Dnevne nezavisne novine [broj 4758, 29.12.2011]

8/3/2019 Dnevne nezavisne novine [broj 4758, 29.12.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/dnevne-nezavisne-novine-broj-4758-29122011 1/48

ESVHP

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URAÛNATIM PDV-om) • 30 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4758 • ÊTVRTAK, 29. DECEMBRA 2011.

SPECIJALNO TUŽILAŠTVO RS UTVRDILO DA NEMA DOKAZA O ZLOUPOTREBI PRILIKOMIZGRADNJE ZGRADE VLADE RS, AUTOPUTA BANJALUKA - GRADI[KA I RTV DOMA

str. 4 i 5

OSIM MILORADA DODIKA, ISTRAGA JE OBUSTAVLJENA PROTIVALEKSANDRA D@OMBI]A,MLADENA LAZENDI]A, NEDELJKA ÛBRILOVI]A,FATIME FATIBEGOVI], MILENKA DAKI]A I DRAGANA DAVIDOVI]A

Obustavljena istragaprotiv Dodika i {est osoba

Traè410.000 KMiz budètskihrezervi

DarkoElezvideo-linkoms v je do ~io na su | e n juop tu e no j

zlo ~i na ~kojorga nizaci ji

"Turko vi}naredio mo julikvidaci ju"str. 5

ELNICIMA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE I OBA NEDOSTAJEOVCA ZA PLA]ANJE NAKNADA I GRIJANJA

str. 7

Be vandafa vorit zamandatara

Hrvatima pripala dva,Srbima tri i Bo{njacima~etiri ministarstva

Srbin }e biti na ~elu SIPA i RAK, Bo{njak u IDDEEA i Hrvat u UIO BiH

Lideri {est stranaka dogo vorili iz vr{nu vlast, budèt i e vropske zakone

str. 2 i 3

F O T O

N . U G L J E [ A

Danas ime mandatara

za Savjet ministara



229.12.2011.Doga|aji

N. KRSMAN

SARA JEVO - U politi~kimstrankama ju~e su nerado govorilio imenima svo jih kandidata, ali,prema nezvani~nim informaci ja-ma, na jozbi ljni ji kandidat zapredsjedava ju}eg Savjeta minista-ra je Vjekoslav Bevanda iz HDZBiH.

Bevanda je u prethodnoj VladiFBiH obavljao funkci ju ministra fi-nansi ja.

Me|utim, ju~e se pominjalamogu}nost da ovu pozici ju preuzmeDragan Vranki}, dosada{nji ministarfinansi ja i trezora BiH. Uslovljavenje

Boè Ljubi}a, predsjednika HDZ1990, u vezi sa ovom pozici jom za-sniva se na èlji da za prvog ~ovjekaSavjeta ministara BiH imenu je Mar-tina Raguà, zamjenika predsjednikaHDZ 1990. Te{ko da }e, ipak, doovakvog dogovora do}i jer je HDZBiH stranka sa najve}im bro jem

hrvatskih glasova pa bi Raguù mo-gla pripasti pozici ja ministra za ljud-ska prava i izbjeglice BiH. Na ~eluMinistarstva pravde BiH trebalo bida bude Bor jana Kri{to iz HDZ BiH,dok }e dosada{nji ministar Bari{aôlak preuzeti svoj mandat u Pred-stavni~kom domu bh. parlamenta.

Javnosti je ve} poznato da }e na

~elu MIP-a BiH biti Zlatko Lagu-mdì ja, predsjednik SDP-a, ko ji jeve} bio {ef bh. diplomati je. Premastrana~kom dogovoru, Srbima pripa-da mjesto zamjenika ministra u MIP-u, a na toj pozici ji bi ostala AnaTri{i}-Babi} iz SNSD-a. Sadik

Ahmetovi} iz SDA trebalo bi da os-

tane minis tar bezbjednosti BiHprvenstveno zahvalju ju}i ustavnimodredbama i Zakonu o Savjetu mi-nistara jer dolazi iz RS. Za ovu pozi-ci ju zainteresovan je i Damir Hadì}iz SDP BiH, ali }e se vjerovatno za-dovoljiti mjestom zamjenika minis-tra. U SDA su odlu~ili da zami jeneSelmu Cikoti}a na ~elu Ministarstva

odbrane BiH, a tu bi trebalo da do|eNedàd Ajnadì}, kantonalni minis-tar za bora~ka pitanja i ratni general

Armi je RBiH. Ovim rje{enjem Srbinisu zadovoljni zbog Ajnadì}evogratnog anga mana, ali iste primjedbe

Ma ja RENER-SMA JO VI]

SARA JEVO - Lideri {est po-

liti~kih stranaka postigli su ju~edogovor o formiranju Vi je}a mi-nistara BiH, a ime mandatara zasastav izvr{ne vlasti danas do po-dne treba da bude dostavljenoPredsjedni{tvu BiH iz HDZ BiH.

Lideri SDA, SDP, SNSD, SDS,HDZ BiH i HDZ 1990 potvrdili sunakon sastanka da tek treba da budedogovoreno ko joj stranci ko je mjes-to pripada. Prema postignutom do-govoru o nacionalnom sastavuVi je}a ministara, Hrvatima pripadamjesto predsjedava ju}eg Vi je}a mi-nistara, zatim ministar pravde, teljudskih prava i izbjeglica.

Mjesto predsjedava ju}eg rije{i}e dogovori dva HDZ-a, jer jeBoò Ljubi}, predsjednik HDZ1990, rekao da je uslovno stavio po-

tpis na ovaj sporazum, te da }e u na-rednim danima imati bilateralnerazgovore izme|u stranaka u FBiH.

"Ako u narednim danima nedo|e do dogovora vjero jatno }u po-

vu}i svoj potpis, ali to ne}e ni{ta mi- jenjati. BiH }e imati stabilnu ve}i-nu", dodao je Ljubi}, ne èle}i re}i u

~emu je i s kim problem.Dra gan ôvi}, predsjednikHDZ BiH, rekao je da je kroz bilate-ralne razgovore mogu}e promi jenitiodre|ene "kreaci je" u sklopu spora-zuma, {to pokazu je postignutu sa-glasnost me|u liderima ipostignutog povjerenja. Dodao je daon ne}e biti mandatar, kao {to je tra-ìo Zlatko Lagumdì ja, lider SDP-a.

Prema sporazumu,iz reda Bo{njaka bi}e ministri vanj-skih poslova, sigurnosti, transporta ikomunikaci ja, te odbrane. Re~eno jeda }e jedna ministarska pozici ja izbo{nja~ke kvote i}i ministru iz redaostalih, a jedna mora pripasti pred-stavniku iz RS.

Stranke iz Republike Srpskeimenova}e ministre vanjske trgovi-

ne i ekonomskih odnosa, zatim fi-nansi ja i trezora, te civilnih poslova,s tim da }e dva mjes ta pripas tiSNSD-u, a jedno SDS-u.

Iz reda srpskog naroda bi}e za- mjenici ministara vanjskih poslova,pravde, ljudskih prava i izbjeglica, teministra odbrane, dok Hrvatima pri-pada ju mjesta zamjenika ministarasigurnosti, prometa i komunkaci ja i,tako|e, odbrane. Bo{njaci }e biti namjestima zamjenika ministara vanj-ske trgovine, te finansi ja i trezora,kao i civilnih poslova.

Sulejman Tihi}, predsjednikSDA, ko ji je bio doma}in sastanka"{estorke", rekao je da je dogovore-no da kandidat za direktora SIPA iRAK-a bude iz reda srpskog naroda,a direktor IDDEEA iz bo{nja~kognaroda. Direktor Uprave za indirek-tno oporezivanje (UIO) bi}e Hrvat,a dva odgovorna mjesta }e tu pri-

pasti srpskim kadrovima."Popune ovih pozici ja

se vr{e nakon isteka mandata", do-dao je Tihi}.

Milorad Dodik, predsjednikSNSD-a, istakao je da je prevlada-vala atmosfera kompromisa i shva-tanja da su odluke ko je se ti~u BiHpitanje doma}ih odnosa.

"Nismo dobili ono {to smo mi-slili da treba, ali niko ni je dobio sve{to je traìo. Kompenzaci ja za ~etiriministarska mjesta su dva direktorskamjesta, u SIPA i RAK, plus {to jednood dva najva ni ja mjesta u UIO da jupredstavnici Srba", rekao je Dodik, te

je dodao da jedno direktorsko mjestoide SNSD-u i jedno SDS-u.

On je napomenuo da je ipakva`ni je od Vi je}a ministara dogovoro zakonima o popisu stanovni{tva,sistemu dr avne pomo}i i budètu.

"No vi Sa vjet ministaratek treba da se dogovori o pitanjudràvne imovine i drugim va`nimpitanjima", dodao je Dodik.

Zlatko Lagumdì ja, predsje-dnik SDP-a, kazao je da su on i jo{neki lideri razgovarali s ~lanovimaPredsjedni{tva BiH, ko jima su upu-tili sporazum, te da o~eku je da }emandatar za sastav Vi je}a ministaradanas dobiti podr{ku Predsjedni{tvaBiH.

Lagumdì ja je kazao da imadogovor s ôvi}em o predstavljanju

Strana~ke kombinaci je za sastav Savjeta ministara BiH

Vjekoslav Be vanda fa vorit za

Saziv

No va imenabi}e Nedàd Ajnadì},Bor jana Kri{to,a mogu}e je iMirko [aro vi}

Vjekoslav Be vanda bioministar finansi ja FBiH

Qf!ufs!Tp!sfo!tfo-!|fg!Ef!mf!hb!dj!kf!Fwspq!tlf!voj!kf!j!tqf!dj!kbm!oj!qsfe!tub!wojl!Fwspq!tlf!voj!kf!v!CjI-!qp{!.esbw!mkb!ep!hp!wps!mj!ef!sb!p!cspk!ojn!usf!ov!uojn!qj!ub!okj!nb-!vlmkv!•v!kv!~j!gps!nj!sb!okf!Wj!kf!~b!nj!ojt!ub!sb!CjI/!

#Ef!mf!hb!dj!kb!FV!v!CjI!kf!pisb!csf!ob!•j!okf!oj!dpn!eb!kf!qpt!uj!hovu!lpn!qsp!njt!ob!lpo!qp!mj!uj!•lf!cmp!lb!.ef!lp!kb!kf!usb!kb!mb!nkf!tf!dj!nb#-!ob!hmb!tjp!kf!Tp!sfo!tfo!j!ep!ebp!eb!kf!wf!pnb!wb!aop!|up!tv!ep!nb!~j!qp!mj!.uj!•lj!mj!ef!sj!vt!qkf!mj!eb!qsp!ob!}v!skf!|f!okf!v!wf!{j!tb![b!lp!opn!p!esab!wopk!qp!np!~j!j![b!lp!opn!p!qp!qj!tvtub!op!woj|!uwb-!lp!kj!tv!ejp!fwspq!tlph!tf!ub!{b!lp!ob!j!lp!kj!tv!pe!j{oj!nof!wb!aopt!uj!{b!cv!ev!~f!lp!sb!lfCjI!v!tlmp!qv!qsp!df!tb!FV!jo!uf!hsb!dj!kb/!

#Pisb!csv!kf!np!ci/!wmbt!uj!eb!obt!ub!wf!skf!|b!wb!uj!qsp!cmf!nf!esab!woph!cv!eaf!ub!{b!3123/!j!hmp!cbm!ophgjt!lbm!oph!plwj!sb!lb!lp!cj!tf!v!qp!uqv!opt!uj!ptj!hv!sb!mp!gvo!ldj!poj!sb!okf!esab!woji!jo!tuj!uv!dj!kb!j!jtqv!okb!wb!okfnf!}v!ob!sp!eoji!pcb!wf!{b!CjI#-!{b!lmkv!•jp!kf!Tp!sfo!tfo/!

Ep!hp!wps!mj!ef!sb!kv!•f!kf!qp{!esb!wjp!j!Wb!mfo!ujo!Jo!dlp-!wj!tp!lj!qsfe!tub!wojl!v!CjI/

Sorensen i Incko pozdravlja ju dogo vor

Kompromis: Kompenzaci ja za~etiri ministarska mjesta sudva direktorska mjesta, u SIPA i RAK-u, rekao Dodik

LIDERI [EST STRANAKA DOGOVORILI IZVR[NU VLAST, BU D@ET

Danas ime manza Savjet ministPwp!hp!ej|!okj!cv!eafu

jo!tuj!uv!dj!k b! C jI ! c j!~f

vtwp!kfo!ep!lsb!kb!pwfhp!ej!of!ob!oj!wpv!pwp!.hp!ej|!okfh!pt!uwb!sf!okb/Ep!hp!wp!sf!op!kf!eb!~fqp!upn!cj!uj!ep!of!tf!obpemv!lb!p!qsj!wsf!nf!opngj!obo!tj!sb!o kv ! {b! q sw jlwbs!ubm!3123/!hp!ej!of!eplp!ob!•oph!ep!hp!wp!sbop!wph!Wj!kf!~b!nj!ojt!ub!sbp!cv!eaf!uv/!

Qpt!uj!hovu!kf!ep!hp!wpsp!{b!lp!oj!nb!p!qp!qj!tvtub!op!woj|!uwb!j!tjt!uf!nvesab!wof! qp!np!~ j- ! uftqsp!wp!}f!okv!qsf!tv!ef!vtmv!•b!kv!#Tfk!ej~!j!Gjo!dj#-|up!kf!v!up!lv!v!Qbs!mb!.nfo!ubs!op k! tlvq!|uj!oj

CjI/!Sf!•f!op!kf!eb!ob!.lpo!up!hb!CjI! np!afbqmj!dj!sb!uj!{b!lbo!ej!ebu!tljtub!uvt!{b!qv!op!qsb!wop•mbo!tuwp!v!FV/!

#[b!lpo!p!qp!qj!tv!tub!.op!woj|!uwb!qp!esb!{v!nj!kf!.w b! e b! p t!ub!k f! u fl !tuvtwp!kfo!v![bt!uv!qoj!.•lpn!ep!nv-!b!csj!|f!tf•mbo!59/![b!wpe!{b!tub!.ujt!uj!lv!jt!lb!{j!wb!~f!qp!.ebu!lf!p!twjn!sb!{j!ob!nbwmbt!uj/!Ptop!wb!{b!ep!.hp!wps!p!{b!lp!ov!p!tjt!uf!.nv!esab!wof!qp!np!~j!kfeb!tf!Wj!kf!~f!{b!esab!.wov!qp!np~!gj!obo!tj!sb!vtlmb!ev!tb!{b!lp!oj!nb

CjI!j!jnb!ptbn!•mb!op!.wb#-!tb!pq!|ujp!kf!Tv!mfk!.nbo!Uj!ij~-!mj!efs!TEB/!

Korak ka EU

Hrvati

Ewb!nj!ojt!usb!j!qsfe!tkf!eb!wb!kv!~j!!Usj!{b!nkf!oj!lb!nj!ojt!ub!sbEj!sf!lups!VJP

Bo{njaci

_f!uj!sj!nj!ojt!usb!Usj!{b!nkf!oj!lb!nj!ojt!ub!sbEj!sf!lups!JE!EFFB

Srbi

Usj!nj!ojt!usb!_f!uj!sj!{b!nkf!oj!lb!nj!ojt!ub!sb!Ej!sf!lup!sj!TJ!QB!j!SBL

R A SPODJEL A



Doga|aji 3

ProduènmandatKomisi jiu predmetu"Sejdi} i Finci"

SA RA JEVO - Dom naroda

Parlamentarne skup{tine BiH ju~e je u Sara jevu produìomandat Privremenoj parlamen-tarnoj komisi ji za sprovo|enjepresude Evropskog suda zaljudska prava u Strazburu upredmetu "Sejdi} i Finci".

Usvo jen je i zaklju~ak ko jim je Komisi ji dat rok da radi do12. marta naredne godine, na-kon ~ega je Komisi ja obaveznada o rezultatima rada obavi jestiparlament BiH.

Komisi ja do isteka pretho-dnog roka 30. novembra ni jepostigla dogovor o amandma-nima na Ustav BiH ko jima bibila sprovedena presuda izStrazbura. (Agenci je)

Nema po vredeinteresaBo{njaka

BA NJA LUKA - Vi je}e zaza{titu vitalnog interesa Usta-vnog suda Republike Srpskedoni jelo je odluku ko jom je ut-vr|eno da Zakonom o premje-ru i katastru RS ni je povri je|envitalni interes konstitutivnogbo{nja~kog naroda.

Predmet razmatranja Vi je}abilo je meritorno odlu~ivanje ozahtjevu Kluba delegata bo{-nja~kog naroda u Vi je}u naro-da RS ko ji smatra da je ukonkretnom slu~a ju povri je|en

vitalni interes tog naroda dau~estvu je u organizaci ji organa

javne vlasti, kao i njegovo pra-vo da efektivno u~estvu je upostupku osnivanja premjera ikatastra nepokretnosti.

Tako|e, povredu vitalnog in-teresa Klub bo{nja~kog narodavidi i u tome {to se predmetnimzakonom, navodno, vri je|a juimovinska prava bo{nja~kognaroda te da se ne {titi dr avnaimovina od mogu}e neustavnepromjene njenog statusa. (Fena)

Izbor sudi jeiz BiH za

Evropski sudSA RA JEVO - Predsjedni{tvoBiH ju~e je doni jelo odluku opokretanju postupka za izborkandidata za pozici ju sudi je uime BiH u Evropskom sudu zaljudska prava, saop{teno je izSlu be za odnose za s javno{}uPredsjedni{tva BiH.

U sop{tenju se navodi da jePredsjedni{tvo BiH, s ciljempokretanja ovog postupka, za-duìla Ministarstvo spoljnihposlova BiH da raspi{e javnikonkurs.

U saop{tenju se navodi da sudonesene i odluke s ciljem za-klju~ivanja sporazuma o sporuu vezi s grani~nim prelazimaizme|u BiH i Republike Hrvat-ske, zatim protokola izme|uMinistarstva bezbjednosti BiHi Ministarstva unutra{njih po-slova i javne uprave Crne Go-re, a u vezi sa saradnjom uoblasti forenzi~kih ispitavanja ivje{ta~enja.

Z.D.

BANJALUKA - Narodnaskup{tina Republike Srpske ra-zmatrala je ju~e po hitnom pos-tup ku Pi jedlog zakona odoprinosima, ko ji predvi|a po-ve}anje stope doprinosa za penzij-sko i invalidsko osiguranje sa 18na 18,5 odsto i smanjenje stope zazdravstveno osiguranje sa 12,5 na12 odsto.

"Ukupno optere}enje uplatilacadoprinosa se ne mi jenja, jer je zbirnastopa ostala kao i u vaè}em zako-nu, odnosno 33 odsto, {to zna~i dane dolazi do pove}anja optere}enjaprivrednih subjekata", izjavio je Zo-ran Tegelti ja, ministar finansi ja RS.

On je naglasio da prihod po

osnovu doprinosa predstavlja prihodvanbudètskih fondova u RepubliciSrpskoj.

Tegelti ja je naveo da se zakon-skim rje{enjima ure|uje sistem oba-veznih doprinosa za finansiranjepenzijskog i invalidskog osiguranja,zdravstvenog osiguranja, osiguranjaod nezaposlenosti i dje~je za{tite u

Srpskoj.Zoran \eri}, {ef Poslani~kogkluba PDP-a, smatra neprihvatljivimPri jedlog zakona o doprinosima, jer,"ne}e pomo}i penzionerima, aodmo}i }e Fondu zdravstva RS".

"Zakon, kako ga je koncipiralaVlada, gura zdravstveni sistem Re-publike Srpske u potpuni kolaps",

oci jenio je \eri} i istakao da }e sena udaru na}i poljoprivredni proi-zvo|a~i ko ji su registrovali djela-tnost u RS.

Nenad Stevandi}, poslanikSDS-a, smatra da bez novog zapo{-ljavanja u RS ne}e bi ti mogu}eupla}ivati sredstva u Fond PIO iFond zdravstva RS.

Rade Rakulj, predsjednikUdruènja penzionera Republike Sr-pske, smatra da je Pri jedlog zakonao d oprinosima dobar, ali da imaprostora za njegovo unapre|enje.

Prema njegovim ri je~ima, pre-dvi|enim zakonskim promjenamapenzioni sistem Republike Srpske }ebolje funkcionisati.

On je istakao da su i poljopri-vrednici traìli da budu osigurani ida je to jedan od razloga za dono{e-nje novih zakonskih rje{enja.

Rakulj je rekao da je dono{enjeZakona o doprinosima iniciraloUdruènje penzionera jer je pro{legodine uo~ena gre{ka ko ja se odnosina prelazak prera~una sa neto nabru to stope dopri nosa, gdje jeo{te}en Fond PIO. (Agenci je)

Razmatran Pri jedlogzakona o doprinosima

D. MUMINO VI]

SARA JEVO - Prora~un Fede-raci je BiH za narednu godinu bi}e1,9 mili jardi KM i za 11 odsto ve}i

je od prora~una za ovu godinu.Pri jedlogom budèta, ko ji je na

ju~era{njoj sjednici usvo jila VladaFBiH, predvi|ene su zna~ajne u{tedeme|u ko jima je i smanjivanje plata uadministraci ji za 4,5 odsto.

"Glavni razlog pove}anja prora-~una je otplata dugova. Ove godineFBiH vra}a 580 miliona KM dugo-va. Za pla}e i naknade ide 12,5 odstoprora~una. Uprkos smanjivanju plataizdva janja za novu namjenu su ista

jer je u me|uvremenu bilo novih za-po{ljavanja. Sada trebamo provoditireforme i vr{iti ve}e u{tede", kazao je

Ante Kra jina, ministar finansi ja

FBiH.Na ju~era{noj sjednici Vladeprisustvovali su i ~elnici oba domaParlamenta FBiH. Pri jedlog budèta}e na sjednici Predstavni~kog domabiti na dnevnom redu u sri jedu 4. ja-nuara 2012. godine.

Govore}i o u{tedama NerminNik{i}, premi jer FBiH, kazao je da,osim smanjivanja plata, na bude`tuse {tedjelo tako da su za po deset od-

sto smanjeni tr{kovi za energi ju, ko-munikaci ju, za gorivo, dok }e rani jeugovorene usluge i naru~eni materi-

jali biti smanjeni za 20 odsto."Ovo je prvi put da smo ozbiljno

u{li u rezanje tro{kova javne potro{-nje. Reakci je sindikata na samnjenjeplata se ne bo jimo. Zna~a jan brojdr avnih slu`benika podr ao je Vla-du u ovoj odluci. Oni zna ju da je bo-

lje imati platu i manju za ~etiri odstonego da plata kasni ili je nema", ka-zao je Nik{i}.

Federalni premi jer je kazao da jebudèt dao vrlo malo prostora za ula-ganje u razvoj. Uprkos tome subven-ci je za poljoprivredu idu}e godine }ebiti 78 miliona KM, umjesto dosa-da{njih 54 miliona. Za poticaj indus-tri ji predvi|eno je 28 miliona KM,dok }e za poticaj izgradnje koridora

5c biti izdvo jeno 20 miliona KM.

Nik{i} je kazao da je za poljo-privredu izdvo jeno vi{e novaca jer jeto jedna od razvojnih {ansi FBiH i dato nema veze sa navodnim ucjenamaministra poljoprivrede Jerka Ivanko-vi}a Li janovi}a, ko ji je pri jetio da }eiza}i iz Vlade FBiH.

"Niko ovu vladu, pa ni SDPBiH, ko ji ima najvi{e ministara, ne}eucjenjivati niti to ~ini", kazao je Ni-k{i}.

Nik{i} i Krajina ju~er su ista-kli da mogu garantovati da u 2012.godini ne}e biti smanjenja penzi jate istakli da u ovom momentu nemogu govoriti ni o pove}anju pen-zi ja.

Vlada je ju~er promijenila i Za-kon o visini stope zatezne kamate.Ovakvim pri jedlogom zakona bi

svim preduze}ima ko ja se s Pore-znom upravom FBiH do sredine go-dine dogovore ispla tu glavnicedugovanja bi bile opro{tene zateznekamete u potpunosti. Preduze}imako ja to urade do kra ja godina opros-tilo bi se polovina kamata. Ovaj za-kon je promijenjen da bi sestimulisala naplata vi{e od 500 mili-ona KM dugova ko je ima ju predu-ze}a u FBiH.

Budèt FBiH skorodvi je milijarde KM

ali su i Hrvati iz Bugojna zbogenovanja Cikoti}a, {to ni je uticaloon mandat dovede do kra ja. Neiz-

esno je jo{ ko }e se od Bo{njaka izda SDP-a na}i na ~elu Ministarstvansporta i komunikaci ja BiH.

Ono {to nikako ni je upitno je}e Sredo je Novi} ostati ministar

vilnih poslova BiH i u narednomandatu, a Nikola [piri} trebalo bipreuzme Ministarstvo finansi ja izora BiH, ali i mjesto predsjeda-u}eg UO UIO BiH. Od ministara

NSD-a odlazi Mladen Ziro jevi} sazici je ministra spoljne trgovine ionomskih odnosa BiH, jer }e,ema dogovoru, ova pozici ja pri-

pasti SDS-u. U SDS-u, ko ji }e imatiprvenstvo izbora, jo{ nisu na~istoko }e biti njihov kandidat, ali }enasto jati da to bude neko iz isto-~nog di jela RS. Lider SDS-a Mla-den Bosi} dugo je u javnosti biokandidat za prvog ~ovjeka MIP-a,ali je izjavljivao da ne èli tako da

zanemari vo|enje stranke, a sve~e{}e se me|u esdeesovcima spo-minje da bi, nakon svega {to je pro-{ao, trebalo da bude nagra |enMirko [arovi}, biv{i ~lan Predsje-dni{tva BiH i siva eminenci ja SDS-a. Posto ji mogu}nost da Bosi} pruì{ansu i nekom od mla|ih kadrovaSDS-a.

vata, te da }e i SDP dobiti jednogmjenika ministra iz reda hrvat-og naroda i da }e direktora UIO izda hrvatskog naroda usagla{avatiDP i HDZ, te da on mora biti pri jeega stru~an.

"To ne}e biti osoba ko ja

predstavljati jedan narod ili jednuliti~ku parti ju. To je dobar dio do-vora. Tihi} je imao neke druge

ide je", dodao je Lagumdì ja.Mladen Bosi}, predsje-

dnik SDS-a, kazao je da je bio pri- jatno iznena|en, jer je na po~etkusastanka dobio informaci ju da jeme|u strankama u FBiH postignutbazi~ni dogovor ko ji je bio ko~ni-ca. Napomenuo je da ono {to suSDS i SNSD dali kao koncesi ju,

odnosno jedno ministarsko mjesto,ne}e biti na {tetu RS, jer su dobilinadoknadu.

Ante Kra jina i

Nermin Nik{i}zahtije va ju u{tedeFOTO S. PINJAGI]

andatara

Pro jekti

Za podsticajindustri ji 28miliona KM, a 20miliona KM zaizgradnjukoridora 5c

Qsfe!tkf!eoj|!uwp!CjIqp!lsf!ov!~f!qsp!df!ev!svjnf!op!wb!okb!lbo!ej!eb!ub{b!qsfe!tkf!eb!wb!kv!~fhTb!wkf!ub!nj!ojt!ub!sb!CjI•jn!pe!IE[.b!{wb!oj!•opep!cj!kf!okf!hp!wp!jnf/

#Qsfe!tkf!eoj|!u wp ! k fvsb!ej!mp!qsj!qsf!nof!sb!.eokf!{b!jnf!op!wb!okf-•f!lb!tf!{wb!oj!•op!jnf!.lp!kf!up-!ob!lpo!•f!hb!~fvsb!ej!uj!twpk!ejp!qp!tmb/[ob!tf!lb!lwb!kf!qsp!df!.ev!sb!jnf!op!wb!okb-!jeftf!ob!qsp!wkf!sf!lbo!ej!.eb!ub!v!DJL!j!TJ!QB#-!sf!.lbp!kf!Eb!njs!Cf!~j!sp!wj~-tb!wkf!uo jl ! {b ! nf!ej!kfq sf e !t kf !eb!w b!k v !~f hQsfe!tkf!eoj|!uwb!CjI!Af!.mklb!Lp!n|j!~b/

Cf!~j!sp!wj~!oj!kf!np!hbpqpu!wsej!uj!ob!wp!ef!mj!ef!sbTEQ!CjI![mbu!lb!Mb!hv!.neaj!kf-!lp!kj!kf-!qp!{j!wb!.kv!~j !tf!ob!Lp!n|j!~b-sf!lbp!eb!cj!jnf!lbo!ej!.eb!ub!{b!qsfe!tkf!eb!wb!kv!.~fh!Tb!wkf!ub!nj!ojt!ub!sbusf!cb!mp!eb!cv!ef!ept!.ubw!mkf!op!Qsfe!tkf!eoj|!uwvCjI!eb!obt!plp!qp!eof/

Procedura

EVROPSKE ZAKONE

atarara BiH

Rezer vaAko u narednim

anima ne do|eo dogo vora,jero jatno }uo vu}i svojotpis, ali toe}e ni{ta

mi jenjati, kazaojubi}

Dogo vor lidera pos tignutnakon pet poku{a ja

FOTO N. UGLJE[A



Doga|aji 29.12.2011.

S. Â VRAG

SARA JEVO - Proces protivMilorada Bara{ina, smi jenjenog

glavnog tuìoca Tuìla{tva BiH,zapravo se vodi zbog farse u vezisa pri javom protiv Milorada Do-dika, tada{njeg premi jera i aktu-elnog predsjednika RS, i ostalihvisokih funkcionera RS, sazna ju"Nezavisne novine" u krugovimabliskim Bara{inu.

Na{i sagovornici tvrde da jeBara{in bio izloèn svakodnevnimpri tis cima kako me|unarodnihpredstavnika tako i sara jevskih poli-

ti~kih krugova da, danas o~iglednomontirani, proces "napaku je" Dodi-ku i drugima ko ji su se nalazili napri javi.

"Ti pritisci su tra jali nekolikomjeseci. Kratko re~eno, Bara{in jebio izloèn nevi|enom pritisku",nagla{ava ju sagovornici.

U takvim okolnostima, obja{-njava ju oni, Bara{in je ekspresnoformirao ekspertski tim tuìlaca ko jisu ~inili Boò Mihajlovi}, Ozrenka

Ne{kovi} i Dubravko ampara."Oni su imali zadatak da na-

prave analizu ci jelog materi jala ko ji je biv{i visokopozicionirani pripa-dnik SIPA (danas direktor FUP-a)Dragan Luka~, ko ji je mimo proto-kola SIPA i Tuìla{tva BiH i znanjatada{njeg glavnog tuìoca Bara{ina,

[ta je prava istina o procesu ko ji se vodi protiv smi jenjenog glavno

Bara{in bio pod pritiskom zbog pri ja ve p

Uro{ VUKI]

BANJALUKA - Speci jalnotuìla{tvo RS obustavilo je istraguprotiv Milorada Dodika, predsje-dnika RS, i jo{ {est osoba ko je subile osumnji~ene za zloupotrebuslu benog poloà ja prilikom izgra-dnje autoputa Banjaluka - Gradi-{ka, zgrade Vlade RS, RTV doma ikupovine stambeno-poslovnogobjekta u Banjaluci.

"Speci jalno tuìla{tvo RS doni- jelo je naredbu o obustavi istrage, jernema dovoljno dokaza da su osu-mnji~eni u~inili krivi~no djelo zlo-upotreba slu`benog poloà ja iliovla{tenja", saop{teno je ju~e iz Spe-ci jalnog tuìla{tva RS.

Osim istrage protiv Dodi-ka, ko ji je tada bio premi jer RS,obustavljena je i ona protiv Aleksan-dra Dòmbi}a, tada{njeg ministra fi-nansi ja RS, Mladena Lazendi}a,biv{eg direktora JP "Putevi RS", Ne-deljka ûbrilovi}a, ministra saobra-}a ja i veza RS, Fatime Fatibegovi},biv{eg ministra za prostorno ure|e-nje, gra|evinarstvo i ekologi ju, Mi-lenka Daki}a, pomo}nika ministra uovom ministarstvu, te Dragana Davi-dovi}a, generalnog direktora RTRS.

Istraga ko ja je obustavljenasprovedena je po naredbi Tuìla{tvaBiH, a osumnji~enima je bilo stav-ljeno na teret da su u namjeri da dru-gome pribave imovinsku korist

istovremeno nani jeli {tetu budètuRS, jer su iskoristili svo je poloà je i

ovla{tenja i svo jim radnjama prili-kom izgradnje gore pomenutih obje-kata omogu}ili pribav ljanjeimovinske koristi Privrednom dru{-tvu "Integral inènjering" u vi{emili-onskom iznosu te za isti iznoso{tetili RS.

Zvani~nici RS protiv ko jih je Tu ila{tvo BiH na osnovu izvje{ta- ja Dr avne agenci je za istrage i za{ti-tu (SIPA) pokrenulo istragu nimalonisu iznena|eni ovom odlukom Spe-ci jalnog tuìla{tva RS.

Milorad Dodik, predsjednik RSi lider SNSD-a, rekao je ju~e da }einsistirati na odgovornosti "me{etara"ko ji su otvorili ovaj proces, pri tomenavode}i Dragana Luka~a, "ko ji jepoku{ao zloupotri jebiti polo aj u SI-PA", i drugih ko ji su zloupotri jebiliSIPA i Tuìla{tvo BiH.

"Drago mi je zbog vi jesti ko jusam dobio tokom sastanka lidera, alise ne osje}am sre}nim. Pro{ao samuàsan period ko ji je uticao na mo juporodicu i pri jatelje, ko ji je uticao naizborne rezultate. Milorad Dodik ne-}e oprostiti", istakao je Dodik.

On je kazao da je odluka oodbacivanju krivi~ne pri jave pokaza-la da se radilo o nametnutoj i na{ti-manoj atmosferi, te da su "me{etari"imali ambici je da se otvori politi~kiproces ko ji je trebalo da onemogu}ida SNSD dobi je izbore, {to ni je us-pjelo.

"Tuìla{tvo, ko je je sporno i sa-mim ovim radom sebe svjesno dis-kvalifikovalo, spustilo je proces na

Tuìla{tvo RS da bi se otvorile daljespekulaci je. Glavni krivac za dugosta janje su ljudi kao {to su Luka~ idrugi, ko ji su zloupotri jebili SIPA iTuìla{tvo", naglasio je Dodik.

Dòmbi}, sada{nji premi jer RS itada{nji ministar finansi ja RS, rekao

je da ni je iznena|en ovakvim isho-dom te da je od samog po~etka bilo

jasno da je ovo bio politi~ki proces ida se morao ovako okon~ati.

"Nikada nisam bio opte-re}en ovim procesom, jer je sve ura-|eno shodno vaè}im zakonskimpropisima. O~igledno je da se Tuì-la{tvo BiH, ko je je u ovom predmetupokrenulo istragu, opredi jelilo za po-liti~ki pritisak, a ne za struku i zato jedobilo zasluèni {amar", kazao jeDòmbi}.

Tako|e, i Dèrard Selman, pot-predjsendik Vlade RS i ministarpravde, nimalo ni je iznena|en odlu-kom Speci jalnog tuìla{tva RS, jerkada je predstavnik SIPA na nezako-nit na~in podnio krivi~nu pri javu ipredao je Tuìla{tvu BiH, Ministar-stvo pravde RS reklo je da apsolutno

nema ni jednog elementa krivi~nogdjela.

"To je bila jedna vrsta politi~kogpritiska na politi~ke predstavnike RSkako bi prihvatili odre|ene uslove,

odnosno kako bi popustili pod pritis-kom odre|enog prenosa nadle nos-ti", kazao je Selman i dodao da je

mogu}e o~ekivati da }e Speci jalnotu ila{tvo RS imati odre|ene pritiskezbog obustave istrage.

SPECIJALNO TUŽILAŠTVO RS UTVRDILO DA NEMA DOKAZIZGRADNJE ZGRADE VLADE RS, AUTOPUTA BANJALUKA

Obustavljena istraDodika i {eImena: Osim istrage protiv

Milorada Dodika, obustavljenai ona protiv Aleksandra

Dòmbi}a, Mladena Lazendi}a,Nedeljka ûbrilo vi}a, Fatime

Fatibego vi}, Milenka Daki}a iDragana Da vido vi}a

DèrardSelman

Up!kf!cj!mb!kf!eob!wstubqp!mj!uj!•lph!qsj!ujt!lb!

Aleksandar

Dòmbi}Twf!kf!vsb!}f!op!tip!eop

wb!af!~jn!{b!lpo!tljn!qsp!.qj!tj!nb

Fatima

Fetibegovi}Tb!uv!aj!mb|!uwj!nb!tbn!tb!.

sb!}j!wb!mb!pop!mj!lp!lp!mj!lp!tvusb!aj!mj!

MiloradDodik

Sb!ej!mp!tf!p!ob!nf!uov!upk!job!|uj!nb!opk!bunp!tgf!sj

Pokreta~iPri~u o

kriminalnimradnjama

zapo~eo"Transparensi

interne{nel"

LomljenjePredsta vnici

po jedinihambasada vr{ili

pritisak naBara{ina da on

"slomi ki~muruko vodstvu RS"

MiloradBara{inFOTO ARHIVA



Doga|aji 5

Na ta {a KRSMAN

SARA JEVO - Meddìda Kre-so, predsjednica Suda BiH, traìla

je od Savjeta ministara da iz bu-dètskih rezrevi isplati 350.000KM kako bi izmirili dugovanjaprema advokatima, a Almir Dù-vo, direktor Obavje{tajno-bezbje-dnosne agenci je (OBA), tra i60.000 KM za pla}anje ra~una zagri janje.

Meddìda Kreso i Almir Dùvoposlali su zahtjeve Savjetu ministraBiH pro{le sedmice kako bi iz bu-dètskih rezervi namirili tro{kove zako je im je nedosta jalo novca zbogOdluke o privremenom finansiranju

instituci ja BiH.Prema dokumentaci ji, ko ja je uposjedu "Nezavisnih", Savjet minis-tara ve} na narednoj sjednici trebalobi da izdvo ji 410.000 KM za ovedvi je instituci je jer su na svo je zahtje-ve Dùvo i Kreso ve} dobili poziti-vna mi{ljenja od Ureda zazakonodavstvo BiH i Ministarstva fi-nansi ja i trezora BiH.

Kako je navedeno u zahtjevu izSuda BiH, ko ji je potpisala MeddìdaKreso, manjak novca nastao je zato{to je u 2010. godini primljeno devetnovih sudi ja pa je stavka za plate ve-}a, a ovogodi{nji budèt ni je usvo jeni moralo se tro{iti na osnovu planarashoda iz 2010. godine. MeddìdaKreso obrazla e da je pove}an brojpredmeta u 2011. godini {to je uve-

}alo i tro{kove rada, a posto jala je i

obaveza finansiranja Ureda registra-ra.

"Najve}i dio ovih tro{kovaodnosi se na branitelje po slu`benojdu nosti. Tako je, ilustraci je radi, SudBiH u prvoj polovini decembra ovegodine zaprimio tro{kovnike postav-ljenih branitelja u vri jednosti od oko300.000 KM, dok su predvi|anja da}e u drugoj polovini decembra doda-tni tro{kovi biti 150.000 KM. Ve} sad

je izvjesno da Sud ne}e biti u mogu-}nosti da izmiri u cjelosti ove obave-ze, odnosno da je za to potrebnododatnih 350.000 KM", navedeno jeu obrazlo enju Suda BiH upu}enog

Savjetu ministara. Almir Dùvo, direktor OBA,tra io je dodatnih 60.000 KM iz bu-dètske rezerve kako bi platili ra~uneza razne energente jer su, kako tvrdiu obrazloènju, tokom godine posku-pjeli, pa im nedosta je novca da ihplate.

Dùvo obrazla e da je OBA do-bila 396.000 KM ove godine za pla-}anje energenata i komunalnihusluga, {to im ni je bilo odovoljno pasu prestrukturisanjem obezbijedili jo{50.000 KM, ali ni to ne}e biti dostada ove godine budu pla}eni svi ti tro-{kovi. Prema tabeli, ko ja je prilo enaiz OBA, oko 40.000 KM bili su ve}itro{kovi za stru ju, a za 8.000 KM po-rasli su tro{kovi za lo`-ulje, a po1.000 KM vi{e potro{ili su za drva i

odvoz sme}a. Zaklju~no s oktobrom

ove godine OBA je potro{ila 30.000KM vi{e nego je odobreno, a ra~una-

ju da bi im do kra ja godine trebaloukupno 60.000 KM.

S obzirom na to da su pribav-ljena pozitivna mi{ljenja od Ureda zazakonodavstvo i Ministarstva finan-si ja nema zakonskih prepreka daovim instituci jama bude odobreno iz-dva janje iz budètske rezerve akoministri podrè njihove zahtjeve naidu}oj sjednici. Nismo ju~e uspjelisaznali kakav je stav Nikole [piri}a,predsjedavaju}eg Savjeta ministaraBiH, u vezi s ovim zahtjevima. Naosnovu budèta iz 2010. godine iodluka o privremenom finansiranjuBiH za budètsku rezerevu ove godi-ne bilo je predvi|eno oko ~etiri mili-

ona KM.

edao pri javu Druu Engelu, tada{-em, a sada biv{em, rukovodiocusebnog odjela za organizovaniminal i korup ci ju (POKA)",

ja{njava ju na{i sagovornici.Radna grupa je nakon danono-

og prou~avanja primljenog mate-ala, isti~u na{i sagovor nici,

vrdila da se ne radi o organizova-m kriminalu, kako su neki odmahkon pri jave okarakterisali njegovdràj.

"Radna grupa je utvrdila i da zaspis ni je nadle`no Tuìla{tvo BiH,ve} Speci jalno tuìla{tvo RS, i da unjemu nema elemenata krivi~ne od-

govornosti, odnosno po~injenogkrivi~nog djela", isti~u oni.

Tako|e, doda ju oni, u procesuko ji se vodi protiv Bara{ina sigurno}e isplivati ~injenice da je na njegavr{en pritisak iz OHR-a preko po-menutog Engela.

''To }e pokazati ~injenice, kao i

to da je Engel svakodnevno dolaziodo njega i traìo hitno hap{enje Do-dika i ostalih na pri javi", isti~u oni.

Doda ju da je naj alosni je po-

na{anje po jedinih ambasada u Sara- jevu.

Naime, sagovornici kaù da supredstavnici po jedinih politi~kihodjela ambasada vr{ili pritisak naBara{ina da on "slomi ki~mu ruko-vodstvu RS" u jednom, sada ve}dokazano, montiranom procesu.

uìoca Tuìla{tva BiH

otiv funkcionera RS

êlnicima Suda BiH i OBA nedosta jenovca za pla}anje naknada i gri janja

Traè 410.000

KM iz budètskihrezervi

Fetibegovi}eva je rekla da istra-nikada ni je ni trebalo da bude po-

enuta.

"Nalog za to dao je neko na-mjerno. Sa tuìla{tvima sam sara|i-vala onoliko koliko su traìli i nakra ju se pokazalo da je sve bilo do-bro. Ovo je dokaz da je sve ra|enopo zakonu", rekla je Fetibegovi}eva.

Lazendi} je izjavio da je obusta-va istrage bila o~ekivana i istakao daposto ji mogu}nost da osumnji~eni uovom predmetu zatra e obe{te}enje,posebno nakon interpretaci ja i la iplasiranih u federalnim medi jima.

Da vido vi} je naglasio da je ovo o~ekivani zavr{etak s obziromna ~injenicu da je cjelokupan istra niproces oko izgradnje RTV doma inavodnih zloupotreba bio iskonstru-isan.

"Osta je da svi za jedno u RS po-mognemo da se od ovog zlo}udnogpro jekta oslobode na{i partneri Slo-

bodan Stankovi} i Slavica Stankovi},vlasnici i direktori firme ko ja je radilana ovim pro jektima. Istraga protivnjih jo{ ni je obustavljena zbog admi-nistrativnih prepreka, ali je jasno da

je to samo stvar formalnosti", kazao

je Davidovi}.Podsje}anja radi, pri~u o krimi-nalnim radnjama tokom izgradnjezgrade Vlade RS i autoputa Banjalu-ka - Gradi{ka te zgrade Radio-televi-zi je RS, jo{ 2007. godine zapo~eo je"Transparensi interne{nel", kada jezatraìo sprovo|enje istrage od dr a-vnih organa na osnovu sopstvenihpodataka.

Nakon dvi je godine,odnosno u februaru 2009. godine,Dragan Luka~, tada{nji pomo}nik di-rektora SIPA, nezakonito podnosikrivi~nu pri javu Tuìla{tvu BiH pro-tiv Milorada Dodika, tada{njeg pre-mi jera RS, te po jedinih ministara iistaknutih li~nosti iz RS. Luka~ je iz-vje{taj podnio bez znanja Mirka Lu-

ji}a, direktora SIPA, odnosno svoga

pretpostavljenog, i bez znanja Milo-rada Bara{ina, tada{njeg glavnog tu-ìoca Tuìla{tva BiH. Luka~a je,nakon {to je nezakonito podnio izvje-{taj, optu io i Lu ji}, jer je bez njego-vog znanja i suprotno pravilnicima iinternim aktima radio na tome. Lu-ka~ danas obavlja funkci ju direktoraFederalne polici je. On je pri javu pre-dao Druu Engelu, tada{njem me|u-narodnom tuìocu, ko ji je u tovri jeme obavljao funkci ju {efa Pose-bnog odjeljenja za organizovani i pri-vredni kriminal u Tuìla{tvu BiH.Nedavno je konstatovano da za ovajslu~aj ni je nadle no Tuìla{tvo BiHve} entitetska tuìla{tava i ci jeli pre-dmet preda je se Speci jalnom tuìla{-tvu RS.

U dokumetaci ji ko ju je SIPA dostavila Tuìla{tvu BiH isti~e se daposto ji sumnja da su zvani~nici RSo{tetili budèt za oko 145 milionaKM, te da su omogu}ili kompani ji"Integral inènjering" pribavljanjeimovinske koristi u vi{emilionskomiznosu.

O ZLOUPOTREBI PRILIKOMGRADI[KA I RTV DOMA

ga protivt osobaMladenLazendi}

Qpt!up!kj!np!hv!~optu!ebptv!nokj!•f!oj!{b!usb!af!pcf!.|uf!~f!okf

DraganDavidovi}

Dkf!mp!lv!qbo!jt!usb!aoj!qsp!.dft!cjp!jt!lpo!tusv!jtbo

Pcsb!~b!okf!qsfe!tkf!.eoj!lb!Tv!eb!CjI!Nf!.eeaj!ef!Lsf!tp!tusb!ojnlbo!df!mb!sj!kb!nb!v!Tb!sb!kf!.wv!#oj!kf!cj!mp!pqsbw!eb!.op#-!{b!lmkv!•jp!kf!Wj!tp!ljtve!tlj!j!uv!aj!mb!•lj!tb!wkfu!jqp!{wbp!•fm!oj!lf!Tv!eb!jUv!aj!mb|!uwb!CjI!ob!cp!mkv

tb!sb!eokv/!#Obe!{ps!op!uj!kf!mp!qsf!.

qp!sv!•v!kf!Tv!ev!j!Uv!aj!.mb|!uwv-! peop!topqsfe!tkf!eoj!lv!Tv!eb!CjIj!w/e/!hmb!woph!uv!aj!pdbUv!aj!mb|!uwb!CjI!eb!jo!ufo!.{j!wj!sb!kv!nf!}v!tp!cov!lp!.nv!oj!lb!dj!kv! sb!ejqsf!wb!{j!mb!af!okb!nf!}v!.tp!coji!qsp!cmf!nb!v!tb!.sb!eokj!qsp!df!tv!jsb!okbqsf!enf!ub!sb!uoji!{mp!•j!.ob#-!ob!wp!ej!tf!v!{b!lmkv!.•dj!nb!lp!kj!tv!pckbw!mkf!ojob! j o!ufs!ofu ! t usb!oj!djWTUT/!)Tsob*

Obra}anjenije biloopravdano

DopisiMeddìda Kreso

i Almir Dù voposlali su

zahtje ve Sa vjetuministara BiHda im odobre

no vac na idu}ojsjednici

BANJALUKA - U godini ko ja je na izmaku odràno je 15 sjedni-ca Narodne skup{tine RS (NS RS),od ~ega 11 redovnih i ~etiri pose-bne, na ko jima je usvo jen 81 za-kon, {to je iznad poslijeratnogprosjeka, rekao je ju~e Igor Rado-

ji~i}, predsjednik parlamenta RS.On je na novogodi{njem pri je-

mu u NS RS kazao da je strate{kiplan parlamenta RS nastavak sara-dnje s OEBS-om na planiranju ljud-skih i drugih logisti~kih resursa, ko jitreba da ozna~e ja~anje instituci jeNS RS.

"Drugi strate{ki plan NS RS jeKliring pro jekat sa EU, ko ji predstav-lja ja~anje kapaciteta parlamenta RS

na evropskom putu i osposobljavanjeza harmonizaci ju s evropskim zako-nodavstvom i modernizaci ju radaparlamenta", istakao je predsjednikparlamenta RS.

Dodao je da je NS RS imala 60dana plenarnog zasjedanja, {to je dru-gi ili tre}i najbolji rezultat u svim go-dinama od 1996. godine naovamo.

"Iza nas je i 300 apsolviranih ta-~aka dnevnog reda, 98 usvo jenih za-klju~aka, vi{e od 200 sjednica radnihti jela i mnogo drugih aktivnosti u par-lamentu RS", naglasio je Rado ji~i}.

Podsjetio je da je u ovoj godiniusvo jen novi poslovnik o radu NSRS. Navodi da je povodom jubile ja upripremi izrada foto-monografi je po-

vodom dvi je deceni je rada ovog par-lamenta. Naglasio je da je NS RS uovoj godini nastavila me|unarodneaktivnosti i saradnju s parlamentima uokruènju, posebno s parlamentimaSrbi je i Crne Gore, s ko jima RS imatradicionalnu saradnju.

"O~ito je da je pitanje evropskihintegraci ja ne{to {to sve vi{e dolazi u

prvi plan NS RS", istakao je Rado ji-~i}. Novogodi{njem pri jemu u NSRS prisustvovali su AleksandarDòmbi}, premi jer RS, potpredsje-dnici parlamenta, poslanici i ~lanoviVlade RS, predstavnici nevladinih or-ganizaci ja, javnog i dru{tvenog ìvo-ta, te medi ja.

D.S., U.V.

Rad parlamenta RSiznad prosjeka

MeddìdaKreso

Zgrade VladeRS i RTV doma

FOTO M. RADULOVI]



29.12.2011.6 Doga|aji

UPS pro{irio kapaciteteA. BLA GO JE VI]

BANJALUKA - Na Univer-zitetu za poslovne studi je (UPS)u Ba njaluci ju~e su sve~a nootvorene nove prostori je.

Pre ma ri je~i ma Rado va naKlincova, direktora UPS-a, kapa-citete su pro{irili za novih 1.300metara kvadratnih.

"Prvenstveno se radi o pros-toru za smje{taj knjiga, ko ji jedi-ni ce bibl iot eke i ud`beni cizahti jeva ju. Veliki prostor je obe-zbi je|en i kada je u pitanju ~ita-on ica. U ovom prosto ru smo,tako|e, obezbijedili i sedam no-vih kabineta, gdje su smje{tenipro fesori i dekani", istakao jeKlincov i dodao da su izdvo jili istudio za informacione tehnolo-gi je i dizajn.

Klincov je podsj etio da usastavu ovog univerziteta danasradi sedam fakulteta i to u Banja-luci, Isto~nom Sara jevu i Bi jelji-ni, na ko ji ma studi ra 2.300studenata. Tako|e je istakao da se

u sklopu Univer ziteta nalazi iSre dnjo{kolski centar "Gaude -amus" u Banjaluci, ko ji u svomsastvu ima Srednju ekonomsku{kolu i Gimnazi ju.

