANJA mala i novoformirana poduzea koja imaju loiji pristup tritu kapitala e biti prisljena interno poveavati kapital da bi financirala svoje investicije stoga e snanije zadravati dobit, no i vea poduzea sa stajalita hijerarhije izbora, e preferirati zz, no kod njih emisija dionica e davati vee negativne efekte nego kod poduzea s skuenim mogunsotima fin.

29

4. PREDVIDIVOST ZARADA kod tvrtki s fluktuirajuim zaradama bit e naglaeniji oprezniji pristup politici dividendi, zbog znaaja stabilnosti i nepovoljnih reakcija trita na neoekivane promjene. Dakle tvrtke sa stabilnijim zaradama mogu distribuirati znaajnije proporcije realiziranih zarada u dividende jer se nee oekivati problem odravanja njihove razine. 5. KONTROLA ako postojei dioniari ne mogu sudjelovati u novim emisijama dolazi do opasnosti razvodnjavanja steene kontrole poslovanja poduzea, zbog toga vlasnici mogu preferirati financiranje dugovima i zadravanjem zarada ime kontrola nee doi u pitanje. 6. INFLACIJA utjee da novac od amortizacije nije dovoljan da bi se zamijenila dotrajala fiksna imovina, pa postoji pritsak na zadravanje zarade radi izvravanja zamjene. Takoer raste cijena permanentne imovine pa su potrebne investicije u poveanje dugoronog investiranja takve imovine. PROCEDURA ISPLATE DIVIDENDI: 1) Datum izglasavanja dividendi dividende izglasava uprava, datum utvren statutom poduzea odnosno opim ugovorom o emisiji; uz to se utvruju i svi ostali relevantni datumi 2) Datum oglaavanja nije obvezan, ali mnoge tvrtke oglaavaju izglasane dividende i datume njihove isplate; stvaranje pozitivnog imagea fin.snage poduzea 3) Datum kada se dividende odvajaju od dionica dionice se preprodaju i za vrijeme kad su dividende izglasane, da bi se sprijeile dileme kome pripadaju u vrijeme od stvaranja liste do stvarne distribucije, odreuje se datum nakon ega se prodaju bez prava na dividende (koje pripadaju prodavatelju). Najee je 4/5 dana prije sastavljanja liste dioniara; 4) Datum sastavljanja liste dioniara kojima e se isplatiti dividende, 2-4 tjedna nakon izglasavanja/oglaavanja 5) Datum isplate isplata dividendi dioniarima s liste, 2-4 tjedna nakon liste STANDARDNE POLITKE DIVIDENDI: 1) POLITIKA KONSTANTNOG ODNOSA ISPLATE stabilan odnos iznosa dividendi i zz, kako iznos ostvarenih neto zarda moe oscilirati kroz vrijeme ovakva politka moe izazvati i znatne oscilacije iznosa dividendi po dionici 2) POLITIKA STABILNIH DIVIDENDI PO DIONICI osigurava kroz vrijeme njihov stabilan iznos, poveavat e se samo ako manageri smatraju da se to moe osigurati buduim poslovanjem. Ovom politikom e u sluaju oscilacije neto zarada znaajnije oscilirati zz. 3) POLITIKA ISPLATE MANJIH REGULARNIH DIVIDENDI PLUS EKSTRA DIVIDENDE NA KRAJU GODINE redovne dividende se isplauju u relativno manjim iznosima, a u prosperitetnim godinama se isplauju i ekstra dividende (nazivaju se i dividende na kraju godine). Bitno je da se signalizira dioniarima da temelje svoja oekivanja na regularnoj dividendi jer je isplata ekstra iznosa nesigurna. Vie puta isplaene ekstra-dividende formirat e dodatna oekivanja. ALTERNATIVE NOVANIM DIVIDENDAMA: REINVESTIRANJE DIVIDENDI kako je zadravanje zarada najpovoljni nain financiranja poduzea pozivaju dioniare da distribuirane dividende reinvestiraju u poduzee. PLANOVI REINVESTIRANJA DIVIDENDI omoguavaju dioniarima automatsko reinvestiranje dividendi u dionice poduzea koje im ih je isplatilo. Za poduzea DRP predstavljaju sredstvo poveavanja stupnja zz bez izglasavanja smanjenja dividendi. Za dioniare koji se odazovu na poziv za reinvestiranje, amanjenje stupnja distribucija zarade je povoljnije od reinvestiranja primljenih dividendi. Poveava se lojalnost dioniara tvrtki koja se brine za poveanje svog kapitala. Trokovi DRP su registracija takvih dionica kod regulatora i kod organizatora trita, transakcijski trokovi terete poduzee stoga je to skuplji nain formiranja glavnice od zadravanja zarada, ali jeftinije od emisije. Osnovne prednosti za investitora je mogunost trokovno uinkovite kupnje dionica poduzea (reinvestiranje bez trokova). Nedostaci za investitora: zz zbog poreza bi mogle biti bolje rjeenje nego distribucija dividendi na koje se plaa porez a zatim reinvestira u poduzee te voenje evidencije o stalnim investicijama. 30

