Dnevne nezavisne novine [broj 4493, 18.2.2011]

8/7/2019 Dnevne nezavisne novine [broj 4493, 18.2.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/dnevne-nezavisne-novine-broj-4493-1822011 1/48

Poslanicima

parti jama desetmiliona maraka

str. 4 i 5

str. 7

str. 22 i 23

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URAÛNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4493 • PETAK 18. FEBRUARA 2011.

str. 4

Na niì PD V~eka}emo

m jesecima

P o z d ra v l j e na

na ja va V la d e R S

o i n i c i ra n j u

s ma n j e n ja s t o p e

p o r e za na d o da t n u

v r i j e d n o s t

na h ra n u

@ I V O T

str. 2 i 3Tabori su

potrebniosrednjimpiscima

GORDANA ]IRJANI],DOBITNICA NIN-ove NAGRADEZA NAJBOLJI ROMAN

Te{ki kriminalcine hoda juulicama

FELIKSVIDOVI],MINISTARPRAVDEFEDERACIJEBOSNE IHERCEGOVINE

AKO SU RASPORE\ENA BUD@ETSKAREDSTVA ZA 2011. GODINU

Pri je bihse objesionego bio

policijskidou{nik

Sla vi{a]ulum

dosta viopismo

no vinarimau toku

su|enjaza plja~kuProCredit

bankestr. 8 i 9 Ubica iz Lakta{aprona|en mrtav

str. 8 i 9

MILADIN GAMBER

RIGOVORI NA SPORNE SADR@AJE NA FTV-uISU RIJE[ENI NI NAKON MJESEC DANA

Za RAK "60 minuta"ni je poseban slu~aj



2 Doga|aji 18.2.2011.

N. SA LA PURA

BANJALUKA - Udruènjahrvatskih ratnih veterana, za jednosa civilnim udruènjima i organi-zaci jama iz svih oblasti hrvatskog

dru{tva, organizovala su ju~e naTrgu Kra jine u Banjaluci potpisi-vanje petici je pod nazivom "Stopma jorizaci ji Hrvata u BiH".

Oni navode da je jedan od osno-vnih ciljeva petici je da uka u na ne-ravnopravan polo aj Hrvata u BiH.

Naime, veliki broj Banjalu~ana ju~e se odazvao ovoj gra|anskoj ini-

ci jativi, a kako smo mogli primi jetitina spiskovima, petici ju potpisu ju pri-padnici svih naroda u BiH, a ne samoHrvati.

Igor Ba{i}, ~lan Organizacionogodbora za potpisivanje petici je, kazao

je da je odziv gra|ana prvog dana po-tpisivanja veoma dobar, te da se mo-è konstatovati da je bolji nego uSara jevu prethodnih dana.

"Ljudi komentari{u, da ju nampodr{ku, a oni ko ji nisu imali li~nidokument kod sebe, na javili su svojdolazak naredni dan", kazao je Ba{i}.

On je naveo da je cilj petici je

ukazivanje na neravnopravnostHrvata u BiH, ko ja se ogleda u ne-posto janju ustavnih rje{enja ko ja biosigurala punu ustavnu i instituci-onalnu ravnopravnost sva tri narodau BiH.

"Neravnopravnost se ogleda ikroz Izborni zakon ko jim se omogu-}u je ignorisanje legitimne izbornevolje hrvatskog bira~kog ti jela, ali izloupotreba izbornog procesa ko jimse omogu}u ju kalkulaci je ko je za re-zultat ima ju zaobila enje volje hrvat-skog naroda", rekao je Ba{i} i dodaoda je vidljiva i ma jorizaci ja Hrvata u

svim segmentima dru{tva."Ovom petici jom jo{ èlimo

ukazati na la`no predstavljanje u imehrvatskog naroda, pri ~emu mislimona predstavljanje SDP BiH", rekao jeBa{i} i naglasio da su petici jom sve

hrvatske stranke pozvane na jedin-stvo i za jedni~ko djelovanje premaza{titi nacionalnih interesa, jer je, ka-ko je kazao, ovo jedan od najteìhtrenutaka za BiH, a time i za hrvatskinarod.

Ba{i} je naveo da ju~e nisu imaliproblema sa gra|anima Banjaluke ida su pri jatno iznena|eni, navode}i

da je u Sara jevu bilo raznih dobaci-vanja.

Banjalu~anin Nikola ûpi}, ko- jeg smo ju~e zatekli da potpisu je pe-tici ju, kazao je da se rado odazvaoporuci "Stop ma jorizaci ji Hrvata u

BiH", jer je, kako je kazao, potrebnoda svi narodi u BiH budu ravnopra-vni te da je polo aj Hrvata mora po-bolj{ati.

Milorad Dodik, predsjednikRS je rekao da podràva potpisiva-nje petici je "Stop ma jorizaci jiHrvata" i dodao da }e je potpisatiukoliko mu je donesu.

I Banjaluka protiv ma jorizaci je H

Uro{ VUKI]

BANJALUKA - Vlada RS ini-cira}e smanjenje stope PDV-a naosnovne ìvotne namirnice, a ne-dostatak sredstava bi se kompen-zovao uvo|enjem vi{e stope naluksuznu robu, odlu~eno je na ju-~era{njoj sjednici.

"Predlo i}emo uvo|enje difere-ncirane stope PDV-a, s tim da se po{-tu je i zadr i fiskalna stabilnost RS iBiH, uvo|enjem niè stope na hranu,a da se kompenzira s vi{om stopomna luksuznu robu i na taj na~in se nebi ugrozio budèt instituci ja BiH, uk-lju~u ju}i i budèt RS", kazao je Ale-ksandar Dòmbi}, premi jer RS.

Inici jativa Vlade RS ve}inom jenai{la na odobravanje, ali s obziromna to da jo{ ni je konstituisan parla-ment BiH i da je posli je izmjena i do-puna Zakona o PDV-u za njihovuprimjenu potrebno oko tri mjeseca,pro}i }e jo{ mjeseci dok ne do|e dosni avanja ci jena ivotnih namirnica.

U Upra vi za indirektnooporezivanje BiH (UIO BiH) po ja{-

njava ju da se procedura za izmjenuZakona o PDV-u moè uraditi na dvana~ina. Prvi je da se preko Upravnogodbora UIO pokrene inici jativa za iz-mjenu i uvo|enje diferencirane stopePDV-a, i da Ministarstvo trezora i fi-nansi ja BiH, odnosno Savjet minista-

ra BiH pred parlamentom BiH po-krene inici jativu. Drugi na~in je da sepreko parlamenta BiH predlo i inici-

jativa za izmjenu Zakona o PDV-u i utom slu~a ju ta inici jativa ide na sje-dnicu Upravnog odbora UIO ko jimora dati pozitivno mi{ljenje. Nakonove procedure izmjene i dopune za-kona se usva ja ju u Predstavni~komdomu i u Domu naroda parlamentaBiH.

"UIO je spreman za tako ne{to, stim da bi nam trebalo oko tri mjesecada se uhodamo i informacioni sistemUIO uskladimo s tim i da obavi jesti-mo subjekte o tome", kazao je RatkoKova~evi}, portparol UIO BiH.

Vjekoslav Be vanda,ministar finansi ja FBiH, ni je èliokomentarisati odluku Vlade RS da seide s inici jativom za smanjenje stope

PDV-a."Moram se ~uti sa kolegama iz

RS i onda }u komentarisati", kazao jeBevanda.

Ranka Mi{i}, predsjednik Save-

za sindikata RS, podr ava inici jativuVlade RS za diferenciranom stopomPDV-a, odnosno niìm porezom zaosnovne ivotne namirnice.

"To je jedan od na{ih zahtjeva i

Pri jemu BanjaluciPri jatno smoiznena|eni

pri jemom uBanjaluci, zarazliku odSara je va, gdje jebilo dobaci vanja,kazao Ba{i}

Of!ef!mklp!_v!csj!mp!wj~-!nj!ojt!ubs!tbp!csb!~b!kb!j!wf!{b!ST-!sf!lbp!kf!eb!kfWmb!eb!eb!mb!tb!hmb!toptu!qsf!ev!{f!~v!#Bvup!qv!uf!wj!ST#!{b!sb!tqj!tj!wb!okf!kb!.woph!qp!{j!wb!{b!j{!hsb!eokv!ej!poj!df!bvup!qv!ub!Qsokb!wps!.!Ep!cpk-!vlv!qof

ev!aj!of!plp!48!lj!mp!nf!ub!sb-!{b!lp!kv!~f!tsfe!tuwb!cj!uj!pcf!{cj!kf!}f!ob!j{lsf!ej!uof!mj!oj!kf!Fwspq!tlf!cbo!lf!{b!pcop!wv!j!sb!{wpk!j!Fwspq!tlf!jo!wft!uj!dj!pof!cbo!lf/_v!csj!mp!wj~!kf!ob!hmb!tjp!eb!kf!qsf!ev!{f!~v!#Bvup!qv!uf!wj!ST#!eb!ub!tb!hmb!toptu!j!eb!qsp!wf!ef!qpt!uv!qbl!p

ep!ekf!mj!lpo!df!tj!kf!ob!esv!hpn!ej!kf!mv!ej!poj!df!Cb!okb!mv!lb!.!Ep!cpk-!peop!top!Cb!okb!mv!lb!.!Qsokb!wps!j!ej!kf!.mb!lp!sj!ep!sb!6d!ob!qsbw!dv!pe!Ep!cp!kb!ep!Kb!lf!|b/

Tender za autoput

Bmf!ltbo!ebs!Eapn!cj~-qsf!nj!kfs!ST-!sf!lbp!kf!ebkf!ub!•lb!p!qmb!ub!nb!ej!sf!.lup!sb!v!kb!wojn!qsf!ev!{f!~j!.nb-! vt!ub!op!wb!nb! jgpo!ep!wj!nb!sb!{nb!usb!ob-bmj!eb!oj!kf!{b!ws|f!ob!kfs!kf!.ebo!ejp!ej!sf!lup!sb!oj!kfept!ub!wjp!twp!kf!qmb!uf-!bmjeb!~f!up!v•j!oj!uj!v!ob!sf!.eoji!tf!ebn!eb!ob/

Eapn!cj~!oj!kf!af!mjp!ebhp!wp!sj!lp!oj!kf!ept!ub!wjpqmb!uof!mjt!uf/

#Twf!tf!sb!ej!t!dj!mkfn!ebtf!vkf!eob!•f!qmb!uf!v!kb!.wopn!tf!lup!sv!kfs!oj!kf!v

sf!ev!eb!of!lj!j{!ws|oj!ej!sf!.lups!v!of!lpk!gjs!nj!jnb!wf!.~v!qmb!uv!pe!nj!ojt!usb#-lb!{bp!kf!Eapn!cj~/!Po!kfjt!ub!lbp!eb!oj!lp!of!usf!cbeb!tv!nokb!eb!~f!tfvwft!uj!sfe!v!pwv!pcmbtu!kfsqmb!uf-!ob!of!lj!ob!•jo-!usf!.cb!eb!cv!ev!vkf!eob!•f!of/

Plate na

pro vjeri

Ni i PD V za hra ~e ka }e mo m je

Spremnost:UIO spreman

za tako ne{to, stim da bi nam

trebalo oko trimjeseca da se

uhodamo,kazao

Ko va~e vi}

NAJAVA VLADE RS O INICIRANJU SMANJENJA STOPE PORVRIJEDNOST NA OSNOVNE @IVOTNE NAMIRNICE NAI[LA N

Vjekoslav

Be vandaNp!sbn!tf!•v!uj!t!lp!mf!hb!.

nb!j{!Sfqvcmjlf!Tsqtlf!jpo!eb!~v!lp!nfo!ub!sj!tb!ujpwv!joj!dj!kb!uj!wv

Aleksandar

Dòmbi}Qsf!emp!aj!~f!np!vwp!}f!okf

ej!gf!sfo!dj!sb!of!tup!qf-!t!ujneb!tf!qp!|uv!kf!j!{b!esaj!gjt!.lbm!ob!tub!cjm!optu!ST!j!CjI



Doga|aji 3

Kri{to trebada poni{tiodluku

SA RA JEVO - Upravni odborSavjeta za sprovo|enje mira(PIC) apelovao je ju~e na pred-sjednicu Federaci je BiH Bor ja-nu Kri{to da bez odlaganjaponi{ti odluku o imenovanjusudi ja Ustavnog suda FBiH od3. februara.

U saop{tenju ambasadora ze-malja ~lanica Upravog odboraPIC-a izraàva se jaka zabrinu-tost u vezi s aktivnostima ko je

je preduzela predsjednica FBiH,s ko jim su se potpredsjednici napo~etku saglasili, da imenu jesudi je Ustavnog suda FBiH neobaziru}i se na relevantne na-dle nosti Visokog sudskog i tu-ìla~kog savje ta (VSTS) iParlamenta FBiH utvr|ene uUstavu Federacije. (Agenci je)

Isplatabora~kogdodatkana vri jeme

BA NJA LUKA - Vlada RS da-la je ju~e nalog za isplatu bora-~kog dodatka u iznosu od devetmiliona maraka i usvo jila uredbuko ja }e omogu}iti otkup stanovadodi jeljenih u okviru programastambenog zbrinjavanja bora~kihkategori ja.

Ministar rada i bora~ko-inva-lidske za{tite RS Petar \oki} re-kao je da su sredstva za bora~kidodatak upla}ena na ra~un Mi-nistarstva, da su izvr{ene tehni-~ke pripreme i pu{teni nalozi ko ji

}e ve} danas biti u "Po{tama Sr-pske" i na ra~unima komerci jal-nih banaka, putem ko jih se vr{iisplata.

On je rekao da je Vlada usvo ji-la Uredbu o izmjenama i dopu-nama Uredbe o stambenomzbrinjavanju porodica poginulihboraca i ratnih vojnih invalida,~i ji cilj je da pobolj{a ekonomi-~nost u kori{}enju stambenih je-dinica ko je su dodi jeljene ovimkategori jama i da se stvore usloviza njihov otkup.

D.R.

Lagumdì ja:Poziv i

dalje sto jiSA RA JEVO - Zlatko Lagu-

mdì ja, predsjednik SDP-a, re-kao je ju~e da je i dalje otvorenpoziv SDP-a strankama iz Re-publi ke Srpske, pri je svegaSNSD-u, da sa jasno definisa-nom platformom ~etiri strankekrenu u konstituisanje Predsta-vni~kog doma Parlamentarneskup{tine BiH i da Predsjedni{-tvo otpo~ne konsultaci je da ime-nu je predsjedava ju}eg Savjetaministara BiH.

Lagumdì ja je istakao da }eSDP do kra ja mjeseca organizo-vati sastanak politi~kih stranakaukoliko bilateralni razgovori ko-

je ima ju ne da ju neke rezultate.

Govore}i o formiranju vlasti uFBiH, Lagumdì ja je poru~io da}e stranke ko je su potpisale pla-tformu - SDP, SDA, HSP i Naro-dna stranka Radom za boljitak,ukoliko druge politi~ke parti je tone èle, 3. marta formirati Vladui Parlament FBiH. (Srna)

SARA JEVO - Centralnaizborna komisi ja (CIK) BiHzbog kr{enja Zakona o sukobuinteresa Federaci je BiH izrekla

je ju~e kazne Enesu Mu ji}u,Mirzeti Hadì}-Suljki}, FuaduPekmezu i Irfanu Hozi.

CIK je utvrdio da je Enes Mu- ji}, dok je obavljao funkci ju pre-mi je ra Tuzlanskog kanto na, uperiodu od 6. novembra 2008. do10. februara 2011. godine obav-ljao i funkci ju ~lana Skup{tine pri-vatnog preduze}a "Helios" d.d.

Banovi}i, ko je je u 2009. godinisklapalo ugovore vri jednosti ve}eod 5.000 KM godi{nje, sa organi-ma ko ji se finansira ju iz budètabilo ko jeg nivoa vlasti. Mu ji}u jeizre~ena kazna nepodobnost kan-didovanja za bilo ko ju funkci juizabranog zvani~nika, nosioca iz-vr{ne funkci je ili savjetnika u peri-odu od ~eti ri godi ne nako npo~injenog prekr{a ja i nov~anakazna u iznosu od hiljadu KM.Mirzeti Hadì}-Suljki} ~etvorogo-di{nja zabrana kandidovanja i ka-zna od 7.000 KM izre~ena je jer jeu vri jeme dok je obavljala funkci-

ju ministra obrazovanja, nauke,kulture i sporta u Vladi Tuzlan-skog kantona, njen suprug bio ~lanNad zornog odbora i Skup{ti nepreduze}a Gradski i prigradskisaobra}aj Tuzla, ko je je u 2008.,

2009. i u 2010. godini sklapalougovore sa organima ko ji se finan-sira ju iz budèta.

CIK je utvrdio da je Fuad Pe-kmez istovremeno obavljao fun-kci ju vi je}n ika u Op{tinskomvi je}u Centar Sara jevo i funkci ju~lana Skup{tine i ovla{tenog licaprivatnog preduze}a "Sem {op"Sara jevo, ko je je u 2008. i 2009.godini sklapalo ugovore sa orga ni-ma ko ji se finansira ju iz budèta temu je izrekla zabranu ~etvorogo-di{njeg kandidovanja.

Irfanu Hozi izre~ena je kaznaod 5.000 KM jer je istovremenoobavljao funkci ju vi je}nika u Op-{tinskom vi je}u Stari grad Sara jevoi funkci ju predsjednika Udruènjalikovnih umjetnika BiH ko je se u2009. godini finansiralo iz budèta,saop{teno je iz CIK-a. (Srna)

D. [A JINO VI]

BANJALUKA - Vlada RSpokazala je sposobnost i kreati-vnost, rekao je ju~e Dodik na-kon sastanka s predsjednikomVlade RS Aleksandrom Dòm-bi}em i svim ministrima u Pala-ti predsjednika.

Dodik je rekao da }e koristitisvo ja ovla{tenja da i u narednomperiodu saziva konsultativne sas-

tanke, ali je napomenuo da ne}evladati umjesto Dòmbi}a."Ako mislite da }u ja sjediti u

Vladi, ne}u. Predsjednik Dòm-bi} ima mo je puno povjerenje i japodràvam njegovu vladu", rekao

je Dodik, ali je i dodao da nepra-vilnosti ne}e biti tolerisane.

Kako je napomenuo, on jekao predsjednik odgovoran za je-dinstvo RS, pa }e zbog toga u na-rednom periodu nastaviti redovnekonsultaci je i sa ostalim instituci-

jama."RS je stabilna, mi smo kon-

stituisali sve organe vlasti. Ne-pris to jno je da se mi bavi mo

problemima u FBiH, ali moramda kaèm da zbog problema tamoRS trpi finansijsku {tetu i o tome}e u narednom periodu biti vi{eri je~i", rekao je Dodik.

Dòmbi} je zahvalio Dodikuna povjerenju ko je ukazu je Vladi,te je dodao da }e prioritet njegovevlade biti stvaranje novih radnihmjesta, olak{a vanje poslo vnogambi jenta za privredu, infrastru-kturni pro jekti, te analiza i povra-

tak nadle`nosti ko je su prenesenena nivo BiH, a za ko je se utvrdida nisu pokazale opravdanost.

Za jedno su konstatovali da }eprioritet imati infrastrukturni pro-

jekti poput autoputa Banjaluka -Doboj, iskori{tenje hidropotenci-

jala, izgradnja novih hidrocentra-la na isto ku i mode rni zaci ja

Termoelektrane Ugljevik. Tako|e,Vlada }e zavr{iti posao oko pre-vo ja êmerno, a autoput Banjalu-ka - Gradi{ka }e kona~no bitipu{ten u rad u junu.

Dodik je napomenuo da me-|unarodni subjekti sve vi{e uva-àva ju Banjaluku i RS, {to su,kako je rekao, pokazali u zadnjevri jeme dolaskom brojnih visokihdelegaci ja u Banjaluku.

"Za sedmicu ili dvi je idem u

zvani~nu posjetu Zagrebu i o to-me }ete u narednom periodu do-biti vi{e informaci ja", rekao jeDodik.

On je ponovio da je RS zain-teresovana za konstituisanje vlastina nivou za jedni~kih organa i da}e RS tamo oti}i da uzme svojdio. Govore}i o SDP-u, Dodik jerekao da nema problem da oniu~estvu ju u budu}em sazivu Sa-vjeta ministara BiH sve dok shva-ta ju da im ne pripada pozici japredsjedava ju}eg, ko ja, kako jerekao, pripada Hrvatima, i minis-tra spoljnih poslova, ko ju treba dadobi ju Srbi.

Dodik: Ne}u vladatiumjesto Dòmbi}a

Kazne za funkcionerezbog sukoba interesa

vata u BiH

ago nam je da ga je Vlada RS sta-

a na dnevni red jer to je ne{to {toznatno uticati na siroma{ni slojanovni{tva i za{tititi ih od vi{ih ci je-", kazala je Mi{i}eva.

Ona je istakla da pove-nje poreza na luksuznu robu "obi-e smrtnike ne zanima", te da je

bitno da se za osnovne ìvotne na-mirnice ona smanji.

Smanjenje stope PDV-a podr a-va ju i potro{a~i, ko ji kaù da je to tre-balo jo{ davno uraditi. Potro{a~inavode primjer da je BiH me|u ri jet-kim zemljama u Evropi gdje su stopePDV-a fiksne.

"Inici jati va je svakakoza pozdraviti. Uvo|enjem PDV-a2006. godine imali smo apsurdnu si-tuaci ju da su osnovne ìvotne namir-nice oporezovane sa gotovo 20 odsto,a porez na luksuznu robu smanjen",kazao je Dragovan Petrovi}, sekretarPokreta potro{a~a RS.

Petrovi} nagla{ava da je potezVlade RS logi~an jer novac treba tra-ìti tamo gdje ga ima, a to je u luksu-znim stvarima, te da je to politikamnogo razvi jeni jih zemalja. Me|u-tim, Rade Rakulj, predsjednik Udru-ènja penzionera RS, ni je optimista.Kako kaè, eventualna nià stopaPDV-a ne}e uticati na ìvotni stan-dard penzionera jer on isklju~ivo za-visi od primanja penzionera.

Go vore}i o za{titi standar-da stanovni{tva u svjetlu najnovi jihposkupljenja, Dòmbi} je rekao da }ese sa Direkci jom za robne rezerve in-tervenisati sa odre|enom koli~inomosnovnih ìvotnih proizvoda. Osimtoga, kazao je premi jer, i}i }e se nanabavku odre|ene koli~ine bra{nakako bi se stavila na raspolaganjemlinarima da se za{titi ci jena ovihproizvoda.

Dòmbi} je na javio i nastavakrazgovora sa poslovnom za jednicomu vezi s ograni~avanjem marì osno-vnih ìvotnih proizvoda, te da }e oovome uskoro biti vi{e govora na sje-dnici Ekonomsko-soci jalnog savjeta.

Na ju~e odr anoj sjednici Vlade

RS raspravljano je i o zahtjevima Sa-veza sindikata RS i zaklju~eno je dasu ti zahtjevi prihvatljivi, te da su ve}pokrenute odre|ene inici jative u smi-slu dopuna Zakona o poreskoj upravii inspektoratu, a sve s ciljem transpa-rentni jeg rada inspekcijskih organa.

ZabranaMu ji}uizre~ena kaznanepodobnostkandido vanja

Radna mjestaDòmbi}:Prioritet Vladestvaranje no vihradnih mjesta

F O T

O A .

^ A V

I ]

Cilj petici jeukazi vanje na

nera vnopra vnostHrvata u BiH

FOTO. G. [URLAN

ue ci ma

A NA DODATNUODOBRAVANJE

uksuzNo vac trebaraìti tamo gdjea ima, a to je u

uksuznimtvarima, kazaoetro vi}

Bra{no

So

[e}er

Ulje

Mli jeko imli je~niproizvodi

Osno vne

ì vo tne

namirnice



4 Doga|aji 18.2.2011.

N. KRSMAN

SARA JEVO - Regulatornaagenci ja za komunikaci je (RAK)ni nakon mjesec dana ni je ri je{ilaprigovore na di jelove sadrà jaemisi je Federalne televizi je "60minuta" urednika Bakira Hadì-omerovi}a.

Kako su odgovorili iz RAK-a,ova procedura ni je neobi~a jeno du-ga i primjenju je se na isti na~in usvim slu~a jevima na osnovu Pra-vilnika o postupku rje{avanja kr{e-nja uslova dozvola i propisa.

"Agenci ja ne moè unapri jedodrediti ko ji vremenski rok }e bitipotreban za rje{avanje po jedina~nih

slu~a jeva, ima ju}i u vidu da poredpropisanog zakonskog roka, podza-konski akti Agenci je dopu{ta ju dase u zavisnosti od specifi~nosti sa-mog slu~a ja isti produì", odgovori-

li su iz RAK-a.Prigovori su podneseni nakon

emitiovanja izdanja "60 minuta" od10. januara, kada su hrvatske i sr-pske javne li~nosti prikazane kao

fa{isti uz primjedbe na upotrebu go-vora mr`nje i nacionalne netrpelji-vosti.

Sve {to su mogli re}i u RAK-uo ovom slu~a ju je da su prigovori u

proceduri rje{avanja.Kako su odgovorili iz RAK-a,

pro{le godine primili su 64 prigovo-ra u vezi s programskim sadrà jima,tri prigovora ko ji se ti~u ogla{ava-nja u programima RTV stanica, te24 prigovora tokom kampanje zaop{te izbore 2010. godine.

"[to se ti~e sankci ja, ukupno jeizre~eno 20 izvr{nih mjera i 14 uvezi s kr{enjima relevantnih odre-daba Kodeksa o emitovanju RTVprograma, tri u vezi s kr{enjima re-levantnih odredaba Kodeksa o ogla-{avanju i sponzor stvu uprogramima RTV stanica, te tri iz-vr{ne mjere ko je se odnose na ut-vr|eno kr{enje primjenjivih pravila

i propisa u izbornom periodu", od-govorili su iz RAK-a.

Sve sankci je u vezi s emitova-njem programa bile su u vidu pisa-nog upozorenja. TV OBN i BHT 1dobili su pro{le godine tri pisanaupozorenja, dok su dva takva upo-zorenja dobile ATV, RTV FBiH iBN, a po jedno NTV Ha jat, RT RS,Pink BH, RTV Visoko, RTV Zeni-ca, VIK Vlasenica, TV Alfa, TVSA i Tuzlanska TV.

Od sankci ja ko je nema ju veze sprogramskim sadrà jima javnosti jenajpoznati ja ona od 100.000 KM,ko ju je RAK pro{le godine izrekaoRT RS zbog testnog emitovanjaprograma sa digitalnog predajnika.

De jan [A JINO VI]

BANJALUKA - Politi~ke par-ti je zastupljene u Narodnoj skup-{tini RS }e ove godine iz budètadobiti 3,2 miliona maraka, a doda-tnih milion maraka dobi}e poslani-~ki klubovi, sto ji u budètu RS za2011. godinu.

Narodna skup{tina }e dobiti10,2 miliona maraka, od ~ega }e zali~na primanja biti izdvo jeno 6,1 mi-lion, plus dodatnih milion za brutonaknade poslanicima. Iz toga se vidida }e politi~ari, politi~ke parti je i po-slanici iz budèta na svo je ra~una in-kasirati oko deset miliona maraka. Za

prevoz i smje{taj poslanika bi}e utro-{eno dodatnih 400.000 maraka.

Rashodi Vi je}a naroda RS su3,2 miliona maraka, od ~ega oko 2,8miliona otpada na li~na primanja ibruto naknade. Za Kabinet predsje-dnika RS nami jenjeno je 11 miliona,a 2,1 milion }e biti izdvo jen za plate.

Ukupni rashodi VladeRS, ne ra~una ju}i Slu`bu za za jedni-~ke poslove Vlade RS i ministarstva,iznose 18 miliona maraka, od ~ega }eza li~na primanja biti izdvo jeno oko2,3 miliona maraka. Za licenciranje"Microsof tovih" sof tvera, bi}e izdvo-

jeno 1,4 miliona maraka, dok }e Ko-misi ja za koncesi je dobiti 750.000maraka. Pola miliona maraka bi}e iz-dvo jeno za smje{taj i putovanja, a

stru~ne usluge }e biti pla}ene 4,4 mi-liona maraka. Za zakup prostori ja bi-

}e izdvo jeno 300.000 maraka, dok }eutro{ak za teku}e odr avanje iznositi200.000 maraka.

Vlada }e za promoci jusvo jih aktivnosti izdvo jiti gotovopola miliona maraka. Naime,300.000 bi}e odvo jeno za Vladinuinformacionu kampanju, a doda-

tnih 140.000 rezervisano je nastavci "Strategi ja komunikaci je

Ni nakon mjesec nisu ri je{eni prigovori na sporne sadrà je u programu FTV-a

Za RAK "60 minuta" ni je poseban slu~aj

Poslanicima ideset miliona

Ka k o s u ra s p o r e | e na

b u d e t s ka

s r e d s t va za 2 0 1 1. g o d i n u

NEKE STAV KE IZ BUD@ETA:

CIFRE IZRA@ENE U KONVERTIBILNIM MARKAMA

"@eljeznice RS" 25.000.000

Vlada RS 18.000.000

Stru~ne usluge 17.000.000

Predsjednik RS 11.000.000

Skup{tina RS 10.200.000

Plate poslanicima 6.100.000

Slu`ba za za jedni~ke poslo ve Vlade RS 4.900.000

Politi~ke parti je 3.200.000

Vi je}e naroda RS 3.200.000

Bolnica Sokolac 1.500.000

Poslani~ki klubo vi 1.000.000

Razvoj turizma 1.000.000

Odrà vanje: Na stavku"teku}e odrà vanje" Slu`ba za

za jedni~ke poslo ve potro{i}eoko 700.000 maraka, iako je

za teku}e odrà vanje Vlade RS

predvi|eno 200.000 maraka

[b!j{sb!ev!nf!eb!mkb!v!cv!eaf!uv!{b!3122/!hp!ej!ov!~f!cj!uj!j{!ewp!kf!op!211/111!nb!sb!lb-!qspj{jmb{j!j{!cv!.eaf!ub!ST!{b!3122/!hp!ej!ov/!

Ewpt!usv!lp!wj!|f!opw!db!cj!~f!pewp!kf!op!j{!cv!eaf!ub!{b!{b!qp|!mkb!wb!okf!nmb!eji-!epl!~f!{b!nmb!ef!csb!.•of!qb!sp!wf!cj!uj!j{!ewp!kf!op!611/111!nb!sb!lb/![b!nb!mb!j!tsf!eokb!qsf!ev!{f!~b!pewp!kf!op!kf!411/111!nb!.

sb!lb-!epl!~f!{b!qp!usf!cf!asub!wb!ob!tj!mkb!v!qp!sp!ej!dj!cj!uj!j{!ewp!kf!op!511/111!nb!sb!lb/

Za medalje 100.000 KM

Ofs!njo!Evs!np-!w/e/!hf!of!sbm!oph!ej!sf!lup!sb!CISU.b-!qpu!wsejp!kf!kv!•f!eb!kf!Lp!mf!hj!kvn!jtqj!ubp!twf!plpm!.opt!uj!v!wf!{j!t!fnj!tj!kpn!#Uf!nb!eb!ob#!p!peop!tv!nf!ej!kb!j!qp!mj!uj!lf!ob!lpo!|up!tv!j{oj!kf!mj!qsj!nkf!ecf!eb!kf!vsf!.eoj!db!Tv!{b!ob!Tubn!cpm!ob!qsb!wj!mb!qsp!gf!tj!pobm!of!qsp!qvt!uf/!Evs!np!oj!kf!af!mjp!sf!~j!lb!lbw!kf!{b!lmkv!•blep!of!tfo/!Qsj!nkf!ecf!tv!j{of!tf!of!kfs!oj!kf!cj!mp!esv!hf!tusb!of!v!fnj!tj!kj!hekf!tv!hpt!uj!j{oj!kf!mj!oj{!lsj!uj!lb!ob!sbeGUW.b!j!fnj!tj!kf!#71!nj!ov!ub#/!Evs!np!kf!kv!•f!jnbp!tbt!ub!obl!j!t!qsfe!tub!woj!dj!nb!tjo!ej!lb!ub-!hekf!tf!hp!wp!sj!mpp!vnb!okf!okv!31!pe!tup!pe!qmb!uf!{b!{b!qp!tmf!of!lp!kj!of!nb!kv!wj!tp!lv!tusv!•ov!tqsf!nv-!b!p!twf!nv!~f!tf!j{kb!.toj!uj!j!VP!CISU.b/

Iza nedjelje o Suzani Stambol



5Doga|aji

D. MUMINO VI]

SARA JEVO - Berko Ze~e-vi}, profesor Ma{inskog fakultetau Sara jevu, ko ji je pro{log petkauhap{en zbog nepo{tivanja Ha-

{kog tribunala, ju~er je iz BiHpreba~en u Hag i smje{ten u pri-tvorsku jedinicu ovog tribunala.

"Optuèni je u pritvorsku jedi-nicu Tribunala stigao posli je podne.O~eku jemo zakazivanja prvog po-

javljivanja pred Sudom, na ko jembi trebalo da se izjasni o krivici. Toro~i{te }e najvjerovatni je biti u pe-tak", kazala je Nerma Jela~i}, gla-sno govor nica Me|unarodnogkrivi~nog suda za biv{u Jugoslavi ju(MKSJ) u Hagu.

Jela~i}eva je istakla da posto jimogu}nost da Sudsko vi je}e Ha-{kog tribnuala poni{ti optu`nicuprotiv Ze~evi}a za nepo{tivanje Su-da.

"Optuèni moè promi jenitimi{ljenje i pristati da svjedo~i pred

Sudom. U tom slu~a ju Sudsko vi je-}e moè odbaciti optu`nicu za ne-

po{tivanje Suda i zakazati terminsaslu{anja Ze~evi}a kao svjedoka",rekla je Jela~i}eva.

Du{ko Tomi}, Ze~evi}evadvokat po slu`benoj du`nosti, ju-~er je novinarima pred Sudom BiH

kazao da }e njegov branjenik pris-tati na svjedo~enje ukoliko se sma-nji broj planiranih sati saslu{anja.Nakon {to je Ze~evi} na putu zaHag ju~e ujutro napustio pritvorsku

jedinicu Suda BiH, Tomi} je nagla-

sio da je njegov branjenik poniozdravstvenu dokumentaci ju po ko-

joj ni je u stanju da pet dana zare-dom svjedo~i.

Ze~evi} je pro{log petka uha-p{en u Sara jevu po nalogu Tribuna-

la jer se ni je odazvao pozivu zasvjedo~enje u predmetu protiv Ra-dovana Karadì}a, biv{eg predsje-dnika RS optuènog za genocid idruge ratne zlo~ine od 1992. do1995. godine.

"Svjedok kaè da ne èli dasvjedo~i, navode}i da je bio u Hagupet puta i da je svjedo~io na ~etirisu|enja, da je sa radnja s Tribuna-lom {tetno uticala na njegovu kari-

je ru, da Tuìla{ tvo ni je dobropostupalo prema njemu, te da jeimao operaci ju ki~me pro{le godi-ne, zbog ~ega ne moè dugo da sje-di", navodi se u naredbi zapokretanje krivi~ne istrage protivZe~evi}a, ko ju je izdalo Sudsko vi-

je}e Ha{kog tribunala.Dosad je Ze~evi} kao svjedok

balisti~ar vi{e puta svjedo~io u Ha-{kom tribunalu.

KRSMAN

SARA JEVO - Sud BiH posti-o je zna~ajne rezultate u radukom pro{le godine, a u ovoj }efokusirati na rje{avanje pro-

ema smje{ta ja i smanjenju bro-zaostalih predmeta, kazala je

~e Medìda Kreso, predsjedni-Suda BiH.

Ona o~eku je da }e do kra ja12. godine Sud BiH raditi bez

e|unarodnih sudi ja, te da }e se ri-iti bezbjednost zgrade i osoblja,o i status Sudske polici je ko ja ni-pod ingerenci jom Suda. Naglasilada je rad na predmetima ratnih

o~ina dobar pokazatelj uspje{nogda Suda BiH.

"Za {est godina Sud BiH izre-o je kazne od 951 godinu zatvora

u predmetima ratnih zlo~ina, dok suu Ha{kom tribunalu za 17 godinaizre~ene zatvorske kazne od 924godine, od ~ega je jedna doìvotna",kazala je Kreso.

Osvrnula se na nedavne tvrdnjeiz Vrhovnog suda FBiH da su ri je{i-li 120 predmeta iz oblasti ratnih zlo-

~ina te napomenula da nisu naglasilida se radi o drugostepenim odluka-ma i da me|u tim predmetima ima ionih procesuiranih tokom rata.

Kreso je naglasila da su, osimOdjela za ratne zlo~ine, efikasni bilii ostali odjeli Suda BiH, uz napo-menu da najduè tra ju procesi u

Upravnom odjeljenju, ko je ima5.348 predmeta, a najstari ji je iz2008. godine. Na javila je da }eosnovati radnu grupu ko ja treba daradi na dugoro~nom finansijskomplanu, ko ji bi trebalo da bude usvo-

jen do 31. jula ove godine, a za {tatreba saglasnost Savjeta ministara i

Fiskalnog savjeta BiH. Problem uSudu BiH je i nedostatak smje{ta ja,pa bi mogli izgraditi jo{ jedan spratuz pomo} norve{ke donaci je i po-dr{kom dràve 180.000 KM za do-zvole.

Kako su "Nezavisne" rani jeobjavile, sudi je Suda BiH tuìle su

dràvu jer smatra ju da im je Minis-tarstvo finansi ja i trezora BiH obra-~unalo i isplatilo oko 60.000 KMmanje za regres i neke druge prina-dle nosti, a ovaj predmet bi}e rje{e-van upravo u Sudu BiH.

Kreso je kazala da ovdje nemasukoba interesa, te da je tu`ba pri-vatna stvar svakog sudi je u nasto ja-nju da za{tite svo ja prava.

"Sudi je u Upravnom odjelje-nju Suda BiH ovaj predmet dodi je-lile su sudi ji ko ji ne potra u je ni{ta.Dakle, ni je podnio tu`bu, tako dasukoba interesa nema. Sud BiH mo-ra odlu~ivati po ovoj tu`bi s obzi-rom na to da niti jedan drugi sudni je nadle an za ovu vrstu postupkai zbog toga se predmet ni je mogaodelegirati drugom nenadle nom su-du", dodala je Kreso.

ade RS za 2011. godinu".Slu ba za za jedni~ke poslo-

Vlade RS dobi}e ukupno 4,9 mili-a maraka, od ~ega na li~namanja otpada 2,5 miliona. Rashodiosnovu utro{ene energi je, komu-

lnih, komunikacionih i telefonskihuga }e iznositi 1,1 milion maraka.

obzirom na to da je Aleksandarombi}, predsjednik Vlade RS, ne-

davno naredio zabranu kori{tenja slu-`benih vozila van radnog vremena iukinuo pla}anje mobilnih telefonaslu benicima Vlade, budètskim ko-risnicima, vanbudètskim fondovimai javnim preduze}ima, vidje}e se ko-liko }e biti u{te|eno na ovoj stavci.Vlada RS je za reprezentaci ju budè-tom nami jenila skoro dva milionamaraka. Ukoliko Vladini organi, mi-nistarstva i agenci je sprovedu nare-dbu premi jera za ukidanjem itro{kova reprezentaci je, Vlada bi mo-gla u{tedjeti ovaj novac.

Zanimlji vo je da }e nastavci "teku}e odr avanje" Slu`ba zaza jedni~ke poslove utro{iti oko700.000 maraka, iako je u di jelu bu-dèta za teku}e odr avanje Vlade RSnavedeno da }e za te namjene bitiutro{eno 200.000 maraka.

Goran Mari~i}, {ef Slu`be, kaèda se ovih 700.000 maraka odnosi naprotivpo arnu za{titu, za{titu na radu,~i{}enje i odràvanje cjelokupnog

Administrativnog centra, prostori ja uPalama i stare zgrade Vlade.

"A to se odnosi na sve {to je unadle nosti slu`be - opravke, zamje-na dotra jalih di jelova, pranje fasade,~i{}enje tepiha, itisona, zavjesa i sli-~no", rekao je on. Zamoljen da pro-komentari{e 200.000 maraka za istustavku navedenu u Vladu RS, on je

rekao da ne zna o ~emu se radi."To je vjerovatno pri Sekretari ja-

tu. Sve {to se ti~e odr avanja, dakleci jeli Administrativni centar, starazgrada Vlade, prostor i u Palama su una{oj nadle nosti", rekao je on.

Ministarstvo uprave i lokalne sa-mouprave namjerava ove godine nastavci "Finansiranje strategi je razvo jalokalne samouprave u RS" izdvo jiti300.000 maraka. Dragana Buli}, por-tparol Ministarstva, po jasnila je da se

ta sredstva odnose na oblasti ko je suvezane za pitanja lokalne samoupra-ve i civilnog dru{tva.

"Izme|u ostalog, to }ebiti utro{eno za upravljanje javnimposlovima, lokalnim razvo jem, za ja-~anje mjesnih za jednica, civilnogdru{tva, me|uop{tinske saradnje, re-gionalnog povezivanja i drugo", na-vela je ona.

Ina~e, za razvoj turizma bi}e po-tro{eno milion maraka, za Psihi jatrij-sku bolnicu u Sokolcu bi}e odvo jeno1,5 miliona, vjerskim organizaci jamabi}e dodi jeljeno 1,3 miliona, dok }e"@eljeznice RS" dobiti 25 miliona.

U namjeri da saznamo za ko jesvrhe je nami jenjeno ovih milion ipo maraka za bolnicu u Sokolcu, na-zvali smo vi{e bro jeva bolnice na

ko jima smo zatra ili informaci ju. UPravnoj slu`bi, za ko ju su nam po ja-snili da je nadle na, rekli su da te in-formaci je moe dati samodirektorica, ali da ju~e ni je bila dos-tupna. Ni je nam omogu}eno da do-bi jemo fiksni broj telefona njenesekretarice, uz obrazlo enje "da tajbroj ne mogu davati".

Sub venci je za transfuzij-sku medicinu }e iznositi milion ma-raka, dok }e nacionalni parkovi"Sutjeska" i "Kozara" dobiti 1,1 mi-lion.

Ukupne bruto naknade u bu-dètu van radnog odnosa iznose 8,4miliona maraka, a za teku}e odr a-vanje bi}e izdvo jeno 9,5 miliona.Na stavci "reìjski materi jal" rezer-visano je 6,2 miliona, a za materi jal

za posebne namjene bi}e odvo jeno3,5 miliona.