Doc. dr Rade nko \uri ca ,predava~ na Fakultetu za ekologi-

ju, je istakao da se u svom radubave rje{avanjem ekolo{kih pro-ble ma ko ji su duboko ugrozili

kapacitet ìvotne sredine, a time izdravlje ljudi i kvalitet ìvljenja,te da je stoga veoma zna~ajnaedukaci ja budu}ih kadrova.

"Kadar ko ji je trenutno pos-to je}i pri na{em institutu su lje-ka ri, speci ja li sti higi je ne ,hemi~ari, biolozi", istakao je \u-rica i dodao da bi u narednom pe-riodu trebalo da obave razgovore

i pri jem iz oblasti fizike, farmaci- je, te da }e uskoro primiti sedamstaìsta.

Sve~anom otvorenju ju~e su,izme|u ostalih, prisus tvo vali i

Anton Kasipovi}, ministar pros-vjete i kulture RS, Dèrard Sel-man, mini star pravde RS, teJasna Brki}, zamjenik gradona-~elnika Banjaluke.

Nikola SA LA PURA

BANJALUKA - Javni pozivza izvo|enje radova na autopu-tu Banjaluka - Doboj, na dioni-ci od Prnjavo ra do Dobo ja,ukupne duìne od 36 kilometa-ra trebao bi biti objavljen dokra ja januara sljede}e godine.

Ovo je ju~e u Banjaluci ka-zao Nedeljko ûbrilovi}, ministarsaobra}a ja i veza RS, ko ji se sas-tao s predstavnicima Evropskebanke za obnovu i razvoj, te pre-duze}a "Autoputevi RS". ûbrilo-vi} je rekao da su razgovarali oosnovnim uslovima za ugovor ozajmu sa Evropskom bankom zaobnovu i razvoj, ko ji su predmetrazgovora ve} nekoliko mjeseci.

"Usagl asi li smo sve

elemente budu}eg ugovora o zaj-mu i mislimo da }e banka uspjetida u ovih nekoliko mjeseci zavr{iono {to je ponu|eno", rekao je re-sorni ministar i dodao da zavr{ne ikona~ne pregovore sa Evropskombankom za obnovu i razvoj o~e-ku ju u februaru sljede}e godine.

On je istakao da }e se defini-sanje uslova za raspisivanje ja-vnog pozi va zavr{iti u prvojpolovini januara.

"Tako }e javni poziv za izvo-

|enje radova mo}i biti objavljen

mo`da ve} kra jem januara, jer za-vr{ni pregovori ne uslovljava jurasp isivanje javnog poziva zaizvo|e nje radova", rekao je û-brilovi}.

On je po jasnio da je ri je~ odionici autoputa Prnjavor - Do-boj, o iznosu kredita od 150 mili-ona evra, te da su uslovi bankestandardni, s kamatnom stopomod oko 2,7 odsto.

ûbrilo vi} je naveo da je u narednoj godini planirano dazapo~ne gradnja dionice autoputaPrnjavor - Doboj, da se zavr{epregovori sa Evropskom investi-cionom bankom za drugu dionicuod Prnjavora do Banjaluke, te dase objavi poziv za javno privatnopartnerstvo za koridor 5c i da seradi idejni pro jekat autoputa Ba-njaluka - Pri jedor.

Du{an Topi}, direktor Javnogpreduze}a "Autoputevi RS", ka-zao je da po{to je kredit Evropskebanke, sva procedura ide po nji-hovim propisima {to podrazu-mijeva me|u naro dni otvore nitender.

On je naveo da se Vlada RSodlu~ila vratiti na pregovore saEvropskom bankom za obnovu irazvoj, jer je kineska kompani ja

previ{e odugovla~ila u razgovori-ma i dodao da im osta je druga di-onica, ali da }e se za nju sredstvanajvjerovatni je tra iti od Evrop-ske investicione banke.

Jo sip Poli}, predst avnikEvropske banke za obnovu i ra-

zvoj u BiH, rekao je da se nada juda }e ovaj pro jekat pomo}i da semobilizu ju i sredstva za finansira-nje izgradnje dionice koridora 5ckroz RS.

"Usagla{eni su osnovniuslovi, dakle, sli jedi finalno odobre-

nje te zavr{ni pregovori u februaru ipotpisivanje u martu sljede}e godi-ne", kazao je Poli} i dodao da je uovom slu~a ju ri je~ o standardnimkreditima sa suverenom garanci jomna 15 godina, uklju~u ju}i grejs peri-od od tri godine.

TREBINJE - Povodom obilje a-vanja Mjeseca mentalnog zdravlja

i deceni je i po funkcionisanja Cen-tra za mentalno zdravlje u Trebi-nju, u ovoj je ustanovi prire|enaizlo`ba radova njegovih korisnika.

Radi se o izlo`bi rukotvorina, kao iumjetni~kih slika, fotografi ja i ~estit-ki ko je su radili {ti}enici Centra.

"Kroz Centar je pro{lo stotine istotine ljudi s psihi~kim nevoljama izisto~ne Hercegovine, naro~ito onihko ji su nakon ratnih stradanja imaliporodi~ne i izbjegli~ke postratne tra-ume, i dobar dio njih se ovdje opora-vio zahvalju ju}i upravo ovakvimterapi jama", istakao je Dragan Sora-

ji}, {ef ove ustanove.Nagla{ava ju}i da su radne terapi je

ove vrste jedna od najboljih metodapomo}i {ti}enicima ovakvih ustano-va, Sora ji} je kazao da rad Centratreba da bude potpomognut sa svihstrana, jer je mentalno zdravlje osno-vica normalnog bitisanja. Naime,ovo je jedan od prvih pro jekata ova-kve vrste u BiH, ~i je je finansiranjeme|unarodnim donaci jama obustav-ljeno.

"Uspjeli smo rehabilitovati veliki

broj ljudi ko ji su pro{li kroz ovaj cen-tar, i to u toj mjeri da su se nakon to-ga zapo{ ljavali, ne na nekim

jednostavni jim radnim mjestima, ve}rade i za ma{inama u preduze}ima itamo su najbolji radnici, a dobar dionjih ko ji su uzimali terapi je, u potpu-nosti su ostavili tablete", kaè Sora ji}.

Koliko je Centar vaàn svjedo~i i Alisa Ili}, volonter u istom, ko ja je isama, prolaze}i kroz probleme, u{lau jednu itali jansku za jednicu, gdje jevolontirala, a onda se vratila u rodnoTrebinje.

"Meni je rad pomogao i mislim daon poma e svakom", kaè Ili}eva.

V.D.

Rad kao najbolji li jek

Usagla{eni uslovi kreditiranja dionice autoputa Prnjavor - Doboj

Tender za izgradnjukra jem januaraKredit: Ri je~ je o dionici

autoputa Prnja vor - Doboji iznosu kredita od

150 miliona evra, ~i ji su uslo vistandardni, s kamatnomstopom od oko 2,7 odsto

KineziKineskakompani jaodugo vla~ilarazgo vore

Sastanak u Ministarstvusaobra}a ja i veza RSFOTO V. STOJAKOVI]

Radenko\urica

Gb!lvm!uf!u!{b!flp!mp!hj!kv!vtwpn!sb!ev!cb!wj!tf!skf!|b!.wb!okfn!flp!mp!|lji!qsp!cmf!.nb!lp!kj!tv!ev!cp!lp!vhsp!{j!mjlb!qb!dj!ufu!aj!wp!uof!tsf!ej!of

Pomo}Rad Centra trebapomo}i, jer jementalnozdravljeosno vicanormalnogbitisanja, kaèSora ji}

No ve prostori je }edoprini jeti kvalitetni jem radu

FOTO A.ÂVI]



7Doga|aji9.12.2011.

vud MUMINO VI]

SARA JEVO - Darko Elez,u|eni kriminalac iz Isto~nogra jeva, ju~er je kazao da jejad Turkovi}, optuèni vo|a

o~ina~ke organizaci je, u neko-ko navrata naredio njegovu li-idaci ju.

Elez je kao svjedok Tuìla{-a BiH svjedo~io ju~e putem vi-

o-linka jer se nalazi u zatvoru ubi ji, gdje izdràva devetogodi{-u zatvorsku kaznu zbog trgovi-drogom.

"U ljeto 2007. trebaom imati poslovni odnos sa Zi ja-m Turkovi}em. Preko jednogog pri jatelja, ko ji je bio vezame|u nas dvo jice, Turkovi} miponudio da ja i mo ji ljudi za je-o s njim i njegovim ljudima 'o-adi mo' plja~ku sara jevskogrodroma. Ni je do{lo do dogo-ra. Plan je bio da ja idem ua~ku, a da me nakon toga likvi-

ra ju", kazao je Elez.Dodao je da je to saznao od

pri jatelja ko ji mu je kazao da jeTurkovi} "podmukao i zao". Ina-~e, plja~ka kargo centra sara jev-skog aerodr oma desi la se udecembru 2007. godine i tada jeukradeno oko 2,5 miliona KM.Optu`nica za ovu plja~ku teretiTurkovi}a i njegovu grupu.

Elez je kazao da je na-kon plja~ke Turkovi}eva supruga

[e jla Jugo u tekst ovi ma u"Exspresu" pisala da je Elez od-govoran za plja~ku. Prema Elezo-vim tvrdnjama, [ejla je koristilasvoj uticaj i u drugim medi jimakako bi se stvarala medijska slikada je on dogovoran za ovu plja-~ku. Elez je potvrdio da je razgo-va rao i sa Vahi di no m[ahinpa{i}em, inspektorom SIPA,

ko jem je kazao da ni je kriv te daistragu usmjeri na Turkovi}a.

"U 2009. godini [ejla je objavi la tekst sa nasl ovo m'Elez Darko - vidovita Dèmila',{to me posebno povri jedilo. Tadasam ja, tako|er preko medi ja, po-ru~io Turkovi}u da im predvi|amcrnu 2009. godinu. Ja sam misliona to da istraìtelji steù obru~oko njega, ali on je mislio da è-lim da ga ubi jem te je po ja~aosvo je obezbje |enje", kazao jeElez.

Elez je dodao da je 2009. go-dine telefonski razgovarao sa Tur-

kovi}em i tada ga je napao {to ga umedi jima stavlja u kontekst raznihkrivi~nih djela da bi sebe oprao.

"Odmah nako n tograzgovora saznao sam da je Tur-kovi} spremio mo je ubistvo. Pra-tio sam njega i njegovu ku}u.Saznao sam da Zi jad ucjenju jeDar ka [ari}a kako on ne moè ra-diti drogu u BiH i Hrvatskoj i da

je od [ari}a traìo da me ubi je.Dobio sam informaci je da je oddrugih grupa traìo da me ubi ju",kazao je Elez.

Elez je naknadno dobio in-formaci ju da je iz BiH u Srbi ju

poslan Milenko Laki} da ga ubije."ûo sam za tog Laki-

}a da je ubica i da treba da do|eda me ubi je. Posalo sam svo je lju-de u Bi jeljinu da ga prate. Dràosam ga pod kontrolom. ûo samda je narkoman~ina i mislio da miod njega ne pri jeti opasnost", ka-zao je Elez.

U svom svjedo~enju Elez jekazao da je Turkovi} odgovoran iza likvidaci ju Emira Hadì}a izMostara. Motiv ovog ubistva je,prema Elezovom mi{ljenju, bilaljubavna veza Hadì}a i Turkovi-}eve supruge [ejle.

Prilikom unakrsnog ispitiva-nja Fahri je Karkina, Elez je kazao

da se sa inspektorom [ahinpa{i-}em ~uo "sto puta" i da ni je raz-go va rao samo o Turko vi }u .ôvjeka ko ji mu je rekao da }e gaTurko vi} ubiti nakon plja~k eaerodroma zvao je "pri jateljem"

jer mu je spasio ìvot.Na ju~e ra {njem su-

|enju vje{tak ekonomske strukeKerima Par{ljivi} kazala je da jeTurkovi} jednom od optuènih,Hi lmi ji Ma{o vi }u, posu di o250.000 eura, ali da je ova isplataizvr{ena najvjerovatni je u ke{u.

Nastavak su|enja na javljen jeza sutra, kada }e svjedo~iti trisvjedoka.

SARA JEVO - Sud BiH ju~e jena pri jedlog Tuìla{tva BiH do-nio rje{enje o odre|ivanju jedno-mjese~nog pritvo ra RasemiHandanovi}, zvanoj Zolja, osu-mnji~enoj za ratni zlo~in protivcivilnog stanovni{tva u Trusini1993. godine.

Pritvor, prema ovom rje{enju,moè tra jati do 27. januara 2012.godine, saop{teno je iz Suda BiH.

Tuìla{tvo BiH tereti Rasemu

Handanovi}, biv{u pripadnicu Spe-ci jalnog odreda za posebne namjene"Zulfikar" pri {tabu Vrhovne ko-mande Armi je RBiH, za u~e{}e unapadu na selo Trusina 16. aprila1993. godine.

U n apadu je, prema navodimaTuìla{tva BiH, ubi jeno 18 civila i~etiri pripadnika Hrvatskog vi je}aodbrane (HVO) ko ji su se prethodnopredali, te ranjeno vi{e lica, me|uko jima je bilo dvo je djece. (Srna)

Odre|en pritvor ZoljiIz vje{tajprotiv la`nogradnikaministarstva

TREBINJE - Protiv Aleksan-dra Ga ji}a iz Banjaluke zbogprevare i stican ja pritivpravneimovinske koristi od 1.700 ma-raka ju~e je predat izvje{tajOkru`nom tuìla{tvu u Trebinju.

U polici ji je saop{teno da pos-to je osnovi sumnje da je osu-mnji~eni 5. decembra, la`no sepredstavlja ju}i da je radnik Mi-nistarstva finansi ja RS, doveo uzabludu odgovorno lice u je-

dnom preduze}u u Trebinju i nataj na~in pribavio pomenutu ko-rist.

Iz polici je, me|utim, ni je na-vedeno kako je Ga ji} doveo uzabludu odgovene niti u ko jem

je to preduze}u bilo.V.D.

MORA A

SARA JEVO - Sud BiH odre-o je ju~e pritvor {estorici osu-nji~enih dilera ko ji su unedjeljak uhap{eni u me|una-dnoj policijskoj akci ji kodnogziva "Trio".

Ona je usmjerena na razbi janjeganizovane grupe ko ja se bavilaovinom genetski modifikovane

arihuane - skanka iz Albani je uH i Hrvatsku.

Pritvor je odre|en za osumnji-nog organizatora kriminalne gru-u BiH Rajka Sli jep~evi}a, te

ada Kra jinu, Slavka Davidovi}a,anislava Radujkovi}a, Mersudina

adì}a i Zulfu Rami}a.Iz Suda BiH navode kako je

tvor osumnji~enima odre|en zbogjazni da }e, ukoliko bi se branili sa

slobode, ometati krivi~ni postupak iuticati na svjedoke, te zbog bo jaznida }e ponoviti krivi~no djelo.

Podsjetimo, u me|unarodnojpolicijskoj akci ji "Trio", ko ja je tra-

jala {est mjeseci, a okon~ana u po-nedjeljak, u BiH je uhap{eno 13osoba.

Preostalih sedam osoba uha-p{enih u ovoj akci ji pu{teno je jo{rani je da se brane sa slobode.

Osim 13 osumnji~enih ko ji su uponedjeljak uhap{eni u RS i Federa-ci ji BiH, istragom o me|unarodnom{vercu skanka obuhva}eno je jo{osam osoba iz BiH, a ko je se odra-ni je nalaze u pritvoru.

Radi se o osumnji~enim organi-zatorima kriminalnih grupa Dani jeluOrozu i Faruku Elezovi}u, te o Sa-miru Etemovi}u, Draganu Ga ji}u,Stipi Prodanovi}u, Bajri Veli}u,

Aleksandru Radujkovi}u i IvanuBogdanovi}u, ko ji su uhap{eni u ra-ni jim akci jama ove godine zbogtrgovine skankom.

Dosada{nja istraga, kako su ra-ni je naveli iz Tuìla{tva BiH, poka-zala je da su svi oni bili diome|unarodne kriminalne grupe ko ja

je kri jum~arila skank iz Albani jeprema Crnoj Gori, BiH i Hrvatskoj.

Kao organizator cjelokupnetrgovine skankom ozna~en je Alba-nac Leonardo Du{i, poznati ji kao"kralj skanka", ko ji je tako|e uha-p{en u akci ji "Trio" u ponedjeljak u

Albani ji.Osim "kralja", u Albani ji je u

ponedjeljak zapli jenjena tona skan-ka, i to 700 kilograma u luci Dra~a ukamionu ko ji je trebalo dase ukrcana tra jekt za Itali ju, a 300 kilogramau gradu Sarandi.

Odre|en pritvoruhap{enima u akci ji "Trio"

DARKO ELEZ VIDEO-LINKOM SVJEDOÎO NA SU\ENJUOPTU@ENOJ ZLOÎNA^KOJ ORGANIZACIJI

[j!kbe!Uvs!lp!wj~!kf-!qsj!mj!lpn!vob!lstoph!jtqj!uj!wb!okb!Ebs!lb!Fmf!{b-!j{ojp!oj{!pq!uv!acj!ob!sb!•vo!uv!aj!uf!mkbEj!bof!Lbk!nb!lp!wj~!j!Pmf!hb!_bw!lf-!bmj!j!Gb!isv!ej!ob!Sb!epo!•j!~b-!wmb!toj!lb!#Bwb!{b#/

#Uj!tj-!Ebs!lp-!qp!ob!mp!hv!Sbo!lb!Sb!ev!mp!wj!~b!usf!cbp!j{!ws|j!uj!vcjt!uwp!ptp!cf!j{!Tscj!kf/!Up!vcjt!uwp!tvob!sv!•j!mj!Sb!epo!•j~!j!Lf!mknfo!ej#-!lb!{bp!kf!Uvs!lp!wj~!Fmf!{v!qsj!kf!of!hp!|up!hb!kf!tv!ej!kb!J{p!Ubo!lj~!qsf!lj!.ovp/

Qsj!mj!lpn!jtqj!uj!wb!okb!Fmf!{b-!Uvs!lp!wj~!kf!•ft!up!vqb!ebp!sb!{ojn!lp!nfo!ub!sj!nb-!|up!tv!ej!kb!oj!kf!up!mf!sj!.tbp-!uf!hb!kf!ob!lsb!kv!j{cb!djp!j{!tv!eoj!df/

#Kf!mj!ub!•op!eb!tv!Pmfh!j!Ej!bob!lpe!uf!cf!ep!mb!{j!mj!v!Tscj!kv!epl!tj!cjp!v!ckfl!tuwv#-!qj!ubp!kf!Uvs!lp!wj~-ob!|up!nv!kf!Fmf{!of!hb!uj!wop!pe!hp!wp!sjp/

Uvs!lp!wj~!kf!lb!{bp!eb!kf!Lbk!nb!lp!wj!~f!wb!cj!mb!ob!kb!iuj!Ebs!lb!\b!sj!~b!v!Cv!ewj!j!eb!kf!uv!cjp!j!Ob!tfsLf!mknfo!ej/

#Ibke(-!cb-![j!kb!ef-!of!qsp!wb!mkvk!tf#-!pe!hp!wp!sjp!kf!Fmf{!ob!pwv!uwseokv/

Turko vi} opet izba~en iz sudnice

Plan: Saznao sam da Zi jad ucjenju je Darkaari}a da ne moè raditi drogu u BiH i Hrvatskojda je od njega traìo da me ubi je, rekao Elez

No vac Vje{takut vrdio da

je Turko vi} jednom odoptuènihposudio250.000 evra,a isplata jeiz vr{ena u ke{u

"Tur ko vi}na re dio mo ju

li k vi da ci ju"arko Elez Zi jad Turko vi}





va ju stres odraslih i tjeskobu djece ibitno uti~u na mentalno zdravlje

di. Tako|e, doda je se da je ovaj fe-men premalo istra en.

"Od ukupnog bro ja paci-nata ko ji se javlja, deset odsto sei da im na pogor{anje zdravstve-g stanja uti~e upravo vri jeme. Oniàle na malaksalost, umor, bezvo-

ljnost. Hroni~nim bolesnicima tegobedodatno po ja~ava ju klimatske pro-mjene", isti~e Ljubica Jelovac, ljekaru banjalu~kom Domu zdravlja.

Neki stru~njaci isti~u dapromjene klime najvi{e uti~u na po-rast bro ja sr~anih oboljenja, alergi ja,bolesti sistema za varenje, karcinomakoè, o{te}enja o~i ju i slabljenja imu-nolo{kog sistema.

Nau~nici upozorava ju na uticajklimatskih promjena na rast {uma,

uglavnom zbog efekta staklene ba{teko ji nasta ju ljudskom djelatno{}u.Promjene klime mi jenja ju i po-

ljoprivredu, prvenstveno smanju ju}iprinose nekih povrtlarskih kultura.Zbog "ka{njenja sni jega" i skra}enogzimskog perioda u zemlji{tu su ma-nje rezerve vode.

"Tokom zime treba prikupiti {tove}e koli~ine vlage u zemlji{tu, {to jeposebno va`no u su{nim godinama,kakva je bila ova. Osim toga, smrza-vanje zemlji{ta tokom zime doprinosiuni{tavanju nekih parazita i bolesti.Klimatske promjene najvi{e uti~u naproizvodnju povr}a, odnosno sma-njenje kvaliteta ili prinosa do ~ak 30odsto", isti~e Ratko Dimitri}, {ef Za-voda za povrtlarstvo na Poljoprivre-dnom institutu RS.

Po njegovim ri je~ima, da bi senegativan uticaj klimatskih promjenaublaìo, potrebno je da se osigura na-vodnjavanje {to ve}ih poljoprivre-dnih povr{ina.

Posljednji kongres klima-tologa u Ju`noj Africi donio jepotvrde da je ~ovjek glavni krivacza ono {to se de{ava na planeti i da

je na nama zadatak da to zaustavi-mo.

"Evidentno je da se planetaokrenula ka alternativnim izvorimaenergi je. Na nama je zadatak da svevi{e koristimo obnovljive izvore -sunce, vjetar i vodu. Ako gledamoperspektivu BiH, onda se moè re}ida smo na pravom mjestu jer sve teizvore moèmo uspje{no koristiti",upozorava Ku{trinovi} i doda je da jesiguran da }e uskoro sti}i i koncesi-onari za kori{tenje ovih izvora ener-gi je.

Ku{trinovi} na osnovu procjenaklimatskih promjena na na{im pros-torima predvi|a da }e klima u BiH za100 godina biti sli~na onoj ko ju tre-nutno ima sjeverna Gr~ka.

Doga|aji 99.12.2011.

Pozvani da neizlaze napolje

ZENICA - @itelji Zenice iKaknja ju~e su pozvani da bora-vak na otvorenom smanje nanajmanju mjeru.

Povod za to je taj {to su tri

mjerne stanice ko je prate aero-zaga|enje na podru~ju op{tineZenica ju~e zabiljeìle enormnopove}anje koncentraci je sum-por-dioksida

"Tri sata uzastopno koncentra-ci ja sumpor-dioksida preko-ra~ila je 400 mikrograma ponormalnom metru kubnom. Tose smatra epizodom visoke za-ga|enosti zraka, a kako nastupastabilna vremenska situaci ja ko-

ja pogodu je rastu koncentraci jezaga|uju}ih materi ja u zraku,odlu~ili smo proglasiti upozore-nje gra|anima i privrednim su-bjektima", kazao je MuhamedPa{i}, predsjednik Operativnog{taba op{tine Zenica. Privrednisubjekti su du`ni poduzeti sve

mjere iz stepena upozorenja de-finisanih Operativnim planominterventnih mjera.

A.M.

Godinau znakunobelovca

VI[EGRAD - Tomislav Popo-vi}, na~elnik op{tine Vi{egrad,rekao je ju~e na pri jemu za novi-nare da je 2011. godina bila uznaku nobelovca Ive Andri}a,manifestaci ja posve}enih njemuu ~ast, kao i gradnji jo{ jednoggrada u gradu - Andri}grada.

Popovi} je istakao da je ko-na~no obnovlje nom usko-

tra~nom prugom od Vardi{ta doVi{egrada po~eo da saobra}aturisti~ki voz "}iro". (Srna)

Za kapitalnein vestici je245.000 KM

PELA GI]EVO - Op{tina Pe-lagi}evo planira da u narednojgodini zapo~ne nekoliko kapi-talnih investici ja ko je }e biti re-ali zovane uz pomo} VladeRepublike Srpske, a za te na-mjene u op{tinskom budètuplanirano je 245.000 maraka.

Simo Staki}, na~elnik op{ti-ne, rekao je da }e ta sredstva

biti utro{ena za saniranje putnemreè, istraìvanje izvori{tavode, te izradu pro jekta vodo-snabdi jevanja. (Srna)

Tomislavgradbez budèta

TOMISLAVGRAD - Op{tin-sko vi je}e Tomislavgrada ni jerazmatralo nacrt budèta, pa }eova lokalna za jednica u idu}ugodinu u}i sa Odlukom o pri-vremenom finansiranju budèt-skih kori sni ka u prvomtromjese~ju 2012, potvr|eno jeiz op{tinske uprave.

Ovom odlukom predvi|eno je da ukupna sredstva za fi-

nansiranje budètskih korisni-ka od 1. januara do 31. marta2012. godine mogu biti sraz-mjerna sredstvima iz istog pe-rioda ove godine, odnosnonajvi{e do tromjese~nog pro-sjeka u prethodnoj budètskojgodini. (Srna)

E. SKOKI]

TUZLA - Vlada Tuzlanskogkantona (TK) }e, prema na javipremi jera Seada âu{evi}a, nas-taviti reformske procese i u 2012,prvenstveno u oblasti obrazova-nja.

Ve} za tri mjeseca, kako na jav-lju je âu{evi}, promi jenit }e se upi-sna politika u srednje {kole i naUniverzitet u Tuzli.

"Opredjeljenje Vlade TK je daafirmi{e tehni~ke {kole i te hni~ke fa-kultete. Izni jet }u samo jedan pri-mjer. Trenutno imamo oko 400pravnika u evidenci ji Slu be za za-po{ljavanje, uskoro }e ih biti jo{ i vi-{e, a posla ima samo za 12. Moramopromi jeniti svi jest kod na{ih gra|anako ji {kolu ju djecu da bi ih zaposlili udràvnoj slu`bi. To je pogre{no ra-zmi{ljanje i mi to èlimo promi jeni-ti", kaè premi jer âu{evi}.

Ministri u Vladi TK smatra ju da

su uradili mnogo u proteklih 11 mje-seci. Me|utim, oc jenju ju da su gra-|ani nestrpljivi i da ne prepozna ju"kozmeti~ke promjene" ko je su ve}polu~ile rezultate.

"Nastavit }emo sa reorganizaci- jom i u{tedama. Od 310 miliona, ko-liko imamo u kasi, oko 210 miliona

ide na plate za 10.000 budètskihkorisnika ili 73 odsto. Za razvoj osta-

je veoma malo, oko 40 miliona KM.Ono {to mogu re}i je da se u{tedene}e odnositi na soci jalni sektor, doksa sindikatima budètskih korisnikao~eku jemo razgovore. Smatram da2012. godina, uprkos svim problemi-ma, ne}e biti godina jada i bi jede",zaklju~io je âu{evi}.

Me|utim, sude}i po na javamaSindikata osnovonog, srednjeg i vi-sokog obrazovanja, kulture i uprave,TK o~eku je veoma te{ka godina, jerse radnici, budètski korisnici, ne}epomiriti s odlukom Vlade TK osmanjenju plata.

Vlada TK na ja vilareforme obrazo vanja

V!wsj!kf!nf!epl!kf!qsf!.nj!kfs!Tf!be!_b!v|f!wj~

ob!op!wp!hp!ej|!okfn!qsj!.kf!nv!{b!op!wj!ob!sf!hp!wp!.s jp ! p ! q mb !op!wj!n b! {b3123-!obt!ub!wb!v!ptop!.wojn!j!tsf!eokjn!|lp!mb!.nb-!uf!ob!Voj!wfs!{j!uf!uv!vUv!{mj!kf!cj!mb!qsf!lj!ov!ub/Obt!ub!woj!dj!j!qsp!gf!tp!sjtv!tf!pemv!•j!mj!ob!qp!mv!.tb!uoj!|usbkl!vqp!{p!sf!okb-lp!kj!kf!vwpe!v!hf!of!sbm!oj|usbkl-!vlp!mj!lp!Wmb!eb!ULof!qp!oj!|uj!twp!kv!pemv!lvp!tnb!okf!okv!qmb!ub!{bewb!qpt!up/!

[trajkupozorenja

tka mjerenja 1850.

iH nauda rula va i r na da

Ofvpcj!•b!kf!op!up!qmb{j!nb!{cv!oj!mb!kf!wf!~j!ovCsj!ub!ob!db-!bmj!of!tb!npokji-!wf~!j!qsj!sp!ev/!Ob!.jnf-!epl!kf!of!lp!eswf!.~f!qsp!cf!ib!sb!mp!kp|!vop!wfn!csv-!v!Csjt!up!mv!kf{b!cj!mkf!af!op!eb!kf!of!lp!.mj!lp!tub!cb!mb!kb!cv!lb!qp!.op!wp! sp!ej!m p- ! | up ! k flsbk!okf!of!wkf!sp!wb!uboqsj!{ps!{b!pwp!ep!cb!hp!.ej!of/!Eb!tf!qsj !sp!eb#cv!ej(-!twkf!ep!•j!j!up!ebtf!v!csj!ubo!tljn!cb!|ub!.nb-!esv!hj!qvu!pwf!hp!ej!.of-!wj!ef!uv!mj!qb!oj-!bmj!jwj!tj!cb!cf/

Topla zimazbunilaBritance

ada vinerimi je}enekstremnoelike koli~ineada vina ura}em periodu

âu{e vi}: Nasta vi}emo sareorganizaci jom i u{tedama

F O T O

N N

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U BA NJALUCIBroj: 71 0I 023833 08 IDana: 21.01.2011. godine

Osnovni sud u Banjaluci, sudi ja Biljana Vu~eti}, u izvr{nom postupku traìoca izvr{enja NLB RA-ZVOJNA BANKA AD Banjaluka protiv izvr{enika 1. Vladimira avi}a, Ul. S. Kulenovi}a 47,Banjaluka 2. An|e âvi}, Ul. S. Kulenovi}a 47, Banjaluka radi izvr{enja vr. spora 1.443,23 KMna osnovu ~lana 348, stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. glasnik RS" broj 58/03, 85/3,74/05, u daljem tekstu ZPP), u vezi sa ~lanom 10. Zakona o izvr{nom postupku ("Sl. glasnik RS"broj 59/03, u daljem tekstu ZIP), budu}i da izvr{enici ne stanu ju na adresi posljednjeg poznatog bo-ravi{ta, objavlju je sljede}i

O G L A S

Dana 04. aprila 2008. godine traìlac izvr{enja je na osnovu vjerodostojne isprave-trasirane mje-nice seri je RS - 419670561 od 26.12.2009. godine, podnio pri jedlog za izvr{enje, protiv izvr{enikaVladmira âvi}a i dr. mjeni~nih du`nika-izvr{enika; radi prinudne naplate nov~anog potraìvanja uiznosu od 1.443,23 KM.

Na osnovu navedenog pri jedloga za izvr{enje rje{enjem o izvr{enju broj 071-0-I-08-010954 (no-vi broj 71 0I 023833 08 I) od 26.06.2008. godine Sud je odredio predloèno izvr{enje na na~in:ODRE\UJE SE IZVR[ENJE, PLJENIDBOM PROCJENOM I PRODA JOM pokretnih stvari ko jese zateknu u prostori jama izvr{enika i mjeni~nih jemaca.

Izvr{enik i mjeni~ni jemci mogu u roku od tri dana po pri jemu rje{enja namirit potraìvanja za je-dno sa tro{kovima postupka.

Tro{kovi izvr{nog postupka odre|eni u iznosu od 1.000,00 KM.

Navedeno rje{enje o izvr{enju se dostavlja izvr{eniku Vladimiru âvi}u i dr. te se dostava ima

smatrati izvr{enom protekom roka od osam dana nakon dana objavljivanja oglasa.

Sudi jaBiljana Vu~eti}

POUKA O PRA VNOM LIJEKU: Protiv ovog rje{enja dozvoljen je prigovor ovom sudu u roku odosam dana po dostavljanju rje{enja.



1029.12.2011.Doga|aji

Nikola SA LA PURA

BANJALUKA - Pri jedlogombudèta RS za 2012. godinu pre-dvi|eno je da izdva janja za nera-zvi jene i izrazito nerazvi jeneop{tine budu 1.050.000 KM, {to jeza vi{e od tri puta manje u odnosuna ovogodi{nji budèt, kada je do-di jeljeno 3.430.000 KM.

Naime, ovim }e ionako nerazvi- jene op{tine biti stavljene u jo{ teìpoloàj i ima}e problem u samomfunkcionisanju, a to se posebnoodnosi na rubne op{tine u RS. Po je-dini ~elnici ovih lokalnih za jednicanavode da bi manja izdva janja za ne-razvi jene op{tine, uz na javljenu kri-zu, mogla prouzrokovati ~ak iga{enje nekih lokalnih samouprava.

Kako je kazaoDe jan Pro-

{i}, na~elnik op{tine Petrovac, izrazi-to nerazvi jene op{tine u RS ima juproblem u funkcionisanju i pomo}Vlade RS u proteklom periodu bila

je od velikog zna~a ja."Za 2012. godinu Vlada RS je

predloìla znatno smanjenje izdva ja-nja u odnosu na ovogodi{nja, a to uzna~ajnoj mjeri oteàva ionako te{kusituaci ju u nerazvi jenim i izrazito ne-razvi jenim op{tinama, ima ju}i u vi-du i da su to uglavnom rubneop{tine, pa je to lo{ signal i sa politi-~ke strane", istakao je Pro{i}.

Prema njegovim ri je~ima, ovegodine zakoni o nepokretnostima isoci jalnim davanjima, tako|e, ne iduna ruku op{tinskim budètima.

"To }e, uz na javljenu krizu,predstavljati veliki problem u fun-kcionisanju i ~ak mogu}em samoga-

{enju nekih lokalnih samouprava",smatra Pro{i}.

\uro Josipovi}, na~elnik op{tineIsto~ni Drvar, rekao je da je pomo}Vlade RS do sada mnogo zna~ila, ali idodao da }e sada "biti muke".

"Tako|e, ni '[ume RS' nam neizdva ja ju {to zakonski traba da iz-dva ja ju, tako da }emo imati problemu funkcionisanju", kazao je on i do-dao da bi trebalo razmi{ljati o ravno-mjernom razvo ju RS, uprkoste{ko}ama i problemima.

Tako|e, i Izvr{ni savjet Savezaop{tina isto~ne Hercegovine izrazio

je nezadovoljstvo raspodjelom sred-stava iz republi~kog budèta za 33nerazvi jene i izrazito nerazvi jene op-{tine u RS.

Od Vlade RS zatraèno jeda budu vra}ena sredstva od oko 3,5

miliona maraka, ko ja su rani je izdva- jana za ove op{tine, a ko ja su sma-njena na oko milion maraka.

"Razumi jemo krizu ko ja je pri-sutna u ci jelom svi jetu i ne bismoprevi{e da talasamo, ali ukoliko seVlada oglu{i o na{ zahtjev, preduze-}emo sve mjere, do {trajka predzgradom Vlade", rekao je Ranko Lu-~i}, dosada{nji predsjedava ju}i Iz-vr{nog savjeta Saveza op{tina

isto~ne Hercegovine.On je naveo da su u Hercegovi-

ni izrazito nerazvi jene op{tine Ber-kovi}i, Isto~ni Mostar i Ljubinje.

Dragana Buli}, slu be-nik za odnose s javno{}u u Ministar-stvu uprave i lokalne samoupraveRS, rekla je da su Pri jedlo gombudèta za 2012. godinu izdva janjaza izrazito nerazvi jene op {tine pre-dvi|ena u visini od 1.050.000 KM.

"Tokom rasprave u parlamentuRS o Pri jedlogu budèta bilo jeamandmana na ove grantove, o ~e-mu }e se Vlada RS izjasniti narednihdana", rekla je Buli}eva.

Prema njenim ri je~ima, u 2012.godini, Pri jedlogom budèta nisupredvi|ena sredstva lokalnim za je-dnicama u vanrednim situaci jama,ko ja su u ovogodi{njem budètuiznosila 290.000 KM.

Za nerazvi jene i izrazito nerazvi jene op{tine RS tri puta manje novca

Opasnost od ga{enjapo jedinih op{tina

Pomaganje: Kako je kazao na~elnik op{tinePetro vac, izrazito nerazvi jene op{tine u RS ima ju

problem u funkcionisanju i pomo} Vlade RS uproteklom periodu bila je od velikog zna~a ja

Petro vacFOTO NN

Mjese~ni bilans stanja se izda je da bi se obezbi je-dile informaci je o radu Centralne banke Bosne iHercegovine prema pravilu currency boarda i da bise ponudile posebne informaci je ko je zahti jeva Za-kon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.

Neke posebne karakteristike bilansa stanja od 30.novembra su:

Na dan 30. novembra Banka je zadovoljila oba-veze pravila currency boarda kako to navodi~lan 31 Zakona. Neto devizne rezerve prevazilazemonetarnu pasivu u konvertibilnim markama(KM) za 517.527 hiljada KM. Ovo je prikazano ustavki Neto strana akti va.

Devizna aktiva se investira uglavnom u vri jedno-sne papire i depozite ko ji se drè kod ino-banaka.Bi lans stanja tako|er prikazu je kompozici judrànja valuta tako {to ih diferencira u EUR i osta-le valute.

Ban~ine devizne investici je donose prihod zaBanku.

Monetarna pasiva je u najve}em obimu predstav-

ljala obavezu Banke za KM novac u optica ju(2.546.716 hiljada KM) i depozite rezidentnih ba-naka (3.076.047 hiljada KM).

Kapital i rezerve odraàva ju po~etni kapital, re-zerve, dionice i akumulirane dobiti Banke odpo~etka njenog rada 11. augusta 1997.

Kao depozitar za ~lanstvo Bosne i Hercegovine uMMF-u, Banka iskazu je u bilansu stanja MMF-ove ra~une 1 i 2 kao stranu pasivu, i ~uva vri jedno-sne papi re Vi je}a minis ta ra BiH vezane za~lanstvo. Istovremeno djelu ju}i i kao fiskalni agentu ime Vi je}a ministara u njegovim odnosima saMMF-om, Banka evidentira sredstva i obaveze Vi- je}a ministara vezane za ~lanstvo na povjerila~kimra~unima odvo jenim od bilansa stanja.

Konsolidaci jom svih ra~una vezanim za ~lanstvo Bo-sne i Hercegovine u MMF-u izra~unava se obavezakao neto ~lanska pozici ja od 1.128.403 hiljade KM.

Banka tako|er vodi odre|ene ra~une stranih valuta usmislu sporazuma izme|u Vi je}a ministara BiH istranih vlada i finansijskih organizaci ja, kao i deviznera~une dràvnih instituci ja i agenci ja za ko je Bankadjelu je kao agent. Kako ovi ra~uni nisu niti aktiva nitipasiva CB BiH, oni nisu uklju~eni u gore navedenibilans stanja. Ukupni iznos sredstava ko ja se drè naovim ra~unima je bio 392.264 hiljade KM.

Dalji upiti ko ji se ti~u Mjese~nog bilansa stanjamogu se uputiti Odjeljenju za ra~unovodstvo i fi-nansi je u Sara jevu na tel. (33) 27 81 19, fax. (33)27 82 94. Predstavnici medi ja mogu se obratiti

Slu`bi za odnose s javno{}u na tel. (33) 27 81 23,fax. (33) 27 82 96.

Centralna banka Bosne i Hercegovine je neovi-sna monetarna instituci ja BiH i nema nikakvihorganizacijskih veza sa bilo ko jom poslovnombankom.

1 Devizna aktiva 6.232.128 6.066.203 165.925

1.1 Gotovina 55.627 55.543 84

1.2 Kratkoro~ni depoziti 4.346.217 4.345.261 956

1.3 SDR u MMF-u 1.088 0 1.088

1.4 Monetarno zlato 163.797 0 163.797

1.5 Investicije u vrijednosne papire 1.665.399 1.665.399 02 Ostala aktiva 69.188

UKUPNA AKTIVA (1 + 2) 6.301.316

PASIVA Ukupan iznos

3 Monetarna pasiva 5.713.565

3.1 Valuta u opticaju 2.546.716

3.2 Depoziti rezidentnih banaka 3.076.047

3.3 Depoziti ostalih rezidenata 90.802

4 Obaveze prema nerezidentima 1.036

5 Ostala pasiva 1.657

6 Kapital i rezerve 585.058

UKUPNA PASIVA (3+4+5+6) 6.301.316

Neto strana aktiva (1-3-4) 517.527

Mjese~ni bilans stanja (privremeni) od 30. novembra 2011.

Ob j a { n j e n j a

(iznosi u hiljadama KM )

AKTIVA Ukupan iznos EUR Ostale valute

iskazan u KM iskazane u KM



Doga|aji 119.12.2011.

Nikola MORA A

BANJALUKA - Interventneedinice Kazneno-popravnog za-

voda Banjaluka i Sudske polici jeRS, te Speci jalna jedinica MUP-aRS, ju~e ujutro su uspje{no ugu-ili pobunu osu|enika, tala~ku

krizu, te spri je~ili bi jeg pritvore-nika ko jeg su iz kruga banjalu-~kog zatvora sprovodili u sud.

Sve je to bio dio takti~ke vje-`be, a publiku su, pored brojnihzvanica iz bezbjednosnih agenci ja uBiH, ~inili osu|enici i pritvorenici,ko ji su nesvakida{nji "{ou" posma-rali iz svo jih }eli ja.

Posebno zanimljivi bili su po-

buna osu|enika i tala~ka kriza, u ko-oj je publika na djelu mogla vidjetidobro uvje`bane speci jalce MUP-a

RS naoru ane snajperima kako iska-~u iz helikoptera, spu{ta ju se nizzgradu, upada ju u zatvor, te izvode

glavne "krivce" nemilog doga|a ja.Zvanice iz Obavje{tajno-bezbjednosne agenci je (OBA) BiH,

Dr avne agenci je za istrage i za{titu(SIPA) BiH, predvo|ene Perom Du-nji}em, direktorom KPZ Banjaluka,

Dèrardom Selmanom, ministrompravde RS, Gojkom Vasi}em, dire-ktorom polici je RS, Darko ]ulu-

mom, na~elnikom CJB Banjaluka, idrugima, nisu skrivali odu{evljenjena~inom i brzinom ko jom su na jeli-

tini je bezbjednosne snage obavilesvoj zadatak.Dunji} je izja vio da je

takti~ka vje`ba za cilj imala pokaza-ti odli~nu saradnju bezbjednosnihagenci ja na lokalnom nivou.

"Na osnovu Sporazuma o sara-dnji bezbjednosnih slu`bi na lokal-nom nivou pokazani su vje`babjekstva pritvorenika, u ko joj jeu~estvovala Interventna jedinica

Sudske polici je RS, te tala~ka kriza ipobuna osu|enika, u ko joj su u~es-tvovale Interventna jedinica KPZ

Banjaluka i Speci jalna polici jaMUP-a RS. Sve izvedene vje`be bi-le su uspje{no zavr{ene, a pokazalesu kako su bezbjednosne slu`bespremne da u najkra}em mogu}emroku dovedu do po{tivanja ku}nogreda u zatvoru", naveo je Dunji}.

Da sazna kakva bi reakci- ja nadle`nih bezbjednosnih slu`bibila i kada bi se radilo o pravimotmicama i pobunama u KPZ Ba-nja luka javnost }e, kako sadastvari sto je, ~ekati jo{ godinama, sobzirom na to da je vi{e od 290osu|enika, koliko ih je trenutno ubanjalu~kom zatvoru, zadovoljnouslovima u KPZ Banjaluka.

Tokom vje`be niko se ni je po-

vri jedio, ali su hladno}a i vjetar ko ji je stvarao helikopter MUP-a RS le-dili krv u venama prisutnih.

Brzom akci jomspri je~en bi jegpritvorenika

ELITNE JEDINICE MUP-a RS, SUDSKE POLICIJE RS IBANJALU^KOG ZATVORA IZVELE TAKTI^KU VJE@BU

"[ou": Publiku su,pored brojnih zvanicaiz bezbjednosnihagenci ja, ~inili osu|enicii pritvorenici, ko ji sunesvakida{nji "{ou"posmatrali iz svo jih }eli ja

Helikopter MUP-a RSse spustio na zatvor

Vi{e od 290osu|enikazado voljnouslo vima uKPZ Banjaluka

Nadle`niposmatra ju

takti~ku vje`bu

Uvje`bani speci jalcipokazali svo ju mo}

United Nations Development Programme

POZIV NA PONUDUBIH-ITB-025-11

Radovi na Domu kulture/novim prostorijama opštine u Bratuncu

Kancelarija Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini ima ulogu izvršne agen-ije za implementaciju Programa oporavka regiona Srebrenice - SRRP. Ciljano podru~je SRRP-a

uklju~uje opštine Srebrenica, Bratunac i Mili}i. Program finansiraju zajednica donatorskih agencija,Vlade Kraljevine Holandije i UNDP BiH.

Sva pravna lica zainteresovana i registrovana za izvo|enje navedenih radova pozivaju se da preuzmudokumente poziva za ponudu, od 27. decembra 2011. na UNDP recepciji, Maršala Tita 48, 71000Sarajevo ili putem E-maila na: [email protected] s naznakom BIH/ITB/025/11. Više informacijana web stranici: http://www.undp.ba - Nabavke

United Nations Development Programme

POZIV NA PONUDUBIH-ITB-026-11

Nabavka i isporuka sadnica malina za podru~je Srebrenice, Bratunca i Mili}a

Kancelarija Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini ima ulogu izvršne agen-cije za implementaciju Programa oporavka regiona Srebrenice - SRRP. Ciljano podru~je SRRP-a

uklju~uje opštine Srebrenica, Bratunac i Mili}i. Program finansiraju zajednica donatorskih agencija,Vlade Kraljevine Holandije i UNDP BiH.

Sva pravna lica zainteresovana i registrovana za promet i proizvodnju navedenih sadnica pozivaju seda preuzmu dokumenta poziva za ponudu, od 27. decembra 2011. na UNDP recepciji, Maršala Tita48, 71000 Sarajevo ili putem E-maila na: [email protected] s naznakom BIH/ITB/026/11. Višeinformacija na web stranici: http://www.undp.ba - Nabavke



Forum229.12.2011.

PARALELA

Rast i razvoj nauke i gradova u Evropi 17. vi je-ka je bio uvod u fundamentalne promjene nakontinentu. Promjene su se ticale sukobaizme|u centara mo}i - opada ju}eg kralja, ~es-to katoli~kog, s podr{kom sela i rastu}eg na-rodnog predstavni{tva - parlamenta, ~esto

protestantskog, s podr{kom grada.Kraljevi su u ovom procesu imali vi{e uloga: od smrtnog

protivnika procesu parlamentarizaci je preko kohabici je pa svedo u~e{}a u parlamentarnom ìvotu nekad samo svo je dr a-ve.

Evropske zemlje su se uputile u praskozor je modernogdoba zaklju~ivanjem svog tridesetogodi{njeg rata Vestfalskimmirom 24. oktobra 1648. godine. Mirovni sporazum je obu-zvatao niz ugovora o odnosima biv{ih protivnika i ~etiri prin-cipa: princip suvereniteta naci ja - dràva i fundamentalnopravo samoopredeljenja; pravne jednakosti me|u naci jama -dr avama; obavezu ju}ih me|unarodnih ugovora me|u dr a-vama i princip nemi je{anja jedne dr ave u unutra{nja pitanjadruge dràve.Bio je prisutan i peti princip, a to je ide ja da pobjednik trebada da ustupke i da sara|u je sa ciljem da se postigne trajni mir.

Prvi put je uspostavljen sistem, ko ji je po{tovao ljudskaprava i bio je baziran na me|unarodnom pravu, umjesto nagruboj sili i pravu ja~eg da odre|u je odnose me|u dr avama.To su bile prave politi~ke i pravne inovaci je toga vremena.

Definisanjem me|usobnih odnosa dr ave su se okrenulerje{avanju svo jih nagomilanih, internih pitanja. To je bilo na-

jo~iti je u Engleskoj, u ko joj je ve} {est godina bjesnio gra|an-ski rat. Sukob je bio politi~ke i vjerske prirode. Engleski kraljârls I je smatrao da engleski vladar, poput ostalih u Evro-pi tada, ima boànsko pravo vladanja i da niko, uklju~u ju}iparlament, nema pravo dovoditi u pitanje njegov autoritet iodluke. Parlament je mislio druga~i je.

Ekonomsku premo} ve}inskih protestantskih gradova,ko ji su podr avali parlament, nad katoli~kim selom, ko je jepodr avalo kralja, je rezultiralo pogubljenjem kralja i progla-{enjem republike 1649. godine kao Komonvelta Engleske iliSlobodne dr ave. Tada lider i pobjednik Oliver Kromvel pri-hvata Instrument vladavine - prvi pisani ustav nastao u mo-dernoj nacionalnoj dr avi, ko ji ograni~ava vlast suverena istvara ustavnu osnovu za zakonodavnu vlast narodnog pred-stavni{tva u obliku parlamenta. Jo{ jedna inovaci ja ko ja jeprokr~ila put modernom dobu.

Da su promjene nezadr ive svjedo~i i akt "Odbrana slo-bode od tiranina", objavljen u Bazelu 1579. godine. Akt sa-dr i odgovore na ~etiri pitanja. Prva dva pitanja se odnose nato da li narod treba da slu{a ili da se odupre kralju kada on na-ru{i Bo`ji zakon. Tre}e pitanje se odnosi na to da li narod tre-ba da ustane protiv kralja kada on uni{tava za jedni~ko dobro.Odgovori u aktu su bili - da. Posljednje pitanje se ticalo legal-ne podr{ke inostranog princa narodu ko ji je ustao protiv kra-lja na osnovu prva tri pitanja. Ovaj akt ide u pravcu legalneosnove u borbi protiv kralja ko ji ne po{tu je zakone i za jedni-~ko dobro.

To je uvod u kaskadne reakci je po~ele Aktom odricanja,ko jim je parlament odredio da kralj bude smi jenjen s tronazbog lo{eg pona{anja i odnosa prema obavezama te je zabra-nio kori{tenje imena i pe~ata svrgnutog kralja i aktom je Ho-landi ja postala nezavisna od {panskog kralja 1581. godine.Kaskada je vodila preko slavne holandske revoluci je, pa ame-ri~ke revoluci je, sve do francuske bur oaske revoluci je.

Upravo zato svaki od ovih doga|a ja je smanjivao mane-varski prostor kralja i njegove volje, a promovisao zakon ivolju ve}ine.

U krajnjoj istanci zavr{ne faze ovih procesa kralj je u~es-tvo u parlamentu. Tako je Napoleonov ne}ak Napoleon IIIpostao 1848. godine predsjednik Francuske republike. U~es-tvovao je u politi~kom ivotu na naoko normalan na~in. Svo-

ju parlamentarnu stranku je usmjeravao da predlaèparlamentu {to regresivni je i radikalni je zakone. Me|utim, toni je bilo dovoljno da bi dobio podr{ku za svo je politi~ke cilje-ve. Zato su bliski predsjedniku organizovali odre|ene grupa-ci je ko je su pravile haos i si jale strah po Francuskoj. Odgovor

javnosti je bio zahtjev za upravo takvim, radikalni jim, zako-nima. Po usva janju isti su kori{teni u disciplinovanju politi-~kih protivnika. Tako je predsjednik preuzimaoparlamentarne kontrole sve u cilju svo je, kona~ne, vizi je -Francuske kao carstva s njim na ~elu. Onda se, nenadano kao{to to uvi jek biva, desila afera.