VRSTE DRP:1 REINVESTIRANJE U POSTOJEE I NOVE DIONICE sa stajalita dionica u koje se reinvestiraju

dividende razlikuju se 2 plana, kod oba dioniari doluuju da li nastaviti primati dividende, investirati dio ili ukupne: - plan investiranja u postojee/stare dionice fin.institucija povjerenik kupuje tim sredstvima dionice na otvorenom tritu te ih alocira na raune dioniara sudionika plana. Transakcijski trokovi su relativno mali zbog volumena kupnje. - plan reinvestiranja u novoemitirane dionice oblik nove emisije koja poveava kapital poduzea, jeftiniji oblik emisije te se dionice kupuju bez ikakvih trokova za dioniare koji su se odluili na reinvestiranje 2 REINVESTIRANJE UZ DISKONTNU CIJENU dionice se mogu stei uz odreeni diskont na trinu cijenu nove dionice to stimulira dioniare da se uljue u DRP.3 PLANOVI PREMA VOENJU:

- dionika drutva ponekad angairaju i transferne agente za voenje planova oni vode DRP za vie tvrtki, koriste ekonomiju razmjera i iri krug investitora - brokerske kue koje omoguavaju dodatnu kupnju dionica ak i ako sama tvrtke ne omoguava reinvestiranje dividendi. Pojedinac plaa nakandu za posredovanje, dok broker prema aranmanu kupuje dionice temeljem dividendi bez dodatnih trokova.PLAN KUPNJE DIONICA: neki DRP omoguavaju kupnju dionica iznad visine primljenih dividendi,

sponzoriraju ih tvrtke za svoje dionice. Dodatna stjecanja dionica uz uvjete koje imaju dioniari koji reinvestiraju. Neki omoguavaju uplate od plan od strane ne-dioniara zato ih je bolje nazvati planovima kupnje dionica (SPP). DISTRIBUCIJA DIVIDENDI U DIONICAMA (dividendne dionice): isplata dividendi kroz distribuciju dionica.Kompromis izmeu zadravanja zarada i isplate dividendi, tako to se dividende distribuiraju, ali se novac zadrava u poduzeu. Instrument prevladavanja jaza izmeu potrebe za stabilnim dionicama i potrebama financiranja ekspanzije poduzea. Distribucija se moe obaviti trezorskim ili novoemitiranim dionicama. Nova emisija se naziva interna emisija dionica jer je usmjerena na postojee vlasnike i ne donosi svje novac u poduzee. Postupak podjele ovih dionica odrazit e se samo na promjenu strukture vlasnike glavnice poduzea smanjuju se iskazane zadrane zarade, poveava se vrijednost iskazanih obinih dionica (po nom vrijednosti) i kapitalnog dobitka (premija iznad nom vrijednsoti). Trina vrijednost dionica opada za propociju za koju opada knjigovodstvena vrijednost. UINCI EMISIJE DIVIDENDNIH DIONICA: - poveanje vl.kaptiala bez veih trokova emisije, zadravanje steenih proporcija vlasnitva, - ogranien izvor financiranja zadravanje novca u poduzeu, - vlasnici mogu realizirati dividende prodajom dionica na tritu (domainsko kreiranje dividendi) te u tom sluaju podlijeu plaanju poreza na kapitalnu dobit, ne na dividende (koji je obino vii) no te se koristi umanjuju za transakcijske trokove, - indikator buduih veih profita zarade se zadravaju jedino ako se mogu profitabilno reinvestirati, - ako poduzee nastavi s politikom stabilnih dividendi i isplatom redovitih dividendi dioniari e u budunosti primiti vei iznos D jer se redovne dividende isplauju na vei broj glavnih dionica nastalih u emisiji div.dionica. - svi uinici bonusnih emisija BONUSNE EMISIJE: emisije dionica korporacije svojim postojeim dioniarima tako da u tom postupku poduzee ne prima nikakv novac. Radi se o tzv.internoj emisiji dionica, dolazi do promijene broja gl.dionica i do promjene strukture vlasnike glavnice ali ne do poveanja. - emisija divdendnih dionica - dijeljenje dionica - druge bonusne emisije

31

DIJELJENJE/CIJEPANJE DIONICA: postupak poveanja br.gl.dionica.

obavlja se proporcionalnim smanjenjem nominalne vrijednosti dionica pa se postojeim vlasnicima zamijenjuju strare s proporcionalno vei broj novih; usitnjavanje dionica jer se sada nalaze u opticaju u manjim apoenima. Dolazi do proporcionalnog smanjenja knjigovodstvene vrijednosti dionice, do vrijednost glavnice ostaje nepromijenjena. Svaka emisija div.dionica iznad 25% postojeih se tretira kao djeljenje dionica. Smanjenje trine vrijednosti u istoj proporciji u uvjetima savrenog trita PRO razlozi djeljenja dionica: - poveanje trinosti u sluaju da je cijena bila obeshrabrujua za male investitore; trokovi prometa po dionici u punim lotovima su nii u odnosu na promet manjih koliina nepotpuni lotovi. Visoka cijena pomnoena s brojem dionica u lotu moe iskljuiti mnotvo investitora iz potranje. - informacijski efekt djeljenje dionica se moe promatrati kao indikator oekivanog rasta poduzea; naime u sluaju brzog rasta cijena bi se dionica znatno poveala ako se ne bi izvrilo dijeljenje to bi moglo znatno umanjiti njihovu trinost, zato poduzee unaprijed provodi cjepa