Ze~e vi} predatHa{kom tribunalu

RegresNema sukobainteresa uslu~a ju tu`besudi ja Suda BiHprotiv drà vezbog regresa,rekla Kreso

Sud BiH dogodine bez me|unarodnih sudi ja

arti jamamaraka

Materi jalNa stavci"reìjskimateri jal"rezer visano je6,2 miliona, a zamateri jal za

posebnenamjene 3,5 miliona

Za pre voz i smje{tajposlanika bi}e utro{eno

dodatnih 400.000 marakaFOTO A. ÂVI]

Meddìda Kreso(u sredini)FOTO S. PINJAGI]

Svjedo~enje Ako promi jenimi{ljenje ipristanesvjedo~itimogu}epo vla~enjeoptu`niceza nepo{ti vanjesuda

Ze~e vi} upu}en uHag iz pritvorske

jedinice Suda BiHFOTO S. PINJAGI]



618 2.2011.Doga|aji

BIHA] - Ste~aj velikokladu{kog"Agrokomerca" ne bi bio dobrorje{enje jer je ve}ina ste~a ja naovim prostorima okon~ana kra-|om i otima~inom, oci jenio jepredsjednik Vlade USK Hamdi jaLipova~a.

On se ju~e u Biha}u sastao sa ruko-vodstvom ove firme, te na~elnikomop}ine Velika Kladu{a Admilom

Mulali}em. U~esnici sastanka supozdravili nedavnu odluku VladeFBiH o tome da se odgodi eventual-no pokretanje ste~ajnog postupka uovoj firmi.

"Usaglasi}emo i ponuditi na{a rje-{enja za 'A grokomerc'. Ona su veza-na za revitalizaci ju po jedinih di jelovafirme i zapo{ljavanje radnika. Ova

firma treba da postane ono {to je ne-kada bila, nosilac ekonomskog ra-zvitka ci jelog Unsko-sanskogkantona", rekao je Lipova~a.

On je dodao kako se sudbina ovogpreduze}a ne moè rje{avati bez zna-nja kantonalnih vlasti, radnika"Agrokomerca" i gra|ana ovog kan-tona. Lipova~a je istakao kako }e odfederalnih vlasti zahtijevati da "Agro-

komerc" pre |e u ingerenci ju kanto-nalnih vlasti, te da one odlu~u ju odaljim koracima u vezi sa sudbinompreduze}a.

Na~elnik Mulali} istakao je dasudbinu velikokladu{ke firme trebarje{avati nova federalna vlada kadbude imenovana.

Z. .

Protest

zbog udarana kulturuSA RA JEVO - Kulturni radnici

i umjetnici uputili su ju~er apelgra|anima Sara jeva i BiH da nedozvole da novoizabrana vlast uKantonu Sara jevo "polako sahra-ni kulturu i kulturne instituci je utom gradu".

Naime, umjetnici i kulturni ra-dnici oglasili su se ju~er, nakon{to su u sri jedu dobili informaci juda je Nacrtom budèta KS zaovu godinu predvi|eno da kul-turne instituci je u Sara jevu dobi-

ju manje 1,5 miliona KM. Pri jeovog plana budèt kulturnim in-stituci jama u KS umanjen je od30 do 50 posto u odnosu na2008. godinu.

Dino Mustafi}, direktor Festi-vala MESS, kaè da je porazna izabrinjava ju}a ~injenica da seupravo oblast kulture sankcionirau Nacrtu budèta s umanjenjemod 1.500.000 KM.

M.L.

Lipo va~a protiv ste~a jaD. REMIKO VI]

BANJALUKA - Sudbina 155radnika Fabrike obu}e "Dermal"iz Kotor Varo{a, ko ji su u pone-djeljak dobili otkaz, je jo{ nepo-znata jer rukovodstvo ove firmeni je postiglo dogovor sa resornimministarstvom.

Radenko Bubi}, direktor i vla-snik Fabrike obu}e "Dermal", kazao

je nakon sastanka sa predstavnicimaMinistarstva rada i bora~ko-invalid-ske za{tite, ko ji je tra jao skoro tri

sata, da nema kona~nog rje{enja, alida "ipak ima nekih pomaka u dogo-voru". Podsje}amo da je ci jela situ-aci ja u vezi s ovom fabri komkrenula pro{le nedjelje kada jepredsjednica Sindikata "Dermala"Zdravka Ili} optuìla direktora za fi-zi~ki i verbalni napad, nakon ~ega

je on odlu~io da zbog "institucional-

ne i medijske satanizaci je" otpustisve radnike. Bubi} je ju~e kazao dabi volio da ova situaci ja bude ri je-{ena, ali da je njegov jedini uslov daZdravka Ili} vi{e ne dolazi na po-sao.

"Ne mogu samo da sjedim sainspektorima i sa Sindikatom, jermoram raditi", istakao je Bubi},precizira ju }i da je plata u proizvo-dnji ovog preduze}a oko 440 mara-ka. On ni je mogao da kaè da li }efabrika i dalje raditi, te napomenuoda on kao direktor jedini moè davu~e konce u preduze}u, "a ne neka

radnica". Obrenko Sto janovi}, pred-stavnik radnika "Dermala", je kazaoda radnici ima ju podr{ku na~elnikaop{tine i izrazio o~ekivanja radnikako ji ele da se vrate na posao.

"U sri jedu je 95 odsto radnikareklo rukovodstvu op{tine da eli daradi, a mi smo sigurno posljednjiko ji smo krivi za ovu situaci ju", re-kao je Sto janovi}.

Petar \oki}, ministar rada i bo-ra~ko-invalidske za{tite, je komen-tari{u}i slu~aj "Dermal" rekao daniko ne moè o~ekivati podr{kuVlade RS ako ne po{tu je Zakon oradu, te da prema sindikalnim vo|a-ma posto je odre|ene obaveze ko jeposlodavci imaju.

Iz Saveza sindikata RS su ju~eponovili da da ju bezrezervnu po-dr{ku Zdravki Ili}, te da je Zakon oradu vaì za sve poslodavce bez ob-zira na njihove èlje.

Neiz vjesna sudbinaradnika "Dermala"

Ma ja RENER

SARA JEVO - Prosvjetna in-spekci ja Kantona Sara jevo nov-~ano je kaznila Fakultet politi~kihnauka u Sara jevu i dekana jer ni-su ispo{tovali inspekcijski nalogda postdiplomski studij napla}u-

ju u skladu s odlukom Vlade KS.Inspekci ja je rani je naloìla da

FPN postidiplomski studij napla}u- je 4.300 KM manje nego sada, te dazvanje studenata usklade sa zako-nom, {to ni je u~injeno, pa je usli je-

dila nova mjera.Ovo je drugi put da je

Inspekci ja kaznila FPN i dekanaMirka Pe janovi}a kao odgovornuosobu na fakultetu nakon {to je ut-vrdila da je ci jena postdiplomskogstudi ja od 5.500 KM nezakonita, teda studentima, ko jih ima oko 620,ni je mogu}e dodi jeliti zvanje ma-gistra nego speci jaliste s obziromna to da je ri je~ o jednogodi{njemstudi ju.

Inspekci ja je naloìla FPN-u daove nepravilnosti otkloni.

"Kontrolom izvr{enja rje{enjaInspekci je utvr|eno je da FPN ni jepostupio u skladu s naloènim upra-vnim mjerama, te je prosvjetni in-spe ktor izdao prekr{ajni nalogfakultetu i odgovornom licu", kazalisu nam ju~e u Prosvjetnoj inspekci jiKS, ali nam nisu odgovorili kolikosu nov~ane kazne izrekli FPN-u idekanu.

U me |u vreme nu jeFPN uputio obavi jest studentima da}e od 14. do 18. februara ovjeravatidrugi semestar onima ko ji su polo-

ìli sve ispite i uplatili ~etvrtu ratutro{kova postidplomskog studi ja,{to je ukupno 4.000 KM. Obavi jes-tili su i da }e indeksi biti ovjereni istudenti }e ih mo}i preuzeti uz ispu-njenje ovih uslova.

Prvi put sara jevski Fakultet po-liti~kih nauka ka`njen je u oktobrupro{le godine s ukupno 15.000 KM,odnosno po 5.000 KM za kr{enjeZakona o visokom obrazovanju utri osnova, a Pe janovi} sa 3.000KM, odnosno sa po 1.000 KM potri osnova.

Po odluci Vlade i Skup{tine KS,magistarski studij ko{ta 1.200 KM, aInspekci ja je rani je upozorila da FPNni je pribavio saglasnost Vlade na ci-

jenu od 5.500 KM, ni je tra io sagla-

snost Ministarstva obrazovanja inauke za objavu konkursa ni odobre-nje Vlade za broj studenata.

Asim Mujki}, prodekan za nas-

tavu FPN-a, ju~e je rekao da fakul-tet osporava rje{enje Inspekci je ko-

jim su utvr|ene nepravilnosti kao ikazne, te je stoga pokrenuo upravnispor.

"Zato ne bi sada trebalo ko-mentarisati novi prekr{ajni nalogInspekci je. Smatramo da nisu u pra-vu. Nisu utvr|ene relevantne ~inje-nice. Kako god da spor budeokon~an, sigurno je da }e na{i stu-denti biti magistri struke jer su zara-dili 300 kredita, koliko ih kvalificiraza zvanje magistra struke", istakao

je Mujki}.Pono vio je da je Vladi

KS upu}en zahtjev da se o~itu je oci jeni ko ja je ugovorena sa studenti-ma, te da }e FPN ~ekati odlukuVlade o reìmu ci jena.

Propusti: Inspekci ja reago vala jer je ci jena postdiplomskogstudi ja od 5.500 KM nezakonita i {tostudentima ni je mogu}e dodi jeliti zvanje magistra

Odgo vorSigurno je da }ena{i studenti bitimagistri struke

jer su zaradili300 kredita,rekao Mujki}

Po no vo ka` n jen FPN u Sa ra je vu

Prosvjetna inspekci ja KS kontrolisala otklanjanje nepravilnosti

Fakultetu politi~kihnauka u oktobru2010. godine izre~enakazna od 15.000 KMFOTO S. PINJAGI]

UslovTa radnica nemoè u}iu fabriku, kazaoBubi}

Sastanaku Biha}u



Doga|aji 78.2.2011.

Feliks Vidovi}, ministar pravde Federaci je BiH

Odlu~ni je protiv organizo vanog kriminala

z go va rao: Da vud MUMINO VI]

êlnicima Kantona Sara-

jevo i Gradske upraveborba protiv kriminalasv ela se na sazivanje

es-konferenci ja i na plasiranjelavnom neto~nih informaci ja,rdi Feliks Vidovi}, ministaravde Federaci je BiH.

Vidovi}a je prekju~e gradona-lnik Sara jeva optuìo da je pre-avao ~etiri i po godine mandata i

je odgovoran {to nedos ta jeesta u zatvorima pa je oko 500u|enih kriminalaca u Sara jevuptuno slobodno.

"Malo sam prezasi}en 'bor-m' za neki op}i interes samo ri-~ima. Taj pristup da 'te{kiminalci hoda ju ulicama' ni je ba{

~an", odgovara Vidovi} i isti~eje za ~etiri godine obezbije|enodatnih 400 zatvorskih mjesta.

Gradona~elnik Sara je-va Ali ja Behmen rekao

da ste svoj mandat prespavalir niste ni{ta uradili na izgra-

nji novih zatvorskih mjesta.ste li se kona~no probudili?

VIDOVI]: Go-odin Behmen je re-o da samespavao 4,5 godi-. To je prva stvarju treba demantiratir je ovaj saziv vladeenovan 31. oùjka, ta-da jo{ nema ni ~etiri go-

na rada.U prethodne ~etiri godine

mje{tajni kapaciteti u kazneno-pravnim zavodima u FBiH su

pove}ani za nepunih 400 mjesta,{to je od ukupnog bro ja ko ji su bilido tada pove}anje za vi{e 30 odsto.Ta ~injenica demantira tvrdnju Be-hmena ko je prespavao mandat.

NN:Kantonalna vlast tvrdida bi, da ima ju ovlasti,

sami izgradili zatvore. Da li sunudili svo ju pomo} u smislu sufi-nansiranja nekih zatvora?

VIDOVI]: Sve {to je KantonSara jevo uradio da se pobolj{a sta-nje u KPZ u FBiH je obe}anje dase sufinansira dogradnja zavoda uUstikolini. Oni su obe}ali 300.000KM, od ukupne investici je ko ja jebila 1,7 miliona KM. Ta investici ja

je zavr{ena a da iz KS nika-da ni je upla}enanijedna marka.

Pritvori su unadle`nosti kan-tona. Trenutnipodaci pokazu-

ju da u ovommomen tu uKPZ u Sara jevuu pritvoru ima-mo 110 osobai 70 osu|enika.

Osobe u pritvoru su isklju~ivo kan-tonalna nadle`nost a ni to nisu ri je-{ili. [ta bi se desiloda mi FBiH

kaèmo da ne}emo tih 110 ljudi ida oni iza|u na ulicu. Za{to kanto-nalne vlasti to ne rje{ava ju.

Njihova borba zasniva se nasazivanju pres-konferenci ja i plasi-ranju manje-vi{e neto~nih informa-ci ja u eter i tako se iscrplju je savanga`man. Ovo su egzaktni poda-

ci, a ko je prespavao svoj mandat,neka oci jene va{i ~itaoci.

NN:Slaète li se sa ocjenompredstavnika lokalne

vlasti da je nedostatak kreve-ta u zatvorima glavni uzrok

u~esta lih kriminal nihobra~una u Sara jevu?

VIDOVI]: Ne sla-èm se s tom ocjenom. Nenegiram problem nedostat-ka smje{ta ja, ali rje{ava-

njem tog probl emafederalni nivo vlasti pove-}ao je kapacitet za skoro

400 kreveta. Uosta-

lom, Sara jevo ne prednja~i po broju osoba ko je ~eka ju na izvr{enjekazne.

NN:Gra dona~el nik Be-hmen je rekao da ima

500 takvih osoba?VIDOVI]: Taj izneseni poda-

tak je neto~an. Zahvalju ju}i anga-

`manu Federaci je BiH i pove}anjuzatvorskih kapaciteta taj broj jesve den na 232 osu|enih lica uKantonu Sara jevo.

Taj pristup da "te{ki krimi-nalci hoda ju ulicama" ni je ba{ to-~an. Iz Zenice nijedan zatvorenikni je vra}en. Onaj ko je upu}en tu

je i ostao. U Zenici se upu}u juosobe ko jima je izre~ena kaznapreko pet godina zatvora. Osobako je su osu|ene na kaznu od petdo deset godina, a ko je nisu u za-tvoru, u ci jeloj FBiH imamo {est.Osu|enih na kazne duè od 10godima imamo samo deset na slo-bodi, ali oni su ili nedostupni ilisu pobjegli.

Vi{e od 80 odsto osu|enih zako je nema mjesta u zatvorima

su osu|eni na kazne manje od jedne godine.

NN:Za{to nikad ni jezaìvio pro jekat

alternativnog izdràvanjakazni?

VIDOVI]: Pro jekat al-ternativnog izvr{avanja kazneu ku}nom pritvoru za osu|eni-ka na manje od godinu danazatvora je pokrenut 2009. a uprora~unu su predvi|ena sred-

stva za 2010. godinu. Da bi sestvorile pravne pretpostavke, bilesu neophodne intervenci je u Ka-znenom zakonu i Zakonu o izvr{e-nju kaznenih sankci ja FBiH. Mismo te izmjene u parlamnet uputiliu martu pro{le godine i u izradi jebila uklju~ena sva struka ko ja se

moè okupiti. Zakon je upu}en uparlamentarnu porceduru a to ni-kad ni je do{lo na dnevni red. Za{toto ni je pro{lo u parlamentu nadilazimo je intelektualne mogu}nosti darazumi jem.

Da su pro{li ti zakonski propi-si, s obzirom da smo planirali pro-ra~unska sredstva, mi smo mogliri je{iti ovaj problem.

Rad za op}e dobro isklju~ivo je nadle`nost kantona. Opet dolazi-mo do pri~e ko je prespavao svojmandat. Mi smo formirali i radnugrupu da bi se olak{alo kantonimada se napravi unificirani nacrt ipravilnik. Taj se oblik izdràvanjakazne u Zapadnohercegova~komkantonu ve} implementira. U Kan-tonu Sara jevo ne znam da se desiloi{ta.

NN:Koliko bi trebalo jo{kreveta u zatvo rima

da bi se ovaj problem ri je{io ikoliko novca?

VIDOVI]: Mo je mi{ljenje, ana osnovu analiza ko je smo radili,

je da bi sa implementaci jom ku-}nog zatvora i rada za op}e dobro,kada bi kantoni ri je{ili porblempritvora i dràva ri je{ila problemedràvnog zatvora, mi bismo imalidovoljno kapaciteta sa sada{njimmjestima.

Ovo ni je ner je{iv porblem.

NN:Misli te li da }e pro-blem kriminala biti ri-

je {en tako {to }e se onime|usobno poubi jati kako je izj-avio premi jer KS?

VIDOVI]: To je smi je{no inemam namjeru komentirati jer sta-vrno ne znam {ta bih rekao na to.

RENER

SARA JEVO - Federalnarava polici je (FUP) nema dovo-o stru~nih kadrova i kapacitetasamostalno radi na 6.000 do

000 krivi~nih djela organizova-g kriminala, koliko ih je u pro-j godini bilo, rekao je ju~e njen

rektor Dragan Luka~.

Istakao je da }e zato, radi uspje-ijeg rada u otkrivanju krivi~nihela, u ovoj godini po ja~ati kapaci-e kroz premje{taj policijskih slu-enika iz kantonalnih ministarstavautra{njih poslova, te ja~anje tri te-nska ureda u Sara jevu, Tuzli iostaru.

Predstavlja ju}i Nezavisnom

odboru plan rada FUP-a u ovoj godi-ni, Luka~ je rekao da ni je zadovoljanrezultatima kada je ri je~ o otkrivanjuprometa opojnim drogama, te je na-

javio ofanzivni ji pristup u presi jeca-nju ruta, rasturanju droga, a posebnapa nja bi}e na Sara jevskom, Tuzlan-

skom, Zeni~ko-dobojskom i Herce-gova~ko-neretvanskom kantonu.

"Samo su ovla{ dodirnuteoblasti korupci je, privatizaci je, pri-vrednog kriminala u smislu zahvata-nja djela iz na{e nadle nosti. Moj je

cilj da otvorimo postupak preuzima-nja nadle nosti. Jedan od ozbiljni jihiskoraka je ja~anje kapaciteta nakantonima kroz tri terenska ureda i~etiri deta{mana u Biha}u, Livnu,Travniku i Zenici", dodao je Luka~.

Napomenuo je da je kadrovsko ja~anje planirano i kroz izmjene Za-kona o policijskim slu`benicima ko-

jima bi bio omogu}en pri jem ljudi izdrugih organa ko ji nisu policijski,poput tuìla{tava, finansijske polici-

je, poreznih uprava, carina.Istakao je da }e biti i kadrovskih

"osvjeènja" unutar FUP-a nakonusva janja pravilnika o unutra{njojorganizaci ji, dodav{i da ima ljudiko ji zna ju svoj posao, ali i dosta po-zici ja na ko jima su mla|i bez dovo-ljno iskustva. Ustvrdio je da nemasaznanja o neregularnostima prili-kom postavljanja osoba na rukovo-dna mjesta, te da ja~anje FUP-a ne}ezahti jevati dodatna sredstva iz bu-dèta FBiH. Na opasku ~lana Neza-visnog odbora Muhameda Mu jaki}ada je Speci jalna polici ja pro{le godi-ne samo 40 puta bila angaòvana,Luka~ je odgovorio da }e sa akti-vnostima ko je su planirali speci jalciimati vi{e anga mana.

Oba vezeSamo su ovla{

dodirnute oblastikorupci je,pri vatizaci je,pri vrednogkriminala,rekao Luka~

Te{ki kriminalcine hoda ju ulicama

[b!nkf!ojl!ej!sf!lup!sb!GVQ.b!Tb!njs!Eaf!cp-!qsfe!tubw!mkb!kv!~j!j{!wkf!|ubk!p!sb!ev!v!qsp!|mpk!hp!ej!oj-!ob!wfp!kfeb!kf!j{!ws|f!op!plp!33/:11!lsj!wj!•oji!ekf!mb-!|up!kf!qp!wf!~b!okf!v!peop!tv!ob!311:/!hp!ej!ov/![cph!pwji!ekf!mb!ptv!nokj!•f!op!kf!plp!27/811!ptp!cb-!pe!•f!hb!51!pe!tup!qp!wsb!uoj!lb/!Lsj!wj!•ob!ekf!mb

qp!•j!oj!mp!kf!plp!2/881!nb!mp!mkf!uoj!lb-!uf!36!qsj!qb!eoj!lb!qp!mj!dj!kf-!b!tuf!qfo!pu!lsj!wf!opt!uj!kf!qp!wf!~bo!jj{op!tj!94!pe!tup/!V!qsp!|mpk!hp!ejoj!kf!qp!hj!ovp!kf!ebo!qp!mj!db!kbd!v![EL-!b!22!ji!kf!uf!af!j!of!|up!wj!|f!pe211!mb!l|f!qp!wsj!kf!}f!op!up!lpn!qsp!uft!ub!v!bqsj!mv!jt!qsfe!{hsb!ef!Wmb!ef!GCjI/!Pecb!•f!op!kf!3/411!qsj!.kb!wb!qp!mj!dj!kf-!|up!~f-!sf!lbp!kf!Eaf!cp-!cj!uj!qsf!enfu!bob!mj!{f!tb!lbo!up!obm!ojn!NVQ.pwj!nb/

Odba~eno 2.300 pri ja va

ukob: Neto~an je podatak gradona~elnika da uara je vu 500 osu|enih ~eka iz vr{enje kazne. Uijeloj FBiH {est osoba, osu|enih na kaznu od pet

do deset godina, ni je u zatvoru, rekao Vido vi}

Zatvori:Smje{tajni

kapaciteti uKPZ u FBiH

po ve}aniza oko 400mjesta

Vido vi}: Osobe u pritvorusu isklju~i vo kantonalnanadle`nost, a ni to nisu ri je{ili

FOTO S. PINJAGI]



Nikola MORA A

BANJALUKA - Slavi-{a ]ulum iz Banjaluke,optuèni za poku{aj ubis-

tva sugra|anina Jovana Jo{ila tokom krvavog obra-~una u aprilu pro{le godine,te plja~ku ProCredit bankeu Banjaluci, dostavio je pi-smo medi jima u ko jemtvrdi da ni je dou{nik polici-

je, te da bi se "pri je objesionego postao dou{nik polici je",ko ju u pismu naziva "smrdlji-vim magarcima".

U pismu na tri strane, ispisa-nom {tampanim slovima latinice(za razliku od potpisa, ko ji je napi-san }irilicom na kra ju pisma), a ko-

je je ju~e tokom su|enja za plja~kubanke ]ulum dostavio novinarima,optuèni se obra}a sa "Po{tovanagospodo" i navodi da polici ja na-mjerno ku je zavjeru protiv njega.

Sva krivi~na djela ko ja su po~i-njena na podru~ju Banjaluke, napi-sao je ]ulum, stavlja ju njemu na

teret bez bilokakvih dokaza.

Podsjetimo, Bo jan Kara-novi}, inspektor CJB Banjaluka,

potvrdio je u utorak u banjalu~komOkru`nom sudu tokom svjedo~enjana poziv optuènog da je Slavi{a

]ulum urani jem periodu bio dou{nik po-

lici je u vi{e krivi~nih djela.Zanimljivo je da je inspektor

ovu izjavu pred Sudskim vi je}emdao upravo na insistiranje optuènog]uluma. Karanovi} je, izme|u osta-

log, potvrdio da je razgovarao sa]ulumom i na kon obra~una, odno-sno u vri jeme kada je Slavi{a bionedostupan polici ji. Karanovi} je na

su|enju po jasnio da su se razgovorivodili sa jednim ciljem, da bi mirnobila sprovedena preda ja tada najtra-

èni jeg bjegunca iz Banjaluke.]ulum podsje}a i da je

nakon obra~una sa Sini{om [aki-}em zvanim Kinez u februaru pro{le

godine u banjalu~kom naselju Lau{bio ranjen, te da je polici ja od njegai De jana â ji}a oduzela auta, dok je

]ulum nakon svega, kako podsje}a iu pismu, zavr{io u pritvoru.

"Ako se malo zapitamo, stvar-no je nelogi~no, jer oni svo je dou-{nike ostavlja ju na slobodi", navodi]ulum.

Doga|aji 18.2.2011.

D. SLADOJEVI], D. [AJINOVI]

LAKTA[I, SALCBURG –Miladin Gamber iz Ljubatovacakod Lakta{a, koji je u Austrijibrutalno ubio svoju ènu Branku,na|en je mrtav u svom automo-bilu koji je izvu~en iz rijeke Zal-cah, prenose austrijski mediji.

Austrijska polici ja ju~e je heli-kopterima nadli jetala podru~ja okoSalcburga za ko ja se sumnjalo da bise tu mogao kriti Gamber. U jednomtrenutku su u rijeci ugledali automo-bil i pozvali vatrogasce koji su ga iz-vukli.

Kako saznajemo, utvr|eno je da

je Gamber pod punim gasom uletiou rijeku, {to navodi na njegovu na-mjeru da izvr{i samoubistvo.

Branka Gamber, radnica u fa-brici kobasica "Oberndorf", umrla je

od deset nasilnih udaraca gvozde-nom {ipkom, a lobanja joj je bila po-tpuno razbi jena, potvrdili su ljekariko ji su vr{ili obdukci ju ti jela unesre-}ene ène.

Austri janci se jo{ pita ju kako jemogu}e da u dotra jaloj ku}i gra|e-vinski radnik, nezaposlen ve} tri go-dine, ina~e li je~eni psihi~ki bolesnik,~uva basnoslovnih 19.400 evra, koli-

ko je prona|eno pored Brankinog ti- jela.

Iako ni je radio, osumnji~eniubica uspio je da kupi novi audi Q5,dok njegov sin vozi pasat. Polici ja u

Austri ji jo{ istra u je motive ubistva ipori jeklo prona|enog novca. S drugestrane, za rodbinu porodice Gamberna ova pitanja je odgovoreno: Bran-ka je ubi jena jer je htjela ostaviti mu-

Ubica iz Lakta{a prona|e

Slavi{a ]ulum dostavio pismo novinarima u toku su|enja za plj

Hronologi ja:Nj!mb!ejo!Hbn!cfs!vcjp!twp!kv!tv!.qsv!hv!v!tv!cp!uvQp!ckf!hbp!bvej!kfn!R8-!j{!ckf!hbptwf!qp!mj!djk!tlf!qb!usp!mfJt!uv!wf!•f!pcb!wj!kf!|uf!ob!sp!ecj!obpwf!qp!sp!ej!df!v!Mb!lub!|j!nbQp!mj!dj!kb!j{!Bvt!usj!kf!qp!tv!nokb!mb

eb!kf!vcj!db!qp!ckf!hbp!v!CjICi/!jt!usb!aj!pdj!of!qsp!ob!mb!{f!pe!.ckf!hmph!vcj!dvQsfu!ip!eob!ewb!eb!ob!Hbn!cfs!v

Bvt!usj!kj!usb!afo!if!mj!lpq!uf!sj!nb!Kv!•f!qsp!ob!}f!op!okf!hp!wp!wp!{j!mpv!sj!kf!dj![bm!dbi

Pri je bih se objesibio policijski do

PitanjeZa vr{io sam upritvoru, a akose malo zapitate,to je nelogi~no,

jer oni svo jedou{nike

ostavlja juna slobodi

Za vjera:]ulum napisao dapolici ja namjernoku je za vjeru

protiv njegai da sva kri vi~nadjela napodru~juBanjalukestavlja njemuna teret bezdokaza

]ulumo vopismo natri strane

ko je jedosta vio

medi jima



Dalje u pismu sto ji kako je poasku iz pritvora u martu pro{ledine primi jetio [aki}ev dìp ukta{ima, a ko ji je ovaj koristio ura~unu u naselju Lau{.

"Tada sam pozvao Bo-na Karanovi}a, ko ji je vodio taju~aj i ko ji je oduzeo vozila od â-a i mene, da ga pitam kada }e autii vra}eni i kako se dìp iz kog

m ja ranjen voza po Lakta{ima, avodno ga traè. Nakon toga dìpoduzet, ali je vra}en za sedam da-, a znamo da je bio predmet iz-{enja krivi~nog djela, dok suzila oduzeta â ji}u i meni vra}e-tek posli je tri mjeseca, a nema ju

ze ni sa kakvim krivi~nim djelom.su svi kontakti ko je sam ja imaopolici jom i ako sam zbog toga

dou{nik, onda neka sam, i smatramda ni od vas ni je u redu da tako ne-{to pi{ete", navodi se u pismu medi-

jima. ]ulum na kra ju pisma kaè da je polici ji bolje da rje{ava plja~ke poBanjaluci ili ko je zapalio zgraduOsnovnog suda u tom gradu.

Odli~no obavi je{teni izvor "Ne-zavisnih" blizak MUP-u RS ju~e jepotvrdio da je Slavi{u ]uluma uproteklih nekoliko mjeseci u vi{enavrata posjetio i inspektor CJB Do-bo ja, a ~i je svjedo~enje je bilo za-tvoreno za javnost i zbog ~ega sunovinari udaljeni iz sudnice.

"[ta je to toliko bitno u tomsvjedo~enju inspektora bilo pa dasud i ostali mora ju prihvatati zahtje-ve optuènog u ovom postupku",naveo je izvor "Nezavisnih".

U b anjalu~kom Okru-`nom sudu ju~e je iznova po~elo su-|enje ]ulumu, te Nemanji Drlja~i(22), Draganu Puzi}u (22) i Bo janu[ikmanu (23), svima iz Banjaluke,te De jani Mitra{inovi} (24) iz Fo~e,ko ji se terete da su za jedno, svaki sa

odvo jenim ulogama, u ma ju pro{legodine oplja~kali oko 13.000 mara-ka iz Poslovnice ProCredit banke unaselju Zaluàni.

Su|enje za plja~ku banke po~e-lo je iznova jer je rani ja predsjednicaSudskog vi je}a Vesna Stankovi}-]osovi} traìla da ona bude izuzetaiz postupka.

Tako su u sudnici ju~e ponovosaslu{ani, izme|u ostalih, i polica jacMi}o Boì~kovi}, u ~i joj ku}i je ]u-lum uhap{en tokom bjekstva, te Pre-drag Kajkut, ko ji je ponovio da jenajvjerovatni je ]uluma vidio danpri je plja~ke pomenute banke kakose vozi u audi ju 80.

Polica jac Boì~kovi} je tokomsvjedo~enja ponovio da je njegovasupruga stan iznajmila optuènom

Drlja~i i Mitra{inovi}evoj, te da nije znao da se u njemu skriva i ]u-lum.

Doga|aji 98.2.2011.

Kuzmano vi}: Velikeistorijske laì

BA NJA LUKA - Rajko Ku-zmanovi}, predsjednik Akade-mi je nauka i umjetnosti

Republike Srpske, oci jenio je da je sara jevski istori~ar Smail ê-ki} u nedavnom izlaganju izniovelike istorijske laì i da su nje-gove izjave na ivici eskalaci jesukoba.

Kuzmanovi} je, reagu ju}i nagovor êki}a o srpskom narodukao genocidnom i fa{isoidnom,istakao da su takve izjave nepri-mjerene jednom istori~aru i inte-lektualcu, ukoliko je êki}uop {te ne{to od toga.Prema njegovim ri je~ima, pos-tavlja se pitanje {ta takvi istori~a-ri èle u BiH: pomirenje naroda isuìvot ili dalji sukob, a êki}e-ve izjave su na ivici eskalaci je.

Savo Skoko, srpski istori~ar iautor mnogobrojnih knjiga o ge-

nocidu nad Srbima u Hercegovi-ni u Drugom svjetskom ratu,istakao je da takve izjave sara-

jevskih intelektualaca nema juveze sa stvarno{}u i da se geno-cidnost moè tvrditi za muslima-ne i Hrvate, a ne za Srbe. (Srna)

Voditi ra~unai o tradici ji

DUBR OVNIK - Potr ebao~uvanja multikulturalnosti naprostorima gdje se mi je{a junaci je i kulture, pri ~emu semora voditi naro~ito ra~una otr adicionalnim i duhovnimvri jednostima, glavni je za-klju~ak trodne vne sjednice

Skup{tine pravoslavlja ko ja jeodràna u Dubrovniku.

Poku{a ji da se negira po jedi-na~ni nacionalni identitet naj-vi{e su i doprini jeli propastitakozvanog multikulturalnogpro jekta Evrope, ali, kako jerekao Sergej Popov, predsje-dnik Skup{tine Fonda jedin-stva pravoslavlja i predstavnikRuske dume, potrebno je ve}e

jedinstvo svih pravoslavnihzemalja.

V.D.

Srpskaspremna

na razmjenupodatakaBRISEL - Stanislav â|o,

ministar unutra{njih poslovaRepublike Srpske, istakao je uBriselu da su Vlada i MUP RSspremni, kada je ri je~ o bezvi-znom reìmu, da realizu ju sveono {to je dogovoreno, a pri jesvega, sistem razmjene poda-taka.

â|o je ju~e u Briselu to-kom razgovora sa {efom Kan-celari je za BiH u Generalnomdi re kt ora tu za pro{i re nj eEvropske komisi je PaolomPamploni jem i direktorom zame|unarodne poslove Gene-ralnog direktorata za unutra{-

nje poslove Evropske komisi jeLui|i jem Sorekom, prenio da je RS u~inila veoma mnogo dakreira razli~ite vrste podatakai baza podataka i da Srpska fa-kti~ki time stvara uslove daobjektivno ima {ta da razmje-nju je.(Srna)

a novac su imali jer su {tedjeli.Polici ja je ju~e obilazila lakta-

o selo Ljubatovci, odakle je Gam-r, jer se prvobitno sumnjalo da jepobjegao u BiH.

Sa zvani~nim informaci jama,ko su pro{li dani od ubistva, jo{ ni-ne izlazi. U dopisu ko ji nam je ju-dostavljen, a ko ji potpisu je Haris

Hrle, ambasador BiH u Austri ji, sto jida je Ambasada slu`benim putemzatraìla detalje o okolnostima, ~i-njenicama, te statusnim dràvljan-skim elementima, ali zbogdelikatnosti slu~a ja, za{tite interesaporodice i o{te}ene strane detalje ne-}e iznositi u javnost.

Jo{ se pouzdano ne zna ni kada}e biti sahrana nesre}ne ène, ali jepoznato da }e se rodbina od njeoprostiti u mjestu Aleksi}i kod La-kta{a, odakle je rodom. Ti jelo bi, ka-ko nezvani~no sazna jemo, trebalo dabude u BiH dovezeno danas, a akose to dogodi sahrana }e najvjerova-tni je biti obavljena sutra.

mrtav

BANJALUKA - Porodica Andri je Laki}a iz Trna, kod Ba-njaluke, ko ji je s nepune tri godi-ne preminuo bore}i se smalignim tumorom jetre, prosli-

jedi}e drugoj te{ko bolesnoj djecinovac prikupljen za njegovo li je-~enje.

U poruci roditelja navedeno jeda }e iznos od 156.954 KM biti do-niran te{ko bolesnoj djeci ~i ji }espisak uskoro biti objavljen na An-dri jinoj veb stranici www.andri jala-kic.com.

"Naàlost, nismo bili u prilicida prikupljeni novac u potpunosti

upotri jebimo za li je~enje na{eg An-dri je. Iskreno se nadamo da }e onpomo}i i doprini jeti ozdravljenjudjece ko joj }emo ga od srca prosli-

jediti. Andri ja je bio mali dje~akvelikog srca, ko ji je svima nesebi-~no davao svo je najdra e igra~ke islatki{e", isti~e se u poruci porodiceLaki}.

Porodica èli da nastavi Andri- jinu misi ju humanosti, jer je za ne-{to vi{e od pola godine, koliko jetra jala njihova borba, spozna lamnoge bolne ~injenice sa ko jima se

oboljela djeca i njihovi najbli i su-sre}u.

Porodica Laki} zahvalila jesvim ljudima dobrog srca za mo-ralnu i finansijsku pomo}, jer dani je bilo njih nikad ne bi sakupilidovoljno novca i do{li do Londo-

na gdje posto je mnoge vari jante imetode li je~enja. "Naàlost, bilo

je kasno da pomognemo na{emmalom Andri ji, ali imamo obave-zu prema svoj te{ko bolesnoj dje-ci i njihovim roditeljima", doda jese u poruci. (Srna)

Porodica Laki}nastavlja misi ju

humanosti

D. KO VA E VI]

PRI JEDOR - Pri jedor skiodbornici ju~e su jednoglasno do-ni jeli odluku o kreditnom zaduè-nju kod Evropske investicionebake, a radi se o 15.750.000 KMko ji }e se usmjeriti na zavr{etak vodosnabdi jevanja i rekonstru-kci ju kanalizacione mreè u Pri-

jedoru.Marko Pavi}, na~elnik op{ti-

ne Pri jedor, kazao je da je gradovu godinu do~ekao s velikim in-

vesticionim pro jektom ko ji je uzavr{noj fazi implementaci je, ako ji }e ozna~iti i kraj problemimaìtelja vezanih za redovno vodo-snabdi jevanje i neadekvatnu ka-nalizaci ju.

"Uz pomo} sredstava iz Evrop-ske investicione banke ko ja je sVladom RS ve} sklopila ugovore,na{i pro jekti su nai{li na pa`nju jersu bili veoma dobro pripremljeni iura|eni. Pri jedorska op{tina kreditod EIB dobi}e pod veoma povo-ljnim uslovima, na rok otplate od 25

godina, greis periodom od osam go-dina i uz kamatnu stopu od 4,5 od-sto", naveo je Pavi}.

On je dodao da ovaj kredit ne-}e opteretiti lokalni budèt, jer seradi o daleko manjim zaduènjimaod onih na ko je op{tina ima pravo.

"Uskoro }emo zapo~eti prvufa zu imple men taci je iz na{egokvirnog plana, vri jednosti od 6,5miliona KM kreditnih sredstva iisto toliko novca bi}e obezbi je|e-no donaci jama Evropske investi-cione banke. Pro jekti ko je }emorealizovati su zavr{etak sekundar-ne kanalizacione mreè u naseljuTukovi kao i primarne kanalizaci-one mreè u Gomjenici. Tu su ipro jekti vezani za vodosnabdijeva-nje od Toma{i~kih jezera i Gomje-nice do Omarske i pro jekta Crnovrelo", po jasnio je Pavi}.

On je kazao da }e se zahvalju- ju}i kreditnim sredstvima Evrop-ske inve sti cione banke od15.750.000 KM i sa isto toliko do-naci ja do 2014. godine realizovatisvi pro jekti vodosnabdi jevanja uPri jedoru, ali i ri je{iti pitanja kana-lizaci je u ve}im naseljima u tojop{tini.

Pri jedor diè kreditod 15.750.000 KM

ku ProCredit banke

nego{nik

Rijekaamberod punimasom uletiorijeku

NamjenaTime }e seozna~iti krajproblemimaìtelja vezanihza vodosnabdi-

je vanje ineadekvatnukanalizaci ju

Pa vi}: Kreditne}e opteretitilokalni budètFOTO NN

]ulum

u pratnjipolicije



Doga|aji018.2.2011.

ALARMANTNI PODACI O BROJU GRA\ANA KOJINE PO[TUJU SAOBRA]AJNA PRAVILA U REPUBLICI SRPSKOJ

Nikola SA LA PURA

BANJALUKA - Zabrinjava- ju}e veliki broj pje{aka u RS nepo{tu je saobra}ajne propise, aakci ja sprovedena u januaru po-kazala je da propise ni je po{tova-lo ~ak 94 odsto pje{aka, pokazu jupodaci MUP-a RS.

U istoj akci ji utvr|eno je da je42 odsto kontrolisanih voza~a po~i-nilo prekr{aj, odnosno ni je po{tova-lo obaveze prema pje{acima usaobra}a ju.

Naime, akci ja MUP-a RS"Odnos pje{ak - voza~" sprovedena

je u cilju preventivnog djelovanja iza{tite pje{aka u saobra}a ju, a uokviru nje kontrolisana su 1.969 vo-za~a i 924 pje{aka.

Stav polici je je da pje-{aci propise najvi{e kr{e zbog navi-

ke da nisu podlo`ni sankci jama izbog uvjerenja da polici ja toleri{enjihove prekr{a je.

Stru~njaci iz oblasti saobra}a jaupozorava ju da pje{aci kr{enjemsaobra}ajnih propisa pored svogugroàva ju i ìvote voza~a.

Ka ko je pot vrdilaMirna [o ja, portparol MUP-a RS,kontrolom 924 pje{aka utvr|eno je

da je njih 867, odnosno 94 odsto,prekr{ilo saobra}ajne propise."Ovo predstavlja zabrinjava ju-

}i podatak i ukazu je da se pje{acivrlo ~esto neodgovorno pona{a ju usaobra}a ju, najvi{e zbog ste~ene na-vike da nisu podlo`ni sankci jama iuvjerenja da polici ja toleri{e njiho-ve prekr{a je", navela je Mirna [o ja.

Ona je podsjetila da su saobra-

}ajne propise du`ni da po{tu ju sviu~esnici u saobra}a ju, kako voza~i,tako i pje{aci, kako bi, pri je svega,za{titili sebe, ali i druge u~esnike usaobra}a ju.

"MUP RS }e i u nare -dnom periodu nastaviti sa sli~nimakci jama usmjerenim na odnos pje-{aka i voza~a, jer je u 2010. godiniu saobra}ajnim nezgodama smrtno

stradalo 36 pje{aka, 149 te{ko po-vri je|eno, a 247 je zadobilo lak{etjelesne povrede", kazala je Mirna[o ja.

Prema njenim ri je~ima, u sklo-pu akci je kontrolisan je i odnos vo-za~a prema pje{acima, te jeutvr|eno da je od 1.969 kontrolisa-nih voza~a saobra}ajni prekr{aj po-~inio 821 voza~, {to zna~i da je 42odsto kontrolisanih po~inilo pre-kr{aj.

Milenko Ja}imo vi},predsjednik Udruènja za unapre|e-nje bezbjednosti saobra}a ja RS, ka-zao je da pje{aci naj~e{}e prelazesaobra}ajnice mimo pje{a~kih pre-laza, pothodnika i pasarela, te nanepreglednim krivinama, {to je ~es-to pogubno.

"Pje{aci mora ju shvatiti da sui oni u~esnici u saobra}a ju i da

mora ju po{tovati propise", rekao je Ja}imovi}.