Naime, kra jem 1894. godine u Francuskoj je AlfredDrajfus, oficir francuskog general{taba i ~lan Vlade, optu en iosu|en kao {pi jun Njema~ke. Presuda, doìvotno progonstvona \avolje ostrvo, je jednoglasno prihva}ena na su|enjuodr anom iza zatvornih vrata. Kruci jalni dokaz je bilo navo-dno Drajfusovo pismo naslovljeno njema~kom ata{eu. Da jeklju~ni dokaz nedovoljan i nevalidan dokazao je Apelacionisud i Drajfusovu presudu preina~io na deset godina zatvora.Tada se predsjednik Francuske republike, budu}i car, izviniosamom, nesretnom, Drajfusu i pomilovao ga.

To je ura|eno na, do tada, nevi|en politi~ki pritisak. Po-sebnost da je nepravda po digla takvu politi~ku strast i pokre-nula takav beskrajni niz su|enja i revizi ja, zbog ideala

jednakosti pred zakonom tako ~vrsto usa|ene u svi jest civili-zovanog svi jeta toga doba da je jedan neus pjeh pravde iza-zvao ogor~enje javnosti od Moskve do Nju jorka. Sama ovaafera je jasno pokazala namjeru predsjednika, kao i modusoperandi, ko ji se tako jasno vidi nad ovim jadnim ~ovjekom.

Mnogi su se nadali da }e odlaskom kraljevina i carstavada prestanu sukobi oko otimanja i disperzi je mo}i parlamen-ta. Odnosno, direktno posljedi~no oduzimanja mo}i gra|anako ji bira ju svo je predstavnike. To ni je prestalo. Od ukidanjaparlamentarizma i izbora pod definici jom jednopartijskog sis-tema do postavljanja delegatskog parlamenta kao {to je bilaSkup{tina SFRJ. Da je to nemogu}e po ko zna ko ji put poka-zali su nauka i vri jeme, pa su te strukture i zamisli ostali upro{losti kao neuspje{ni eksperimenti.

Ulaskom u novi sistem vri jednost, kapitalizam, mi ni-smo ri je{ili ovo pitanje disperzi je mo}i izabranih predstavni-ka. Ako uzmemo kralja kao personifikaci ju mo}i po jedincanad ostalima, u ovom slu~a ju manje vri jednima, ko ji ima ek-skluzivitet u komunikaci ji sa glavnim integrativnim faktoromdru{tva toga doba - religi jom, onda moèmo da napravimozanimljiv paralelizam.

Danas kod nas i dalje imamo one ko ji ima ju ekskluzivi-tet nad integrativnim faktorom na{eg, dana{njeg, dru{tva -novcem i religi jom i ko ji èle da njihova mo} prevlada ostalebezvri jedne, manje pobo ne i siroma{ne.

I to da tajkuni sve vi{e zauzima ju pol-pozici ju kralja usrazu sa zakonima i parlamentom, kao i da vjerski lideri u~es-tvu ju na strani tajkuna ni je jedini paralelizam.

Sve je vidljivi ji vrh ledenog bri jega kao namjera "novihkraljeva" da u~e{}em u parlamentu i politi~kom ivotu napra-ve op{te stanje takvo da su neophodne njihove usluge i njiho-va rje{enja ko ja }e voditi ka njihovom cilju.

Da li je u pitanju samo enormno boga}enje jednih na{tetu drugih ili je u pitanju bacanje fetve na politi~ke protivni-ke? Ili jedno i drugo? U svakom slu~a ju, ako se to ne spri je~ionda }e afere "Drajfus" biti svakodnevica, a moderno dobadaleki san.

Pi{e: MilanGRUBOR

Danas kodnas i daljeimamo oneko ji ima juekskluzi vi-tet nadintegrati-

vnimfaktoromna{eg,dana{njeg,dru{tva -novcem ireligi jom i

ko ji èleda njiho vamo}pre vladaostalebez vri je-dne, manjepobo`ne isiroma{ne

Drajfus-i}

Sada je u modi,i to ne samou BiH, "bauk

islamofobi je".

DarkoTANASKOVI],

ori jentalistai profesor

Univerzitetau Beogradu

Press

Mnogi u Njema~koj su po~etkom ove godine o~ekivali pravi "juri{"radnika s istoka Evrope, jer su u 2011. pale i posljednje zakonske pre-preke za njihov dolazak. Me|utim, to se ni je desilo.

U julu ove godine ukinut je zakon ko ji je nalagao da Ni jemci i gra-

|ani dràva ko je su i osnovale EU ima ju prednost pri zapo{ljavanju uodnosu na gra|ane sa istoka Uni je. Umjesto vi{e stotina hiljada novihradnika, u Njema~ku je ipak do{lo samo 55.000 ljudi.

"To je mnogo manje nego {to su ne-ki o~ekivali, ali i mnogo manje odonog bro ja ljudi ko ji nam je potre-ban", rezimirao je Frank-Jirgen Vajs,{ef njema~ke Savezne agenci je za rad.

Za one ko ji napu{ta ju svo ju domo-vinu prihvatljivi je su dràve ko je ve}duè vri jeme dozvoljava ju dolazak ra-dnika iz inostranstva.

"Ljudi èle da idu u dràve gdje ve}posto ji mnogo njihovih zemljaka", za-klju~u je Vajs i navodi i njema~ki jezikkao prepreku. Nepoznavanje tog jezi-ka je glavni razlog za{to se, recimo,

brojni [panci bez posla nisu uputili prema Njema~koj.Kao jedan od razloga navodi se i neposto janje "kulture dobrodo{li-

ce", navodi Vajs doda ju}i da je naivno vjerovati da }e se na oglas za

posao, ko ji se raspi{e u ci jeloj EU, automatski javiti veliki broj kandi-data. On smatra da i dalje kao prioritet vaì da se prona|e radno mjes-to za nezaposlene Ni jemce, ali i da je privredi potrebna stru~na radnasnaga iz inostranstva. Kaè i da se doma}im radnicima istovremenomora pruìti prilika da kroz dodatno obrazovanje do|u do potrebnekvalifikaci je.

Vajs tvrdi da u ovom trenutku ne treba i}i daleko u potrazi za stru~-njacima. Njih treba dovesti iz obli`njih zemalja, ali u tom pogledu onnema na umu samo istok, nego i jug Evrope.

DEUTSCHE WELLE

Jo{ jedan sportski kolektiv iz glavnog grada BiH na{aose u velikim problemima. Mno gi bi rekli, ni{ta novo. Ru-kometni klub Bosna posljednjih desetak godina bio je ponos, ne samo Sara jeva ne go i Bosne i Herce govine. No, s ob zirom da u na{oj zemlji ni{ta ne tra je vje~no ini{ta ni je sveto, samo se ~ekao dan kada }e se i ta pri~a

iz bajke zavr{iti.

Iz gleda da je kraj sti gao u decembru 2011. godine, samo devet mjeseci nakon {to je Bosna igrala osminu finala Li ge {am piona. Da bi ironi ja bila potpuna, uz polu finale Ku pa ku pova iz se zone 2006/07, to je najve}i us pjeh kluba na evropskoj sceni.

Ni je RK Bosna ni prvi ni posljednji sportski kolektiv iz Sara jevako ji je za pao u finansijsku dubiozu. Najsvje ì ji primjer je Ko{ar-ka{ki klub Bosna, ko ji je zbog vi{emilionskog du ga bio bli zu ga-{enja proteklog ljeta. No, us pjeli su se nekako spasiti okrenuv{i sesopstvenom igra~kom kadru, ko ji za sada dobro gura u doma}oj

Kraj bajke

SPORTSKIKOLEKTIVI USARAJEVU

MORAJU SAMIDA SE BOREZA SVOJOPSTANAK

Stav

DejanMAKSIMOVI]

li gi. No, du govi su ostali i pitanje je kada }e ih rukovod stvo klubasanirati, a tu `ba za tu `bom biv{ih igra~a, ko jima du gu ju velikeiznose novca, stal no priti{ }u klub. Sli~no bi mo gao do ìvjeti i RK Bosna, ko ji o~eku je sli~an scenario. Prema na javama pred sjedni-ka Muhameda Pilava, i oni }e se okrenuti mladim nara{ta jima. Pri je njih RK @elje zni~ar je nestao sa sportske scene u BiH. Ta-

~ni je, nekada{ nji {am pion SFR Ju goslavi je, tako|er zbog finan-

sijskih problema, do{ao je na ivicu ambisa na ko joj ve} godinamabalansira. Ponekad da je znakove ivota, a zatim se opet vrati uduboku komu. RK Sara jevo, posli jeratni osva ja~ Ku pa BiH, ve} skoro deceni ju uop{te i ne posto ji. De finitivno je jasno da sportski kolektivi u Sara jevu mora ju sa-

mi da se bore za svoj opstanak i da kona~no shvate da se od po-mo}i nadle `nih or gana ne mo è ivjeti. Spon zori su jedini spas zanjihovu egzistenci ju i vrhunske re zul tate, kakve je RK Bosna de fi-nitivno posti zao.

Umjesto vi{e stotinahiljada no vihradnika, uNjema~ku jeipak do{losamo 55.000ljudi

Gastarbajteri vi{e ne}e darade u Njema~koj



139.12.2011. Banjaluka

Dje ci ko ja su napisala naj-lj ep{a pisma Djedu Mrazu

ju~e su predsta vni ci "Po{taSrpske" u Domu omladi neuru ~ili vri jedne nagra de.

Naime, "Po{te Srpske" su i ovegodine organizovale tradicional-nu novogodi{nju aktivnost "Pi-{em pismo Djedu Mrazu",tokom ko je je pristiglo je 9.000pisama djece iz vrti}a i niìh ra-zreda osnovnih {kola.

"Na ovaj na~in ispunjavamodje~je snove, te im omogu}ava-mo da na adresu Ulica Snje`nihputeva br. 5 pi{u pismo DjeduMrazu", po jasnila je @eljka Ko-ljan~i}, portp arol "Po{ta Sr-pske", i dodala da su centralnumanifetaci ju uprili~ili u Banjalu-ci, ali da su ovu aktivnost obi-ljeìli u svim radnim jedinicamapo{tanskog sistema.

Kazala je da su na nivou svakeradne jedinice izabra na po trinaj ljep{a pisma, te najboljimauru~ene vri jedne nagrade - bi-cikl kao prva, druga je MP4 ple-

jer, dok su sanke tre}a nagrada."Pisala sam pismo Djedu Mrzuo svom dosada{njem ìvotu i ja-ko sam sre}na {to sam osvo jilanagradu", kazala je AleksandraMale{evi}, u~enica devetog ra-zreda O[ "Milan Du ji}" iz êlin-ca, ko ja je dobila MP4 ple jer.

Najvredni ji u ovoj aktivnostibili su u~enici O[ "Stevan Ne-manja" iz Dragaljevca, kod Bi je-ljine, ko ji su poslali 573 pisma,pa su nagra|eni LCD televizo-rom.

Ovu novogodi{ nju aktivnost je, kao i svake godine, podràloMinistarstvo prosvjete i kultureRS.

Nagra|ena najljep{apisma Djedu Mrazu

Tradicionalni novogodi{njimaskembal odràn je ju~e u vrti-}u "Bambi" u banjalu~kom nase-lju Nova varo{.

Naime, mali{ani iz mla|e, sre-dnje, mje{ovite, te stari je grupe kos-timirali su se i za roditelje, uzpomo} svo jih vaspita~ica, pripre-mili zanimljiv program.

Nakon programa za roditelje, ma-li{ani su dobili paketi}e od Humani-tarne organizaci je "Most", ko ja

svake godine obradu je djecu naovaj na~in.Minja Gvozdenac, glavni vaspita~

u vrti}u "Bambi", kazala je da su zadjecu velika radost i uzbu|enje dokpriprema ju ta~ke za svo je roditelje.

"Ove godine smo zamolili i ro-ditelje da se maskira ju, pa nam jebilo jo{ zanimljivi je kada smovidjeli da su oni to ispo{tovali",dodala je ona.

A.Ma.

Mali{ani uprili~ilizaba vu pod maskama

Mati~ni ured

... Ro|eni:

Aleksa \ur|evi}, sin Gorana i Mari je; Matej Milakovi}, sin @eljka i@ane; Gavrilo Keserovi}, sin Milana i Nevene; Nikolina Kuridà,k}i Milenka i Bo jane; Bo jana Begovi}, k}i Petra i Radmile; Nema-nja Brankovi}, sin De jana i @elimirke; Na|a Pa{agi}, k}i \or|a iSlavice; Mari ja Kozomara, k}i Borisa i Nata{e; Andrej Samardì},sin Aleksandra i Ljiljane; Mihajlo [egrt, sin Sr|ana i Biljane; Jova-na Mati ja{evi}, k}i Zdravka i @eljane; Ana Stanarevi}, k}i Gorana iVladenke; Marina Mika}, k}i Branimira i Sanje; An|elina Savano-vi}, k}i Milana i Suzane.

ja na SA VI]

Banjaluka je pokazala daoè da se nosi s te{ko}ama, te je jedna od na juspje{ni jih

kalnih za jednica u BiH, poru-o je Drago ljub Davi do vi},adona~elnik Banja luke, na

adicionalnom novogodi{njemi jemu uprili~enom u Ban-om dvoru.

Pri jemu, ko ji je odràn u uto-k nave~e, prisustvovali su broj-subjekti iz politi~kog, javnog,lturnog, dru{tvenog, vjerskog,privrednog ìvota Banjaluke,i BiH.

"Ovo je prilika da imkaèmo po{tovanje i zahvalnost,su svo jim radom doprini jeli da

se Banjaluka razvi ja i raste", ka-zao je Davidovi}, doda ju}i da jegodina na izmaku bila te{ka i slo-èna, ali da s otpimizmom do~e-ku ju narednu.

"Svim zvanicama i gra|ani-ma zahva lju jemo na saradnji u

2011. godini i èlimo da 2012.godina bude bolja i sre}ni ja odprethodne", poru~io je Davido-vi}.

Bez obzira na sve te-{ko}e, kazao je on, grad na Vrba-su je pos tao prepo zn atljiv nesamo u BiH, ve} i {i re, te se umnogim stavkama moè takmi~itisa gradovima iz ekonomski mno-go ja~ih zemalja.

"@ivimo u gradu ko ji je ugo-dan za ìvot i za svoj trud dobi ja-mo priznanja i na doma}oj i name|unarodnoj sceni. Isti~em je-dno veoma zna~a jano priznanje, ato je status bezbjedne za jednice,

ko ji smo dobi li od Svjetsk ezdravstvene organizaci je", istakao je gradona~elnik Banjaluke.

Slobodan Gavranovi}, pred-sjednik Skup{tine grada, je naveoda je ve}ina ciljeva u ovoj godini,

ko ji su bili definisani budètomgrada, ostvarena, napomenuv{i dasu ciljevi razvo ja i prosperitetazacrtani i u narednoj godini. Ista-kao je i da je Banjaluka lokalnaza jednica ko ja je u zadnjih 10 go-dina uvi jek na vri jeme donosilabudèt, {to govori o njenoj politi-~koj stabilnosti.

"Imamo veliki brojodbornika ko ji shvata ju zna~ajsvog poloà ja i svi za jedno poku-{avamo u Gradskoj skup{tini ura-diti stvari ko je }e biti na dobrobitna{ih gra|ana", kazao je Gavra-novi}, isti~u}i da ih o~eku je reali-zaci ja pro jekta vodosnabdi jevanjai odvo|enja otpadnih voda u gra-du, ali i rekonstrukci ja toplifika-cionog sistema.

Nakon obra}anja doma}ina,druènje je nastavljeno uz kokteli muziku lokalnih muzi~ara.

SA VI]

U~enici Ognjen Golemovi}O[ "Desanka Maksimovi}" u

rago~a ju i Andrej Sto ji} iz O[Branko Radi~evi}" na Star~e-ci prisustvovali su ju~e pri je-u kod Dragoljuba Davidovi}a,adona~elnika Banjaluke.

Gradona~elnik Davidovi} jeli~nim osnovcima, ko ji poti~u izci jalno ugroènih porodica, uru-o poklone - knjige i slatki{e, kaoesplatne kurseve engleskog jezi-u Edukativnom centru "Ko-

ks". Zbog bolesti, pri jemu nisusustvovala jo{ dva osnovca, ko-

ja su tako|e nagra|ena."Ova djeca zasluù ju pa nju

{ire za jednice, jer osim odli~nihrezultata u {koli, oni su i uspje{nisportisti. Iako mo`da nema ju ide-alne uslove za ìvot, ovi mladi lju-di su poka zali da se trudom iradom moè posti}i sve", kazao jeDavidovi} i dodao da su ova djecapozitivan primjer ko ji treba njego-vati. Inici jativa za nagra|ivanjeuspje{nih u~enika potekla je izEdukativnog centra "Koleks".

Golemovi} je rekao da je izne-na|en i zadovoljan poklonima ko je

je dobio, a posebno besplatnimkursom engleskog jezika. Sa njim

se slaè i Sto ji}, ko ji je tako|eodu{evljen pri jemom, ali i obilas-kom zgrade gradske uprave, ko jiim je omogu}io gradona~elnik.

Nata{a Novakovi} iz "Kole-ksa" je izrazila o~ekivanje da }eovaj gest znatno podstaknuti u~e-nike na pozitivni ji odnos premau~enju.

LOKALNO RUKOVODSTVO UPRILI ILOTRADICIONALNI NOVOGODI[NJI PRIJEM

Prepoznat trudvri jednih |aka

SportPored toga {tosu odli~ni |aci,ovi mali{anisu i uspje{nisportisti

Dokaz: @i vimo u gradu ko ji je ugodan za i vot ia svoj trud dobi jamo priznanja i na doma}oj i

na me|unarodnoj sceni, kazao Da vido vi}

Dje~acinisu kriliodu{evljenjezbogpoklona

F O T O

M .

R A D U L O V I ]

F O T O

M .

R A D U L O V I ]Budèt

Za jednica smoko ja zadnjih10 godina uvi jekna vri jemedonosi budèt,

kazaoGa vrano vi}

Uspje{nagodina grada

risustvo valerojne zvanice

z svih sferaivota

F O T O

A . ^ A V

I ]





lbe i predstavke gra|ana MUP-RS zaprimio je u pro{loj godini

gra|ana 467 dopisa, a u naj-}em bro ju odnosili su se naprofesionalno postupanje i po-

na{anje polica jaca, neovla{tenuupotrebu sile i sli~no. U FUP-u

je potvr|eno da je zbog povrededu`nosti pro{le godine ka`njenovi{e od 60 polica jaca u FBiH.

Hronika 159.12.2011.

Po vri jedio sepetardom

PRIJEDOR - Asmir Huremo-vi} (19), dràvljanin Engleske,hospitalizovan je u pri jedorskojOp{toj bolnici, nakon {to se umjestu Hrni}i, kod Pri jedora, po-

vri jedio usljed neopreznog kori-{tenja pirotehni~kih sredstva.On se nakon operativnog za-

hvata, obavljenog u utorak nave-~e, oporavlja na Odjelu plasti~nehirurgi je u ovoj bolnici.

Du{ko Ivi}, {ef Odjela plasti~nehirurgi je, ju~e je po jasnio da jeHuremovi} oko 21 operisan.

"Paci jent ima te{ke povrede li- jeve {ake i lica. Trenutno se osje-}a dobro, stabilan je ikomunikativan. Me|utim, jo{ senalazi u stanju {oka zbog pret-rpljenih povreda", kazao je Ivi}.

Sazna jemo da je Huremovi}neposredno pri je samoranjavanjabacao petarde i druga pirotehni-~ka sredstva u blizini porodi~neku}e u ko ju je do{ao da provedepredsto je}e praznike. Navodnomu je jedna od eksplozivnih na-prava eksplodirala u rukama,usljed ~ega je zadobio povrede.

D.K.

Stradaou sudarukombi ja iautobusa

@EPÊ - Salih Perhat (66) izNovog [ehera, kod Magla ja, po-ginuo je ju~e u sudaru kombi ja iautobusa, na putu M-17, u mjestuPerkovi}i, na pola puta izme|u@ep~a i Magla ja.

Perhat se nalazio za volanom

kombi ja marke mercedes, ko ji sesudario sa autobusom turisti~keagenci je "Gold turs" iz Zenice.

Prema izjavama svjedoka, Per-hat, ko ji je bio vlasnik metalopre-ra|iva~ke firme, a ~ija supruga,k}erka i sin ìve u Srbi ji, kombi-

jem se sa regionalne ceste Novi[eher - Te{anj poku{avaouklju~iti na put M-17. U tom jetrenutku iz pravca Magla ja nai{aoautobus zeni~kog "Gold tursa",ko ji je velikom brzinom direktnoudario u Perhatov kombi.

Voza~ kombi ja, ko ji je, premaprvim rezultatima istrage, ko ju uzpomo} sudskog vje{taka sao-bra}ajne struke vodi kantonalnituìlac Adis Husi}, skrivio udes,podlegao je te{kim povredama na

mjestu nesre}e. A.M.

Oplja~kanikladionica iradnik pumpe

BA NJA LUKA - Maskirani ra-zbojnik oplja~kao je u utorakuve~e kladionicu u Ulici BrankaPopovi}a u Banjaluci i ukrao oko1.000 KM pazara, saop{teno je izpolici je.

Razbojnik je, kako je navedeno,u kladionicu upao oko 19.50 na-oru an noèm i zapri jetio radnici.

U strahu za svoj ìvot, prepla-{ena radnica kladionice, dala jerazbojniku kovertu s pazarom, a

ovaj je nakon toga pobjegao u ne-poznatom pravcu.Dva ~asa kasni je, u banjalu-

~kom prigradskom naselju Moti-ke dvo jica razbojnika su presrelaradnika benzinske pumpe ko ji jenosio pazar i ukrali mu oko3.000 KM. N.M.

PADNIKA POLICIJE

razgo voriac RS, je po jasnio da Tuìla{tvoimljenim razgovorima èli dakaè kako su ]opi} i optuènieko fiktivnih faktura prali no-c.

Tuìlac ]eli} i ]opi}ev advo-t Darko Kremenovi} ju~e su nadu potvrdili da je bilo razgovo-o tome da ]opi} zaklju~i spora-m o priznanju krivice. Oni suakli da do dogovora jo{ ni je do-

{lo, ali je on i dalje mogu}. Kre-menovi} je istakao da je problemvri jednost imovine ko ja treba dabude oduzeta od ]opi}a.

Optu`nica tereti ]opi}a da jeoprao ve}u koli~inu novca od pro-da je droge narko-bosa Darka [ari-}a. Navodi se da je to ~inio od2008. do polovine 2010. godine,udruèno i s vi{e osoba, me|u ko-

jima su bili Mr|en i Niòl, a sve

se odvi jalo preko of-{or kompanija i banaka kroz privredne tokoveRS i Srbi je.

]opi}u je odlukom banjalu-~kog Okru`nog suda zbog ovogkr ivi ~nog postu pka bloki ra naimovina vri jedna vi{e od 20 mili-ona maraka.

plateo vori da mutiù pare i daovi treba da muplate milion"

po jas Ve}ina polica jaca

sa vjesnoobavlja svoj posao

FOTO NN

Na osnovu ~lana 20, 23. i 24. Zakona o namje{tenicima u organima dràvne slu`be u Federaci ji Bosne i Hercegovine("Sl. novine FBiH", broj: 49/05) u skladu sa odredbama Pravilnika o unutra{njoj organizaci ji MUP-a Kantona Sara jevo,broj: 01-142/10 od 12.02.2010. godine i broj: 01-725/11 od 16.08.2011. godine Ministarstvo unutra{njih poslova Kanto-na Sara jevo,

PONI[TAVA DIO JAVNOG OGLASAza popunu upra`njenih radnih mjesta namje{tenika na neodre|eno vri jeme

u Ministarstvu unutra{njih poslova Kantona Sara jevo

Poni{tava se dio gore navedenog javnog oglasa, objavljenog u dnevnim novinama dana 21.12.2011. godine - za popunuupra`njenog radnog mjesta, pod rednim bro jem:1. administrativni poslovi i duplikati mati~nih knjiga - vi{i referent u Odjeljenju za administraci ju Ili ja{,Sektor za administraci ju 1 iz vr{ilac

Dopunjava se navedeni javni oglas tako da se iza teksta "Ministarstvo unutra{njih poslova Kantona Sara jevo objavlju je javni oglas za pri jem namje{tenika na neodre|eno vri jeme na radna mjesta" doda je tekst:''u Upravi administraci je i podr{ke:'' (za radno mjesto pod rednim bro jem 2),a pri je radnog mjesta pod rednim bro jem 3. poslovi MOS evidenci je - vi{i samostalni referent u Odjeljenju za analitiku, pla-niranje i evidenci je (ovla{teno slu`beno lice ~iji su poslovi u neposrednoj vezi sa operativnim poslovima) doda je se tekst:

- "u Upravi polici je" (za radna mjesta pod rednim bro jem 3, 4, 5 i 6).

Nadalje, u di jelu teksta oglasa ko ji se odnosi na podno{enje pri java potrebno je dodati tekst sljede}eg sadràja:"Pri jave sa potrebnom dokumentaci jom za radno mjesto pod rednim bro jem 2. dostaviti na adresu Ministarstvo unutra{-njih poslova Kantona Sara jevo, Ul. La Benevolenci ja broj 16. Sara jevo - Komisi ji Upravne administraci je i podr{ke, sanaznakom "Za javni oglas", a za radna mjesta pod rednim bro jem: 3, 4, 5 i 6. na adresu Ministarstvo unutra{njih poslovaKantona Sara jevo - Komisi ji Uprave polici je sa naznakom "Za javni oglas", a najkasni je 15 dana od dana objavljivanja

javnog oglasa".

Ostali dio javnog oglasa osta je nepromi jenjen.

Ujedno se raspisu je:

JAVNI OGLASza popunu radnog mjesta namje{tenika na neodre|eno vri jeme u Upravi administraci je i podr{ke, Ministarstva unutra{-njih poslova Kantona Sara jevo

- poslovi pisarnice - vi{i referent u Odjeljenju za administraci ju Ili ja{, Sektora za administraci ju 1 izvr{ilac

Opis poslova radnog mjesta:

1. poslovi pisarnice - vi{i referent u Od jeljenju za administraci ju Ili ja{, Sektora za administraci juOtvara i signira prispjelu po{tu u skladu sa propisima i stara se o primjeni Uredbe o kancelarijskom poslovanju iUputstva o sprovo|enju Uredbe, stara se o rukovanju i ~uvanju spisa i drugih akata ko ji su prispjeli u organizacionu

jedinicu (Odjeljenje za administraci ju i Policijsku upravu, odnosno Policijsku stanicu), dostavi, otpremi i aùrnosti po-{te i sre|ivanju arhivske gra|e, prima po{tu i razvrstava je po adresama primalaca, zavodi u dostavne knjige i preda jepisarnici, razvrstava i otprema po{tu u skladu sa Uputstvom o kancelarijskom poslovanju i o tome vodi evidenci ju,vodi kontrolnik utro{ene takse i pravda blagajni utro{ak novca za PTT usluge, sre|uje arhivsku gra|u u skladu sa Za-konom o arhivskoj gra|i, izdva ja po zahtjevu obra|iva~a arhivske predmete, raspore|uje arhivu prema klasifikaci-onim oznakama, predlaè njeno uni{tenje i pravi specifikaci ju predmeta uz odobrenje i saglasnost rukovodioca organai arhiva BiH, stara se o ~uvanju arhivske gra|e, vr{i i druge poslove ko je odredi neposredni rukovodilac.

Pri javljeni kandidati mora ju ispunjavati sljede}e op}e uslove:

- da je dràvljanin Bosne i Hercegovine;- da je punoljetan;- da ima op}u zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta;- da ima vrstu i stepen {kolske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema Pravilniku o unutra{njoj

organizaci ji MUP-a Kantona Sara jevo;- da u posljednje dvi je godine od dana objavljivanja javnog oglasa ni je otpu{ten iz organa dràvne slu`be kao rezultat

disciplinske kazne na bilo ko jem nivou vlasti u Federaci ji, odnosno u Bosni i Hercegovini;- da ni je obuhva}en odredbom ~lana IX 1 Ustava Bosne I Hercegovine.

Posebni uslovi za obavljanje poslova navedenih radnih mjesta utvr|eni Pravilnikom o unutra{njoj organizaci jiMUP-a Kantona Sara jevo su:

1. poslovi pisarnice - vi{i raferent u Odjeljenju za administraci ju Ili ja{, Sektora za administraci ju

SSS - III ili IV stepen, gimnazi ja, ekonomska, birotehni~ka, upravna, pravna, elektrotehni~ka, ma{inska, srednja admi-nistrativna {kola, saobra}ajna {kola, {kola unutra{njih poslova, poloèn stru~ni ispit, poloèn arhivisti~ki ispit i najmanje10 mjeseci radnog staà;Uz pri javu na javni oglas ko ja sadrì kra}u biografi ju, adresu i kontakt telefon, kandidati su obavezni priloìti original iliovjerenu kopi ju sljede}ih dokumenata:

- dokaz o dràvljanstvu ne stari ji od 6 mjeseci (uvjerenje o dràvljanstvu BiH);- izvod iz MKR ili ovjerenu fotokopi ju LK;- svjedo~anstvo o stru~noj spremi;- uvjerenje o poloènom stru~nom ispitu;- uvjerenje o poloènom arhivisti~kom ispitu;- dokaz o radnom staù (ovjerena kopi ja radne knjiìce ili uvjerenje iz slu`bene evidenci je poslodavca ili uvjerenje

FZ PIO/MIO FBiH);- potvrda ili uvjerenje poslodavca - dràvnog organa ili instituci je da kandidat u posljednje dvi je godine od dana

objavljivanja javnog oglasa ni je otpu{ten iz organa dràvne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo ko jemnivou vlasti u Federaci ji, odnosno u Bosni i Hercegovini, a kandidat ko ji u posljednje dvi je godine ni je radio uorganu dràvne slu`be duàn je dostaviti izjavu da u posljednje dvi je godine ni je disciplinski ka`njavan, datu iovjerenu u nadle`nom op}inskom organu;

- izjava kandidata ovjerena u op}ini ili sudu ko jom kandidat potvr|uje da ni je obuhva}en odredbom ~lana IX 1. UstavaBosne i Hercegovine.

Sa kandidatima ko ji budu ispunjavali uslove javnog oglasa obavit }e se testiranje/intervju.

U radni odnos se moè primiti kandidat ko ji nema poloèn stru~ni ispit, s tim da je isti duàn poloìti, kako je pre-dvi|eno ~lanom 32, stav 2. Zakona o namje{tenicima u organima dràvne slu`be u FBiH.

Pri je dono{enja rje{enja o pri jemu u radni odnos, odabrani kandidat za radno mjesto }e biti predmet sigurnosne provjereu skladu sa odredbama Zakona o za{titi tajnih podataka ("Sl. glasnik BiH", broj: 54/05 i 12/09) kao i odredbama podza-

konskih propisa donesenim na osnovu navedenog zakona.Izabrani kandidat }e biti duàn dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj i radnoj sposobnosti za obavljanje poslovaradnog mjesta pri je preuzimanja du`nosti namje{tenika.

Pri jave sa potrebnom dokumentaci jom treba dostaviti najkasni je 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu:Ministarstvo unutra{njih poslova Kantona Sara jevo, Ul. La Benevolenci je br. 16 - Sara jevo, Komisi ji Upravne adminis-traci je i podr{ke sa naznakom "Za javni oglas".

Nepotpune, neuredne i neblagovremene pri jave ne}e se uzimati u razmatranje.



29.12.2011.16 Region

Kandidatura

Milo{e vi}a[B !H SF C! . ! E p!nb !hp kJwbo!Nj!p!|f!wj~-!cjw!|j!qpu!qsfe!tkf!eojl!Wmb!ef!Iswbu!tlf-!obk!wkf!pwb!oj!f!~f!tflbo!ej!ep!wb!j!{b!|f!b!IE[.bob!j{cp!j!nb!lp!j!tv!qsfepwpn!tusbo!lpn/

Nj!mp!|f!wj~!kf!ob!wp!eop!Kb!.esbo!lj!Lp!tps-!|f!gj!dj!IE[.b-tb!pq!|ujp!eb!~f!tf!lbo!ej!.ep!wb!uj-!b!pob!kf!pe!hp!wp!sj!mbeb!~f!tqsj!kf!•j!uj!okf!hp!wvlbo!ej!eb!uv!sv/!)Bhfo!dj!kf*

Pot vr|enohap{enje

Ga vri}aCFP!HSBE!.!Jwj!db!Eb!•j~-

nj!ojt!bs!vov!sb|okji!qp!tmp!wb!Tscj!f-!j{!Kv!aopb!sj!•lfSf!qv!cmj!lf!ep!cjp!kf!{wb!oj!•ov!qpu!wsev!p!ib!q|f!okvEp!csp!tb!wb!Hb!wsj!~b/

Hb!wsj~!kf!ptv!}fo!{b!vcjt!.uwp!Af!mklb!Sb!aob!up!wj!~b!Bs!.lb!ob!ob!46!hp!ej!ob!{b!uwp!sb-b!qsj!wsf!nf!op!kf!vib!q|foob!ptop!wv!nf!}v!ob!sp!eofqp!ukfs!oj!df!Tscj!kf!sb!ej!fl!.tusb!ej!dj!kf/!)C:3*

Pritvor zbog

"Kolubare"CFP!HSBE!.!Tqf!dj!bm!ojtve!pesf!ejp!kf!qsj!wps!epnkf!tfd!eb!ob!j!qsp!|j!jp!jt!usb!hv!ob!•f!wp!j!dv!ptv!nokj!•f!oji!v!bgf!j!#Lp!v!cb!b#/

Qsj!uwp!s!kf!pesf!}fo!wmb!toj!.lv! qsfev{f~f! #Eap!lfsOp/3#!j{!Wsf!pdb!Ef!kb!ov!Aj!.wb!op!wj!~v-!wmb!toj!lv!!#Tb!lv!.qmkb•b#!j{!Cfp!hsb!eb!Ef!kb!ovSb!ep!tbw!mkf!wj!~v-!tv!wmb!toj!lv#Mfqqh!j{!hmfeb#!j{!Mb!{b!sfw!.db!Sb!ep|v!Nj!mp!tbw!mkf!wj~v!jej!sf!lup!sv!#Jsjtb#!j{!Mb!{b!sfw!db[p!sb!ov!Kbo!lp!wj!~v/!Ob!ufsfujn!tf!tubwmkb!eb!tv!of!{b!lp!.oj!up!tuf!lmj!jnp!wjo!tlv!lp!sjtupe!plp!295!nj!mj!pob!ej!ob!sb-!b

ob!|uf!uv!#Lp!mv!cb!sf#/

Neobi~na~estitka

MKV!CMKB!OB!.!Nj!bo!]p!sfl-!tmp!wfob•lj!qp!j!j!•bslp!j!kf!v!qbs!b!nfou!qsj!f!usjhp!ej!of!v|bp!ob!mjt!j![nb!hf!Kf!jo!•j!~b-!twp!f!#qsj!b!f!mkf#!ob!Gb!df!cp!plv!|p!lj!bpkf!ofvpcj!•b!f!opn!op!wp!hp!ej|!okpn!•ft!ju!lpn/

#Nb!of!lb!ep!}f!wj!|f!ub3123/!hp!ej!ob-!hp!sf!pe!pwftj!hvs!op!of!~f!cj!uj-!qb!tfnp!af!np!wf~!vob!qsj!kfewf!tf!mj!uj/!B!twj!nb!lp!kj!tuf!nj

pwv!hp!ej!ov!ob!cj!mp!lp!kj!ob!.•jo!qp!lwb!sj!mj-!of!lb!wbncv!ef!of!tsf!~ob/!Kf!eopt!ub!.wop!.!Gvdl!Zpv#-!ob!qj!tbpkf!69.hp!ej|!okj!qp!mj!uj!•bs-!lp!kjkf!qp!sv!lv!vlmp!ojp!ob!lpo|up!tv!kf!vp•j!mj!tmp!wf!ob!•ljnf!ej!kj/!)Jof!efy/is*

StoP

PODGORICA - Lideri crno-gorske opozici je zatraìli su odpredsjednika Filipa Vu janovi}auvo|enje vanrednog stanja uCrnoj Gori radi obra~una s orga-nizovanim kriminalom.

On je to odbio s obrazlo enjemda je bezbjednosna situaci ja u ze-mlji stabilna.

Andri ja Mandi} i Neboj{aMedo jevi} su Vu janovi}u saop{tiliocjenu da je bezbjedno-

sna situ-

aci ja u Crnoj Gori alarmantna, jerdràvne instituci je nema ju ni snageni volje za obra~un s organizovanimkriminalom, dok je predsjednik

dràve imao suprotan stav.Vu janovi} nam je kazao da,prema podacima ko je je dobio od

Agenci je za nacionalnu bezbje-dnost, organizovani kriminal ni jeprijetnja Crnoj Gori, rekao je Man-di}, ko ji je predsjednik Nove srpskedemokrati je. Prema njegovim rije~i-ma, lideri opozici je traìli su od Vu-

janovi}a da dràva sprovede sna`neakci je protiv organizovanog krimi-nala, kako bi Crna Gora mogla danastavi evropski put.

"U Crnoj Gori, ko ja imane{to vi{e od 600.000 stanovnika,ima 35 kriminalnih grupa, dok uSrbi ji, ko ja je deset puta ve}a odCrne Gore, ima 36 takvih grupa.

Zato smo od Vu janovi}a traìli dase kroz neku vrstu vanrednog stanjaorganizu je akci ja kako bi se te kri-minalne grupe pohapsile, a pred li-

cem pravde bili izvedeni i njihovipoliti~ki pokrovitelji, kao i osobe izbezbjednosnih slu`bi ko je im da jupokri}e", naveo je Mandi}.

On je kazao da Vu janovi}, me-|utim, ne dijeli mi{ljenje opozici jeo stepenu ugroènosti Crne Gore odorganizovanog kriminala. Medo je-vi}, ko ji je lider Pokreta za promje-ne, kazao je da je od predsjednikaCrne Gore traèno i zakazivanje za-

jedni~ke sjednice Nacionalnog sa-veza za odbranu i bezbjednost iskup{tinskog Odbora za odbranu ibezbjednost, ali ni to ni je nai{lo napodr{ku Vu janovi}a.

"Predsj ednik dràvenam je saop{tio da, prema informa-

ci jama ko je dobi ja od slu`bi bezbje-dnosti, stanje u Crnoj Gori ni je van-redno i da sistem bezbjednosti moèda se bori s organizovanim krimina-lom", naveo je Medo jevi}.

On smatra da je, me|utim, sis-tem bezbjednosti Crne Gore ugro-èn i da je meta napadaorganizovanog kriminala. Medo je-vi} je kazao da je ponovio optu`beda je Milan Ro}en, {ef crnogorskediplomati je, pokrovitelj jedne odnaj ja~ih kriminalnih grupa u CrnojGori.

"Zbog toga polici ja nema mo}da primijeni pravo i pravdu nad tomgrupom", istakao je on.

Li de ri opozi ci je su,kako su naveli, izrazili protest zbognamjere vlasti da se na ~elne fun-kci je polici je i Agenci je za na-cionalnu bezbjednost dovedupartijski aktivisti vlada ju}e koalici-

je.Mandi} i Medo jevi} saop{tili

su da su se s Vu janovi}em jedinosaglasili da afera "listing" ne smijeda se ponovi, odnosno da to pred-stavlja ozbiljan propust bezbjedno-snog sistema Crne Gore.

"Vu janovi} je ostavio prostorda, ako bi se ponovila sli~na situaci-

ja, organizu je sastanak Nacionalnogsavjeta za odbranu i bezbjednost",kazao je Medo jevi}. (B92)

ZAGREB - Zagreba~ki @u-panijski sud ju~e je prihvatio na-godbu ko ju je Ivan Mravak, biv{idirektor HEP-a, sklopio s US-KOK-om i osudio ga na godinu ipo zatvora.

Mravak se kra jem novembranagodio prizna ju}i da je 2007. godi-ne, po nalogu Mladena Bari{i}a, ta-da{njeg glavnog blagajnika HDZ-a

za ovu stranku, pribavio 600.000kuna.

Osim Mravka, na godinu i pozatvora sud je osudio i @eljka Klja-kovi}a Ga{pi}a i Petra ûbeli}azbog primanja mita, te im je izre~e-na mjera zabrane obavljanja zvanjau tra janju od dvi je godine. U istompostupku Ljubo Bu{i} i Ante Mati}uslovno su osu|eni zbog davanja

mita na deset, odnosno sedam mje-seci zatvora uslovno dvi je godine.Njima dvo jici na teret se stavljalodavanje mita.

Radi se o slu~a ju u ko jem jeMravak za jedno s Petrom ûbeli-}em, direktorom HEP proizvodnje,te @eljkom Kljakovi}em Ga{pi}em,~lanom Uprave HEP-a, u septembru2007. od Ante Mati}a i Ljube Bu{i-

}a, ~elnika zagreba~ke firme "Mon-ting PIM", zatra ìo i primio600.000 kuna mita za poslove gra-dnje pogona termoelektrana. Da ni-

je ri je~ o klasi~nom mitu nego da jenovac zatra en kao donaci ja HDZ-u, potvrdio je Bu{i}, a zatim i Mla-den Bari{i}.

S obzirom na to da niko od op-tuènih ni je stekao imovinsku koristni je traèno da im se oduzme600.000 kuna. Branko [eri}, Mrav-kov advokat, potvrdio je i da }eMravak biti svjedok optu`be u slu-~a ju "Fimi-medija". (Index.hr)

Mra vak osu|en na godinu i po zatvora

SvjedokBiv{i direktorHEP-a bi}esvjedok optu`beu slu~a ju"Fimi-medija"

Eb!wps!Cmb!af!wj~!Uj!hbs-!qp!np!~ojl!ej!sf!lup!sb!qp!mj!dj!kf!Iswbu!tlf-!tv!tqfo!ep!wbo!kf!{cph!Jwf!Tb!ob!ef!sb-cjw!|fh!iswbu!tlph!qsf!nj!kf!sb-!qp!|up!tv!v!nf!ej!kj!nb!pckbw!mkf!of!gp!up!hsb!gj!kf!j{!lp!kji!tf!{b!lmkv!•v!kf!eb!tvcj!mj!v!lpo!ub!luv/

Skf!|f!okf!p!veb!mkb!wb!okv!j{!tmv!acf!ep!ojp!kf!Sbo!lp!Pt!up!kj~-!op!wj!nj!ojt!ubs!qp!mj!dj!kf-!j!up!{cph!uf!af!qp!.wsf!ef!tmv!acf!of!ev!aopt!uj!cv!ev!~j!eb!kf!Tb!ob!efs!pq!uv!afo!{b!wj!|f!uf!|lji!lsj!wj!•oji!ekf!mb!j!eb!tf!v{!lb!.vdj!kv!csb!oj!tb!tmp!cp!ef/

Cmb!af!wj~-!lp!kj!kf!qsfu!ip!eop!cjp!Tb!ob!ef!spw!ukf!mp!isb!oj!ufmk!sb!oj!kf!kf!jtqj!ubo!lbp!twkf!epl!v!tmv!•b!kv!#Gj!.nj.nf!ej!kb#/

Tigar suspendo van zbog Sanadera

Bezbjednosna situaci ja prepreka na putu Crne Gore ka EU

Opozici ja traì vanredno stanje Akcija: Lideri

opozicionihparti ja traìli

da se krozneku vrstu

vanrednog

stanjaorganizu je

akci ja kakobi pohapsilikriminalne

grupe

ListingMandi} iMedo je vi} sa

Vu jano vi}em se jedino saglasilida afera "listing"ne smije dase pono vi

Neboj{a Medojevi}i Andri ja Mandi}

FOTO ARHIVA

Vu jano vi} se neslaè s opozici jom



17Region9.12.2011.

BERLIN - Srbi ja ne ispunja-pravne standarde za dalje pri-àvanje EU u mjeri u ko joj to

rde zvani~nici EK, pi{e njema-i list "Zidoj~e cajtung".

Dnevnik navodi da "Evropskamisi ja razvoj pravne dràve ubi ji ne kontroli{e mnogo pomno,bi omogu}ila brè pribli avanje

bi je EU".U povjerljivom izvje{ta ju na

ji se poziva njema~ki list rije~ jeizrugivanju pravu" u Srbi ji, kao iedopustivom utica ju politike naavosu|e".

"U svakom slu~a ju posto ji ja-o nesuglasje izme|u povjerljivogvje{ta ja pravnih stru~njaka Komi-e i slu`benog stava da je Srbi ja uavosu|u na~inila 'ogroman' na-edak, kako je nedavno rekao ko-esar za pro{irenje [tefan File",e "Zidoj~e cajtung".

U j ulu je Komisi ja, kako se

navodi, uputila pravnike u Srbi ju"da prate odre|ene sudske postup -ke", a rije~ je pri je svega o prigo-vorima sudi ja i dràvnih tuìlacako ji nakon smjene u srbijanskompravosu|u kra jem 2009. godinenisu mogli da se vrate na radnamjesta.

"Posmatra~i su trebalo da usta-nove da li se àlbeni postupci odvi-

ja ju u skladu sa standardima pravnedràve. Ali, to o~ito ni je bio slu~aj,kako proisti~e iz povjerlji vog izvje-{ta ja u ko jem se ovi postupci nazi-va ju '{kolskim primje romizrugivanja pravu'", prenosi "Zidoj-~e cajtung".

Dalje se citira ocjena iz izvje-{ta ja da je "pravo navedenih sudi ja ituìlaca na fer proces te{ko povrije-|eno" i da posto ji "nedopustiv uticajpolitike na pravosu|e".

Navodi se da su pravni stru~-njaci ocijenili da ne samo procedu-

ra, ve} ni sami procesi nisu bili uskladu sa standardima pravne drà-ve, te da su, na primjer, "stalno uvo-|eni novi dokazi" i da se "na~elnopoku{avalo da se dokazni materi jalokrene na {tetu podnosilaca àlbi".

"Zidoj~e cajtung" pi{e da }e Fi-le "sada Evropskom parlamentumorati da objasni protivrje~nostizme|u slu`bene ocjene i izvje{ta japravnih stru~njaka". (B92)

Po vri je|enu eksplozi ji

Â KOVEC - Mladi} Dino K.(19) te{ko je povri je|en ju~e ueksplozi ji do ko je je do{lo jer jeu kuhinji vadio barut iz nekoli-ko petardi.

@elio je da napravi improvi-zovanu eksplozivnu napravu, alini je imao sav potreban alat, apretpostavlja se da je eksplozi juvjerovatno izazvao ekseromdok je poku{avao da ugura fitilju napravu ko ju je omotao selo-tejpom.

U eksplozi ji je lak{e povri je-|ena i njegova majka, a u kuhi-nji su bili i baka i djed ko ji suga upozoravali da to ne radi.

Mladi} je s te{kim povredamapreba~en u bolnicu u âkovcu,

a potom u "Dubravu" u Zagre-bu.Od eksplozi je su o{te}eni i

kuhinjski elementi, a polici ja jekod mladi}a zatekla {est petar-di. Navodno je planirao od ve-}eg bro ja da napra vi jednuveliku petardu. (24 sata)

EU: Srbi ja podbacilau pra vosu|u

BEOGRAD - U redovnom go-di{njem izvje{ta ju beogradskeVojnomedicinske akademi je ozdravstvenom stanju Borisa Tadi-}a, predsjednika Srbi je, navodi seda je u toku godine bio u potpunodobrom, stabilnom op{tem stanju.

Pres-slu ba predsjednika stavila jena uvid javnosti izvje{taj konzili ju-ma ljekara VMA ko ji je potpisaopukovnik prof. dr Dragan Din~i},kardiolog.

Izvje{taj je usli jedio nakon {to sumedi ji objavili da Tadi} bolu je od

dvi je neizlje~ive i vrlo te{ke bolesti,lupusa i multiple skleroze.

U izvje{ta ju se navodi da je 28.novembra ove godine na VMA obavljen redovni, planirani siste-matski pregled Tadi}a. Nakon obav-ljenih kompletnih laboratorijskihanaliza, morfolo{kih ispitivanja ipregleda konzili jum ljekara je kon-statovao da je Tadi} u potpuno za-dovoljava ju}oj fizi~koj kondici ji, santropometrijskim karakteristikamako je su u cjelini u granicama èlje-nih vrijednosti. (Srna)

VMA: Tadi} dobrog

op{teg stanja

KOSOVSKA MITROVICA- Odbornici skup{tina op{tinaZve~an, Kosovska Mitrovica iZubin Potok doni jeli su na ju~e-ra{njim vanrednim sjednicamaodluke da u februaru bude raspi-san referendum na ko jem }e segra|ani izjasniti da li prihvata ju"instituci je tzv. Republike Kosovosa sjedi{tem u Pri{tini".

Oduke o raspisivanju referen-duma donesene su ve}inom glaso-va, jer su odbornici G17 plus biliuzdràni pri glasanju, uz obrazlo e-nje da ni je prihva}en njihov zahtjevda referendumsko pitanje glasi "Dali ste za to da sjever Kosova i Meto-hi je ostane pod punim pravnim su-verenitetom Republike Srbi je".

Krstimir Panti}, predsjednikop{tine Kosovska Mitrovica, na ja-vio je da bi referendum trebalo dabude odràn 14. i 15. februara, a naglasa~kom listi}u gra|ani }e se izja-sniti zaokruìvanjem ri je~i "da" ili"ne".

Dobrosav Dobri}, predsjednikSkup{tine op{tine Zve~an, rekao jeda je odluka o raspisivanju referen-duma u skladu s Ustavom i zakoni-ma Srbi je, te da je legitimno pravo

gra|ana."Ovo je na{ odgovor na brisel-

ske sporazume i sve ve}e pritiskeko je trpimo kao predstavnici Srba",rekao je Dobri} i dodao da }e posli-

je referenduma, na ko jem o~eku je

jedinstvenu odluku, biti sasvim ja-sno da gra|ani ne èle i ne}e da pri-hvate kosovske instituci je.

Osta je sporno da li }e biti zaka-zana sjednica op{tine Leposavi}, ~i-

ji je predsjednik Branko Nini}rani je podrào stav Gorana Bogda-novi}a, ministra Srbi je za Kosovo iMetohi ju, da je neprihvatljivo raspi-sivanje referenduma.

Dobri} tvrdi, poziva ju}i se naizvore iz Srpske radikalne stranke~i ji je ~lan, da }e sjednica lokalneSkup{tine u Leposavi}u biti odrà-na najkasni je danas.

"O~eku jemo da odbornici teop{tine zauzmu isti stav i donesuodluku o raspisivanju referenduma.Uveren sam da }e 14. i 15. februaraSrbi jasno odlu~iti o pitanju prihva-tanja kosovskih instituci ja i da }eodgovor biti 'ne'", rekao je Dobri}.