On je izrazio zadovolj-stvo represivnim mjerama i kon-tro lama MUP-a RS premapje{acima, ali je naveo da je poovom pitanju potrebno po ja~atipreventivno djelovanje kako bi ti-me bilo uticano na pona{anje pje-{aka. Komentari{u}i veliki brojvoza~a ko ji u ovoj akci ji nisu po -{tovali pje{aka kao u~esnika u sao-bra}a ju, Ja}imovi} je naveo da jeosnovna saobra}ajna kultura voza-~a na veoma niskom nivou.

[b!lpo!p!ptop!wb!nb!cf{!ckf!eopt!uj!v!tbp!csb!~b!kv!CjI!qsp!qj!tv!kf!lb!{of!{b!qsf!ls|b!kf!pwf!wstuf-!qbub!lp!{b!qkf!|b!lf!lp!kj!of!qsf!mb!{f!lp!mp!wp{!ob!{b!up!pcj!mkfafopn!qkf!|b!•lpn!qsf!mb!{v!opw!•b!ob!lb!{obj{op!tj!51!LN-!epl!{b!qkf!|b!lf!lp!kj!ob!sbt!lstoj!db!nb!lp!kf!tv!pcj!mkfafof!twkf!ump!tojn!tbp!csb!~bk!ojn{ob!dj!nb!of!qpt!uv!qb!kv!qsf!nb!ujn!{ob!dj!nb!opw!•b!ob!lb!{ob!j{op!tj!61!LN/

Qsf!ewj!}f!ob!kf!j!lb!{ob!{b!qkf!|b!lf!lp!kj!ob!nkft!uj!nb!ob!lp!kj!nb!of!nb!pcj!mkfafo!qkf!|b!•lj!qsf!mb{!lp!.

mp!wp{!qsf!mb!{f!ob!ob!•jo!eb!pnf!ub!kv!tbp!csb!~bk!wp!{j!mb!j!pob!j{op!tj!61!LN/

Propisane kazne

Pretr~a vanja: Pje{aci prelaze saobra}ajnice mimo pje{a~kih prelaza, pothodnikai pasarela, te na nepreglednim kri vinama, {to je ~esto pogubno

Voza~iU istoj akci jiut vr|eno je da

je 42 odstokontrolisanih

voza~a po~iniloprekr{aj

F O T O A . ^

A V I ]

PJE[ACI PRELAZE ULICU DOK JE

UPALJENO ZELENO SVJETLO

NA SEMAFORU ZA VOZILA

USAID/Sarajevo is seeking proposals from English language school centers or individuals to provideEnglish language training to its local staff in U.S. Government premises. Applicants are required to sub-mit their CV and proposal to USAID/Sarajevo, Roberta C. Frasurea 1, (American Embassy Building),

Attn.: USAID/Procurement Section. Proposals can also be sent electronically (in .doc or .pdf format) [email protected] , with the subject line “For Procurement”. The deadline for submission is March 4,2011, 17:00.

Proposals must contain a detailed teaching plan for intermediate and advanced students, including pre-ferred teaching materials and the hourly rate, as well as ability to incorporate USG language testing. Thelessons should focus on both writing and verbal skills.

Applicants must have a bachelor or higher degree and must be native English speakers. Knowledge of Bosnian language is desirable as well as previous teaching experience and ability to work with groups.

The program is planned to start in May, 2011, and is subject to availability of funds

USAID is an equal opportunity employer.



11Doga|aji8.2.2011.

I - êtvorogodi{nji strukovniprogrami za stjecanje srednjestru~ne spreme i programiprekvalifikacije za zanimanja:

- Ekonomist- Komercijalist- Elektrotehni~ar- Grafi~ki tehni~ar- Tehni~ki urednik- Grafi~ki urednik- Upravni referent- Ekolo{ki tehni~ar

- Klesarski tehni~ar- [umarski tehni~ar- Strojarski tehni~ar- Geodetski tehni~ar- Kozmeti~ki tehni~ar- Tehni~ar nutricionist- Tehni~ar PT prometa- Prehrambeni tehni~ar- Grafi~ki tehni~ar tiska- Tehni~ar za ra~unalstvo- Tehni~ar za elektroniku- Administrativni tajnik/ca- Grafi~ki tehni~ar dorade- Grafi~ki tehni~ar pripreme- Poljoprivredni tehni~ar-op}i- Tehni~ar cestovnog prometa- Hotelijersko-turisti~ki tehni~ar- Tehni~ar za telekomunikacije- Tehni~ar za elektroenergetiku- Tehni~ar za elektrostrojarstvo- Tehni~ar za procesnu tehniku- Grafi~ki urednik-WEB dizajner- Gra|evinski tehni~ar-niskogradnje- Gra|evinski tehni~ar-visokogradnje- Ra~unalni tehni~ar za strojarstvo

- Gra|evinski tehni~ar za gra| materij.

II - Osposobljavanja u podru~jurada informatike

III - Trogodi{nji strukovni programi za stjecanje srednjestru~ne spreme i programiprekvalifikacije za zanimanja:

- Zidar- Tesar- Frizer- Mesar- Kuhar- Klesar- Stolar- Pekar- Bravar- Slasti~ar- Konobar- Prodava~

- Vatrogasac- Elektroni~ar- Podopolaga~- Vodoinstalater- Automehani~ar- Kerami~ar-oblaga~- Krovopokriva~ i izolater- Armira~ (savija~ eljeza)- Instalater grijanja i klimatizacije- Voza~ motornog vozila (tzv. dràvni ispit)

IV - Programi stru~nog osposobljavanja zazanimanja:

- Lovo~uvar- Ophodar ceste- Prodava~ naftnih derivata- Organizator za{tite na radu- Organizator za{tite od poàra- Monter-serviser plinskih bojlera- Prodava~ ukapljenog naftnog plina (UNP)- Monter-serviser plamenika centralnog grijanja- Monter-serviser rashladnih i klima-ure|aja- Elektri~ar za izgradnju, odràvanje i ispitivanjeprivremenih elektri~nih instalacija na radili{tu

- Ispitiva~ za obavljanje pregleda i ispitivanje

mjera za{tite na elektromreàma i instalacijama- Rukovatelji strojevima komunalne mehanizacije- Rukovatelji strojevima gra|ev. mehanizacije

V - Programi stru~nog usavr{avanja peti (V/1) stupanjza zanimanja:

- Frizer-specijalist- Kuhar-specijalist- Mesar-specijalist

- Bravar-specijalist- Konobar-specijalist- Prodava~-specijalist- Elektroni~ar-specijalist- Plinoinstalater-specijalist- Vodoinstalater-specijalist- Elektromonter-specijalist- Automehani~ar-specijalist- Elektroinstalater-specijalist- Instalater grijanja i klimatizacije-specijalist- Monter telekomunikacijske opreme-specijalist- Monter telekomunikacijskih mreà-specijalist

- Elektromehani~ar za strojeve i opremu-specijalist- Elektromehani~ar za aparate u doma}instvu-specijalist- Elektromonter elektri~nih mreà i postrojenja-specijalist- Elektroenergeti~ar za elektroenergetske mreè-specijalist- Elektroinstalater za elektroenergetske instalacije-spec.- Elektroenergeti~ar za elektroenergetska postrojenja-spec- Rukovatelj energetskim postrojenjima, kotlovskimpostrojenjima i posudama pod tlakom

- Voza~ motornog vozila u me|unarodnom cestovnomprometu robe i putnika

U programe srednjo{kolskog obrazovanja odraslih moè se upi-sati osoba koja ima navr{enih 15 godina ìvota, psihofizi~keuvjete za svladavanje obrazovnog programa, zavr{enu najmanjeosnovnu {kolu za programe za stjecanje srednje stru~ne spreme,te~ajeve stranih jezika i programe stru~nog osposobljavanja, od-nosno prethodno zavr{enu neku srednju stru~nu spremu za pro-grame prekvalifikacije i programe stru~nog usavr{avanja.

Prijave za upis dostaviti osobno ili poslatipreporu~enom po{tom na adresu:

Srednja strukovna {kola s pravom javnosti CENTAR ZA OBRAZOVANJETrnska cesta 187, 88220 [iroki Brijeg

s naznakom "PRIJAVA ZA UPIS"[email protected]

Sjedi{te {kole:[IROKI BRIJEG; Trnska cesta 187tel: 039/703-384; 039/703- 752

Podru`nice {kole:

BUGOJNO,Vrbas naselje bb,tel: 030/260-385; fax: 030/ 260-386

@EPÊ, Bistrica bbtel: 032/880-339; fax: 032/ 887-070

KISELJAK, @rtava D. rata 3tel: 030/870-458; fax: 030/ 870-463

NOVI TRAVNIK, Kralja Tvrtka bbtel: 030/790-459; fax: 030/ 792-094

Uredi za kozultacije:SARAJEVO, Zmaja od Bosne 4tel: 033/208-154; fax: 033/ 288-912

ZENICA, Dr A. Goldbergera 3tel/fax: 032/404-422

TUZLA, Ul. fra Grge Marti}a br. 8tel/fax: 035/276-134

JAJCE, K. Katarine bbtel: 030/659-400; 030/656- 127

MOSTAR, Kralja P. Kre{imira IVtel: 036/311-033; fax: 036/311-009

BIHA], Ul. J.J. Strosmaera 46tel/fax: 037/350-034

BANJALUKA, Vidovdanska bbtel/fax: 051/215-049

BANJALUKA, Jevrejska bbtel/fax: 051/923-007

BIJELJINA, Jeljen~a bbtel/fax: 055/212-497

PRNJAVOR,@. Preradovi}a ZC IItel/fax: 051-665-444

PRIJEDOR, Zanatska bbtel/fax: 052/215-555

B o s n a i H e r c e g o v i n a

Federacija Bosne i Hercegovine@upanija zapadnohercegova~kaSrednja strukovna {kola s pravom javnostiCENTAR ZA OBRAZOVANJE [iroki Brijeg

Temeljem ~lanka 53 stavak 6 Zakona o srednjem {kolstvu ("Narodne novine @ZH", broj 6/04, 8/04, 8/08. i 14/08), ~lanka 13 Pravilnika o srednjo{kol-skom obrazovanju odraslih ("Narodne novine @ZH", broj 5/01), ~lanka 35 Statuta Srednje strukovne {kole s pravom javnosti Centar za obrazovanje[iroki Brijeg i Odluke [kolskog odbora, Srednja strukovna {kola s pravom javnosti CENTAR ZA OBRAZOVANJE [iroki Brijeg o b j a v lj u j e

N A T J E ^ A Jza upis kandidata u programe srednjo{kolskog obrazovanja odraslih

Na temelju Ovla{tenja IRU ACADEMY Geneve (Internacional Road Transport Union), od 04.11.2010. godine ATI CENTAR ZA OBRAZOVANJE [iroki, provodi programe osposobljavanja u cestovnom prijevozu, sukladno europskim direktivama i to:

- IRU [KOLA ZA MENAD@ERE;- IRU [KOLA ZA VOZAÊ;- IRU [KOLA ZA DIGITALNI TAHOGRAF

Internacional Road Transport Union

Nikola MORA A

BANJALUKA - Svi optuèniza otmicu banjalu~kog biznisme-na Stanislava Koljan~i}a zvanogKolja izjasnili su se ju~e u banja-lu~kom Okru`nom sudu da nisukrivi za djela ko ja su im optu`ni-com Speci jalnog tuìla{tva RSstavljena na teret.

Kri vicu su tako negira-li optuèni organizator otmice Izet[ahinovi} ko ji je do 2002. godinebio komandant Jedinice za podr{kuMUP-a Unsko-sanskog kantona, arani je i osumnji~eni za ratne zlo~i-ne, zatim Dalibor Dòmbi} ko ji jena proteklim izborima bio kandidatkoalici je Na{a stranka - Nova soci-

jalisti~ka parti ja Zdravko Krsmano-vi} za posla nika u Narodnojskup{tini RS, te Bori{a Delevi},@arko Milanovi}, Ranko [evo i Sa-

ud Filipovi}, notar i biv{i ministarpravde RS.[ahinovi} i sau~esnici optuè-

ni su da su 5. oktobra pro{le godinenakon za jedni~kog dogovora ispla-nirali otmicu Koljan~i}a.

Plan otmice "nacrtao" je [ahi-novi}, a uloge su ravnomjerno po-di jeljene od [eve ko ji je pratiokretanje Koljan~i}a, Milanovi}ako ji je sa `rtvom dogovorio sasta-nak u restoranu "Stari mlin" uo~iotmice, pa sve do notara Filipovi}ako ji je "ovjerio" prenos Koljan~i}e-ve imovine u ukupnom iznosu odgotovo ~etiri miliona evra na optu-ènog organizatora.

Otmicu je, prema navodima izoptu`nice Speci jalnog tuìla{tva

RS, organizovao [ahinovi} da binatjerao Koljan~i}a da na njegaizme|u ostalog prepi{e kamenolomna koridoru 5c, kod Broda, ali i os-tale nekretnine ko je su bile u vla-sni{tvu banjalu~kog biznismena.

Otmi~arska grupa je tokom vi-{e~asovnog mu~enja i premla}iva-nja, promjene lokaci je, na kra junatjerala Koljan~i}a da prepi{eimovinu, a prepis ~etiri ugovora "o-vjerio" je optuèni notar i biv{i mi-nistar pravde RS Saud Filipovi}.

Svi ma optuènimaza jedni~ko je da su otmicu izvr{ilida bi se izvukli iz finansijske krize.Ve}ina ih do otmice Koljan~i}a i

ni je bila u sukobu sa zakonom.Zanimljivo je da je banjalu~ki

biznismen krvavog lica dovedenpred Filipovi}a, a otmi~ari su ba-njalu~kom biznismenu ~ak i obrisa-li ukrvavljene ruke da `rtva ne biostavila tragove na ugovorima.

"Nezavisnim" je jo{ rani je pot-vr|eno da bi Koljan~i} najvjerova-tni je bio ubi jen da banja lu~kiinspektori i istraìoci Speci jalnogtuìla{tva RS nisu u rekordnomvremenu otkrili da je nad Koljan ~i-

}em izvr{ena otmica.Koljan~i}a je iz gotovosigurne smrti izbavila i supruga sko jom se kobne ve~eri dogovorioda }e iza}i u grad, a kako se ni je

javljao na mobilni telefon, supruga je alarmirala nadle ne.

U r ekordnom vremenu uha-p{en je i Dòmbi} ko ji je tokomkriminalisti~ke obrade javio [ahi-novi}u da je ~itav plan razotkriven,te da Koljan~i}a mora pustiti.

Polici ja je u danima ko ji su sli- jedili nakon otmice redom pohapsi-la sve optuène i na kra ju Delevi}ako ji se predao polici ji u Isto~nomSara jevu.

Tvrde da nisu

oteli Koljan~i}a

I z ja { n j e n j e

o k r i v i c i

o p t u e n i h

za o t m i c u

ba n ja l u ~ k o g b i z n i s m e na

Razra|en plan: Plan otmicenacrtao" [ahino vi}. [e vo pratio

kretanje Koljan~i}a, Milano vi}dogo vorio sastanak u "Starommlinu", a Filipo vi} "o vjerio"prenos Koljan~i}e ve imo vine

KrizaSvim optuènimza jedni~ko da suotmicu iz vr{ilida bi se izvukliiz finansijskekrize

[ahino vi},Milano vi} i Dòmbi}

(zdesna uli je vo)



Forum218.2.2011.

Negdje sam ~itao da je pisac Ivan Lovreno-vi} poku{ao izvr{iti pu~ u sara jevskomHrvatskom narodnom vi je}u. Uz pomo}lokalnih i hercegova~kih hadezeovaca po-ku{ao je okrenuti urbane Hrvate glavnogbosanskohercegova~kog grada pa ih na-

vesti da vi{e ne podràva ju Lagumd ijin SDP, a pritom jenjihove koalicijske partnere, HSP i Li janovi}evu stranku,nazvao, respective, "posu{kim Stanom" i "mesarskim esna-fom". Mislim da tu ni je pogri je{io, da su mu ocjene to~ne, a i

procjene, no ipak je s nekoliko glasova prednosti na ~eloHNV-a umjesto Lovrenovi}a izabran dosada{nji predsje-dnik, fra Luka Marke{i} (OFM), profesor na Bogoslovnomfakultetu u Sara jevu. Ivan Lovrenovi}, dakle, napu{ta blagoozra~je bosanskih franjevaca, pa se s njihovim eksponentomsukobljava na javnoj sceni. Ti franjevci, ko ji su se u ratu za-ista protivili Tu|manovoj i HDZ-ovoj nacionalisti~koj politi-ci podjele Bosne ratom, ostali su u miru na pozici jama ko jene korespondira ju s raspoloènjem njihove vjerni~ke za je-dnice, ali ni sa sta jali{tima hrvatske politike, zapadne diplo-maci je i - Vatikana. Franjevci su rezistentna redovni~kaza jednica, pa kad ih zahvati vjerski ili politi~ki zanos, potre-bno je nekoliko stolje}a ili iv anga`man Inkvizici je, da pro-mi jene smjer. "Mala bra}a" iz crkvene provinci je BosneSrebrene u tome se ne razliku ju od hercegova~kih fratarafranjeva~ke provinci je Uza{e{}a Mari jina, ko je su moralistrogo koriti generali njihova reda budu}i da svo je ùpe ni-kako nisu htjeli prepustiti mostarskom biskupu, nego su ihdràli usprkos odlukama nadle`ne rimske kongregaci je i utoj borbi za prisutnost i utjecaj u{li u fantazmagori~ne kom-

binaci je. ûdo u Me|ugor ju osiguralo im je ~vrstu ekonom-sku bazu, pa su odbi jali poslu{nost biskupu ko ji ga je poricao(i, {tovi{e, napisao knjigu, teolo{ki traktat u ko jem kategori-~ki pori~e mogu}nost da se "{utljiva djevica" prometne u"radio Milevu" toga ~itlu~kog crkvenog prokazanja). Uplelisu se zatim i u politi~ke intrige pa povezali s politi~kim ru-kovodstvom HVO u obli`njim Grudama (gdje su se, umjes-to praznovjer ju, odali drugoj hercegova~koj misteri ji -{vercu). Hercegova~ki franjevci pisali su tako pri jete}e pi-smo zagreba~kom nadbiskupu, pronosili vi jest da }e se ci jelaprovinci ja "odmetnuti u pravoslavlje", uz pomo} svo jih pa-raeklezi jalnih snaga (organizaci je "Mir i dobro") zazidalivratnice crkava ko je su trebali predati u biskupove ruke, tenaposli jetku imenovali la`nog biskupa, jednog odbjeglogbogoslova po imenu Sre}ko. "Biskup Sre}ko" po java je iztelevizijske skandalozne kronike "Red Carpet": on je o~uhpoznate hrvatske starlete Dolores Lamba{a! Sve u svemu,farsi~na pobuna u crkvenoj pokra jini, ko ju bi najbolje opisaoneki od srpskih komediografa (Matavulj, Sremac, Kova~e-vi}) lako je preni jev{i u okvire pravoslavlja... Kad je predsje-

dnik Josipovi} prvi put putovao u Republiku Srpsku snakanom da posjeti strati{ta bo{nja~kih, srpskih i hrvatskih`rtava protekloga rata, bilo je predvi|eno da iz Sara jeva prvoprispi je u Derventu, odnosno u samostan Plehan, ko ji pripa-da franjeva~koj provinci ji Bosne Srebrene. No, u PlehanuJosipovi} ni je bio dobrodo{ao - {to ne treba ~uditi zna li seda je ondje uo~i hrvatskih predsjedni~kih izbora potporuu ivao Milan Bandi}, ko ji je ba{ ovdje izveo ono svo je ~u-veno puzanje bez cipela po grobu palih branitelja. Bosanskifranjevci, dakle, nisu bili skloni toj Josipovi}evoj "novoj run-di". Njegova op}a intenci ja bila je da pobolj{a odnose saSrbima, Srbi jom (u ~emu je donekle uspio) i s RepublikomSrpskom (u ~emu je uspio iznad svake mjere o~ekivanja). Ali, normalizaci ja srpsko-hrvatskih relaci ja ni je svestranopopularna. Za ostvarenje politike "bosanskog unitarizma"ko ju promovira SDP, usprkos objektivnoj slabosti Sara jevada u Bosni i Hercegovini igra takvu hegemonisti~ku ulogu,bitno je da se postigne ma jorizaci ja Hrvata u instituci jamaFederaci je BiH, a zatim oduzme politi~ki kapacitet RepubliciSrpskoj u dràvnim instituci jama. Da, ali za{to bi bosanski

franjevci podràvali takav program? Oni se bave DunsomScottusom u atmosferi ko ja vjero jatno naliku je onoj samos-tanskoj u "Imenu ruè", pa {to bi se sad rotili s ba{~ar{ijskimkriptokumunistima? Te{ko je to razumjeti, osim kaoprivrènost jednoj ide ji i na~elu iz pro{losti, ko ja kod njihop}enito ima neusporedivo va`ni je mjesto od sada{njosti,ali, gledano politi~ki, bez ikakvih sentimentalnosti, moè sezaklju~iti kako su ostali na pozici jama ko je je gotovo spekta-kularno napustio njihov najva`ni ji duhovni adept, Ivan Lo-

vrenovi}. Puno va`ni je, na drugoj je strani i vrhbosanski na-dbiskup Vinko Pulji}, a on ni je tek nenadle`ni mjesni biskupko jega moè{ i ignorirati, nego kardinal, princ rimske crkve,~lan suverenog konzistori ja vatikanske dràve, ukratko "HisMaster's Voice", ko ji ne moè{ pre~uti kao ni Trubu jerihon-sku... [to to sve skupa zna~i i je li to uop}e va`no? Pa bit }eda jest - moè se ~ovjek ne znam koliko tome i{~u|avati, aliIvan Lovrenovi} ozbiljno se predstavio kao politi~ki lider unasta janju i u velikom intervjuu zagreba~kom "Jutarnjemlistu" zauzeo sva potrebna sta jali{ta (suprotna onim svo jim

rani jima) da takvu rolu preuzme. Razjasnio je da su Hrvati usada{njem aranàmanu u Federaci ji marginalizirani, te da jes legitimnim predstavnicima Republike Srpske uputno pre-govarati, jer nema na~ina da se odnekud po jave neki drugiSrbi, razli~iti od onih ko ji danas zaista ive u Bosni i Herce-govini. Uzeo je pritom u obranu predsjednika Josipovi}a,ko jega nevi|eno opada ju po sara jevskim novinama i na Fe-deralnoj televizi ji, a predsjednik Josipovi} odmah je u inter-vjuu hrvatskim novinama upozorio na pametne ocjene iprimjeren anga`man Ivana Lovrenovi}a. Zna~i, zapaèn je,njegove ambici je nisu bez osnova. Kakva je to samo silnapromjena {to se dogodila u zadnje tri-~etiri godine, od ~asakad je Mile Dodik, tek izabrani predsjednik Vlade RS, biodo{ao u Zagreb, pa nastupio na Hrvatskoj televizi ji, gdje jeupao u medijsku stupicu Bakira Had iomerovi}a! Kad samzbog toga napao novinara HTV-a ko ji je to omogu}io, Lo-vrenovi} je u "Feralu" na mene nasrnuo ri je~ima poput onihko je Had iomerovi} izgovara u svo joj emisi ji na Federalnojtelevizi ji: "Dodikov pla}enik", "nekada{nji Tu|manov apo-loget"... Lovrenovi}u sam onda odgovorio tekstom u "Glo-

busu" i sve {to sam tada predvidio, ostvarilo se ovih dana.Mislim da se stoga isplati preni jeti u ci jelosti taj moj ~lanak,ko ji ovdje da jem u neizmi jenjenom obliku...

Ivan Lovrenovi} (64), na{ knjièvnik stari je generaci jeiz Sara jeva, u Hrvatskoj uglavnom nepoznat osim po ~lanci-ma ko je povremeno objavlju je u "Feralu", napao me zbognegativnog ~lanka o TV voditelju Aci Stankovi}u. Optu iome da sam neumjesno hvalio srpskog politi~ara MiloradaDodika, a zatim dodao - kakva blasfemi ja! - da sam bio Tu-|manov apologet ko ji mu se ulizivao dok je bio iv, a po~eoga napadati tek kad je umro. Istina je da mi se protiv Tu|ma-na i sad zna oteti ko ja teà ri je~, jer me veliko sudsko iskus-tvo - vi{e od sto i deset parnica, uklju~u ju}i razne montiraneprocese ko je je vlast naru~ivala da onemogu}i nezavisno no-vinstvo - nau~ila da te svaka budala moè tu iti za uvredu~asti pa dobiti od{tetu bez dokaza istine, zna~i bez obzira je-su li tvo ji navodi to~ni - tako su dosu|ene sve one od{teteko je smo isplatili Mer~epu - moè, dakle, svatko, samo akoni je mrtav... Dakle, o mrtvima sve najgore, to je moj stav!

No, ne znam zapravo kako da odgovorim na tu Lovre-novi}evu svinjari ju u "Feralu" - moram li sad natenaneobja{njavati {to su sve "Globus" i "Nacional" pisali i objav-ljivali u doba kad sam ih osnivao, ure|ivao i vodio za Tu-|manova ivota, kakav su status u ivali kod ~itatelja i vlasti,pa mu dokazivati ono {to zna svatko tko je ovdje ivio? Bu-du}i da je i on tu boravio za vri jeme rata - kako je mogu}eda me zami jenio s urednikom "Vjesnika", "Ve~ernjeg lista"ili "Glasnika HDZ-a"?

Da je istina to {to Lovrenovi} pi{e, zna~ilo bi da su svinovinari, mo ji kolege, suradnici i kolumnisti, te svekolikaopozici ja ko ja se jedino kod nas mogla oglasiti u doba dok je"Feral" jo{ bio satiri~ki podlistak, tako|er sudjelovali u je-dnoj velikoj apologetskoj operaci ji u prilog re ima? Jesu li,dakle, svi oni istra iva~i, ko ji su u "Globusu" otkrili i objavilina stotine Tu|manovih afera i skandala njegove vlasti pa pu-blicirali stotine antire imskih komentara, kao i ljudi ko ji sudali mno{tvo intervjua gdje njegovu vlast napada ju, tako|erbili na toj lini ji - ne, to je previ{e apsurdno da bi se o tomemoglo polemizirati i ne da se sagledati, nego kao tipi~na po-vr{na diskvalifikaci ja svojstvena dana{njim bosanskim me-di jima gdje se ovakvi publicisti nabacu ju neumjerenim,neosnovanim optu`bama, dokida ju}i racionalni okvir za ja-vnu raspravu. Bit }e da je Lovrenovi}eva poza uzvi{ene mo-ralne indignaci je pritom povezana s ~injenicom da se javljaiz grada ko ji je pet godina bio pod opsadom, iako on sam to-me fizi~ki uglavnom ni je nazo~io (oti{ao je odmah 1993. ivratio se tek 1996. godine). Njegov pak diskvalifikatorni tonmoga rada i anga`mana sadr i zgraànje, osudu s visoka,ko ja podsje}a na Aralicu i sve sli~ne moralne autoritete iz

Znam da nisamIvanuLo vreno vi}ubitan - onzapra vo napadaMilorada Dodikada napra vipoliti~ki balans, jer je odneda vna

prihvatiokonsoci jacijskimodel, shvativ{ikako jeza Hrvate u BiHnu`no da stvoretre}i entitet,odnosnosamostalnuprego vara~kupozici ju, pa gasad u Sara je vu

razdire tridesettipo va na istina~in kako se onu "Feralu" namene okomlju je.Tu sam jatek kolateralna`rtva feralnogbosanskogtabloidizma

Pi{e:Denis KULJI[ Lo vreno vi} ulaziu politi~ku arenu

provinci je, sasvim neprimjereno mitu o tolerantnoj "dobrojBosni" o ~emu je Rusmir Mahmut}eha ji} napisao nekolikoknjiga. Ako to ni je fikci ja, zasigurno ne obuhva}a ovakveiskompleksirane tipove ko ji drve po niskonakladnim novi-nama. Doba knjièvnih eksperata za moral i sva dru{tvenapitanja nepovratno je pro{lo ~im je zavr{ila faza nacionalnepoliti~ke homogenizaci je. Zato danas toliko odudara taj Lo-vrenovi}ev diskurs - on ne pi{e analiti~ki, nego u primiti-vnoj apodikti~noj formi {to otkriva marginaliziranogintelektualca ko ji poku{ava zauzeti prominentnu pozici ju u

javnosti.Da ni je bilo listova ko je sam pokrenuo i ure|ivao, gdjebi se ogla{avali protivnici Tu|mana, njegove politike iHDZ-a? "Globus" je bio antire imski list. Tu|mana sam is-kreno mrzio, kao i on mene. Nikad me ni je pozivao na svo- je u{ljive domjenke. Svi su se ìvi oko njega vrtili, a janisam i bilo je dobro poznato osnovno pravilo ure|iva~kepolitike ko ju sam uveo u "Globus" te u njegov estradni po-dlistak "TV Best": Ne moè ni{ta pozitivno o Tu|manu, nio Vladimiru Ko~i{u Zecu. Kako se, uostalom, Lovrenovi}usu|u je jednom re~enicom otpisati ono {to je u "Globusu"pet godina radila velika skupina ljudi - prakti~no sav gremijdana{njeg hrvatskog novinarstva? Izloèni golemom oso-bnom i egzistenci jalnom riziku, nosili su glavu u torbi, azastra{ivali su nas Mer~ep i sli~ni re imski huligani s viso-kom funkci jom u tada{njoj nomenklaturi, pratila polici ja,denuncirali dràvni medi ji. "Vjesnik" je preko ci jele svo jepete stranice objavio naslov da sam agent britanske obavje-{tajne slu`be MI6.

Pri je nego je otper jao u Berlin na debelu njema~ku sti-

pendi ju, Lovrenovi} se motao po Zagrebu izigrava ju}i ne-kakvog bosanskohercegova~kog kulturnog ata{ea, za{ti}endiplomatskim imunitetom. Uvi jek odjeven u crno kao Ala-ga Gagi} ("Mo ja je bo ja crna"), sa crnim {e{irom kao CrniRok - bli jed, blago avetinjska po java, valjda je svom nastu-pu dubokog mislioca, politi~kog ese jista i komentatora, po-ku{avao pridati teatralnost, iako je, zapravo, bio politi~kidiletant ko jemu, vidimo, ni{ta ni je bilo jasno...

Nikad nisam rado priman u oda je vlasti, pa za svo junovinarsku apologetsku djelatnost - za~udo! - nisam primionikakvo odlikovanje, ~ak ni u soci jalizmu, kad su svi novi-nari dobivali Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima,a ni u tu|manizmu, kad su se naveliko di jelile Danice i sli-~an grincajg, a mimoi{lo me i u vi{oj fazi demokraci je, kad je na Pantov~ak uselio Stipe Mesi} pa nagradio one ko ji surani je presko~eni - ~udo da se i Lovrenovi} tada ni je oz-vjezdao kakvom danicom... Gotovo ne poznam novinara ili javnu osobu ko ja ni je prikva~ila odlikovanjce, a jedino ja zasada ni{ta nisam skupio da se nosi na onom jastuku ispredsve~ane povorke ko je }e i}i za lafetom. Ni je li to izvanre-

dan dokaz mo je novinarske neovisnosti - jer kod nas nemaurednika ko ji me nadma{io po prodanim nakladama i bro julistova ko je je vodio, ure|ivao, osnovao i zamislio, da ~lan-ke i knjige ko je sam objavio uop}e ne ra~unam...

Iako imam puno nepri jatelja, nisam sasvim nepopula-ran, osim kod ovakvih ljubomornih tipova poput Lovreno-vi}a. No, znam da nisam ja njemu bitan - on zapravonapada Dodika da napravi politi~ki balans, jer je odnedavnaprihvatio konsoci jacijski model, shvativ{i kako je za Hrvateu BiH nu`no da stvore tre}i entitet, odnosno samostalnupregovara~ku pozici ju, pa ga sad u Sara jevu razdire tridesettipova na isti na~in kako se on u "Feralu" na mene okomlju- je. Tu sam ja tek kolateralna rtva feralnog bosanskog tablo-idizma, a ba{ pri je nekoliko dana zagovarao sam tezu kakobi Lovrenovi} objektivno bio najprikladni ji kandidat zahrvatskog politi~kog lidera u Bosni - i{li smo deduktivno, ane induktivno, dakle ne od dobrih svojstava pro jektiranogvo|e, nego od kriteri ja ko je bi takav trebao zadovoljiti. Li-der mora biti iz Sara jeva, a ne iz Mostara, gdje sad svi radeza Primorca, zna~i Bosanac, a ne Hercegovac, umjesto

{vercerskog herc-komerc profila, kakav inteligent ko ji teipak moè reprezentirati... Ni je ta kombinaci ja uop}e takodaleko od pameti koliko se ~ini, a kad bi se ne{to sli~no os-tvarilo, siguran sam da bi Lovrenovi} dobro sura|ivao s do-dikovcima - ta Dodik bi mu bio jedini realni partner. A koliko sam puta u kari jeri vidio moraliste i zelote ko ji se na-posli jetku li jepo u{eme - uvi jek samo ja nekako preostanemda glumim opozici ju pa vidim kako je oko mene svaki putsve manja gu`va...



Forum 138.2.2011.

S

vaka dràvotvorna or gani zaci ja mora imati pred -sjedni~ku slu `bu, vladu, sku p{inu, svo je agenci je idirekci je. I naravno, svako to ti jelo treba i moradobiti novac da bi mo glo raditi. Ali isto tako, du- `nost je svakog javnog radnika, pa samim tim inovinara, da konstantno "gnjavi" vlasti s pitanji-

ma kako tro{e novac poreskih obve znika i u ko je svrhe. To {to

medi ji pro pitu ju koliko je ko je ti jelo dobilo novca, ne zna~i dasamim tim ima ne gativan stav prema vlastima. Jer bez upliva javnosti u to kako se njihov novac tro{i, oni ko ji novcemupravlja ju ili ga tro{e, dola ze u isku{enje da dio novca "stave po strani". I to je tako u svakoj zemlji. O pronevjerama i nena-mjenskom tro{enju novca mo ète ~itati svakodnevno i u medi- jima zemalja ko je ima ju mno go ve}u demokrat sku tradici ju iinstitucional nu stabil nost ne go BiH. Mo `da }e to zvu~ati gru-bo, ali slu `benici ko ji na{im novcem upravlja ju dobro gleda ju

Tro{enjena{eg novca

NIJE DASUMNJAMOU VA[E PO[TENENAMJERE,ALI @ELIMOPRATITI[TA RADITE

da li su o~i javnosti uprte u njih u trenut ku dok ra zmi{ lja ju ka-ko novac treba potro{iti. U RS ra zne agenci je i direkci je dobi- ja ju ogromnu koli~inu novca, a javnost ni je dovoljnoin formisana u {ta se novac tro{i. To ne zna~i automat ski da tajnovac odla zi u sumnjive svrhe, ali jednostavno javnost uvi jek mora biti opre zna. Iskustvo susjedne Hrvat ske nam puno mo- è o tome re}i. Tamo izla ze indici je da je Vlada biv{eg hrvat -

skog premi jera Ive Sanadera preko agenci je "Fimi medi ja" iz dràvnih firmi, predu ze}a i agenci ja na privatne i strana~kera~une prebacila mili jarde kuna. Akteri tih mahinaci ja odla zeu zatvor, a javnost je ostala uskra}ena novca za {kole, radnikei soci jal ne potrebe. Da je ta vlada bila transparentni ja, a ja-vnost sumnji~avi ja, mo `da se to nikad ne bi desilo. To je i na-{a poruka bh. vlastima na svim nivoima: ni je da sumnjamo uva{e po{tene namjere, ali èlimo pratiti {ta radite. Za va{e ina{e dobro.

Stav

e jan

AJINOVI]

THE SUN

Ako neko èlida prekr{i

Va{ingtonskisporazum, stvar

je jasna,proglasi}emopono voHerceg Bosnu.

Ivo Miro JOVI],visoki

funkcionerHDZ BiH

Duho vi opasni jinego {to se misliIrene Blok iz

udruènja SRI,ko ja se baviko nsu l to va -njem, spasava-njem iuop{teno po-m a g a n j e mosobama ko jeima ju proble-ma sa duhovi-ma, nedavno

je navela ne-koliko stvari na ko je treba obratiti pa`nju, posebno oni ko ji èleeksperimentisati sa okultnim.

"Ve}ina ljudi ko ja traì na{u pomo} sama je sebi kriva za svo jeprobleme jer je lakomisleno stupila u kontakt sa duhovima. êstootvara ju vrata u duhovni svi jet ko ja je vrlo te{ko kasni je zatvori-ti", obja{njava Irene ko ja ima dugogodi{nje iskustvo u susretanju

sa neopreznim entuzi jastima."Naj~e{}e gre{ke ko je po-

navlja ju u svo jim amaterskimpoku{a jima komuniciranja saduhovima jesu fraze poput:' eli{ li razgovarati sa mnom',"dobro do{ao' ili 'pri|i bliè'.Ono {to ljudima obi~no ni je ja-sno jest da naj~e{}e nema jukontrolu nad time sa kime ko-municira ju."

Za razliku od ìvih ljudi, ko jisu svi redom dragi, po{teni i dobronamjerni, duhovi naj~e{}e nisutakvi. Za{to je to tako? Irene i to po ja{njava:

"Zli spektar duhova ne mari za ljude, njih jedino zanima daima ju doma}ina ko jeg mogu crpiti. @rtva vi{e nikada ne}e biti is-ta, ali posto je na~ini na ko je se nesretnicima ipak moè ublaìti tomra~no iskustvo."

Iako se Irene ve} 50 godina bavi ovim poslom, kaè da je za-dnjih mjeseci broj ljudi ko ji traè pomo} pove}an. Posebnu zaslu-gu u tome ima ju EVP (Electronic voice phenomenon) obredi, priko jima naivni znatièljnici priziva ju sve vi{e i vi{e duhova ko ji seonda po~inju vezati za njih, njihovu porodicu i pri jatelje, dok sena kra ju ne "pro{ire poput kuge".

Zbog toga upozorava da se amateri i znatièljnici jednostavnoklone ovakvih rituala jer na sebe trajno navla~e kob ko ja }e se, unajboljem slu~a ju, ri je{iti tek uz puno muke po njih i njihovebli`nje.

Nai vniznatièljniciprizi va jusve vi{e i vi{eduho va ko ji seonda po~inju

vezati za njih

PressMnogo se pi{e o privrednom usponu zemalja

BRIK - Brazila, Rusi je, Indi je i Kine, i preusmje-ravanju ekonomske mo}i ka istoku, po{to Azi japreti~e ostatak svi jeta.

No, za~u|u ju}a uspje{na pri~a u posljednjoj de-ceni ji je na drugom mjestu na planeti, jer {est od 10privreda ko je su se najbrè razvi jale u protekloj de-ceni ji bile su u Africi, ju`no od pustinje Sahara.

Jedina ~lanica BRIK ko ja je u{la u tih 10 bila jeKina, na drugom mjestu iza Angole. Ostalih pet afri-~kih "sprintera" bili su Nigeri ja, Etiopi ja, âd, Mo-zambik i Ruanda, svi s prosje~nim godi{njim rastomukupnog doma}eg proizvoda (BDP) od oko osamodsto, pa i vi{e.

"Faktori ko ji su omogu}ili da se Mozambik pri-vredno brzo razvi ja bili su okon~anje gra|anskog ra-ta, trì{ne reforme i po~etak eksploataci je velikihnalazi{ta uglja", rekao je u Alìru mozambi~ki uni-verzitetski profesor @oze Oskar Monteiro.

Monteiro, ~lan Centralnog komiteta vlada ju}eparti je FRELIMO, u~estvovao je na velikoj me|u-narodnoj konferenci ji povodom 50 godina kako jeGeneralna skup{tina UN-a usvo jila Rezoluci ju 1514o davanju nezavisnosti narodima i teritori jama podkoloni jalnom vla{}u.

Doktor Monteiro i svjetski donatori pri~a ju oMozambiku kao o na juspje{ni jem programu me|u-narodne pomo}i u Africi, najnerazvi jeni jem konti-nen tu na svi jetu. Mozambik je na kra ju17-togodi{njeg gra|anskog rata 1992. bio najsiro-ma{ni ja zemlja na svi jetu, a komunikaci je, obrazo-

vanje i zdravstveni sistem su bili u ru{evinama.Sada je privreda zemlje, ko ja se prostire na800.000 kvadratnih kilometara i ima oko 20 milionastanovnika, me|u onima ko je se najbrè razvi ja ju usvi jetu. U proteklih 15 godina prosje~na stopa rastaBDP-a je bila osam odsto.

Procjenju je se da je pro{le godine rast BDP-a uMozambiku dostigao oko sedam odsto, dok Me|u-narodni monetarni fond i londonski ~asopis "Econo-mist" prognozira ju za period 2011-2015, prosje~nustopu od 7,7 odsto.

Svjetska banka je nedavno pove}ala svo ju pro-cjenu rasta privreda zemalja ju`no od Sahare tokom2011. na 5,3 odsto, s obzirom na globalni ekonom-ski oporavak i bolje izglede za proizvo|a~e naf te. U2010. rast BDP-a u Africi je iznosio 4,7 odsto.

Stru~njaci procjenju ju da }e narednih pet godi-na prosje~na stopa rasta u Africi vjerovatno nadma-{iti azijske partnere, pa }e me|u prvih 10 biti sedamzemalja s ovog kontinenta. Gleda ju}i dalje u budu-

}nost, londonska banka Standard Chartered predvi|ada }e privreda Afrike tokom narednih 20 godina ras-ti po prosje~noj godi{njoj stopi od sedam odsto, ne-{to vi{e nego u Kini.

Do preokreta u privrednom razvo ju Afrike jedo{lo umnogome zahvalju ju}i velikoj potra`nji zasirovinama u Kini i vi{im ci jenama robe. Afrika je,tako|e, profitirala od priliva stranih investici ja, naro-~ito opet iz Kine, me|unarodne pomo}i i oprostastranih dugova. Urbanizaci ja kontinenta s preko 900miliona ìtelja i rast prihoda su, opet, podstakli do-

ma}u potro{nju.U Africi je pobolj{ano i upravljanje privredom.

Prihodi vlada su pove}ani proteklih godina zahvalju- ju}i visokim ci jenama robe i brzim privrednim ras-tom. No, umjesto da tro{e novac, kao {to je to bioslu~aj rani je, vlade, na primjer u Mozambiku i susje-dnoj Tanzani ji, su po~ele da stavlja ju novac po strani{tite}i pri vredu za vri jeme recesi je.

Sve je vidljivi ja i konkurentnost kompani ja iz Afrike na svjetskoj pozornici. Bostonska konsultan-tska grupaci ja (BCG) je objavila da od 1998. u Afri-ci 500 kompani ja biljeì rast vi{i od osam odstogodi{nje. U izvje{ta ju BCG-a je izdvo jeno 40 najve-}ih kompani ja iz Afrike ~i ja vri jednost ide od 350miliona dolara do 80 mili jardi. Iznosi se da su ovekompani je, ko je su ve} regionalni igra~i u rudarstvu,potro{a~kim industri jama i uslugama, danas u povo-ljnoj pozici ji da "{ire svo je ogranke i poslu ju i izvanovog kontinenta".

Ove kompani je su uzete iz osam zemalja ko jeza jedno predstavlja ju 70 procenata BDP-a u Africi.Ve}ina njih se nalazi u Ju`noj Africi, Egiptu i Maro-ku, dok je devet iz Alìra, Angole, Nigeri je, Togoa iTunisa.

BCG izdva ja i grupu dràva "afri~kih lavova" - Alìr, Bocvanu, Egipat, Libi ju, Maurici jus, Maroko,Ju`nu Afriku i Tunis. Njihov za jedni~ki BDP po gla-vi stanovnika od 10.000 dolara je ve} vi{i od prosje-

ka u zemljama BRIK."Uvek smo govorili o azijskim tigrovima. Pos-to ji druga grupa ko ju zovemo afri~ki lavovi. To suzemlje ko je }e voditi ovaj kontinent, posta}e loko-motiva", kazao je Patrik Dupo, jedan od autora iz-vje{ta ja BCG-a.

No, pred napretkom Afrike sto je ogromne pre-preke, me|u njima politi~ka nestabilnost, kao {to supokazali najnovi ji doga|a ji u Tunisu, zdravstvo iobrazovanje. Bez reformi, Afrika ne}e biti u stanjuda odrì brz rast.

[est od 10pri vredako je su senajbrèrazvi jale uproteklojdeceni jibile suu Africi,

ju`nood Sahare

Press BLOOMBERG

Afri~kipri vredni la vo vi



Hronika418.2.2011.

N. MORA A

BANJALUKA - Ne{o Kova-~evi}, otac @eljka Kova~evi}a, osu-mnji~enog da je organizatorprovalni~ke grupe, ko ja je prote-klih mjeseci oplja~kala vi{e doma-}instava na podru~ju Banjaluke iokoline, pri jetio je da }e bacitibombu na polici ju, ko ja je do{lada pretrese njegovu ku}u.

Suo~eni sa problemom, policaj-ci su uspjeli savladati Kova~evi}a, au naknadnom pretresu ku}e prona-|en je veliki broj predmeta ko ja jenjegov osumnji~eni sin pokrao sa sa-u~esnicima.

Polici ja je u nastavku akci je ko-dnog naziva "Stri jelac" tokom pre-tresa na podru~ju Banjaluke uprotekla dva dana prona{la jo{ 166

predmeta ko ji poti~u iz provala.Pronalaskom novih ukradenih

stvari, polici ja je do danas u akci ji"Stri jelac" tako prona{la ukupno 452predmeta ko je je organizovana grupalopova predvo|ena @eljkom Kova-~evi}em iz Banjaluke od novembrapro{le godine oplja~kala iz ku}a napodru~ju Banjaluke, Omarske, ê-

linca i Kneèva/ Skender Vakufa.U polici ji su ju~e potvrdili da su

novi ukradeni predmeti prona|enitokom pretresa na tri lokaci je u Ba-

njaluci ko je koristi Kova~evi}evauà porodica.

Izvor "Nezavisnih" blizak istra-zi izjavio je ju~e da je otac osumnji-

~enog Kova~evi}a poku{ao bacitibombu na polici ju kada su do{li dapretresu njegovu ku}u u Banjaluci,no to mu ni je po{lo za rukom.

Otkrivanjem novih ukradenihpredmeta polici ja je utvrdila da naj-vredni ji poti~u iz provale u jednu po-rodi~nu ku}u u Kneèvu/SkenderVakufu, odakle su Kova~evi} i sa-u~esnici pokupili robu i stvari u uku-pnoj vri jednosti od 50.000 maraka.

Policijska akci ja "Stri jelac" do-

bila je naziv po lokalu ko ji je osu-mnji~eni Kova~evi} drào rani je ubanja lu~kom naselju Obili}e-vo/Mejdan.

Osumnji~enom organizatoruprovalni~ke grupe ko ja je, izme|uostalog, iz ku}a krala i WC {olje, bu-{ilice, brusilice, prikolice, rakijskekotlove, tehni~ku robu, dje~je igra-

~ke, tobogane i druge stvari, u me|u-vremenu je odre|en jednomjese~nipritvor.

Najve}i broj ukradenih predme-ta tokom akci je "Stri jelac", njih 286,prona|en je upravo na imanju Kova-~evi}a u mjestu Racune na Manja~i,kod Banjaluke.

Za jedno sa Kova~evi}em uakci ji "Stri jelac" uhap{eni su i D.\.,D.J. i A.R., svi iz êlinca, no njihovidentitet polici ja ni je otkrila zbog bu-

du}e saradnje ovih osumnji~enih upostupku ko ji se bude vodio protivKova~evi}a.

Osumnji~eni organizator pro-valni~ke grupe devedesetih godina jezbog razbojni{tva u Banjaluci osu-|en na 11 godina robi je, odle ao jedevet i po godina, nakon ~ega je pu-{ten na slobodu.

Otac organizatora polici ji pri jetio bombom

Sa nja Â KA RE VI]

DOBOJ, BR^KO - Tri osobesu smrtno stradale, dok je jednate{ko povri je|ena u dvi je saobra-}ajne nesre}e, ko je su se prekju~edogodile na podru~ju op{tine Do-boj i Br~ko distrikta.

Gojko Radonji} (44) iz MalogPrnjavora, op{tina Doboj, poginuo

je u saobra}ajnoj nesre}i ko ja se do-godila u dobojskom prigradskomnaselju Bare, na magistralnom putuDoboj - Derventa, dok su \or|i jaGavri} (75) i Branko Vasi} (56) stra-dali u naselju Stanovi, na lokalnomputu prema br~anskom naselju Ra`-ljevo.

U saobra}ajnoj nesre-}i ko ja se dogodila na podru~juBr~ko distrikta te{ko je povri je|enSr|an Gavri} (26), ko ji je pomo}u

reanimaci je vra}en u ìvot.Nesre}a u Br~ko distriktu se

dogodila u sri jedu oko pono}i kada je automobil reno 5, ko ji je vozioSr|an Gavri}, a u ko jem su se nala-zili \or|i ja Gavri} i Branko Vasi},sletio s puta u kanal i udario u vodo-propust.

Automobil je prona{la policij-ska patrola, a na mjesto doga|a ja

iza{ao je deùrni tuìlac pod ~i jimnadzorom je polici ja izvr{ila uvi|aj.U br~anskoj polici ji je potvr|eno datrenutno utvr|u ju okolnosti pod ko-

jim je do{lo do sli jetanja automobilas puta.

U CJB Doboj je saop{te-no da se saobra}ajna nesre}a u do-

bojskom prigradskomm naselju Ba-re dogodila u sri jedu oko 19.40, astradali Radonji}, ko ji je vozio audi,sudario se sa golfom ko jim je uprav-ljao Rade Popovi} (23) iz Stanara.

"Do saobra}ajne nezgode je do-{lo kada je audi, ko jim je upravljaoG.R., prilikom preticanja udario u

golf, ko ji se kretao iz suprotnogpravca, a ko jim je upravljao R.P. sapodru~ja op{tine Doboj. Prilikomsudara dva vozila R.P. je na licumjesta smrtno stradao", saop{teno jeu CJB Doboj.

Uvi|aj na licu mjesta, ko- jim je rukovodio deùrni tuìlac, iz-vr{ili su slu`benici Policijske staniceza bezbjednost saobra}a ja Doboj.

Na mjestu nesre}e okupio se

veliki broj mje{tana Bara, ko ji sukazali da je Radonji} bio vlasnik

auto-otpada u Kladarima.O~evici su ispri~ali da su na-

kon nesre}e voza~i ko ji su se zatekliu blizini poku{ali pomo}i Radonji}ui izvu}i ga iz smrskanog automobila.

Po{to u tome nisu uspjeli, po-zvana je dobojska Teritori jalna va-trogasna jedinica, ~i ji su pripadniciizvukli Radonji}evo ti jelo iz uni{te-nog vozila.

Prema nezvani~nim infor-maci jama, nakon alko-testa voza~agolfa utvr|eno je da Popovi}, ko jini je povri je|en u nesre}i, ali ko ji jebio potresen i koji je u dru{tvu dje-vojke posmatrao uvi|aj na licumjesta, ni je u krvi imao nedozvolje-nu koli~inu alkohola.

Zbog saobra}ajne nesre}e do-{lo je do zasto ja saobra}a ja na ma-gistralnom putu Doboj - Derventa, upravcu Dobo ja, te su voza~i koristili

alternativne pravce kroz prigradskonaselje Bare.

Te{ke saobra}ajne nesre}e na podru~ju Dobo ja i Br~kog

Sau~esniciIdentitet drugih

uhap{enih ni jeotkri ven jer seo~eku je da }esara|i vati upostupku protivKo va~e vi}a

Plja~ka{i krali sve {to zateknu- od brusilica do dje~jih tobogana

Tri osobe poginule

Usj!ef!tf!up!hp!ej|!okj!Fejt!_f!nbo!j{!Wj!tp!lph!qp!hj!ovp!kf!v!tbp!csb!~bk!opk!of!tsf!~j!v!tb!sb!kfw!tlpn!ob!tf!mkvTuvq/

J{!NVQ.v!Lbo!up!ob!Tb!sb!kf!wp!kv!•f!tv!tb!pq!|uj!mj!eb!tf!of!tsf!~b!v!lp!kpk!kf!qp!hj!ovp!_f!nbo!ef!tj!mb!v!tsj!kf!.ev!v!33!tb!ub!v!Vmj!dj!Lvs!ub!\ps!lb!v!cmj!{j!oj!usaoph!dfo!usb!#Xjtb#/

#Ep!|mp!kf!ep!tv!eb!sb!qv!uoj!•lph!np!ups!oph!wp!{j!mb!WX!qb!tbu-!lp!kjn!kf!vqsbw!mkbp!wp!{b•!N/C/!)51*!j{!Tkf!.oj!df!v!Tscj!kj!j!wp!{j!mb!!gpse!gj!kft!ub-!lp!kjn!kf!vqsbw!mkbp!wp!{b•!F/_/#-!tb!pq!|uf!op!kf!j{!tb!sb!kfw!tlph!NVQ.b/

_f!nbo!kf!pe!tj!mj!of!veb!sb!tusb!ebp!ob!mj!dv!nkft!ub-!epl!kf!wp!{b•!j{!Tscj!kf-!{b!lp!kfh!of!{wb!oj!•op!tb!{ob!.kf!np!eb!tf!{p!wf!Nf!ep!Cb!aebs-!mb!l|f!qp!wsj!kf!}fo/!Ob!lpo!j{!ws|f!oph!vwj!}b!kb!Cb!aebs!kf!kv!•fs!vkv!usv!vib!.q|fo!kfs!kf!vu!ws}f!op!eb!kf!po!lsjw!{b!pwv!tbp!csb!~bk!ov!of!tsf!~v/

E/Nv/

Poginuo Edis eman

Stradali: GojkoRadonji}

poginuo je u

dobojskomprigradskomnaselju Bare,

dok su \or|i jaGa vri} i

Branko Vasi}stradali u

br~anskomnaselju

Stano vi VlasnikMje{tani Barakazali da jeRadonji} bio

vlasnik auto-otpada uKladarima

Audi ko ji je vozioGojko Radonji}

FOTO NN

Uvi|aj u dobojskomprigradskom naselju



158.2.2011. Hronika

Zapaljenadva auta

ISTO^NO SA RA JEVO, BI-JELJINA - Ispred kafi}a "Ste-la" u Patkova~i, kod Bi jeljine,zapaljen je automobil vento,vlasni{tvo N.J. iz Patkova~e,saop{teno je iz bi jeljinskogCen tra javne bezbje dnosti(CJB).

Uvi|a jem je utvr|eno da jepoàr na automobilu namjernoizazvalo nepoznato lice, ko je jepolilo zapaljivu te~nost na pre-dnji dio vozila.

Po ar, ko ji je izbio tokom no}i16. februara, ugasio je vlasnik.

Ispred Cekovi}a ku}e u Pala-ma izgorio je automobil golf A2, a pretpostavlja se da je za-paljen otvorenim plamenom,potvr|eno je u Centru javnebezbjednosti Isto~no Sara jevo. Automobil je vlasni{tvo lica

~i ji su inici jali R.V. (Srna)

MORAÂ

BANJALUKA - Okru`no tu-a{tvo u Banjaluci zatraìlo je~e odre|ivanje jednomjese~nogitvora za uhap{ene u akci ji ko-og naziva "Regi ja" i osumnji-ne za trgovinu heroinom nadru~ju Banjaluke.

Pritvor je tako zatra en za Mi-anu Vu~kovi}-Ramu{ i njenognbra~nog supruga Peru Atli ju ali-s Petri ta Keljmendi ja, obo jeàvljane Hrvatske, kod ko jih jekom hap{enja u utorak u Gradi{ciona|eno oko 50 grama heroina.

Pritvor je zatra en i za Banjalu-ne Nik{u Vu~ini}a, Dari ja Cvi je-a i Igora Vu~enovi}a.

Osu mnji~enima je na teret

stavljeno da su tokom pro{le i ovegodine nabavljali i preprodavali ve-}e koli~ine heroina zavisnicima napodru~ju Banjaluke.

U sklopu akci je "Regi ja" ba-njalu~ka polici ja zapli jenila je uku-pno 170 grama heroina, a u ukupnuzapl jenu ulazi i ona kra jem januaraove godine kada su u Mrkonji}Gradu "pali" hrvatski dràvljani Di-no Sto janovi} i Igor Bi juk, oba izSplita, kod ko jih je prona|eno 120grama heroina.

Sto janovi} i Bi juk se odrani jenalaze u pritvoru.

U okviru akci je ukupno je pre-treseno 11 lokaci ja ko je su koristiliosumnji~eni u Gradi{ci, Banjaluci iMrkonji} Gradu, a zapli jenjeni he-roin poslat je na vje{ta~enje kako bibila utvr|ena njegova "~isto}a" iukupna vri jednost.

Iz Tuìla{tva je saop{teno da jepritvor zatra en zbog bo jazni da }eosumnji~eni ukoliko se budu branilisa slobode uticati na svjedoke bitneza dalji postupak, te da }e njihovopu{tanje uticati na reme}enje reda imira me|u gra|anima.

Odluka deùrnog sudi je banja-lu~kog Okru`nog suda, ko ji trebada prihvati zahtjev tuìla{tva ili gaodbaci, bi}e poznata danas.

ZENICA - [emsa Gubeli} (69)iz Zenice prona|ena je ju~e uju-tro mrtva u ri jeci Bosni.

Njeno beìvotno ti jelo tokom tre-ninga na Kamberovi}a polju pri-mijetili su fudbaleri. Oko osam~asova le{ su iz ri jeke izvukli pripa-dnici Profesionalne vatrogasne jedi-nice Zenica.

"Nestanak preminule uku}ani suprimjetili tokom prethodne no}i",kaè Aldina Ahmi}, portpa rol

MUP-a ZDK.Iako obdukci ja, ko ja je bila na jav-

ljena za ju~e posli jepodne u Kanto-nalnoj bolnici Zenica, po nalogutuìoca Seada Koè, ni je bila za-vr{ena do zaklju~enja ovog bro ja"Nezavisnih", pretpostavlja se da jesmrt nastupila kao posljedica utapa-nja, odnosno samoubistva. Kako sa-zna jemo, preminula je bila te{kobolesna.

A.M.

Mrtvu ènuprona{li fudbaleriZatraèn pritvor za

osumnji~ene dilere

nja Â KA RE VI]

DOBOJ - Milan Stoki} (84) izdnovlja, op{tina Doboj, hicem iz{tolja ubio je svo ju supruguristinu (82), a zatim sebi pucao uavu.

Porodi~na tragedi ja dogodila seo podne u ku}i, kazao je MilanovRanko, ko ji je sa roditeljima ìviostom doma}instvu. On je naveo da~uo jedan, a zatim i drugi pucanj uzemlju ku}e gdje su boravili nje-vi roditelji, ali kaè da ni je mogao

ni naslutiti da se dogodila tragedi ja."Si {ao sam dolje, prvo

sam mislio da je majka zaspala, a vid-im otac 'kr~i', pogledam ga, on krvav.Ja mu kaèm: 'Dragi tata, {ta je to',mislio sam da je pao i glavom udariood trpezarijsku ugaonu klupu, tadaugledah pi{tolj izme|u njegovih no-gu. Davao je znakove ivota, brisao jemaramicom krv sa glave", ispri~ao jeRanko, vidno potresen onim {to je vi-dio. Odmah je pozvao strica, a zatimpolici ju i Slu`bu hitne pomo}i ko ja jeMilana prevezla u dobojsku bolnicu,

odakle je u kriti~nom stanju prevezenu banjalu~ki Klini~ki centar.

Ranko kaè da ne moè ni dapretpostavi {ta je oca navelo na ova-kav ~in, jer se nakon dva mo`danaudara bio oporavio.

"Bilo kako bilo, nemamo je majke. @ao mi je {to je na takavna~in oti{la. Otac posli je udara ni jeimao nikakve posljedice, vozio je au-tomobil, i{ao je subotom u centar selau ~itaonicu da igra karte, a pazarnimdanom je i{ao u Modri~u", kaè po-treseni Ranko.

Njegova majka je bila te{ko po-kretna i ve}inu vremena je provodila

u ku}i, pa je i otac vi{e vremena bio uku}i i ni je se mnogo odva jao od nje.Ubistvo i samoubistvo Mi-

lan je najvjerovatni je planirao, a na toukazu je odje}a ko ju je za svo ju i sa-hranu supruge Kristine pripremio usobi.

"Kada sam u{ao u sobu, on jepripremio {ta }e biti obu~eno na nje-ga, a i majci je pripremio {ta }e jojbiti obu~eno. [okirao sam se kadasam to vidio", kaè Ranko.

Ljerka Stanimirovi}, portparolCJB Doboj, izjavila je da je izvr{enuvi|aj na licu mjesta, ko jim je ruko-vodila Va ja Todorovi}, deùrni tuì-lac Okru`nog tuìla{tva Doboj, tedodala da }e biti izvr{ena obdukci ja

ti jala stradale starice, dok }e protivStoki}a biti pokrenut krivi~ni postu-

pak. Iz banjalu~koj Klini~kog centrasu potvrdili da je paci jent M.S. dove-zen u tu zdravstvenu ustanovu u 15~asova vozilom Slu`be hitne pomo}iiz Dobo ja, te da je hospitalizovan uKlinici za anestezi ju i intenzivno li je-~enje zbog teìh povreda glave.

"Prema izja vi ljekara izKlinike za anestezi ju i intenzivno li-

je~enje i glavnog deùrnog ljekara naHirurgi ji paci jent je pri pri jemu imaoteè povrede kosti ju lica. Paci jet jetrenutno zbrinut i hemodinamski sta-bilan, u toku su di jagnosti~ke proce-dure, ko je }e pokazati ozbiljnostpovreda. Sve dalje prognoze su neiz-vjesne", navedeno je u saop{tenju izKlini~kog centra.

Ubio suprugu, papucao sebi u gla vu

LJUBINJE - U poàru ko ji jeizbio na farmi Miodraga [u{i}a uljubinjskom naselju Prekopci po-tpuno je izgorio objekat, a u nje-mu 2.000 koka nosilica i 28prasi}a, kao i freza i 500 kilogra-ma hrane za koke.

Uzrok poàra je, kako je utvrdila

polici ja, kratki spoj na elektroinstala-ci jama, a ukupna {teta se, premaizjavama vlasnika, procjenju je naoko 35.000 KM. Vrlo brzo po do javio poàru intervenisali su pripadniciVatrogasne jedinice Ljubinje, ali zanesre}ne ìvotinje ni je bilo spasa.

V.D.

Izgor jela farma

Z l o ~ i n u

k u } i p o r o d i c e

S t o k i } u m j e s t u

P o d n o v l j e, o p { t i na

D o b o j

Za sahranu: Ubistvo i samoubistvo Milan je naj vjero vatni je

planirao, a na to ukazu je odje}a ko ju je zavo ju i sahranu supruge Kristine pripremio u sobi

Ku}a porodice Stoki}FOTO NN

Sin Ranko Stoki}potresen porodi~nomtragedi jom

DrogaZapli jenjenoukupno 170grama heroina





17Region8.2.2011.

ListaBoris Tadi} jo{

ni je napra viokona~nu listu

BEOGRAD - Do kra ja fe-bru ara, do kada je premi jerSrbi je Mirko Cvetkovi} na javioda }e biti izvr{ena rekonstrukci-

ja Vlade, od osam do 10 minista-ra moglo bi da ostane bez fotelja.

Kako javlja ju beogradski me-di ji, pored Mla|ana Dinki }a, Tomi-ce Milosav lje vi}a i VericeKalanovi}, kofere }e u ministar-stvima najvjerovatni je spakovati iNeboj{a Bradi}, Sa{a Dragin, Slo-bodan Milosavljevi}, Svetozar î-pli} i Petar [kundri}. Me|utim, uDS-u ne isklju~u ju mogu}nost da

jo{ dva njihova ministra dobi ju {ut-

kartu. Jedan od njih je ministar vje-ra Bogoljub [i jakovi}.Neimenovani sagovornik iz

vrha DS-a kaè da predsjednikSrbi je Boris Tadi} jo{ ni je napraviokona~nu listu.

"Ono {to se u vrhu strankesva ko dne vno pri~a, to je ve}izvjestan odlazak Dragina, îpli}a

i Slobodana Milosavljevi}a. Me|u-tim, oni uop{te i ne pomi{lja ju dasami podnesu ostavke, iako bi to

za njih bilo manje bolno nego dabudu smijenjeni, po{to i sami zna juda je stranka nezadovoljna njiho-vim radom. I to ni je kona~na lista,mogu}e je da jo{ na{a dva ~lanaVlade budu smijenjena, a jedan odnjih mogao bi da bude Bogoljub[i jakovi}", pri~a izvor iz DS-a.

Dràvni sekretar u Ministar-

stvu ekonomi je Neboj {a ]iri }pominje se kao glavni kandidatda do|e na ~elo tog ministarstva,

ali to jo{ ni je definitivna odluka.Za nasljednika Verice Kalanovi}u NIP-u ve} je vi|en ~lan Grad-skog vije}a G17 plus Miroslavû~kovi}, dok je Zoran Stanko-vi} kandidat za ministra zdravlja.U G17 je nezvani~no potvr|enoda se ~eka i osta vka Nebo j{eBradi}a. (Agenci je)

Ukrali zlatoSKOPLJE - Nepoznati lopovi

ukrali su dvi je tegle pune zlata,ko je je {ezdesetjednogodi{njigra|anin Tetova F.O. ~uvao u

dimnjaku.Jedino {to je F.O. prona{ao sudvi je tegle, ko je su lopovi osta-vili na prozoru.

Prema ri je~ima portparola te-tovske polici je Mar jana Josifov-skog, vri jednost ukradenihzlatnih predmeta - prstenja,ogrlica, lan~i}a, min|u{a i zla-tnog sata proci jenjena je na oko8.200 evra.

Josifovski je rekao da je F.O.tegle sa zlatom smjestio na si-gurni je mjesto u dimnjaku uotvoru ko ji se nalazi u dnevnojsobi na potkrovlju ku}e, a namjestu pored odàka postavio jedrveni plakar, maskira ju}i na tajna~in vratanca iza ko jih je sa-

krio zlatni nakit da bi bio jo{ si-gur ni ji da niko ne}e otkri tibogat pli jen.

Ne sumnja ju}i da }e bitioplja~kan, on vi{e od mjesecdana ni je pomjerao plakar i ni jeprovjeravao tegle u ko jima jeostavio zlatni nakit. (Srna)

BEOGRAD - Optuèni Predragilosavljevi}, kojem se na teret

avlja da je u~estvovao u pranjuvca od kokaina grupe Darkari}a preko firme "Municipi-m S", negirao je ju~e krivicukav{i da je u toj firmi bio savje-k ljudi za ko je je mislio da seve krupnim biznisom.Ne znam ni{ta o kokainu i prlja-m novcu. Radio sam za platu od.000 dinara mese~no. Vre|a ju mevodi optu`nice da sam prao [ari-v novac. Upla{io sam se kadam ~uo za kokain. Niko mi nikadae pretio, ali svi znamo koliko suasni ljudi ko ji se bave tim poslomeleo sam da se sve {to pre zavr{i",kao je Milosavljevi} u odbranied Speci jalnim sudom.Tre}eoptuèni Milosavljevi} je

naveo da je kao ekonomista najve}idio radnog vijeka proveo u bankar-stvu, a 2006. godine je oti{ao u pen-zi ju iz Narodne banke Srbi je poslijepreìvljenog infarkta, a zatim jepostao savjetnik u "Municipi jumuS".

Milosavljevi} je rekao da se nasu|enju [ari}evoj grupi za pranjenovca poslovanje of {or firmi tretirakao te{ka kriminalna djelatnost, alida je to uobi~a jen na~in poslovanja.

"Nisam osnivao of {or kompani jeza [ari}a, nego za sebe. Kada samshvatio da se mo ja bankarska kari-

jera bliì kra ju, hteo sam da seoprobam u biznisu i po~eo sam daosnivam kompani je. Zar bi iko nor-malan osnivao of {or kompani je zakriminalce na ime ène ili dece",dodao je Milosavljevi}. (Beta)

Milosavlje vi}:Nisam prao novac

Smjena deset ministara

MILANO - Itali jan srpskogrijekla Dragan Dragutinovi}

3), ko ji je u petak ujutru uha-en u Milanu, progla{en je za

princa prevara s nekretnina-a". Ovaj nadimak dobio je od

e|unarodnih policijskih snagaog prevara te{kih 55 milionara.

Dragutinovi} se predstavljaoo indijski biznismen i princ, unukdnog od najbogati jih maharadà iasnik banke. Pregovarao je o iz-adnji zgrade vrijedne 55 milionara u presti nom dijelu Milana.

Kako prenosi itali janskit "Kori jere de la sera", Dragutino-

vi} je uhap{en neposredno prije ne-go {to je uspio da "proda" nekretni-nu vrijednu 55 miliona evra. Utrenutku hap{enja na sebi je imaoodijelo vrijedno ~ak 18.000 evra.

Kao pra vi "princ" ~ekao je ispred hotela "Principe di Savo- ja", pozira ju}i kao ne}ak jednog odnajve}ih bankara u Indi ji i sin bo-gatog biznismena. êkao je limuzi-

nu ko ja je trebalo da ga odvede naugovoreni sastanak s kupcima. Bio

je poznat kao galantan tip, ko ji jeuvijek ostavljao bogate bak{i{e vra-tarima i konobarima. U trenutkukada je polici ja zaustavila limuzi-nu, u njoj su bila i dvo jica odrani jepoznatih kriminalaca, s ko jima jeDragutinovi} upravo trebalo da

otvori fiktivnu kompani ju na ko ju je trebalo da bude prenesen sav no-vac.

Kako prenosi "Kori jere", Dra-gutinovi} je ro|en u mjestu Lanu-sei, a roditelji su mu iz Srbi je iHrvatske. Polici ja mu je bila za pe-tama od 2009. godine kada je osu-mnji~en za jedno razbojni{ tvo.Itali janski medi ji pi{u da je do sada

imao najmanje 16 la`nih identiteta,kao i poduga~ak kriminalni dosi je,ko ji je jednom kra|om zapo~eo ka-da je imao 11 godina.

Kako je saop{tila polici ja, cije-la njegova porodica bila je speci ja-lizovana za prevare, od najsitni jih,pa sve do proda je la nih nekretni-na.

Tr enu tno se nalazi upritvoru zbog oruàne plja~ke iz fe-

bruara 2009. godine, kada je oplja-~kao jednog trgovca nekretninama

u Milanu i oteo mu 60.000 evra. Uto vrijeme imao je paralelni identi-tet s gomilom falsifikovanih doku-menata, a naj~e{ }e je koris tio"klonirana" dokumenta jednog 32-godi{njeg Argentinca. Igrom slu~a-

ja, Argentinac je za to saznao tekkada je dospio na potjernicu Inter-pola zbog izbjegavanja poziva sudaiz Rima. Tada je klupko po~elo dase odmotava. (Agenci je)

Srbin "princ pre vara"

Esb!hv!uj!op!wj~!kf!cjp!qp!{obu!lbp!gjo!np!nbl!lp!kj!kf!qmjkf!ojp!|bs!npn-!|up!kf!kf!ebo!pe!obk!wb!aoj!kjilwb!mj!uf!ub!{b!ep!csph!qsf!wb!sbo!ub/!

Ep!cbs!ejp!opw!db!lp!kj!kf!{b!sb!ejp!qsf!wb!sb!nb!vmp!ajp!kf!v!jnjea-!lp!kj!nv!kf!pnp!hv!~jp!eb!qsb!wj!twfwf!~f!qsf!wb!sf/!Uf!•op!hp!wp!sj!fo!hmft!lj-!gsbo!dvt!lj-!|qbo!tlj-!ip!mbo!etlj-!jub!mj!kbo!tlj!j!tsqtlj/!Vwjkfl!kf!wp!.{jp!mv!ltv!{of!bvup!np!cj!mf-!qp!qvu!nb!tf!sb!uj!kb-!mbn!cps!hj!oj!kb-!cfo!umj!kb!j!spmt.spk!tb/!B!cb|!ubk!mbn!cps!hj!ojkf!qsp!ebp!obk!nb!okf!21!qv!ub-!vwj!kfl!kf!v{j!nbp!bwbot!j!wj!|f!tf!oj!kf!qp!kbw!mkj!wbp/

Govori {est jezika

Pra vi ~as: Polici ja stigla pri je "proda je"nekretnine vrijedne 55 miliona evra

OdijeloUhap{en uodijelu

vrijednom18.000 evra

U Itali ji

uha p{en Dra gan

Dra gu ti no vi}

otel "Principe

i Sa vo ja"

Akcija hap{enja Dragutino vi}a



Ekonomija818.2.2011.

TB!SB!KF!WP!.!Flp!opn!tlb!ej!.qmp!nb!uj!kb!jnb!lmkv!•ov!vmp!hv!vtnb!okf!okv!ushp!wjo!tlph!ef!gj!dj!ub!jvob!qsf!}f!okv!j{wp!{oji!np!hv!.~opt!uj!lpn!qb!oj!kb!j{!CjI-!tnb!usbflp!opn!tlj!tusv•!okbl!Tqp!mkop!.ushp!wjo!tlf!lp!np!sf!CjI!Ev!mklpIb!tj~/

#Flp!opn!tlb!ej!qmp!nb!uj!kb!kf!obk!.

cp!mkj!ob!•jo!eb!eb!np!jo!gps!nb!dj!kf!pob!|jn!qp!ufo!dj!kb!mj!nb-!np!hv!~opt!.uj!nb-!qspj!{wp!ej!nb!j!vtmv!hb!nb/

Ob|!qsj!kf!emph!kf!eb!tf!v!plwj!svbn!cb!tb!eb!v!esv!hjn!{f!nmkb!nbqpt!ub!wf!tusv!•oj!mkv!ej!lp!kj!~f!ls•j!ujqvu!ob!|jn!lpn!qb!oj!kb!nb!j!mp!cj!sb!uj{b!qmb!tnbo!ob!|f!sp!cf!ob!jopt!.usb!ob!usaj!|ub#-!jt!ub!lbp!kf!Ib!tj~/

Qsf!nb!okf!hp!wjn!sj!kf!•j!nb-!cspk!.of!tv!np!hv!~opt!uj!lp!kf!tf!puwb!sb!.kv!lpn!qb!oj!kb!nb!CjI-!b!lp!kf!cj!v{

pe!hp!wb!sb!kv!~j!ej!qmp!nbu!tlj!bo!hb!.anbo!np!hmf!ep!wft!uj!ep!qp!tmp!.woph!vt!qkf!ib-!b!kf!eob!pe!okji!kf!j

qmb!tnbo!tfs!uj!gj!lp!wb!oji!ib!mbm!qspj!.{wp!eb!lp!kj!tf!twf!wj!|f!usb!af!oj!v{f!nmkb!nb!FV-!lbp!j!cp!mkb!qsp!np!.dj!kb!qsj!sp!eoji!j!uv!sjt!uj!•lji!mkf!qp!ubCjI!v!twj!kf!uv/!Ib!tj~!kf!jt!ub!lbp!ebtf!v!twj!kf!uv!lbp!ep!cbs!qsj!nkfs!ob!.wp!ej!Gsbo!dvt!lb-!lbp!{f!nmkb!lp!kbkf!tlp!sp!ep!tb!ws|fo!tuwb!sb!{wj!mbflp!opn!tlv!ej!qmp!nb!uj!kv-!uf!eb!cj

CjI!pe!okf!np!hmb!nophp!up!hbeb!ob!v•j!lb!eb!kf!sj!kf•!p!mp!cj!sb!okv{b!ep!nb!~f!qspj!{wp!ef/!)Bhfo!dj!kf*

Ekonomskadiplomati ja

moè

saniratideficit

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE

SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE

SARAJEVSKA BERZA BIFX SASX-10 SASX-30

+0,06% -1,84% -0,84%

DOBITNIK/GUBITNIK DANA CIJENA (KM) PROMJENA

IU!Nptubs

6,50

10,19

+6,73%

-11,37%

BIRS FIRS ERS 10

+0,17%

DOBITNIK/GUBITNIK DANA CIJENA (KM) PROMJENA

#Bhsplsbkjob#!Cbokbmvlb

Sbgjofsjkb!vmkb!Npesj•b

0,40

0,10

+33,33%

-15,97%

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE - OBVEZNICE I HOV

. . .

+1,76%

BANJALU^KA BERZA

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE - LISTA B

KOTACIJA KOMPANIJA

KOTACIJA FONDOVA

#Qsfwfou!Jowftu#!Tbsbkfwp

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE - AKCIJE IF-ova

+0,26%

KOTACIJA - OBVEZNICE

Nezaposlenosti dalje visoka

Kriza jo{ trese pri vredu ZDK

Dra gan SLA DO JE VI]

BANJALUKA - Na evidenci- ji Zavoda za zapo{ljavanje RS u januaru je bilo evidentirano147.912 osoba, {to je vi{e za 2.292nezaposlenih u pore|enju sa de-cembrom pro{le godine.

Gordana Latinovi}, vr{ilac du-`nosti direktora Zavoda za zapo{-lja vanje RS, kazala je da je u

januaru bilo registrovano 96 neza-poslenih vi{e nego u istom mjese-cu 2010. godine.

Ona je oci jenila da sta-

tisti~ki pokazatelji govore da je do-{lo do stabilizaci je na trì{tu rada uRS, a to je argumentovala podat-kom da je u septembru 2010. stopanezaposlenosti bila 38,26 odsto, dok

je u decembru iste godine iznosila36,6 odsto.

"Zavod za zapo{ljavanje RS jeu 2010. godini radio u oteànimokolnostima, jer je privreda RSimala snaàn uticaj svjetske eko-nomske krize, ko ja se odrazila i natrì{te rada. Uprkos tome, Zavod jesvo jom posredni~kom funkci jomzaposlio 25.054 lica", kazala je La-tinovi}eva.

Suprotno njenom mi{ljenju,predstavnici sindikalnih organizaci-

ja i poslodavaca, ali i ekonomisti,smatra ju da je situaci ja na trì{tu ra-

da u RS i dalje zabrinjava ju}a.[tavi{e, iz Uni je udru enja po-slodavaca RS procjenju ju da bi i uovoj godini veliki broj radnika mo-gao ostati bez posla.

"Ako ne do|e do pomaka uprevazilaènju ekonomske krize, ot-kaza }e biti", obrazloù poslodavci.

Prema ri je~ima Milo{aTodorovi}a, ~lana Udruènja ekono-mista RS SWOT, jo{ posto ji tenden-ci ja smanjenja bro ja zaposlenih.

"Realno, ovaj negativan trend}e se nastaviti, a u kojem obimu, te-{ko je re}i. Sigurno je da se ni jedan

ekonomski parametar ni je stabili-zovao, pa se to ne}e desiti ni kada jebroj zaposlenih, odnosno nezapo-slenih u pitanju", komentar je Todo-rovi}a.

I Radmila Jak{i}, stru~ni sara-dnik za ekonomska pitanja u Save-zu sindikata RS, tvrdi da razloga zaoptimizam nema.

"Mi jo{ nemamo podatke za ja-nuar, ali ako uzmemo da je pro{legodine svaki mjesec bez posla osta-lo 900 ljudi, te da poslodavci na jav-lju ju da }e otpu{tanja biti i ovegodine, ne vidim na osnovu ~egamoèmo biti optimisti~ni", podvu-kla je Jak{i}eva.

Go vore}i o novozaposle-nima za pro{li mjesec, u Zavodu za

zapo{ljavanje RS kaù da se najve}ibroj lica zapo{ljava u prera|iva~kojindustri ji, ali i u uslu`nim djelatnos-tima, kao {to su trgovina i ugosti-teljstvo.

ZENICA - Iako je osjetanblagi oporavak, stanje u privrediZeni~ko-dobojskog kantona je idalje te{ko, jer posljedice globalneekonomske krize jo{ optere}u juprivredu ovog kantona, izjavio je[ef ki ja Botonji}, predsjednik Pri-vredne komore ZDK.

Prema njegovim ri je~ima, in-

dustrijska proizvodnja u 2010. ma-nja je za 1,5 odsto u odnosu na2009. godinu, ali ohrabru je ~injenicada je obim industrijske proizvodnjeu decembru 2010. bio ve}i za 25 od-sto u odnosu na isti mjesec pretho-dne godine.

"Na pad industrijske proizvo-dnje uticali su negativni trendovi u

sektoru gra|evinarstva kao i metalo-prera|iva~ki sektor ~i je su poslovneaktivnosti vezane za sektor gra|evi-narstva i auto-industri je", kazao jeBotonji}.

Izvoz je ostvaren u iznosu od1,168 mili jardi maraka i ve}i je za

40 odsto u odnosu na 2009. godinu.ZDK je zadr ao lidersku pozici ju uizvozu FBiH i ~ini oko 24 odstoukupnog izvoza ovog entiteta i pre-ko 16 odsto izvoza BiH.

"Pokrivenost uvoza izvozomiznosi 96,2 posto. Medutim, akouzmemo u obzir da ovom kantonupripada i najmanje 30 posto izvoza

stru je iz FBiH tada dobivamo poda-tak da je realno ovaj kanton ostvariosuficit u vanjskotrgovinskom poslo-vanju i ima pokrivenost uvoza izvo-zom preko 100 posto", kazao jeBotonji}.

Naàlost, pozitivne trendove neprati i rast plata, tako da je prosje~naplata od 666 KM najnià u odnosu

na sve ostale kantone u FBiH.Razmatra ju}i informaci ju o pri-

vrednim kretanjima za 2010, Upra-vni odbor Privredne komore ZDK donio je set zaklju~aka ko ji su us-mjereni na unapre|enje ambi jentaza poslovanje privrede.

Privrednici traè hitno formira-nje zakonodavne i izvr{ne vlasti, ~i ji

prioriteti treba da budu promjena sa-da{nje podsticajne politike na svimnivoima, uvo|enje podstica ja zaizvozne firme, promjena kreditnepolitike, harmonizaci ja propisa ko jise odnose na izdva janje poreza i do-prinosa, te unapre|enje rada inspe-kcijskih organa na suzbi janjunelegalnog rada. (Zeda)

Proizvodnja

Na padindustrijskeproizvodnjeuticali negati vnitrendo vi ugra|e vinarstvu

Otkazi Ako ne do|edo pomaka upre vazilaènjukrize, bi}e

jo{ otkaza

Kriza: U Za vodu za zapo{lja vanje RS kaùda je do{lo do stabilizaci je na trì{tu rada

U p r k o s b la g o j

s ta b i l i za c i j i

na t r i { t u ra da R S

Brojnezaposlenihu RS u januarupove}an zaskoro 2.300



19EkonomijaTB!SB!KF!WP!.!Ob!twb!lv!jt!qmb!.

~f!ov!nbs!lv!{b!qp!tmf!opn!vGCjI!qp!tmp!ebw!dj!np!sb!kv!vqmb!uj!ujv!cv!eafu!81!gf!ojo!hb!gjt!lbm!ojiob!nf!ub!j!{b!wj!top!ep!lbo!up!ob!jpq!|uj!of-!kp|!•f!uj!sj!ep!qfu!gf!ojo!.hb!qb!sb!gjt!lbm!oji-!j{kb!wjp!kf!ej!sf!.lups!Vesv!af!okb!qp!tmp!eb!wb!dbGCjI!Nmb!efo!Qbo!ev!sf!wj~/

#Up!kf!phsp!nop!pq!uf!sf!~f!okflp!kf!{b!jt!ub!pof!np!hv!~b!wb!op!.wp!{b!qp|!mkb!wb!okf!j!sb!{wpk/!Nj

tnp!sb!oj!kf-!qsj!kf!qp!wf!~b!okb!qp!.sf!{b!j!ep!qsj!op!tb-!v!ob!|jn!bluj!.wopt!uj!nb!j!sb{!hp!wp!sj!nb!tbgf!ef!sbm!opn!wmb!epn-!jt!uj!db!mj!ep!.cbs!qsj!nkfs!j{!ST!j!usb!aj!mj!eb!tfvkf!eob!•f!uj!vtmp!wj#-!sf!lbp!kfQbo!ev!sf!wj~/!