"U op{tini Leposavi} danas }eu osam ~asova biti odràne konsul-taci je s predsednicima odborni~kihgrupa u lokalnom parlamentu o to-me kada }e i da li }e sednica o refe-rendumu biti odràna", rekao jeSlavko Stefanovi}, predsjednikSkup{tine te najsjeverni je kosovskeop{tine. (Srna)

Obja{njenje:File }e moratida objasniproti vrje~nostizme|u slu`beneocjene iizvje{ta japra vnihstru~njaka,pi{e "Zidoj~ecajtung"

Pitanje: Gra|ani }e se, zaokruì vanjem ri je~i"da" ili "ne", izjasniti da li prihvata ju "instituci je

tzv. Republike Koso vo sasjedi{tem u Pri{tini"

Cbk!sbn!Sf!eaf!qj-!lp!.tpw!tlj!nj!ojt!ubs!qp!mj!dj!kf-oj!kf! jt!lmkv!•jp! np!hv!.~optu!eb!wp!{j!mb!tb!tsq.

tljn! sf!hjt!ubs!tljnp{ob!lb!nb!lp!kb!vmb!{fob!Lp!tp!wp!vt!lp!sp!ep!.cj!kv!qsp!cof!ub!cmj!df/

Sf!eaf!qj!kf!sf!lbp!ebub!lwv!pemv!lv!usf!cb!ebep!of!tf!lp!tpw!tlb!wmb!ebj!eb!ub!lwv!np!hv!~optupnp!hv!~b!wb!lmb!v{v!mbtqp!sb!{v!nb!lp!k j ! kf!ptmp!cp!ej!lsf!ub!okb!qpt!uj!.hovu!v!Csj!tf!mv!3/!kv!mb/

Probnetablice

Sp!cfsu!Lv!qfs-!qp!tsf!eojl!FV!v!ej!kb!mp!hv!Cfp!hsb!eb!j!Qsj!|uj!of-!j{kb!wjp!kf!eb!Csj!tfm!of!nb!ob!nkf!sv!ebep!wp!ej!v!qj!ub!okf!Sf!{p!mv!dj!kv!2355!Tb!wkf!ub!cf{!ckf!eopt!uj!VO-!lbp!oj!Vt!ubw!Tscj!kf-!eb!oj!lp!of!~f!qsj!.np!sb!wb!uj!Tscj!kv!eb!qsj!{ob!kf!Lp!tp!wp-!j!j{sb!{jp!vwkf!sf!okf!eb!tv!ewb!qsf!hp!wb!sb!•lb!uj!nb-!vp•j!tbt!ubo!.lb!lp!kj!p•f!lv!kf!v!kb!ov!bsv-!cmj!{v!ep!hp!wp!sb/

Kuper: 1244 ni je upitna

Odbornici skup{tina op{tina sa sjevera Kosova doni jeli odluku

Na Koso vureferendumu februaru

ra|ani }e sezjasniti 14. i 15.ebruaraOTO BETA



Ekonomija829.12.2011.

QSJ!KF!EPS!.!Qsj!kf!eps!tlp!qsf!.ev!{f~f!#Wj!ub!njml#-!ob!lpo!usp!hp!.ej|!okf! ejt!usj!cv!dj!kf! nm j!kf!lb ! jnmj!kf•oji!qspj!{wp!eb!ep!nb~ji!jtusb!oji!qspj!{wp}b•b-!pwph!nkf!.tf!db!qp!lsf!ov!mp!kf!j!wmbt!uj!uv!qspj!.{wp!eokv!j!ob!usaj!|uf!qmb!tj!sb!mpsp!cov!nbs!lv!cf!mb!ub-!sf!lbp!kf![p!.sbo!]vlj~-!hf!of!sbm!oj!ej!sf!lups!#Wj!.

ub!njm!lb#/#Qp!usp!|b•j!ob!qp!esv•kv!cb!okb!.mv•lf!j!qsj!kf!eps!tlf!sf!hj!kf!wf~!tv

jnb!mj!qsj!mj!lv!eb!qsp!cbkv!ptbn!bs!.uj!lb!mb!j{!mj!oj!kf!cf!mb!ub-!j!up!kp!hvs!uf!jlj!tf!mf!qb!wmb!lf!tb!sb!{mj•jujn!wsj!kf!.eopt!uj!nb!nmj!kf•of!nbt!u j - !bqp•fu!lpn!3123/!hp!ej!of!qp!ov!eb~f!cj!uj!qsp!|j!sf!ob!nmj!kf!lpn!j!qv!.op!nb!topn!lj!tf!mpn!qb!wmb!lpn-uf!twkfajn!tj!spn#-!sf!lbp!kf!]vlj~/

Qsf!ev!{f~f!#Wj!ub!njml#!qp!tmv!kf

wf~!usj!hp!ej!of-!{b!qp|!mkb!wb!41!sb!.eoj!lb-!qp!tkf!ev!kf!sb!{wj!kf!ov!ejt!usj!.cv!uj!wov!nsfav/!)Tsob*

!

'*&$!"#)"-'

!

&-*+!!'&),()"-'

'&,*)"-'

,)''&,.$

)',()"-'

()!")"-'

)'$,*)"-'

!

!'-.&!)+&('+)0!-&"*)

!'-.&!)+&('+)0!-&"*)

!'-.&!)+&('+)0!-&"*)

!'-.&!)+&('+)0!-&"*)

!'-.&!)+&('+)0!-&"*)

!*+)-!.&/+&"*)!"

!

$'%)"-'

%'*)"-'

)!#,&)"-')"-'

'*+)

$#+)'()!-))"-'

!

&)'(+)'$)"-'

"!$!/+$&&"

'&#'&#!")"-'

&!*)"-'

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE

SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE

VANBERZANSKE TRANSAKCIJE

SARAJEVSKA BERZA BIFX SASX-10 SASX-30

-0,06% -1,24% -0,38%

DOBITNIK/GUBITNIK DANA CIJENA (KM) PROMJENA

IU!Nptubs

11,99

7,20

+9,00%

-10,00%

"#/+#!25*%##&'3-*

'.*+3,#*/&5342*+#&'34*-#%*+##&'3-*

-',420&*342*$5%*+##&#-'

*& 20 '- ', 42 #/ ' /# 2' $* 8/ +* %* # & 2 '$ */ +'

'4#-#&2#&*8,#

*#%,0#&#%,0 *)-+'6*,#&)-+'6*,

'-',0.213,'#& #/+# 5,#

"120(*4#&#/+#5,#

" #- ,# / */ 6' 34 .' /4 ( 0/ & # & #/ +# 5, #

" 023*/6'34( 0/&#&#/+#5,#

" /6 '3 4 /06 # (0/ & # & *+ '- +*/ #

" 2*34#-*/6'34 (0/& # & #/+# 5,#

"!(0/&#&#/+#5,#

""'14'2(0/&#&#/+#5,#

2#' 6* /3 ,0 7 #/# 43 46 0 # & 2' $* /+'

/4')2#-3*34'.#&0$0+

#)2'-#&#/+#5,#

20)2'3#&*+'-+*/#

54#&340 /0#2#+'60

' 15$ -*, # 2 13 ,# *7 .*2 '/ +' 2 #4 /' 84 '4 '

'1 5$ -* ,# 21 3, # *7 .* 2' /+ ' 2# 4/ ' 84 '4 '

'1 5$ -* ,# 21 3, # *7 .* 2' /+ ' 2# 4/ ' 84 '4 '

' 15$ -*, # 2 13 ,# *7 .*2 '/ +' 2 #4 /' 84 '4 '

'1 5$ -* ,# 21 3, # *7 .* 2' /+ ' 2# 4/ ' 84 '4 '

BIRS FIRS ERS 10

+0,26%

DOBITNIK/GUBITNIK DANA CIJENA (KM) PROMJENA

SjUF!Hbdlp

#Hsb}fwjotlp!{bobutuwp#!Usfcjokf

0,24

0,10

+20,00%

-76,51%

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE - OBVEZNICE I HOV

. . .

+3,26%

BANJALU^KA BERZA

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE - LISTA B

#Fofshpqfuspm#!Tbsbkfwp

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE - AKCIJE IF-ova

+1,19%

KOTACIJA KOMPANIJA

KOTACIJA FONDOVA

KOTACIJA OBVEZNICA

284/798-16

Zorica DRA GO VI]

BANJALUKA - Industrijskaproizvodnja u RS je tokom jeda-naest mjeseci ove godine poraslaza 5,9 odsto u odnosu na isti peri-od pro{le godine, dok je u novem-bru u odnosu na isti mjesecpro{le godine manja za 0,4 odsto,saop{tili su iz Zavoda za statistikuRS.

Ukoliko se posmatra ju tri gla-vna sektora u periodu od po~etka ja-nuara pa do kra ja novembra ovegodine, u RS je najve}i rast zabilje-ìla oblast va|enja ruda i kamena,

ko ja je napravila skok za 20,2 odsto.Prera|iva~ka industri ja zabilje-

ìla je rast od 4,2 odsto, dok je se-ktor proizvodnje i snabdi jevanjaelektri~nom energi jom, gasom i vo-dom RS porastao za 2,2 odsto.

Zvani~na statistika poka-zala je da je me|u zna~ajnijim in-dustrijskim podsektorima najve}irast tokom 11 mjeseci ove godinenapravila oblast tekstila, prediva itkanina, ko ja je zabiljeìla rast od27,2 odsto, te va|enja kamenogmrkog uglja, lignita i treseta, ko ja jenarasla za 25,4 odsto.

Du{ko Jak{i}, ekonomski sa-

vjetnik premi jera RS, rekao je da narast industrijske proizvodnje najvi{e

uti~e bazni sektor, odnosno oblastiva|enja rude i kamena, proizvodnjeelektri~ne energi je, te prera|iva~kaindustri ja.

"Do rasta u sektoru va|enja ru-de i kamena ove godine do{lo jezbog hidrolo{kih neprilika, odnosno

zbog ve}e potrebe za rudama, zbog~ega su kapaciteti rudnika kori{tenivi{e, te su i termoelektrane radilevi{e", rekao je Jak{i}.

On je istakao da je za RS odvelikog zna~a ja oblast prerade naf -te, ko ja mo e uticati na sva poziti-vna i negativna kretanja.

Ra dm ila î~k o vi},direktor Zavoda za statistiku RS,me|u najzna~ajni jim statisti~kimpodacima tokom 11 mjeseci ovegodine istakla je bruto doma}i proi-zvod za tre}e tromjese~je u RS, ko ji

je realno ve}i za 0,6 odsto u odnosuna isti period pro{le godine.

"I u zemljama okruènja zabi-lje ene su stope realnog rasta brutodoma}eg proizvoda za tre}e tromje-se~je ove godine u odnosu na istiperiod pro{le godine", rekla je î-~kovi}eva.

Ona je na vela da je uMakedoni ji taj rast iznosio 2,3 od-sto, u Srbi ji i Hrvatskoj 0,7 odsto,dok je u Sloveni ji zabilje en pad za0,5 odsto.

Prema njenim ri je~ima, brutododatna vri jednost realno je manjau gra|evinarstvu za 14,7 odsto, po-ljoprivredi, lovu i {umarstvu za 4,6odsto, ribarstvu za 3,2 odsto, prera-|iva~koj industri ji za 2,4 odsto,ugostiteljstvu za 0,4 odsto i drà-vnoj upravi, odbrani i obaveznomsoci jalnom osiguranju za 0,2 odsto.

Rast: Prera|i va~ka industri ja zabiljeìla rast od4,2 odsto, dok je sektor proizvodnje elektri~neenergi je, gasa i vode porastao za 2,2 odsto

Rafineri jaZa RS od velikogzna~a ja oblastprerade nafte

Proizvodnja ve}a za 5,9%

"Vitamilk"pokrenuo

vlastituproizvodnju

Pe!qp!•fu!lb!hp!ej!of!{b!lmkv!•op!tb!lsb!kfn!op!wfn!csb!ST!kf!pt!uwb!sj!mb!j{wp{!v!wsj!kf!eopt!uj!3-46!nj!mj!kbs!ej

LN-!|up!kf!{b!29!pe!tup!wj!|f!v!peop!tv!ob!jt!uj!qf!sj!pe!qsp!|mf!hp!ej!of-!epl!kf!vwp{!v!qf!sj!pev!kb!ov!bs!.op!wfn!cbs!pwf!hp!ej!of!j{op!tjp!5-23!nj!mj!kbs!ej!LN-!|up!kf!{b!23-2!pe!tup!wj!|f!v!peop!tv!ob!jt!uj!qf!sj!peqsp!|mf!hp!ej!of/

Qsf!nb!qp!eb!dj!nb![b!wp!eb!{b!tub!ujt!uj!lv!ST-!v!op!wfn!csv!pwf!hp!ej!of!{b!cj!mkf!afo!kf!j{wp{!v!wsj!kf!.eopt!uj!335!nj!mj!pob!LN-!vwp{!v!wsj!kf!eopt!uj!4:3!nj!mj!pob!LN-!b!qp!lsj!wf!optu!vwp!{b!j{wp!{pn!j{op!tj!68-3pe!tup/!

Obk!wj!|f!tf!j{wp!{j!mp!v!Tscj!kv!j!Jub!mj!kv-!b!obk!wj!|f!vwp!{j!mp!j{!Sv!tj!kf!j!Tscj!kf/!

Rast izvoza ve}i za 18 odsto

Zavod za statistikuRS objavio

nove podatke

Rudniciodrà va ju

visokestope rasta



19EkonomijaTB!SB!KF!WP!.!Op!wb!qp!tmp!woj!db

Izqp!Bm!qf!Besjb!cbo!lf!kv!•f!kfpuwp!sf!ob!v!tb!sb!kfw!tlpn!ob!tf!mkvHscb!wj!db-!•j!nf!kf!pwb!cbo!lb!ep!.cj!mb!j!:9/!qp!tmp!woj!dv!v!CjI/

Op!wv!qp!tmp!woj!dv!twf!•b!op!tvpuwp!sj!mj!Ifs!cfsu!Wbm!dip!gfs-!j{!ws|ojej!sf!lups!Izqp!Bm!qf!Besjb!cbo!lf-!jOfs!nj!ob!Lsv!qb!mj!kb-!|fg!Pe!tkf!lb

{b!nb!mv!qsj!wsf!ev!pq~j!of!Op!wpTb!sb!kf!wp/#Izqp! cbo!lb!jnb! wj !|f! pe

511/111!lmj!kf!ob!ub!lp!kj!kpk!vlb!{v!kvwf!mj!lp!qp!wkf!sf!okf-!b!|uf!eokb!hsb!.}b!ob!v!ob!|pk!cbo!dj!qsf!|mb!kfj{opt!pe!nj!mj!kbs!ev!LN/!Op!wp!pep!.csf!oj!lsf!ej!uj!v!qp!tmp!wb!okv!t!nb!mjnj!tsf!eokjn!qsf!ev!{f!~j!nb!cj!mkf!afsbtu!pe!71!pe!tup!v!peop!tv!obqsp!|mv!hp!ej!ov-!epl!v!ej!kf!mv!qp!tmp!.wb!okb!tb!tub!op!woj|!uwpn!lsf!ejuj!cj!.

mkf!af!sbtu!•bl!pe!21:!pe!tup#-sf!lbp!kf!Wbm!dip!gfs/Lsv!qb!mj!kb!kf!ob!hmb!tj!mb!eb!tv!v

pq~j!oj!Op!wp!Tb!sb!kf!wp!{b!ep!wp!mkoj|up!kf!kp|!kf!eob!qp!tmp!woj!db!pwfcbo!lf!puwp!sf!ob!ob!okj!ip!wpn!qp!.esv!•kv-!uf!p•f!lv!kf!eb!~f!pwp!cj!ujep!cbs!{obl!j!{b!pt!ub!mf!lpn!qb!oj!kfeb!qp!tmv!kv!v!pwpk!pq~j!oj/!Qp!wp!.epn!puwb!sb!okb!op!wf!qp!tmp!woj!df-qsfe!tub!woj!dj!Izqp!cbo!lf!vsv!•j!mjtv!ep!ob!dj!kv!pe!4/111!LN![b!wp!ev

{b!tqf!dj!kbm!op!pcsb!{p!wb!okf!j!pe!hpkekf!df!#Nkf!ef!oj!db#!j{!Tb!sb!kf!wb/!N/M/

Predrag KLINCOV

BANJALUKA - RS od po~etkaidu}e godine po~inje s podstica jimaproizvodnje stru je iz obnovljivih izvoraenergi je kroz naplatu naknade ko ja }edoma}instvima pove}ati mjese~ne ra~u-ne za stru ju za prosje~no 0,60 KM, pot-vrdili su u Regulatornoj komisi ji zaenergetiku RS.

Naknadu od 0,0018 KM po utro{e-nom kilovat-~asu napla}iva}e "Elektropri-vreda RS" (ERS) u svrhu pokrivanjasvo jih tro{kova zbog uvedenog obaveznogotkupa stru je iz obnovljivih izvora energi-

je, pri je svega iz malih hidroelektrana.U Regulatornoj komisi ji kazali su da

je naknada, ko jom se u 2012. godini pla-nira prikupiti 5,7 miliona KM, predvi|ena

za godi{nju proizvo-dnju stru je iz

o b n o vl j i v ihizvora u izno-

su od oko 69 gigavat-~asova, {to je~ak {est puta vi{e u odnosu na ovogodi{njuproizvodnju.

Nada ]erani}, {ef Sektora zatarife i tr i{te Regulatorne komisi je, kazala

je za "Nezavisne" da je Vlada RS ovlastila"Elektroprivredu RS" za otkup stru je izobjekata obnovljivih izvora energi je, kaoprelazno rje{enje do osnivanja operatorasistema podstica ja.

Prema odluci regulatora ko ju je usvo- jila Vlada RS, otkupna ci jena stru je iz hi-droelektrana instalisane snage do 10megavata iznosi od 11,9 do 14,7 feningapo kilovat-~asu. Iako je u RS izdato vi{eod 100 koncesi ja za male hidroelektrane,izgra|ena i priklju~ena na elektromreù sutek tri objekta.

Za budu}e vjetroelektrane utvr|ena jeotkupna ci jena stru je od 16,5 feninga, zasolarne elektrane od 40,1 do 50,4 feninga,za elektrane na ~vrstu biomasu od 17,3 do19,9 feninga, a za elektrane na

poljoprivredni biogas 22,5 feninga.In vestitori u obnovljive izvore

energi je kaù da }e im utvr|ene garantova-ne otkupne ci jene stru je pomo}i da kona-~no po~nu poslovati sa dobitkom nakonvi{egodi{njeg gomilanja gubitaka, {to sesmatra i jednim od klju~nih faktora neus-pje{ne koncesione izgradnje malih hidro-elektrana u RS.

Dragoljub Mali}, vlasnik firme "Elinginìnjering" iz Tesli}a, ko ja je izgradila

MHE Divi~ na Vrbanji, kod Kotor Varo{a,instalisane snage 3,4 megavata, kaè dausvo jena mjera stiè u "posljednji ~as".Ukazu je, naime, da mu je dosada{nji ne-dostatak podstica ja prouzrokovao gubitakod 1,7 miliona KM, ko ji je pokrivao izdrugih poslova firme.

"Ne mogu re}i da sam pretjerano za-dovoljan, jer druge zemlje u okruènju nu-de ve}e podstica je, ali mi je drago da su seove stvari u RS posli je {est godina napo-kon pomjerile s mrtve ta~ke", isti~e Mali}.

On kaè da je nedostatak podsti-ca ja bila prepreka za mnoge potenci jalneinvestitore ko ji su izgradnju elektrana pla-nirali finansirati ve}inom kroz bankarskekredite s obzirom na to da su finansijskeku}e odusta jale od podr{ke takvimneprofitabilnim pro jektima.

KLINCOV

BANJALUKA - Milan Rado-}, direktor Nove banke Banja-ka, ocijenio je da je ova godinaa izuzetno uspje{na za tu fi-nsijsku ku}u, ~i ja je aktiva dos-la skoro mili jardu KM.

On je na sve~anom novogodi{-em pri jemu za urednike i novinareedijskih ku}a iz RS kazao da jeova banka u 2011. ostvarila rast uim klju~nim segmentima poslo-nja.

"Zavr{avamo uspje{nu godinuu ko joj smo imali rast aktive, kredi-ta i depozita. Kreditni portfelj Novebanke porastao je 140 miliona KM,visina aktive se pribli ila iznosu odmili jardu KM, te smo otvorili noveposlovne jedinice i zaposlili 50 ra-dnika", istakao je Radovi}.

Fokus ovogodi{njeg poslova-nja bio je, ukazu je, na pove}anjudepozita, pri je svega {tednje gra|a-na, ko ja je samo u protekla dvamjeseca pove}ana za vi{e od 40 mi-liona KM.

"Ukupni depoziti i {tednja gra-|ana u ovoj godini porasli su oko40 odsto i prema{ili 230 milionaKM", naglasio je Radovi}, podsje-}a ju}i da su nedavno zapo~eli novuakci ju - dje~je {tednje.

Nova banka je, tako|e, plasira-la najvi{e kredita Investiciono-ra-zvojne banke RS, ~ak 177 milionaKM, od ~ega 32 miliona KM u go-dini na izmaku. Na tome, kaù ubanci, ne}e stati izraàva ju}i uvjere-nje da }e i u 2012. biti kvalitetnihpro jekata ko je }e kreditno ispratiti.

Radovi} je na pri jemu zahvalionovinarima i medi jima iz RS zaobjektivno pra}enje rada Nove ban-ke, izraàva ju}i o~ekivanje da }e ina kra ju 2012. za jedno obilje iti jo{bolje godi{nje poslovne rezultate.

No va banka obiljeìla uspje{nu godinuUspjehOstvarili rast usvim klju~nimsegmentimaposlo vanja

No vaposlo vnica

Hypo

banke uSara je vu

F O T O

M .R A D U L O V I ]

UlaganjaNedostatakpodstica ja bioprepreka zamnogepotenci jalnein vestitore

Svrha: Naknada,ko jom se

u 2012. planiraprikupiti 5,7miliona KM,predvi|enaza godi{nju

proizvodnjustru jeiz obnovlji vih

izvora odoko 69

giga vat-~aso va

Uz pomo} sub venci jabi}e isplati vo

proizvoditi stru ju izobnovlji vih izvora

Ra~un za stru ju ve}i"~iste" energi jezbog

REPUBLIKA SRPSKA OD 2012. POÎNJE FINANSIJSKUPODR[KU OBJEKTIMA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE



2029.12.2011.Ekonomija

Sb!eoj!dj!v!gb!csj!dj!MHsb!woji!flsb!ob!v!jt!.up•opk!Lj!oj!tuv!qj!mj!tv!v|usbkl!pcvt!ubw!mkb!kv~jof!lf!qspj!{wp!eof!mj!oj!.kf-!tb!pq!|uj!mb!kf!lpn!.qb!oj!kb/!Sb!eoj!dj!MH.btuv!qj!mj!tv!v!|usbkl!qsp!.uft!uv!kv~j!{cph!tnb!.okf!okb! vpcj•bkf!ojiop!wp!hp!ej|!okji!cp!ov!.tb/!Qsfe!tub!woj!db!gb!.csj!lf!v!Tf!vmv-!LmfsPin-!qpu!wsej!mb!kf!ebkf!ep!|mp!ep!of!tv!hmb!.tj!db!t!sb!eoj!dj!nb/

Kb!woj!evh!Gsbo!dvt!lfqbp!kf!{b!1-:!pe!tup!up!.lpn!usf~fh!lwbs!ub!mb!jj{op!tj!2-7:!cj!mj!pob!fwsb)3-3!cj!mj!pob!ep!mb!sb*!jmj96-4!pe!tup!csv!up!ep!.nb~fh! qsp j!{wp!eb-pckb!wjp!kf!kv•f!gsbo!.dvt!lj!Ob!dj!pobm!oj!jo!tuj!.uvu! {b! tub!uju!tuj!lv)JO!TFF*/!Wmb!eb!p•flv!.kf!eb!kb!woj!evh!ob!lsb!.kv!hp!ej!of!cv!ef!95-:

pe!tup!csv!up!ep!nb~fhqspj!{wp!eb-!|up!kf!wj!|f!vpeop!tv!ob!93-4!pe!tupv!3121/!hp!ej!oj/

REVIZOR Veliki pad dobiti"Amazona"

NJU JORK - Dobit "Amazona" je u tre}em kvartalu pala za goto-vo tri ~etvrtine - 73 odsto - i izno-sila 63 miliona dolara, a ukom pani ji su strahovit padopravdali ulaganjem u kapacitetei razvoj, prvenstveno tableta Kin-dle Fire, ko jim èle konkurisati"Appleovom" iPadu.

Iako pad dobiti za 73 odsto ni sampo sebi ni je dobra vi jest, investitore

je jo{ vi{e zabrinula ~injenica da jedobit po akci ji podbacila u odnosuna o~ekivanja analiti~ara.

Neto dobit po dionici u tre}emkvartalu iznosila je 14 centi, dok jeu istom razdoblju pro{le godine, ka-da je online trgovac ostvario 231

milion dolara dobiti, bila 51 cent. Ali, tu ni je kraj lo{im vi jestima iz

"Amazona". Iz kompani je su upo-zorili da bi u ~etvrtom kvartalu, po-slo vi~no dobrom za ve}inutrgovaca, jer uklju~uje i sezonu ku-povanja boì}nih poklona, moglizabiljeìti operativni gubitak u visi-ni 200 miliona dolara. Ako do toga zaista i do|e, {to je

jo{ daleko od sigurnog, budu}i dau online trgovcu isti~u kako bi re-zul tati operativnog poslo vanjamogli varirati izme|u minusa od200 i plusa od 250 miliona dola-ra, to }e biti prvi "Amazonov"operativni gubitak u vi{e od 10godina. (Agenci je)

VA[IN GTON - Ameri~kiekonomista, nobelovac Dòzef [tiglic oci jenio je da }e 2012. go-dina biti gora od ove i da bi tomogla biti posljednja godinaevra.

[tiglic smatra da su kolapspoliti~kog odlu~ivanja u SAD iekonomska kriza u Evropi "ma~jika{alj" za ono {to bi se moglo do-goditi naredne godine, ponajpri je

zbog nesposobnosti politi~ara dapokrenu prave poteze, umjesto daumjetno odràva ju status kvo.

"Dan kona~ne naplate - kada}e se evro raspasti ili }e Evropapreduzeti odlu~ne poteze ko ji }e

evru obezbi jediti normalno fun-kcionisanje, mogao bi do}i ve}2012. godine.

Me|utim, evropski politi~kilideri vjerovatno }e u~initi sve{to je u njihovoj mo}i da taj danodgode. Evropa }e nastaviti dapati, a s njom i ci jeli svi jet", pro-gnozira [tiglic u analizi za "Gulf Times".

Ameri~ki ekonomista smatrada se evro "iznad povr{ine" drì

jo{ samo zahvalju ju}i potezimaEvropske centralne banke, ko ja,

iako to sama nikad ne}e priznati,ef ekt ivno fina nsi ra zaduènedràve. (Agenci je)

[tiglic: 2012. zadnjagodina evra

PesimizamEvropa }enasta viti dapati, a s njomi ci jeli svi jet

Zna~aj:Putin zahvalio

Turskoj zakona~no

odobrenje zaizgradnju

''Ju`nog toka''u speci jalnojekonomskojzoni Turske

MOSKVA - Turska je dalaRusi ji zvani~nu dozvolu za pola-ganje gasovoda "Ju`ni tok" u te-ritori jalnim vodama Turske uCrnom moru, izjavio je premi jerRusi je Vladimir Putin.

"@elio bih da zahvalim Turskojza njeno kona~no odobrenje za iz-gradnju 'Ju`nog toka' u speci jalnojekonomskoj zoni Turske", prenijela

je agenci ja Interfaks izjavu Putinako ju je dao tokom susreta s turskimministrom energetike Tanerom Jil-dizom u Moskvi.

Prema izja vama tur-skih zvani~nika, ko je su oni daliza agenci ju Reuters, sporazum jepostignut u utorak u Ankari zavrijeme pregovora rukovodstva"Gazproma" s minis trom Jildi-zom, a odgovara ju}i dokument

potpisan je ju~e u Moskvi.Putin je, tako|e, rekao da su se

Turska i Rusi ja dogovorile o pro-duènju dva vaè}a sporazuma oizvozu ruskog gasa na 2021. i 2015.godinu.

Poslije razgovora izme|u Puti-na, zamjenika ruskog pemi jera Igo-ra Se~ina i Jildiza potpisan je paketod tri dokumenta o izvozu gasa uTursku, prenijela je agenci ja Itar-Tass.

Izvr{ni direktor "Gazproma" Aleksej Miler i generalni direktorturske energetske kompani je "Bo-tas" Fazil Senel potpisali su potre-bne dokumente za isporuke ruskoggasa Turskoj posredstvom "Gazpro-meksporta".

"Ju`ni tok" je planiran za go-di{nji transport63 mili jarde ku-bnih metara ruskog

gasa u Evropu, po~ev od 2015, za-obilaze}i tranzitne zemlje - Ukra ji-nu i Bjelorusi ju.

Vrijednost tog pro jekta je pro-cijenjena na 15,5 mili jardi evra.

"Gazpromu" u pro jektu"Ju`ni tok" pripada 50 odsto udjela,itali janskoj energetskoj kompani ji"Eni" 20 odsto, dok francuska firmaEDF i njema~ka "Vinter{al" ima jupo 15 odsto u~e{}a.

Interesantno je da je Miler uponedjeljak prvi put izjavio da Ru-si ja moè da odustane od gradnjegasovoda "Ju`ni tok".

Miler je tad naveo da ako seRusi ja dogovori s Ukra jinom u vezis kupovinom ukra jinskog gasovodaonda joj vi{e ne}e

biti potreban"Ju`ni gaso-vod".

" G a z -prom" èli dakupi najma-nje 50 odstoakci ja ukra jin-s k o g

gasovoda, dok bi u Ki jevu htjeli davlasnik bude me|unarodni konzor-ci jum gdje bi Ukra jina, Rusi ja i za-padni investitori bili vlasnici potre}ine gasovoda ko ji bi trebalo dase u bliòj budu}nosti kapitalno re-montu je.

Ukra jina nema novca dasama remontu je duga~ki gasovodko ji joj godinama donosi mili jardedolara.

Za sada u "Gazpromu" ne èleda detaljni je obja{nja va ju mo-gu}nost odusta janja od ju`nog kra-ka, iako je donedavno i premi jerVladimir Putin uvjeravao stranepartnere da }e se taj gasovod sigur-no graditi.

Predsjednik Ukra jine Viktor Ja-

nukovi~ je vi{e puta javno pozivaoKremlj da odustane od skupog pro je-kta "Ju`nog toka" ~ija bi izgradnja ubliòj budu}nosti u~inila ukra jinskigasovod nerentabilnim. Ekspertitvrde da bi obnova ukra jinskog ga-

sovoda bila najmanje tri puta jef -tini ja od

g r a d n j e"Ju`nog

toka".

Bitna podr{ka za veliki magistralni gasovod

I Turci za "Ju`ni tok"

Kapacitet"Ju`ni tok"planiran jeza godi{njitransport63 mili jardekubnihmetara gasa

"Gazprom" ipakne odusta jeod "Ju`nog toka"

Putinzado voljan

razvo jemsituaci je



21



2229.12.2011.Scena

Ne vena VR@INA

Ulazak u 2012. godinu i po-red ekonomske krize ko jase osjeti u ci jelom svi jetu,bi}e veseo i raskala{an, a

slavna lica uglavnom su odlu~ilada Novu godinu proslave radno, uek skluzivnim klubovima i na veli-kim javnim proslavama, gdje }enjihova po java dati auru glamurai samim tim mu povisiti ci jenu.

Oni ko ji su uspjeli da dogo-vore nastupe za "najlu|u" no} ugodini obogati}e svoj ku}ni bu-dèt za velike sume, me|utim,ima i onih ko ji }e upravo zbogtoga {to smatra ju da mnogo vri-

jede, ostati bez ikakvog honoraraza do~ek Nove godine.

I pored o{trih kriti-ka zbog skandala u vezi s razvo-dom, Kim Karda{i jan je i daljeveoma popularna, te je jedanklub iz Las Vegasa odlu~io da

je angaù je za novogodi{njuno}. Rialiti diva }e 31. decem-bra biti doma}ica novogodi{-nje proslave ko ja }e se odr atiu no}nom klubu "Tao" i za to}e dobiti 600.000 dolara.

Jedan od njenih speci- jalnih zadataka bi}e da gon-gom ozna~i po~etak nove2012. godine.

Kim ni je jedina po-znata li~nost ko ja }e na ovajna~in popuniti svoj budèt.Fergi, pjeva~ica grupe

"Blackeyed peas", zaradi}e75.000 evra time {to}e svo jim prisus-tvom uveli~ati ur-ku u novomno}nom lokaluhotela "Mirage"u Las Vegasu.

Lin dziLoh an je,izme|u dese-tina ponuda za

jednu od naj-boljih tezgi go-dine, odabrala

klub "Mansion"na Ma jami Bi~u,poznato "igrali{te"za mlade ljude sa

vi{kom novca. Ci- jena ulaznice ko ju }emorati da plate oni ko-

ji ele da ulazak u 2012.godinu proslave u ovom

klubu je 200 dolara, alimnogi ljudi, izgleda, sma-tra ju da je to adekvatna ci-

je na za zabavljanje u dru{-tvu problemati~ne starlete.Prednost ove lokaci je je utome {to }e i vlasnici naj-

jef tini jih ulaznica uìvatiu otvorenom baru ve} oddevet uve~e, {to bi, prici jenama pi}a ko je vla-da ju na ovakvim mjesti-ma, bio dobar dil i bezLindzi Lohan.

[on - Di diKombs ili Pi Didi, ~uvenireper, za Novu godinu }enastupiti u novootvorenomklubu LIV u okviru neda-

vno renoviranog hotela "Fontenblo"u Ma jami ju. Na ovom vi{e negofensi de{avanju ulaznica }e sta jati250 dolara, a program ve~eri jeuobi~a jen za takva de{avanja: henesi}e biti to~en kao voda i slu{a}e semuzika sa ritmovima ko ji udara jupravo u stomak. Najskuplja kartasta je 5.000 dolara, za ko ju sumu sedobi ja pravo na sjedenje u eksklu zi-

vnom separeu ko ji }e op-sluìvati seksi hostese.

Bend "RedHot Chili Peppers"pjeva}e na priva-tnoj zabavi mili jar-dera Romana Abramovi~a. Na-ime, za proslavu

Nove godine,ko ju }e Abra-movi~ do~ekatisa pri jateljimabi}e pripre-mljena njego-va skupocjena

jahta na karip-skom ostrvuSen Bart. Ne-

ke zvi jezde,pak, ostale suneangaòvane

jer su zahtijevaleprevisoki honorar.

To je slu~aj sa KetiPeri ko ja je tra ila

200.000 dolara za kon-cert u novogodi{njoj no}i.

E{ton Ku~er je od jedan onih ko ji su odbili sveponude, jer je èlio da pro-slavi dolazak Nove godine sanajbliìm pri jateljima, dokMara ja Keri ni je dobila ni je-dan poziv, uprkos spremnostida nastupi za 500.000 dolara.

PopularnostI pored o{trih

kritika zbogskandala u vezis razvodom,Kim Karda{i jan

je i dalje veomapopularna

Preskupa: Mara ja Keri ni jedobila ni jedan poziv, uprkos"spremnosti" da nastupi za500.000 dolara

E{ton Ku~er

Karda{ijanova }e

za pojavljivanje na

no vogodi{njoj zaba vi

dobiti 600.000 dolara

Keti Peri traìla200.000 dolara

za nastup uno vogodi{njoj

no}i

Za no} za ra des to tine hil jada $

Lindzi Lohan za No vu godinu nastupau jednom klubu na Ma jami Bi~u

[on - Didi Kombs

Bend "Red Hot Chili Peppers" pje va}ena zaba vi Romana Abramo vi~a

Fergi }e u"najlu|oj"no}i pje vatina jednojùrci u Las

Vegasu

H o n o ra r i

k o j e } e

s la v n i d o b i t i

na p r o s la v i

N o v e

g o d i n e



23



2429.12.2011.Scena

Mirsa da LINGO

Vi{e od 500 Saraj li jaokupilo se ju~er u Ze-

maljskom muze ju BiHkako bi podràlo ovuinstituci ju ko ja bi od Nove godi-ne mogla zatvoriti vrata za posje-tioce, jer je vi{e niko ne finansira.

Adnan Busuladì}, direktor Ze-maljskog muze ja BiH, te ~lanoviUpravnog odbora ove instituci je ju~ersu se obratili gra|anima i novinarimakazav{i da su o te{koj situaci ji obavi-

jestili sve nivoe vlasti u BiH, ali i viso-kog predstavnika Valentina Incka.

Busuladì} je poru~iovlastima da angaù ju kantonalnupolici ju da ~uva muzej, jer kad"Elektrodistribuci ja" isklju~i stru ju,vi{e ne}e raditi alarm i bit }e ugro-èni vri jedni eksponati.

"Bez muze ja nema ni dràve, jer kako o~ekivati prosperitet BiHbez posto janja kulturnih instituci jako je ba{tine njenu histori ju", rekao

je Samir Arnautovi} iz RektorataUniverziteta u Sara jevu.

Dubravko Lovreno vi}, histori-~ar i predsjedava ju}i Komisi je zao~uvanje nacionalnih spomenikaBiH, smatra da je dràva BiH kom-promitirana.

"Ovaj muzej preìvio je ~etiripoliti~ka sistema i tri rata, a sad smou situaci ji, kada demokratski bira-mo, da sahranju jemo kulturne insti-tuci je, nauku i obrazovanje", rekao

je Lovrenovi}.En ver Imamo vi}, his-

tori~ar i biv{i direktor muze ja, ka-zao je da je sramotno to {to radevlasti u BiH, jer su radnici muze ja uratu od vatre, lopova i granata us-pjeli sa~uvati eksponate.

"Muzej ~uva blago ove dràveko je je vri jedno ne milione, negomili jarde maraka. Sama 'Sara jevskahagada' proci jenjena je na 200 mili-

ona KM i tu vri jednu knjigu smosa~uvali od bjelosvjetskih agenata i

{pi juna u ratu, a sad je nemaromvlasti dovodimo u opasnost da budeukradena", rekao je Imamovi}.

Ibrahim Spahi}, direktor Me|u-narodnog centra za mir i Festivala"Sara jevska zima", poru~io je da mu-zej ni je samo briga Sara jeva, negosvih gradova u BiH i svih gra|ana.

"Zemaljski muzej BiH ~uvahistori ju svih naroda i svih gradovau BiH i zato treba da ga za jedni~kispasavamo", rekao je Spahi}.

U toku protesta u Zemaljskommuze ju stigla je informaci ja od Da-

mira Ma{i}a, federalnog ministraobrazovanja i nauke, da }e VladaFBiH poku{ati izdvo jiti sredstva zaovaj muzej.

Veliki broj studenataokupio se ju~er u muze ju sa zasta-vama BiH i transparentima na ko ji-ma je kratko pisa lo "Prigodantransparent".

Neformalna grupa mladih ljudiokupljena na Facebooku organizi-rala je potpisivanje petici je da oba-

veze prema kulturnim instituci jamaod zna~a ja za dràvu privremeno

preuzme Federaci ja BiH. Za sat ipo, koliko su tra jali protesti u mu-ze ju, ovi mladi ljudi prikupili suoko 500 potpisa ko je }e uru~itipredstavnicima Vlade FBiH.

Muhiba Kaljanac, di-rektorica Historijskog muze ja BiH,na javila je da }e i ova in stituci jazbog te{ke finansijske situaci je za-tvoriti svo ja vrata za posjetioce, ali iza zaposlenike. Vrata je ve} zatvori-la Umjetni~ka galeri ja BiH.

Preminuoîta iz filma"Tarzan"

Iz skloni{ta za ìvotinje naFloridi saop{teno je da je u 80.godini preminuo mu`jak {im-panze îta, poznat po filmovimao gospodaru dùngle Tarzanu iztridesetih godina pro{log vi jeka.

U saop{tenju se navodi da jeîta preminuo 24. decembrazbog zasto ja u radu bubrega.

Direktor skloni{ta Debe Kobrekla je lokalnim medi jima da je

îta bila izvanredna ìvotinja,da je voljela da crta prstima.

[impanza je bio popularanzbog uloga u filmovima o "Tar-zanu" uz glumca Dòni ja Vaj-smilera. U skloni{te je stigla saglum~evog imanja oko 1960.godine.

D. PA VLO VI]

êtvrti brak pjeva~ice [inejdO'Konor tra jao je samo 18 dana.Pjeva~ica je na svo joj internetstranici na javila da se razvodi odBari ja Heridà, za ko jega se udalapo~etkom decembra.

Ona je u srcepara ju}oj porucinapisala da su ona i Bari za jedno ì-vjeli samo sedam dana, a na Badnjeve~eri su odlu~ili da prekinu svo juza jednicu.

Poznata Irkinja kao razlog zakrah braka je navela pritisak ko ji suna njenog, sada ve} biv{eg supruga,vr{ili njegovi poznanici.

"Tri sata nakon zavr{etka sva-

dbene ceremoni je odre|eni ljudibliski mome suprugu pokazali su dase ne slaù s na{im brakom. Smetalo

im je {to sam na vjen~anju pu{ilamarihuanu jer ne pi jem alkohol.Moj suprug je bio veoma povri je|enpona{anjem njemu bliskih ljudi",napisala je pjeva~ica.

O'Konorova je svo jim fanovi-ma kazala da su se ona i Herid` ras-tali sporazumno, te da }e i dalje bitiu dobrim odnosima.

"On je divan mu{karac i ja gaveoma volim. @ao mi je {to nisamobi~na ena. Te{ko mi je priznati, ali

mislim da smo pogri je{ili {to smouletili u brak na brzinu. Bio je ve-oma nesretan i zbog toga sam odlu-~ila da okon~am na{ brak jer je onisuvi{e fin da bi to u~inio", dodala jeO'Konorova.

Par se vjen~ao 8. decembra uLas Vegasu, nakon tri mjeseca za-bavljanja.

Fotografi ja Ejmi Vajnhaus, ko- ju je na njenom posljednjem kon-certu u Beogradu snimio fotograf

Branislav - Bra jan Ra{i}, progla-{ena je za jednu od fotografi ja go-dine po izboru britanskog lista"Guardian".

Londonski dnevnik je ju~e obja-vio ri jetko sugestivan Ra{i}ev por-tret pjeva~ice ko ja se rukama"ogra|u je" od mikrofona tokomkoncerta na U{}u u Beogradu 18.

juna. On je bio ekskluzivni, odno-sno jedini zvani~ni fotograf na tomkoncertu, a njegove fotogra fi je

objavili su mnogi svjetski medi ji."Koncert je zaista bio debakl, aliEjmi Vajnhaus je bila moj kli jent i

ja sam je profesinalno {to lep{e sni-mao, a ljudski {titio. Po{to je umrla,svet je video i neke mo je uznemiru-

ju}e fotografi je iz ko jih se vidi koli-ko je bila u nevolji", izjavio jeRa{i}.

Ejmina fotografi jame|u najboljima

Inici jati va: Gra|anipotpisi vali petici ju da oba vezeprema kulturnim instituci jamaod zna~a ja za BiH pri vremenopreuzme FBiH

Jo{ jednoj bh. kulturnoj ustanovi pri jeti zaklju~avanje vrata

Razvod nakon

18 dana braka

Protestom protivzatvaranja muze ja

Proma{ajiPje va~ici[inejd O'Konorni ~et vrti brakni je donio sre}u

BlagoEksponatisu vri jednimili jarde, sama''Sara jevskahagada''proci jenjena

je na 200miliona KM

Sa biv{im suprugom osta je u pri jateljskim odnosima

F O T O

N . U G L J E [ A

Neiz vjesna sudbinabrojnih eksponata Prostori je Zemaljskog

muze ja BiH bile ispunjenegra|anima



25Scena

Gdje je dobrazabava, tu su ili jepe hrvatskemanekenke Lo-rena Kova~ i Ni-na Kupre{anin.Uvi jek tip-topsre|ene, ne bje-è od fotoapara-ta, kao ni odzgodnih, uspje-{nih mu{karaca.Prazni~ne ùrkesjajna su prilika

da pokaù svo jeatribute i takodo|u do novihmodnih anga-`mana.

Branislava Vukeli}, novinarka Novinske agenci jeRS (Srna), i \ur|i jana Vu jovi}, novinarka ATV-a,tokom konferenci ja za novinare i sli~nih doga-|a ja ~esto razmi jene iskustva. Pripadnice "se-dme sile" ne dopu{ta ju da se u njihovom posludogode gre{ke i zato rado nadogra|u ju znanje.

F O T O

V . S T O J A

K O V I ]

Da vor PA VLO VI]

Mnoge holivudske pro-dukcijske ku}e èleda zaborave godinuko ja se bliì kra ju

zbog ostvarenja ko ja ne samo danisu bili prihva}ena kod gledala-ca, ve} se nisu ni isplatila. "MarsNeeds Moms" je iza{ao 11. mar-

ta, a njegov budèt bio je 150 mi-liona dolara. Film, ipak, ni jepobrao simpati je publike te jezaradio samo 39 miliona.

"Arthur", film "Warner Bro-sa", u ko jem glume Rasel Brend,Helen Miren i Dènifer Garner po-javio se 8. aprila. Budèt mu je bio

40 miliona dolara, a zaradio je sa-mo 45,7 miliona. Strip "GreenLantern" je bio daleko poznati ji odfilmskog ostvarenja, u kom glumeRa jan Rejnolds i Blejk Lajvli. Bu-dèt mu je bio 200 miliona, a zara-da daleko manje od o~ekivane, tek219,9 miliona. "Cowboys & Ali-ens", film sa Dani jelom Kregom iHarisonom Fordom, iza{ao je kra-

jem jula, a uprkos odli~nim glum-cima, sa budètom od 163 milionadolara, zaradio je 178,8 miliona. Ufilmu o Konanu "Conan the Barba-rian" glume Dèjson Momoa i Ro-uz Mekgovan, a budèt mu je bio90 miliona dolara. I pored zani-mljive pri~e o varvarinu, zaradio je

samo 48,8 miliona. Na javljivankao hit "I Don't Know How SheDoes It", film sa Sarom DèsikomParker, zvi jezdom seri je "Seks iGrad", imao je budèt od 24 mili-ona dolara, a zaradio je samo 30,5miliona.

Film "The Thing"iza{ao je sredinom oktobra, a unjemu glume Meri Elizabet Vin-

sted i Dòel Edgerton. Njegov bu-dèt i ni je bio veliki, 38 milionadolara, ali je zarada bila jo{ manja27,4 miliona.

Od filma "The Big Year", uko jem glumi komi~ar Stiv Martinsa Ovenom Vilsonom, mnogo seo~ekivalo. Ipak, njegov tvorac ne-

ma ~ime da se pohvali, s obziromna to da je film sa budètom od 41miliona dolara, zaradio samo 7,4miliona.

Da li film sa Dòni jemDepom moè da bude proma{aj?Sude}i prema zaradi "The RumDiary" od 21,6 miliona dolara, iz-gleda da moè. Film je iza{ao 28.oktobra, a njegov budèt bio je 45

miliona. Film o pingivnu ko ji ste-pu je "Happy Feet Two" zaradio jemilione i milione dolara te se o~e-kivalo da }e i njegov nastavak do-ìvje ti isto. Medutim, iako jenjegova zarada bila 115 milionadolara, ni je pokrila budèt ko ji jeiznosio 135 miliona dolara.

Filmski proma{a ji u godini na izmaku

Budèti veliki,gledanost mala

Propast:Budèt filma"Mars Needs

Moms"iznosio 150

milionadolara, a filmzaradio samo

39 miliona

Podba~ajFilm "HappyFeet Two"

zaradiomilionedolara, anjegovnasta vakpodbacio

Strip "Green Lantern" biodaleko poznati ji od

filmskog ostvarenja

"Mars NeedsMoms"



2629.12.2011.Scena

Ne vena VR@INA

K

omad "Odumiranje me-|eda", po tek stu Branka

]opi}a i u reì ji Ale-ksandra Pe jakovi}a,premi jerno je izveden u utorak nave~e na sceni "Petar Ko~i}"Narodnog pozori{ta RS (NP RS)u Banjaluci.

Ova zanimljiva komedi ja po~i-nje ve} u holu NP RS, gdjeCKUDM "Veselin Masle{a" izvodigluvo glamo~ko, a opaske ko je iz-govara Joka, odnosno glumica Gor-dana Milinovi}, nasmi jale supubliku ve} na stepenicama.

Reìser Aleksandar Pe ja-kovi} obja{njava da ]opi} dugovremena ni je igran u pozori{tu.

"]opi} je vi{e posmatran kao

pisac ko ji zabavlja narod, me|utimon pi{e o ozbiljnim problemima udru{tvu. Zahvalju ju}i sjajnoj adap-taci ji teatrologa Rade Simovi}a, ko-

ji je na neki na~in spo jio tri njegovadjela i to 'Odumiranje me|eda', tepripovi jetke 'Koza' i 'Izbor drugaSokrata', dobili smo jednu cjelinu uko joj sve funkcioni{e s igrom i pje-smom", rekao je Pe jakovi}.

Prema njegovim ri je~ima, krozovaj komad prvenstveno su èljelida ukaù na "kruènje me|eda" upolitici.

"Med vjedi kao ugroènavrsta odumiru, ali na{i medvjedi za-pravo nikada ne odumiru i mislimda bi pravi naziv bio (ne)odumira-nje me|eda, ali iz po{tovanja prema]opi}u, ko ji je mislio da }e me|ediodumri jeti, zadràli smo taj naslov",

obja{njava Pe jakovi}.Gluma~ke role u ovom koma-

du pripale su Ognjenu Kopuzu, Ra-denki [eva, Sandri Ljubo jevi},Svetlani Popovi}, Danilu Poprènu,Zoranu Stani{i}u, Aleksandru Stoj-kovi}u, Dobrici Agatonovi}u, \ur-

|i Vuka{inovi}, @eljku Erki}u iVladimiru \or|evi}u.

Gl uma c AleksandarStojkovi} tvrdi da je ~injenicada je ovaj ]opi}ev komad sve-vremenski, te da se danas ni jemnogo toga promi jenilo u odnosu

na vri jeme kad je isti napisan."Jedina razlika je {to

je tada sve svaljivano na me|ede,samo ne znam preko koga danasna|u da se operu i spasu", komenta-ri{e Stojkovi}.

Doda je da je ]opi} potpunozaboravljen kao pisac, te da smo semi u RS o njega mnogo ogri je{ili, ada je ova predstava u NP RS samomali gest ove pozori{ne ku}e da

uka e na zna~aj ]opi}a kao stvara-oca.

Komedi ja Branka ]opi}a na sceni "Petar Ko~i}" NP RS u Banjaluci

Ukazali na "kruènjeme|eda" u politici

Demi Muru psimatraì utjehu

Slavna glumica Demi Mur utje-hu zbog razvoda od mla|ahnogsupruga E{tona Ku~era poku{avaprona}i u ku}nim ljubimcima.

Kako bi zaboravila na ljubavneprobleme, kupila je tri psa, a njenak}erka Rumer objavila je na Twit-teru fotografi ju jednog {teneta.

Pretpostavlja se da je Rumer ipredloìla majci da kupi ku}neljubimce kako nikad ne bi bila sa-ma kod ku}e.

Glumica je odlu~ila da ostavi su-pruga kada je saznala da ju je pre-vario s 23-godi{njom Sarom Lil,

na njihovu {estu godi{njicu braka.Iako je imala razlog za podno-{enje zahtjeva za razvod braka, to-liko je tugovala da ni{ta ni je jela.Sada ima samo 45 kilograma i iz-gleda bolesno mr{avo.

R.E.M.fano vimapoklanjapjesme

^lanovi grupe R.E.M. u sep-tembru su na javili raspad, alipri je kona~nog odlaska, bend jefanovima odlu~io pokloniti jo{dvi je pjesme.

Ri je~ je o numerama sa ìvog

nas tupa, "Perfect Circle" izLondona i "Life And How ToLive It", iz Meksika.

R.E.M. je jedan od najpozna-tni jih i najdugovje~ni jih rokben do va u istori ji muzike.Osnovan je davne 1980. godi-ne.

D. PA VLO VI]

Okupljanje ekipe popularneseri je iz devedesetih godina pro-{log vi jeka "The Fresh Prince of Bel Air" u ve}ini je pobudilanajljep{a sje}anja, ali ne i glumi-ci Dènet Hubert, ko ja je glumi-la Vivi jen, tetku Vila Smita.

Na fotografi ji ko ju je Smitpostavio na Facebook pro{le se-dmice nema Dènet, {to i ne ~udi

jer se ona ne voli prisje}ati tog ne-pri jatnog perioda svo je kari jere.

"Nikada se ne}emo ponovookupiti, jer ja nikada ne bih radila

ni{ta sa seronjom kakav je VilSmit", prokomentarisala je Dènetspekulaci-

je o po-

novnom okupljanju ekipe popular-ne humoristi~ne seri je.