Qsf!nb!okf!hp!wjn!sj!kf!•j!nb-!qp!.tmp!ebw!dj!j{!GCjI!qsfe!lsbk!qsp!.

|mf!hp!ej!of!pt!ub!mj!tv!gsb!qj!sb!oj•j!okf!oj!dpn!eb!tv!v!Tsqtlpk!ujob!nf!uj!.!qp!sf!{j!j!ep!qsj!op!tj!qp!.

wf!~b!oj-!v{!qsp!ujw!mkf!okf!j!Voj!kfvesv!af!okb!qp!tmp!eb!wb!db!ST-!b!jtjo!ej!lb!ub/

#Vqslpt!of!hb!uj!wopn!tub!wvFlp!opn!tlp.tp!dj!kbm!oph!tb!wkf!ubST-!Wmb!eb!kf!ubk!{b!lpo!qvt!uj!mb!vqsp!df!ev!sv!j!po!kf!j{!hmb!tbo/!Nj!.tmjn!eb!kf!up!qp!hv!cop-!j!tj!hvs!.op! kf! eb! ~f! tf! |uf!uof

qp!tmkf!ej!df!up!hb!ptkf!uj!uj!wf~!up!.lpn!pwf!hp!ej!of#-!tnb!usb!Qbo!.ev!sf!wj~/

Po!kf!jt!ub!lbp!eb!kb!wov!qp!.usp|!okv!v!CjI!usf!cb!tub!wj!uj!qpelpo!usp!mv-!b!of!eb!twb!lji!oflp.mjlp!hp!ej!ob!{f!nmkb!qp!{bk!nmkv!kfop!wbd!pe!Nf!}v!ob!sp!eoph!np!.of!ubs!oph!gpo!eb!eb!cj!tf!#lsqj!mf#sv!qf!v!cv!eaf!uj!nb-!uf!ep!ebp!ebtwb!lb!pe!hp!wps!ob!wmb!eb!np!sbp!up!nf!eb!wp!ej!sb!•v!ob/

#Kb!wob!qp!usp|!okb!kf!kf!eobwsf!~b!cf{!eob#-!ob!wfp!kf!Qbo!.ev!sf!wj~/!)Tsob*

Velikofiskalno

optere}enjeposloda vaca

"No voteks" na korak do ste~a jaDUKA

TRE BINJE - Posto je svieduslovi da se u trebinjskomeduze}u "Novoteks" otvori

e~ajni postupak, zaklju~eno jeOkru`nom privrednom suduTrebinju na ro~i{tu za ispitiva-e uslova za otvaranje tog pos-pka.

Nakon rasprave, na ko joj suoje mi{ljenje izni jeli predstavnicireske uprave RS, rukovodstvame i ste~ajni upravnik Lazar

ur|evi}, re~eno je da }e Sud u ro-od tri dana odlu~iti o tome da lise pokrenuti ste~aj.

Predstavnica Poreske upraveRS Branka Brati}, kao i biv{i dire-ktor "Novoteksa" Nikola Raki} iste~ajni upravnik Lazar \ur|evi},sloìli su se da su uslovi za pokre-tanje ste~a ja posto jali jo{ pri je ne-koliko godina, te da se odrani jegomila ju dugovanja ko ja su sada

narasla na 30 miliona KM.Firma, me|utim, tvrde biv{idirektor i ste~ajni upravnik, ukoli-ko bude imala posla i ukoliko budeposlovala bez gubitaka, moè nas-taviti da radi i u toku ste~ajnogpostupka.

"Uvidom u ukupnu imovinu istrukturu 'Novoteksa' zaklju~u je se

da ova firma ima dovoljno imovineko ja bi ~inila ste~ajnu masu zaotvaranje ste~ajnog postupka, bezobzira na hipoteke, iako nemavlastitog kapitala s obzirom na toda su im tri puta vi{e obaveze odimovine", zaklju~io je \ur|evi}.

On obja{njava da bi, bez do-

govora sa bankom kod ko je "No-voteks" ima hipoteku zbog nabavkima{ina, bilo te{ko organizovatiproizvodnju, jer bi banka izuzelama{ine, ali da to ni je u njenom in-teresu jer od ma{ina ne bi imalebogzna kakvu korist, a ako bi se p-roizvodnja pokrenula, posto jala bi imogu}nost naplate duga.

Nikola Raki}, ko ji je bio nafunkci ji direktora "Novoteksa" dodecembra pro{le godine, potvrdio

je podatke da firma ve} duì vre-menski period ni je mogla pla}atiporeske, niti obaveze stru je, vode i

energenata ko ji su se gomilali, teda je osnovni problem bila nedo-voljna uposlenost kapaciteta.

"Kapital firme je od 9,5 mili-ona do 11 miliona, a obaveze sunarasle na 30 miliona, ~ime su sestekli uslovi za pokretanje ste~a ja",kazao je Raki}.

Ako bi se, nakon ste~a ja, iz-vr{ilo preregistrovanje, odnosnoreorganizaci ja ili promjena vlasni-~ke strukture, "Novoteks" bi, kako

je re~eno, postao drugo preduze}eko je vi{e nema pomenuti dug odoko 30 miliona, ve} ima onolikokoliko se predvidi ste~ajnim pla-nom.

Sa druge strane, moga}a je ilikvidaci ja preduze}a i njegovaproda ja, a radnice same, ~i je supredstavnice bile posmatra~i u su-dnici, èle da nastave da rade.

Bosa Uljarevi}, predsjednicaSindikalne organizaci je "Novote-ksa", kaè da se radnice najvi{e na-

da ju da }e se u cjelokupanpostupak uklju~iti Vlada RS."Mi smo imali ~vrsta obe}a-

nja reorganizaci je firme u smislupretvaranja duga u akci je, pa senadamo da }e se, ako se to desi,vratiti i na{i stari kupci za ko jesmo godinama radili", kaè Ulja-revi}eva.

Oba vezeKapital firmeiznosi do11 miliona KM,a oba vezenarasle na30 miliona

a ja RENER

SARA JEVO - Veliki trgova-i lanci u FBiH ne mogu ispo{to-ti zakonsku obavezu da unudi ima ju 50 odsto doma}ihehrambenih proizvoda, jer ihH nema toliko. Zbog toga se ra-na izmjeni zakona, a inspekci jedo tada mirovati.

Osim {to je sedam mjeseci odno{enja Zakona o unutra{njojovini FBiH upitno koliko doma-

h proizvoda ima, zakon treba dade izmi jenjen i zato {to, kako sukli u po jedinim inspekci jama, ni jefinisano {ta je doma}i proizvod.

Zakon o unutra{njoj trgo-ni stupio je na snagu 22. jula pro- godine i obavezao trgovine sa

vr{inom od najmanje 1.000 me-a kvadratnih da u roku od {esteseci na policama ima ju 50 odstoma}ih proizvoda.

Glavni tr i{ni inspektor Tuzlan-

skog kantona Nedàd Be{li} ustvr-dio je da ovaj dio zakona ni je pri-mjenjiv. Kaè da je na za jedni~komsastanku inspektora u FBiH, velikihtrgovaca, Ministarstva trgovine iPrivredne komore FBiH utvr|enoda je upitno da li BiH ima dovoljnonekih proizvoda na ih bude 50 odstou trgovinama.

"Mi smo trgova~kim centrimaposlali dopis da nam dokumentima

potkri jepe da ima ju 50 odsto doma-}ih proizvoda. Na{ dopis je zatala-sao velike trgovine. Odràn je tajsastanak i predlo eno da se bri{e tih50 odsto i da odredbom zakona bu-du obuhva}ene sve trgovine, a nesamo velike. Inspekci ja }e do tadamirovati", rekao je Be{li}.

Dodao je da je stav mi-nistarstva i Privredne komore da usvrhu izmjene zakona bude ura|en

pravilnik ko ji }e definisati {ta je do-ma}i proizvod, te definisati robnegrupe proizvoda i za svaku odreditiprocentualno u~e{}e u ukupnomasortimanu u trgovinama.

U bh. udruènju "Kupujmo ikoristimo doma}e", ko je okuplja do-ma}e firme, isti~u da BiH ima dovo-ljno proizvoda da ispuni 50 odstopolica.

"Druga je stvar ho}e li zakon

biti provo|en i ko za koga radi. Za-kon je jasan. Od ukupnog asortima-na trgovine treba da ima ju 50 odstobh. robe. Ako trgovina ima 15.000artikala, treba da ima 7.500 iz BiH.Tr nim centrima iz drugih zemaljani je u interesu to, ve} da plasira jurobu iz svo jih zemalja", istakao jepredsjednik ovog udruènja AdmirKapo.

U Privrednoj komori FBiH is-

takli su da je Ministarstvo trgovinetrebalo da pripremi teren pri je do-no{enja zakona, te da su u javnojraspravi o zakonu upozorili da jeneprovodiva odredba o 50 odstodoma}ih proizvoda u trgovinama,ali se Ministarstvo tek sada "sudari-lo" s tim.

"U jednom ~lankuzakona govorite o slobodnoj trgovi-ni, a u drugom ograni~avate time {tose odredilo da one sa 1.000 metarakvadratnih mora ju imati 50 odstodoma}eg. Kakva je razlika izme|unjih i trgovine od 150 kvadrata.Drugo, nemamo dovoljno prehram-bene robe, ~ak da sve proizvo|a~e izBiH izvrnemo", tvrdi predsjednikKomore Jago Lasi}.

Napomenuo je da su napravilirobne grupe proizvoda od ko jih nekimogu biti zastupljeni u trgovinamau iznosu od 50, a neki deset odsto.

"Riblje konzerve, na primjer,nemamo u dr avi. 'Milkinih' ~okola-da imate sto, a u ci jeloj BiH ih imapet", dodao je Lasi}.

Odgovorni u Ministarstvu trgo-vine FBiH bili su na sastancima panismo saznali i njihov stav o ovomproblemu.

Izmjene zakona zbog nemogu}nosti njegovog sprovo|enja

Bh. roba ne moè

da napuni pola rafaIz vrtanje:Nemamodo voljno

prehrambenerobe, ~ak da

iz vrnemo sveproizvo|a~e

iz BiH,tvrdi Lasi}

ObuhvatOdredbomzakona }e bitiobuhva}ene svetrgo vine, a nesamo velike

F O T O S .P I N J A G I ]



2018.2.2011.Ekonomija

Jub!mj!kbo!tlj!GJ! BU-!kb!.qbo!tlb!#Upzpub#!j!bnf!.sj!•lj!#Gpse#!qsf!ewp!efv{bt!up!qoj!ef!tf!up!nkf!.tf!•oj!qbe!fwspq!tlfqsp!eb!kf!wp!{j!mb!v!kb!ov!.bsv-! cv!ev!~ j! eb! tvlvq!dj!tnb!okj!mj!qp!usp|!.okv!ob!lpo!|up!tv!wmb!efnop!hji!{f!nb!mkb!v!sf!.hj!pov!vlj!ov!mf!jmj!tnb!.okj!mf !tvc!wfo!dj!kf! {bob!cbw!lv!op!wji!lp!mb/Sf!hjt!usb!dj!kb!op!wji!wp!.{j!mb!qb!mb!kf!2-2!pe!tupob!2-18!nj!mj!pob!v!kb!.ov!bsv/

Kb!qbo!j!Jo!ej!kb!qp!uqj!.tb!m j !tv!tqp!sb !{vn!ptmp!cp!eopk!ushp!wj!oj!lp!kjusf!cb!eb!qpe!tub!lofptmb!cmkf!ov!kb!qbo!tlvflp!op!nj!kv ! vl mb !okb!.okfn!ushp!wjo!tlji!qsf!.qsf!lb! j! kb!•jnqp!wf!{j!wb!okfn!tb!b{jk!.tl jn! qs j!wsf!eb!n b! vcs{pn!sb!{wp!kv/!Tqp!sb!.{vn!p!flp!opn!tlpnqbs!uofs!tuwv-!lp!k j !tvqp!uqj!tb!mj!qsfe!tub!woj!djewjkf!wmb!ef-!{ob!uop!~f

tnb!okj!uj!db!sj!of!j!pnp!.hv!~j!uj!wf!~b!vmb!hb!okb/

REVIZOR

@ENEVA - [vajcarski gigant usektoru prehrambene industri je,"Nestle", saop{tio je ju~e da jepro{le godine ostvario neto profitod 34,23 mili jarde {vajcarskihfranaka (35,8 mili jardi dolara),prema 10,4 mili jarde franaka izprethodne godine.

U saop{tenju "Nestlea" navodi seda je veliki rast profita rezultat pro-

da je udjela u kompani ji za proizvo-dnju of tal molo{kih proizvo da,"Alcon", ~ime je ostvarena zaradaod 24,5 mili jardi franaka.

Ne ra~una ju}i jednokratnu dobitod proda je udjela u "Alconu", kom-pani ja "Nestle" je lani ostvarila netoprofit od 8,78 mili jardi franaka (9,1mili jardu dolara) prema 9,26 mili-

jardi franaka iz 2009. godine, doksu prihodi istovremeno porasli na109,7 mili jardi sa 107,6 mili jardifranaka.

Gotovo tre}inu svo jih prihoda{vajcarska kompani ja, ko ja izme|uostalog proizvodi neskafe, vodu pe-ri je i sladoled hagen daz, ostvarila

je u regionu Sjeverne i Ju`ne Ame-rike, uprkos negativnom efektu sla-

bljenja dolara u odnosu na franak.U saop{tenju se, tako|e, navodida je proda ja preostalih 52 odstoakci ja "Alcona" farmaceutskojkompani ji "Novartis" omogu}ila"Nestleu" da tokom 2010. lansiranove proizvode, smanji dugovanja,otkupi svo je akci je i izgradi novefabrike {irom svi jeta. (Agenci je)

"Nestle" profitiraona proda ji "Alcona"

"Perutnina"tuìla "La{ko"

LJUBLJA NA - Slovena~ka"Perutnina Ptuj" tuìla je "Pivo-varnu La{ko" za vi{e od 10 mili-ona evra zbog nepla}enog dugaza ko ji je garantovao prethodni

~elnik "La{kog" Bo{ko [rot.Kompani ja "La{ko" je obavi- je{tena o tu`bi ko ja je podnesenasudu u Celju, ali preduze}e isti~eda je tu`ba "Perutnine Ptuj" neo-pravdana. "Perutnina Ptuj" ne-zvani~no je dala pozajmicu odpreko 10 miliona evra finansij-skim firmama "Infond Holding"i "Center Nalo`be", ob je u vla-sni{tvu Srota. (Agenci je)

Britani jaodustala odproda je {uma

LONDON - Britanski medi ji javlja ju da je Vlada odustala odplana da proda gro dràvnih {u-ma u Engleskoj, popu{ta ju}ipred provalom protesta ljubite-lja prirode i za{titnika ìvotnesredine.

Vlada je, u potrazi za novcem,bila predlo ila privatizaci ju vi{eod 250.000 hektara dr avnih {u-ma. Uprkos uvjeravanjima zva-ni~nika da }e za{ti ta i javnipristup {umama bitiobezbije|eni, prijedlog je nai{aona op{te protivljenje. Premi jerDejvid Kameron je u parlamentupriznao da je potez Vlade sa {u-mama u nevolji, dok je opozici javikala "drvo pada". (Agenci je)

London naj ve}a{oping destinaci ja

LONDON - London je pretekaoTokio, Nju jork i Pariz i ponio ti-

tulu grada s najve}im prihodimaod maloproda je u 2010. godini,pokazala je najnovi ja studi ja 22velike svjetske {oping destinaci je,ko ju je sproveo britanski Centarza istra ivanje maloproda je.

U studi ji, ~i ju je izradu poru~iosajt za pore|enje ci jena Kelkoo, na-vodi se da je London tokom pro{legodine ostvario maloproda ju od64,2 mili jarde funti (103 mili jardedolara), {to ne uklju~u je proda juhrane.

"îni se da je klju~ uspjeha Lon-dona u kvalitetu i kvantitetu proda-vnica u britanskoj prijestonici, ukombinaci ji sa ogromnim bro jem

turista ko ji posje}u ju taj grad", izja-vio je direktor marketing sajta Kel-

koo, Kris Simpson.U Londonu se nalazi ukupno26.000 radnji u ko jima se nudi 138od 250 vode}ih svjetskih malopro-dajnih brendova, prema prosjeku od90 brendova u ostalim gradovimaobuhva}enim istra ivanjem. Glavnigrad Britani je godi{nje posje}u je14,1 milion stranih turista, {to jeoko ~etiri miliona vi{e od njegovognajbli eg rivala. Drugi na listi gra-dova s najve}im primanjima od ma-loproda je, ne ra~u na ju}i hranu, lani

je bio Tokio sa prihodima od 61,4mili jarde funti, a sli jede Nju jork sa47 mili jardi funti i Pariz sa 46,6 mi-li jardi funti. (Reuters)

NJU JORK - Banke i investi-cioni fondovi morali su da zna ju{ta radim i o {emi "ponzi" pri jenego {to sam otkriven, rekao je jeBernard Mejdof (72), ko ji je kaoprevarant vi jeka osu|en na 150godina zatvora.

Mejdof je svoj prvi intervju iz}eli je dao ameri~kom dnevniku"New York Times" u ko jem je otvo-reno optuìo svo je poslovne partnereda su u~estvovali u malverzaci jamatako {to su ~esto znali da "za`mirena jedno oko".

"U mom poslovanju bilo je do-voljno indikaci ja ~ime se bavim.

Ali, podre|ene banke i investicijskifondovi pona{ali su se kao da to nevide. A, morali su znati ta~no {ta sedoga|a", rekao je Mejdof, ko ji ni jeimenovao banke i fondove ko ji suu~estvovali u njegovim prevarama.

Mejdof je biv{i dire-ktor berze tehnolo{kih akci ja Nas-daq, a tokom 15 godina vodio jeinvesticioni fond u ko ji je 14.000investitora uloìlo 65 mili jardi do-lara.

Mejd

is tra ga nas ta v l je na LJUBLJANA - Vlasnik slo-

vena~kog trgova~kog lanca"Tu{", najbogati ji Slovenac Mir-ko Tu{, pu{ten je sa saslu{anja iza njega ni je zatra en pritvor na-kon {to je u sri jedu ispitivan u po-lici ji, objavi li su slovena~kimedi ji.

Istraga u vezi s trgova~kim la-ncem "Tu{" nastavlja se, a koncen-trisana je na sumnje o davanju mitaza dozvolu za mobilnu telefoni ju,navode medi ji poziva ju}i se naizvore bliske istrazi. Kompani ja je ume|uvremenu saop{tila da normal-no poslu je.

Slovena~ka polici ja potvrdila jeu sri jedu da je zapo~ela opse`nukriminalisti~ku istragu o poslovanjupreduze}a "Tu{". Medi ji, poziva ju}ise na neslu bene informaci je, javilisu kako je istraga usmjerena na su-mnje o tome kako je to preduze}e, uvlasni{tvu "tajkuna" iz Celja MirkaTu{a, pri je nekoliko godina bez ja-

vnog tendera steklo licencu za mo-bilnu telefoni ju.

Vri jednost imovine Mirka Tu{alani je proci jenjena na 196 milionaevra, a zadnjih godina ju je zna~aj-no smanjila ekonomska kriza i te-

{ko }e u servisiranju velikihkreditnih obaveza iz vremena naj-ve}e ekspanzi je lanca "Tu{".

Polici ja je pretresla sjedi{tekompani je, a posjetila je i Agenci juza po{tanske i elektronske komuni-kaci je (APEK). Izvr{en je pretresobjekata na 21 lokaci ji, po nalogutuìla{tva u Ljubljani, a od pet oso-

ba ko je su privedene ~etiri su pu{te-ne na slobodu.

Portparol holdinga "Tu{" rekao je da je istraga sprovedena u vezi sodlukom APEK-a, a ne u vezi s po-slovanjem bilo ko je firme u okviruholdinga. APEK je potvrdila da jekrim-polici ja tako|e obavila razgo-vore sa ~etvoro zaposlenih u tojagenci ji, dok sada{nji direktor teagenci je Miha Kriselj ni je èlio dakomentari{e navode holdinga "Tu{".

Polici ja istraù je navode da je APEK 2008. besplatno dodijelila"Tu{mobilu", tre}em po veli~inimobilnom provajderu u Sloveni ji,

licencu za UMTS frekvenci ju.Vode}i slovena~ki mobil niprovajder, "Mobitel", primjera ra-di, morao je da plati blizu 100 mi-liona evra za UMTS 2001. godine,dok su beì~ni operator "Simobil" iprovajder T-2 platili 6,5 miliona,odnosno 6,3 miliona evra 2006.godine. (Agenci je)

Sau~esni{tvo: Optuìo jeposlo vne partnere da su

u~estvo vali u mal verzaci jamatako {to su ~esto znali da

"za`mire na jedno oko"

"Tu{mobil"Polici ja istraù jena vode da je

APEK licencubesplatno dala"Tu{mobilu"

Tu{ na

slo bo di,

P r e va ra n t

v i j e ka i z za t v o ra

da o i n t e r v j u

" N e w Y o r k

T i m e s u "

Mirko Tu{

Prevara Bernarda

Mejdofa, nazvana"ponzi" {ema,otkrivena krajem2008. godine

Mark Mejdofizvr{iosamoubistvo



21Ekonomija

Fond svo ja sredstva ni je ulagaona tr i{tu, ve} ih je dr ao na ra~uni-ma u banci i djelovao je kao finan-sij ska piramida, pri ~emu supotraìvanja starih ulaga~a ispla}i-vana iz sredstava novih. Njegovaprevara, nazvana "ponzi" {ema, ot-krivena je u decembru 2008. godine.

U svom prvom intervjuu, Mej-dof je opisao i svoj zatvorski ìvot,kao i bol i patnju nakon samoubis-tva sina Marka.

Mejdof je opisu ju}isvoj ìvot u zatvoru rekao kako ìviu }eli ji od nekoliko kvadratnih me-tara, ko ju di jeli sa jo{ jednim zatvo-renikom.

Kaè da finansijske instituci je jednostavno nisu èljele da vide ne-slaganja izme|u regulatornih odre-daba i drugih informaci ja.

"Jo{ jednom kaèm, morali suda zna ju", kaè Mejdof i doda je "alimislim da su odabrali pristup lini jemanjeg otpora, kao, ako ne{to i ra-di{ {to ne valja, mi to ne èlimo daznamo".

On je dodao kako je redovnopratio sve medijske izvje{ta je o sebi

jo{ od po~etka su|enja, te je tek ta-da shvatio da je nekoliko puta biona korak do razotkrivanja.

"Tek kada sam po~eoda ~itam i pratim sve {to se de{ava-lo, shvatio sam koliko su zapravosvi bili sumnji~avi", kaè on.

Mejdof je pri~ao i o nekimosjetljivim temema, kao {to je uticaj

skandala na njegovu porodicu, {to je vjerovatno i dovelo do samoubis-tva sina Marka. Kada je ri je~ o po-rodici, onda kaè da je ona skorouni{tena, te da je Markova smrt sa-mo posljedica toga.

Tako|e je na veo da jemedijsko pra}enje svega {to se de-{avalo nakon njegovog samoubistvabilo prili~no "sramotno".

Podsje}anja radi, Mark Mej-dof (46) se objesio u svom stanuna Menhetnu, na drugu godi{njicuo~evog hap{enja. Bernard kaè ka-ko ni je prisustvovao sahrani kakobi izbjegao medijski cirkus, {to bibio dodatni udarac za njegovu po-rodicu.

Ina~e, Mark Mejdof se ubio uperiodu kada su savezni istraìociutvr|ivali njegovu umije{anost u{emu, te da li je uop{te i{ta znao otome, jer se nalazio na visokom po-loà ju u porodi~noj firmi. Mejdof jeostao pri svo joj tvrdnji da njegovaporodica ni je ni{ta znala o njegovoj{emi. (Daily Mail)

f: Znali su {ta radim

NJU JORK - Ameri~ki tablo-"National Enquirer" objavio jeografi je bolesnog Stiva Dòbsa,niva~a tehnolo{kog diva "Ap-e", pri je odlaska na hemotera-ju. Ra~unarski geni je navodno

mire od raka gu{tera~e.Dòbs (56) je vidno smr{avio i

vodno je bolesni ji nego {to je pri-ao u januaru kada je na javio kakoe na bolovanje jer mu je "Upravnibor, na njegov zahtjev, odobrio

pust kako bi se skoncentrisao naravlje". Zaposleni u "Appleu"de kako ga je tada jo{ bilo mo-}e vidjeti u sjedi{tu kompani je ualiforni ji te da je od ku}e obavljaoke va`ne poslovne pozive.

Me|utim, fotografi je ko je su~e osvanule na naslovnici ameri-og tabloida "National Enquirer"

govore same za sebe. List tvrdi da

Dòbs ima rak gu{tera~e te da mu jepreostalo samo {est sedmica ìvota.Na fotografi jama se vidi koliko jeoslabio i kako mu odje}a "visi".

Prema navodima lista, Dòbs je pri je bolesti imao 79 kilograma, asada je pao na svega 58 kilograma,{to je za njegovu visinu od 187 cen-timetara alarmantno. Tako|e, kosa

mu se prori jedila od hemoterapi je.Fotografi je su snimljene 8. fe-

bruara dok se Dòbs spremao nadoru~ak sa suprugom Loren Pauel,pri je odlaska u Centar za tumoreStenford u Kaliforni ji. Objava foto-grafi ja ni je uticala na ci jenu "Ap-pleovih" akci ja, kao {to se to desilopri objavi vi jesti o njegovom odlas -ku na bolovanje ko ja je sru{ila akci -

ju "Applea" za 10 odsto.Dòbs, ko jeg smatra ju gla-

vnom pokreta~kom snagom neda-vnih uspje ha "Applea", pri jenekoliko godina je li je~en od rakagu{tera~e. "Appleovi" proizvodi,posebno iPod i iPhone, dobili su ri-

jetku vrstu lo jalnosti me|u kupci-ma, za {ta se ve}ina zaslu gapripisu je Dòbsovom zahtjevnomvo|enju kompani je. (Agenci je)

"Enquirer": Osni va~"Applea" na samrti

Berza

@i vi u }eli jiod nekolikokvadratnihmetara, ko judi jeli sa jednimzatvorenikom

KarcinomStiv Dòbs imarak gu{tera~e temu je, na vodno,preostalosvega {estsedmica ì vota

Sti v Dòbsje otac iPodai iPhonea





Tano vi} preda vaou Berlinu

Oskarovac Danis Tanovi}odrào je predavanje na te-mu "Rat u filmu" u okviru"Berlinale Talent Campusa".

Studentima je poru~io dasvako od njih moè preni jetiodre|eno iskustvo, bez obzirana to {to ga ni je li~no doìvio.

"Ne treba da udarate glavomod zid da biste shvatili da toboli. To iskustvo moète doì-vjeti ~ita ju}i knjigu ili gleda ju-}i film. Zato, ne morate nu`nodoìvjeti ni rat da biste gapredstavili na platnu ili u knji-zi", rekao je Tanovi}.

Predava ju}i mladim umjetni-cima, Tanovi} je istakao da jeveoma bitno sli jediti etiku, a

zatim estetiku."Ako neko èli da mi pokaèSS vojnike kao divne ljude ko-

ji ubi ja ju Jevre je, jer su oni tozasluìli, onda ne znam o ~e-mu govorimo. Ne mogu daulazim u bilo kakvu raspravuestetike tog filma, ako su svinjegovi eti~ki postulati pogre-{no postavljeni", istakao je Ta-novi}.

Reìser je tokom predavanjarekao da se protivi tvrdnjamada je rat negativna tema. Ka-zao je kako zapravo i ne posto-

je pozitivne i negativne teme,ve} se one di jele na one ko je jelak{e ili teè obraditi.

Ulaznice za ~itaoce

Izlo`ba posve}ena radu idjelu ~uvenog austrijskogslikara Gustava Klimtaotvorena je u ~etvrtak u Na-rodnoj i univerzitetskoj bi-blioteci RS (NUB RS) uBanjaluci.

Postavku je otvorila IrenaSoldat-Vu janovi}, zamjenikministra prosvjete i kulture RS,ko ja je istakla va`nost takvihde{avanja u biblioteci, ko jiukazu ju na vi{estruku mogu-}nost kulturnih instituci ja.

"Postavljanje izlo`be u bibli-

oteci pokazu je da pored iznaj-mljivanja knjiga u ovojinstituci ji mo emo pogledatizanimljive postavke, prisus-tvovati knjièvnoj ve~eri ili tri-

bini na neku va`nu dru{tvenutemu", rekla je Soldat-Vu jano-vi}eva. Vera Marovi}, autorizlo`be, istakla je da postavkaobuhvata plakate Klimtovihreprodukci ja, kao i da ju je pri-premila povodom godi{njicesmrti najva`ni jeg slikara aus-trijske secesi je s istan~animsimbolisti~kim stilom.

Prema njenim ri je~ima, ìvotGustava Klimta podudara sesa zlatnim dobom Be~a, te da

je to bilo vri jeme umjetni~keobnove i umjetni~kog bunta,

kao i ra|anje modernizma.Be~ka zanesenost erotikomna{la je u Klimtu velikog pje-snika.

N.Vr.

Prepuna dvorana Sloven-skog narodnog gledali{}a je20-minutnim ovaci jama poz-dravila u~esnike predstave"Evropa danas" i reìseraHarisa Pa{ovi}a.

Premi jeri su prisustvovali iSredo je Novi}, ministar civilnihposlova BiH, Majda [irca, mi-nistrica kulture Sloveni je, Ne-

boj{a Bradi}, ministar kultureSrbi je, i Branislav Mi}unovi},ministar kulture Crne Gore, tekao i neke od najzna~ajni jihosoba iz politi~kog, poslovnog ikulturnog establi{menta u Slo-veni ji, te mnogobrojni gosti izHrvatske i Srbi je.

"Premi jera 'Evrope danas' u

Mariboru bila je veliki umjetni-~ki doga|aj u regionu, ali tako-|e imala je svo je velikopoliti~ko i kulturolo{ko zna~e-nje", rekao je Ismar Hadìab-di}, izvr{ni producent "EastWest Centra" Sara jevo. D.P.

Banja lu~ki multipleks"Palas" i "Nezavisne novi-ne" poklanja ju ~itaocimadva puta po dvi je ulazniceza dana{nju pro jekci ju fil-ma "Gnomeo i Juli ja 3D" uterminu od 15.30. Animirana obrada [ekspiro-

ve drame je najve}a ljubavnapri~a ikad ispri~ana o vrtnimpatuljcima. Juli ja je divna,nje`na, klasi~na ljepotica.Mjesto joj je na fontani, nosiplasti~nu crvenu ruù, a naj-bolja joj je pri jateljica àbaNanet, ko ja je opsjednuta ro-mantikom. Juli ja je borbena inezavisna i ni je ro|ena zato da

bi ìvjela na pi jedestalu. @udiza tim da zaprlja ruke u vrtuza jedno s drugim crvenim pa-tuljcima. @eli dati svoj dopri-nos, ali otac joj ne dopu{ta dasi|e jer se bo ji da bi se moglaokrhnuti. Zainteresovani mo-gu da se jave redakci ji "Neza-visnih" na broj telefona051/331-803.

N.Vr.

23Scena

Klimt u NUB RS

oduvek volela {okantno i bespri-zorno. Glave su odsecane na trgov-ima i ve{tice su spaljivane uzmnogo publike, ko ja se neretkosme jala tome, zabavljala se, usputne{to i gricka ju}i.

NN:Nakon {to ste dobiliNIN-ovu nagradu je-

dnom prilikom ste izjavili: "Sva-ko treba da radi ono {to najboljeume da radi, ili bar ono u ~emumoè da da svoj maksimum".Smatrate li da ste djelom "Ono{to oduvek èli{" postigli svojmaksimum?

]IR JANI]: Smatram daimam prepoznatljiv "rukopis" jo{od svo jih "Pisama iz [pani je" iprvih pripovedaka i da se u momnovom romanu taj rukopis tako|eprepozna je. Ne posto ji egzaktnikriteri jum za vrednovanje knjiè-vnih tekstova, prema tome, ja neznam da li }e moj novi roman boljeili brè do}i do ~itala~ke publike.[tavi{e, mislim da ne}e, jer je posvom sadràju i kompozici ji, teìod prethodnih. S druge strane, uve-

rena sam da kvalitativno ni je ni bo-lji ni gori. Ho}u da kaèm da pi{u}ii prevode}i verovatno da jem svojmaksimum, {to ne zna~i da je toneka uzlazna lini ja. Sve u svemu,ne izdva jam ovaj roman od ostalih,on je naprosto mo je najnovi je os-tvarenje.

NN:S obzirom na to da jesve vi{e èna romano-

pisaca ko je sta ju rame uz ramesa mu{karcima, ali da ne

b i

bilo kakve-takve ravnopravnostipo javlju je se po jam "ènsko pi-

sanje". [ta Vi mislite o tome iposto ji li "ènsko pismo" ili"mu{ko pismo"?

]IR JANI]: Dok sam pisalapoezi ju, niko ni je obra}ao pa`njuna moj pol, iako su katkad govorilida pi{em "mu{ki", kao da mi timeude lju ju nekakav kompliment.Smatram da je pol datost, isto kao i

jezik u kome sam ro|ena, ili ~inje-nica da sam iz Beograda, Srpkinja,Evropejka. Posto ji knjièvno pismoi petpara~ka literatura, jednako me-|u ènama i me|u mu{karcima.Budu}i da sam dva puta dobila na-gradu "@ensko pero" mnogo samgovorila o tome i obrazlagala ~inje-nicu da je ova podela bespredme-tna i la`na. Tabori su potrebniosrednjim piscima, a ja se ne mirimsa bilo ko jim vidom "getoizaci je".

NN:Kako biste oci jeniliknjièvnu scenu u

Srbi ji, posto ji li danas ona pravaknjièvna kritika?

]IR JANI]: Kul tura, pa iknjièvnost, nekad su bile dotirane,da bi se danas na{le na brisanomprostoru, prepu{tene zakonima tr i-{ta. To je pogubno za pismenost natakozvanim malim jezicima. Naro-~ito trpe poezi ja i esej. U kriticinam nedosta ju tuma~enja teksta i

autoriteti. Kritika se svela napuko procenjivanje, po

novinama i uìri jima, ~ast

izuzecima.

[okantnoMasa je odu vek

volela {okantnoi besprizorno

Smatra da imaprepoznatljiv

rukopisu srpskoj

knjiè vnosti

"Evropa danas"osvo jila publiku



2418.2.2011.Scena

IN MEMORI AM Preminuo glumac Predrag Vu{ovi}

Bla ènka LE JI]

Poznati hrvatski glumacPredrag Vu{ovi} premi-nuo je ju~e u ~etiri sata i40 minuta u zagreba-

~koj Klini~koj bolnici "Sestremilosrdnice" od posljedica mo-`danog udara, ko ji je doìvio unedjelju nave~e.

Pedesetjednogodi{nji glumac,ko ji je u vrlo te{kom stanju prevezenu bolnicu, sve vri jeme bio je u komi.

Lj eka ri su odmahsaop{tili da je paci jent vitalnougroèn, u dubokoj komi, te da sebori za ìvot.

Vu{ovi} je zbog iscrpljenosti

dugo bio na bolovanju, a na poslusu ga mi jenjale kolege.

Mo`da ni udar navodno jeizazvan ugru{cima iz jetre, jer

je talentovani glumac duè vrijeme bolovao od ciroze jetre, aimao je i hepatitis C.

Sve te njegove zdravstveneprobleme izazvao je alkohol, komese godinama odavao i zbog ko jeg

je u ljeto 2009. godine glumac do-ìvio i saobra}ajnu nezgodu sa mo-torom.

Poznati glumac ro|en je 29.

avgusta 1960. godine u Kotoru.Osnovnu i srednju {kolu zavr{io jeu Dubrovniku.

Od 1979. godine stano-vao je u Zagrebu, gdje je poha|ao

Akademi ju dramskih umjetnosti.Od 1996. godine bio je stalno

zaposlen u zagreba~kom Grad-skom dramskom kazali{tu "Gavel-la" kao glumac.

Gluma~ku kari jeru zapo~eo jeu po zori{tu "Mali Marin Drì}"1972. godine ulogom Toma So jerau i stoimenoj predstavi, u reìji

Krunoslava [ari}a.Gledaoce u Hrvatskoj, ali i {ire,

osvo jio je svo jim {armom i humo-rom, a posljednjih godina igrao je useri jama "Bitange i princeze", gdje

je glumio Gazdu, "Stipe u gostima"te "Odmori se, zasluìo si".

Osim u seri ja ma ,glumio je i u predstavama: "KraljUbu", "Mu{ica", "Onaj ko ji govori

da, onaj ko ji govori ne", "Lov nabljedolikoga", "Dundo Maro je"…Vu{ovi} je ostvario i filmske

uloge u ostvarenjima: "Putovanje uVu~jak", "Dvi je karte za grad","Kako je po~eo rat na mom oto-ku", "Posljednja volja", "Bogorodi-ca", "Mar{al" i "Nebo, sateliti"…

Gazdaizgubiobitku

#Lp!lp!j!ev!ip!wj#!)3122*#Cfm!mb!Cj!po!ej!ob#!)3122*#83!eb!ob#!)3121*#_p!wkfl!jtqpe!tup!mb#!)311:*#V!{f!nmkj!•v!ef!tb#!)311:*#Nf!ubt!ub!{f#!)311:*#Oj!kf!lsbk#!)3119*#Dswf!op!j!dsop#!)3117*#Mj!cfs!ubt#!)3117*#Evi!v!np!•wb!sj#!)3117*#Mp!qp!wj!qswf!lmb!tf#!)3116*#Qv|!~b!Cjt!usb#!)3116*

#Ev!hb!nsb!•ob!op~#!)3115*#Ep!lups!mv!ept!uj#!)3114*#Jo!gf!ldj!kb#!)3114*#Twkf!ep!dj#!)3114*#Nj!|p!mpw!lb!Xbm!ub!Ej!tofzb#!)3114*#Of!ebp!Cph!wf!~fh!{mb#!)3113*#Fo!lmb!wb#!)3113*#Lsb!mkj!db!op!~j#!)3112*#Qp!tmkf!eokb!wp!mkb#!)3112*#Bo!uf!tf!wsb!~b!lv!~j#!)3112*#Kf!mj!kb!top-!qsj!kb!uf!mkv@#!)3111*#Of!cp-!tb!uf!mj!uj#!)3111*#Tsdf!oj!kf!v!np!ej#!)3111*#_f!uwf!sp!sfe#!)2:::*#Nbs!|bm#!)2:::*#Cp!hp!sp!ej!db#!)2:::*#Lbe!nsuwj!{b!qkf!wb!kv#!)2::9*#Usj!nv!|lbs!db!Nf!mj!uf!Ahb!okfs#!)2::9*#Cp!aj~!v!Cf!•v#!)2::8*#Lb!lp!kf!qp!•fp!sbu!ob!npn!pup!lv#!)2::7*#Oju!lp!tf!of!~f!tnj!kb!uj#!)2:96*#Ewj!kf!lbs!uf!{b!hsbe#!)2:95*

Koma: Pedesetjednogodi{njiglumac, ko ji je u vrlo te{komstanju pre vezen u bolnicu, sve vri jeme bio je u dubokoj komi

Fil mske ulo ge:

#Qf!sj!gf!sj!kb!djuz#!)3121*#Uj!up#!)3121*#Tuj!qf!v!hpt!uj!nb#!)3119!.!311:*#Uv!aoj!cp!hb!ub|#!)3119*#Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb#!)3118*#Mv!eb!lv!~b#!)3117!.!3118*

#Penp!sj!tf-!{b!tmv!ajp!tj#!)3117*#Djn!nfs!gsbk#!)3117*#Cv!nf!sboh#!)3117*#Cj!ubo!hf!j!qsjo!df!{f#!)3116!.!3121*#Op!wp!ep!cb#!)3113*#Qv!up!wb!okf!v!Wv!•kbl#!)2:97*

Tele vizijske uloge:Uzrok

Mo`dani udarna vodno je izazvanugru{cima

iz jetre

AlkoholZdravstveneproblemeizazvao mu jealkohol, komese godinamaoda vao

Vu{o vi} je zbogiscrpljenosti

ve} dugo biona bolo vanju

Glumac jeduè vri jemebolo vaood ciroze jetrei hepatitisa C

U seri ji"Bitange iprinceze"glumioGazdu



25Scena

Glu mica Dèsika Albaobjavila je da je u drugomstanju. Ona i njen suprugKe{ Voren ve} ima ju dvogo-di{nju k}erku Onor.

"Mislila sam da svratim ipre nesem vam uzbudljivevijesti - Onor }e postati stari jasestra", napisala je 29-godi{njaglumica na svom profilu naFacebooku.

Dèsika Alba je imala ulogeu filmovima "Upoznajte maleFokerove", "Grad grijeha","Ma~eta", "Dan zaljubljenih","Ubica u meni", "Ljubavni gu-ru", "Medena" i seri jalu "Fan-tasti~na ~etvorka".

Koverta u ko joj sekri je kartica s imenom dobi-tnika "Oscara" dobila je noviizgled za ovogodi{nju, 83. do-djelu nagrada Ameri~ke fil-mske akademi je 27.februara. Akademi ja je saop{tila da je

odlu~ila da posli je 70 godinazami jeni obi~ne bi jele kancela-

rijske koverte speci jalno dizaj-niranima.Nove koverte su od zlatnog

papira ko ji se preliva u duginimbo jama sa vodenim pe~atima uobliku statuete "Oscara". Unu-tra{nja strana koverte je odsvjetlucavog crvenog papira,

tako|e ukra{enog "Oscarima".Ime dobitnika je {tampano na

debeloj lakiranoj kartici, a ko-verta }e biti ukra{ena i crvenimpe~atom i ma{nom.

Po{to samo ra~unovo|e izspeci jalizovane firme "Pri-cewaterhouseCoopers", ko ji

prebro java ju glasove, zna juunaprijed imena dobitnika, di-zajner Mark Fridlend je spre-mio kartice s imenima svihnominovanih.

Fridlend je rekao da vjeru jeda }e ra~unovo|e poci jepati vi-{ak kartica.

Banjalu~ki "Demofest" }eove godine, pored najboljegdemo benda u regionu, oda-brati i najperspektivni ji ba-njalu~ki bend, ko jem }epripasti i nov~ana nagrada uiznosu od 1.500 evra.

Svi banjalu~ki bendovi moguse pri javiti na konkurs od 15.februara do 1. juna. Pravo u~e{-}a ima ju svi bendovi i solistiko ji ìve i rade u Banjaluci, a~i ja muzika je iz domena popa,roka, hip-hopa, R'n'B ili pripa-da ju}ih anrova.

Proces pri javljivanja podra-zumi jeva slanje kratke prezen-taci je benda, ko ja }e sadr avatibiografi ju, diskografi ju, nabro-

jane koncerte, te prezentaci jumedijske promoci je benda iprate}e pismo u ko jem }e bend

objasni ti za{to ba{ oni za-sluùju da ponesu titulu najper-spektivni jeg banja lu~kogbenda. Treba poslati i autorskimateri jal s pripada ju}im teksto-vima i fotografi ju benda. Nave-deni materi jal potrebno jespremiti na CD i poslati naadresu AquariusOgilvy, Sken-dera Kulenovi}a 91 s nazna-kom "Za najper spektivni jibanjalu~ki bend". Osnovni kri-teri jumi na osnovu ko jih }e or-ganizator odlu~iti o tome ko jibend }e osvo jiti nagradu sukvalitet muzike, originalnost idoprinos ko ji takav autorski radmoè da ostvari u muzi~kojkulturi. Nagrada }e biti uru~enana festivalu ko ji }e se ove godi-ne odr ati od 27. do 30. jula natvr|avi Kastel u Banjaluci.

Dèsika Alba trudna

"Demofest"bira najbolje

ZlatoNo ve ko vertesu od zlatnogpapira ko jise preli va uduginimbo jama

Ve~e sa Tihomirom Stani}emD. KONDI]

Srpsko prosvjetno i kultur-no dru{tvo "Prosvjeta" iz Ko-zar ske Dubice preksi no} jeorganizovalo ve~e sa TihomiromStani}em, glumcem i osniva~emproducentske ku}e "Balkan fil-ma".

Dubi~ani su imali priliku dauìva ju u portretu glumca ko ji imse kroz gluma~ki nastup obratio.On je svo jim sugra|anima ispri~aosvoj ìvotni gluma~ki put.

"Za Kozarsku Dubicu me veèdetinjstvo. Godinama sam ovde za-drào bliske kontakte sa nekim lju-dima i nisam nikakve nepri jatnostiili nepri jateljstvo doìveo ili video.Srda~nost i pri jateljstvo sam za-drào sa pri jateljima iz detinjstva isrednje {kole i dobro se ose}am

ovde. Drago mi je {to je mo ja maj-ka ovde i {to je svedok ovih de{a-vanja", rekao je Stani}.

On je podsje tio da je film"Turne ja" ko ji je sniman na ovimprostorima dobio vi{e nagrada name|unarodnim festivalima, kao i

omnibus "Neke druge pri~e" i na- javio da }e ove godine po~eti sni-manje filma "Falsifikator", ~i ja suosnova doga|a ji iz njegovog dje-tinjstva. Pored toga, Stani} isti~eda mu je velika èlja da snimi filmo Jasenovcu, te da je to u planu jerupravo to je razlog {to je po~eo dase bavi kinematografi jom.

Majka Tihomira Stani}a Gra-na Stani} istakla je da je ponosnana svog sina ko ji je oduvi jek, kakokaè, èlio da bude glumac.

Mile Zelji}, predsjednik SP iKD "Prosvjeta", ko je je organizo-valo druènje sa glumcem je ista-kao da u programu rada dru{tvaima ju predvi|ene susrete sa umje-tnicima sa podru~ja op{tine, te da

je jedan od poznatih umjetnika izKozarske Dubice svakako TihomirStani}.

DjetinjstvoZa KozarskuDubicu me veèdetinjstvo,rekao Stani}

Mirsa da LINGO

Dva dana Festivala "Sara-

jevska zima" posve}enasu Semjuelu Beketu, je-dnom od najzna~ajni jih

dramskih pisaca.Tako je pozori{na publika na

sceni Narodnog pozori{ta Sara jevo ju~e imala priliku vidjeti predsta-vu "Malone umire: Tada", ave~eras je na repertoaru ko-mad "Sretni dani".

Obje predsta ve,ura|ene po djelima slavnogirskog pisca, reìrao je Gra-dimir Go jer, a izvode ih an-sambli Bosanskogkulturnog centraTuzla i Grad-skog pozori-

{ta Ohrid.

Go jer ka e da je pro{la godina,

kada je u pitanju njegov rediteljskiizraàj, bila u znaku Beketa i DanilaKi{a.

"Odlu~io sam se za triBeketova djela; 'Malone umire', ro-manu ko ji sam adaptirao, malomdramskom tekstu 'Tada' ko ji sam

spo jio sa 'Malone umire' i pos-tavio na scenu Bosan-

skog kulturnog centraTuzla i komad 'Sre-tni dani', ko ji samreìrao u malompozori{tu u Ohridu.Beket mi je bio naj-

bolji izbor j e r

sam htio preslikati situaci ju u ko jojsmo sad mi u BiH, ali i ci jeli svi jet.Vlada jedno bezna|e, jedno preta-pokalipti~no stanje", rekao je Go jerposebno istaknuv{i doprinos gluma-ca u tim predstavama.

"Sva ljepota ovih koma-da je u gluma~kom izraà ju. Uovim predstavama napravio sam

odli~an i ranzolik gluma~ki ansam-bl. U 'Malone umire: Tada' igra juglumci iz Tuzle i Banjaluke, a upredstavi 'Sretni dani' igra bra~nipar Jasmina Bilalovi} i Goran Sto-

janovski", dodao je Go jer.Makedon ski glumac Goran

Sto janovski kaè da mu je posebnozadovoljstvo bilo igrati u predstavi"Sretni dani" i da ovaj Beketov ko-mad za teatarsku scenu u Ohriduima posebno zna~enje, jer su posli jete izvedbe, nakon 57 godina, u tomgradu dobili pozori{te.

U okviru "Sara jevske zime" ju~er je u Turskom kulturnom cen-

tru otvorena izlo`ba fotografi jaMehmeta Gunjeli ja, turskog foto-grafa.

"Ove crno-bi jele foto-grafi je nazvao sam 'Ri je~i ljubavi' ina ko jima je svi jet mistike - sufizmaprikazan na apstraktan na~in. Put doBoga u sufizmu je pun te{ko}a.Dervi{i prikazu ju na simboli~an na-~in taj put kroz semu ili okretanje",rekao je Gunjeli.

I poljski film "Alfred [re jer",autorice Margarete Sadi, predstav-ljen je ju~e publici "Sara jevske zi-me".

Film govori o devedesetogo-di{njem Alfredu, Jevre ju iz Poljske,ko ji je pro{ao njema~ke logore uDrugom svjetskom ratu, a ko ji se isad bavi muzikom i ima glas kao

mladi}.

F O T

O N

N

Dva dana

za Beketa

P r e d

p u b l i k o m

" Sa ra j e v s k e

z i m e " p r e d s ta v e

" S r e t n i da n i "

i " Ma l o n e u m i r e : Ta da "

Bezna|e: Beket mi je bionajbolji izbor jer sada u BiH ici jelom svi jetu vlada bezna|e,kaè Go jer

GlumciU "Maloneumire: Tada"igra ju glumciiz Tuzle iBanjaluke, au "Sretnimdanima"

bra~ni par

Scena iz predsta ve"Malone umire: Tada"

FOTO NN

Gradimir Go jer

reìrao objepredstave

No vi dizajnko verte za "Oscara"



Sandra VUKI]

Biv{i bubnjar IvanFece Fir~i je diskva-lifikovan iz rialiti{oua "Dvor" zbog fi-

zi~kog napada na pjeva~a Mi-lo{a Bo jani}a. To je ju~epotvrdio portparol riali ti ja"Dvor" Nemanja Josifi jevi}.

Naime, tokom uklju~enja u ri-aliti ju~e u pri jepodnevnim ~asovimapublika je bila u prilici da vidi prvoverbalni, a onda i fizi~ki okr{aj Milo-{a Bo jani}a i Ivana Fecea, nakon ko-

jeg je nekada{nji bubnjardiskvalifikovan iz rialiti ja.

"Ivan Fece Fir~i je dis-kvalifikovan zbog fizi~kog napada

na Milo{a Bo jani}a. Fir~i je diskvali-fikovan odlukom Krunskog savjeta,a o eventualnim sankci jama premanjemu }e odlu~ivati pravni tim Pin-ka. Milo{u Bo jani}u je ukazana prvapomo}, a zatim je preba~en u Urgen-tni centar radi detaljni jih pregleda",navodi se u saop{tenju produkci je s

"ru i~aste televizi je", na ko joj se taj{ou i emitu je.

Sve je po~elo na sastan-ku kada su dvorani trebali da se izja-sne o vladavini Milo{a i Ma jeNikoli}. Fir~i je savjetovao sve dau}ute, a Dragana Tripi} je po~ela dase sva|a s Bo jani}em.

U sva|u se umi je{ao i Fir~i, na{ta je Bo jani} rekao "seljanima" dane sli jede "svog vo|u" jer je ~itao unovinama da je "zlostavljao ro|enusestru".

Fir~i se tada popeo nasto, polio Bo jani}a sokom iz fla{e, aonda bacio fla{u o sto, ko ja je odsko-

~ila i pogodila kralja u glavu.Pjeva~a je fla{a pogodila u pre-

djelu o~i ju, jedno oko mu se nadulo ikrenula je da curi krv.

Bo jani}u je ukazana prva po-mo}, a zatim je preba~en u Urgentnicentar radi detaljni jih pregleda.

Dovoljno je samo prisjetiti se

njihovih sva|a i sukoba s rialiti ja"Farma", pa do}i do zaklju~ka da senjihov odnos ni je promi jenio ni unovim uslovima.

Nekada{nji bubnjarEKV-a se nedavno, kad je njegovoime po~elo da se dovodi u vezu snovim {ouom na Pinku, potrudio daatmosferu u startu u~ini vatrenom.Tada ni je bio siguran da li }e pri-hvatiti ulogu, ali ve} je imao spre-mnu za pjeva~a.

"Pa, je l' zna{ za{to su njegazvali na 'Dvor'? Treba}e im dvorskaluda. A on je ba{ kao stvoren za tuulogu", rekao je Fir~i pri je mjesecdana.

2618.2.2011.Scena

Ljuti nepri jatelji obra~unali su se i u rialiti ju "Dvor"

Bo jani} u Urgentnom,Fir~i diskvalifiko van

Po~etakFir~i jesa vjeto vao sveda u}ute, aTripi}e va jepo~ela dase sva|as Bo jani}em

Napad: Fir~i se popeo na sto,polio Bo jani}a sokom, aonda bacio fla{u o sto, ko ja je odsko~ila i pogodilakralja u gla vu

Fir~i i Bo jani} sesva|ali i sukoblja vali

i na "Farmi"FOTO NN

Bo jani}kralj na"Dvoru"





Svijet818.2.2011.

VA[INGTON - Biv{i ameri-~ki dràvni sekretar Kolin Pauelzahti jeva odgovore od Centralneobavje{tajne agenci je (CIA) idrugih sli~nih slu`bi kako je mo-gu}e da su mu date nepouzdaneinformaci je, ko je su se u slu~a juSAD pokazale kao klju~ne za po-kretanje vojne akci je na Irak.

Pauel se u svom govoru predUN, 5. februara 2003. godine, po-zvao na obavje{tajne podatke o pro-

gramu za biohemijsko naoruànjeSadama Huseina dobi jene od izvorapod imenom "zakrivljena lopta".

Prebjegli Ira~anin ko ji je izja-vom da reìm Sadama Huseina po-sjedu je oru`je za masovno uni{tenjepokrenuo rat protiv svo je zemlje,Rafid Ahmed Alvan al Dànabi,priznao je u intrevjuu "Gardi janu"da je lagao. Njegovo tajno ime bilo

je "fel{ lopta"."Ve} se nekoliko godina zna da

je izvor po imenu 'fel{ lopta' bio upotpunosti nepouzdan. Treba posta-viti pitanje CIA i drugim slu`bamaza{to to ni je bilo poznato pri je nego{to je stavljeno u izvje{taj poslatKongresu, predsjedni~ki govor ostanju naci je i mo je izlaganje predUN 5. februara", rekao je Pauel, a

prenio britanski dnevnik "Dejli tele-graf".

Dànabi je rekao da je u razgo-vorima, pri je svega sa njema~kim,ali i ameri~kim agentima, izmisliopri~e o posto janju mobilnih jedinicasa biolo{kim oru`jem i tajnim fabri-kama hemijskog oru`ja zato {to je"èlio slom ira~kog reìma" od ko-

jeg je pobjegao 1995. godine.

Dànabi, ko ji je 1999. godinezatra io i kasni je dobio politi~ki azilu Njema~koj, rekao je da su njema-~ki agenti, provjerava ju}i njegovepri~e, lako mogli utvrditi da laè, alida mu je ve} 2002. postalo jasno dase njegovi iskazi koriste kao oprav-danje za ve} donesenu odluku oulasku u rat protiv Iraka. (Srna)

TIRANA - Ambasada SAD u Ti-rani upozorila je svo je dràvljaneu Albani ji da budu oprezni, po{to

je opozici ja za danas na javila noveproteste protiv Vlade. Ambasada SAD je na veb sajtu po-

zvala ameri~ke dr avljane da predu-zmu odgovara ju}e mjere, po{to imanagovje{ta ja da }e demonstraci je po-

tra jati nekoliko dana. Vode}a opozi-ciona Soci jalisti~ka parti ja za danas

je na javila nove demonstraci je, nako jima }e ponovo zatra iti od Vladeda podnese ostavku, po{to je "ogrezlau korupci ju i organizovani kriminal".

Vlada odbi ja da podnese ostavku ioptu u je opozicju da na silu poku{a-va da se dokopa vlasti. (Agenci je)

SAD upozorile svo jedràvljane u TiraniKolin Pauel

prozvao CIA

BRISEL - Belgi ja je ju~e, sa249 "neslavnih" dana, potuklasvjetski rekord u neformiranju no-ve vlade, posli je demokratskihparlamentarnih izbora.

Belgi ja je iza sebe ostavila Irak,gdje su, pro{le godine, nesuglasiceizme|u sunitskih i {iitski musliman-skih grupa prevazi|ene nakon 249dana, posli je ~ega je do{lo do formi-ranja vlade, koja je zakletvu poloìla40 dana kasnije.

Me|utim, takva mogu-}nost izgleda veoma daleka u Belgi ji,gdje je kralj Albert Drugi na javioda }e mandat glavnom prego-vara~u za sastav administraci-

je, vr{iocu du`nosti ministrafinansija Didijeu Rejndersu,produìti za jo{ dvije sedmice.

Da novu federalnu vladu ne}ebiti lako formirati bilo je jasno ve}13. juna 2010. godine, odmah poobjavljivanju prelimi-narnih rezultata, poko jima je u fla-

m a n -

skom di jelu zemlje ubjedljivu pobje-du odni jela separatisti~ka Nova fla-manska ali jansa, dok su u ju`nom,valonskom di jelu pobijedili soci jalis-ti.

Iako se, dakle, o~ekivalo ozbi-

ljno natezanje izme|u Flamanaca iValonaca, na {ta su Belgi janci ve} na-vikli posljednjih godina, niko ni jeo~ekivao da }e Belgi ja sa punih 249dana bez vlade oboriti i evropski re-kord ko ji je postavila Holandi ja, ko ja

je 1977. bez vlade bila 208 dana.Od izbora do sada odr ano

je vi{e od 80 sastanaka u poku{a ju dase postigne dogovor i rje{enje o for-

miranju nove vlade, ali su posljednjipravi pregovori, na ko jima su u~es-tvovali predstavnici svih va`nih stra-naka, odràni jo{ po~etkomseptembra. Zastoj u pregovorimaizme|u frankofonskih i flamanskihstranaka po ja~ava bo jazan od mogu-}e podjele zemlje. Desetine hiljadaBelgi janaca iza{le su kra jem pro{log

mjeseca na ulice, protestu- ju}i zbog nemogu-}nosti politi~kih

parti ja da seve} sedam

mjeseci dogovore o formiranju novevlade. Organizatori protesta pod nazi-vom "Sramota: nema vlade, nema ve-like zemlje" rekli su da se u Briseluokupilo oko 50.000 ljudi, dok je polici-

ja tvrdila da je na ulice iza{lo oko34.000.

Senator iz reda soci jalistaMarlen Temerman, ko ja jei ginekolog, pozvala je to-

kom ovog mjeseca supru-ge svih parlamentarnihposlanika da uskratesvo jim partnerima se-

ksualne odnose dokne bude postignut

dogovor o vla-da ju}oj koalici- ji. (Agenci je)

NESLAVAN REKORD ZVANI NOG BRISELA

Belgi ja svjetski{ampion bez vlade

Rat u Iraku

Gnje van zboglaì prebjeglogIra~anina ko jamu je plasiranakao pouzdanainformaci ja

U svom go voru pred UN,5. februara 2003,pozvao se na neistinu

F O T

O N

N

FLAMANSKI SJEVER,

nekada ruralan isiroma{an, tokomposljednjih deceni ja jeveoma prosperitetan

Potu~en Irak: Sa ju~e na vr{enih 249 dana bez vlade, s trona je svrgnula Irak, u ko jem je nakonistog perioda do{lo do dogo vora sunita i {iita

ZEMLJA I BROJDA NA BEZ VLA DE

(DA NAS)

VALONSKI JUG,ko ji je nekadabio industrijskimo}an region, ve}deceni jama je ute{koj recesi ji

BELGIJA

250IRAK

249HOLANDIJA

208

Lp!mj!lp!kf!tj!uv!bdj!kb!p•bk!.ob!qp!lb!{v!kf!j!qsj!kf!emphqp!mj!uj!lp!mp!hb! Sp!cfs!ubNov!lj!ob!eb!qp!tsf!ep!wb!.okf!v!nf!}vt!usb!ob!•ljnqsf!hp!wp!sj!nb!qsfv!{nfof!lj!tusb!oj!nf!ej!kb!ups/Qsf!emp!ajp!kf!Nbs!uj!kb!Biuj!.tb!sj!kb-!cjw!|fh!qsfe!tkf!.eoj!lb!Gjo!tlf-!lp!kj!kf!wf~qp!lb!{bp!twpk!ub!mf!obu!vOb!nj!cj!kj!j!ob!Lp!tp!wv-lb!lp!hb!kf!pqj!tbp!ubkqsp!gf!tps!tb!Ibs!wbs!eb/Vmp!hb!pwph!nf!ej!kb!up!sbcj!mb!cj!eb!pmb!l|b!sb{!nkf!.ov!nj|!mkf!okb!j!tuwp!sj!qp!.es |l v! k b!wopt!uj! {b

lpn!qsp!njt/

Pomiritelj Ahtisari

Koliko god spa jao, Brisel jo{ vi{e di jeli Belgi jance

FOTO BETA



39Svijet

TRIPOLI, MANAMA - Naj-anje osam osoba je izgubilo ì-t u Libi ji, odnosno Bahreinu,je su i ju~e nastavljeni soci jalnimiri.

Talas nezadovoljstva u arap-om svi jetu ju~e je eruptirao u Li-i, a centar pri jestonice Bahreina,

gdje se nalaze i tenkovi, sve vi{epodsje}a na bojno polje.

Libijski demonstranti iza{lisu ju~e na ulice ~etiri grada, protes-tu ju}i protiv Vlade, a po jedini opo-zicioni izvori tvrde da subezbjednosne snage ubile ~etvoriculjudi iz snajpera. Organizaci ja za

za{titu ljudskih prava "Hjuman rajtsvo~" saop{tila je da je polici ja uhap-sila najmanje 14 demonstranata.

Oni su digli glas protiv Vlade,ali ne i predsjednika Moamera Ga-dafi ja, ko ji je na vlasti ve} ~etiri de-ceni je i ko ji je na javio da }e sepridruìti demonstraci jama.

L i b i j s k iaktivista Fat-hi al Varfali,predsjednikLi bi jskogk om it e taza istinu ipravdu, ka-zao je da je usri jedu nave~eu gradu Bejdi ubi-

jeno najmanje 11 ljudi ida je veliki broj povri je|en.

Opozicioni veb sajtovi iantireìmski aktivisti saop{tili su da

je do nereda do{lo posli je {etnji u~etiri libijska grada na, kako su gademonstranti nazvali, "Dan bi jesa",po uzoru na nedavni soci jalni bunt uTunisu i Egiptu. Organizatori suproteste sazvali putem sajtova zadru{tveno umreàvanje.

êtiri osobesu poginule, avi{e destina jepovri je|eno u ju ~e ra {njimsukobima po-lici je i demon-

stranata uManami, a na

ulicama pri jestoni-ce Bahreina ju~e su se

prvi put po javili tenkovi.

Polici ja je suzavcem i pendre-cima rastje rale demonstrante sa gla-vnog gradskog Trga bisera nako jem oni od ponedjeljka traè kor-

jenite politi~ke promjene. Demon-stranti traè vi{e politi~kih sloboda ismanjenje utica ja sunitske vlada ju-}e porodice na dono{enje odluka ipostavljanje visokih zvani~nika utoj ve}inski {iitskoj zemlji.

Poli cij ska vozila saupa ljenim rotacionim svjetlimaokruìvala su ju~e Trg bisera, a naulice ko je vode ka trgu postavljena

je bodljikava ìca. Ulice su prekri-ve ne razbi jenim staklom, kanisteri-ma od suzavca i drugim otpadom.

U Bahre inu, stije{nje nomizme|u velikih i mo}nih susjeda,sunitske Saudijske Arabi je i {iitskogIrana, ukotvljena je ameri~ka Petaflota. (Agenci je)

demonstrante

Ta la s

n e za d o v o l j s t va

u a ra p s k o m

s v i j e t u s e { i r i

Tenko vima na

Libi ja i Bahrein: Narodni bunteruptirao u Libi ji, a centar

pri jestonice Bahreina, gdjese nalaze i tenko vi, sve vi{e

podsje}a na bojno poljeTwshov!uj!uv!ojt!lj!qsfe!.

tkf!eojl![jo!fm!Bcj!ejocfo!Bmj!ep!cjp!kf!np!.aeb!oj!vebs!j!ob!mb!{j!tf!vlp!nj-!pckb!wjp!kf!kv!•fgsbo!dvt!lj! eof!wojl#Npoe#/!Cfo!Bmj!kf!qsj!.nmkfo!v!tqf!dj!kbm!ov!cpm!.oj!dv! {b! tb!vejk!tlfqsjo!•f!wf!v!Eaf!ej!j!okf!.hp!wp!tub!okf!kf!#{b!csj!.okb!wb!kv!~f#-!qj!|f!m jtu/[cph!cf{!ckf!eop!tojisb!{mp!hb!v!cpm!oj!dv!kf!qsj!.nmkfo!qpe!mb!aojn!jefo!.

uj!uf!u pn- ! b ! o kf !hp!wbtv!qsv!hb!Mfk!mb!cfo!Bmj#oj!kf!wj!|f!qp!sfe!okf!hb#/

Ben Aliu komi

Tv!lp!cj!bo!uj!wmb!ej!oji!tob!hb!j!qsjt!ub!mj!db!sf!aj!nb-!v!lp!kj!.

nb!kf!qf!up!sp!mkv!ej!qp!wsj!kf!}f!op-!b!qp!mj!dj!kb!kf!jtqb!mj!mb!of!.lp!mj!lp!ij!ub!db!v!wb{!evi-!obt!ubw!mkf!oj!tv!kv!•f!v!Kf!nf!ov/Plp!3/111!ef!npo!tusb!ob!ub-!vhmb!wopn!tuv!ef!ob!ub-!vqv!.uj!mp!tf!lb!hsbe!tlpn!ushv!v!qsj!kft!up!oj!dj!Tb!oj-!hekf!tv!tftv!tsf!mj!t!Wmb!ej!ojn!qsjt!ub!mj!db!nb/![b!eb!obt!kf!{b!lb!{bo#nj!mj!po!tlj#!tlvq!v!twjn!hsb!ep!wj!nb!qsp!ujw!qsfe!tkf!eoj!lb

Bmj!Bc!ev!mb!ib!Tb!mf!ib-!lp!kj!kf!ob!wmbt!uj!43!hp!ej!of/

Jemen ne miru je

Bodljika va ìcaNa ulice ko je vode ka Trgubisera u Manamipostavljenabodljika va ìca

entar gla vnog gradaahreina pod opsadom Libijski demonstranti iza{li

na ulice ~etiri grada,protestu ju}i protiv Vlade



Svijet018.2.2011.

. . .Eksplozi je umagacinu munici je

DAR ES SALAM - Najmanje 17 osoba je poginulo, a vi{e od 100 je povri je|eno od ek splozi ja ko ja su u no}i izme|u sri jede i ~et-vrtka odjeknule u magacinu munici je u vojnoj bazi u glavnom gra-du Tanzani je, Dar es Salamu.

Eksplozi je u vojnoj bazi tra jale su nekoliko sati, a stanovnicima je sa-vjetovano da ostanu u ku}ama i da se ne pribli ava ju prozorima.

Vojna baza nalazi se u Gongo la Mbolo, na periferi ji pri jestonice, a ublizini baze ìvi skoro 4.000 ljudi ko ji su morali da potra e skloni{te nastadionu u Dar es Salamu. Eksplozi je su se ~ule u krugu od 20 kilome-tara od vojne baze.

U istoj bazi do{lo je do eksplozi je i 2009. godine, kada je poginulodesetak ljudi. (Agenci je)

. . .Brod potonuo doksu putnici spa vali

HANOJ - Dvanaest ljudi, uglavnom stranih turista, poginulo jeprilikom potonu}a broda, do ko jeg je do{lo sasvim iznenada u zali-vu Halong, kod Vi jetnama.

Broj `rtava je mogao biti i ve}i, s obzirom na to da su putnici spavaliu trenutku potonu}a.Jedan od preìvjelih je rekao da je na brodu nastao potpuni haos, te da

se on jedva uspio spasiti, jer su se spasila~ki ~amci otka~ili sa broda iputnici su bukvalno skakali u more.

Iz vi jetnamske polici je kaù da je brod potonuo za svega pola sata, {to je krajnje neuobi~a jeno. Zvani~nici jo{ ne zna ju {ta je uzrok potonu}a,te da }e to biti utvr|eno daljom istragom. (Agenci je)

UKRATKO

BERLIN - Njema~ki minis -tar odbra ne Karl-Teodor cuGutenberg negirao je ju~e no-vinske izvje{ta je da je prepi-sao veli ke di je lo ve svog

do ktorskog rada za ko ji je2006. na Univerzitetu u bavar-skom gradu Bajro jtu dobi onajvi{e oc jene.

Nj ema ~ki dnevnik "Zido j~ecaj tung" je u svom izdanju zasri jedu pisao da Guten ber go v

doktorski rad sadrì di jelove koji su isti s formulaci jama nekihdrugih autora, pri ~emu se izvorine navode.

"Optu`be jednostavno nisu ta-

~ne. Disertaci ja je u potpunostimoj rad", istakao je Gutenberg."Zi doj ~e cajtung" tvrdi da je

Gutenberg kopirao, ri je~ po rije~, pasus iz novinskog ~lanka idru gog oblika javnog predava-nja, a da pritom ni je objavi o

izvor, dok su ostali tekstovi pri-pisani neta~nim autorima. Uni-verzitet je na javio da }e istraìtioptu`be iznesene u listu.

Gutenberg je od 2002. posla-

nik u konze rva ti vnom blokukancelara Angele Merkel i sma-tran je mogu}im budu}im kandi-da tom za rukovo de}i poloàj.Portparol Merkelove rekao je dakan celar sa zainteresovano{ }uprati ovaj slu~aj. (Agenci je)

NJEMA^KA

Ministarodbrane

demanto vaolaìranje

doktorata

Politika: Vlasni{tvo pri ja vio u sklopukampanje za reizbor gu vernera ûkotkePripremila: Dra ga na RA DU[KI

LONDON - Ruski oligarhRoman Abramovi~ pri javio jesvo ju imovinu, prvi put nakonvi{e od deset godina, otkriva ju}ida posjedu je 16 imanja, sedam

automobila, 22 bankovna ra~u-na, {est kompani ja i fudbalskiklub iz Londona "êlsi".

Abramovi~ je imovinu pri ja-vio u sklopu kampanje za reizborguvernera regiona ûkotka.

Objavlji vanje imovinedio je kampanje predsj edn ikaDmi tri ja Medve deva za borbuprotiv korupci je po{to svi politi~a-ri treba da pri jave svo ja vlasni{-tva.

Spisak na ko jem je, kako jeobjavio britanski "Gardi jan", sa-mo dio imovine Abramovi~a vri-

jedan je oko 13 mili jardi evra, ana njemu je sedam imanja u Veli-koj Britani ji, dva u SAD, tri uFrancuskoj i ~etiri u Rusi ji. U po-sjedu ima i jedan stari folksvagen

golf, a tu su i stotine hiljada kva-drata poslovnog prostora, sedamautomobila, ali i oko 80 milionaevra u{te|evine, ko ji su raspore-|eni na ~ak 22 ra~una u razli~itimruskim bankama.

Kada je konkretno ri je~ oku}ama, onda posjedu je dvi je u

Belgravi ji u Londonu, zatim ku}una jugu Francuske, rezidenci ja uMoskvi, dva imanja u Aspenu,

Koloradu, kao i luksuznu reziden-ci ju na Karibima.

Kada je ri je~ o automobili-ma, onda najvi{e ima novih mer-cedesa i BMW-a, a njihovavri jednost je procije-nj ena na 772.449evra. Pored pome-nutih 80 miliona

na ra~unima, jo{oko 30 milionaima u dionica-ma.

P r o -c j e n j u j ese da sada{-nja vri jednostFudbalskogkl uba "êl-si", osva ja~aLige {ampi-ona, iznosioko 477 mili-ona, {to jeprili~na zara-da ako seuzme u obzirda ga je 2003.

godine kupio za166 miliona evra.Kada se svemu ovome

doda i njegovo indus trijskocarstvo, onda je njegovo sve-ukupno bogatstvo iznosi oko 13mili jardi evra, {to ga ~ini tek pe-tim najbogati jim Rusom.

477.000.000

80.000.000

30.000.000

772.449

Stari golfPosjedu jei jedan starifolksvagen golf

(izraèno u evrima)

VRIJEDNOSTIMO VINE

klub "êlsi"

u{te|e vina

u dionicama

vozni park

16imanja

7automobila

22banko vna

ra~una

6kompani ja

1fudbalskog

kluba

R u s k i o l i ga r h p r i ja v i o i m o v i n u

Abramo vi~

"teàk" 13mili jardi evra

VL A SNIK JE

Tek peti

najbogati jiRus



J{!ckf!hb!wbk!uf!{b!p|!usf!oj!tv!lpc!tbtb!sb!eoj!dj!nb!jmj!tb!ptp!cpn!lp!kbwbt!pcb!wf!{v!kf!ob!pesf!}f!of!vtmp!.wf/!Of!np!af!uf!twj!nb!eb!vhp!ej!uf-

bmj!of!usf!cb!eb!{b!of!nb!sj!uf!qp!{j!uj!wov!tusb!ov!qbs!uofs!tuwbjmj!vmp!hv!lp!kv!jnb!kv!pesf!}f!oj!tb!sb!eoj!dj/!Qp!usf!cob!wbn!kfof!•j!kb!jt!lsf!ob!qp!es|lb!jmj!ptp!cb!tb!lp!kpn!np!af!uf!eb

j{!hsb!ej!uf!ptkf!~bk!qp!wkf!sf!okb!j!fnp!uj!wof!cmjt!lpt!uj/!Qba!mkj!wj!.kf!cj!sbk!uf!esv|!uwp!{b!jo!uj!nop!qp!wkf!sb!wb!okf/!Sb!{nj!tmj!uf!pof!lpk!mb!l|pk!ej!kf!uj-!j{!ckf!hb!wbk!uf!of{!esb!wv!jt!isb!ov/

V!tv!tsf!uv!tb!tb!sb!eoj!dj!nb!ekf!mv!kf!ufqsp!nj|!mkf!op!j!usb!aj!uf!qsb!luj!•oj!kb!skf!|f!.okb!{b!{b!kf!eoj!•lf!ej!mf!nf/!Of!cv!ej!uftv!wj!|f!ob!nf!umkj!wj-!qsf!qvt!uj!uf!esv!hj!nbeb!hp!wp!sf!p!wb!|jn!tqp!tp!copt!uj!nb

jmj!v!wb!|v!lp!sjtu/!Qp!lb!aj!uf!wf!mj!lp!ev!|optu!qsfe!wp!mkf!opnptp!cpn/!J{!ckf!hb!wbk!uf!sj!wbm!tlj!peopt!jmj!#mkv!cb!wof!ab!plf#

lp!kf!wbt!of!qp!usf!cop!sb{!ewb!kb!kv/!_bl!j!lb!eb!nj!tmj!uf!esv!.hb!•j!kf!up!of!usf!cb!eb!wp!ej!lb!tv!qspu!tubw!mkb!okv/!Wb!aop!kfeb!ptkf!~b!uf!qp!{j!uj!wov!jo!tqj!sb!dj!kv!j!lsf!buj!wov!fofs!hj!kv/

Wb!aop!kf!eb!pt!ub!of!uf!ep!tmkf!eoj!vtwp!kjn!ob!nkf!sb!nb-!plp!mj!ob!jnb!ep!.wp!mkop!jo!uf!sf!tp!wb!okb!eb!qp!esaj!wb!|fqp!tmp!wof!jef!kf/!Qp!usv!ej!uf!tf!eb

qsfe!tub!wj!uf!twp!kf!tqp!tp!copt!uj!v!peb!csb!opn!esv|!uwv!job!of!lj!pe!hp!wb!sb!kv!~j!ob!•jo/!Lpo!ub!luj!sbk!uf!ptp!cv!lp!kb!vwb!nb!qpe!tuj!•f!lsf!buj!wov!jo!tqj!sb!dj!kv!j!fnp!uj!wop!{b!ep!wpmk!.tuwp/!Ob!tsf!~v-!ob!mb!{j!uf!tf!v!qsj!mj!dj!eb!tqp!kj!uf!pop!mj!kf!qp!jlp!sj!top!v!sb!{mj!•j!ujn!qsbw!dj!nb/!Ep!csp!esv|!uwp!ekf!mv!kf!qp!.{j!uj!wop!ob!wb!|f!sb!tqp!mp!af!okf!j!lsf!buj!wop!j{sb!ab!wb!okf/

Of!nb!qp!usf!cf!eb!tf!qp!ob!|b!ufmb!lp!nj!tmf!op!v!qp!tmp!wojn!tv!tsf!uj!.

nb-!kfs!jo!gps!nb!dj!kf!j!pcf!~b!okb!lp!.k b! ep!cj!kb !u f! of! q sf e!tubw!m kb!kvhb!sbo!dj!kv!{b!ep!cj!ubl/!Blp!jnb!uf!ep!csf!jef!kf-!qsp!wkf!sj!.uf!okj!ipw!pekfl!v!lsv!hv!tb!sb!eoj!lb/!Qp!usv!ej!uf!tf!ebekf!mv!kf!uf!ep!wp!mkop!{b!op!top!jmj!#of!pep!mkj!wp#!v!esv|!uwvcmjt!lf!ptp!cf/!Ob!wf!ej!uf!qbs!uof!sb!ob!twpk!#mkv!cb!wojj{cps#/![b!jt!ub-!vwj!kfl!qpt!up!kj!ob!•jo!eb!pt!uwb!sj!uf!pop|up!af!mj!uf/![sb!•j!uf!qp!{j!uj!wopn!fofs!hj!kpn/

Blp!tf!qsf!wj!|f!vajw!mkb!wb!uf!vvmp!hv!#ef!avs!oph!lsj!uj!•b!sb#-!qp!usf!.

cop!kf!eb!tf!tv!p•j!uf!j!tb!of!ljnof!hb!uj!wojn!sfb!ldj!kb!nb!lp!kf!tuj!avpe!wb!|ji!tb!sb!eoj!lb/!Of!np!af!uf!vwj!kfl!eb!vuj!•f!uf!obof!•j!kf!nj|!mkf!okf!jmj!qp!ob!|b!okf-!qsj!iwb!uj!uf!sf!bm!of!np!hv!.~opt!uj/!J{!ckf!hb!wbk!uf!tj!uv!bdj!kf!lp!kf!ekf!mv!kv!tv!wj!|f!qsp!wp!.lb!uj!wop!jmj!ptp!cv!lp!kb!of!pe!hp!wb!sb!wb!|jn!fnp!uj!wojnbgj!oj!uf!uj!nb/!Np!sb!uf!jnb!uj!ep!{v!tb!np!lpo!usp!mf!j!pqsf!{b/Qsj!kb!~f!wbn!of!lb!pnj!mkf!ob!{b!cb!wb-!pqvt!uj!uf!tf/

Zabava 318.2.2011.

Qp!of!lbe!kf!uf!|lp!qsj!{ob!uj!mj!•ojqp!sb{!qsfe!tb!sb!eoj!dj!nb-!bmj!ob!ub!.lbw!ob!•jo!ep!cj!kb!uf!op!wv!qsj!mj!lv!ebpt!uwb!sj!uf!twp!kf!ob!nkf!sf/!Wb!|f!jef!.

kf!np!aeb!of!np!hv!eb!{b!aj!wf!v!tuwbs!opt!uj-!cf{!of!•j!kfhqsb!luj!•oph!vt!nkf!sb!wb!okb!j!qp!es|lf/!Qba!mkj!wj!kf!bob!mj!{j!.sbk!uf!op!wf!qp!sv!lf!lp!kf!ep!cj!kb!uf!pe!wp!mkf!of!ptp!cf/!Of!.npk!uf!jhop!sj!tb!uj!of!•j!kf!sj!kf!•j!jmj!fnp!uj!wop!vqp!{p!sf!okftb!np!{b!up!|up!wbn!tf!of!ep!qb!eb!pop!|up!•v!kf!uf/Vtqp!sj!uf!twpk!vcs{b!oj!sj!ubn-!qsj!kb!~f!wbn!sf!mb!ltb!dj!kb/

Nj!np!twp!kf!wp!mkf!vqf!umkb!mj!tuf!tfv!sb!{mj!•j!uf!qp!tmp!wof!tj!uv!bdj!kf-!btb!eb!usb!aj!uf!ep!cbs!j{mb{!jmj!of!lpqsb!luj!•op!skf!|f!okf/!Tb!•v!wbk!uf!qsj!.

tf!coptu!ev!ib-!twb!lj!qsp!cmfn!jnb!qp!ufo!dj!kbm!op!ep!cspskf!|f!okf!qpe!vtmp!wpn!eb!qsj!iwb!uj!uf!of!•j!kj!tb!wkfu!j!qp!{j!uj!.wbo!vuj!dbk/!J{!ckf!hb!wbk!uf!sj!wbm!tlf!peop!tf!jmj!j{of!ob!eofj{mj!wf!mkv!cp!np!sf!v!tv!tsf!uv!tb!cmjt!lpn!ptp!cpn/!Of!lpjnb!twf!wf!~j!vuj!dbk!ob!wb!|f!fnp!uj!wop!sb!tqp!mp!af!okf/!Qsj!.kb!~f!wbn!penps!jmj!sf!mb!ltb!dj!kb/

Blp!tf!wb!|b!ptkf!~b!okb!ob!mb!{fjt!qsfe!hmb!tb!sb!{v!nb-!tj!hvs!op!eb{b!up!qpt!up!kj!j!of!lj!ep!cbs!sb!{mph/Lpo!ub!luj!sbk!uf!ptp!cv!lp!kb!wbt

qpe!tuj!•f!ob!lsf!buj!wop!j{sb!ab!wb!okf!jmj!ob!ep!csp!sb!tqp!mp!.af!okf-!vesv!aj!uf!twp!kf!qp!tmp!wof!jo!uf!sf!tf/!Ptkf!~b!uf!qp!.kb!•b!oj!fnp!uj!woj!{b!opt!v!of!•j!kpk!cmj!{j!oj!j!qsj!kb!wbn!op!wbvmp!hb/!Qp!of!lbe!j!pof!#•v!ef!tof!af!mkf#!np!hv!eb!pt!uwb!.sf-!wb!aop!kf!eb!tuwb!sj!ob!{p!wf!uf!#qsb!wjn!jnf!opn#/!Ob!.mb!{j!uf!tf!v!tkbk!opk!qtj!ip.gj!{j!•lpk!gps!nj/

Of!npk!uf!ep!{wp!mj!uj!eb!wbt!of!lppq!uf!sf!~v!kf!twp!kjn!qp!hsf!|ojnjef!kb!nb!jmj!eb!phsb!oj!•b!wb!wb|

qp!tmp!woj!j!esv|!uwf!oj!vuj!dbk/!Ob!wb!nb!kf!eb!twp!kjn!tb!sb!.eoj!dj!nb!qsf!emp!aj!uf!op!wp!jmj!lp!sj!top!skf!|f!okf-!lp!kf!usf!cbeb!{b!ep!wp!mkj!sb!{mj!•j!uf!jo!uf!sf!tf/!Qp!wsf!nf!op!lbp!eb!hv!.cj!uf!sb!{vn!jmj!tusqmkf!okf!qsfe!kf!eopn!cmjt!lpn!ptp!cpn-lp!kb!•j!oj!oj{!tuwb!sj!lp!kf!wbn!tf!of!ep!qb!eb!kv/!Ekf!mv!kf!uftv!wj!|f!ob!qf!up!v!of!•j!kpk!cmj!{j!oj/!Lpo!usp!mj!|j!uf!twp!kv!jn!qvm!.tj!wov!tusb!ov!qsj!sp!ef/

Wb!|b!qp!tmp!wob!tusb!uf!hj!kb!of!pt!ubw!mkbep!wp!mkop!vckf!emkjw!vuj!tbl!ob!pesf!}f!oftb!sb!eoj!lf!jmj!ob!kf!eov!#vuj!dbk!ov#!ptp!cv/Qsf!pt!ub!kf!wbn!eb!qsj!iwb!uj!uf!of!lp!lpn!.qsp!nj!top!skf!|f!okf/!Qpt!uv!qj!uf!qp!twp!kpktb!wkft!uj/!Of!nb!sb!{mp!hb!eb!qsj!lsj!wb!uf!twp!.

kf!of!sb!tqp!mp!af!okf!qsfe!ptp!cpn!lp!kb!wbt!ep!csp!qp!{ob!kf-qp!usf!cob!wbn!kf!of!•j!kb!jt!lsf!ob!qp!es|lb/!Qp!ujt!lj!wb!okfnptkf!~b!okb!tb!np!qpe!tuj!•f!uf!kp|!wf!~v!ob!qf!uptu/!Ptkf!uj!~f!ufqtj!ip!mp!|lp!pmb!l|b!okf!ob!lpo!jt!lsf!oph!sb{!hp!wp!sb/

Usf!ov!ubl!kf!eb!vcs{b!uf!of!lf!qp!tmp!.wop.gj!obo!tjk!tlf!ep!hp!wp!sf/!Of!qp!usf!.

cop!pemb!af!uf!tj!uv!bdj!kv!lp!kb!qp!•j!okf!ebsf!nf!uj!obt!ub!wbl!qp!tmp!wof!tb!sb!eokf/Qpt!up!kf!ep!hb!}b!kj!ob!lp!kf!of!nb!uf!wf!mj!.

lj!vuj!dbk-!of!lp!esv!hj!jnb!j{!ws|ov!np~!j!pesf!}v!kf!qsb!wj!mb/Qp!usf!cop!kf!eb!ekf!mv!kf!uf!pqv!|uf!oj!kf!qsfe!cmjt!lpn!ptp!.cpn!{cph!cp!mkfh!sb!{v!nj!kf!wb!okb/!Qsf!qvt!uj!uf!twpn!qbs!.uof!sv!eb!jnb!{b!qb!af!oj!kv!vmp!hv!v!cmjt!lpn!lpo!ub!luv/Cv!ej!uf!ep!wp!mkop!qsp!nj|!mkf!oj-!pqvt!uj!uf!tf/

Ep!hp!wps!tb!kf!eopn!ptp!cpnwbt!pcb!wf!{v!kf!ob!pesf!}f!ov!ejt!.

lsf!dj!kv/!Nf!}v!ujn-!wj!jnb!uf!esv!hb!•j!.kf! jef!kf-! ub!lp! eb! pecj !kb!uf! tqp!sf!eov! vmp!hv ! vqp!tmp!wop.gj!obo!tjk!tlpk!tb!sb!eokj/!Ep!csp!sb!{nj!tmj!uf!qsj!kf!of!.hp!|up!qp!wv!•f!uf!op!wj!qp!uf{/!Qbs!uofs!ekf!mv!kf!of!{b!ep!wp!mkopj!•j!oj!wbn!tf!lbp!eb!ns{p!wp!mkop!lp!nfo!ub!sj!|f!wb!|f!{bi!.ukf!wf/!Qp!of!lbe!qsj!af!mklv!kf!uf!j!wj!|f!of!hp!|up!kf!np!hv!~f-lp!sj!hvk!uf!twp!kf!lsj!uf!sj!kv!nf/!J{!ckf!hb!wbk!uf!sb!{mj!•j!uf!wj!ep!wf#qsf!ukf!sj!wb!okb#!jmj!ofv!nkf!sf!optu/!