Ona je dodala da je Vil Smit jo{ nezreo i egocentri~ni mani jak inikada se ne}e desiti ponovno oku-pljanje ukoliko joj se ne izvini, ma-da smatra da on ne zna {ta zna~i tari je~. Hubertova je popularnu seri junapustila tokom {este sezone, a zasve je okrivila Smita, tvrde}i da jedobila otkaz zato {to je odbi jala damu se pokori. Sa druge strane,Smit je svo jevremno sve negirao,kazav{i da je Dènetin lo{ karakterkriv za to {to je dobila otkaz. S ob-zirom na to da ni nakon 20 godina

glumci nisu uspjeli zakopati ratnusjekiru, mnogi poznavaoci glumacavjeru ju da do pomire-

nja ne}eni do}i.

Dènet Hubertljuta na Vila Smita

Posmatranje: ]opi} je posmatrankao pisac ko ji zabavlja narod,

me|utim on pi{e o ozbiljnimproblemima u dru{tvu

Odumiranje AleksandarPe jako vi} smatrada med vjedi kao

ugroèna vrstaodumiru, ali dana{i med vjedizapra vonikada

ne odumiru

"Odumiranjeme|eda"sve vremenskikomad

F O T O

G . [ U R L A N



27Scena

Bolnica "St. Luke's Roose-velt" na Menhetnu u Nju jor-ku ju~e je bila pod opsadomnovinara i fotoreportera, jersu o~ekivali pjeva~icu Bi jonsNouls, ko ja je trebalo da do|eda se porodi. Osoblje i obez-bje|enje bolnice je bilo u pri-pravnosti.

Dvi je medicinske sestre pot-vrdile su da je pola sprata bolni-ce, na ko jem se nalazi luksuzniapartman, rezervisano za poro-|aj VIP osobe. Ri je~ je o istomapartmanu u ko jem je pjeva~ica

Ali{a Kiz na svi jet doni jela sinaEgipta.

Iz menad`menta slavne pjeva-

~ice ni je bilo ni{ta potvr|eno, jeli osoba ko ja o~eku ju, a ~i ji seidentitet skriva, zaista Bi jons. Sobzirom na to da je u devetommjesecu trudno}e, svi su o~eki-vali da u{eta u bolnicu.

Bolnica podopsadom zbogBi jons Nouls

Brazilski model Alesandra Ambrosio, ko ja ve} ima trogo-di{nju k}erku Anju sa zaru-~ni kom i kalifor nij skimbiznismenom Dèjmi jem Ma-zurom, uskoro }e dobiti drugodi jete. Alesandra je u ~etvrtom mje-

secu trudno}e, a sre}nu vi jest je zaru~niku saop{tila jo{ useptembru. Sada je to pri-znala i u intervjuu zabrazilski ~asopis "Is-toe Gente" rekav {ikratko: "Dobi}u bebu."Priznala je da se veomavesele prinovi te su se ona i

zaru~nik nadali da }e imati jo{djece.

"Porodica je najva`ni ja stvarza mene i ja sam odu{evljena {to

}emo dobiti jo{ jednog~lana. Sre}na sam daimam porodicu punupodr{ke i ljubavi. To jepravi blagoslov", za-

klju~ila je 30-go-di{nja manekenka.

Niko ne moèvjerovati da je ovamanekenka, an|eo"Victoria's Secre-ta", bila trudnakada je pro{etalapistom u donjem

ve{u. Izgledala je mr{avo i za-nosno, a ve} je

bi la trudna trimjeseca. Model jo{ne zna pol djeteta.

Predivna Brazilka unovoj kampanji za lje-

to 2012. godine "Victo-ria's Secreta" bezbri`notr~kara plaòm i br~ka seu moru.

Alesandra Ambrosio

~eka drugu bebu

Pjeva~ grupe "Aerosmith"Stiven Tajler tre}i put }e uplo-viti u bra~nu luku, a ovaj putplanira se oèniti 38-godi{-njom djevojkom Erin Bradi, sko jom je u vezi pet godina.

Stiven ju je zaprosio velikimdi jamantnim prstenom tokomodmora na Hava jima. Par je uvezi od 2006. godine, otkako se

pjeva~ rastao od supruge TerezeBarik.Frontmen "Aerosmitha" iza

sebe ima dva braka i ~etvorodjece. Tajler je bio u vezi s mo-delom Bebe Bjuel, s ko jom jedobio k}erku Liv Tajler. Godine1978. èni se Sirindom Foks, s

ko jom, tako|e, dobi ja k}erkuMiju. On i Foksova se razvode1987, da bi se godinu kasni jeoènio modnom dizajnerkomTeresom Barik. S Teresom dobi-

ja dvo je djece, k}erku êlsi Ta-lariko i sina Tadà MonroaTalarika.

Tajler je u prili~no dobromdru{tvu, jer je decembar me|u

najìvljim periodima u godini zaprosidbu. Prema istraìvanju koje je sprovela stranica The-Knot.com, 39 odsto od 20.000ispitanika zaru~ulo se izme|unovembra i januara, a nevjero-vatnih 16 odsto prosidbi izgovo-renih je u decembru.

Sti ven Tajlerse èni tre}i put

Trudno}aModel je u~et vrtommjesecutrudno}e, asa Mazurom

ve} imak}erku

Da vor PA VLO VI]

Zahtjevna svekrva, te{kahaljina i pi jani gosti su sa-svim bezaleni problemi,kakve sve muke ~eka ju

mladence {irom svi jeta.Na Sjevernom Borneu novope-

~eni bra~ni parovi ima ju trodnevnuzabranu kori{tenja toaleta. Medenimjesec bi trebalo da bude uìvanje u

strasti, ali te{ko da je to mogu}e zapripadnike Tidong za jednice.Parovi tri dana i tri no}i posli je

vjen~anja ne smi ju da koriste toalet.Da bi bili sigurni da mladenci nekr{e pravilo, ~lanovi porodice nasmjenu ~uva ju kupatilo. Ovaj naj-blaè re~eno ~udan obi~aj preduzi-ma se kao za{titna mjera, da bi parìvio dugo, sre}no i sa puno djece.

U Ukra jini je na snazi spa-ljivanje provodadìke. Na tradici-onalnim vjen~anjima posto ji jedanneobi~an i moglo bi se re}i pesimis-ti~ki obi~aj. Ve} o~eku ju}i mogu-}nost razvoda u budu}nosti, iako suse tek vjen~ali, na samoj ceremoni jimladenci spalju ju lutkicu ko ja pred-stavlja provodadìku, osobu ko ja ih

je spo jila.U [kotskoj se ocrnju je nevjes-

ta. No} pri je vjen~anja drugaricemladu potapa ju u kiselo mli jeko,uginulu ribu, katran i per je, a zatim

je vode na pi}e. Su{tina ove vjeko-vne tradici je, pod nazivom "ocrnji-vanje nevjeste", je da pripre mimladu za poniènja i probleme s ko-

jima }e se sresti u braku.

Na ostrvu Markiz u Tahiti ju"prostiru" ljudski "tepih" za mladen-ce. Mladenci hoda ju preko ~lanovaporodice i gosti ju.

Svi svato vi legnu na ze-mlju stvara ju}i ljudski "tepih", prekokoga prelaze mladenci. Ne zna sezna~enje ovog ~udnog obi~a ja.

U Ju`noafri~koj Republici jeobi~aj da se ljudi vri je|a ju. Naime,za vri jeme vjen~anja mladina i mla-doènjina porodica razmjenju ju

uvrede, a svaki sljede}i krug je sveùstri ji.

Da li ste tip osobe ko ja uvi jekpla~e na svadbama? Pa, u Kini svakaèna je taj tip, jer prema bizarnoj tra-dici ji, mlada mora da pla~e svakogdana mjesec dana pri je vjen~anja. Tubi trebalo da joj se pridruè svi enski~lanovi porodice. Na dan vjen~anjauz suze nevjesta mora da otpjeva pje-smu ko jom oplaku je brak.

Prema jednom indijskom vjero-vanju, djevoj~ica ro|ena sa zubomko ji je ve} probio desni mora da sevjen~a sa ìvotinjom ina~e }e bitiprokleta.

U Mauritani ji, da bi pokazaosvo ju mo} i status, mu{karac mora dase oèni debelom djevojkom. U ritu-alu ko ji se naziva leblouh, djevojkestare od pet do 15 godina {alju na"farme masti" i na silu hrane hiljada-ma kalori ja kako bi se brzo ugo jile.Kada bi odbile hranu djevojke bi ~es-to bile i pretu~ene.

Bizarni rituali na vjen~anjima {irom svi jeta

ToaletPripadnici

Tidongza jednice nesmi ju dakoriste toalet tridana i tri no}iposli je vjen~anja

Pla~ i vri je|anje

svadbeniobi~a ji

Na Sje vernom Borneu ima ju najteà isku{enja

Drugarice u[kotskoj

"ocrnju ju"mladu

U Mauritani ji mu{karac morada se oèni debelom dje vojkom

Mladenke u Kinisvakode vno pla~u mjesecdana pri je vjen~anja

Ritual:No} pri je

vjen~anjau [kotskojdrugaricemladu

potapa juu kiselomli jeko,uginulu ribu,katran i per je,a zatim je

vode na pi}e



Svijet829.12.2011.

SAD traèosloba|anjeTimo{enko ve

WB!\JO!HUPO!.!TBE!tv!qp!{wb!f!wmbt!j!Vlsb!j!of!eb!qvt!fob!tmp!cp!ev!Kv!j!v!Uj!np!|fo!lp-cjw!|v!qsf!nj!fs!lv-!ptv!}f!ovob!tf!ebn!hp!ej!ob!{b!wp!b{cph!{mp!vqp!sf!cf!qp!p!ab!b/!

Tufku!ef!qbs!unfou!kf!j{sb!{jpsb!{p!•b!sf!okf!pemv!lpn!Bqf!.mb!dj!poph!tv!eb!v!Lj!kf!wv-!lp!kjkf!pecb!djp!abm!cv!ptv!}f!of-!jep!ebp!eb!cj!usf!cb!mp!eb!Uj!.np!|fo!lpwb!j!esv!hj!{b!uwp!sf!.oj!qp!mj!uj!•lj!mj!ef!sj!jnb!kv!qsb!wpeb!v!qp!uqv!opt!uj!v•ft!uwv!kvv!#qp!mj!uj!•lpn!aj!wp!uv#!Vlsb!kj!.of/!)Bhfo!dj!kf*

Nemar krivza nesre}u

QF!LJOH!.!Lpo!tusv!lups!tlfhsf!|lf!j!of!nbs!op!sv!lpwp!e!tuwp!lsj!wj!tv!{b!kf!eov!pe!obk!wf!~ji!af!kf!{oj!•lji!of!tsf!~b!vLj!oj-!lb!eb!kf!v!kv!v!qp!hj!ov!p51!mkv!ej-!b!wj!|f!pe!311!qp!wsj!kf!}f!op/

Ep!of!tsf!~f!kf!ep!|mp!lb!ebkf!kf!ebo!pe!tv!qfs!cs{ji!wp!{p!.wb!jt!lp!•jp!j{!|j!ob-!b!ewb!okf!.hp!wb!wb!hp!ob!qb!mb!tb!npt!ub/Wp{!wf!mj!lf!cs{j!of!tbp!csb!~bpkf!pe!Ibo!heapvb-!qsj!kft!up!oj!.df!qsp!wjo!dj!kf!Eaf}boh-!b!of!.

tsf!~b!tf!ef!tj!mb!Wfoeapv/E/Sb/

Potukli sesve{tenici

WJ!UMF!KFN!.!Cp!aj!~op!tqsf!nb!okf!v!dslwj!Isjt!p!wph!sp!}f!okb!v!Wj!mf!f!nv!qsf!b!tmp!kf!vuv!•v!j{nf!}v!twf!|uf!oj!lb!j!np!ob !i b! h s •l f ! q s b!wp !tmb!wo fdslwf!j!kfs!nfo!tlf!bqpt!pm!tlfdslwf-!kfs!tv!qsf!ls|j!j!qsb!wj!peb!of!qsf!b!{f!pesf!}f!oj!qspt!ups/ Benj!ojt!usb!dj!kv!obe!dslwpn-

lp!kb!kf!obk!tub!sj!kb!v!J{sb!fmv-!{b!.kf!eoj!•lj!ej!kf!mf!sj!np!lb!up!mj!•lj-

qsb!wp!tmb!woj!j!kfs!nfo!tlj!twf!.|uf!oj!dj/!Twb!lj!pqb!af!oj!qsj!mb{phsb!oj!•f!opn!qspt!up!sv!vov!ubsdslwf!np!af!j{b!{wb!uj!tqps-!qp!.tf!cop!up!lpn!tqsf!nb!okb!{bqsp!tmb!wv!qsb!wp!tmb!woph!Cp!aj!.~b/!)Bhfo!dj!kf*

Kamionusmrtio27 osoba

BLSB!.!V!of!tsf!~j!v!Hb!ojqp!hj!ov!p!kf!obk!nb!okf!38!mkv!ejlb!eb!kf!lb!nj!po!djt!fs!ob!tbwp!epn-!vtmkfe!lwb!b!ob!lp!•oj!db!nb-!veb!jp!v!hsv!qv!mkv!ej/

Of!tsf!~b!tf !ep!hp!ej!m b !vnkft!uv!Tf!okb!Cf!sb!lv-!of!eb!mf!.lp!pe!hsb!eb!Wj!of!cb-!veb!mkf!.oph!plp!tup!uj!ov!lj!mp!nf!ub!sbpe!qsj!kft!up!oj!df!Blsf/

Qp!mj!djk!tlj!{wb!oj!•ojl!Nbs!ujo Btb!npb!sf!lbp!kf!eb!tv!43ptp!cf!qp!wsj!kf!}f!of/!)Bhfo!dj!kf*

StoP

BUENOS - Kristina Fernan-dez (58), argentinska predsjedni-ca, oboljela je od raka i oti}i }e naoperaci ju 4. januara, saop{teno je

ju~e iz Vlade. Alfredo Skosimario, portparol

argentinske vlade, rekao je da jeoboljenje zahvatilo {titnu `lijezdu,ali da se ni je pro{irilo i na druge di-

jelove ti jela.Oboljenje je otkriveno 22. de-

cembra tokom rutinskog pregleda.Fernandezova }e svo ja ovla{te-

nja na 20 dana predati potpredsje-dniku Amadou Bubduu, ko ji }evr{iti du`nost predsjednika Republi-ke do 24. januara.

Energi~na predsjednica Argen-tine, na ko joj se ne primje}u ju zna-kovi bolesti, uìva veliku

popularnost me|u gra|anima, iako jeusvo jila vi{e kontroverznih zakona.

Fernandezova je nedavno po-~ela drugi predsjedni~ki mandat na-kon pobjede na izborima. Ona je slako}om osvo jila drugi ~etvorogo-di{nji predsjedni~ki mandat, obe-}av{i da }e nastaviti da sprovodimjere za ja~anje ekonomskog rasta ismanjenje inflaci je.

Speci jalisti kaù da ovaj tip

karcinoma ima visoku stopu preìv-ljavanja, s obzirom na to da paci jen-ti dobro reagu ju na terapi ju.

Dopisnik BBC-ja prenosi da jeobjava bolesti predsjednice izazvala{ok u argentinskoj javnosti.

Ina~e, njen slu~aj ni je usa-mljen, jer su ~etiri lidera ju`noame-ri~kih zemalja posljednjih nekolikogodina operisali karcinom.

Naime, Ugo âvez, predsjednikVenecuele, operisan je ove godine,Fernando Lugo, predsjednik Para-gva ja, te Luiz Inasio Lula da Silva,biv{i predsjednik Brazila, tako|e suoperisani. I trenutna predsjednicaBrazila Dilma Rusef imala je sli~nihproblema. Njoj su 2009. godine ot-krili karcinom limfnih `li jezda u ra-nom stadi jumu. (Agenci je)

Predsjednica Argentine bolu je od raka

Na j v e }a

a m n e s t i ja u

i s t o r i j i a k t u e l n o g

k u ba n s k o g r e i ma Oslobo|eno

2.500 zatvorenika

KARAKAS - Kuba je oslo-bodila 2.500 zatvorenika u okvi-ru amnesti je 2.900 ljudi, najve}eu istori ji aktuelnog kubanskog

reìma.Naime, zatvorenici su oslobo-|eni prethodnih dana u okviru "no-vogodi{nje amnesti je" pri je posjetepape Benedikta [esnaestog, preno-si Rojters.

Ovo je najve}a amnesti ja u is-tori ji te zemlje, u okviru ko je jeoslobo|eno i pet politi~kih zatvo-renika.

Raul Kastro, kubanskipredsjednik, rekao je da je Dràvnisavjet garantovao amnesti ju 2.900zatvorenika.

Kastro isti~e da je amnesti ja"human gest".

U zvani~nom saop{tenju Vla-da ni je direk tno povezala ovuodluku s posjetom pape Benedikta,ko ji bi trebalo da do|e na Kubu na

prolje}e, ali je navela da }e zatvo-

renici biti oslobo|eni nakon "broj-nih" zahtjeva ~lanova porodica ivjerskih instituci ja, prenosi Rojters.

Kubanski lider isti~e da

su oslobo|eni oni preko 60 godinastarosti, ugroènog zdravlja, ène imladi zatvorenici bez kriminalnogdosi jea, a ~ak i oni zatvorenici ko jisu po~inili "zlo~ine protiv bezbje-dnosti dràve".

Kubanski predsjednik rekao jeda je 86 zatvorenika iz 25 zemaljatako|e na listi onih ko ji bi trebaloda budu amnestirani.

Elizardo San~ez, {ef nezavisne Kubanske komisi je za

ljudska prava, potvrdio je da je oslobo|eno 2.500 ljudi usvim kra jevima zemlje i da}e taj proces biti nasta-

vljen."Kubanska komi-si ja pozdravlja oslo-ba|anja, ali i àli{to je ovaj gestograni~en, budu}ida je izme|u70.000 i 80.000Kubanaca u zatvo-ru", rekao je San~ez.

Kuban ska vlada imedi ji, me|utim, nisu na-ro~ito komentarisali amn-esti ju.

Pri tisnu ta naredbamaiz Katoli~ke crkve, Kuba je tokompro{le godine oslobodila 130 poli-ti~kih zatvorenika.

Kubanski disidenti kaù da je jo{ najmanje 60 osoba "iza brave"

zbog politi~kih razloga. (Agenci je)

Kategori je: Iz pritvora pu{teni stari ji od 60 godina, ugroènogzdravlja, ène i mladi bez kriminalnog dosi jea, ali i oniko ji su po~inili "zlo~ine protiv bezbjednosti drà ve"

StanjeIzme|u 70.000i 80.000Kubanacatrenutno je

u zatvoru

Du`nostFernandezo vaide na operaci ju4. januara, a nadu`nost se vra}anakon 20 dana

Na energi~nojpredsjednici se

ne primje}u juznako vi bolesti

FOTO AFP

Raul Kastro isti~eda je amnesti ja"human gest"

^lano vi porodica i vjerskihinstituci ja rani je su protestima

traìli osloba|anje zatvorenika



Svijet 29

Islamska Republika na javila zatvaranje Hormu{kog moreuza

TEHERAN - Iran je zapri je-tio da }e zatvoriti Hormu{ki mo-reuz i tako onemogu}iti izvoznaf te iz Persijskog zaliva, ukolikoZapad ograni~i iranski izvoz"crnog zlata".

Naime, Zapad razmatra daograni~i iranski izvoz naf te zbognjegovog spornog nuklearnog pro-

grama. Istovremeno, oko 80 odstoiranskih deviznih prihoda poti~e odizvoza naf te.

Reza Rahimi, potpred-sjednik Irana, rekao je da Iran neèli nepri jateljstvo, ali da Zapad ku-

je zavjeru protiv Teherana."Ukoliko svi jet èli u~initi ovu

regi ju nesigurnom, mi }emo u~initi

svi jet nesigurnim", izjavio je ParvizSarvari, poslanik iranskog parla-menta. Ratna mornarica Irana upra-vo izvodi desetodnevne manevre uoblasti Hormu{kog moreuza. To-kom vje`bi prvi put je predstavljen iupotrijebljen novi torpedo doma}eproizvodnje.

"Za iransku armi ju nema ni{ta

lak{e od zatvaranja moreuza Hor-muz. Ali, za sada, nema potrebe zanjegovim zatvaranjem, zato {tokontroli{emo Omanski zaliv i ima-mo kontrolu nad tranzitom", rekao

je ju~e glavni komandant iranskemornarice Habibolah Sadàri.

Kroz 54 kilometra {irok more-uz prolazi 40 odsto svjetske naf te i

njegovo zatvaranje imalo bi ogro-man uticaj na svjetsku ekonomi ju.

Mark Toner, portparolStejt departmenta, nazvao je prije-tnje "praznima". On je ocijenio da

je to "jo{ jedan poku{aj Teherana daskrene pa`nju sa stvarnog proble-ma, a to je njegovo uporno nepri-hvatanje me|unarodnih nuklearnih

obaveza".EU je saop{tila da ne}e odu-

stati od novih sankcija Iranu uprkospretnje Teherana.

Gotovo trenutno po objavljiva-nju ove informaci ja cijena naf te nasvjetskom trì{tu sko~ila je za 73centa, {to se smatra prvom reakci-

jom na prijetnju Irana. (Agenci je)

Bnjs! Njs!{b !If!lnb!uj- Bnf!sj!lb!obd!jsbo!tlph!qp!sj!.kf!lmb-!lp!kfh!Jsbo!pq!uv!av!kfeb!kf!|qj !kvo! bnf!sj!•lfDfo!usbm!of!pcb!wkf!|ubk!ofbhfo!dj!kf!)DJB*-!tv!p•b!wbtf!tb!tnsuopn!lb!{opn/

Uv!aj!mb|!uwp!kf!{b!usb!aj!mptnsuov!lb!{ov!{b!If!lnb!uj!.

kb!kfs!kf!#qsj!{obp!eb!kfpcv!•fo!v!TBE!j!eb!kf-!qpqp!wsbu!lv!v!TBE-!qmb!oj!sbpeb!tv!hf!sj!|f!eb!kf!Jsbov•ft!uwp!wbp!v!uf!sp!sjt!uj!•ljnbluj!wopt!uj!nb!v!esv!hjn!{f!.nmkb!nb#/

If!lnb!uj!kfw!bewp!lbu-!of!.hj!sb!pq!uv!acf/

[pi junu CIA pri jeti smrtna kazna

Hormu{kimoreuz

Poku{aj: Ovo je poku{aj Teherana da skrene pa`nju sa stvarnog problema, kazao Toner

Kroz 54 km {irok moreuzprolazi 40 odsto svjetske nafte

Iranskapodmornica

tokom vojne vje`be

Iran pri je ti zbog"crnog zla ta"



Svijet 29.12.2011.30

BEJRUT - Sirijske vlasti oslo-bodile su 755 uhap{enih tokom de-vetomjese~ne pobune protivre ima predsjednika Ba{ara Asa-da, javila je dràvna agenci ja SA-NA.

SA NA navodi da su zadrànioni zatvorenici "~i je su ruke krvave".

Osloba|anje zatvorenika je je-dan od uslova mirovnog plana Arap-ske lige, ~i ji su posmatra~i u utorakzapo~eli misi ju posjetom Homsu.

Sa druge strane, Me|unarodnaorganizaci ja za ljudska prava "Hju-man rajts vo~" (HRV) optu ila je si-

rijsku vladu za premje{tanje vi{estotina zatvorenika na vojne lokaci jeko jima misi ja Arapske lige nemapristup. Nevladina organizaci je za-hti jeva od Arapske lige da traì pris-tup svim zatvorima u skladu sazaklju~enim sporazumom sa sirij-skom vladom.

Posmatra~i Arpaske lige ju~e su

nastavili svo ju misi ju u Siri ji, dannakon posjete Homsu, gdje je pro-testovalo oko 70.000 ljudi.

Istovremeno, ~etiri pripadnikaregularne sirijske vojske su ubi jena,

a 12 je povri je|eno u zasjedi ko ju supostavili dezerteri u provinci ji Dera,koli jevci protesta protiv sirijskog re-ìma, saop{tila je sirijska Organiza-ci ja za za{titu ljudskih prava.

Tro jica Libanaca ko ja su ranje-na kada su sirijski vojnici pucali nanjihovo vozilo u blizini libansko-si-rijske granice preminula su u bolni-ci u Libanu, saop{tili su bolni~kiizvori. (Agenci je)

Proda va~

iz Tunisaosoba godineLONDON - Britanski ~aso-

pis "Tajms" proglasio je oso-bom godine Tuni{aninaMohameda Buazizi ja (26), ko-

ji je o~ajni~kim ~inom samo-spaljivanja pokrenuo tuni{ku"revoluci ju jasmina" i "arap-sko prolje}e".

"Buazizi, uli~ni prodava~,ko ji je nadahnuo 'arapsko pro-lje}e', je li~nost godine", napi-sao je dnevnik na naslovnici.

Buazizi se zapalio u o~a ju inemo}i pred zgradom lokalnevlasti jer mu je oduzeta dozvo-la za prodavanje povr}a, a ni jeimao novca da plati mito poli-

ci ji ko ja ga je usput tukla i vri- je|ala."Bouazizi ni je bio revoluci -

onar, ali njegov usamljeniprotest pokrenuo je talas po-bu na ko je su preobr azi leBliski istok", navo di"Tajms". (Agenci je)

KAIRO - Su|enje Hosni ju Mu-baraku, svrgnutom egipatskompredsjedniku, nastavljeno je po-slije tromjese~ne pauze zbog nje-

gove bolesti.Odbrana je sudu, kao dokaz Mu-

barakove nevinosti, podnijela za-htjev za razmo tra nje slu~a jevanasilja i ubi janja poslije svrgavanjaMubaraka.

Mubaraka terete za sau~esni{tvo uubistvu vi{e od 800 demonstranatatokom antivladinih protesta u janu-aru i februaru. Ukoliko bude pro-gla{en krivim, mogla bi da mu budeizre~ena smrtna kazna. On je od ha-p{enja bio u bolnicama, a ljekari iadvokati kaù da ima oboljenjesrca.

Mubarakovo su|enje po~elo je uavgustu. Rani ja ro~i{ta ometali susukobi izme|u tuìla{tva i odbrane,zbog ~ega je sudi ja zabranio prisus-tvo medi ja svjedo~enju visokihdràvnih zvani~nika.

Mubaraku i njegovoj dvojici si-nova ko ji su u zatvoru, na teret sestavlja i korupci ja.

Ju~era{nje ro~i{te tra jalo je samonekoliko sati, a sudi ja je nastavakzakazao za 2. januar. (B92)

Nastavljeno su|enje

Hosniju Mubaraku Siri ja oslobodila755 demonstranata

PJONGJANG - Uprkos hla-dnom vremenu, desetine hiljadauplakanih stanovnika SjeverneKore je ispratile su ju~e na ulica-

ma Pjongjanga svog pokojnog li-dera Kim Jong Ila, na pogrebnojceremoni ji ko ja je zavr{ena ispa-ljivanjem 21 po~asnog plotuna.

U po grebnoj povorci, tokomprvog dana dvodnevne ceremoni je,

ju~e su bili najvi{i zvani~nici voj-ske i parti je, a na njenom ~elu bio

je Kimov sin i nasljednik KimJong Un.

Ceremoni ja je po~ela u10 ~asova po lokalnom vremenu,kada su Kim Jong Un i najvi{i voj-ni i partijski rukovodioci odali po-sljednju po~ast biv{em vo|i u

memori jalnoj palati.Vojna povorka je potom pro{la

kroz centar Pjonganga u pratnji vo-zila sa Kimovim tijelom i povorke

automobila s vijencima i najvi{imrukovodiocima.Pogrebna po vorka

krenula je i vratila se do memori- jalne palate Kumsusan, u ko joj jeKimovo tijelo bilo izloèno i u ko-

jem se ~uva tijelo njegovog oca,osniva~a Sjeverne Kore je Kim IlSunga.

Dràvna televizi ja po~ela je ju~e da emitu je snimke po~etka ce-remoni je uz tvrdnju da je rije~ o di-rek tnom prenosu. Dràvnaagenci ja KCNA javila je da su hi-ljade gra|ana i vojnika iza{le na

ulice glavnog grada Sjeverne Ko-re je kako bi o~istili ulice prekrive-ne snijegom.

Veoma malo detalja o sahrani

je poznato {iroj javnosti, a poslje-dnjem opro{ta ju ne}e prisustvovatistrane delegaci je.

Tijelo Kim Jong Ila danima jebilo izloèno u memori jalnoj palatiKumsusan, gdje, ispod kristalnogpokrova, leì i balzamovano tijelonjegovog oca Kim Il Sunga.

Sahrana lidera Sjeverne Kore- je je prilika za iskazivanje lo jalnos -ti dràvi i nasljedniku Kim JongUnu.

"Ovaj bi jeli sni jeg ko ji padapodsjetio me je na generalova djelai natjerao mi je suze na o~i", rekla

je dràvnoj televizi ji uplakana Seo\u Rim, djevojka sjevernokorejskivojnik.

Da i priroda àli za dra-gim vo|om, pokazao je i sni jeg ko-

ji je pao preko no}i, a ko ji mnogismatra ju djelom Kim Jong Ila.

"Pa kako i nebo ne}e plakati,

kad narod Sjeverne Kore je ronikrvave suze za svo jim vo|om", re-kao je jedan vojnik.

Kim Jong Un, ko ji jo{ nema30 godina, u centru je interesova-nja svjetske javnosti od o~evesmrti. Dràvni medi ji su ga naziva-li "velikim nasljednikom" i "vrho-

vnim vo|om".Dvanaestodnevna àlost u ze-

mlji zvani~no }e biti zavr{ena da-nas nacionalnim pomenom itrominutnom ti{inom ta~no u po-dne. Vozovi, brodovi i druga vozilai m a{ine oglasi}e se sirenama u~etvrtak u podne.

Kim Jong Il preminuo jeu subotu, 17. decembra, od sr~anogudara, a vi jest o njegovoj smrtiobjavljena je dva dana kasni je.(Agenci je)

KaznaBiv{em

predsjednikuEgipta pri jetismrtna kazna

RukeZadràni onizatvorenici "~i jesu ruke krva ve"

U Homsu protesto valooko 70.000 ljudi

FOTO AFP

U PJONGJANGU POÊLA SAHRANA PREMINULOG LIDERA

Su ze isni jegza KimJong Ila

Po~ast: Kim Jong Un i naj vi{i vojni i partijskiruko vodioci odali posljednju po~ast biv{em

vo|i u memori jalnoj palati

SuzeNarod Sje verneKore je ronikrva ve suzeza svo jim

vo|om, rekao

jedan vojnik

Na ~elu pogrebne po vorkebio Kim Jong Un

FOTO AFP

Uplakani gra|aniispra}aju "velikog vo|u"



Jo!gps!nb!dj!kf!lp!kf!wbn!of!lp!tb!pq!.|ub!wb!jnb!kv!twp!kf!qsb!luj!•op!j!lp!sj!top{ob!•f!okf/!Pcsb!uj!uf!qba!okv!ob!sb!{mj!•j!uftv!tsf!uf!jmj!ob!jo!uf!sf!tbo!uof!jef!kf-!lp!kfjnb!kv!cj!ubo!vuj!dbk!ob!eb!mkj!upl!qp!tmp!.

wof!tb!sb!eokf/!Ptnj!tmj!uf!ep!csv!of!lv!bldj!kv/!Qp!usv!ej!uftf!eb!tb!•v!wb!uf!pq!uj!njt!uj!•lp!sb!tqp!mp!af!okf!j!qp!wkf!sf!okf

v!twph!qbs!uof!sb/!Of!lp!~f!wbt!pcsb!ep!wb!uj!ob!tlp!spj{v!{f!ubo!ob!•jo!lp!kj!{b!tmv!av!kf!wb!|f!jt!lsf!op!vwb!ab!wb!okf/Wb!aop!kf!eb!qsb!wjm!op!vt!nkf!sb!wb!uf!twp!kv!lsf!buj!wovfofs!hj!kv/

Wb!aop!kf!eb!vqp!usj!kf!cj!uf!twp!kf!ej!.qmp!nbu!tlf!nb!oj!sf!v!tv!tsf!uv!t!qp!.tmp!wojn!qbs!uof!sj!nb/!Qp!of!lbe!usf!cb

tb!•v!wb!uj!pe!tuv!qoj!dv-!qp!tf!cop!v!tj!uv!bdj!kj!lb!eb!kf!uf!|lpqsf!ewj!ekf!uj!of!•j!kj!qp!uf{!jmj!vmp!hv!v!{b!kf!eoj!•lpk!bldj!kj/Qsb!uj!wbt!mkv!cb!woj!oft!lmbe!jmj!qp!nb!mp!mp|!qsf!ep!tkf!~bk/Wb!nb!of!ept!ub!kv!sb!{v!nj!kf!wb!okf!j!ep!csb!wp!mkb-!b!wb!|fnqbs!uof!sv!vqps!optu!j!tb!np!qp!v{!eb!okf/!Qp!wsf!nf!op!twb!.lp!np!sb!v!of!•f!nv!eb!qp!qvt!uj/!Pcsb!uj!uf!qba!okv!ob!qsb!.wjm!oj!kv!jt!isb!ov-!qsj!kb!~f!wbn!wj!|f!wj!ub!nj!ob!jmj!mb!l|b!ej!kf!ub/

Qsp!ob!mb!{j!uf!qsb!wj!tnj!tbp!jmj!{b!.ep!wpmk!tuwp!v!sb!{mj!•j!ujn!tj!uv!bdj!kb!.nb-!lp!kf!ekf!mv!kv!qp!{j!uj!wop!ob

wb!|f!sb!tqp!mp!af!okf!j!pcp!hb!~v!kv!wb!|f!aj!wp!uop!jt!lvt!uwp/Of!usf!cb!eb!tf!{b!lmb!okb!uf!j{b!mb!aof!tlsp!nopt!uj!qsfeqp!tmp!wojn!tb!sb!eoj!dj!nb!jmj!v!esv|!uwv!wp!mkf!of!ptp!cf/Of!npk!uf!ep!{wp!mj!uj!eb!of!lp!of!qp!usf!cop!usqj!{cph!wb!|jiqp!hsf!|oji!qsp!dkf!ob!jmj!of!lji!fnp!uj!woji!jmv!{j!kb!lp!kf!usf!.ov!uop!jnb!uf/!Qpt!uv!qj!uf!qp!twp!kpk!tb!wkft!uj/!Qpe!tuj!•j!uflpe!tf!cf!wf!ebs!evi!j!qp!{j!uj!wof!nj!tmj/

Zabava 319.12.2011.

Lpo!ub!luj!sbk!uf!ptp!cv!lp!kb!jnbep!wp!mkop!qp!v{!eb!of!jmj!ef!ub!mkofjo!gps!nb!dj!kf!p!qp!tmp!wojn!qsj!mj!lb!.nb/!Twp!kf!jo!uf!sf!tf!of!usf!cb!eb

wf!{v!kf!uf!tb!np!{b!pesf!}f!oj!ujn!tb!sb!eoj!lb-!wf~!ep!{wp!.mj!uf!tf!cj!np!hv!~optu!|j!sfh!qp!hmf!eb!ob!qp!tmp!wov!bo!hb!.ap!wb!optu/!Of!nb!sb!{mp!hb!eb!tf!vmkv!mklv!kf!uf!of!ljnmb!aojn!ob!eb!nb!jmj!fnp!uj!wojn!gbo!ub!{j!kb!nb!lp!kf!wbt!qsb!.uf/!Qp!lb!{b!~f!tf!eb!kf!tj!hvs!op!tb!np!pop!|up!kf!qsp!wkf!.sf!op/!Qp!usv!ej!uf!tf!eb!qp!cpmk!|b!uf!twp!kv!lpo!dfo!usb!dj!kv/

Qpe!tuj!•j!uf!lpe!tf!cf!lsf!buj!wovsb!ep!{ob!mptu!j!vqps!optu-!bmj!tb!npep!pof!hsb!oj!df!lp!kb!of!~f!qsfe!.tubw!mkb!uj!qsp!cmfn!eb!vt!qkf!|op

pt!uwb!sj!uf!twp!kf!qp!tmp!wop.gj!obo!tjk!tlf!ob!nkf!sf/!Jnbk!ufob!vnv!eb!wb!|j!tb!sb!eoj!dj!jmj!qsj!kb!uf!mkj!qp!of!lbe!lp!sjt!ufsb!{mj!•j!uf!lsj!uf!sj!kv!nf/!Qba!mkj!wj!kf!cj!sbk!uf!ptp!cv!t!lp!kpn!af!.mj!uf!fnp!uj!wop!eb!tf!pqvt!uj!uf!jmj!eb!vaj!wb!uf!v!of!lpk!jo!uj!.noj!kpk!{b!cb!wj/!Qsj!kb!~f!wbn!of!•j!kb!jt!lsf!ob!qba!okb!job!lmp!optu/!J{!ckf!hb!wbk!uf!ofv!nkf!sf!optu!j!sb!{mj!•j!uf!wj!ep!wffl!tusf!noph!qp!ob!|b!okb/

V!twpn!uj!qj!•opn!nb!oj!sv!sf!.bhv!kf!uf!tv!wj!|f!qp!op!top!j!lb!uf!.hp!sj!•op!pecj!kb!uf!sb{!hp!wps!t

pesf!}f!ojn!tb!sb!eoj!dj!nb/!Wb!aop!kf!eb!lpo!usp!mj!|f!uf!twp!kfmp!|f!ob!wj!lf-!of!nb!qp!usf!cf!eb!tf!jt!uj!•f!uf!qsfe!ptp!cpnlp!kb!lp!sjt!uj!esv!hb!•j!kb!qp!tmp!wob!nkf!sj!mb/!Qbs!uofs!jnb!op!.wf!qsj!hp!wp!sf!ob!wb!|f!qp!ob!|b!okf/!Of!npk!uf!jhop!sj!tb!ujpop!|up!•v!kf!uf-!sb!{nj!tmj!uf!qba!mkj!wj!kf!p!twp!kjn!nb!ob!nb/Np!hv!~f!kf!eb!tuf!of!hekf!qp!hsjkf!|j!mj/!J{!ckf!hb!wbk!uf!ob!.qps!of!tj!uv!bdj!kf!jmj!ptp!cf!lp!kf!wbt!tv!wj!|f!jsj!uj!sb!kv/

Of!lp!v!wb!nb!qpe!tuj!•f!ep!eb!uov!tv!.nokv-!tup!hb!of!af!mj!uf!hmb!top!eb!tf!j{kb|!.okb!wb!uf!p!twp!kjn!qp!tmp!wop.gj!obo!tjk!tljnqmb!op!wj!nb/!Jqbl-!qsf!wj!|f!ejt!lsf!dj!kf!t!wb!.|f!tusb!of!pt!ubw!mkb!of!lj!ofp!esf!}f!oj!jmj!qp!.

nb!mp!of!hb!uj!wbo!vuj!tbl!ob!plp!mj!ov/!V!tv!tsf!uv!twp!mkf!opn!ptp!cpn!qp!lb!aj!uf!wf!~v!pe!hp!wps!optu-!wb!aopkf!eb!ub!•op!ef!gj!oj!|f!uf!twp!kf!fnp!uj!wof!af!mkf/!Qp!wf!{v!kfwbt!tqf!lubs!sb!{mj!•j!uji!jo!uf!sf!tp!wb!okb!lp!kb!jnb!uf/!Wb!aopkf!eb!qsb!wjm!op!vt!lmb!ej!uf!twp!kf!nj!tmj!j!ptkf!~b!okb/

Of!ep!qb!eb!kv!wbn!tf!of!•j!kf!jef!kf-tup!hb!qba!mkj!wp!cj!sb!uf!tj!uv!bdj!kv!v!lp!kpknp!af!uf!cp!mkf!eb!j{sb!{j!uf!twp!kf!jo!uf!mf!.

luv!bm!of!jmj!qsb!luj!•of!tqp!tp!copt!uj/Vqp!usj!kf!cj!uf!tb!np!qsp!wkf!sf!ob!qsb!wj!mbqsj!qp!lv!|b!kv!eb!qsp!nj!kf!oj!uf!twp!kv

qp!tmp!wov!qp!{j!dj!kv/!Tub!mp!wbn!kf!eb!pt!uwb!sj!uf!twp!kf!ob!.nkf!sf!j!{b!up!of!qsjt!ub!kf!uf!ob!op!wj!vt!uv!qbl!v!mkv!cb!wopnej!kb!mp!hv/![ob!uf!eb!boj!nj!sb!uf!cmjt!lv!ptp!cv!jmj!eb!qsj!wv!.•f!uf!of!•j!kv!qba!okv/!Ob!mb!{j!uf!tf!v!tkbk!opk!qtj!ipgj!{j!•lpkgps!nj/

Tv!tsfu!tb!kf!eopn!ptp!cpn!ofep!op!tj!wf!mj!lp!pmb!l|b!okf!jmj!{b!ep!.

wp!mkb!wb!kv!~j!pe!hp!wps!ob!of!lbbluv!fm!ob!qj!ub!okb!p!qp!tmp!wojn!qsj!mj!lb!nb/!Tb!eb!tuf!qsj!.np!sb!oj!eb!tf!tv!p•j!uf!t!jt!uj!opn-!lp!kb!pe!tmj!lb!wb!sb!{mj!•j!ufof!qsb!wjm!opt!uj!ob!qp!tmp!wopk!tdf!oj!jmj!qp!nb!mp!sv!aoj!kj!ejptuwbs!opt!uj/!Jqbl-!vwj!kfl!np!af!uf!eb!sb!•v!ob!uf!ob!qp!.es|lv!twp!kf!qp!sp!ej!df/!V!ep!cspn!esv|!uwv!twj!kfu!plpwbt!vwj!kfl!np!af!eb!j{!hmf!eb!cp!mkf!j!mkf!q|f/!Mb!lp!tf!{b!.nb!sb!uf-!kfs!af!mj!uf!twj!nb!eb!vhp!ej!uf/!

29.12. Sre}an ro|endan

Dobrica ]osi}, srpski pisac, romansi-, ese jista i redovni ~lan SA NU, ro|en je. decembra 1921. godine u Velikoj Dre-vi, kod Trstenika.

[kolovao se u Srednjoj poljoprivre-

oj {koli "Sveti Trifun" u Aleksandrovcupskom, ali je prekinuo {kolovanje zajeme Drugog svjetskog rata i kasni je

vr{io Vi{u politi~ku {kolu "\uro Sako-}".

U toku NOB-a bio je politkom u Ra-nskom partizanskom odredu, urednikta "Mladi borac". Bio je prvi predsje-ik Savezne Republike Jugoslavi je 1992.993. godine.

U knjièvnost ulazi 1951. godine sasvo jim prvim djelom "Daleko je sunce".]osi} po~inje istrajno da radi na upozna-vanju moderne doma}e i evropske proze ifilozof ske i sociolo{ke nau~ne misli, ~ime

dospi jeva u vrh srpske knjièvnosti. Takood 1951. godine ]osi} posta je slobodanumjetnik, knjièvnik ko ji je napisao kul-tne romane: "Koreni", "Deobe", "Vremesmrti", "Vreme zla", "Vreme vlasti", ali imnoge druge.

]osi} je prvi dobitnik NIN-ove na-grade 1954. za roman "Koreni", a drugiput bio je njen lauerat 1961. godine za tri-logi ju "Deobe".

Na dana{nji dan 1890.godine ameri~ki voj-nici su, kod Ranjenogkoljena u Ju`noj Da-koti, masakrirali vi{eod 200 Indi janaca izplemena Si juks, me|unjima veliki broj enai djece. Si juksi su sje-

vernoameri~ki Indi-

janci nastanjenizme|u ri jeka Misisi-pi i Misuri. Si jukse is-prva nalazimo u

podru~ju prin~anihpolja u Minesoti, po-sebno se na vode jeze-ra Majl lejks. Borba zapre vlast nad poljimapirin~a izme|u îpa-

va i Si juksa do vela jedo progona Si juksa iztih kra je va. Oni ri jekuMisouri prelaze pri je

1750. godine. êsto su vodili bitke sa drugimplemenima i ameri-~kom vojskom.

1921.

Na dana{nji dan

Blp!of!lp!jnb!qsj!nkf!ecv!ob!wb|sbe-!qsj!iwb!uj!uf!ep!csp!ob!nkfs!ov!lsj!.uj!lv!v!tlmb!ev!t!qp!{j!uj!wopn!psj!kfo!.ub!dj!kpn/![b!usb!aj!uf!ep!cbs!tb!wkfu!pe

ptp!cf!lp!kb!jnb!ep!wp!mkop!qsb!luj!•oph!jt!lvt!uwb!v!qp!tmp!.wojn!peop!tj!nb/!Cf{!pc!{j!sb!ob!j{!wkf!tov!qp!{v!jmj!vmp!hvlp!kv!tuf!peb!csb!mj-!wb!|f!qp!ob!|b!okf!wkfs!op!pe!tmj!lb!wb!wb!.|f!fnp!uj!wop!sb!tqp!mp!af!okf!jmj!tmb!cptuj!lp!kf!qp!wsf!nf!opptkf!~b!uf/!Oj!kf!mb!lp!ep!cj!uj!pop!|up!af!mj!uf/!Of!nb!qp!usf!cfeb!qsf!dkf!okv!kf!uf!mj!•of!np!hv!~opt!uj/

Jo!tjt!uj!sb!okf!ob!jt!uj!oj!jmj!ob!ef!ub!mkopkqsp!wkf!sj!of!j{b!{j!wb!wf!mj!lp!pev!|fw!mkf!.okf!v!wb!|pk!plp!mj!oj/!Qp!usf!cop!kf!ebpe!csb!oj!uf!twp!kf!tub!wp!wf-!cf{!pc!{j!sb

ob!tb!{ob!okf!eb!tb!sb!eoj!dj!•ft!up!nj!kf!okb!kv!qp!tmp!wov!vmp!.hv!jmj!pq!dj!kf!lp!kf!{b!hp!wb!sb!kv/!Wb!aop!kf!eb!qsb!wjm!op!sb|!.•jt!uj!uf!t!of!ljn!mb!aojn!jmv!{j!kb!nb/!Of!np!af!uf!ep!cj!uj!twf|up!qsj!af!mklv!kf!uf-!wf~!tb!np!pop!|up!wbn!ov!ej!cmjt!lbptp!cb/!Cv!ej!uf!wj!|f!tb!np!lsj!uj!•oj!j!sf!bm!oj/!V!wf!•fs!okjn!tb!.uj!nb!qsj!kb!~f!wbn!sf!mb!ltb!dj!kb!jmj!of!lb!njs!oj!kb!{b!cb!wb/

Ekf!mv!kf!uf!wkf!|up!v!sb!{mj!•j!ujn!tj!uv!.bdj!kb!nb-!bmj!cf{!of!•j!kf!qp!es|lf!jmjbtjt!ufo!dj!kf!dj!kf!mb!qsj!•b!cj!np!hmbjnb!uj!esv!hb!•j!kj!upl!j!tnj!tbp/!Tup!.

hb-!of!npk!uf!qpu!dkf!okj!wb!uj!of!•j!kf!tqp!tp!copt!uj/!Wb!aop!kfeb!tb!•v!wb!uf!tb!np!lpo!usp!mv!jmj!eb!ekf!mv!kf!uf!tv!hft!uj!wopob!twp!kv!plp!mj!ov/!Of!nb!sb!{mp!hb!eb!tf!{b!csj!okb!wb!uf!jmj

eb!qp!ujt!lv!kf!uf!twp!kf!fnp!uj!wof!af!mkf!qsfe!cmjt!lpn!ptp!.cpn/!Qbs!uofs!{b!jt!ub!af!mj!jt!lsf!op!eb!wbn!vhp!ej/!Qpe!tuj!.•j!uf!lpe!tf!cf!wf!ebs!evi!j!ep!csp!sb!tqp!mp!af!okf/

Dobrica ]osi}

RJE[ENJA IZ PRO[LOG BROJA, VODORAVNO: BRITVICA,LESKOVAC, ALKOR, RI, GIRNA, ID, OGI, NONI, VICE, ROALD,FAL, MARINADA, @ENA, IPON, KACIGA, OPERATER.

WFMJLB-TOBAOB!MKVCBW

EBWBOKF!LSFEJUB-!QPWKFSF.OKB

BSP.NBUJ_OBMKFLPWJUB!CJMKLB

JOEJKTLJQKFTOJL N/!IVTFJO)//BE*

PUPL!V!QFS[J.

KTLPN![B.MJWV)/BWB/*

JOEVTUS/UFQJIBJWBOKJDB)LSBU/*

WFMJLJ!SJNTLJ

HPWPSOJL!J!QJTBD

QPUQJTOJL NKFOJDF-EBWBMBDBWBMB

QSF.BSBOU

FUWSUJQBEFA

OFTVH.MBTJDB

QJPO

TMPWB!J[B!#]#!J!#L#

[WJKF[EB!VTB[WKFA]V

PSMB

JBLPJNFENJMB-FEJOB

SJKFLB!VQBLJTUBOV)OB/*

PCJN

JMNTLJ!MVNBD-!PCFSU

QPWJL!LPOKVEB!JEF!VOB[BE

WSI!VBMAJSV

LPOKJ!FQTLJNFTNBNB

GJMP[PG-JNBOVFM

NV[J_LBESBNB!)NO/*

BWOBUF!J[JKF!V!VAOPKNFSJDJ

BMU

ESABWB!VB[JKJ

PWB!J[BU#!J!#C#

BNFSJ_LJJTUSBAJW/SPCFSU!FEWJOTSEACB

JOTFLU!TMJ_BO!Q_FMJ

PKJ!JNBPKV!NMJ.LB-!TOJ.HB!J!TM/

TMPWB!J[B#Q#!J!#OK#

QJSPU

UFQFO!JTUP^F!

[MBUB

LFS

OFQFS

BSFOPUFL!QP.V[FOPMJKFLP*



TV mreà229.12.2011.