18.2.Sre}an ro|endan

Itali janski fudbaler Roberto Ba|o|en je 18. februara 1967. godine u

aldonju.Zanimao se za fudbal od rane mlados-

a kada je na jednoj utakmici postigaost golova, zapazio ga je skaut Vi}enca,je je zapo~eo profesionalnu kari jeru82. Igrao je za Fiorentinu od 1985. do90. godine, gdje je postigao kultni statuseliku popularnost kod navi ja~a. Pre{aou Juventus 1990. godine, za tada rekor-ih 19 miliona dolara.

U dresu Juventusa osvo jio je KupEFA 1993. godine i dao dva gola u finalu.

Postao je FIFA igra~ godine i najboljievropski igra~ godine. Osvo jio je naslov

itali janskog {ampiona 1995. godine. Na-kon toga pre{ao je u Milan i ponovo osvo-

jio prvenstvo i time je postao prviitali janski fudbaler ko ji je osvo jio prven-stvo dvi je godine zaredom sa dva razli~itakluba. Kasni je je pre{ao u Bolonju, pa uInter, a do kra ja kari jere igrao je za Bre{u.Njegov broj 10 penzionisan je u klubuBre{a. Za itali jansku fudbalsku reprezenta-ci ju igrao je od 1988. do 2004. godine. Je-dini je Itali jan ko ji je postigao gol na trisvjetska prvenstva.

Na dana{nji dan"Avanture Hakleberi ja Fi-na" prvi put su objavljenena dana{nji dan 1885. godi-ne. Taj satiri~ni roman ame-ri~kog knjiè vnika MarkaTvejna danas se smatra je-

dnim od Velikih ameri~kihromana, a ujedno je i jednood prvih zna~ajnih ameri-~kih djela pisano lokalnim

go vorom i ko je odi{e regi-onalizmom. Gla vni lik, aujedno i pripo vjeda~, je Ha-kleberi Fin, najbolji pri jateljToma So jera, ko ji se po jav-lju je u jo{ dva Tvejno va ro-

mana. Knjiga je zna~ajnazbog svo jih ivih i detaljnihopisa mjesta i ljudi u okoliniri jeke Misisipi.

Roberto Ba|o

1967.

RJE[ENJA IZ PRO[LOG BROJA, VODORAVNO: ZAGLAVAK,UGRADITI, BAGREMAR, OTOVA, KI, TORA, SAJ, BEBA, LIMA,HITRINA, NOI, NO, VINAR, ÎVIJICA, AKADEMIK, RANA, IDA.

TUBOKFJ[V[FUOFPCV[F.UPTUJOF_JN

MJDF!LPKF!SBTQP!.SF]VKF

\QBK[

JNFPENJMB-TLPSP!.TMBWB

TUBSJOB[JW!

[B!DSOPNPSF

FSJEBOJVT)LSBU/*

TPCJDB!OB!CSPEV QMBUOP

BNQBOBFLMBNB!PCMJLVMFULB

UBW!QSJBKBOKVBEB!TVOPHFB\JSFOF

ESABWB!OB

KFWFSVWSPQF

NFSJ_LJJLBSTLJSBWBD

JO]JKB

QP[OBUB\BOUJ^FWBQKFTNB

JNFENJMB-PWJMKLB

FO/!TMJLBS-

WJMJKBNOBQSTOJL LBMV]FSB)NO/*

BT-!TBU

HM/!HSBEKPSEBOB

SU!V!DJLMBEJNB)/UF/P*

FMPUJK

TOPWJ

[BQB!MKF!.OKF

BNQFS

USPKLB!VLBSUBNB

GJDJS!VVMP[JPNP! OJ!.LPNBO.EBOUB

SJKFLB!V!TSCJKJ

SB]JWB_JDJQFMB

MVNJDFNJIJ^!JAJHPO

JCJEFN)LSBU/*J[CPSOBLPNJTJKB)TLS/*

AFOBFSP!ULJ!.

OKB

EBMJKB!VSPEOJNFTNBNB

QSWJ!NJUTLJMFUB_



TV mreà218.2.2011.

PROGRAM PLUS1:/11!Uj!nj-!dsub!oj!gjmn-!1:/21 Bk!spo!lje-!dsub!ojgjmn!1:/41 Gj!gj!21/11 Cb!lv!hbo-!dsub!oj!gjmn-!21/36Cfo21!Bmj!fo-!dsub!oj!gjmn-!21/66 Wjo!lt-!dsub!oj!gjmn-22/31 Tj!sf!of-!dsub!oj!gjmn-!23/11 Jo!ej!kb-!tf!sj!kb-24/11 Qb!mj!bo!}fp-!tf!sj!kb- 26/61 2112!op~-!tf!sj!.kb!27/61!Tqpsu!dfo!ubs- 27/66 Jo!ej!kb-!tf!sj!kb-!29/31Tb!tv!lf-!Oj!okb!sb!uoj!dj-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!31/112112!op~-!tf!sj!kb-!32/11! Bvt!ujo!Qpxfst-34/31!Tqpsu!dfo!ubs- 34/36! Sb!{pu!lsj!wb!okf

ATV 17/6: Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb-!18/11!Upq!|pq-!19/11Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!19/66 Wj!kft!uj-!1:/11!Ujnnz-dsub!oj!gjmn-!1:/21 Jspo!Lje-!dsub!oj!gjmn-!1:/41 Gj!gj-dsub!oj!gjmn-!21/11 Cb!lv!hbo-!dsub!oj!gjmn-!21/36Cfo!Ufo-!dsub!oj!gjmn-!21/66 Xjoy-!dsub!oj!gjmn-22/31!Tj!sf!of-!dsub!oj!gjmn-!22/66 Wj!kft!uj-!22/69Wsf!nfo!tlb!qsp!hop!{b-!23/11 Jo!ej!kb-!tf!sj!kb-24/11 Qb!mj!bo!}fp-!tf!sj!kb-!25/11 Wj!{j!ub-!26/57Wsf!nfo!tlb!qsp!hop!{b-!26/5: Tqpsu!dfo!ubs-

26/61 2112!op~-!tf!sj!kb-!27/61 Jo!ej!kb-!tf!sj!kb-28/61 Lv!mj!obs!tlj!mf!up!qj!tj-!29/31 Tb!tv!lf-!Ojoeabsb!uoj!dj-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!2:/11 BUW!wj!kft!uj2:/46 BUW!tqpsu-!31/11 2112!op~-!tf!sj!kb-!32/11[wj!kf{!eb!np!af|!cj!uj!uj-!33/11!Wf!•fs!okf!wj!kft!uj34/31 Sb!{pu!lsj!wb!okf!!

BEL18/41 33!•b!tb- 19/11!Dsub!oj!gjmn-!19/36!Cfmnp!{b!jl!)S*-!1:/21 Hpn!cpw!dj!.!ekf!•!kj!qsp!hsbn-1:/46 Cjp!hsb!gj!kf;!Cjm!Hfk!ut-!21/31 Vs!mjl!ejw!mkj!of-pcsb!{p!woj!qsp!hsbn-!22/11 Dslwf!oj!lb!mfo!ebs-22/16 Qp!bsp-!tf!sj!kb-!23/11 Wj!kft!uj-!23/21!Lvs!tl-

ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!24/11!Qj!tnp.hmb!wb-qv!up!qjt-!24/56!V!ob!|fn!bub!sv!25/61 Np!cj!mf.fnj!tj!kb!p!bvup!np!cj!mj!nb-!26/11 Wj!kft!uj-!26/21Dslwf!oj!lb!mfo!ebs-!26/26/!Vs!mjl!ejw!mkj!of-!pcsb!{p!.woj!qsp!hsbn- 27/11 Flp!op!nj!lb-!27/41 Lp!sj!kf!oj)s*-!28/16!Cfm!np!{b!jl-!29/11 Cfm!ebo-!jo!gps!nb!uj!.wob!fnj!tj!kb- 29/41!Hpn!cpw!dj!.!ekf!•kj!qsp!hsbn-29/56!Nv!{j!•lj!{je!cz!Ebo!lb!2:/41!Lv!~j!db!vdwj!kf!~v!31/11 Cfm!usj!cj!ob-!32/16 Qp!bsp-!tf!sj!kb-

33/11!33!•b!tb!jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb-!33/46!Gjmn{b!Ij!umf!sb ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!34/46!Cjp!.hsb!gj!kf;!Cjm!Hfk!ut!

RTS17/11!Wft!uj- 17/16 Kv!ubs!okj qsp!hsbn-!19/11 Kv!.ubs!okj!eof!wojl-!19/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!1:/11Cp!mkj!aj!wpu-!tf!sj!kb-!1:/55 V!{esb!wpn!uf!mv-!{b!cb!.woj!qsp!hsbn!21/11 Wft!uj-!21/16 Sb{!hmf!eoj!db-Tj!sj!kb!21/46 Ob!tlsj!wf!op!uf!wp!ejn!nft!up-!pq!.|ufp!csb!{p!woj!qsp!hsbn-!22/11 Wft!uj-!22/16P•bk!of!ep!nb!~j!df-!tf!sj!kb-!23/11 Eof!wojl-!23/36Wsf!nf!tub!okf!ob!qv!uf!wj!nb-!ep!lvn/!qsp!hsbn

23/41 Fwsp!ofu-!23/61!Lbtm-!tf!sj!kb-!24/46! Bwbo!.hbs!eb!ptbn!ef!tf!uji;!Uf!mf!gp!op!nb!oj!kb-!25/26Lv!wb!uj!tsdfn-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!25/41 [b!eokblv!~b!Tscj!kb-!ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!26/11Wft!uj-!26/21!UW!mj!db///!Lbp!tbw!ops!nb!mbo!twfu-27/11 Wft!uj!27/14!Cf!mb!mb!}b-!UW!tf!sj!kb!28/11Eof!wojl!SUW!Wpk!wp!ej!ob!28/31 \ub!sb!ej!uf-!csf-jo!gp-!28/56 Cfp!hsbe!tlb!isp!oj!lb-!29/36 Plp-!jo!.gp-!2:/11 Tmb!hb!mj!db-!lwj{-!2:/41 Eof!wojl!3-

31/16 Nj!sjt!lj!|f!ob!Cbm!lb!ov-!tf!sj!kb-!32/11!Wj!tp!.lj!ob!qpo-!lwj{-!32/56 Wft!uj-!32/61 Eb-!np!aeb-of-!ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn!34/11 Wft!uj-!34/16Lbtm-!tf!sj!kb-!34/61 Eof!wojl-!11/24 \f!sjg-!tf!sj!kb-12/26! Hbs!tj!kb!qswj!lsbk!njt!uf!sj!kf!14/11Wft!uj!14/15 Sf!qsj!{oj!qsp!hsbn!!!!

VIKOM18/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!18/41 Uf!.mf!|pq-!19/11 Qj!tnp.hmb!wb-!qv!up!qjt-!21/41 Uf!mf!.|pq-!22/11 [b!csb!okf!ob!mkv!cbw-!tf!sj!kb!)s*-!23/11Sb!ejp ob UW-!25/11 Isb!ob!j!wj!op-!25/41 Uf!mf!.|pq-!26/11 [b!csb!okf!ob!mkv!cbw-!tf!sj!kb-!27/11 Uf!.mf!|pq-!27/56 Fnj!tj!kb!p!Wj!ub!gp!ov-!29/41 Njt!uf!sj!kfqpt!ub!okb-!obv!•oj!qsp!hsbn-!2:/41 Eof!wojl SUT3-!31/41 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!33/11Hptu!t!qp!wp!epn-!lpo!ublu!fnj!tj!kb-!11/11 Bt!usp!.mp!hj!kb-!12/11 Fspu!tlj!qsp!hsbn0nv!{j!•lj!qsp!hsbn

TV HA JAT17/41! Ep!csp!kv!usp!twj!nb-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn-

19/41 Ib!kb!upw!dj-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!1:/11!Ujnnz-dsub!oj!gjmn-!1:/21 Jspo!Lje-!dsub!oj!gjmn-!1:/46!Gj!gj-dsub!oj!gjmn-!21/11!Cb!lv!hbo-!dsub!oj!gjmn-!21/36Cfo!21- dsub!oj!gjmn-!21/66 Wjo!lt-!dsub!oj!gjmn-22/31 Tj!sf!of-!dsub!oj!gjmn-!22/56 Wj!kft!uj-!23/11 Jo!.ej!kb-!tf!sj!kb-!24/11 Qb!mj!bo!}fp-!tf!sj!kb-!25/11 Ep!.nb!~j!db!Pwb!lp-!25/21 Jtqv!oj!nj!af!mkv-!26/11[wj!kf{!eb!np!af|!cj!uj!uj-!26/61!2112!op~-!tf!sj!kb-27/66!Jo!ej!kb-!tf!sj!kb-!28/67 Tb!tv!lf!.!Oj!okb!sb!uoj!.dj-!{b!cb!wop!tqps!utlj!UW!|pv!)ewj!kf!fqj!{p!ef*-2:/11 Wj!kft!uj!v!8-!2:/41 Tqpsu!!2:/49! Ip!sj!{po!uj-31/11!2112!op~-!tf!sj!kb- 32/11![wj!kf{!eb!np!af|cj!uj!uj-!gj!ob!mf-!|pv!vaj!wp!34/36

TV SA RA JE VO18/11!Tb!sb!kfw!tlp!kv!usp-!21/11 Qsp!hsbn!{b!ekf!.dv-!22/11!Wj!kft!uj-!22/16 Ep!lup!sp!mp!hj!kb-!22/41Gsfk!afs-!22/66 Ep!csf!wj!csb!dj!kf!)s*-!23/41Nv!{j!•ljqsp!hsbn-!24/11 Wj!kft!uj-!24/16 Tb!sb!kfw!ej!tb!okf-ep!lvn/!qsp!hsbn-!24/46 Qvt!uj!nv!{j!lv-!nv{/fnj!tj!kb-!25/21 Lsf!oj!v!qsj!sp!ev-!ep!lv!nfo!ubs!ojqsp!hsbn-!26/16 Cjp!hsb!gj!kf-!ep!lvn/!tf!sj!kbm-

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

HBO 11.10

Ja sam jer smo mi,dok. film

#Kb!tbn!kfs!tnp!nj#!gjmn!kf!lp!kj!pqj!tv!kfqv!up!wb!okf!ob!lp!kf!lsf!~f!Nb!ep!ob-!jt!.usbavkv!~j!ajwp!uf!ekf!df!lp!kb!tv!qpt!ub!mb!tj!sp!.•be!{cph!BJET.b!j!qsf!usqkf!mb!wj!|f!of!hp!|uplbu!lbe!npafnp!j!{b!nj!tmj!uj/

Napad delfina, dok. programJt!usb!hb!p!ob!qb!ej!nb!efm!gj!ob!ob!mkv!.

ef!pu!lsj!wb!eb!poj!oj!tv!vwj!kfl!qsj!kb!ufmk!.

tlb!tuwp!sf!okb!tqsf!nob!ob!jhsv/Tusv•!okb!dj!{b!efm!gj!of!j!ajwp!ujok!tlj!cj!.pmp!{j!pu!lsj!wb!kv!tmpafo!twj!kfu!jo!uf!mj!hfo!.dj!kf-!bhsf!tj!kf!j!esv|!uwf!of!ij!kf!sbs!ij!kf/

Preporu~ujemoBHT 1

17/16!!!Kv!bs!okjqsp!hsbn1:/11!!!Wj!ft!j++!++!!!Nb!b!UW1:/21!! Cb!jn!cb-!dsub!ob!tf!sj!kb1:/2:!!!Nb!b!qsjo!df!{b-!

dsub!ob!tf!sj!kb1:/42 Nj!np!j!_bs!j-!dsu/!tf!sj!kb!1:/47 Twj!fu!ejw!kj!of!1:/52 Nj!ojt!lv!f-!qsp!h/!{b!ekf!dv1:/58!!!Pt!swp!lps!okb!•b-

dsub!ob!tf!sj!kb!!21/26 Qf!•bu-!qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo22/21 Lbs!nf!j!b-!tf!sj!kb!23/11!!!Eof!wojl!223/31 V!Gp!lv!tv24/11!!!Gspk!ep!wb!sj!{oj!db++!++!!!!Nb!b!UW24/41!!!Cb!jn!cb-!dsub!ob!tf!sj!kb24/4:!!Nb!b!qsjo!df!{b-!

dsub!ob!tf!sj!kb24/62 _bs!j!j!Nj!np-!

dsub!ob!tf!sj!kb!24/67 Twj!fu!ejw!kj!of25/12 Pt!swp!lps!okb!•b!25/36 \f!okb!tb!qsb!•p!wkf!lpn-!

ep!lv!nfo!ubs!oj!tf!sj!kbm26/11 Wj!ft!j26/16 Wsf!nfo!tlb!qsp!hop!{b26/21 Ep!j!ob!tvo!db-!tf!sj!kb!27/11 Sf(qv!cmj!lb;!Qp!tb!wj!ob27/41 Tsqtlb!eb!obt!28/16!!!Lbs!nf!j!b-!tf!sj!kb29/11!!!Dswf!oj!cjo!hp29/56 Nb!b!qsjo!df!{b-!

dsub!ob!tf!sj!kb!2:/16 Vqj!ojl- lwj{2:/41 Eof!wojl 3

31/21 Jo!fs!wkv32/11!!!Pqsb!|pv33/11!!!V!qsp!b!{v///33/41!!!Eof!wojl!433/68! Gj!obo!tjk!tlf!op!wpt!j.......!!!Gjm!ntlj!nb!b!po!34/16!!!

Eb!f!ef!wjm11/56!!

Hspg!pe!Npo!f!of!hsb13/46!!!

Sp!cfsu!j!Lmb!b15/21!!!

Qsj!•b!p!Mj!j!bo16/51!!!Nv!{j!•lj!qsp!hsbn

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

RT RS18/11!!!Ep!csp!kv!sp-!

kv!ubs!okj!qsp!hsbn1:/11!!!Wj!ft!j1:/16!!!Hp!tqp!}b!

Cbs!cb!b-!tf!sj!kb21/11 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv21/51 Hbs!j!fme-!

tf!sj!kb!{b!ekf!dv22/16!!Wj!b!Nb!j!b-!

epl/!qsp!hsbn23/11!!!Eof!wojl!223/26!!!Hp!tqp!}b!Cbs!cb!b-!

tf!sj!kb24/16 Pe!hp!wp!j!f!mkv!ej!nb-!

ej!kb!mp!|lb!fnj!tj!kb25/21!!!DTJ;!Nb!b!nj-

jhsb!ob!tf!sj!kb!26/21 Wj!ft!j26/31!!!Dsob!isp!oj!lb-

tf!sj!kb27/41!!!Tqsf!op.tsf!op-!

UW!jhsb!!28/11!!!Gf!ef!b!dj!b!eb!obt28/36!!!F{fm-!

jhsb!ob!tf!sj!kb!!29/31!!!Wj!b!Nb!j!b-!

tf!sj!kb!2:/16!!!Vqj!ojl-

lwj{2:/41!!!Eof!wojl 3

31/11!!!UW!Cjo!hp!|pv32/31!!!Ob!|b!nb!b!lmj!oj!lb-!

tf!sj!kb33/26 Eof!wojl!4!34/11

Usbo!tb!nf!j!db11/56!!!Gf!ef!b!dj!b!eb!obt!)s*12/26!!!Eof!wojl!4!)s*13/11!!!Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!

{b!tv!cp!v

GJMN

FTV 17/11

Of!qp!{ob!b!usj!p!hj!b19/11!!!Vesj!nv!|lj-

upl!|pv1:/11 Ekf!•j!f!

jo!f!b!luj!wof!sb!ej!poj!df21/11!!!Ewps22/11 Wb!fo!j!ob22/61!!!Uv!jtu!qp!ou23/11!!!Jo!p!upq23/21!!!Djuz23/36!!!Tf!o!fme-

tf!sj!kb24/11!!!Ewps24/41!!!Hsboe

ij!p!wj25/11!!!Jo!p!upq25/21!!!Nkf!|p!wj!j!csbl-!

tf!sj!kb26/11!!!Mp!b-

tf!sj!kb26/61!!!Jo!p!upq27/11!!!Wb!fo!j!ob-!

tf!sj!kb!28/11 Ewps29/11 Jo!p!upq

29/31!!!Uv!jtu!qp!ou29/36!!!Mkv!cbw!v!{b!f!}v-!

2:/26!!!Djuz2:/36!!!Lv!lv!Wb!tb-!

tf!sj!kb!

31/11!!!Ewps-sj!bmj!uj-!qsf!hmfe!eb!ob!

31/56!!!Cj!bk!f!twpk!iju-!ob!sp!eob!)qsj!kf!emp!{j*

32/11!!!Hsboe!|pv!33/41!!!Ewps34/41!!!Bsf!ob!C.2411/41

Qp!tmkf!eokb!lbq13/41!!!Djuz!)s*

GJMN

GJMN

PINK

23.05 21.20

Na{a mala klinika,seri ja

Es!Hshf•!qp!pcj!•b!kv!lb!.toj!ob!qp!tbp-!b!ep!•f!lb!hbes!Hv!{j!ob!t!wj!kf|!~v!eb!np!sbqp!obw!mkb!uj!{b!ws|oj!jtqju!lp!kj!kfqbp!{cph!ep!qjo!hb/!Nj!mfep!wp!{j!ob!lmj!oj!lv!sb!cmkf!oj!uf!.mf!wj!{ps/

Darede vil, film

Nb!mpn!Nb!uv!Nbs!ep!lvhbo!htuf!sj!qsfe!p•j!nb!vcj!.kb!kv!pdb-!b!po!pt!ub!kf!cf{wj!eb!v!of!tsf!~j!tb!cj!pmp!.|ljn!pusp!wpn/!Wf!mj!lb!tob!.hb!wp!mkf!qp!np!hmb!nv!kfeb!up!lpn!pesbt!ub!okb!qsf!.csp!ej!vab!tof!hv!cju!lf/

06.00

Nepoznata trilogi ja,film

Of!hekf-!j{nf}v!hsb!oj!db!aj!.wp!ub!j!tnsuj!ob!mb!{f!tf!obk!dsokjej!kf!mp!wj!v!mkve!tljn!tsdj!nb/!Obpwjn!ub!nojn!nkft!uj!nb!tvtusb!ip!wj!lp!kj!tv!tub!sj!kj!pe!tb!.nph!•p!wkf!•bo!tuwb/!

Sa satelita

18/11!!!Ep!csp!kv!sp.!!Qsp!hsbn!{b!ekf!dv!j!nmb!ef

1:/16!!!Cf!Ib!Uf!cf!cf1:/21!!!P{jf!Cpp-!

boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb!1:/26!!!Nv!{j!•lj!qsp!hsbn1:/41!!!Qmb!of!b!Lmj!qfs!po-

ep!l/!qsp!hsbn21/11!!!CIU!wj!ft!j21/21!!!Mkv!cb!wob!pmv!b-!

jhsb!ob!tf!sj!kb!!22/11 Np!b!nb!b!lv!ij!okb!22/16 Bwf!oj!b!Pdf!bo-!tf!sj!kb!23/11!!!CIU!wj!ft!j23/26 Esv|!wp!{ob!okb-!

epl/!tf!sj!kb23/56!!!Gj!hv!f;!

Bm!nb!Mb!{b!fw!tlb24/56!!!Qv!f!wj!{esbw!kb-

nb!hb!{jo!25/26!!!CIU!wj!ft!j25/41!!!Hps!lp.tmbu!lp- tf!sj!kb26/11!!!Pemj!•bo!6,-!

fev!lb!uj!wob!tf!sj!kb26/16!! V•j!j!db-!lwj{26/46!!!Ep!lv!n/!qsp!hsbn26/61!!!Vsb!ej!tbn-!vsb!ej!tb!nb27/41!!!Hps!lp.tmbu!lp-!tf!sj!kb28/11!!!CI!hbt!sp!lv!bl28/41 Lp!ob!•op!qf!bl"29/56!!!Ev!|lp!Ev!hpv!|lp -!

dsub!oj!gjmn2:/11 Eof!wojl!

.!!Lvm!v!b

.!!Tqpsu

.!Wsj!f!nf

31/11! Qf!•bu- tf!sj!kb31/46!!Kp!tjq!Qf!b!lp!wj~;!

V!jnf!ob!p!eb32/11!!F{fm-!tf!sj!kb32/61!!Ej!nfo!{j!b!wj!|f-!

qsp!hsbn!j{!lvm!uv!sf!33/61!!!CIU!Wj!ft!j34/21 Tf!ebn!ef!lb!eb!sp!lb-!

nv!{j!•lp.ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb

.!Gjm!ntlj!nb!b!po!11/16

Lps!okb!•jo!eof!wojl

12/46!!Sb!{p!•b!f!okf

13/61!!Of!wkf!p!wb!op!tmj!f!b!okf

15/26!!Cv!tj!oftt!ofxt

GJMN

GJMN

GJMN

BHT 1

Razo~arenje, filmTf!eb!nob!ft!up!hp!ej|!okb!Cfu!aj!wj!v

Qb!sj!{v!tb!cp!mf!topn!nbk!lpn!j!nmb!.

}jn!csb!upn/!V!sp!nbo!uj!•opk!kf!wf!{j!tnmb!ej!~fn!jt!uji!hp!ej!ob/!Kf!eoph!eb!.ob!np!nbl!kf!j{b!{j!wb!eb!tqb!wb!tbtub!sj!kjn!sv!aojn!nv!|lbs!dfn/!Cj!kf!tob-Cfu!pemv!•v!kf!eb!hb!ob!qvt!uj///

00.05

PINK BH 00.30

Posljednja kap,film

V!obt!up!kb!okv!eb!{b!ws|j!sbu!epCp!aj!~b-!Wjo!tupo!_fs!•jm!j!Csj!ubo!.tlb!wj!tp!lb!lp!nbo!eb!tlp!wb!mj!tvqmbo!.!pqf!sb!dj!kv!#Nbs!lfu!Hbs!.efo#/!Usjeftfu!qfu!ijmkbeb!csj!ubo!.tlji! wpk!oj!lb !cb!•f!op! kf ! j {b

of!qsj!kb!ufmk!tlf!mj!oj!kf!v!Okf!nb!•lpk/

RTL 21.45

Vodeni svi jet,film

[f!nmkj!of!qp!mbs!of!lb!qf!qp!uqv!optv!tf!pup!qj!mf-!b!np!sf!kf!qsf!lsj!mp!•j!.ub!wp!lp!qop/!Qp!np!sbd!tuj!hof!epqmv!ub!kv!~fh!tf!mb!uf!tf!qp!ob!eb!eb~f!np!~j!{b!nj!kf!oj!uj!{f!nmkv-!lp!kb!kfqpt!ub!mb!wsj!kf!eob!sp!cb-!{b!qp!usfq!.|uj!of!cf{!lp!kji!of!np!af/!

N. Geographic 07.00

Kornja~in dne vnik,film

Ewp!kf!of!qp!{ob!uji!mkv!ejqsp!ob!mb!{j!of!|up!qsj!wmb!•op!jv{cv!emkj!wp!v!nps!tljn!lps!.okb!•b!nb/!Okji!ewp!kf!tf{cmj!ab!wb!kv!qsj!wv!•f!oj!jef!.kpn!eb!vlsb!ev!ewj!kf!lps!.okb!•f!j{!{p!pmp!|lph!wsub/

01.35





Posljednji pozdrav na{em dragom kolegi

JASMINU ALI]U

U ovom te{kom trenutku ne posto je ri je~i utjehe za tvo ju porodicu i za nas ko ji smo s tobomìvjeli i radili. S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu na tvoj plemeniti lik.

Kolektiv Raif feisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina

B-5

PRODAJA- Proda jem ku}u, prate}e objekte

i 7.500 m2 zemlje u komadu (place-vi) kod {kole u Trnu ili mijenjam zasli~no u okolini Zagreba. Telefon:065/696-982.

- Proda jem ku}u u Banjaluci(dupleks), 1/1, tri kupatila, dvori{tei manji vo}njak, atraktivna lokaci ja,zvati iza 20 ~asova. Tele fon:051/200-022, 065/575-692.

- Proda jem useljivu ku}u (prize-

mlje+potkrovlje) 82 m2

u Lakta{i-ma, kod bazena, naselje Gudure, naplacu 1.206 m2, uredni papiri. Tele-fon: 065/525-455.

- Proda jem ku}u 9x11 m, P+1,1/1, dobra lokaci ja, Ulica Janka Ve-selinovi}a. Telefon: 065/606-109.

- Proda jem useljivu ku}u 9x8 m

P+P na placu 646 m2 u Prnjavoru,Ratkovac (stan 64 m2, garsonjera24 m2, garaà, poslovni prostor 40m2). Telefon: 065/437-948.

- Proda jem posjed 5000 m2 (po-slovni objekat, 100 kom. raznih vo-}aka i 200 kom. velikih jela, smr~ai b orova, Barlovci 14a. Telefon:065/909-662.

- Proda jem ku}u 9x8 m i 540 m2

zemlje u Kneìci (stru ja, voda, tele-fon, 1/1), ili mi jenjam za odgovara-

ju}e u Hrvatskoj. Telefon:051/307-088. BK

- Proda jem ku}u na sprat i devet

dunuma zemlje u Rami}ima,50.000 evra. Telefon: 065/935-191.BK

- Proda jem ku}u (dvosoban itrosoban stan, poslovni prostor 66m2, ga raà, kotlovnica, plac 500m2), 250 m od O[, 125.000 KM,[argovac. Telefon: 065/935-191.

BK

- Proda jem ku}u i imanje u cen-tru Slatine. Telefon: 051/588-046.BK

- Proda jem ku}u na Rakova~kimbarama, iza ùtih zgrada, 80.000KM, Ul. doktora @ivka Njeì}a. Te-lefon: 065/935-191. BK

- Proda jem ku}u i 14.000 m2

gra|evinskog zemlji{ta uz glavniput, gradsko osvjetljenje. Telefon:065/954-009. BK

- Proda jem ku}u u Obili}evu,kod "Alibabe", povoljno. Telefon:066/855-579. BK

- Proda jem ru{evnu ku}u pet mod asfalta, stru ja, 15 dunuma oku-}nice, êsma, 60.000 KM. Telefon:065/687-851. BK

- Povoljno proda jem ku}u i oku-}nicu 800 m2 u Du{anovu, kod No-ve Topole. Telefon: 065/585-908.

BK

- Proda jem ku}e u Debeljacima,[argovcu, Pri je~anima i Karanov-cu, povoljno. Telefon: 065/939-969.BK

- Proda jem polovinu nedovr{e-nog dupleksa P+I+II+P, 220 m2 ko-risnog prostora, 215 m2 pla ca,uredni papiri, 138.000 KM. Tele-fon: 065/011-065. BK

- Proda jem sprat ku}e (prize-mlje), garaà i oku}nica, ci jena po-voljna, Vidov dan ska bb,êlinac.Telefon 065/362-696. BK

- Prodajem dvije ku}e uBudàku na perceli 1.000 m2. Tele-fon: 065/846-016. BK

IZDAVANJE- Izda jem namje{teno prizemlje

ku}e kod ùte pasarele. Telefon:065/205-922. BK

- Proda jem vikendicu kod Pri je-dora, Gacani, ~etiri dunuma zemlje,vo}njak i {uma, uz obalu ri jeke Sa-ne. Telefon: 052/383-006, 066/632-795.

- Proda jem vikendice u [u{njari-ma, Aleksi}ima i Kr~maricama, po-voljno. Telefon: 065/939-969. BK

PRODAJA- Proda jem trosoban stan 77 m2 u

zgradi "Pentagon", 1. sprat, u centruBanjaluke, hitno. Telefon: 065/562-426.

- Proda jem ve}i ~etverosobnistan u centru Banjaluke, zvati od 12do 17 ~asova. Telefon: 065/520-

038.

- Proda jem nove useljive opre-mljene stanove 42, 44, 45, 49, 52,55, 57, 61, 66, 72 i 84 m 2, 1.500KM/m2 + PDV. Telefon: 065/562-426.

- Proda jem stanove u izgradnjirazli~ite kvadrature, 1.656 KM/m2,s PDV-om. Telefon: 065/562-426.

- Proda jem nov useljiv dvosobanstan 42 m2 u Lazarevu/Budàku,Banjaluka, povoljno. Telefon:065/809-389.

- Proda jem stan u Banjaluci. Te-lefon: 062/988-504. BK

- Proda jem saniran stan 48 m2, 3.sprat, Ul. cara Lazara, Obili}evo,90.000 KM. Telefon: 065/935-191.BK

- Proda jem stan 77 m2, 3. sprat,1.500 KM/m2, Ul. Jovana Jan~i}a.Telefon: 065/935-191. BK

Stanovi

VikendiceKu}e

3418.2.2011.Oglasi

PLA]ENEmale oglase i ~ituljemoète u Sarajevupredati:

[UMARSKI

FAKULTET(Zagreba~ka 20/3)

Tu nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima, kom{i jama i poznanicima da je17.2.2011. u 87. godini preminuo na{ dragi

BRANKO (Steve) KOSSahrana }e se obaviti u petak 18.2.2011. godine u 13 ~asova na groblju Ritaniu Donjem Pervanu. Povorka kre}e ispred ku}e oàlo{}enih.Oàlo{}eni: k}erka Mili ja, sinovi Milorad, Ne|o, Mla|an, Boro, Stevo i Mirko,brat Mirko, sestre Branislavka, Gospa i Desanka, snahe Dragica, Sto janka, Radai Jovanka, unu~ad, praunu~ad te ostala mnogobrojna rodbina i pri jatelji.

B^

Tu`nim srcem javljamo rodbini i pri jateljima da je 16.2.2011. u 79. godini nakonkra}e i teè bolesti preminula na{a draga

\UKA MILADINOVI]Sahrana }e se obaviti 18.2.2011. godine u 13 ~asova na groblju u Mlincima,op{tina Prnjavor. Povorka kre}e u 13 ~asova ispred porodi~ne ku}e u Mlincima.Oàlo{}eni: sinovi Radivo je i Mladen, k}erka Radinka, snahe Milanka i Mari ja,zet Milan, brat Sto jan, unu~ad Bogdan, Boban, Zlatko, Sandra i Mihajlote ostala mnogobrojna rodbina i pri jatelji.

B^

20.2.2011. navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog supruga, oca i djeda

DU[ANA PRICE

U subotu 19.2.2011. godine u 11 ~asova posjeti}emo njegovu vje~nu ku}una Novom groblju u Banjaluci, poloìti cvi je}e i zapaliti svi je}e.Oàlo{}ena porodica Prica

9727 A-8 G

SLU@BA ÎTULJA

îtulje i male oglasemoète predati svaki dan

od 8 do 17 ~asovaKralja Petra I

Kara|or|evi}a(Zanatski centar Hani{te)

051 223 210

svojim~itaocima

dajumogu}nost

objave

BESPLATNEÎTULJE

u kojoj se objavljuje smrtnajbli ih dimenzije 82x70 mm)

Sve druge objave i formati

se napla}uju po cjenovniku.

NEZAVISNENOVINE





Telefon: 065/528-238. BK

- Proda jem ladu rivu 1.3 u vo-znom stanju, neregistrovana. Tele-fon: 065/205-922. BK

- Proda jem pasat 3 1.9 TD kara-van, 55 kW, trula vi{nja, g. p. '93,regis trovan do decembra 2011,6.500 KM. Telefon: 065/606-793.BK

- Proda jem (mijenjam) golf 3SDI, '99. godi{te, 7.300 KM. Tele-fon: 065/511-746. BK

- Hitno proda jem (mijenjam)golf 3 dizel, '99. godi{te, 7.300 KM.Telefon: 065/279-176. BK

- H itno zbog zatvaranja firme

proda jem (mijenjam) kombi T4 di-zel, 7.200 KM. Telefon: 065/560-

150. BK

- Proda jem hjundai u di jelovima.Telefon: 066/413-448, 065/510-196.BK

- Proda jem mercedes 190 dizel iben zin u di jelovima. Telefon:065/218-600. BK

- Turisti~ka agenci ja "Hilandar"organizu je ljetovanje u Gr~koj i po-sje tu Hilan daru od 20.6. do

30.6.2011. Uplate u ratama. Tele-fon: 051/465-210, 065/644-500.

- Izvodim sve vrste masaà i ki-neziterapijskih procedura kod hro-ni~nih i degenerativnih stanja.Telefon: 066/268-938. BK

- Potrebna enu za pomo} u ku}i.Po potrebi obezbi je|eni stan i hrana.Telefon: 065/790-484. BK

- Vodoinstalater nudi usluge, ga-

ran ci ja. Telefon: 051/211-763,065/546-390.

- Vr{im usluge prevoza (selidbe)sa radnicima u zemlji i inostranstvu,furgon do 3,5 t sa rampom. Telefon:065/317-840, 051/313-116. BK

- Popravljam okvire nao~ara svihvrsta, brzo i kvalitetno, Ale ja svetogSave br. 16. Telefon: 051/318- 227.BK

- Profesor engleskog jezika: ~a-sovi i instrukci je, prevodi tekstova idokumenata, sudski tuma~-prevodi-lac. Telefon: 065/938-401. BK

- Pravim sve od èljeza - ograde,stalaè, gara`na vrata, za{titne re{et-

ke, natkrivam balkone. Telefon:065/600-993. BK

- Elektri~ar mi jenja elektroopre-mu, povoljno ugra|u je nove i po-pravlja stare elektro insta laci je.Telefon: 065/418-878. BK

- Stolar na licu mjesta radi po-pravke stolari je, namje{ta ja, leà ja iroletni, stakli stolari ju. Telefon:051/281-470, 065/562-149. BK

- Instrukci je iz srpskog jezika imatematike za u~enike od I do Vrazreda osnovne {kole. Telefon:065/343-633. BK

- Popravke, presvla~enja i tapaci-ranja namje{ta ja, prevoz i garanci ja.Telefon: 065/036-540, 065/526-824,Ne{o. BK

- Arhitekta s licencom radi pro je-kte stambenih, stambeno-poslovnih

objekata i hala (legalizaci ja i novo-gradnja). Telefon: 065/644-526. BK

- Nastavnica matematike i fizikeda je instrukci je u~enicima osnovnei srednje {kole. Telefon: 051/303-623, 065/438-693. BK

- Prodajem ma{ina za nareziva-nje vodovodnih cijevi od pola dodva cola (REMS Combi), rezer-vne nareznice i dijelove. Telefon:065/437-948, 065/437-948.

- Proda jem krunja~-prekrupa~lifam 1,5 kW. Telefon: 065/081-

563, 065/081-563.- Proda jem nove plastenike 50

Razno

Usluge

Posao

Medicina

Turizam

Auto-dijelovi

Oglasi3618.2.2011.

Fabrika cementa Lukavac d.d., traì angaìranu osobu za radno mjesto:

DIREKTOR KA MENOLOMA (m/`)d.o.o. Kamenolom Karabegovac, Doboj

Opis posla:

• Rukovo|enje, planiranje i organizaci ja rada Kamenoloma• Planiranje proizvodnje, proda je i naplate, sve u skladu sa relevantnim zakonima• Analiza trì{ta i plasman proizvoda• Odgovornost za ispunjavanje svih obaveza Kamenoloma preuzetih Ugovorom o koncesi ji• Kontakti sa relevantnim ministarstvima i instituci jama• Odgovornost za sprovo|enje i unapre|enje za{titnih mjera u oblasti za{tite na radu, te pra}enje zakona i

propisa u predmetnoj oblasti• Redovna komunikaci ja i izvje{tavanje unutar grupaci je

Uslovi:

• VSS, rudarski inènjer s poloènim dràvnim ispitom• Najmanje 5 godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima

• Izraène menadèrske sposobnosti (upravlja~ke, organizacijske, pregovara~ke, liderske)• Poznavanje rada na ra~unaru, MS Of fice paketa• Dobro poznavanje engleskog ili njema~kog jezika• Spremnost na konstantno usavr{avanje

Nudimo vam:

Interesantan posao u ~lanici internacionalne grupaci jePriliku za profesionalni i li~ni razvojStimulativna primanja zavisna od rezultata

Radu jemo se va{oj pri javi sa detaljnom biografi jom i va{om fotografi jom, te uvjerenjima o posjedovanju traè-nih kvalifikaci ja, na e-mail adresu: [email protected] Menadèr za ljudske re surse, na adresu Fabrika ce-menta Lukavac, d.d., Lukava~kih brigada bb, 75300 Lukavac ili direktno preko na{e web stranice www.fclukavac.ba.

Krajnji rok za pri javu je 15 dana od objave oglasa.

Radu jemo se va{oj pri javi!



00 m2, prevoz na va{u adresu,voljno. Telefon: 065/081-563.

- Proda jem novu navigaci ju.tava Evropa, najnovi je mape,

pski jezik, brojne dodatne mo-}nosti (slike, video...), sve po-

ci jske kame re u Slove ni ji,rvatskoj, BiH. Tele fon:5/525-455.

- Proda jem o~uvanu, modernu,n kcionalnu ugaonu garnituru

razvla~enje, zvati posli je 17sova. Telefon: 065/708-733.

- Kupu jem ekran za laptopus x51l. Telefon: 065/336-869.