PROGRAM PLUS1:/11!Cvn!cb-!dsub!oj!gjmn-!1:/21 Hbs!gj!mfe-!dsub!.oj!gjmn-!1:/36!Mj!kf!oj!{nbk-!dsub!oj!gjmn- 1:/61!Kb!.hp!ej!db!Cp!cj!db-!dsub!oj!gjmn- 21/26!Tj!sf!of- 21/61Mj!kf!oj!hsbe-!dsub!oj!gjmn-!22/21!Xjoy-!dsub!oj!gjmn-23/21!Tv!{f!Cp!tgp!sb-!tf!sj!kb- 24/11 Nj!mkf!oj!db-tf!sj!kb- 26/41 Lbe!mj|!~f!qb!eb-!tf!sj!kb- 27/31

Uf!tob!lp!ab!4-!29/11 Tqpsu!dfo!ubs-29/12 Of!qp!ckf!ej!wf!cbo!{v!lf-!{b!cb!woj!qsp!.hsbn-!31/11!Lbe!mj|!~f!qb!ebtf!sj!kb-!33/31Tqpsu!dfo!ubs-!33/33 Sf!dfqu!{b!vcjt!uwp!3

ATV 18/11! Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb- 81/12! Dsub!oj!gjmn-19/11!Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!1:/11!Cvn!cb-!dsub!ojgjmn-!1:/21! Ujnnz-!dsub!oj!g jmn-!1:/36!Gj!gj-dsub!oj!gjmn-!1:/51!Hbs!gjme-!dsub!oj!gjmn-!1:/61Esb!hpo!cbmm-!dsub!oj!gjmn-!21/26 Mj!kf!oj!hsbe-dsub!oj!gjmn-!21/61 Cb!lv!hbo-!dsub!oj!gjmn-!22/21Cvn!cb-!dsub!oj!gjmn-!22/41 Of!dfo!{v!sj!tb!op-22/56 Wj!kft!uj-!23/11! Tv!{f!Cp!tgp!sb-!tf!sj!kb-

24/11 Nj!mkf!oj!db-!tf!sj!kb-!25/11!Upq!|pq-!25/41Wj!{j!ub-!26/36 Bsf!ob!tqpsu-!26/41 Lbe!mj|!~fqb!eb-!tf!sj!kb-!27/41! Uf!tob!lp!ab!4-28/61 Wj!{j!ub-!29/11!Of!qp!ckf!ej!wf!cbo!{v!lf-{b!cb!woj!qsp!hsbn-!29/31 Qp!tmp!woj!lvst-2:/11 BUW!wj!kft!uj-!2:/46 Bsf!ob!tqpsu-!2:/51Wsf!nfo!tlb!qsp!hop!{b-!31/11 Lbe!mj|!~f!qb!.eb-!tf!sj!kb-!32/11! Lvs!tb!eaj!kf-!{b!cb!woj!qsp!.hsbn-!33/21 Wf!•fs!okf!wj!kft!uj-!33/31 Tqpsudfo!ubs!33/33! Sf!dfqu!{b!vcjt!uwp-34/46!Lvs!tb!eaj!kf

BEL21/11!Npk!hsbe-!21/21 Lv!ij!okj!db-!21/41 Twj!.kfu!ejw!mkj!of-!22/11 Tf!sjw!tof!jo!gps!nb!dj!kf-!22/26Ob!|b!tf!mb-!23/11 Tfs!wj!tof!jo!gps!nb !dj!kf-23/21 Qsj!•f!j{!lokj!ab!sf-!23/56! Uf!iop!mp!hj!kbeb!obt-!24/41!Tuwb!sb!okf!jt!up!sj!kf- 25/26!UW!Mj!.cfs!uj- 26/11 Cfm!cmjd-!26/21! Qmbz!opx-!26/31Np!cj!mf-!26/66!Qps!ubm-!27/11 Cfm!cmjd-!27/16Qp!tmp!woj!lsvh!28/11 Cfm!cmjd-!28/16!Uf!iop!mp!.hj!kb!eb!obt-!29/11 Cfm!cmjd-!29/26 Bhsp!tfs!wjt-

29/46 Twj!kfu!ejw!mkj!of-!2:/11 Cfm!cmjd-!2:/21Lv!ij!okj!db-!31/11 Cfm!cmjd-!31/21 Lp!sj!kf!oj-!ep!.lv!nfo!ubs!ob!fnj!tj!kb-!32/11 Cfm!cmjd-!32/16Tuwb!sb!okf!jt!up!sj!kf-!33/11! 33!•b!tb- 33/31

Ptmp!cp!}f!oj!Ifs!lvm

RTS17/11! Wft!uj-!17/16 Kv!ubs!okj qsp!hsbn-!19/11Kv!ubs!okj!eof!wojl-!19/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-1:/11!Wft!uj-!1:/16!Of!lj!op!wj!lmjo!dj-!tf!sj!kb!)s*-21/11!Wft!uj-!21/16 Tb!twjn!qsj!sp!eop-!sf!qps!ub!.ab- 21/46!Np!kb!mf!qb!Tscj!kb-!sf!qps!ub!ab-!22/11F.csp!kf!wj-!ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn!)s*-!23/11

Eof!wojl-!23/41 Fwsp!ofu-!ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!.hsbn-!23/46 Nft!up!{mp!•j!ob-!tf!sj!kb!)s*-!24/31-!25/61 J!kb!jnbn!ub!mf!obu-!{b!cb!woj!qsp!.

hsbn-!26/21 Pwp!kf!Tscj!kb-!27/11!Cf!mb!mb!}b-tf!sj!kb!)s*-!28/11!Eof!wojl- 28/31 \ub!sb!ej!uf-csf-!28/56 Cfp!hsbe!tlb!isp!oj!lb-!29/36!Plp-nb!hb!{jo-!jo!gp-!2:/11 Tmb!hb!mj!db-!lwj{-!2:/41Eof!wojl!3-!31/16! J{!wmb!•f!okf!ob!hsb!eb!OJT-qsf!opt-!31/19 Cf!mb!mb!}b-!tf!sj!kb-!32/21 Wf!mj!lj

j{b!{pw-!lwj{-!33/11 Wft!uj- 33/16 Eb-!np!aebof-!epl/!qsp!hsbn-!34/11 Wft!uj-!34/16!Nft!up{mp!•j!ob-!tf!sj!kb-!34/66! Eof!wojl-!11/21 Fwsp!.ofu-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!11/26 Ob!jwj!dj-!tf!sj!kb-12/21 Nsuwj!qsfe!tf!eoj!dj!!

VIKOM18/56 Uf!mf!|pq-!19/11 V!ob!|fn!bub!sv-!fnj!tj!.kb!p!qp!mkp!qsj!wsf!ej!19/41 Uf!mf!|pq-!1:/11 Isb!.ob!j!wj!op-!fnj!tj!kb!p!lv!mj!obs!tuwv-!1:/41 Kbtbn!uwp!kb!tv!ecj!ob-!tf!sj!kb-!21/11 Af!mkp!uf!lbv{!TNT!dibu-!2 3/11 Eof!wojl!SUT!2-!23/26

Uf!mf!|pq-!23/41 Tscj!kb!j!twfu-!sf!qps!ub!ab!24/56Uf!mf!|pq-!25/11 N.evs-!28/11! Uf!mf!|pq-!28/31\ub!sb!ej!uf-!csf-!jo!gps!nb!uj!woj!qsp!hsbn!28/56Isb!ob!j!wj!op-!fnj!tj!kb!p!lv!mj!obs!tuwv-!29/41Njt!uf!sj!kf!qpt!up!kb!okb-!obv!•opqp!qv!mbs!oj!qsp!.hsbn-!2:/41 Eof!wojl!SUT!3-!31/26 Tscj!kbo!.tlb!tdf!ob!.!vqj!uojl-!qp!mj!uj!•lj!upl!|pv-!32/11Ep!lb{!tuwb!sb!okb-!obv!•opqp!qv!mbs!oj!qsp!hsbn-33/41 Hmbt!Bnf!sj!lf-!jo!gps!nb!uj!woj!qsp!hsbn-

11/11 Bt!usp!mp!hj!kb-!12/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb

TV HA JAT17/41 Ep!csp!kv!usp!twj!nb-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn-19/61!Cvn!cb-!dsub!oj!gjmn-!1:/24 Nf!lb!oj!lf!vnj!tj!kj-!dsub!oj!gjmn-!1:/51!Ujnnz-!dsub!oj!gjmn-21/11!Hbs!gjme- dsub!oj!gjmn-!21/26!Esb!hpo!cbmm-dsub!oj!gjmn-!21/46!Cb!lv!hbo-!dsub!oj!gjmn-!22/15Xjo!lt-!dsub!oj!gjmn- 22/56!Wj!kft!uj- 23/11!Tv!{fCp!tgp!sb-!tf!sj!kb!24/11!Nj!mkf!oj!db-!tf!sj!kb!25/11Ep!nb!~j!db!Pwb!lp-!25/21! Npk!epn-!25/46Cjt!usp!CjI-!26/11 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn- 26/41Lbe!mj|!~f!qb!ebtf!sj!kb!27/31! -! 29/11Tqpsu!dfo!ubs-!29/26! Of!qp!ckf!ej!wf!cbo!{v!lf-{b!cb!woj!qsp!hsbn-!2:/11 Wj!kft!uj!v!8-!2:/41Tqpsu-!2:/49 Ip!sj!{po!uj-!31/11 Lbe!mj|!~f!qb!.eb-!tf!sj!kb-!32/11 Jtqv!oj!nj!af!mkv-!33/11 Af!mkbqmvt-!33/31!Tqpsu!dfo!ubs-!33/33

ELTA TV 11/11!Wj!ef!p.t!usb!of-!21/11 Lv!ij!okj!db-!fnj!tj!kb!p

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

HBO 17.25

Mo je ime jeKan, film

Sj!{wbo!Lbo-!nv!tmj!nbo!j{!Jo!ej!kf-!tf!mjtf!v!Tbo!Gsbo!djt!lp!hekf!ajwj!t!csb!.upn!j!|p!hp!sj!dpn/![b!mkv!cmkv!kf!tf!vNbo!ej!sv/!Vqslpt!qsp!ujw!mkf!okv!qp!sp!ej!.db-!po!tf!pafoj!Nbo!ej!spn/!Tsf!uoj!tv!twf!ep!22/!tfq!ufn!csb!lbetf!tub!wp!wj!qsf!nb!nv!tmj!nb!oj!nb!cj!uop!j{nj!kf!of/!

Snaga pticagrebe lji vica,dok. program

Qp!mf!uj!uf!t!of!lj!nb!pe!obk!tnsup!op!toj!.kji!hsb!cfamkj!wb!db/!Qp!np!~v!sf!wp!mv!dj!.pobs!of!uf!iop!mp!hj!kf!toj!nb!okb!{b!wj!sj!uf!vajwp!uf!tp!lp!mp!wb-!tp!wb!j!ps!mp!wb/

Preporu~ujemoBHT 1

18/11 Wj!ft!j18/16 Kv!bs!okj!qsp!hsbn1:/11 Wj!ft!j1:/21 Mb!jo!j{cps-!tf!sj!kb!...... Nb!b!UW

21/21 Qj!qmjo!{j- dsub!ob!tf!sj!kb!....... [b!hp!ofu!lb21/36! Up!nj!db!j!qsj!b!f!kj-

dsub!ob!tf!sj!kb21/41! _j!lb!Cmb!hp!f!v!

twj!f!v!jhsb!•b!lb21/51! V•j!f!fo!hmft!lj!

tb!P{npn22/16! Ev!cp!lj!plf!bo-

ep!lvn/!qsp!hsbn!23/11 Eof!wojl!223/31 Bsu!nb!|j!ob-!fnj!tj!kb!

j{!lvm!uv!sf24/21! Wf{-!fnj!tj!kb!

ob!sp!eof!nv!{j!lf!)s*24/61 Esb!hvmk!v!lsv!oj-!

tf!sj!kb!26/11 Wj!ft!j!t!uv!nb!•fn!

hft!p!woph!kf!{j!lb26/21 V!gp!lv!tv26/66 Qj!bk!f!usb!aj!np!

pe!hp!wps!27/41 Tsqtlb!eb!obt28/16 Mb!jo!j{cps- tf!sj!kb!29/11 Esb!hvmk!v!lsv!oj- tf!sj!kb2:/26 _j!lb!Cmb!hp!f!v!

twj!f!v!jhsb!•b!lb-!qsp!hsbn!{b!ekf!dv!

....... Gj!obo!tjk!tlf!op!wpt!j2:/41 Eof!wojl!3

31/21 Qf!•bu-!qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo

32/21! Svt!lj!ep!lv!nfo!bs!oj!gjmn

32/51! Nkft!p!{mp!•j!ob!:-tf!sj!kb

33/41! Eof!wojl!4....... Tqpsu.......! Gj!obo!tjk!tlf!op!wpt!j33/61! Tukv!bs!ef!tf-!tf!sj!kb34/51! Ofwkfspwbuof

qsj•f

12/26! Nkft!p!{mp!•j!ob!:-tf!sj!kb13/11! Eof!wojl!313/41 V!gp!lv!tv14/16! Qj!bk!f-!usb!aj!np!

pe!hp!wps

GJMN

RTRS17/21!!!Hp!tqp!}b!Cbs!cb!b-

tf!sj!kb!18/11 Ep!csp!kv!sp-!

kv!ubs!okj!qsp!hsbn1:/11 Wj!ft!j

1:/16 Eb!tbn!pcmbl-!tf!sj!kbEkf!•kj!qsp!hsbn;

21/11 Tqsf!op . tsf!op-!UW jhsb

21/36 Tv!qfs|qj!vo!lf-!dsub!oj!gjmn

21/61 Qpq!Qjyjf- dsub!oj!gjmn22/11 Twf!~f!cj!j!ep!csp-!

tf!sj!kb23/11 Eof!wojl!223/26 Mb!jo!j{cps-!tf!sj!kb24/21 Qpe!tsf!opn

{wj!f{!epn- tf!sj!kb25/11 Gf!op!nf!oj;

J{!hv!cmkf!oj!bs!ij!wj-!epl/!qsp!hsbn

26/11 Wj!ft!j26/21 Cv!nf!boh-!tf!sj!kb27/11 Twf!~f!cj!j!ep!csp-

tf!sj!kb

28/11 Gf!ef!b!dj!b!eb!obt28/36 Ubk!ob!tub!ph!npt!b-!

tf!sj!kb29/36 Mb!jo!j{cps-

tf!sj!kbGj!obo!tjk!tlf!op!wpt!j

2:/41 Eof!wojl!3

31/21 Pe!hp!wp!j!f!mkv!ej!nb-!ej!kb!mp!|lb!fnj!tj!kb

32/21 Eb!tbn!pcmbl-!tf!sj!kb

33/21 Ep!lv!nfo!bs!oj!•fu!wsubl;Lp!kf!vcjp!Bo!v!Nbs!lp!wj!~b-ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn

33/56 Eof!wojl!4Gj!obo!tjk!tlf!op!wpt!j

34/26 Qb!b!ops!nbm!ofbluj!wopt!j12/11 Qpe!tsf!opn!

{wj!f{!epn- tf!sj!kb12/61 Eof!wojl!4

GJMN

FTV 17/11!!!Tft!sf-!

uf!mf!op!wf!mb!)s*18/11 _b!p!j!b-!ekf!•!kb!

fnj!tj!kb18/41! Vesj!nv!|lj-!kv!ubs!okj!

qsp!hsbn21/11 [vn!cb![vn!cb-!{b!cb!wob!fnj!tj!kb!

21/51 Lv!qj/cb-fnj!tj!kb

22/11 Mkv!cbw!j!nsaokb-uf!mf!op!wf!mb

23/11 Jo!p!upq-jo!gp/!qsp!hsbn

23/31 Qp!p!ej!•ojpcsb!•vo-!lwj{

24/11 Cs{f!qb!f- lwj{!25/11 Jo!p!upq-!

jo!gp/!qsp!hsbn25/31 Djuz-!nv!{j!•lj!

qsp!sbn26/11 Tft!sf- uf!mf!op!wf!mb26/56 Lv!qj/cb- fnj!tj!kb26/61 Jo!p!upq-!

jogp/!qsp!hsbn

27/11 Nb!b!of!wkft!b-uf!mf!op!wf!mb!28/11 Ubk!ob!mkv!cb!wj-!

tf!sj!kb2:/11! Djuz- {b!cb!wob!

fnj!tj!kb2:/41! Jo!p!upq2:/69!! [b!{esbw!j!mjk!fq!

ptnj!fi

31/11 Ob!tmkf!}f!kf!eofeb!nf-!tf!sj!kb

31/41 [vn!cb![vn!cb-!{b!cb!wob!fnj!tj!kb

32/11!! [b!csb!okf!oj!gp!vn-!fnj!tj!kb

34/11!! Lsb!kj!db!Kv!hb-!tf!sj!kb

34/56! Qf!j!nbk!nvoGJMN

PINK

23.40 18.25

Larin izbor, seri ja

P•bk!ob!Mb!sb!kf!qsj!tj!mkf!obmb!hb!uj!eb!kpk!Kb!lpw!wj!|f!oj!|ubof!{ob!•j!uf!kf!po!tiswbo/Mb!sb!pemb!{j!t!Oj!l|pn!uf!tfokji!ewp!kf!ob!qp!lpo!njsf/Kb!lpw-!p•b!kbo!{cph!Mb!sj!ophpecj!kb!okb-!qsv!ab!Mf!jmj!vup!•j!.|uf!ob!kf!eov!op~/

Ne vjero vatnepri~e, film

Ep!tb!eob!tsf!eokp!wkf!lp!wobhsp!gj!db!Gsf!ef!sj!lb!qsp!wp!ejtwpk!v{b!mv!eoj!aj!wpu!v!tv!sp!.wpt!uj/!Jnb!tj!sp!nb!|oph!sp!}b!.l b! W jm !ifm!n b- ! l p!k fh! k fvqp!{ob!mb!v!|v!nj!lbe!kf!qp!.wsj!kf!ej!mb!op!hv///

23.45

Peti majmun, film

Hmb!woj!kv!obl!kf!Lvo!eb-!tj!.sp!nb!|oj!mp!wbd!lp!kj!tf!j{!esab!.wb!vcj!kb!kv!~j!{nj!kf/!Kf!eop!heb!ob!po!ob!jmb!{j!ob!•f!uj!sj!|jn!.qbo!{f/!Po!kf!pev!|fw!mkfo!kfstiwb!ub!eb!cj-!vlp!mj!lp!cj!vt!qjpeb!ji!qsp!eb-!pcf{cjkfejp!ep!.wp!mkop!opw!db!eb!tf!paf!oj/

Sa satelita

1:/26! Lj!oft!lj!np!f!qmp!wbd-boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb!

1:/51! Sp!cpu!Sp!cj-!boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb

21/11! CIU!wj!ft!j

21/41! Of!j!f!|fo!tmv!•bk-!fnj!tj!kb!p!lsj!nj!ob!mv22/41! Tkbk!Qb!j!{b-!tf!sj!kb!23/11! CIU!wj!ft!j23/26! Esv|!wp!{ob!okb-!

ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb24/26! Ob!eof!wopn!sf!ev-!

jo!gps!nb!uj!woj!qsp!hsbn!24/56! Fvsp!n!qvmt-!

nb!hb!{jo25/26! CIU!wj!ft!j25/41 Pemj!•bo-!6,-

fev!lb!uj!wob!tf!sj!kb25/46! Lj!oft!lj!np!f!qmp!wbd-

boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb!26/21! Ib!oj!ob!pq!lmb!eb-

esb!nb26/36! Lp!b!•j!j!dwj!f!~f-!

boj!nj!sb!oj!gjmn26/41 J{!hv!cmkf!ob!•btu- tf!sj!kb27/41! Isp!oj!lb!sf!hj!b;!

Dfo!sbm!ob!Cp!tob28/11! Tkbk!Qb!j!{b-!tf!sj!kb!28/41! Qv!f!wj!{esbw!kb-!

nb!hb!{jo29/11! Twf!v!twf!nv-!

eof!woj!nb!hb!{jo29/56! Cf!Ib!Uf!fot-!

qsp!hsbn!{b!nmb!ef2:/11! Eof!wojl!2

2:/51! Sf!sp!wj!{ps-nv!{j!•lj!qsp!hsbn

31/16 J{!hv!cmkf!ob!•btu-!tf!sj!kb!

32/11 Usf!~b!tusb!ob-!jo!gps!nb!uj!woj!qsp!hsbn

33/11! Eof!wojl!333/41! Qp!j!djk!tlb!tub!oj!db-!

tf!sj!kb!34/41! Op!wb!bwbo!v!b-!

nb!hb!{jo!)s*

11/41! Twf!v!twf!nv-!eof!woj!nb!hb!{jo!)s*12/26! Qsf!hmfe!

qsp!hsb!nb!{b!qf!bl

PINK BH

Mala ne vjesta, seri jaTlmb!qb!okf!ef!•!kji!csb!lp!wb!kp|

kf!esv|!uwf!oj!pcj!•bk!v!Jo!ej!kf/!V

sv!sbm!opn!Sb!eabt!ub!ov!qp!sp!ej!dftv!tlmp!qj!mf!csbl!ef!tfu!php!ej|!.okf!Bobo!ej!t!okf!ojn!ws|okb!lpn/Csb!•of!pe!hp!wps!opt!uj-!b!twf!vjnf!usb!ej!dj!kf-!qsfe!tubw!mkb!kvphsp!nbo!uf!sfu!{b!ekf!wpk!•j!dv/

23.30

NOVA 23.25

Jaha~i apokalipse, filmOb!lpo!tnsuj!tv!qsv!hf-

ef!uf!lujw!Bjebo!tf!puv!}jppe!pt!ubu!lb!twj!kf!ub!j!qpt!ubpkf!pq!tkf!eovu!twp!kjn!qp!.tmpn/!Np!sb!tf!tv!p•j!uj!j!tkf!eojn!pe!obk!uf!aji!tmv!•b!.kf!wb!v!lb!sj!kf!sj-!hekf!pu!lsj!wb

|p!lbo!uov!wf!{v!tb!•f!uwp!sj!dpn!ptv!nokj!•f!oji!{b!vcjt!uwp/!

BHT 1 17.00

Sjaj Pariza, seri jaOb!lpo!|up!kpk!kf!Gf!mj!qf!pu!lsjp

qsb!wv!jt!uj!ov-!Mp!sf!of!qsfe!okjnj{!hv!cj!twj!kftu/!Ifs!nj!pof!kf!{b!.qsf!qb!|uf!ob!lb!eb!tiwb!uj!eb!tvKj!df!j!Kb!ef!v!wf!{j/!Lbe!tv!Lb!.sj!bmj!tp!wj!v!qj!ub!okv-!j{nf!}v!Bmf!.ltjb!j!Bvef!gsdb!kv!wbs!oj!df!obtwf!tusb!of/

N. Geographic 10.00

Policijska stanica,seri ja

Sb!eoj!dj!gb!csj!lf!qsj!kf!uf!eb!~fv!lb!obm!ob!Tf!oj!cb!dj!uj!pusp!wojnb!uf!sj!kbm!vlp!mj!lp!of!cvefvep!wp!mkfop!okj!ip!wjn!{bi!ukf!wj!.nb/!Epl!usb!kf!|usbkl-!v!gb!csj!djep!mb!{j!ep!jo!djo!efo!ub-!lp!kj!kfqp!mj!dj!kj!uf!|lp!jt!usb!aj!uj///

16.00



TV mreà 339.12.2011.

mj!obt!uwv!)s*-!21/41 Qpe!jt!usb!hpn-!jo!gps!.b!uj!woj!nb!hb!{jo!IE!)s*-!22/26!Tb!{sf!wb!okf-

nj!tj!kb!{b!sp!ej!uf!mkf!)s*-!23/11 Njd-!|p!v.cj{-Ubk!op!tlsp!wj!|uf-!ekf!•!kj!gjmn-!24/51!Qb!.

l!Eb!•b-!25/11 Np!kb!{mb!uob!sj!cj!db!kf!{mj!db-b!ob!tf!sj!kb-!25/41![b!|up!tv!tv!tkf!ej!ub!lwf

wp!uj!okf-!ekf!•kj!boj!nj!sb!oj!gjmn!)s*-!26/46bz-!fnj!tj!kb!p!nv!{j!dj!j!gjm!nv-!27/16!Qb!ublb!•b-!27/41 Lv!ij!okj!db-!fnj!tj!kb!p!lv!mj!obs!.wv!IE-!28/11 Ubk!op!tlsp!wj!|uf!)s*-

Tqpsu-!fnj!tj!kb!p!tqps!uv-!29/46! Njd-v.cj{!)s*-!29/61 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!2:/11

v!mj!wf!sp!wb!qv!up!wb!okb-!ekf!•kj!boj!nj!sb!oj!gjmn-

Npk!qswj!hp!tqp!ejo-!33/11qpsu-!fnj!tj!kb!p!tqps!uv!)s*-!33/26! Nv!{j!•ljp!hsbn-!33/41 Njd-!|p!v.cj{!)s*-!33/56 Nv!.•lj!qsp!hsbn-!34/11 Qmbz-!fnj!tj!kb!p!nv!{j!dj!nv!)s*-!34/41 Nv!{j!•lj!qsp!sbn

TV1Usop!sv!aj!db- dsub!oj!gjmn!)s*-!17/46

Nfe!wkf!}b!lp!ab-!dsub!oj!gjmn!)s*-!18/11 Wj!.kft!uj!)twb!lj!tbu*-!18/16 _b!sp!cof!dj!qf!mj!df-dsub!oj!gjmn-!18/46 [bp!evi-!dsub!oj!gjmn-19/11 Wj!kft!uj-!19/16! Vlsb!ef!oj!aj!wp!uj-!tf!sj!.kb-!1:/11 Wj!kft!uj-!1:/16 [b!lpo!mkv!cb!wj-!tf!.sj!kb-!21/11! Wj!kft!uj-!21/16 Kvo!tlb!op~-tf!sj!kb!)s*-!22/11 Cj!{ojt!wj!kft!uj-!22/16 Tf!.enb!cs{j!ob-!fnj!tj!kb!p!bvup!np!cj!mj!{nv23/11!Wj!kft!uj!qmvt-!23/16 Qsf!ebk!tf!tsdf-tf!sj!kb!24/16 [b!vwj!kfl!nmbe-!tf!sj!kb!24/46[b!vwj!kfl!nmbe-!tf!sj!kb!25/11 Wj!kft!uj-!25/16Vlsb!ef!oj!aj!wp!uj-!tf!sj!kb!)s*-!26/16 [b!lpomkv!cb!wj-!tf!sj!kb-!27/11!Kvo!tlb!op~-!tf!sj!kb)s*-!28/11 Wj!kft!uj!qmvt-!28/26 Qsf!ebk!tftsdf-!tf!sj!kb-!29/26! Cj!{ojt!wj!kft!uj-!29/31Tv!qfs!tubst-!ep!lv !nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-2:/21 Ifm!mp!Ljuuz-!tf!sj!kb!)s*-!2:/41 Eof!wojlUW!2-!31/16!Qsf!ebk!tf!tsdf-!tf!sj!kb-!32/16Kb!cj!sbn!hpt!uf-!ej!kb!mp!|lb!fnj!tj!kb!33/26Ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!33/51Voj!wfs!{bm!oj!wpk!ojl!11/26 Qp!op!~of!wj!kft!uj

qmvt-!11/41 J{obk!nmkf!of!vtof

TV SA RA JE VO18/11!Tb!sb!kfw!tlp!kv!usp-!21/11 Qsp!hsbn{b!ekf!dv-!22/11 Wj!kft!uj-!22/16 Ep!lup!sp!mp!.hj!kb-!22/41 Gsfk!afs-!22/66 Ep!csf!wj!csb!dj!kf)s*-!24/11 Wj!kft!uj-!24/21 Lmj!oj!lb-!tf!sj!kb-25/16 Ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!28/66 Ep!.lup!sp!mp!hj!kb-!29/31 Ub!sji-!29/36 Sbk!wp!tb-sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn-!29/41 Eof!wojl-!2:/11Dsub!oj!gjmn-!2:/13 Hsj!np!wf!cbk!lf-!2:/36Cbk!lf!j{!dj!kf!mph!twj!kf!ub-!2:/51 [pp!Mb!of-

dsub!oj!gjmn-!31/11 Ep!csf!wj!csb!dj!kf-!32/11Wj!kft!uj-!32/41 Tb!sb!kfw!ej!tb!okf-!33/11 Ep!.lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!33/41 Qvt!uj!nv!{j!.lv-!sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn-!34/11 Twj!wp!mfSfk!npo!eb-!tf!sj!kb-!34/41 WPB-!11/11

-!12/56 Eof!wojl!UW!TB-!)s*

UW tub!oj!df{b!esab!wb!vqsb!wpj{!nkf!of qsp!hsb!nb"

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

17/41!!!Kv!bs!okj!qsp!hsbn!

19/41!!!Ep!nb!~b!tf!j!b )s*

1:/41!!!Qsj!•f!p!

qkf!tnb!nb-!nv!{j!•lb!fnj!tkb

21/11!! Op!wpt!j!21/16!!23/11!! Op!wpt!j!v!

qp!eof23/26!! Twj!fu!

vt!qkf!|oji!)s*25/11!! Op!wpt!j25/16!! )s*27/11!! Eof!wojl!227/31!! Bob!j-!

tf!sj!kb!)s*28/11!! Ep!nb!~b!

tf!j!b!29/11!! Eb!obt!

v!Tsqtlpk29/36!! Nbs!lf!joh29/41!! Np!oj!p!joh-!

jo!gps!nb!uj!woj!

qsp!hsbn2:/11!! Tqpsu!gmf|2:/41!! Eof!wojl!3

31/21!! Tf!p!hp!j-!b!cb!cb!tf!•f|!kb-!tf!sj!kb

31/66!! Nbs!lf!joh32/11!! Qvmt-!

jogpsnbujwop.qp!mj!uj!•lb!fnj!tj!kb

33/41! Eof!wojl!434/11!! Bob!j-!tf!sj!kb34/61!! Ep!v!•bl!

ob!Qmv!pov12/31!! Ep!nb!~btf!j!b!

GJMN

GJMN

GJMN

BN19/11!! Kpi!ooz!Uftu-!

dsub!oj!gjmn19/36! Phhz!j!Ap!ib!j!4-!

dsub!oj!gjmn19/66!! Vlmf!b!Nbs!j!bob-!

tf!sj!kb21/26!! Tupm!{b!5-lv!mj!obs!tlj!|pv

21/61!! Cj!p!kf!eopn!vUvs!tlpk- tf!sj!kb

22/61! Dsj!nf!Uj!nf-!dsub!oj!gjmn

22/66!! PCO!jo!p-jo!gps!nb!uj!woj!qsp!hsbn

23/11!! Hmbt!ob!p!eb23/26!! Tlsj!wf!ob!lb!nf!b-

ivn/!qsp!hsbn23/61!! Ob!|b!nb!b!lmj!oj!lb-!

tf!sj!kb24/56!! Mkv!cbw!.!wkf!b!

.!ob!ebtf!sj!kb25/46!! Ep!j!ob!wv!lp!wb-!

tf!sj!kb27/26!! Vlmf!b!Nb!j!b!ob-!

tf!sj!kb

28/16!! Tup!b!{b!5-!lv!mj!obs!tlj|pv28/56!! Cj!p!kf!eopn!v!

Uvs!tlpk-!tf!sj!kb29/56!! Dsj!nf!Uj!nf-!

dsub!oj!gjmn29/61!! PCO!jo!p2:/16!! PCO!tqpsu-

tqps!utlj!qsf!hmfe

2:/31! Wpy!tqdj!bm-!upl!|pv31/11!! Mkv!cbw!.!wkf!b!

.!ob!eb-!tf!sj!kb32/11!! Ep!j!ob!wv!lp!wb-

tf!sj!kb33/16 Hmbt!ob!p!eb33/21 [b!lpo!csb!~f34/66!! Ep!j!ob!wv!lp!wb-!

tf!sj!kb11/66!! PCO!jo!p-!

jo!gps!nb!uj!woj!qsp!hsbn

12/11!! PCO!tqpsu-!tqps!utlj!qsf!hmfe12/16!! Wpy!qp!qv!j12/21!! [b!lpo!

csb!~fGJMN

GJMN

OBN17/31!!!Cb!lv!hbo -!

dsub!ob!tf!sj!kb17/56! Cb!lv!hbo-

dsub!ob!tf!sj!kb18/21! Of!vt!sb!|j!wj!Tdp!pcz!

Epp-dsub!ob!tf!sj!kb18/46 Quj!db!uslb!•j!db-

dsub!ob!tf!sj!kb19/11 UW!j{mph19/26 Ob!f!Cfs!lvt!

Tipx1:/21 Lbe!mj|!~f!qb!eb-!

tf!sj!kb!)s*21/16! Mkv!cbw!j!lb!{ob-!

tf!sj!kb!)s*22/16 Jo!tqf!lups!Sfy-

tf!sj!kb!!23/16 JO!nb!hb!{jo23/66! Mb!jo!j{cps-

tf!sj!kb!24/66! Jo!tqf!lups!Sflt-!

tf!sj!kb25/66! Ep!hp!ej!p!tf!

ob!Nfo!if!ov28/11 Wj!ft!j!

Op!wf!UW!28/36 JO!nb!hb!{jo29/16 Lbe!mj|!~f!

qb!eb-!tf!sj!kb

2:/26 Eof!wojl!Op!wf!UW

31/16 Mkv!cbw!j!lb!{ob-tf!sj!kb!

32/11 Mb!jo!j{cps-!tf!sj!kb33/16 Wf!•fs!okf!wj!ft!j33/36 Qsp!wkf!f!op-

jo!gps!nb!uj!woj!nb!hb!{jo

34/36 Kb!ib!•j!bqp!lb!jq!tf

12/11 Tv!qsp!oj!lvu!)s*

13/46 Oft!b!j-!tf!sj!kb!

14/31 Tkf!ej!j!|v!j-!dsub!ob!tf!sj!kb!14/56 Ob!f!Cfs!lvt!Tipx!15/41 JO!nb!hb!{j!o!)s*16/16 F{p!UW- ub!spu!tipx

GJMN

GJMN

GJMN

NOVA HRT 118/66! Nb!b!UW!19/36! Dpo!ops!ob!ubk!opn!

{b!ebu!lv!4-!tf!sj!kb!{b!ekf!dv!)s*

19/61! Nfs!jo!2-!tf!sj!kb!{b!

ekf!dv!j!nmb!ef1:/46! Dsop!qsp!p!•bo!tuwp-tf!sj!kb!{b!nmb!ef!!

21/11! Bmj!tb-!tmv!|bk!twp!f!tsdf- uf!mf!op!wf!mb!)s*

21/56! Sf!qsj!{oj!qsp!hsbn!22/21 LT!bvup.!nb!hb!{jo )s*22/51! Cps!njp;!Twkfu!tlj!

tlj!b!|lj!lvq!.!tqvtu!)N*-!qsj!kf!opt!

23/61 Tjo!Ekf!eb!Cp!aj~!okb!lb

25/26 I3P!V{!nb!p!wp!ef"!4-!tf!sj!kb!{b!nmb!ef!

25/51! Fe!hf!npou-!tf!sj!kb!{b!nmb!ef!

26/16! Nfs!jo!2-!tf!sj!kb!{b!ekf!dv!j!nmb!ef!!)s*

26/61 Sv!qfsu-dsub!ob!tf!sj!kb!!

27/16 Nb!b!UW!)s*

27/46! Epd!ps!Xip!2-tf!sj!kb!28/41! Nb!p!op!hp!nf!oj!

uvs!ojs!Lv!j!b!|j!cj!db-gj!ob!mf!

2:/16! Qj!qj!Ev!hb!_b!b!qb-dsub!ob!tf!sj!kb!)s*

2:/46! Hmb!{cb-!hmb!{cb///!kb{{!

31/16 [b!b!hb!poj!db-!ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb!

31/36! [b!b!hb!poj!db-!ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb!

32/11 Nb!b!po!dj!us•f!qp!•b!toj!lsvh!

33/41 DTJ;!Mbt!Wf!hbt!21-!tf!sj!kb!!

34/26 Aj!db!6- tf!sj!kb!11/26! Sf!sp!wj!{ps;!Ij!ob!

tmv!acb!26-!tf!sj!kb

12/11 Sf!sp!wj!{ps;!Usb!wb!{f!f!ob!5-!tf!sj!kb!)s*12/41! Sf!sp!wj!{ps;![b!ws|oj!

veb!bd!5- tf!sj!kb!

GJMN

GJMN

HRT 217/51!!!SUM!eb!obt-!

jo!gps!nb!uj!wobfnj!tj!kb!)s*

18/31! Esb!hpo!Cbmm![-boj!nj!sb!oj!gjmn!)s*

18/56! Qpq!Qjyjf-dsub!oj!gjmn

19/11! Qv!p!wb!okf!pcj!f!kj!Kp!itpo

21/11! Fylmv!{jw!ub!cmp!e-nb!hb!{jo!)s*

21/36! Fn!qf!b!sj{-!uf!mf!op!wf!mb!

23/21! Sv!ab!wkf!sp!wb-tf!sj!kb

24/11 Lsw!oj!f!wp!eb-tf!sj!kb!

24/66! Qsf!tkf!eoj!lp!wbl~j

26/56! Vwj!fl!qpt!p!j!ob!eb

27/66! SUM!6!ep!6-!jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb

28/16! Vwj!fl!

qpt!p!j!ob!eb- obt!ub!wbl29/11! Fylmv!{jw!ub!cmp!e-!

nb!hb!{jo29/41! SUM!eb!obt-!

jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb!

2:/16! Lsw!oj!f!wp!eb-!tf!sj!kb!)s*

31/11! Sv!ab!wkf!sp!wb-!tf!sj!kb

32/11 Wmbl!penf!oj!lb

33/51! Wp!kf!j!j!vnsj!f!j

11/26 SUM!Wj!ft!j-!jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb

11/41! Qfo!ib!vt13/16 Bt!sp!tipx-!

fnj!tj!kb!

vaj!wp14/16! SUM!eb!obt-jo!gps!nb!uj!wobfnj!tj!kb!)s*

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

RTL

Puls, informativno-politi~ka emisi ja

Fnj!tj!kb!v!lp!kpk!hpt!uj!j{!twj!.kf!ub!qp!mj!uj!lf-!flp!op!nj!kf!jesv|!uwb!puwp!sf!op!hp!wp!sf!php!sv!~jn!qsp!cmf!nj!nb-!j{op!.tf!twp!kf!tub!wp!wf!j!•ft!up!tv!.•f!mkb!wb!kv!nj|!mkf!okb/

Zakon bra}e, film

Tbn!kf!nb!sj!obd!lp!kj!pemb!{j!v Bwhb!ojt!ubo!j!ob!lpo!sv!|f!okbif!mj!lpq!uf!sb!cj!wb!qsp!hmb!|fonsuwjn/!Nf}vujn-!qsp!ob!mb!{fhb!j!{b!sp!cf!ub!mj!cb!oj!uf!Tbnqsp!ajw!mkb!wb!nv!•f!okb/!V!nf!.}v!wsf!nf!ov-!okf!hpw!csbu!Up!njcsj!of!tf!{b!okf!hp!wv!qp!sp!ej!dv/

22.10 21.00

Maratonci tr~epo~asni krug, film

Qp!sp!ej!db!Up!qb!mp!wj~!ob!sb!|ub!.kj!nb!wp!ej!sb!ej!poj!dv!nsuwb!•ljitbo!ev!lb-!bmj!obk!nmb!}j-!Njs!lp-of!af!mj!obt!ub!wj!uj!qp!tbp/!Njs!lp!.wb!pemv!lb!tuj!hof!v!mp|!usf!ov!.ubl-!kfs!kf!qp!sp!ej!db!pt!ub!mb!cf{obk!tub!sj!kfh!•mb!ob!Qbo!uf!mj!kf/

16.5522.25

18/16! Wj!ft!j!18/21! Ep!csp!kv!sp-!

Iswbu!tlb!18/46! Wj!ft!j!1:/11! Mv!ej!pe!mkv!cb!wj!2-!

tf!sj!kb!21/11 Wj!ft!j!21/21! Nfs!lbu!tlb!

ej!obt!j!b!2-ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb!

21/46! Nfs!lbu!tlb!ej!obt!j!b!2-!ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb!

22/11 Lpe!Bof!22/21! Twf!~f!cj!j!ep!csp-!

tf!sj!kb!23/11! Eof!wojl!23/43! Lbe!{b!wp!jn-!

wsj!f!nf!tub!of-!uf!mf!op!wf!mb

24/31 Es!P{-ubml!tipx

25/16! Wj!ft!j25/26! Usf!ov!bl!tqp!{ob!f!26/26! Qp!opt!Sbu!lb!f!wji-!

tf!sj!kb!

27/16! Bmj!tb-!tmv!|bk!twp!f!tsdf- uf!mf!op!wf!mb!!27/61 Iswbu!tlb!vaj!wp!28/11 Wj!ft!j!29/16! 9/!lbu;!Nj!tmj!f!ob!

esv!hf- ubml!tipx!29/61 Penp!j!tf-!{b!tmv!ajp!

tj!2- tf!sj!kb!)s*2:/41! Eof!wojl!

31/19! Twf!v!8-!lwj{!32/11! Puwp!f!op!32/56! Eof!wojl!4!33/21 Wj!ft!j!j{!lvm!v!f!33/31! N/!Lsmf!ab!.!41/!

hp!ej|!okj!db!tnsuj;!Ob!sv!cv!qb!nf!j-!np!op!esb!nb!)s*

34/41! B|bo!j12/36 DTJ;!Mbt!Wf!hbt!21-

tf!sj!kb!)s*13/21 Aj!db!6-!tf!j!b )s*

14/46! [b!b!hb!poj!db-!ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb!14/66 [b!b!hb!poj!db-!

ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb

GJMN

09.0021.00

Pro vjereno,informati vni magazin

Twb!lb!fnj!tj!kb!nb!hb!{j!ob#Qsp!wkf!sf!op#!ep!op!tj!op!wj!obs!.tlf!qsj!•b!lp!kf!jt!usb!av!kv-!sb!.{pu!lsj!wb!kv-!vqp!{p!sb!wb!kv!jqp!nb!av!uf!vlb!{v!kv!ob!sf!bm!.of!qsp!cmf!nf!tuwbs!oji!mkv!ej!vtuwbs!opn!aj!wp!uv///

Ludi od ljuba vi 1, seri jaTv!aj!wpu!oj!kf!kf!eopt!ub!wob

tuwbs/!Twb!lp!jnb!twp!kf!af!mkf!jtwp!kf!ob!wj!lf/!Fnb!ov!fm!qsp!.wp!ej!tb!uf!v!lv!qb!poj!dj-!bLsjt!uj!ob!cj!sb!ej!kf!kf!mb!tfo!ewj•of!hp!qsb!wj!pcspl/!Mb!vsb!jQb!pmp!ps!hb!oj!{j!sb!kv!wkfo!•b!.okf/

RTL 5 do 5,informati vna emisi ja

Qsj!kf!jo!gps!nb!uj!wof!fnj!tj!kf#SUM!eb!obt#-!op!wb!jo!gps!nb!.uj!wob!fnj!tj!kb!#SUM!6!ep!6#!vqf!uob!ftu!nj!ov!ub!ep!op!tjobk!op!wj!kf!j!obk!sf!mf!wbo!uoj!kf!wj!.kft!uj!j{!qp!mj!uj!•lji!j!esv|!uwf!oji{cj!wb!okb!j{!{f!nmkf!j!twj!kf!ub/

87,788,489,7

95,599,3

106,4

07.15 Dogodilo sena dana{njidan

07.40 Stanje naputevima

07.45 Servisne

informaci je08.00 Pregled{tampe

09.00 Li janovi}i- nagradnaigra

10.00 Horoskop11.00 Selebriti info13.00 3 u 114.00 Jeste li za

- najposje}eni jedestinaci je uregionu isvi jetu?

15.00 Mali oglasi16.00 Selebriti info

17.00 Zdrav razum,kontakt emisi ja18.30 Dnevnik 21.00 Mali oglasi22.00 Strana hit

lista23.00 Sportski

pregled00.00 Pregled

dana

09.00 Stanje naputevima

12.00 DeutcheWelle

12.30 Music info

13.00 Infobrifing!

13.30 [ta ima14.00 90+14.30 Pro jektor15.00 Break trough15.30 Flash back 16.00 Deutche

Welle16.30 Album

nedjelje17.00 Show

bizz

cafe17.30 Vri jeme18.00 90+18.30 [ta

ima19.00 Info

brifing!19.30 Break trough



Proda ja

Proda jem ku}u spratnicu na ze-mlji{tu 500 m2 u Novoj varo{i. Tele-fon: 066/528-897. MK

Proda jem ku}u u Sanskom Mos-

tu na placu 966 m2, uredna doku-mentaci ja, blizu bolnice. Telefon:

065/371-300, 066/844-782. BK

Proda jem planinsku ku}u (etnorestoran) 200 m2 kod ski jali{ta uKne evu. Telefon: 065/656-125. BK

Proda jem imanje Nikole Maksi-movi}a, karaula [anti}i, Turbe kodTravnika. Telefon: 051/424-967. BK

Prodajem imanje u Oku~anima,selo Benkovac (ku}a 65 m2,oku}nica 12,1 ar, pomo}ni objekat,njiva 54,5 ari, plac u selu Cage 32ara), uz put, 15.000 evra. Telefon:+381 63 87 19 579. BK

Izdavanje

Izda jem praznu ku}u kod Zele-nog mosta, Ulica Gavrila Principa,na du i period, okre~eno, ofarbano.Telefon: 065/636-545. BK

ZamjenaMi jenjam devastiranu ku}u i

1.000 m2 zemlje u Vi{egradu za sli-~no u okolini Sara jeva. Telefon:062/319-442.BK

Kupovina

Kupu jem manju ku}u na lokaci jiod Sitara do Rebrovca. Telefon:051/439-121.BK

Izdavanje

Iznajmlju jem vikend ku}u naVla{i}u. Telefon: 061/794-249. MK

Proda ja

Proda jem nove useljive stanove41 i 42 m2 u Banjaluci, naselje Ada,

Ul. vojvode Stepe Stepanovi}a. Te-lefon: 065/518-375. MK

Proda jem vi{e dvosobnih stanova41, 42, 44, 48, 50, 52 i 61 m2, novo-gradnja, Lazarevo, povoljno. Tele-fon: 065/562-426. MK

Proda jem trosoban stan 47 m2, 1.

sprat, kod Poljoprivredne {kole,1.700 KM/m2, hitno. Telefon:065/562-426.MK

Proda jem trosoban stan 88 m2 u"Integralovoj" zgradi, kod Pravnog iEkonomskog fakulteta, 1.850KM/m2. Telefon: 065/562-426. MK

Proda jem stan 35 m2 u potkrov-lju, kod Ekonomskog fakulteta, po-voljno. Telefon: 065/018-100. MK

Proda jem trosoban stan 83 m2,novogradnja, Gunduli}eva ulica. Te-lefon: 065/511-121. MK

Proda jem dvosoban stan 57 m2,Borik, povoljno. Telefon: 065/511-121. MK

Proda jem jednosoban stan 39 m2,2. sprat, u naselju Borik. Telefon:

066/528-897.MK

Proda jem dvoiposoban stan 58m2 u naselju Obili}evo. Telefon:066/528-897.MK

Proda jem trosoban stan 72 m2 ucentaru Banjalucke, Ul. Ive Andri}a,visoko prizemlje. Telefon: 066/688-948. MK

Proda jem stan u Banjaluci. Tele-fon: 062/988-504. BK

Proda jem stan 46 m2 u NovomSadu, Ulica Du{ana Vasilja 24, ulaz67, 1. sprat, ili mi jenjam za odgova-ra ju}i u Banjaluci, moè i razmjenapodstanarstva. Telefon: 065/439-055, 050/211-033. BK

Proda jem dvosoban stan 62 m2

na Star~evici. Telefon: 051/470-519,065/966-294.BK

Prodajem stan 75 m2 na Bulevaru

ili mijenjam za manji. Telefon:065/930-601.BK

Zamjena

Mijenjam stan 43 m2 za ve}inovije gradnje. Telefon: 065/779-685. BK

Kupovina

Kupu jem stan do 70 m2 u Banja-luci. Telefon: 051/439-121. BK

Izdavanje

Izda jem dvosoban stan u centruGradi{ke, 1. sprat, centralno gri janje.Telefon: 065/170-889. MK

Izda jem namje{ten dvosoban stanu centru. Telefon: 066/076-179,065/513-433.MK

Izda jem luksuzno namje{tendvosoban stan u centru grada 550KM, Ul. kralja Alfonsa. Telefon:

065/705-460.MK

Izda jem trosoban stan u Fo~i, na-

Stanovi

VikendiceProda jem ku}u u Lazare-

vu (Budàk), Knjaza Milo{a39 (14x10 m). Dvi je eta eposlovni prostor, jedna etaàstambeni prostor. Telefon:065/529-471.UK

Proda jem ku}u 9x8 m,

540 m2 zemlje u Kneìci, svipriklju~ci (stru ja, voda, tele-fon), 1/1, ili mi jenjam za od-govara ju}e u Hrvatskoj.Telefon: 051/307-088. UK

Ku}e

34 Oglasi 29.12.2011.

NEZAVISNENOVINE

svojim ~itaocima daju mogu}nost objave

u kojoj se objavljuje smrtnajbliìh dimenzije 82x70 mm)

Sve druge objave i formati senapla}uju po cjenovniku.

BESPLATNEÎTULJE

Tu nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je 28.12.2011. u62. godini nakon duge i te{ke bolesti preminuo na{ dragi

\URA\ (Jove) ÊKI]Sahrana }e se obaviti 30.12.2011. godine u 13 ~asova na groblju Brdo, Lakta{i.Povroka kre}e ispred ku}e àlosti.Oàlo{}eni: sin Milan, sestre Desa i Kosa, sestri}i Boban i Zoran s porodicamate ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

B^

S velikim bolom u srcu javljamo rodbini, pri jateljima i poznanicima tu`nu vi jestda je 25.12.2011. u 54. godini nakon kratke i te{ke bolesti u Zagrebu preminuona{ dragi otac, suprug, dido, stric, tetak i zet

MILE (Ivice) DOMAZET

Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak 29.12.2011. u 13 sati na groblju "Sv. Marko" uBanjaluci.Oàlo{}eni: k}erka Sanja, sin Slaven, supruga Baisa, unuke Una i Mia, snahaDunja, zet Josh te porodice Domazet, Mar janovi}, Kova~evi}, Salimovi} i Tali}.

B^

Tu nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je 28.12.2011.nakon teè bolesti preminula na{a draga

DESANKA (ro|. \EKI])PERKOPEC

Sahrana }e se obaviti 29.12.2011. godine u 13 ~asova na Rebrova~kom groblju.Oàlo{}eni: brat Milivoj, sestre Jovanka, Du{anka i Borka, snahe, zetovi i ostalamnogobrojna rodbina i pri jatelji.

B^

Tu`nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je 27.12.2011. u 81.godini preminula na{a draga

RU@A TODI]Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 29.12.2011. godine u 12.30 namjesnom groblju u Grabik Ilovi, Prnjavor.Oàlo{}eni: sinovi Ranko i Radenko, k}erka Zagorka, snahe Janja i Slavica,unu~ad, praunu~ad i ostala rodbina i pri jatelji.

B^

Tu nim srcem javljamo àlosnu vi jest da je nakon kratke i te{ke bolesti u 57.godini preminuo na{ dragi

MIODRAG - DRAGAN (Milana)OBRADOVI]

Sahrana na{eg dragog Dragana obavi}e se 29.12.2011. godine na mjesnom grobljuJoki}i. Tu`na povorka kre}e u 13 ~asova ispred kapele na Novom groblju u Banjaluci.Oàlo{}ena porodica: supruga Gordana, k}erka Olja, sinovi Ognjen i Uglje{a, sestraMilena, brat Predrag, zet Ognjen, unu~ad Milica i Mihajlo te ostala mnogobrojnarodbina, kumovi, kom{i je i pri jatelji.

B^



je Livade, 300 KM, pogodno zadente. Telefon: 065/686-274. MK

Izda jem namje{ten stan 94 m2 uentagonu" na du i period. Telefon:5/018-100.MK

Izda jem namje{ten stan u Obili-vu, gri janje, kuhinja, kupatilo...lefon: 051/464-415, 066/660-453,5/729-176.MK

Izda jem isklju~ivo poslovnim lju-ma ili strancima namje{ten stan0 m2 na duì period. Telefon:5/018-100.MK

Izda jem nov namje{ten dvosoban

n sa garaòm, centar, povoljno.lefon: 065/511-121. MK

Izda jem jednosoban stan 40 m2 ucentru grada. Zvati posli je 18 ~aso-va. Telefon: 065/567-039. BK

Izda jem nenamje{ten jednosobanstan 46 m2, 1. sprat stambene zgra-de, Kosovke djevojke, Star~evica.Telefon: 065/662-484. BK

Izda jem stan, garsonjere i sobe, jedno da jem ènskoj osobi za po-mo} u ku}i. Telefon: 065/636-195,051/212-691.BK

Izda jem nenamje{ten trosobanstan u Boriku. Telefon: 065/911-784.BK

Izda jem namje{tene stanove uku}i kod MUP-a Banjaluka. Telefon:

065/925-205.BK

Izda jem studentima ili |acimanamje{tenu garsonjeru u Rosulja-ma. Telefon: 065/733-596. BK

Izda jem dvosoban namje{tenstan u naselju Ante Jaki}a. Tele-fon: 051/216-228, 065/318-350.BK

Izda jem potpuno namje{tendvosoban stan u centru grada, no-va gradnja. Telefon: 065/705-460.BK

Izda jem stan 56 m2, BulevarStepe Stepanovi}a 185, kod rebro-

va~kog mosta, centralno gri janjesa kalorimetrom (ne pla}a se ljeti),

300 KM. Telefon: 065/217-909. BK

Povoljno izda jem nenamje{tentrosoban stan u centru. Telefon:051/461-630.BK

Izdajem u @utim zgradamanamje{ten trosoban stan, 2. sprat,centralno grijanje, lift. Telefon:065/516-927.BK

Izdavanje

Izdajem studentkinji jed-nokrevetnu sobu u centru grada

(upotreba kuhinje i kupatila). Tele-fon: 065/332-990. BK

Izda jem djevojkama povoljno so-bu (upotreba kuhinje i kupatila) naPaprikovcu. Telefon: 065/394-513.BK

Izda jem sobu (jedan leàj), cen-tralno gri janje, Ulica Nikole Pa{i}a16, Trn, Lakta{i, 100 KM. Telefon:065/310-799.BK

Proda ja

Proda jem opremljene apartmane22, 33, 46, 56, 64 m2 na Jahorini,

blizu novoizgra|enog {estosjeda.Telefon: 066/114-014. MK

Proda ja

Proda jem halu. Telefon: 065/631-613. MK

Proda jem poslovni prostor (resto-ran u radu) sa kompletnom opre-mom. Telefon: 065/018-100. MK

Proda jem poslovni prostor 42 m2

(prizemlje) u na ju em centru. Tele-fon: 066/528-897. MK

Proda jem poslovno-stambeniobjekat 400 m2 u Banjaluci, Ulica

knjaza Milo{a 39, plac 970 m2, do-zvoljena gradnja ku}e 400 m2. Tele-

Poslovni prostori

ApartmaniSobe

Oglasi 359.12.2011.

KUPON ZA MALE OGLASEKupon za

male oglasepo{aljite

po{tom ilidostavite

li~no naadresu:

Napomena:Kupon vrijedi

samo za jednoobjavljivanje

BANJALUKA: "Glasov" kiosk broj 39kod hotela "Palas"Slu`ba ~itulja, Ulica kraljaPetra I Kara|or|evi}a(Zanatski centar Hani{te)

SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)

TEKST OGLASA:DO 15RIJEÎ

NEZAVISNE NOVINE- MALI OGLASI- LI NE PORUKE- IN MEMORIAM- ÎTULJE- MARKETIN[KE

PORUKE- KONKURSII OGLASI

BANJALUKA:- "Glasov" kiosk broj 39kod hotela "Palas"- Slu`ba ~itulja, Ulica kraljaPetra I Kara|or|evi}a(Zanatski centar Hani{te)

SARAJEVO:- [umarski

fakultet(Zagreba~ka 20/3)

Tel: 051 331 864, 033 653 953

Posljednji pozdrav

DOBRIVO JE BARTULA1945-2011.

Kolege HE Vi{egardB-5



fon: 065/529-471. BK

Proda jem poslovni objekat biv{efabrike samoljepljivih traka "Fast" uKotor Varo{u. Povr{ina objekta3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Tele-fon: 065/896-422. BK

Izdavanje

Povoljno izda jem nov poslovniprostor 20 m2, upotrebna dozvola,centralno gri janje, Vrba{ki put 8. Te-lefon: 066/985-731. MK

Izda jem poslovni prostor (resto-ran u radu) sa kompletnom opre-mom. Telefon: 065/018-100. MK

Izda jem kancelarijski prostor 120m2 u centru, povoljno. Telefon:065/511-121.MK

Izda jem poslovni prostor 36 m2,Ul. Nikole Pa{i}a, do gl. ulice, dvi jeprostori je, parking. Telefon:065/817-375.MK

Izda jem poslovni prostor u centruBanjaluke, vi{e parking mjesta. Te-lefon: 065/514-410, 051/218-011.BK

Izda jem kancelarijski prostor 33m2, u sklopu prodajnog centra "Cen-trum" Lakta{i. Kompletna mre`nainfrastruktura. Telefon: 065/896-422.BK

Izda jem poslovni prostor 55 m2 uJevrejskoj ulici ili mi jenjam za dvastana u centru. Telefon: 065/481-

905. BK

Izda jem poslovni prostor 34 m2,Veselina Masle{e bb (pasa` Go-spodske). Telefon: 065/673-355. BK

Izda jem poslovni prostor 138 m2,Jevrejska ulica, lamela 1, 2. sprat.Telefon: 065/481-905. BK

Izdajem lokal 30 m2 u centruBanjaluke. Telefon: 065/516-927. BK

Proda ja

Proda jem plac 3.143 m2 u NovojTopoli, 200 m od glavnog puta, izakatoli~ke crkve. Telefon: 065/336-869. MK

Proda jem plac u êsmi, uz asfal-tni put, 500 m od crkve. Telefon:066/184-131.MK

Proda jem plac 665 m2 u Dervi{i-ma (stru ja, voda i telefon). Telefon:065/927-483.MK

Proda jem sedam placeva i dvi jeku}e (jedna za ru{enje na placu1.100 m2 i jedna nova izgradnja),680 m2 zemlje, Ul. Novaka Piva{e-vi}a Banjaluka, 2,5 km od glavnepo{te, ravan plato 17 dunuma. Tele-fon: 065/510-196, 051/420-190. PK

Povoljno proda jem placeve napo~etku [argovca, stru ja, voda, 1/1.Telefon: 0049/73-17-23-61. BK

Proda jem plac 460 m2 u Lazare-vu, Ulica knjaza Milo{a 39. Dozvo-ljena gradnja poslovno-stambenog

objekta 400 m2

. Telefon: 065/529-471. BK

Proda jem placeve na Petri}evcu1. Telefon: 065/704-681. BK

Proda jem 4.500 m2 zemlje u Za-luànima, 55.000 KM (oko 12KM/m2). Telefon: 065/526-708. BK

Proda jem tri dunuma zemlje uLakta{ma. Telefon: 066/837-879. BK

Proda jem plac 550 m2 u Trnu,preko Vrbasa i 20.000 m2 zemlje uêsmi, sve 1/1. Telefon: 065/539-699. BK

Proda jaProdajem micubi{i kolt, dizel,

registrovan. Telefon: 066/871-927,zvati od 11 do 14 ~asova. BK

Proda jem ford mondeo 2.0TDCI, 2002. godi{te, registrovan,10.500 KM. Telefon: 065/681-702.MK

Proda jem kombi mercedes-sprin-ter 210 dizel, kratki-teretni, '99.godi{te, prva reg. 2001, bi jeli, reg.do juna 2012, 8.400 KM. Telefon:065/295-763.MK

Proda jem ladu nivu 2005. godi-{te, duga, klima, metalik, servo, ma-

glenke, zimske gume, 6.700 KM.Telefon: 066/217-000. MK

Proda jem reno klio, 2005. godi-{te, registrovan godinu, crveni,6.200 KM. Telefon: 066/217-000.MK

Proda jem kia sorento 2.5 CRDI,

2004. godi{te, pre{ao 80.000 km,Lakta{i, hitno. Telefon: 065/531-513. MK

Proda jem reno senik 1.9 dizel,2001. godi{te, euro kuka, stakla ubo ji, el. podiza~i. Telefon: 065/651-605. BK

Proda jem askonu 1.6 D g. p.'87,vlasnik, registovana do 27.4.2012,300 evra. Telefon: 065/938-359. BK

Proda ja

Proda jem mercedes E klase ben-zin, '98. g. p., u di jelovima. Telefon:065/739-422.BK

Proda ja

Crnokosa zgodna djevojka èlida je nazove kulturan momak. Tele-fon: 065/906-729. MK

Slobodan mu{karac (45) traìènsku osobu za upoznavanje iozbiljnu vezu. Telefon: 066/215-660. MK

@ena sa iskustvom ~uvala bi je-dno ili dvo je djece. Zvati od 8 do 20sati. Telefon: 065/983-737. MK

Studentkinja bi ~uvala djecu ili~istila ku}u. Telefon: 066/127-803.MK

Knjigovodstvena agenci ja vr{iusluge iz ra~unovodstveno-knjigo-vodstvene oblasti privatnim predu-ze}ima, SUR, SR, STR. Telefon:065/926-300.MK

Popravljam sve vrste fotoaparata.Miki. Telefon: 065/573-349. MK

Brzo kvalitetno i sa garanci jomradim vodoinstalaci je, kanalizaci je isitne popravke. Telefon: 051/211-763, 065/546-390. MK

Pronala enje podzemnih voda ibu{enje bunara na podru~ju Banja-luke, Kozarske Dubice, Pri jedora,Gradi{ke, Prnjavora, Derven te, dva-desetogodi{nje iskustvo. Telefon:065/952-183.MK

Vr{im usluge presvla~enja, po-

pravke, tapaciranja namje{ta ja, vratai stolica sa dugogodi{njom odgovor-no{}u na rad, prevoz obezbi je|en.

Telefon: 065/526-824. MK

âsovi - {kola harmonike, klavi-ra, klavi jatura, muzi~ke teori je - pe-dagogi je. Narodna i zabavnamuzika, note za sve vrste muzike,po izboru, pjesme, kola, instrumen-tali. Telefon: 066/034-057. MK

Elektri~ar radi elektroinstalaci jekvalitetno i povoljno. Telefon:066/531-497.MK

Adaptaci ja i sanaci ja stanova(stru ja, voda, keramika, zidovi, zida-ri ja, betona a), povoljno i kvalitetno.Telefon: 066/531-497. MK

Elektri~ar zamjenju je dotra jaluelektroopremu, popravlja stare iugra|u je nove elektroinstalaci je. Te-

lefon: 065/418-878. BK

Popravljam okvire nao~ara svihvrsta, brzo i kvalitetno, Ale ja svetogSave br. 16. Telefon: 051/318-227.BK

Stolar na licu mjesta radi poprav-ke stolari je, namje{ta ja, le a ja i role-tni, stakli stolari ju. Telefon:051/281-470, 065/562-149. BK

Izra|u jem namje{taj po mjeri,prepravljam stari. Telefon: 065/541-648. BK

Profesor engleskog jezika - ~aso-

vi i instrukci je, prevodi tekstova, do-kumenta..., sudski tuma~-prevodi-lac. Telefon: 065/938-401. BK

Arhitekta s licencom radi pro je-kte stambenih, stambeno-poslovnihobjekata i hala (legalizaci ja i novo-gradnja). Telefon: 065/644-526. BK

Instrukcije iz matematike za os-novce i srednjo{kolce, povoljno.Telefon: 065/562-027. BK

Proda ja

Reumati~ari, proda jem novelektri~ni masaèr sa laserom, star

Razno

Usluge

Posao

Li~ni kontakt

Auto-dijelovi

Automobili

Proda jem plac u Banjalu-ci, Knjaza Milo{a 39. Do-

zvoljena gradnja objekta12x9 m (P+2+M). Telefon:065/529-471.UK

Placevi

3629.12.2011.Oglasi



esec, garanci ja osam godina,0 KM, uz originalni ra~un. Te-on: 065/459-552. MK

Proda jem gri ja~e za gri jali{ta uasteniku. Telefon: 066/272-144.

K

Proda jem tablu za crtanje saeumatskim pode{avanjem po

sini, pokretna u svim smjerovi-a, sa lenjirima na okretnoj glaviugaonikom. Telefon: 065/660-8. MK

Proda jem kasa pultove s kom-etnom instalaci jom i pokretnomakom, duìna 3,10 m, {irina 1,20

Kase moète pogledati u pro-

dajnom centru "Centrum" Zaluà-ni. Telefon: 065/896-422. BK

Proda jem mlin mio standard(vi {e priklju~aka). Telefon:065/256-793, 051/532-558. BK

Proda jem {poret smederevac(li jevi ror), star pola godine, 250KM. Telefon: 065/310-799. BK

Iz {tampe je izla{la knjiga "Lju-bi ja, sje}anja ja~a od èljeza"Branke Jelisavac, 10 KM. Tele-fon: 066/676-765, 052/234-157.BK

Proda jem doma}u {ljivovicu 19gradi. Telefon: 065/807-142. BK

Kupovina

Kupu jem zlatni lan~i}, narukvi-

cu, prsten, min|u{e, zubno zlato,lomljeno zlato i dukat. Telefon:065/983-661. MK

Kupu jem staru deviznu {tednju,obveznice, ratnu od{tetu, dioni-ce..., isplata odmah, ci jela BiH.Dolazim na adresu. Telefon:065/377-680. MK

Kupu jem akci je (dionice), starudeviznu {tednju i ratna potra iva-nja iz RS i FBiH. Isplata odmah.Telefon: 065/869-608, 062/358-344. BK

379.12.2011. Oglasi

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO POQOPRIVREDE, [UMARSTVA I VODOPRIVREDE

Trg Republike Srpske broj 1, Bawaluka tel: 051/338-415 faks: 051/338-866, E-mail: [email protected]

Broj: 12.07.337-436/11.Datum: 27.12.2011. god.

Na osnovu ~lana 82 stav 3 Zakona o republi~koj upravi ("Slu`beni glasnik Repu-blike Srpske", broj 118/08), ~lana 2 Pravilnika o uslovima i na~inu ostvarivawanov~anih podsticaja za razvoj poqoprivrede i sela ("Slu`beni glasnik RepublikeSrpske", broj 25/11, 89/11. i 106/11) i ~lana 190 Zakona o op{tem upravnom postupku("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj 13/02), ministar poqoprivrede, {umar-stva i vodoprivrede d o n o s i

J A V N I P O Z I V

Registrovanim poqoprivrednim gazdinstvima (pravnim i fizi~kim licima)proizvo|a~ima mlijeka iz Republike Srpske, za iskazivawe interesa za dodjelu steo-nih junica za dràwe u robnim rezervama.

USLOVI ZA ISKAZIVAWE INTERESA

a) Na javni poziv za iskazivawe interesa za nabavku kvalitetno priplodnih junicase mogu javiti registrovana poqoprivredna gazdinstva sa sjedi{tem u RepubliciSrpskoj, koja nemaju prispjele, a neizmirene obaveze u skladu sa Zakqu~kom VladeRepublike Srpske broj 04/1-012-2-81/10. od 28.01.2011. godine.

b) Kriterijumi za izbor korisnika programa:- posjedovawe {talskog objekta koji zadovoqava adekvatne uslove dràwa i

zoohigijene (farmeri koji imaju slobodni sistem dràwa }e imati prednost -preporu~uje se 6 m2 /grlo);

- posjedovawe minimalno 0,5 ha obradivih zemqi{nih povr{ina po preuzetoj junici;

- da je u prethodnom periodu obuhva}en kontrolom proizvodnosti mlijeka;- posjedovawe sistema za muù, zatvoreni i linijski sistemi;- okaz o posjedovawu minimalno 15 muznih grla;- minimalan broj gravidnih junica po korisniku je 15, a maksimalan 100 grla.

v) Obaveze korisnika koji budu odabrani po programu su:- obavezno osigurawe preuzetih muznih grla do isteka programa;- zabrana otu|ewa ìvotiwa osim u slu~aju opravdanih razloga koje }e utvrditi

Komisija ministarstva i nadle`ne veterinarske ustanove;- zabrana skidawa ili uni{tavawa u{nih markica preuzetih ìvotiwa kao i

li~ne dokumentacije za svaku preuzetu ìvotiwu;- ministarstvu, odnosno Agenciji za uzgoj i selekciju u sto~arstvu, u svakom

momentu omogu}iti uvid u proizvodwu i dostavqati neophodne podatke;- iskqu~ivo koristiti vje{ta~ko osjemewavawe;- prvi pripust, odnosno vje{ta~ko osjemewavawe, vr{iti u skladu sa uzgojnim

programom u govedarstvu;- ènsku telad da koristi za proizvodwu junica, a mu{ku telad toviti ili

prodavati za tov;- u roku trajawa programa od pet godina, da izvr{i povrat steonih junica

adekvatan broju preuzetih steonih junica, koje }e se dodijeliti pod istim uslovima novom ili istom korisniku u slu~aju opravdanih potreba zapro{irewem postoje}eg stada pod istim uslovima;

- proizvodwu mlijeka iskqu~ivo orijentisati ka mlijekoprera|iva~ima;

g) Nakon utvr|ivawa liste prijavqenih poqoprivrednih proizvo|a~a, ministarstvo}e formirati komisiju koja }e utvrditi ispuwenost uslova na terenu i utvrditirang-listu. Jednom utvr|ena rang-lista vaì do potpune realizacije programa.

d) Detaqni uslovi vezani za program dràwa steonih junica za robne rezerve }ebiti definisani ugovorom izme|u Ministarstva poqoprivrede, {umarstva ivodoprivrede, Republi~ke direkcije za robne rezerve i korisnika.

|) Javni poziv je otvoren 30 dana od dana objavqivawa. Obrazac prijave je objavqenna internet stranici ministarstva.

Prijavu dostaviti na adresu Ministarstva poqoprivrede {umarstva i vodoprivredeRepublike Srpske.Kontakt osoba je Ranko Grube{i}, na~elnik Odjeqewa za sto~arsku proizvodwu,e-mail adresa [email protected], tel: 051/338-594.

M I N I S T A RMiroslav Milovanovi}

Nacionalni demokratski institut (NDI), u okviru svog programa promoci je gra|anskog aktivizma u Bosni iHercegovini u narednom periodu }e sara|ivati s formalnim i neformalnim grupama na pripremi kampanja za-govaranja ko je za cilj ima ju rje{avanje problema u za jednici.NDI raspisu je poziv za u~e{}e svih zainteresovanih grupa gra|ana u Bosni i Hercegovini, ko je su identifiko-vale problem u za jednici, naselju i/ili ulici i èle raditi na rje{enju tog problema.

Pravo u~e{}a ima ju sve formalne i neformalne grupe gra|ana u Bosni i Hercegovini:

• neregistrovane grupe gra|ana (grupe gra|ana sa za jedni~kom inici jativom, za jedni~kim ciljemili problemom u svo joj za jednici)

• registrovane grupe (ku}ni savjeti, savjeti roditelja i u~enika, udruènja studenata, nevledine organizaci jei udruènja)

• i druge grupe gra|ana.

Pri jave za u~e{}e treba da sadrè sljede}e informaci je:

• Mjesto/Grad

• Podnosilac pri jave, broj telefona i adresa (za neregistrovano udruènje molimo navesti broj ljudi ko ji suspremi kontinurano sara|ivati sa NDI na pripremi kampanja za rje{avanje problema);

• Kratak opis problema u za jednici (navedite {to vi{e informaci ja o samom problemu i {to se o~eku je da }ese posti}i rje{avanjem problema; koliko ljudi }e imati korist od rje{enja problema);

• Struktura korisnika ko ji su pogo|eni odre|enim problemom i ko ji bi bili korisnici u slu~aju sa seproblem ri je{i (pol, dob, pripadnost grupaci jama itd);

• Planirani period za realizaci ju kampanje (max 6 mjeseci).

Ako su vam potrebne dodatne informaci je, obratite se NDI kancelari ji u Banjaluci na tel: 051/258-250 (koor-dinator programa Gordana Vu~ini}).

Molimo vas da va{e pri jave za u~e{}e po{aljete najkasni je do 20.01.2012. godine, putem faksa, po{te,

e-maila ili li~no.Nacionalni demokratski institut

Bore Stankovi}a 378000 BanjalukaTel. 051/258-250Fax 051/258-251

e-mail: [email protected]

Javni poziv za u~e{}e u programu



Vodi~829.12.2011.

...KNJIGA

"ô vjek je veliki fazonna ovom svi jetu"

IFS!UB!NJ!MFSWjo!ej|!tf!twb!lph!kv!usb!tbn!wp!{j!qv!ufn!v!wp!ef!oj!dv/!Jt!qsfe!tqp!nf!oj!lb!sb!.uoj!dj!nb!csp!kj!hp!ej!of/!Twb!lph!eb!ob-!lbe!vev!cmkf!okf!qsp!esnb!Wjo!ej!|b-!poqp!nj!tmj;!#Uv!kf!lsbk#/!Pu!lb!lp!afmj!eb!fnj!hsj!sb-!qp!twv!eb!wj!ej!lsbk/!J!wsj!kf!nf!lp!kftup!kj-!{b!pof!lp!kj!afmf!eb!pt!ub!ov/!Qsj!•b!lp!kb!tf!pw!ekf!qsj!qp!wj!kf!eb!qsp!ej!sflsp{!usf!ov!ubl!v!tb!eb|!okpt!uj!ep!nju!tlji!ev!cj!ob!j!v!twp!kpk!qkf!toj!•lpk!tbafupt!ujqsfe!tubw!mkb!ep!qsj!opt!qsp!cmf!nv!fnj!hsb!dj!kf!lbp!uf!nj!wj!kf!lb/

...MUZIKA

"Kamaloka"LMF!JNPS

Nb!mp!lp!kf!jnbp!qsf!ufo!{j!kf!vlmkv!•j!uj!tf!v!phsp!nbo!qp!lsfu!lp!kj!tfep!hb!}b!v!spl!nv!{j!dj!ob!twkfu!tlpk!tdf!oj!kfs!nj!jqbl!qsf!gf!sj!sb!np!#ep!.nb!~f!kf!ep!nb!~f#/!Wf~!ev!hp!kf!ebo!bm!cvn!oj!kf!ep!cjp!•jt!uv!qf!uj!dv-!beb!po!oj!kf!sf!j{!eb!okf!jmj!lpn!qj!mb!dj!kb-!bmj!of!|up!qp!qvu!#Lb!nb!mp!lf#!up{b!tmvavkf!{cph!24!qkf!tb!nb-!pe!lp!kji!oj!v!kf!eopn!usf!ovu!lv!oj!kf!eoboj!kf!tmb!cj!kb!pe!esv!hf/

DOGA\ANJA SA RA JE VO

[F!NBMK!TLJ!NV![FK#V!twj!f!v!jhsf#

#Op!wbd!pe!bo!j!lf!ep!tb!wsf!nf!oph!ep!cb##Bo!j!•lf!gj!cv!f##2,2;!Mkv!cbw!j!aj!wpu#-j{mp!acb

IJT!UP!SJK!TLJ!NV![FK#Pq!lp!kf!op!Tb!b!f!wp##CjI!lsp{!tup!kf!~b##Gsb!hnfo!j!j{!Tb!b!f!wb##Kb-!cbo!cp!tbo!tlj!Lv!jo##Qb!b!f!f!lvm!vs!of!tqp!of#

VNKF!UOJ!_LB!HB!MF!SJ!KB#Sf!sp!tqf!luvn#J{mp!acb!qp!wp!epn!211/!hp!ej|!okj!df!sp!}f!okb!Wp!f!Ej!nj!sj!f!wj!~b#Tb!bk!j!f#- j{mp!acb!sb!ep!wb!

Bmj!kf!Ib!gj!{p!wj!~b!Ib!gb!

NV![FK!LOKJ!AF!WOPT!UJ!J!QP![P!SJ!\OF!VNKF!UOPT!UJ#Ob!qv!v!ep!uws}b!wf#-!j{mp!acb#Pe!Tp!of!b!ep!Qp!enps!oj !df#-j{mp!acb!qp!twf!~f!ob!Tlfo!ef!sv!Lv!mf!op!wj!~v!

LP!MF!HJ!KVN!BS!UJT!UJ!LVNJ{mp!acb!sb!ep!wb!Jtnb!b!Nv!f!{j!op!wj!~bJ{mp!acb!sb!ep!wb!Ib!j!b!Uj!lwf!|f

HB!MF!SJ!KB!#SP!NBO!QF!USP!WJ^##Vtqb!wb!op!lb!nf!okf#-

j{mp!acb!sb!ep!wb!Bnf!sb!Ip!eaj!~b!

OB!DJ!POBM!OB!J!VOJ!WFS![J!UFU!TLB!CJ!CMJ!PUF!LB!CjIJ{mp!acb!tub!ji!lokj!hb!j!sv!lp!qj!tb

UVS!TLJ!LVM!UVS!OJ!DFO!UBS#Mf!p!wj!j!cjkf!hp!wj#-j{mpacb!tmj!lb

CP\!OKB!_LJ!JO!TUJ!UVUJ{mp!acb!sf!lmb!noji!phmb!tb!j{!2:/!j!31/!wj!f!lbJ{mp!acb!sb!ep!wb!Gsb!okf!Mj!lb!b

CSV!TB!CF![JT!UBO#Blwb!f!j;!Tub!p!Tb!b!f!wp#

HB!MF!SJ!KB!#OP!WJ!ISBN##Qf!bdf!Dpo!ofd!j!po!Npt!bs#-j{mp!acb

TLQE!#QSPT!WKF!UB#

J{mp!acb!gp!p!hsb!j!bEsb!af!ob!Hsv!j!~b

BA NJA LUKA

CBO!TLJ!EWPSNB!MJ!J[MP!ACF!OJ!TB!MPOJ{mp!acb!sb!ep!wb!obt!b!woj!lb!Bs!ij!f!lupo!tlp.hsb!}f!wjo!tlph!gb!lvm!f!b

WF!MJ!LJ!J[MP!ACF!OJ!TB!MPOJ{mp!acb!tmj!lb!Nb!f!Ep!ejh

NV![FK!TB!WSF!NF!OF!VNKF!UOPT!UJ!STJ{mp!acb!sb!ep!wb!Nj!j!wp!b!Vo!lp!wj!~b

NV![FK!ST#Pe!qsb!t!p!j!f!ep!tb!wsf!nf!ophep!cb#-!tubm!ob!j{mp!acf!ob!qpt!ubw!lb#Kb!tf!op!wbd-!vt!b!|lj!mp!hps!tnsuj#- j{mp!acb!#Nj!oj!nvn.nbyjnvn#-!j{mp!acb

OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF!STJ{mp!acb!sb!ep!wb!npk!lp!wb!•lji!vnkf!oj!lb

EKF!_J!KF!QP![P!SJ!\UF!ST

#Nv!{fk!mv!b!lb#- j{mp!acbJ{mp!acb!qmb!lb!b

MUH!HB!MF!SJ!KB#Qp!wsb!bl!lv!~j#- j{mp!acb!sb!ep!wbEsb!hb!of!Tlsf!qojl

HB!MF!SJ!KB!VEBTJ{mp!acb!hsb!j!lb!Nj!ibk!b!Sb!lj!f

BLB!EF!NJ!KB!VNKF!UOPT!UJ!CB!OKB!MV!LBJ{mp!acb!sb!ep!wb!tuv!ef!ob!b!Blb!ef!nj!f!vnkf!opt!j!Cb!okb!v!lb

OB!SP!EOB!J!VOJ!WFS![J!UFU!TLB!CJ!CMJ!PUF!LB!ST#Wvl!j!Bob!.!qsf!qjt!lb#-!j{mp!acb

ZENICA

NV![FK!HSB!EB![F!OJ!DF#Nmb!{p!wj!wsf!nf!ob#-!hsv!qob!j{mp!acb

Tubm!ob!fuop!p!|lb!qpt!bw!lb

TUZLA

UF! BUBS!#LB!CB!SF##Nf!|b!Tf!j!np!wj~!ob!tdf!oj!Ufb!sb!(Lb!cb!f(!Uv!{mb#- j{mp!acbekf!mb Ts}b!ob!Wv!lb!ej!op!wj!~b

CLD!UV![MB#Tsf!csf!oj!db!2::6!.!3121@#-j{mp!acb!gp!up!hsb!gj!kb!gp!up!sf!qps!uf!sb#Bt!tp!dj!bufe!Qsft!tb#!

Bnf!mb!Fnsj!~b

HB!MF!SJ!KB!#LSJT!UJ! BO!LSF!LP!WJ^##Lp!bl!j{b!tuwbs!opt!j#-j{mp!acb!gp!up!hsb!gj!kb!Upo!•j!kb!Tub!oj!•j!~b

DOBOJ

DFO!UBS![B!LVM!UV!SV!J!PCSB![P!WB!OKFVNKF!UOJ!_LB!HB!MF!SJ!KB#Gj!hv!b!v!tb!wsf!nf!opk!vnkf!opt!j#-!mj!lp!wob j{mp!acb!

MOSTAR

PLD!#BCSB!\F!WJ^#J{mp!acb!sb!ep!wb!ci/!tusjq.bvup!b

PREDSTA VE

SA RA JE VO

LB!NFS!OJ!UF! BUBS!66#Cp!ftu!qp!p!ej!df!N/#Sf!aj!kb;!Tfm!nb!Tqb!ij~)31!i*

TBS!US#Bz-!Dbs!nf!b#Sf!aj!kb;!Sp!cfsu!Sb!qp!okb)31!i*

BA NJA LUKA

OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF!ST#Pev!nj!b!okf!nf!}f!eb#Sf!aj!kb;!Bmf!ltbo!ebs!Qf!kb!lp!wj~)31/41!i*

Da vor PA VLO VI]

Jelena Medi}, Slavi{a Ra-dan, Dani jel Simi} i San-dra Dobra{ dobitnici sunagrada za najbolje fil-

mske scenari je u RS. Uru~enjepriznanja odràno je u utorak uInovacionom centru Banjaluka.

"Cilj ovog konkursa bio je pri-bliàvanje scenarista realizaci ji nji-hovih djela i povezivanju saproducentima i reìserima. Scena-rio je sastavni dio svakog filma, akod nas ima dosta kreativnih ljudiko ji ima ju interesantne pri~e", re-kao je Zoran Gali}, producent "Vi-zArt filma", organiza torakonkursa.

Nagrade su dodi jeljeneu ~ etiri kategori je. Za dugome-tra`ni film 3.000 KM dobila je Je-lena Medi} za scenario "Kao na

filmu". Radnja se de{ava u jednomselu u Bosni, gdje zaluta pro jektorza prikazivanje filmova.

"Seljaci ga raspaku ju, napravekino u {ljiviku od ~ar{afa i kanapai po~inje zabava, a oni po~inju dase pona{a ju kao likovi u filmu.Scenario je napisan 2009. godine ipro{ao je za finansiranje na kon-kursu Ministarstva prosvjete i kul-ture RS, ali je onda do{la kriza ifilm je ostao na kompjuteru", rekla

je Medi}eva.Za kratkometra`ni film 1.000

KM dobio je Slavi{a Radan zascenario "Ni{tavilo", ko ji je na-pravljen za animirani film, dok jeza dokumentarni film 500 KMdobio Dani jel Simi}, za scenariopod nazivom "Lada se vra}a ku-}i", {to je bio i jedini pristigliscenario u ovoj kategori ji. Pri~agovori o automobilu lada samara

i njegovom putovanju od BiH do

mjesta nastanka - Rusi je.Pr izn anje za najboljiscenario u~enika u srednjim {kola-ma i 500 KM dobila je u~enicaSandra Dobra{ za scenario pod na-zivom "Ostvareni snovi". Radnja jesmje{tena u srednju {kolu i govorio u~enicima i njihovim problemi-ma. Nagradu je dodi jelila Irena

Uru~ena priznanja Jeleni MeDani jelu Simi}u i San

Na gra | e ni sce na ris

Dugometra`ni: Nagradu za

scenario za dugometra`ni film"Kao na filmu" u iznosu od

3.000 KM dobila Jelena Medi}

Rado vano vi}e vaMedi}e vojuru~ila nagraduFOTO A. ÂVI]



Vodi~ 39

...FILM

"Red"Pqb!toj!Csvt!Wj!mjt-!Nps!hbo!Gsj!nbo-!Eapo!Nbm!lp!wj•!j!If!mfo!Nj!sfo

cp!sf!tf!{b!twp!kf!ajwp!uf!j!voj!|ub!wb!kv!of!qsj!kb!uf!mkf/!Gsfol!Np!tf!t!kf!cjw!|jDJB!ubk!oj!bhfou-!lp!kj!wp!ej!nj!sbo!ajwpu!twf!epl!hb!of!qp!lv!|b!vcj!ujwsivo!tlj!ujn!vcj!db/!Tb!eb-!lbe!nv!kf!vhspafo!jefo!uj!ufu!j!lb!eb!kf!Tb!.sb-!afob!lp!kv!wp!mj-!ep!wf!ef!ob!v!pqb!toptu-!Gsfol!qp!op!wp!plv!qmkb!twpktub!sj!ujn!v!qp!tmkf!eokfn!qp!lv!|b!kv!eb!qsfajwj/!Tb!sb!qsp!wb!mkv!kf!v!tkf!ej!.|uf!DJB!j!pu!lsj!wb!ubk!ov/

...PREDSTAVA "Norway.tod@ y"CP!TBO!TLP!OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF![F!OJ!DB!

Qsfe!tub!wb!#Opsxbz/upe@z#-!lp!kv!np!af!uf!qp!hmf!eb!uj!v!Cp!tbo!tlpn!ob!.sp!eopn!qp!{p!sj!|uv![f!oj!db-!hp!wp!sj!p!qsp!cmf!nv!tb!np!vcjt!ub!wb!nmb!eji!{b!.tj!~f!oji!twb!lp!eof!wj!dpn-!jo!gps!nb!dj!kb!nb!lp!kf!qsj!nb!kv!qsf!lp!Jo!ufs!of!ub!jpuv!}f!okfn-!{cph!lp!kfh!twf!ev!cmkf!tb!nv!kv/!

Twj!kfu!lp!kj!jn!ob!emb!ov!qsvab!twf!oj!kbo!tf!ep!csph!j!mp!|fh!ji!{cv!okv!kf!jpoj!wj!|f!of!np!hv!sb!{b!csb!uj!lp!kf!tv!jt!ujo!tlf!np!sbm!of!wsj!kf!eopt!uj/!

SA RA JE VO

DJ!OF!NB!DJUZ

\fs!pl!Ipm!nt;!Jhsb!tkf!obSfajkb;!Hbk!Sj!•jVmp!hf;!Sp!cfsu!Eb!voj!Kv!oj!ps-Eave!Mpw-!Op!nj!Sb!qbt)23/21-!25/61-!28/61-!31/41!i*

V!{f!nmkj!lswj!j!nf!ebSf!aj!kb;!Bo!}f!mj!ob!Eap!mjVmp!hf;![b!ob!Nbs!kb!op!wj~-!Hp!sbo!Lpt!uj~-!Sb!ef!\fs!cf!eaj!kb)2:-!32/41!i*

Bs!vs!Cp!aj~!4ESf!aj!kb;!Tb!sb!TnjuHmb!tp!wj;!Qf!sp!Kv!sj!•j~-!Jwj!db![b!esp

)22/41-!26/51!i*Of!np!hv!~b!nj!tj!b;!Qsp!p!lpm!eviSfajkb;!Csfe!CjseVmp!hf;!Upn!Lsv{-!Qb!vmb!Qb!upo)23/31-!26-!28/51-!31/31!i*

Tsf!~ob!Op!wb!hp!ej!obSf!aj!kb;!Sp!cb!Nbs!|bmVmp!hf;!Tb!sb!Eaf!tj!lb!Qbs!lfs-F|upo!Lv!•fs-!Ij!mb!sj!Twpol)23-!25/51-!28/41-!31/41!i*

Jhsb!qp!ckf!eoj!lbSf!aj!kb;!Cf!ofu!Nj!mfs

Vmp!hf;!Csfe!Qju-!Eapo!Ijm)28/31!i*

Nb!•bl!v!•j!{nb!nbSf!aj!kb;!Lsjt!Nj!mfsHmb!tp!wj;!Nbs!lp!Aj!wj~-!

Bmf!ltbo!esb!Up!nj~-!Of!obe!Of!ob!ep!wj~)24/46!i*

Cft!nsuoj!dj!4ESf!aj!kb;!Ubs!tfn!TjohVmp!hf;!Ifo!sj!Lb!wjm-!Nj!lj!Svsl-!Gsj!eb!Qjo!up)31!i*

BA NJA LUKA

QB!MBT

Obk!nsb!•oj!j!tbu!4ESfajkb;!Lsjt!Hp!sblVmp!hf;!Fnjm!Ijs|-!Pmj!wjkb!Ujs!cmj-!Nblt!Njo!hf!mb)27/26-!31/26-!33/26!i*

\fs!pl!Ipm!nt;!Jhsb!tkf!obSfajkb;!Hbk!Sj!•jVmp!hf;!Sp!cfsu!Eb!voj!Kv!oj!ps-!Eave!Mpw-!Op!nj!Sb!qbt)28-!2:/41-!33!i*

Lp!ab!v!lp!pk!aj!wjnSfajkb;!Qf!esp!Bm!np!ep!wbs

Vmp!hf;!Bo!up!ojp!Cbo!ef!sbt-!Fmf!ob!Bob!kb)28/56-!33/41!i*

Bm!wjo!j!wkf!wf!j!df!4;!Csp!ep!pn!aj!wp!b)tjo!isp!oj!{p!wb!op*Sfajkb;!Nbkl!Nj!•fmVmp!hf;!Eabt!ujo!Mpoh-Eaf!tj!Nfl!bs!uoj)27!i*

Of!np!hv!~b!nj!tj!b;!Qsp!p!lpm!eviSfajkb;!Csfe!CjseVmp!hf;!Upn!Lsv{-!Qb!vmb!Qb!upo)31!i*

Nb!•bl!v!•j!{nb!nbSf!aj!kb;!Lsjt!Nj!mfsHmb!tp!wj;!Bo!up!ojp!Cbo!ef!sbt-!Tfm!nb!Ib!kfl)23-!25/26!i*

Qb!b!ebSf!aj!kb;!Ts}bo!Esb!hp!kf!wj~Vmp!hf;!Nj!mp|!Tb!np!mpw-!Oj!lp!mb!Lp!kp-!Isjt!uj!ob!Qp!qp!wj~-!Hp!sbo!Ob!wp!kfd-!Ef!kbo!B~j!np!wj~)29!i*

ZENICA

NVM!UJ!QMFY!LJ!OP!FLSBO

\fs!pl!Ipm!nt;!Jhsb!tkf!obSfajkb;!Hbk!Sj!•jVmp!hf;!Sp!cfsu!Eb!voj!Kv!oj!ps-!Eave!Mpw-!Op!nj!Sb!qbt)29-!31/41!i*

Ubk!oj!aj!wpu!lv!~oji!qp!np!~oj!dbSf!aj!kb;!Ufku!Ufk!mpsVmp!hf;!Fnb!Tup!vo-!Wj!pmb!Efk!wjt)28/41-!31!i*

Of!np!hv!~b!nj!tj!b;!Qsp!p!lpm!eviSfajkb;!Csfe!CjseVmp!hf;!Upn!Lsv{-!Qb!vmb!Qb!upo)26/56-!29/41-!32!i*

Bs!vs!Cp!aj~!4ESf!aj!kb;!Tb!sb!TnjuHmb!tp!wj;!Qf!sp!Kv!sj!•j~-!Jwj!db![b!esp)25-!27!i*

_b!p!coj!qbokSf!aj!kb;!Iv!bo!ip!Fmps!ejHmb!tp!wj;!Njs!tbe!Bc!eb!hj~!Lj!lf-

Bk!mb!Ibn!{j~-!Boj!ub!Nf!np!wj~)26/41!i*

BIOSKOP

Igra pobjednika Sre}naNo va godina

[erlok Holms:Igra sjena

Najmra~ni jisat 3D

VA@NIJI TELEFONISA RA JE VOPOLICIJA...............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI........................................................................................................123"ELEKTRODISTRIBUCIJA" (KVAROVI)........................................0800201133BOLNICA "KO[EVO"................................................................................444-800TELEFONSKE INFORMACIJE.......................................................................1182"TOPLANE"........................................................................................033/650-979"VODOVOD"......................................................................................033/641-462AUTOBUSKA STANICA....................................................................033/213-100

BA NJA LUKA POLICIJA..............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI.......................................................................................................123"ELEKTROKRAJINA".......................................................................051/215-888KLINI^KI CENTAR...........................................................................051/342-100CALL CENTAR...................................................................................................1185"TOPLANA"..........................................................................................051/336-111"VODOVOD".......................................................................................051/212-428AUTOBUSKA STANICA..................................................................051/922-000

ldat, pomo}nica ministra kulture

rosvjete RS."Cilj je bio da se pokaè dobralja da se podrì neki pro jekat.

obar scenario zna~i u najmanjuku dobar film. Ta~ka ovog scena-a je bila mladi ljudi i njihove su-ine, ko ja moè da se desi biloje u svi jetu", rekla je Soldatova.

^lanovi ìri ja ko ji su odlu~ili

dobitnike nagrada bili su NikolaPe jakovi} iz Banjaluke, SlavkoMilanovi} iz Beograda i SnjeànaMari} iz Sara jeva. Oni su dobili 12scenari ja i sloìli su se da bi neko-liko od njih mogli biti dobri filmo-vi.

Organizator konkursa

je bio "VizArt film" u saradnji sagradom Banjaluka, ko ji je i glavnipokrovitelj.

"Ovo je najbolji na~in da se saskromnim sredstvima postigne naj-ve}i rezultat, a sa dobrim scenari-

jom na dobitku su svi", rekla jeLjiljana Radovanovi}, na~elnicaOdjela za dru{tvene djelatnosti.

}, Slavi{i Radanu,ri Dobra{

[kolarci

Najbolji scenariou~enika usrednjim{kolamanapisala SandraDobra{ te jenagra|ena sa500 KM

9.12.2011.

a j bo l jii R S

Nagrade dodi jeljeneu ~etiri kategori je



Vla dimir GRBI]

U borbi za fajnal for KupaBiH ko{arka{i Borca poraèni suu dvorani "Borik" od Bosna ASABH Telecoma s 77:83 (19:17,14:21, 24:28. 20:17) i tako ~etvrtiput zaredom takmi~enje zavr{iliu ~etvrtfinalu.

Ovo je bio drugi duel ovedvi je ekipe ove sezone, a prvi je ta-ko|e pripao Sarajli jama, ko ji su uBanjaluci slavili u okviru 8. kolaLige 13 (81:79). Pitanje pobjednikau kup me~u rije{eno je u samom fi-ni{u me~a iako su gosti imali i dvo-cifrenu prednost u tre}oj ~etvrtini.Najbolji u redovima doma}ina, ko ji

su igrali bez Maksima [turanovi}a,bili su Neboj{a Pavlovi} s 20 i Dar-ko Kastratovi} s 15 poena, dok suBosnu predvodili Dènan Rahimi} s28 i Eldin amdì} s 13 poena.

"Pri je svega èlim da ~estitamBosni na sasvim zasluènoj pobjedii plasmanu na fajnal for. Bio je ovodosta neizvjestan me~ kao i prven-stveni. Dràli smo priklju~ak u ve-}em di jelu susreta, ali u klju~nimtrenucima nismo imali dovoljnostrpljena i brzopleto smo rje{avalineke akci je", rekao je Drago Kara-li}, trener Banjalu~ana, i dodao:

"Moram jo{ jednom da na-glasim da je ovo mlad tim kometreba dati {ansu i pruìti im podr{kuu nastavku prvenstva. Ovi momcivole klub i sigurno }e u svakomme~u pruìti maksimum, pa ~ak ivi{e od toga".

Hamdo Frljak, trener Bosna ASA BH Telecoma, bio je veomazadovoljan plasmanom na zavr{niturnir i pohvalio je doma}ina na ve-oma po`rtvovanoj igri.

"O~eki vao sam sli~anme~ onom prvom ove sezone i to sei obistinilo. Borac je veoma dobra,mlada ekipa, ko ju dobro pozna je-mo. Me|utim, ni mi nemamo mno-go iskustva. Ovi igra~i su igralive}inom u juniorskom pogonu iupravo zbog toga smo skloni pado-vima u igri {to smo pokazali i uovom susretu", izjavio je Frljak idodao:

"Pred ovaj me~ smo imaliimperativ pobjede i zahvalju ju}i is-kustvu Rahimi}a i borbenosti mla-dih igra~a uspjeli smo da do|emodo tri jumfa. Najva`ni je je da smoispunili plan, a to je plasman na faj-nal for".

Plasman na zavr{ni turnir ve} je izborila Igokea ko ja je savladalaZrinjski u Mostaru (88:65). Sino}su svoj me~ igrali Mladosti i â-pljina, dok }e posljednji u~esnikfajnal fora biti poznat ve~eras na-kon me~a Slobode i [iroki Wwina(17 ~asova).

Sport029.12.2011.

Tajson stièu Hrvatsku

Slavni ameri~ki bokser MajkTajson kra jem sljede}e godinegostova}e u Hrvatskoj, rekao jeri je~ki promoter Heri Gori jan.

"Radi se o krupnom organiza-cijskom i financijskom zaloga-

ju, ali vjeru jem da }u uskoromo}i potvrditi da }emo ugostiti

jednog od najve}ih boksa~a upovi jesti", naglasio je Gori jan.

Naga|a se da bi Tajsonov do-lazak u Hrvatsku ko{tao od70.000 do 100.000 dolara.

Bolt hvaliFaraha

Trostruki olimpijski {ampionUsein Bolt o~eku je da BritanacMo Farah napravi dobre rezultatena Olimpijskim igrama u Londo-nu.

"O~eku jem da naredna godinapro|e u znaku britanskog atleti-~ara, s obzirom na njegova izda-nja na Svjetskom prvenstvu.

Trke na duge staze su izuzetnozahtjevne, ali on je uspio da po-bijedi u konkurenci ji atleti~ara izKeni je i Etiopi je", rekao je Bolt.

Farah je na SP u Daeguu osvo- jio zlatnu medalju u trci na 5.000metara, dok je na dvostrukoduòj dionici bio drugi.

Na tradicionalnom Saboru ko-{arke, ko ji se igra na isteku go-dine u organizaci ji Ko{arka{kogsaveza Republike Srpske, sele-kci ja RS savladala je, u Bi jelji-ni, ekipu Prve lige Srbi je(96:95), dok su uru~ene i nagra-de za najboljeg ko{arka{a i ko-{arka{icu RS za 2011.

Najbolja u ènskoj konkurenci jibila je Milica Deura, ~lan prvakaBiH Mladog Kra ji{nika, dok jeepitet najboljeg igra~a ponio Mi-lo{ Komatina iz redova Igokee.

Iako je rezultat bio u drugomplanu, treba ista}i da su najboljina me~u bili Vedran Borov~anin s

21 poenom u redovima RS, dok jenajbolji u gostu ju}em timu bioIvan @igeranovi} s 19 poena.

U poluvremenu revi jalne uta-kmice odràna su i takmi~enja uzakucavanju i poga|anju "trojki".Prvo mjesto u zakucavanju pripa-lo je ~lanu selekci je RS VedranuBorov~aninu (Radnik BN basket),dok je najbolji "trojka{" bio ~langosti ju Milo{ Maksimovi} (BoracMocart).

Ko{arka{ki sabor odràn je udvorani O[ "Vuk Stefanovi} Ka-radì}", a prisustvovalo je oko500 gledalaca.

V.G.

Milica Deura i Milo{Komatina obiljeìli2011. godinu

MilicaDeura

Milo{Teodosi}

protiv"svo jih"@ri jebom u Barseloni odre|e-

ne su grupe za top 16 fazu Evrolige,a najzanimljivi je }e biti u Grupi E,gdje }e se za plasman u ~etvrtfinaleboriti moskovski CSKA, Olimpi ja-kos, Efes i Galatasaraj.

Okr{aj CSKA i Olimpi jakosabi}e pod posebnom lupom, jer }emoskovskog velikana predvoditiMilo{ Teodosi}, srpski plej, ko ji jesve do ove sezone bio glavna uzda-nica pirejskog sastava. Tako|e,aktuelni trener Olimpi jakosa Du{anIvkovi} svo jevremeno je sjedio naklupi CSKA, pa }e biti zanimljivovidjeti kako }e ga navi ja~i do~ekatiu Moskvi.

Gru pu F ~ine Real Madrid,Montepaski, Unikaha i Bilbao, dok}e u okviru Grupe G koplja ukrstitiFenerbah~e, Panatinaikos, Uniks

Kazan i Armani. Barselona, Maka-bi, Kantu i @algiris }e se takmi~itiGrupi H.

Uta kmi ce druge faze bi}eigrane sri jedom i ~etvrtkom od 18.

januara do 1. marta 2012. godine.Plasman u ~etvrtfinale izbori}e podvi je najbolje ekipe iz svake grupe inadmeta}e se u seri ji do tri pobjedeu periodu od 21. marta do 5. aprila.

Pobjednici ~etvrtfinalnih seri japlej-ofa obezbijedi}e u~e{}e na za-

vr{nom turniru Evrolige, od 11. do13. ma ja u dvorani "Sinan Erdem"u Istanbulu. Titulu kontinentalnog{ampiona brani Panatinaikos, ko ji jedo sada osva jao trofej {est puta, odko jih pet pod vo|stvom srpskogstru~njaka @eljka Obradovi}a.

Ve~e uo~i `ri jeba u Barseloni,bek Panatinaikosa Dimitris Di ja-mantidis progla{en je najboljimigra~em Evrolige u sezoni 2010/11.

Di jaman tidis je bio najza-slu`ni ji za novu evropsku titulu "ze-lenih" iz Atine, a u prosjeku jebiljeìo 12,5 poena i 6,2 asistenci jepo utakmici.

Gr~ki as je tokom kari jere bio{est puta progla{en i za najboljegdefanzivca naj ja ~eg klupskog ko-{arka{kog takmi~enja na Staromkontinentu.

êt vrtfinalePlasman u~et vrtfinaleizbori}e po dvi jenajbolje ekipeiz svake grupe

Milo{Teodosi}

7 POENI NAKON IZGUBLJENIH 14

20 POENI IZ REKETA 46

18 POENI IZ DRUGOG NAPADA 6

6 POENI IZ KONTRANAPADA 20

25 POENI IGRAÂ SA KLUPE 275 NAJVE]E VO\STVO 11

34 SKOKOVI 38

10 ASISTENCIJE 12

12 IZGUBLJENE LOPTE 11

1 OSVOJENE LOPTE 3

2 BLOKADE 2

BORAC BOSNA ASABH TELECOM

Sarajli je ipak bolje:Drago Karali} (Borac)

FOTO NN

Ko{arka{i Borca poraèni u ~etvrtfinalu Kupa BiH

Bosna na fajnal foru

Podr{ka: Ovo je mlad timkome treba dati {ansu i pruìti

podr{ku. Momci vole klub isigurno }e u svakom me~u

pru iti maksimum, rekao Karali}

FrljakNaj va`ni je jeda smo ispuniliplan, a to jeplasmanna fajnal for



Hrvatski olimpijski odboroglasio je tekvondoistkinju Anu

aninovi} i ski ja{a Ivicu Kosteli}anajbolje sportiste u 2011. godi-

Dok izbor Kosteli}a ni je nika-o iznena|enje, to {to je Zaninovi-va najbolja sportistkinja svakakote, po{to su mnogi o~ekivali da }eanka Vla{i} nastaviti dominaci ju itu godinu zaredom.

Kosteli}, ko ji je ve} izabran zajboljeg sportistu u glasanju novi-

nara, ove godine osvo jio je veliki"Kristalni globus", dok je Zaninovi-}eva postala svjetska {ampionka utekvondou. Titulu za najboljeg trene-ra podijelili su treneri najboljih spor-tis ta Hrvatske za 2011. AnteKosteli} i Toni Tomas. Za najboljuènsku ekipu progla{ena je strelja~kareprezentaci ja u sastavu SuzanaCimbal-[pirelja, Snjeàna Pej~i},Sandra Vitez, ko ja je na Evropskomprvenstvu osvo jila srebro u ga|anjuvazdu{nom pu{kom sa deset metara.

U kategori ji najbolje mu{ke ekipe,vaterpolo reprezentaci ja je drugu go-dinu zaredom poni jela to priznanje,

zahvalju ju}i bronzi sa Svetskogprvenstva u [anga ju. Jedrili~ari [imeFantela i Igor Mareni} su evropskimzlatom i svjetskom bronzom do{lido priznanja za najbolji sportskipar, {tafetu ili posadu. Iako ni jeprogla{ena za najbolju sportis-tkinju, Vla{i}eva je dobilautje{nu nagradu, za najve-}eg promotera Hrvatske usvi jetu, ko ju je dobila ~etvrtugodinu zaredom.

U uvodnom izlaganju predsje-

dnik HOO-a Zlatko Mate{a zahvalio je sportistima na svemu {to su u~iniliu godini na izmaku.

"Nadamo se da }e idu}a olim-pijska godina biti jo{ uspje{ni ja",dodao je Mate{a.

Generalni sekretar HOO-aJosip ôp naglasio je da suhrvatski sportisti u 2011. godi-ni osvo jili 410 medalja na veli-kim takmi~enjima pokazav{itako da su su najbolji ambasa-

dori Hrvatske u svi jetu.

419.12.2011. Sport

Za ljubitelje sportova na sni-jegu ni{ta ne moè da se poredisa turne jom "êtiri skakaoni-ce". Ona je za njih najljep{a zim-ska ~aroli ja, a isti slu~aj je i sasamim ski-skaka~ima, za ko je jetaj trofej vri jedan poput olimpij-skog zlata ili "Kristalnog globu-sa".

Sada je pred nama 60. izdanjenovogodi{nje turne je, a prema sve-mu vi|enom ove sezone, ono bimoglo da bude jedno od najzani-mljivi jih do sada. Tradicionalno,turne ja po~inje 30. decembra u nje-ma~kom Obersdorfu, dok prvi dannove godine proti~e u znaku Gar-mi{-Partenkirhena. Najbolji skaka-~i dana{ njice potom se sele uAustri ju, u Insbruk, gdje su skokovina programu 4. januara, dok kona-~na odluka pada u Bi{of shofenu.Iako tra je samo osam dana, turne ja

"êtiri skakaonice" predstavlja je-dno od najzahtjevni jih takmi~enjau sportu uop{te, a i nagrada je veli-ka, jer pored ulaska u istori ju po-bjednik dobi ja i 800.000 evra.

Iako je te{ko izabrati na juzbu-dljivi je izdanje turne je "êtiri ska-kaonice", definitivno se zna ko jiskaka~ je njen sinonim. U pitanju

je, naravno, legendarni Finac Jane Ahonen, ko ji je ostvario rekordnihpet pobjeda, od ko jih je posljednjabila 2008. godine. Odmah iza Aho-nena po bro ju tri jumfa je Jens Vaj-sflog, ko ji ih ima ~etiri, dok su potri tri jumfa ostvarili HelmutReknagel i Bjorn Virkola.

Pored Ahonena,kada se spomene Novogodi{njaturne ja mnogi se sjete i Svena Ha-navalda, ko jem je jedino po{lo zarukom da tri jumfu je na sve ~etiristanice legendarnog takmi~enja.

Ni jemac je to u~inio u sezoni2001/02, a od tada niko ni je bio ni

blizu da isto u~ini. Od aktuelnihskaka~a samo petorica su slavila naturne ji, a posljednji od njih je bioTomas Morgen{tern.

Morgen{tern je pro{le sezonenastavio dominaci ju Austri janacana turne ji, po{to su u prethodnedvi je godine slavili Andreas Kefleri Volfgang Lojcl, ko ji su zaslu ni iza najve}a iznena|enja prethodnihgodina. Pored njih tro jice, {ampi-onski {ampanjac ispili su i Norve-ànin Anders Jakob sen 2007.godine i Jakub Janda iz ê{ke go-dinu dana rani je.

Pro {l e sezone Morgen-{tern je bio nezaustavljiv, postao jevladar turne je, osvo jio je zlato naSvjetskom prvenstvu u nordijskimdisciplinama u Oslu i "Kristalni

globus". Samim tri jumfom na No-vogodi{njoj turne ji i svjetskim zla-

tom ispisao je nove stranice istori je,po{to se na{ao me|u samo ~etvori-com ko ji uz osvojeni Svjetski kup iolimpijsko zlato ima ju i te trofe je.Ipak, ove sezone ni je u najboljojformi, ali je èljan povratka na tron.Morgen{tern bi najve}e rivale mo-gao da ima

upravo u svo jim sunarodnicima.Kefler je prije dvi je godine napra-

vio veliko iznena|enje na turne ji, apredsto je}e izdanje ~eka kao prvo-plasirani u Svjetskom kupu. U do-sada{njem di jelu sezone ostvario je~etiri tri jumfa, ali je, kada ni je biona najvi{em stepeniku pobjedni-~kog postolja, imao veoma lo{e re-zul tate. Od Austri janaca slastpobjede od po~etka ovogodi{njegSvjetskog kupa osjetio je jo{ i Gre-gor [lirencauer, od ko jeg se punoo~eku je, posebno jer je pro{le sezo-ne propustio prvi dio turne je zbogpovrede. Od velikih zvijezda ski-skokova velika o~ekivanja mnogiima ju i od Simona Amana, ko jiove sezone ni je imao dobre rezulta-te, ali je posljednjih godina tokomturne je uvi jek bio pri vrhu.

Ipak, {to se ti~e Novogodi{nje

turne je sve prognoze pada ju u vo-du, a to pokazu ju brojni primje-

ri iz pro{losti.

VaterpoloZa najboljumu{ku ekipuprogla{ena

vaterpoloreprezentaci ja

Zanino vi}e va i Kosteli} najbolji u izboru HOO-a

Ivica Kosteli} i Ana Zanino vi}

Nagrada: Pored ulaska u

istoriju pobjednik presti`nogtakmi~enja dobi ja i800.000 evra

Rekorder

Finac Jane Ahonen ostvariorekordnih petpobjeda naturne ji

Da nas po ~i n je 60. iz da n je tur ne je "ê ti ri ska ka oni ce"

Najljep{azimska~aroli ja

Tomas Morgen{terntri jumfo vao

pro{le godine

Simon Aman



Sport229.12.2011.

De jan MA KSIMO VI]

Nastavlja se agoni ja Rukome-tnog kluba Bosna i situaci ja je izdana u dan sve gora. Zbog op{tebesparice i ugroène egzistenci je,klub }e ostati bez ci jelog prvog ti-ma (osam igra~a ve} oti{lo) i beztrenera Irfana Smajlagi}a, za ko-

jeg nezvani~no sazna jemo dasprema tu`bu protiv kluba.

Istovremeno, klub je suspen-dovao kapitena Tarika Me|i}a jer

je javnost obavi jestio da }e on isaigra~i zatraìti sporazumni ras-

kid ugovora na {tetu kluba.Smajlagi}u, ko ji ni je

prihvatio da nastavi da vodi tim,Bosna dugu je ~ak sedam plata, pa

je on angaòvao advokata kako bisudskim putem do{ao do novca. UBosni ne skriva ju da su du`niSmajlagi}u, kao i da igra~ima nisuisplatili posljednje ~etiri plate, alievidentno je da je klupska kasaprazna i osta je da se vidi kako }eSmajlagi}, ako sudskim putemdobi je slu~aj, naplatiti svo ja po-traìvanja. Zanimljivo, Smajlagi}ne}e biti prvi biv{i trener Bosne

ko ji }e tu iti klub. Isto je uradioKasim Kamenica, ko ji ni je dobiospor na sudu. Muhamed Pilav,predsjednik RK Bosna, kazao je

da je otvoren konkurs za trenera jer Smajlagi} ni je prihvatio ponu-du da pod novim uslovima vodiekipu.

"Klub u posljednjih nekolikogodina ni je vo|en na pravi na~in.Pri je sjednice Skup{tine }u anga-òvati revizorsku ku}u kako bi

bilo utvr|eno pravo finansijskostanje u klubu", kaè Pilav i nas-tavlja:

"Na sastanku s igra~ima pre-zentovao sam im plan izlaska iztrenutne krize. Oni ne èle prihva-titi ponu|eno, ali mo ji saradnici i

ja u ovom trenutku ne moèmouraditi ni{ta vi{e od toga. @elimda u klubu igra ju mladi igra~i izci jele BiH, ko ji ima ju prostora zanapredak i èle se dokazivati. Tvr-dim da igra~i ko ji bi ostali u klubune bi bili mnogo o{te}eni."

Pilav kaè da je glavni

razlog za ovako te{ko stanje uklubu ~injenica da gotovo niko odnadle`nih instituci ja vlasti ni je fi-nansijski pomogao.

"Sa mo su op{tina Novigrad i Kanton Sara jevo pomogliklubu. Ostali nam nisu ni ~estita-li, a Sara jevo i BiH smo predsta-vi li u Evropi na sja jan na~in.Dakle, jasno je da je slabo komesta lo do kluba. Naàlost zbogovakve situaci je osta}emo i beztrenera. @eljeli smo sa Smajlagi-}em produìti saradnju, pod no-vim uslovi ma, ali on to ni jeprihvatio. Ne vidi se u na{em no-vom pro jektu, a ni ambici je namse ne poklapa ju. Iako mu dugu je-mo sedam plata, zaklju~no sa de-ce mbrom, htjeli smo sedogovoriti i zadràti ga na klupi,ali ni je i{lo", tvrdi Pilav.

BiH bolja od Turske, gu`va na krajuD. MA KSIMO VI]

Rukometna reprezentaci jaBiH u utorak uve~er u prvojpri jateljskoj utakmici u Sara je-vu savladala je Tursku rezulta-tom 36:30 (19:16). Iako igra bh.tima, posebno u odbrani, ni je bi-la blistava, va`na je pobjeda ko-

jom se podiè samopouzdanjekod igra~a.

Turci su se pokazali kao tvrdorah, posebno u prvih 30 minutautakmice. Ci jelim tokom prvogpoluvremena, do same zavr{nice,igrano je gol za gol, a timovi su sestalno smjenjivali u vodstvu. Teku 30. minuti BiH je uspjela da seodli jepi i na odmor ode s predno{-}u od tri gola (19:16), a sve do 47.minute gosti su se dobro dràli.

Onda je bh. selekci ja zaigralamnogo bolje i seri jom 8:2 rje{ila

pitanje pobjednika. Najbolji kodBiH bili su Veli} sa devet i Kara-~i} sa {est golova, a kod TurakaKe{kin sa sedam i Jalciner sa petgolova.

Po zavr{etku utakmice do{lo je do gu`ve na parketu i ko{kanjarukometa{a oba tima. Ipak je pro-teklo bez teìh posljedica. Glavniakteri incidenta bili su VladimirVranje{ sa jedne i Tolga Ozbaharsa druge strane. Prvo je turski re-prezentativac u igri nekorektnoudario bh. pivota, da bi mu ovaj

vratio udarac po isteku 60 minuta.Stvorila se gu`va, ko ja je brzora{~i{}ena. Zbog udaranja proti-vni~kog igra~a selektor Markovi}

je odlu~io da suspendu je Vranje{aza sino}nju utakmicu istih rivala,ko ja je tako|er odigrana u sara-

jevskoj dvorani "Ramiz Sal~in -Mojmilo".

"Najva`ni je je da smo pobi je-dili i ispo{tovali sve {to je selektorod nas traìo. Ove utakmice s Tur-skom }e nam odli~no posluìtipred kvali fi kacione ogleda saGr~kom u januaru. Mislim da jeselektor na slatkim mukama, jersvi igra~i da ju svoj maksimum ipokazu ju èlju da ostanu u timuza kvalifikaci je. Odbrana je bilane{to slabi ja, ali to je i normalno

jer smo igrali bez tri jako va`naigra~a", kaè Tarik Me|i}, srednjibek bh. tima.

Kf!eop!kf!ef!gj!oj!uj!wop!kb!.top!.!SL!Cp!tob!plsf!~fop!wv!tusb!oj!dv/!Dj!mkf!wj!jbn!cj!dj!kf!lmv!cb!{b!cv!ev!.

~optu!tv!{ob!uop!tlsp!.noj!kj!of!hp!qsfu!ip!eojitf!{p!ob/!Of!nb!wj!|f!mp!wbob!uj!uv!mf!j!Mj!hv!|bn!qj!.pob/!Qj!mbw!tf!ob!eb!eb!cjsf!{vm!ub!u!np!hbp!ep!~j!ufl{b!usj!jmj!•f!uj!sj!hp!ej!of/

#Tj!uv!bdj!kb!kf!kb!lp!uf!.|lb-!bmj!eb!kf!(CI!hbt(pt!ubp!tqpo!{ps!ep!lsb!kbpwf!hp!ej!of!of!cjtnpjnb!mj!ev!hp!wb/!Lmvc!tfnp!sb!wp!ej!uj!pe!hp!wps!op!jof!tnj!kf!np!usp!|j!uj!wj!|fof!hp!|up!jnb!np/!_f!lbobt!ev!hp!usb!kbo!qsp!dft-b!blp!sf!{vm!ub!uj!ep!}v!{busj!jmj!•f!uj!sj!hp!ej!of!cj!mjcjtnp!wf!pnb!{b!ep!wp!.

mkoj#-!lb!af!Qj!mbw/!

Nema vi{e L[

R K B o s na

d u à n p la t e

i g ra ~ i ma

i t r e n e r u

Suspendo van Me|i}: "Studenti"du`ni sedam plata Smajlagi}u.

Klub suspendo vao Me|i}azbog izja va u ja vnosti

V!Sv!lp!nf!uopn!tb!wf!{v!CjI!lb!av!eb!of!np!hv!{b!csb!oj!uj!lmv!cv!eb!tv!tqfo!ev!kf!jhsb!•b/#Sv!lp!nf!uoj!tb!wf{!CjI!of!np!af!oj!lp!nf!{b!csb!oj!uj!eb!tv!tqfo!ev!kf!twph!jhsb!•b-!bmj!obt!np!sb!pcb!wj!.

kft!uj!uj!p!sb!{mp!{j!nb!tv!tqfo!{j!kf!j!po!eb!tf!vu!ws}v!kf!okf!ob!pqsbw!eb!optu#-!lb!{bp!kf!Tnb!kp!Lb!sb!•j~-!hf!of!.sbm!oj!tf!lsf!ubs!ST!CjI/

Suspenzi ja na re vizi ju

Suspenzi jaKapitenTarik Me|i}

suspendo vanzbog izja vau ja vnosti

Tolga Ozbahar i Vladimir Vranje{izazvali su gu`vu na terenuFOTO NN

Ko{kanjePo istekuutakmice do{lo

je do ko{kanjaigra~a obatabora

Muhamed PilavKlub ostao i bez igra~a i bez trenera

F O T O

NN



43Sport

dran RA DENO VI]

Safet Su{i} sve bliè je ostan-ili gotovo sigurno }e nastaviti

diti posao selektora najbolje fu-alske reprezentaci je Bosne i

ercegovine, zaklju~ek je ju~e-{njeg sastanka u Sara jevu.

Jo{ aktuelni selektor bh. tima,jem ugovor isti~e kra jem ove go-ne, izrazio je èlju da jo{ jednomku{a odvesti dràvni tim na veli-takmi~enje, ovoga puta na Svjet-o prvenstvo 2014. godine uazilu. Me|utim, kona~na odluka

}e doni jeta idu}e sedmice, dok segovori jo{ nekoliko detalja.

'Zaklju~ak razgovora je obos-na èlja da se nastavi saradnja

ko ima jo{ nekih stvari ko je }emoede}e sedmice poku{ati dogovo-. Ne bih sada iznosio po jedinosti

ko jim se detaljima trebamo dogo-riti. Ima tu nekih sitnih stvari ko-treba definisati, ali ni{ta posebnobi se moglo nazvati spornim.

glavnom svi smo zadovoljni za-{ili sastanak na temu mog ostan-", istakao je ju~e nakon sastankafet Su{i}.

Jedna od tema ju~e-{njih pregovora s Papetom bila jezana i za platu. Pape sa 5.000ra je trenutno najslabi je pla}eniektor u Evropi.

"Bilo je o svemu govora nastanku, tako i o novcu. Ipak, je toriod od dvi je predsto je}e godine isvemu smo pri~ali. Ne bih sadavorio {ta mi je nu|eno i da li miponu|en vi{i ugovor. Jo{ ni je ni-definitivno dogovoreno i sa~e-

}emo i vidjeti se ponovo posli je

Nove godine", objasnio je Su{i}.Jedan od glavnih razloga {to ju~e ni{ta ni je definisano je i oprav-dani izostanak generalnog sekretaraJasmina Bakovi}a, ko ji je na bolni-~kom li je~enju, a mi janjao ga je se-kretar stru~nog {taba Elmir Pilav.

"Ni je bilo Bakovi}a. On je je-dan od vode}ih ljudi u Savezu, a sobzirom da ga ni je bilo nismo mo-gli o svemu da razgovaramo", ka-zao je Su{i}.

Sastanku su prisustvo-vali Ivica Osim, ~lanovi Komitetaza normalizaci ju Dragan Kulina,Ivan Beus, Dino Begi} i Sead Kaj-zat, te ambasador N/FS BiH FarukHadìbegi}. Selektor ne kri je da bipodr{ka Ivice Osima mogla imati iklju~nu ulogu za njegov ostanak nakormilu dràvne reprezentaci je.

"Osim je ponovio ono {to je uvi- jek govorio. On je ~ovjek ko jeg izu-zetno ci jenim, od ko jeg sam uvi jekimao podr{ku. Ponovio mi je jo{ je-dnom da bi on volio da nastavim ra-diti sa reprezentaci jom i ubije|en jeda }e tako i biti", zaklju~io je Pape.

Kao cilj od strane N/FS BiHSu{i}u se name}e direktan plasmanna Mundi jal, {to je i njegova elja.

"Normalno, da je tako. Rekaosam i kada smo saznali protivnikeda po prvi put nemamo izrazitog fa-vorita u grupi. Ni je kao {to je to dosada bio slu~aj da imamo Francus-ku, pa da se moramo boriti za drugomjesto. Dakle, igra}emo na prvomjesto, iako nema garanci je, ali to}emo poku{ati", zaklju~io je Su{i}.

Svi ~lanovi Komiteta ju~e su jo{ jednom podvukli stav da dosa-da{nju saradnju sa Su{i}em ocjenju-

ju izuzetno korektnom, te se nada juda }e u narednim danima na}i naj-bolje rje{enje ko je }e zadovoljiti in-terese i mogu}nosti Saveza, ali iSafeta Su{i}a.

Safet Su{i} obavio razgovore s ~elnicima N/FS BiH

Podr{ka:Od Osima sam

uvi jek imaopodr{ku i

pono vio mi jeda bi volio da

nasta vim,kaè Su{i}

_mb!op!wj!Lp!nj!uf!ub!kv!•f!tv!pcb!wj!mj!j!sb{!hp!wp!sf!t!of!lb!eb|!okjn!•mb!.op!wj!nb!Qsfe!tkf!eoj|!uwb!O0GT!CjI!Jmkpn!Ep!njo!lp!wj!~fn!j!Tv!mfk!nb!.opn!_p!mb!lp!wj!~fn/!Uf!nb!tv!cj!mj!tqps!oj!vhp!wp!sj-!lp!kj!tv!{b!wsj!kf!nfokj!ip!wph!nbo!eb!ub!qp!uqj!tb!oj!tb!nbs!lf!ujo!|ljn!bhfo!dj!kb!nb!Lfo!ub!.sp-!Tqps!ugj!wf-!uf!Ci/!uf!mf!lp!npn!j!IU!Fsp!of!upn/!Lp!nj!ufu!~f!v!ob!sf!.eopn!qf!sj!pev!{b!v{f!uj!tubw!j!ep!oj!kf!uj!pemv!lv!p!upn!qj!ub!okv/\wbk!dbs!tlb!nbs!lf!ujo!|lb!bhfo!dj!kb!Lfo!ub!sp!v!Dj!sj!iv!kf!uv!aj!mb!O0GTCjI-!tb!pe!|uf!uojn!{bi!ukf!wpn!pe!5-96!nj!mj!pob!fwsb!{cph!tqps!ophvhp!wp!sb!p!UW!qsb!wj!nb!j{!3117/!hp!ej!of/

Sporni ugo vori

PlataSu{i} je sa 5.000evra trenutnonajslabi jepla}eni selektoru Evropi

Pape

sve blièostanku

SafetSu{i}

BiH o~eku jukvalifikaci je za SP

u Brazilu 2014.



4429.12.2011.Sport

Pipremio: Vla dimir GRBI]U godini najve}e krize, kada

recesi ja vlada u svim sferamadru{tva, fudbalski klubovi iz petnajve}ih liga Evrope potro{ili sudvi je mili jarde evra, ne obaziru}ise na to {to i sami poslu ju u debe-lom minusu.

Malo je klubova ko ji mogu dase pohvale nerezonskom kupovinom,a ve}inom su to klubovi u vlasni{tvubogatih {eika i raznih mili jardera.Najbolji primjer za to je êlsi, ko ji jeove godine tro{io {akom i kapom, ani jedan transfer ni je se pokazao kaoisplativa investici ja.

U prethodnoj godini, od

1. jula 2009. do 30. juna 2010, "plav-ci" su bili u minusu 75 miliona evra,ali to im ni je bila prepreka da ove go-dine u januarskom prelaznom rokuna po ja~anja "spiska ju" 83,5 milionaevra. Me|utim, to ni je bilo sve, pa jebogati gazda Roman Abramovi~ jo{

jednom zavukao ruku u dèp i u lje-tnom prelaznom roku udovoljio zah-

tjevu menadèra i potro{io novih85,7 miliona evra.

Ipak potro{enih vi{eod 160 miliona bile su vi{e ba~enepare nego mudra poslovna odluka.Najskuplji je bio napada~ Liverpula

Fernando Tores, ko ji je pla}en 58 mi-liona evra. Reprezentativac [pani je za11 mjeseci provedenih na "StemfordBridù" samo pet puta je zatresaomre u, {to zna~i da je svaki njegovgol êlsi platio vi{e od 10 milionaevra, {to je preskupo ~ak i za ruskogmili jardera. Dali su i 15 miliona evraza Belgi janca Lukakua, za ko jeg ni je

bilo mjesta ni na klupi za rezervneigra~e. Potro{io je elsi mnogo, ali dasu kupovine bile proma{ene, dokazu-

je ~injenica da se u ovom trenutkubori za tre}e mjesto u Premi jer ligi,umjesto za vrh. Pored toga, plasman uosminu finala Lige {ampiona "plavci"su obezbijedili tek u posljednjem ko-lu, pobjedom nad Valensi jom. Bi}ezanimljivo vidjeti kako }e se sna}i uêlsi ju kada 2013. nastupi pravilo ofinansijskom fer-ple ju, ko je }e klubo-ve natjerati na smanjivanje tro{kova

sve dok ne po~nu da poslu ju poziti-vno, a u slu~a ju da ne po{tu ju pravilo,usljedi}e kazne.

Velika potro{nja o~eku je se i uovom prelaznom roku, a kao po pra-vilu, najve}i transferi doga|a ju se uposljednjim minutima i u njima pre-dnja~e engleski klubovi. To se najbo-lje vidi na pro{logodi{njem zimskomprelaznom roku. Sve do posljednjihsati 31. januara ~inilo se da }e tran-sferi Edina Dèke (35 miliona evra)iz Volfsburga u Man~ester Siti i De-rena Benta iz Sanderlenda u AstonVilu (21,5 milion evra) biti najve}i.Ipak, kada je do kra ja prelaznog rokabilo ostalo jo{ dva sata, usli jedile sutransfer bombe.

Za 120 minuta êlsi iLiverpul potro{ili su 150 milionaevra. Pored pomenutog trasnfera To-resa, "plavci" su kupil i Davida Luizaiz Benfike za 25 miliona evra, dok su"redsi" pazarili Endi ja Kerola iz Nju-kasla za 41 milion evra te Luisa Su-areza, za ko jeg su Ajaksu izbro jili26,5 miliona evra.

Kao Tores, i Kerol je bio {krt {to

se ti~e golova i pet golova od igra~apla}enog 41 milion je premalo. Jef ti-ni ji Suarez se pokazao kao bolje rje-{enje i ubrzo je postao jedan odljubimaca navi ja~a.

Kada se gleda ~itava engleskaPremi jer liga, 20 klubova je na po ja-~anja potro{ilo 263,8 miliona evra.Sa druge strane, prihodi su iznosili155.7 miliona, {to prostom matema-tikom govori da su klubovi ostali u

Man~ester Siti92.000.000evra

êlsi

85.000.000evra

PS@

89.000.000evra

Juventus

85.750.000evra

Roma

78.000.0evra

Proma{a ji: "Plavci" uloìli preko 160 milionaevra, a naj ve}i proma{a ji bili su Fernando Tores(58 miliona evra) i Lukaku (15)

êl si na j ve }a ra spi

Nbsl!Gps!nf-!nf!ob!.eafs!cfm!hjk!tlph!sf!qsf!.{fo!ub!ujw!db! Fef!obIb!{bs!eb-!gv!ecb!mf!sb!Mj!mb-pu!lsjp!kf!eb!v!kb!ov!bsvp•f!lv!kf!41!nj!mj!pob!fwsbwsj!kf!eov!qp!ov!ev!Nbo!.•ft!ufs!Tj!uj!kb/!Po!kf!jt!ub!.lbp! eb! p•f !lv!k f! ebfo!hmft!lj!lmvc!qp!|b!mkfqp!ov!ev!qsj!kf!Jo!uf!sb!j!Sf!.bm!Nb!esj!eb/

#Nophp!tf!hp!wp!sj!pqp!ov!ej!j{!Tj!uj!kb-!qsf!nblp!kpk!cj!po!pt!ubp!v!Mj!mvkp|!|ftu!nkf!tf!dj/!Okf!hp!.wb!cv!ev!~optu!kf!v!of!.lpn!wf!mj!lpn!fwspq!tlpnlmv!cv-!qp!qvu!Sf!bmb-!Cbs!.

tf!mp!of-!Tj!uj!kb-!Nj!mb!ob-!Jo!.uf!sb!jmj!Kv!wfo!uv!tb#-!sf!lbpkf!Gps!nf/!Gps!nf!{bt!uv!.qb!j!esv!hph!usb!af!ophjhsb!•b!Mj!mb!Kb!ob!N(Wj!mv/

#N(Wj!mv!v!Jub!mj!kj!af!mf!Jo!ufs!jNj!mbo-!bmj!pt!ub!kf!eb!wj!ej!nplp!~f!qmb!uj!uj!{b!okf!hb!j!lp~f!hb!vcjkf!ej!uj!eb!qsf!}f!vokf!hp!wf!sf!ep!wf/![b!jo!uf!sf!.tj!sb!oj!lmv!cp!wj!np!sb!kv!cj!ujtqsf!noj!eb!pesj!kf!|f!lf!.tv-!kfs!kf!okf!hp!wb!wsj!kf!.eoptu!31!nj!mj!pob!fwsb#-{b!lmkv!•jp!kf!Gps!nf/

Lil na~ekanju

Naj vredni jiTransfer ljeta jeprelazak Agueraiz Atletika u Sitiza 45 milionaevra

Top 10 transfera u 2011.

Fernando Tores 58.000.000 Liverpul êlsi

Serhio Aguero 45.000.000 Atletiko Madr id Man~ester Siti

Havi jer Pastore 43.000.000 Palermo PS@

Endi Kerol 42.000.000 Njukasl Liverpul

Falkao 40.000.000 Porto Atletiko Madrid

Edin Dèko 35.000.000 Volfsburg Man~ester Siti

Fabio Koentrao 30.000.000 Benfika Real Madrid

Sesk Fabregas 29.000.000 Arsenal Barselona

Samir Nasri 27.500.000 Arsenal Man~ester Siti

Huan Mata 26.700.000 Valensi ja êlsi

ime i prezime vri jednost u evrima pre{ao iz pre{ao u

KLUBOVI LIGA "PETICE" U 2011. POTRO[ILI DVIJE MILIJARDE E

Postigao samo pet golo va: Endi Kerol (Li verpul)

Sesk Fabregas(Barselona) Top5 l je tnih po troša~au E vropi



45Sport

nusu8,1 mili-evra.

N i s umo Engle-tro{li ~ak io {to nema-U njihovom dru{tvu su i Itali jani,

ji su ostvarili prihod od 83,4 mili-a, rashod od 120 miliona i na kra jubili u minusu od 36.5 miliona

ra. U moru fudbalske rastro{nostio najbolji poslodavci pokazali suni manje ni vi{e nego Ni jemci.

ubovi iz Bundes lige ostvarili suhod od 75,1 milion evra, rashod u

nosu od 56,7 miliona, {to ih je osta-o u plusu od 18,4 milion evra. Uusu su ostali i Francuzi ko ji su ododa je igra~a zaradili 29,2 milionara, a na po ja~anja su potro{ili samo

12,7. U finansijskifer-plej lagano bi mogli

da se uklope i [panci ko ji subili u minusu od 12,2 miliona

evra. Prihodi su iznosili 27.9, a ras-hodi 40,1 milion evra. Ukupno je uzimskom prelaznom roku na po ja~a-nja u ligama "petice" potro{eno 480miliona evra.

Ako se to smatralokao cifra ko ja prelazi sve granice, {taonda re}i za ljetni prelazni rok, u ko-

jem se okrenulo ~ak 1,6 mili jardievra, ali bez bombi ko je bi eksplodi-rale u posljednjim satima prelaznogroka. Ni je bilo tro{enja na poluproi-zvode i proma{a je. Jedini ko ji ni jeopravdao o~ekivanja je Stjuart Da-uning, ko jeg je Liverpul platio 22,8miliona evra. Milionima su se obasi-pali igra~i ko ji su se bar zasad isplati-

l i .Jedan od onih ko jiigra na zavidnom nivou, ali je sigur-no da moè mnogo bolje je Havi jerPastore, ko jeg je PS@ platio 43 mili-ona evra itali janskom Palermu.

Najve}i transfer ljeta bio je pre-lazak Serhia Aguero iz Atletiko Ma-drida u Man~ester Siti za 45 milionaevra. Topli dani ispunili su èlju iSesku Fabregasu, ko ji se vratio uBarselonu (29 miliona evra), a sjajniSamuel Eto je za 26 miliona zavr{iou Anì ju iz Maha~kale.

Iako smo navikli da Barselona iReal Madrid budu me|u najve}impotro{a~ima, oni su sa 55 milionaevra van top pet potro{a~a. Real jekupio Fabija Koentraa, Nuri ja Sahi-na, Hosea Kaljehona i Rafaela Vara-nea, dok je Barselona angaòvalaFabregasa i Aleksisa San~eza.

Engleski klubovi opet su najvi{etro{ili, a najmanje zaradili. Kao naj-ve}i profiter izdva ja se Atletiko Ma-drid, ko ji je zaradio 85 miliona evraprodav{i Aguera, Di jega Forlana iDavid de Heu. Ipak sve zara|eno oti-{lo je na po ja~anja me|u ko jima seizdva ja Falkao, ko ji je je do{ao izPorta za 40 miliona evra.

Kada se sve ovo sagleda,o~eku je nas veoma burna zima, jermnogi veliki i bogati klubovi ne zauzi-ma ju visoke pozici je u ligama, pa }emorati ruku da zavuku duboko u dèpukoliko èle da do|u do rezultata.

Modri} odbiono vi ugo vor

Sjajni vezista Luka Modri}navodno je odbio novi ugovorsa Totenhemom uz platu od100.000 evra nedjeljno, jer èlida pre|e u Man~ester junajted.

Modri} je ljetos bio velika è-lja êlsi ja, bio je na korak do se-lidbe u zapadni dio Londona, alisu ~elnici Totenhema ipak usp je-li da zadr e jednu od svo jih naj-ve}ih zvi jezda. Sada, uo~i

januarskog prelaznog roka,Man~ester junajted je spremanna sve kako bi doveo sjajnogplejmejkera. Ser Aleks Ferguson

je reprezentativcu Hrvatske, na-vodno, ponudio jo{ bolje usloveod Totenhema. Junajted je spre-man da ponudi 25 miliona funti,a Toten hem je tokom li jetaodbio i mnogo ve}u sumu odêlsi ja. Sa druge strane, Fergu-son je nekoliko puta istakao daJunajted ne}e kupovati tokom

januara, pa osta je da se vidi ko-

liko je ova pri~a realna.

Rafati seoporavlja

Babak Rafati (41), njema~kisudi ja, ko ji je nedavno poku{aosamoubistvo, osje}a se bolje na-kon niza terapi ja u procesu lije-~enja od depresi je.

"Ostavio je mnogo bolji utisaknego pro{li put", rekao je Rafati-

jev advokat Sven Menke.Njema~ki "Bild" navodi da

pri je dvi je sedmice ni je biloevidentno da lje~enje ima pozi-tivan u~inak na Rafati ja, ali da

je u posljednje vri jeme do{lo do

velikog pomaka. Ipak, on }e dodaljeg ostati u bolnici i kada }eta~no mo}i da iza|e, zasad

ni je poznato. Rafati je po-ku{ao samoubistvo uo~iutakmice 13. kola Bun-

des lige izme|u Kelna iMainca, ko ju je trebalo da sudi.

De Rosi ju {estmiliona evra

Iako se tokom jeseni spekuli-salo da }e Dani jele de Rosi na-pustiti Romu i preseliti se uMan~ester Siti, ~ini se da je itali-

janski vezista sve bliì ostankuna "Olimpiku".

Menadèr Siti ja Robero Man-

}ini insistirao je na dovo|enjuDe Rosi ja, ali je on i pored uno-sne ponude sa Ostrva odlu~io dane mjenja sredinu. Vezista "vu-~ice" trebalo bi da potpi{e noviugovor, po kojem bi zara|ivaooko 6 miliona evra na godi{-njem nivou.

BoatengpecnuoBerluskoni ja

Fudbaler Milana Kevin PrinsBoateng pokazao se kao hrabarkada je otvoreno pecnuo vlasni-ka kluba Silvi ja Berluskoni ja.Biv{i itali janski premi jer, ujedno

i vlasnik Milana, izjavio je daèli vidjeti najbolje od Boatengau sredini terena iako fudbaler izGane igra polu{pica kod treneraMasimili jana Alegri ja.

"Sva sre}a da nam Berluskonini je trener", rekao je kratko Bo-ateng.

. . .Nejmar glasao za sebe

Brazilska fudbalska zvi jezda Nejmar

uvrstio je sebe u idealnu postavu ko jubira vi{e od 50.000 profesionalnih igra~asvi jeta.

Pored sebe, Nejmar u idealnoj postavi vi-di @uli ja Cezara (Inter), Dani jela Alve{a iDèrara Pikea (Barselona), Marsela (RealMadrid) i Dedea (Vasko). Idealan veznired, prema mi{ljenju ovog Brazilca, ~ineBarselonin tandem âvi Ernandez i Andres

Iniesta te njegov saigra~ iz Santosa Ganso. Napad, osim Nejmara, ~i-ne Kristi jano Ronaldo i Lionel Mesi.

. . .Ponavlja se me~u Amsterdamu

U holandskom savezu (KNVB) doni jeli su odluku da }e prekinu-ta utakmica osmine finala Kupa Holandije izme|u Ajaksa i AZ

Alkmara biti ponovljena 19. januara, pred praznim tribinama.Pri vo|stvu Ajaksa (1:0) s tribina "Amsterdam arene", u 36. minu-tu, na teren se probio pi jani huligan i krenuo ka golmanu gosti ju. Fi-zi~ki sna`ni ji golman spremno ga je do~ekao, sru{io i dva puta udariou ti jelo dok je ovaj leào na tlu.

. . .Itali jani kockari

Trener golmana u Raveni Nikola Santoni optuìo je \anlui|i jaBufona, \enara Gatuza i Fabi ja Kanavara da su kockari.

To je polici ja otkrila presretanjem jednog od Santoni jevih razgovo-ra sa izvjesnim Mauriljom Ernandesom.

"Bufon ulaè izme|u 100.000 i 200.000 evra mjese~no, i Gatuzo iKanavaro, oni su ba{ navu~eni", rekao je Santoni, ali je potom dodaoda niko od njih vjerovatno ni je u~estvovao u namje{tanju.

Posto je indici je da su se oni samo kladili na ishode sumnjivih me-~eva, ali polici ja to tek treba da istraì.

. . .Poginuo KateKate, biv{i fudbaler Sampdori je i Sao Paula, poginuo je u uto-

rak pri jepodne u rodnom Brazilu nakon saobra}ajne nesre}e uko joj se sudario s kamionom.

Kate se na autoputu oko brazilskog grada Ipea sudario s voza~emkamiona, otprilike u 10 ~asova po lokalnom vremenu. Voza~ kami-ona je, tvrde o~evidci, nakon nekoliko trenutaka iza{ao van neo-krznut, dok je Kate preminuo na licu mjestu od udarca. Uzroci sudara

jo{ nisu poznati.

. . .Rednap: Titula }eu Man~ester

Nakon impresivne parti je i pobjede u gostima nad Norvi~em

rezultatom 2:0, u 18. kolu Premi jer lige, menadèr TotenhemaHeri Rednap odbacio je sugesti ju da bi njegov klub mogao dakonkuri{e i za titulu prvaka Engleske.

"Man~ester junajted i Siti su mnogo jaki. Mislim da ostali klubovipored njih nema ju ba{ mnogo {ansi", rekao je Rednap.

Totenhem zaosta je sedam bodova za oba man~esterska kluba, ali"pijetlovi" ima ju i me~ manje. Za ozbiljan napad na titulu Rednapu}e trebati po ja~anja.

"Rado bih doveo nekog igra~a ko ji bi nam donio dodatnu klasu. Ali, gdje prona}i takve igra~e? Zapravo, znam gdje bismo mogli na}itakvog fudbalera, ali te{ko ga je angaòvati."

. . .Enkeovoj udo vicipreminuo brat

Ne{to vi{e od dvi je godine nakon {to je ostala bez muà, neka-da{njeg golmana Hanovera i reprezentaci je Njema~ke Roberta

Enkea, udovicu Terezu sna{ao je novi {ok.Naime, umro joj je brat Florian Reim (43). Njema~ki dnevnik "Bild"

navodi kako je njen brat od posljedica plu}ne emboli je i vi{estrukihsr~anih udara pao u komu, nakon ~ega je usli jedila smrt. To je nastavaktragi~nog spleta okolnosti ko je su pogodile 35-godi{nju Terezu Enke.Godine 2006. izgubila je dvogodi{nju k}erkicu Laru, a tri godine ka-sni je njen suprug se bacio pod voz.

UKRATKO

HozeEnrike

Lf!spm!kf!pemj!•bojhsb•/!Oj!lp!of!qmb!.~b!51!nj!mj!pob!fwsboj!{b!|ub-!b!po!wsj!.kf!ej!upmjlp!op!wdb/Lbe!qpt!uj!hof!kf!.ebo!hpm-!ep!~j!~fji!nop!hp/!Pw!ekf

np!s b! e b! t fqsj!wj!lof-!kfspt!ub!mj!jhsb!•jjhsb!kv!esv!.

hb!•j!kjn!tuj!.mpn/

u }a

RA

Proma{aj godine:Fernando Tores

(êlsi)FOTO AFP

Jedan od najskupljih u januaru: Edin Dèko

Naj vi{e se isplatio:Serhio Aguero

(Man~ester Siti)



46 Sport 29.12.2011.

\uri}u, podnesi ostavku, po-ru~io je ju~e predsjedniku Parti-zana smi jenjeni sportski direktorMladen Krsta ji}.

Krsta ji}, ko ji ve} duè vri jeme"ratu je" sa predsjednikom Draga-nom \uri}em, u utorak je na sjedni-ci Upravnog odbora FK Partizandobio otkaz. U sri jedu ujutro se po-

javio na radnom mjestu u sjedi{tukluba gdje je pred armi jom predsta-vnika medi ja kazao {ta ima. Prvo{to je rekao je da mu ni je jasan tre-nutni status u klubu.

"Na sjednici Upravnog odborasam dobio otkaz, a sutradan samdo{ao na posao i rekli su mi da samsuspendovan. Sada ~ekam odlukuDisciplinske komisi je kluba", rekao

je on.Krsta ji} ka e da je do-

bio otkaz zato {to su ~lanovi UOsmatrali da je on izjavio da je nekoukrao pare od kluba.

"Ja sam samo pitao gde su pa-re. A nisam hteo da se izvinjavam,

jer nemam za {ta. Smenili su mezbog su jete", dodao je on.

Potom se vratio na \uri}a zako jeg je opet kazao da se "kitio tu-|im uspjesima" a da je sportskomsektoru kluba pripisivao sve {to jebilo lo{e.

"Pozi vam gada podneseostavku kako bi se najbolji treneri uSrbi ji - Stano jevi} i Ra{ovi} vratili,

jer je to u interesu kluba", kazao je idodao da mu je mirna savjest:

"Ja mirno spavam, javnost mepodràva. Iza mene ne sto ji niko, ni@arko Ze~evi}, ni Nenad Bjekovi},a ja pitam ko sto ji iza Dragana \u-ri}a?"

Postavio je pitanje: "[ta jepredsednik Partizana ispunio od 11,12 ta~aka ko je je obe}ao", pa jebrzo sam i odgovorio: "Samo prvuta~ku - stadion nema ogradu".

Sve je u Partizanu krenulo na-opako u septmbru nakon elimina-ci je iz kvalifikaci ja za Evropskuligu od fudbalskih poluamatera[amroka. Tada je Stano jevi} na-kratko bio smi jenjen, ali se vrlobrzo vratio na klupu "crno-bi je-lih". Krsta ji} ka e da je tada pot-predsjednik Mile Jovi~i} htio daporemeti njegove odnose sa Sta-no jevi}em. Jovi~i} je izjavio da jeKrsta ji} predlagao Neboj{u Vi-gnjevi}a za trene ra Partizanaumjesto Stano jevi}a.

"Ljudi iz Upra ve su dalipredlog da dovedemo Zorana Mi-linkovi}a za novog trenera. Ja samhteo da nastavimo saradnju sa Sta-no jevi}em jer je osvo jio duplu kru-

nu i u{ao u Ligu {ampiona sezonupre toga. Mo ja ide ja je bila da - akotreba da bude smenjen trener - danovi bude Neboj{a Vignjevi} izHajduka", rekao je Krsta ji} i proko-mentarisao i Jovi~i}evu tvrdnju da"za ~etiri godine ni je po jeo ni burekna ra~un Partizana":

"Ne znam za burek u Partizanu,a koliko je popio!?"

Za kraj je poru~io da se sigurnone}e vra}ati u Humsku i da }e pareod raskida ugovora dati u humani-tarne svrhe. (Agenci je)

MLADEN KRSTAJI] SE POJAVIO U SJEDI[TU FK PARTIZAN

Leotarpu{ta vi{ak

Wf!{oj!jhsb!•j!Nmb!efo!Sbu!lp!wj!db!j Bmf!ltbo!ebs!Nbs!lp!wj~!wj!|f!oj!tvgv!ecb!mf!sj!Mf!pub!sb/!Poj!tv!v!qsfu!.ip!eopn!qsf!mb!{opn!sp!lv!ep!wf!.ef!oj!lbp!qp!kb!•b!okb-!b!qp!|up!oj!tvpqsbw!eb!mj!ubk!fqj!ufu-!v!Mf!pub!sv!tv

jn!{b!iwb!mj!mj!ob!tb!sb!eokj/#Qp!•f!mj!tnp!tb!sf!op!wj!sb!okfn!uj!.nb!j!tuwb!sb!okfn!lwb!mj!uf!uoph!tbt!.ub!wb !lp!k j !c j ! ev!af !pt !ubp! obplv!qv#-!sf!lbp!kf!Af!mklp!Sb!ep!wj~-tqps!utlj!ej!sf!lups!Mf!pub!sb/!

_/N/

Zvi jezdabez tro jice

Qsj!qsf!nf!gv!ecb!mf!sb![wj!kf{!ef!j{Hsb!eb!•db!{b!ob!sf!eov!tf!{p!ovqp!•j!okv!22/!kb!ov!bsb/!Qsj!qsf!nf!~fcj!uj!pcbw!mkf!of!wf!~j!opn!v!Hsb!eb!.•dv-!epl!kf!{b!ws|oj!ejp!qmb!oj!sbo!vNf!ev!mj!ov/!Tusv!•oj!|ubc-!qsf!ewp!.

}fo!usf!of!spn!Esb!hb!opn!Kp!wj!.~fn-!v!qsp!mkf!uoj!ejp!tf!{p!of!v~j~f!cf{!usp!kj!df!gv!ecb!mf!sb!kfs!tv!puj!.|mj!hpm!nbo!Hp!sbo!Mb!cvt-!uf!Tuf!.gbo! Hb!wb!sj~! j! Tmp!cp!eboNj!mb!op!wj~/!

W/S/!!

[ta jeuradio \uri}?Od 11, 12 ta~akasamo prvu ta~ku- stadion nemaogradu

"\u ri }u,

odla zi"

Ob!lpo!|up!kf!{b!ebopt!ubp!cf{!usj!•p!wkf!lb-usf!of!sb!)Tub!op!kf!wj~*-tqps!utlph! e j!sf!lup!sb)Lstub!kj~*!j!usf!of!sb!Uf!mf!.pq!uj!lb!)Wvl!Sb!|p!wj~*-Qbs!uj!{bo!kf!v!qp!usb!{j!{b{b!nkf!ob!nb/!Ob!wp!eoptv!qswp!lpo!ub!luj!sb!ojQsf!esbhb!Nj!kb!up!wj~b!jJwbob!Up!nj~b-!lp!kj!tvpecj!mj!eb!tkf!ev!v!gp!uf!mkvtqps!utlph!ej!sf!lup!sb-!b

tsqtlj!nf!ej!kj!qsf!op!tfeb!tv!tf!tb!eb!plsf!ov!mjNb!uf!kj!Lf!anb!ov/!Of!lb!.eb|!okj!mkv!cj!nbd!ob!wj!kb!•bQbs!uj!{b!ob!of!nb!wj!|fpcb!wf{b!v!ckf!mp!svt!lpn|bn!qj!pov!CB!UF!Cp!sj!.tp!wv-!b!okf!hp!wb!pemv!lbp!ef!gj!oj!uj!wopn!lsb!kv!lb!.sj!kf!sf!np!hmb!cj!eb!tfvcs{b!vtqkf!|ojn!qsf!hp!.wp!sj!nb!tb!•fm!oj!dj!nb!j{Ivn!tlf/!Lf!anbo!kf!j{!.wkf!top!wsjkf!nf!qsp!wfppenb!sb!kv!~j!tf!ob!Kb!ip!.sj!oj-!v!tsj!kf!ev!tf!wsb!ujp!vCfp!hsbe-!ub!lp!eb!tf!vob!sf!eob!ewb.usj!eb!obnp!af!p•f!lj!wb!uj!tbt!ub!.

obl!tb!]v!sj!~fn/!Lbpob!tmkf!eojl! Lstub!kj!~btqp!nj!okbo!kf!j!of!lb!eb|!.okj!hpm!nbo!Jwj!db!Lsbmk-!bmjkf!po!kv!•f!twf!ef!nbo!.up!wbp/!Of!lj!tv!tqp!nf!.ov!mj!j!Mp!ub!sb!Nb!uf!vtb/!!!

Ke`mansportskidirektor

Su jeta: Ja sam samo pitaogde su pare. A nisam hteo dase izvinja vam, jer nemam za

{ta. Smenili su me zbogsu jete, kaè Krsta ji}

MladenKrsta ji}

FOTO BETA





\oko vi} protiv MonfisaQswj!uf!oj!tfs!twj!kf!ub!Op!wbl!]p!lp!wj~

tbt!ub!~f!tf!eb!obt!ob!tubs!uv!fh{j!cj!dj!.poph!uvs!oj!sv!v!Bcv!Eb!cj!kv!qsp!ujw!Hb!.fmb!Npo!gj!tb/

Obk!cp!mkj!tsqtlj!uf!oj!tfs!jnb!qfs!gf!lubotlps!qsp!ujw!Gsbo!dv!{b/!Ep!tb!eb!tv!pej!.hsb!mj!ptbn!nf!•f!wb!j!]p!lp!wj~!kf!j{twb!lph!j{b!|bp!lbp!qp!ckf!eojl/!V3122/!tv!tf!tbt!ub!mj!ewb!qv!ub-!ob!uvs!oj!.

sj!nb!Nbt!ufst!tf!sj!kf!v!Lb!ob!ej!j!Tjo!tj!.ob!uj!kv/!Cj!~f!pwp!qswj!Op!mf!upw!obt!uvqob!uvs!oj!sv!v!Bcv!Eb!cj!kv-!ob!lp!kfn!~fjhsb!uj!kp|!Sb!gb!fm!Ob!ebm-!Spafs!Gf!ef!sfs-Ap.Wjm!gsfe!Dpo!hb!j!Eb!wje!Gf!sfs/

Vlp!mj!lp!qp!cjkf!ej!Npo!gj!tb-!qswj!sf!lfutwj!kf!ub!tbt!ub!~f!tf!v!qp!mv!gj!ob!mv!v!qf!.ubl!tb!Speafspn!Gf!ef!sf!spn-!lp!kj!kftmp!cp!ebo!ob!tubs!uv!ub!lnj!•f!okb/!\wbk!.

db!sbd!kf-!v{!Sb!gb!fmb!Ob!eb!mb-!lbp!qsp!.|mp!hp!ej|!okj!gj!ob!mjt!ub!bvup!nbu!tlj!j{cp!.sjp!qmb!tnbo!v!pwp!hp!ej|!okf!qp!mv!gj!ob!mf/!

Tv!tsfu!j{nf!}v!]p!lp!wj!~b!j!Npo!gj!.tb!qp!•j!okf!v!25!tb!uj!qp!ob!|fn!wsf!.nf!ov/!Ob!hsb!eoj!gpoe!fh{j!cj!dj!pophuvs!oj!sv!v!Bcv!Eb!cj!kvj{op!tj!361/111!ep!.mb!sb/

ORGANIZATORI SP-a U BRAZILU SUO ILISE SA NEOÊKIVANIM PROBLEMOM

Ple me na

pro tes tu juzbog

Mun di ja laRadovi u Brazilu na pripre-mama za organizaci ju Svjetskogfudbalskog prvenstva 2014. iOlimpijskih igara 2016. godineuve}ava ju se iz dana u dan, aligrupa Indi janaca ve} izvjesnovri jeme protestu je zbog toga {to}e na mjestu njihovog muze jabiti izgra|en tr`ni centar.

"Pla{imo se da }e na{ narodbiti isklju~en iz ovog doga|a ja, za-to smo do{li da protestu jemo. Ovo

je vid otpora. Pla{imo se da }emomorati da napustimo na{e mjesto ida }e nas raseliti", rekao je DavaPuri iz plemena Puri.

Muzej se nalazi u blizini sta-diona "Marakana", gdje }e bitiigrane utakmice Mundi jala 2014.godine.

"Na{ cilj je da stvorimo svojkulturni centar, da rekonstrui{emoposto je}u zgradu. Mo`da ~ak mo-èmo da napravimo i svoj univer-zitet. S ovim radovima za Svjetskoprvenstvo u fudbalu to }e te{kobiti ostvareno", kazao je Karlos

Tukano iz plemena Tukano.Pomenuti muzej je godinama

bio mjesto za okupljanje svih in-di janskih plemena iz

Brazila, ko jih u ovoj zemlji imavi{e od 200.

"@elimo da ostanemo ov-dje,

bitka se bi je na ovom mjestu. Ovo je verbalni i psiholo{ki rat, na{aborba je pravedna. Mi smo ratniciko ji se ne pla{e", naveo je Ara-

sari iz plemana Pata}o.Svjetsko prvenstvo u Brazilu

treba da bude odràno od 12. junado 13. jula, a utakmice }e bitiigrane na 12 stadiona u isto tolikogradova. Brazilski fudbalski savez

(CBF) procijenio je da }e tro{ako-vi izgradnje i renoviranja stadionaiznositi oko dvi je mili jarde dolara,a dràva }e potro{iti jo{ stotine mi-liona za infrastrukturu.

Brazilci o~eku ju da }e tokomMundi jala njihovu zemlju, ko jadrugi put nakon 1950. godine or-ganizu je najve}u fudbalsku smo-tru, posjetiti vi{e od milion turista.

Strah:Pla{imo

se da }emomorati da

napustimona{e

mjesto ida }e nas

raseliti,rekao

Da va Puriiz plemena

Puri

RatOvo je verbalnii psiholo{ki rat,na{a borba jepra vedna,kaè Arasari

Na mjestu muze ja Indi janci èleda napra ve kulturni centar

FOTO AFP

Documents

Dnevne nezavisne novine [broj 4758, 29.12.2011]