- Kupu jem zlatni lan~i}, naru-

icu, prsten, min|u{e, lomljenoato, zubno zlato i dukat. Tele-

fon: 065/983-661.- Proda jem ve}u koli~inu sta-

rina i suvenira, moè po jedina-~no, i dva para jelenskih rogova(k api tal ci). Tele fon: 066/197-474.

- Prodajem tornjak {tena dodli~no pori je klo. Tele fon:065/537-440.

- Proda jem novu bundu (nerc).Telefon: 051/463-266, 065/478-100. BK

- Proda jem eta nu pe} alfa 12kW za centralno gri janje. Tele-fon: 065/690-459. BK

- Prodajem ispravne gusane

radijatore termik 500/3. Telefon:065/690-459. BK

- Proda jem 30 m trofaznog sa-monosivog kabla (16) za priklju-~ke. Tele fon: 051/481-704,065/713-625. BK

- Proda jem ugalj banovi}ki i|ur|evi~ki kameni ugalj, bukovibriket i ogrevno drvo za central-no gri janje (bukva i hrast) sa pre-vozom do va{eg dvori{ta, moè iìralna uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-530. BK

- Proda jem kasa pulte ve skomple tnom insta laci jom i po-kretnom trakom, duìna 3,10 m,{irina 1,20 m. Kase moète po-gl eda ti u proda jnom centr u

"Centrum" Zaluàni. Tele fon:065/896-422. BK

- Proda jem betonsku grobnicu(dva, tri i ~etiri mjesta), u pravo-slavnom groblju Borik, Banjalu-ka. Telefon: 066/494-024. BK

- Proda jem dva kau~a, dvi jefotelje, TA pe}, hrastovo bure zaraki ju 85 l i plasti~ni ormari} zakupatilo. Telefon: 051/216-358,066/437-725. BK

- Proda jem WC {olju, umiva-onik, tri nove ~esme, novo cri je-vo s tu{-bateri jom, dvi je malesjekire za lovce, velika kli je{taza vodi nst ala te re. Tele fon:051/216-358, 066/437-725. BK

- Proda jem doma}u raki ju {lji-vovicu. Telefon: 065/544-684. BK

- Proda jem 100 knjiga sporta.Telefon: 037/351-057. BK

- Proda jem 100 komada kova-nog i papirnog novca. Telefon:

037/351-057.BK

- Proda jem 70 singl rok i folksta ri jih plo~a iz sedamdesetihgodina. Telefon: 037/351-057. BK

- Proda jem knjige o kultur i,mo no gr afi je i druga kultu rnaobilje`ja. Telefon: 037/351-057.BK

- Proda jem turisti~ke suvenireze ma lja Balka na. Tele fon:037/351-057. BK

- Proda jem monogra fi je NK Podgrme~ - S. Most, humor nasanski na~in, knjiga Biha}ka re-publika. Telefon: 037/351-057.BK

- Proda jem enciklopedi ju 100godina sporta u Biha}u. Telefon:

037/351-057. BK - Proda jem set turi sti ~kih,

sportskih i likovnih suvenira. Te-lefon: 037/351-057. BK

- Proda jem 500 fotografi ja iz

oblasti sporta i estrade. Telefon:037/351-057. BK

- Proda jem tri neispravna foto-aparata iz Njema~ke i mini TV.Telefon: 037/351-057. BK

- Proda jem suvenire iz kulturei sporta Biha }a. Tele fon:037/351-057. BK

- Proda jem ~asopise o borila-~kim sportovima, estrada, kultu-ra. Telefon 037/351-057. BK

- Proda jem 30 knjiga svjetskihknjièvnih velikana pisane ri je~i.Telefon: 037/351-057. BK

- Proda jem knjige - Roman oSrebrenici, Za jedni{tvo na delu,Sport u funkci ji terapi je. Telefon:037/351-057. BK

- Proda jem monografi je - Isto-ri ja ~ovje~anstva i Svi jet islama.Telefon: 037/351-057. BK

- Proda jem knjigu Razvoj ko-nj i~kog sporta USK. Tele fon:037/351-057. BK

- Proda jem 40 knjiga - zbirkikra ji{kih pjesnika, posli jeratnoizdanje. Telefon: 037/351-057.BK

- Proda jem monogra fi ju SepMa jer golman, album nogomet1988/99, NK Radni~ki. Telefon:037/351-057. BK

- Proda jem ~asopis za kulturuBalkan Bet, {est komada. Tele-fon: 037/351-057. BK

- Proda jem monografi je Milan

Konjevi} i Ratna sje}anja KosteNa|a. Telefon: 037/351-057. BK

- Proda jem {est filmova poèlji, ~etiri KM + gratis filmovi,Ba nj alu ka. Tele fon: 065/498-429. BK

- Proda jem pi{tolj CZ 7,65mm i munici ju i lova~ki karabin7,9 mm sa snajperom. Telefon:065/587-843. BK

- Proda jem posu|e Bachmauer- Solingen, 16 di jelova, gratis 24no à, 600 evra. Tele fon:051/465-742. BK

- Proda jem na Rebro va~komgroblju dva placa, stari dio. Tele-fon: 065/205-922. BK

- Proda jem pet polovnih inku-batora za proizvodnju pili}a. Te-lefon: 065/858-945. BK

- Proda jem gorionik za lo`-ulje 15-50 kW. Telefon: 065/701-701. BK

- Proda jem engleski pod (hras-tove letvice 2x3x100 cm). Tele-fon: 065/701-701. BK

- Proda jem vrlo kvalitetnu ma-ti~nu mli je~. Telefon: 065/801-229. BK

- Povoljno proda jem ispravnuve{-ma{inu gorenje, trosjed naraz vla ~enje i sudoper (dva di-

jela). Telefon: 066/238-698. BK

- Proda jem dva èljezna stoli-}a i osam stolica, pogodni za ba-{tu. Telefon: 051/462-144. BK

- Proda jem ma{inu za toaletpa pir i sve osta lo. Tele fon:065/560-150. BK

- Proda jem dva grobna mjesta

na Gradskom groblju. Telefon:066/953-305. BK

378.2.2011. Oglasi

REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE

Trg Republike Srpske 1, 78000 Bawaluka, tel: 051/338-439, faks: 051/338-867, www.vladars.net, e-mail: [email protected]

Broj: 07.021/611-117-1/11.Datum: 17.02.2011. godine

Na osnovu ~lana 10 Zakona o sredwem obrazovawu i vaspitawu ("Slu`beniglasnik Republike Srpske", broj 74/08, 106/09) i ~lana 5 stav (3) Pravilnika ostrukturi i na~inu formirawa Savjeta za razvoj sredweg obrazovawa i vaspi-tawa ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 101/10) Komisija za predla-gawe ~lanova Savjeta za razvoj sredweg obrazovawa i vaspitawa, imenovanarje{ewem ministra broj 07.021/611-117/11. od 16.02.2011. godine, daje sqede}e

O B A V J E [ T E W EPozivaju se svi nastavnici, stru~ni saradnici gimnazija, sredwih

stru~nih tehni~kkih {kola i sredwih stru~nih {kola i savjeti roditeqasredwih {kola s podru~ja Republike Srpske, nastavnici i stru~ni sarad-nici visoko{kolskih ustanova, Zavod za zapo{qavawe Republike Srpske,Sindikat obrazovawa, nauke i kulture Republike Srpske, Privredna komoraRepublike Srpske da u roku od 30 dana od dana objavqivawa ovogobavje{tewa, dostave liste kandidata za ~lanove Savjeta za razvoj sredwegobrazovawa i vaspitawa u skladu s Pravilnikom o strukturi i na~inu for-mirawa Savjeta za razvoj sredweg obrazovawa i vaspitawa ("Slu`beni glas-nik Republike Srpske", broj 101/10).

Predsjednik KomisijeProf. dr Miroslav Bobrek

O B A V I JESTO PONI[TENJU OGLASA ZA POPUNU UPRA@NJENOG

RADNOG MJESTA ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCI JEZA FORENZI^KA ISPITIVANJA I VJE[TAÊNJA

Poni{tava se oglas za popunu upra`njenog radnog mjesta zamjenika direktora Agenci jeza forenzi~ka ispitivanja i vje{ta~enja, objavljenog u ''Nezavisnim novinama'' dana11.01.2011. godine.

Bosna i HercegovinaMinistarstvo sigurnosti

Bosna i HercegovinaMinistarstvo bezbjednosti



Vodi~818.2.2011.

...MUZIKA

"Sa ve the Planet"#UP!IQB!UJ!FU!IOP!NJT!TJ!PO#

Jo!tusv!nfo!ubm!oj!qsph.spl!qswf!obd!jo!ep!of!{jk!tlph!cfo!eb!#Up!iqb!ujFu!iop!njt!tj!po#!{wv!•j!qp!qvu!csj!mkbo!uoji!gjm!ntlji!nj!oj!kb!uv!sb!lp!kf!{b!.kf!eop!•j!of-!gj!hv!sb!uj!wop!hp!wp!sf!~j-!#wf!mj!lv!tmj!lv#/!

Qsp!hsf!tj!woj!eaf{.spl!j!obk!cp!mkb!pt!uwb!sf!okb!Qb!ub!Nfu!if!oj!kb!qp!nj!.kf!|b!ob!t!usb!ej!dj!pobm!ojn!jo!ep!of!{jk!tljn!sj!unp!wj!nb!j!sb!{mj!•j!ujn!nv!{j!.•ljn!gps!nb!nb!ptop!wj!db!tv!uph!bm!cv!nb/

...KNJIGA "Grad lopo va"EFK!WJE!CF!OJ!PG

Mbw!Cf!oj!pw!tnb!usb!tf!cf!#hsb!}f!ojn!{b!hmb!ep!wb!okf#-!tj!ubo!kf-!qb!nf!uboj!of!tj!hv!sbo!v!tf!cf-!Kf!wsf!kjo-!of!wjo!j!qsf!nmbe!{b!wpk!tlv-!b!op!~j!qsp!wp!ejlbp!ep!csp!wp!mkoj!wb!usp!hb!tbd!tb!esv!hp!wj!nb!j{!{hsb!ef/!Qb!usp!mb!hb!iwb!ublb!lp!qmkb!•lb!uj!kf!mp!nsuwph!okf!nb!•lph!qb!ep!csbo!db!j!pe!wmb!•j!hb!v!{b!.uwps-!hekf!vqp!{ob!kf!|bs!nbo!uoph!j!nb!|up!wj!uph!Lp!mkv/!Vnkft!up!vpcj!•b!kf!.oph!nfu!lb!v!qp!uj!mkbl-!Mbw!j!Lp!mkb!ep!cj!kb!kv!qsj!mj!lv!eb!tqb!tv!hmb!wf/

DOGA\ANJA IZLO@BE

SA RA JE VO

[F!NBMK!TLJ!NV![FK#V!twj!f!v!jhsf##Op!wbd!pe!bo!j!lf!ep!tb!wsf!nf!oph!ep!cb##Bo!j!•lf!gj!cv!f#

IJT!UP!SJK!TLJ!NV![FK#CjI!lsp{!tup!kf!~b##Mp!hp!j!qj!j!nf!np!bo!ev!nj!lbp!bs!ijw!tlj!ep!lv!nfou##J{!ob!|f!sj!{oj!df///#!Wp!p!Ej!nj!sj!f!wj~#Jhsb!•lf!lbp!fev!lb!j!woj!nf!ejk##Qp!p!ej!•ob!|ubn!qb!2977.2::3#-j{mp!acb

VNKF!UOJ!_LB!HB!MF!SJ!KB#Sf!sp!tqf!luvn#J{mp!acb!qp!wp!epn!211/!hp!ej|!okj!df!sp!}f!okb!Wp!f!

Ej!nj!sj!f!wj!~bGft!j!wbm!#Tb!b!fw!ltb!{j!nb##Bo!esj~!ej!qmp!nb!b#-!j{mp!acb!Nv!{fkb!hsb!eb!Cfp!hsb!eb

NV![FK!LOKJ!AF!WOPT!UJ!J!QP![P!SJ!\OF!VNKF!UOPT!UJ#Ob!qv!v!ep!uws}b!wf#-!j{mp!acb#Pe!Tp!of!b!ep!Qp!enps!oj !df -j{mp!acb!qp!twf!~f!ob!Tlfo!ef!svLv!mf!op!wj!~v!#M kf!qp!b!lb!nf !ob#!Fej!.!Fep\~vl-!j{mp!acb!tlvm!quv!sf

LP!MF!HJ!KVN!BS!UJT!UJ!LVNTb!npt!bm!ob!j{mp!acb!Up!nj!tmb!wbQf!b!{j!~b#Tkb!j!Nb!j!j!ob!{wj!f{!eb#-!j{mp!acb

HB!MF!SJ!KB!SP!NBO!QF!USP!WJ^#\qbo!tlp!tmj!lbs!tuwp#-!j{mp!acb

OB!DJ!POBM!OB!J!VOJ!WFS![J!UFU!.TLB!CJ!CMJ!PUF!LB!CjIJ{mp!acb!tub!ji!lokj!hb!j!sv!lp!qj!tb

UVS!TLJ!LVM!UVS!OJ!DFO!UBS#Ptnbo!tlj!gfs!nb!oj!ob!Cbm!lb!ov#-!j{mp!acb

CP\!OKB!_LJ!JO!TUJ!UVUJ{mp!acb!sf!lmb!noji!phmb!tb!j{!2:/!j31/!wj!f!lb

CSV!TB!CF![JT!UBO#Tub!p!Tb!b!f!wp#-!blwb!sf!mj!

BA NJA LUKA

CBO!TLJ!EWPSNb!mj!j{mp!acf!oj!tb!mpo#Quj!df!nj!b#-! j{mp!acb!sb!ep!wb!Tp!.okf!Cj!lj~

NV![FK!ST#Pe!qsb!t!p!j!f!ep!tb!wsf!nf!ophep!cb#- tubm!ob!j{mp!acf!ob!qpt!ubw!.lb#Kb!tf!op!wbd#- j{mp!acb

#Wscbt!lb!cb!op!wj!ob#-!j{mp!acb

NV![FK!TB!WSF!NF!OFVNKF!UOPT!UJ!ST#Nvm!j!psj!hj!ob!j#-!j{mp!acb

OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF!ST#Qp!np{(!Cph!kv!ob!dj#-!j{mp!acb!

EKF!_J!KF!QP![P!SJ!\UF!ST#Nv!{fk!mv!b!lb#-!j{mp!acbJ{mp!acb!qmb!lb!b

MUH!HB!MF!SJ!KB#Bsu!tjn!qp!{j!vn!Kb!ip!j!ob!3121#-j{mp!acb)ep!6/!nbs!ub*

ZENICA

NV![FK!HSB!EB![F!OJ!DF#Nmb!{p!wj!wsf!nf!ob#-!hsv!qob!j{mp!.acbTubm!ob!fuop!p!|lb!qpt!bw!lb

TUZLA

UF! BUBS!LB!CB!SF

#Nf!|b!Tf!j!np!wj~!ob!tdf!oj!Ufb!usb!(Lb!cb!f(!Uv!{mb#- j{mp!acb ekf!mbbvup!sb!Ts}b!ob!Wv!lb!ej!op!wj!~bCLD!UV![MB#Tsf!csf!oj!db!2::6.3121@#-! j{mp!.

acb!gp!up!hsb!gj!kb!gp!up!sf!qps!uf!sb#Bt!tp !dj !bufe!Qsft!tb#!Bnf!mbFnsj!~b!

DOBOJ

DFO!UBS![B!LVM!UV!SV!J!PCSB![P!WB!OKFVNKF!UOJ!_LB!HB!MF!SJ!KB#Gj!hv!b!v!tb!wsf!nf!opk!vnkf!opt!uj#-!mj!lp!wob j{mp!acb!

MOSTAR

PLD!BCSB!\F!WJ^#Ob!umv!Cbm!lb!ob-!ob!usb!hv!bm!fs!ob!j!woph!uv!j!{nb#-!j{mp!acb

POZORI[TA

OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF!TB!SB!KF!WPGft!uj!wbm!#Tb!sb!kfw!tlb!{j!nb#Hsbe!tlj!uf!bubs!Pisje#Tsf!oj!eb!oj#Sf!aj!kb;!Hsb!ej!njs!Hp!kfs)31!i*

QP![P!SJ!\UF!NMB!EJI!TB!SB!KF!WP#Bmb!ejo#Sf!aj!kb;!Lb!~b!Ep!sj~)31!i*

TBS!US

#Cv!ev!~optu!kf!v!kb!j!nb#Sf!aj!kb;!Gf!sje!Lb!sb!jdb)31!i*

BA NJA LUKA

OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF!STTdf!ob!#Qf!ubs!Lp!•j~##Lb!nf!okf!v!okf!hp!wjn!eaf!qp!wj!nb#Sf!aj!kb;!Nj!mp|!Qb!vop!wj~)31/41!i*

MATI^NI URED (Banjaluka)

Ro|eni:Nikola Kolja Erceg, sin Vo jislava i Nata{e; Ma ja Udovi-~i}, k}i @eljka i Vesne; Elena Varunek, k}i Nikole i San-dre; Marko Gvozdenac, sin Slobodana i Nata{e; Vasili je

An|i}, sin Dalibora i Di jane; Sara \ur|evi}, k}i De jana

i Bo jane; Andrej Sukur, sin Marija i Mili jane.

Umrli:Slobodan (Momir) Jovanovi}, (1951); Du{an (Milan)Tubi}, (1925).

Slobodan Trkulja jedan od najljep{ihmu{kih glaso va Balkana

Humanitarna akci ja za obnov

Trkuljin ku BaManastir

Klisina



Vodi~ 398.2.2011.

...PREDSTAVA "Trg ratnika"QP![P!SJ!\UF!NMB!EJI

Esb!nb!#Ush!sb!uoj!lb#-!v!j{wp!}f!okv!Qp!{p!sj!|ub!nmb!eji!j{!Tb!sb!kf!wb-vnkft!up!#tlj!df!sb!ub#-!ov!ej!qsf!dj!{bo!qps!usfu!asub!wb/!Ukf!sb!obt!ebjtnj!kf!np!twp!kf!tpq!tuwf!op!)of*{ob!okf-!eb!j{op!wb!qsp!wkf!sj!np!pov•ft!up!lp!sj!|uf!ov-!b!sj!kfu!lp!qsp!wkf!sb!wb!ov!ef!gj!oj!dj!kv-!ob!v•f!ov!j{vls|uf!oj!db-!b!lp!kb!lbaf!#Sbu!kf!tv!lpc!ewb!kv!jmj!wj!|f!{b!sb!~f!ojitusb!ob#/!Mj!lp!wj!tv!ekf!db!j!v!uv!obj!wov!ef!gj!oj!dj!kv!oj!lb!lp!tf!of!vlmb!.qb!kv/!Poj!tv!asuwf-!b!okj!ip!wp!tusb!eb!okf!kf!#qsp!dft#/

SA RA JE VO

NF!FUJOH!QP!JOUNf!sp!qjbSf!aj!kb;!Ub!sjl!Tb!mfiHmb!tp!wj;!Wjo!tfou!Hb!mp-!Eav!mj!kfuMv!jt-!Vep!Ljs-!Tuf!mbo!Tlbs!thbse)32!i*

DJ!OF!NB!DJUZ

Nfe!wkfe!Kp!hjSf!aj!kb;!Fsjl!Csf!wjh

Boj!nj!sb!oj!gjmn!4E!)27/36!i*

Lsb!kfw!hp!wpsSf!aj!kb;!Upn!Iv!qfsVmp!hf;!Lp!mjo!Gjsu-!Eapsea!Sb|)26/21-!28/46-!31!i*

Cvs!ft!lbSf!aj!kb;!Tujw!Bo!ujo

Vmp!hf;!Lsjt!uj!ob!Bhj!mf!sb-!\fs-Tufo!mj!Uv!•j)23/51-!26-!28/36-!2:/61!i*

Hsbe!mp!qp!wbSf!aj!kb;!Cfo!BgmflVmp!hf;!Eaf!sf!nj!Sf!ofs-!Cfo!Bgmfl-Sf!cf!lb!Ipm!)28/51-!31/31!i*

Ej!f!nbSf!aj!kb;!Spo!IbvbseVmp!hf;!Wjot!Wpo-!Lf!wjo!Eafk!nt-Wj!op!ob!Sbk!efs!)29-!31/26!i*

Wsmp!{b!qf!mkb!ob!qsj!•b!4ESf!aj!kb;!Ob!ubo!Hsf!op

Vmp!hf;!Nfo!ej!Nvs-![b!ib!sj!Mf!wj)23-!25-!27!i*

Cf{!pcb!wf!{bSf!aj!kb;!Jwbo!Sfj!unboVmp!hf;!F|upo!Lv!•fs-!Ob!ub!mj!Qps!.unbo!)29/26-!31/41-!33/56!i*

Tsdf!p!nbdSf!aj!kb;!Qbt!lbm!\b!vnfmVmp!hf;!Sp!nf!jo!Ev!sjt-!Wb!of!tbQb!sb!ejt!)26/66-!29/21-!31/51!i*

Ef!cf!b!nb!nb;!Lb!lbw!pubd!ub!lbw!tjoSf!aj!kb;!Eapo!Wj!uf!tfmVmp!hf;!Nbs!ujo!Mpsfot-!Csfo!epoU/!Eaf!ltpo-!Eaf!tj!lb!Mv!lbt)28/56-!33-!33/26!i*

Ckvuj!vm

Sf!aj !kb;!Bmf!ibo!esp!Hpo!{b !mftJob!sj!uvVmp!hf;!Ib!wj!kfs!Cbs!efn-!Eaf!gsjSb|!)31/31-!34/21!i*

BA NJA LUKA

QB!MBTEj!f!nbSfajkb;!Spo!IbvbseVmp!hf;!Wjot!Wpo-!Lf!wjo!Eafk!nt-Wj!op!ob!Sbk!efs-!Eaf!oj!gfs!Lp!of!mj!

)27-!29-!31!i*

Cf{!pcb!wf!{bSf!aj!kb;!Jwbo!Sfj!unboVmp!hf;!F|upo!Lv!•fs-!Ob!ub!mj!Qps!.unbo!)29/41-!31/41-!33/41!i*

Qp!tmkf!eokj!fh{ps!dj!{bnSf!aj!kb;!Eb!oj!kfm!TubnVmp!hf;!Qb!usjl!Gb!cj!kbo-!F|mj!Cfm-Mv!jt!Ifs!uvn!)27/41-!33!i*

Hop!nfp!j!Kv!j!bSf!aj!kb;!Lf!mj!F|cv!sjVmp!hf;!Fnj!m j!Cmbou-!Eafk!tpoTufu!bn!)26/41!i*

Npo!f!wj!efp-!Cph!uf!wj!efpSf!aj!kb;!Esb!hbo!Ckf!mp!hsmj~Vmp!hf;!Csb!oj!njs!Cstuj!ob-!Ts}boUp!ep!sp!wj~!)29/41-!32/26!i*

Nfe!wkfe!Kp!hj

Sf!aj!kb;!Fsjl!Csf!wjh Boj!nj!sb!oj!gjmn!4E!)27/66!i*

ZENICA

NVM!UJ!QMFY!LJ!OP!FLSBO\j!|b!okfSf!aj!kb;!Tuf!wbo!Gj!mj!qp!wj~Vmp!hf;!Oj!lp!mb!Sb!lp!•f!wj~-!Wj!lupsTb!wj~!)29/41-!31/26-!33!i*Nvs!b!dj!t!lmv!qf

Sf!aj!kb;!Bebn!Nf!lfkVmp!hf;!Wjm!Gb!sfm-!Nbsl!Wbm!cfsh-

Fwb!Nfo!ef{)2:/41-!32/41!i*

Nfe!wkfe!Kp!hjSf!aj!kb;!Fsjl!Csf!wjh

Boj!nj!sb!oj!gjmn!4E)25/41-!27/26!i*

Ej!f!nbSf!aj!kb;!Spo!IbvbseVmp!hf;!Wjot!Wpo-!Lf!wjo!Eafk!nt)27/41-!31/41!i*

Qp!tmkf!eokj!fh{ps!dj!{bnSf!aj!kb;!Eb!oj!kfm!TubnVmp!hf;!Qb!usjl!Gb!cj!kbo-!F|mj!Cfm-Mv!jt!Ifs!uvn)26/41-!28/41!i*

Fmf!pop!j!ob!ubk!ob

Sf!aj!kb;!Ep!nj!ojl!Nps!gj Boj!nj!sb!oj!gjmn)22-!24!i*

DOBOJ

DFO!UBS![B!LVM!UV!SVJ!PCSB![P!WB!OKFQsjod!Qfs!tj!f;!Qj!f!tbl!wsf!nf!obSf!aj!kb;!Nbkl!Okv!fmVmp!hf;!Cfo!Ljo!htmj)32!i*

BIOSKOP

Bez obaveza Debela mama Bjutiful Srcelomac

VA@NIJI TELEFONISA RA JE VOPOLICIJA...............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI........................................................................................................123"ELEKTRODISTRIBUCIJA" (KVAROVI)........................................0800201133BOLNICA "KO[EVO"................................................................................444-800TELEFONSKE INFORMACIJE.......................................................................1182"TOPLANE"........................................................................................033/650-979"VODOVOD"......................................................................................033/641-462AUTOBUSKA STANICA....................................................................033/213-100

BA NJA LUKA POLICIJA..............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI.......................................................................................................123"ELEKTROKRAJINA".......................................................................051/215-888KLINI^KI CENTAR...........................................................................051/342-100CALL CENTAR...................................................................................................1185"TOPLANA"..........................................................................................051/336-111"VODOVOD".......................................................................................051/212-428AUTOBUSKA STANICA..................................................................090/513-000

...FILM

"Til va Ro{"#Ujm!wb!Sp|#!kf!ef!cj!ubo!utlp!pt!uwb!sf!okf!Oj!lp!mf!Mfabj~b-!v!lp!kfn!tv

hmv!nb!•lf!sp!mf!qsj!qb!mf!Nbs!lv!Up!ep!sp!wj!~v-!Tuf!gb!ov!]ps!}f!wj!~v-!Ev!.okj!Lp!wb!•f!wj~-!Of!ob!ev!Tub!oj!tbw!mkf!wj!~v///

V!gp!lv!tv!uph!gjm!nb!tv!nmb!ej!tlfk!uf!sj!ob!•f!mv!t!Up!epn!j!Tuf!gb!.opn-!lp!kj!pesbt!ub!kv!v!eb!obt!{b!qv!|uf!opn!hsb!ev!Cp!sv-!of!lbe!obk!.wf !~fn!sv!eoj!lv!cb!lsb!v!Fwsp!qj /!V!pwpn!•v!eopn!peop!tvqp!lv!|b!wb!kv!eb!ob!enb!|f!kf!ebo!esv!hph/

Ne vena VR@INA

Poznati srbi janski mu-zi~ar Slobodan Trku-lja odrà}e ve~eraskoncert u Koncertnoj

dvo rani Kultur nog centraBanski dvor u Banjaluci uokviru humanitarne akci je zaobnovu manastira Klisina.

Trkulja sa svo jim sastavomBalkanopolis" izvodi muzikunspirisanu tradici jom Srbi je i

Balkana, ali na nov i moderanna~in. Njihov zvuk na Zapadu

tretira ju kao novi pravac umuzici zvani "moder-

na tradici ja Balka-na".

Za po-sljednjih 10g o d i n a ,pod utica-

jem zvuka"Balka -

nopo-

lisa", nastali su mnogi muzi~kisastavi ko ji idu njihovim stopa-ma.

Od jedanaeste godine sviraklarinet, a od petnaeste Trkulja

je posjedovao i svirao tri paragajdi, diple, dvojnice, kaval, fru-le, akusti~nu gitaru, flautu.

Danas uz sve te in-strumente svira i tamburu, jer-menski duduk, okarinu, alt isopran saksofon, a holandski ve-~ernji list "NRC Handelsblad"ga je nazvao i jednim od najlje-p{ih mu{kih glasova Balkana.

Istori ju manastira Klisina,smje{tenog u selu Ni{tavci, pe-tnaest kilometara ju`no od Pri je-dora, obiljeìli su burni

doga|a ji, a danas predstavlja du-hovno sredi{te srpskog narodana sjeverozapadu RS.

Prvobitni, srednjovjekovnimanastir, posve}en Sretenju Go-spodnjem, sru{ili su Turci 1496.godine. Narodno predanje sa~u-valo je uspomenu na poru{enimanastir, ~i ji naziv poti~e odgr~ke ri je~i eklisi ja, {to zna~icrkva.

Osim drvenog zvo-nika i zvona, do devedesetih go-dina pro{log vi jeka na tommjestu ni je bilo crkvenih obi-lje`ja. Dolaskom vladike Hri-zos toma na tron Eparhi jebiha}ko-petrova~ke, 1991. godi-ne, po~ela je izgradnja crkve, atri godine kasni je i manastirskog

konaka.Manastirski ìvot obnovljen je dolaskom oca Vasili ja, u jesen2000. godine, a pro{le godineotkriveni su temelji trobrodnebazilike. Za obnovu je potrebnapomo} donatora i vjernika.

No vi zvukNjihov zvuk

na Zapadutretira jukao no vi

pra vac

u muzicizvani"moderna

tradici jaBalkana"

Sredi{te: Manastir Klisinadanas predstavlja duho vnosredi{te srpskog naroda nasje verozapadu RS

manastira Klisina

ncert jaluci



18.2.2011.Sport0

Fudbaleri Arsenala, nakonpreokreta, u prvom me~u osminefinala Lige {ampiona nani jeli suBarseloni prvi ovosezonski poraz una jelitni jem klupskom takmi~enju(2:1).

Po mi{ljenju mnogih stru~anja-ka, ove dvi je ekipe igra ju najljep{i fu-dbal, a to su i pokazali u me~u na"Emiratima". Igralo se brzo sa dostaprilika, a da su napada~i obje ekipebili malo prisebni ji, ljubitelji fudbalabi vidjeli ko ji pogodak vi{e. Kataloncisu poveli golom Davida Vilje i ve}imdi jelom me~a kontrolisali igru, ali pe-tominutni "blickrig" donio je Arsena-lu veliko slavlje. Prvo je u 78. minutupogodio Robin van Persi, da bi potpu-

ni preokret donio Andrej Ar{avin u83. minutu.

[panski medi ji i PepGvardiola, trener Barselone, nisu takolako doìvjeli poraz, pa su glavnogkrivca na{li u sudi ji Nikoli Ricoli ju.U [pani ji isti~u da je Itali jan bioprevi{e naklonjen Arsenalu, kome

je pu{tao grubu igru. Smatra ju da je

u drugom poluvremenu kod vo|stvaBarselone trebalo da dosudi penal na-kon duela Lorena Ko{~elni ja i PedraRodrigeza, a navodno je pogri je{io{to ni je isklju~io Aleksa Songa.

"Igrali smo jako dobro i stvorilimnogo prilika, ali sudi je su svo jimodlukama uticale na kona~an rezul-tat. Ipak, ne smi jemo previ{e da ra-

zmi{ljamo o tome, jednostavnomoramo da budemo ja~i od to-ga", rekao je Gvardiola i do-dao:

"Arsenal je poka-zao kako treba igrati fudbal. Bilismo bolji i stvorili vi{e prili-ka, ali Arsenal je po-kazao da igrasjajno kada imaloptu u noga-

ma. Veomasu brzi

kada probi ju prvu lini ju odbrane i ve-oma dobro igra ju kontre."

Gvardiola je svjestan da ne}e bitilako u revan{u ko ji }e biti odi-

gran 8. marta na "KampNou".

"Kada dogurate doove faze takmi~enja uLigi {ampiona, jasno jeda nema lakih protivni-ka. Nismo ostvarili è-

ljeni rezultat, ali duel je i dalje otvo-ren. Ni je lako pruìti sjajnu parti ju nastadionu Arsenala, ali ja sam zadovo-ljan igrom. Moramo da sa~ekamo re-van{, pa }emo vidjeti {ta }e sedogoditi pred na{im navi ja~ima",izjavio je mladi stru~njak.

Za revan{ je spreman i ArsenVenger, menadèr Arsenala, ko ji tvrdida se njegova ekipa u[pani ji ne}e povu}i.

"Nismo fa-voriti, ali idemo dase nadigravamo.Jedno je sigurno,ne}emo i}i tamoda se branimo.Ovaj rezultatnam je

p o d i g a osamopouz-

danje i svjesnismo {ta nas ~e-

ka na 'KampNou'. Mislim da

rezultat garantu je no-vi me~ za pam}enje.

Od ove utakmice se mnogoo~ekivalo i mislim da nismo razo-

~arali. Bio je ovo me~ dvi je posebneekipe u ko jem je mo ja pokazala tim-sku snagu", jasan je Venger.

"Pitanje ~etvrtfinaliste ni je ri je{e-no", rekao je i Sesk Fabregas, kapiten"tobdì ja", i naglasio da za prolaz da-lje njegova ekipa mora da ponovi igruiz ovog me~a.

"Ovo je duel ko ji se igra180 minuta. Pobjeda je veoma va`na isa mnogo ve}im samopouzdanjemidemo na revan{. Pokazali smo daznamo igrati i ukoliko ne ponovimoovakvu igru, sve }e pasti u vodu", re-

Junak dana

Wf!{jt!ub!Bs!tf!ob!mb!Bo!ef!sfk Bs!|b!wjo!v|bp!kf!v!jhsv!v

79/!nj!ov !uv!nf!•b!j !peuph!usf!ovu!lb!jhsb!okf!hp!.wf!flj!qf!{ob!uop!tf!qp!.qsb!wj!mb/!Sf!{vm!ubu!up!hb!kfcjp!j!qp!uqv!oj!qsfp!lsfu

Bs!tf!ob!mb-!b!esv!hj!qp!hp!.ebl!ekf!mp!kf!vqsb!wp!sf!.qsf!{fo!ub!ujw!db!Sv!tj!kf/

Ef!gbo!{j!wbd!Sp!nf!Kp!of Bs!of!Sj!tf!ob!qsb!wjp!kf

lbs!ej!obm!ov!hsf!|lv!ob!lpo•f!hb!tv!hpt!uj!j{!Ep!okfd!.lb!qpt!uj!hmj!usf!~j!qp!hp!eblj!tuf!lmj!wf!mj!lv!qsf!eoptu/Ops!wf!ab!ojo!tf!up!mj!lp!j{!.ef!qsj!nj!sbp!eb!ob!lpoqb!v{f!oj!kf!np!hbp!ebobt!ub!wj!nf•/

Tragi~ar dana

PUTA JE ARSEN VENGER VO-DIO ARSENAL U MEÊVIMAPROTIV BARSELONE I OVOJE TEK PRVI TRIJUMF UZDVA REMIJA I TRI PORAZA.

6

G v A r s e na l na k o n

p r e o k r e ta sa v la da o

Ba r s e l o n u u o s m i n i

f i na la L [

V FG B! k f! p q!uvajmb

jhsb!•b!Nj!mb!ob!]f!ob!sbHb!uv!{b!{b!hsv!cp!of!.tqps!utlp!qp!ob!|b!okf-qp!|up!kf!veb!sjp!qp!np!.~oph!usf!of!sb!Up!ufo!if!.nb!qp!tmj!kf!nf!•b!Mj!hf|bn!qj!pob/!Ejt!dj!qmjo!.tlb!lp!nj!tj!kb!VFGB!tb!.tmv!|b !~ f! H b!uv !{b! vqp!of!ekf!mkbl!j!ub!eb!~fpesf!ej !u j ! ufajov!qsf!.ls|b!kb!j!lb!{ov/!Hb!uv!{pcj!np!hbp!eb!cv!ef!tv!.p•fo!tb!pq!uvacpn!{bob!qbe!ob!Eapb!Eaps!.eb!ob/!Ejt!dj!qmjo!tlj!qsb!.wjm!ojl!qsf!ewj!}b!lb!{ovpe! ob k !nb !o kf! kf !eofvub!lnj!df!{b!of!tqps!.utlp!qp!ob!|b!okf-!b!obk!.nb!okf!usj!{b!ob!qbe!objhsb!•f!jmj!pt!ub!mf!v•f!.toj!lf!nf!•b/!

Gatuza ~ekakazna

Mir~ea

Lu~eskuSp!nb!qsp!mb!{j!lsp{!uf!abl!qf!sj!pe-bmj!of!np!hv!eb!tiwb!ujn!{wj!aev!.lf!ob!wj!kb!•b/!Jhsb!•j!nb!kf!nop!hpuf!af!eb!jhsb!kv!v!ub!lwpk!tj!uv!bdj!kj/Sp!nb!kf!pej!hsb!mb!ep!csp!esv!hpqp!mv!wsjkf!nf!j!oj!lp!of!nb!qsb!wpeb!usb!aj!wj!|f!pe!pwf!flj!qf/

VengerOd ove utakmicese mnogo

o~eki valo imislim danismo razo~arali

Stri jelacprvog

gola zaUkra jince:

@adson

Na ja viopreokret:Robin van PersiFOTO BETA



o je Fabregas.U drugom me~u ve~eri [ahtjor

napravio iznena|enje savladav{iomu u Rimu (3:2). Iako je "vu~ica"vela, do kra ja prvog poluvremenasemoforu je sta jalo 1:3 za [ahtjor.

o kra ja je samo Dèremi Menjezpio da smanji rezultat i donese ka-u-takvu nadu za svoj tim.

"Pred nama je jo{ jedna utakmi- Nikada nismo sumnjali u na{e

nse. Trebalo je da slavimo uvjerlji-u pobjedu, ali moramo uzeti u ob-to da je ovo na{a prva utakmica

kon duge stanke. Temeljito smoou~ili Romu i zato smo zasluìlibjedu. No, pred nama je i dvoboj uonjecku, ko ji }e biti iznimno teàk.e}u re}i da smo ve} u ~etvrtfinalu,imamo veliku {ansu do}i do povi-

jesnog uspjeha", izjavio je Dari joSrna, kapiten ukra jinske ekipe.

Menjez je u 61. minutumatirao golmana gosti ju, ali to je bilosve {to je "vu~ica" napravila u dru-gom poluvremenu.

"Fizi~ki smo u dobroj formi, aliprimamo previ{e golova. Ne igramoonako kako smo igrali pro{le sezone.Pored svega, vjeru jem da u Donjeckumoèmo da pobi jedimo i izborimoplasman u ~etvrtfinale", naglasio jeMenjez.

Rezultati: Arsenal - Bar-selona 2:1 (Van Persi 78, Ar{avin 83 -Vilja 26), Roma - [ahtjor 2:3 (Perota28, Menez 62 - @adson 29, DaglasKo{ta 36, Luiz Adri jano 42).

3Sport 418.2.2011.

Dva golaBilbi je

Fudbaleri Vojvodine savladalisu Radnik iz Bi jeljine (3:0) upri jateljskom me~u igranom u"Veterniku", a dva gola za "la-le" djelo su Nemanje Bilbi je.

Biv{i napada~ Borca prvi gol,a drugi za Vojvodinu, postigao je preciznim udarcem sa de-snog ugla {esnaesterca, a pret-hodno se driblingom oslobodio~uvara. Bilbi ja je drugi gol pos-tigao glavom na asistenci juNovakovi}a. Prvi gol na me~udjelo je Vuka Mito{evi}a.

Karlosu Rusi ji

Roberto Karlos, brazilski fu-dbaler, nasta vi}e kari jeru u rus-kom Anì Maha~kali. Ugovor

je potpisan na dvi je i po godine.Karlosu je ovo osmi klub u ka-ri jeri. Po~etkom 2010. godine,

nakon 15 godina igranja uEvropi, Karlos je pre{ao u Ko-rinti jans. Zbog pri jetnji navi ja-~a zatra io je raskid ugovora isada se ponovo vra}a na Starikontinent. Bilo je pri~e da }ekari jeru nastaviti u LA Galaksi-

ju, ali se ipak odlu~io za povra-tak u Evropu.

Ronaldopromoter

Legendarni, tek penzionisanifudbaler, Ronaldo }e pomo}ipromoci ji Sao Paula, jednog odgradova doma}ina Svjetskogprvenstva 2014. godine, ko je }ebiti odr ano u Brazilu. Ronaldo

je rekao da }e mu biti ~ast dapomogne Sao Paulo da postanenajbolji me|u 12 gradova u ko-

jima }e biti odr ano SP. U igra-~koj kari jeri je osvo jio dvi jetitule svjet skog prvaka s Brazi-lom (1994. i 2002.), a slu`beno

je najbolji stri jelac Mundi jalasa ukupno 15 golova.

Tri jumfSent Pauli ja

Fudbaleri Sent Pauli ja savla-dali su HSV (1:0) u zaostalojutakmici 21. kola njema~keBundes lige. Ovo je prva po-bjeda Sent Pauli ja protiv grad-skog rivala nakon 1977.godine, a tri jumf im je donio@erald Asamoa u 59. minutu.Ovo je tre}a uzastopna liga{kapobjeda za goste ko ji jo{ nisuporaèni u 2011. godini. SentPauli je sko~io na 11. mjesto sa28 bodova, a HSV je ostao se-dmi sa pet bodova vi{e.

Kleo izvisioIako je Gabri jel Korodova

Kleo potpisao ugovor sa Gvan-gùom i obavezao se na ~etvo-rogodi{nju saradnju, taj ugovor

jo{ ni je va e}i. Razlog je obe-{te}enje ko je ~elnici kineskogtima mora ju da plate Partizanu.

Po zakonu, u Kini da bi uplatili3,2 miliona evra, klub mora danabavi pet dozvola. U ponedje-ljak je posli je Nove godine prviradni dan, ali u Humskoj ne è-le da ~eka ju. Ukoliko uskoro nelegne novac, transfer bi mogaoda bude stopiran.

Fudbaleri Intera savladali suFiorentinu (2:1) u zaostaloj uta-kmici 17. kola Seri je A i tako sevratili u trku za titulu.

Aktuelni {ampion je pri{ao li-deru Milanu na samo pet bodovazaostatka, a najzaslu`ni ji za to sudefanzivac doma}ih Mikel Kampo-rezi, ko ji je postigao autogol, te

\ampaolo Pacini, ko ji je rije{io pi-tanje pobjednika.

"Ovo je za nas veoma va`napobjeda. Tri boda su nam trebala ido njih smo do{li veoma dobromigrom", rekao je \uzepe Barezi,pomo}ni trener Intera, i dodao:

"Sada nas o~eku je nekolikoveoma va`nih utakmica. Svaki me~do kra ja sezone bi}e kao finale."

Sini{a Mihajlovi}, trener do-ma}ih, smatra da njegova ekipa ni-

je zasluìli da izgubi, po{to je pru-ìla veoma dobar otpor "neroazuri-ma"

"Voleo bih da pobe|u jemo uutakmicama ko je dobro odigramo.Ovaj poraz, posebno zbog vi|enogu prvom poluvremenu, nismo za-sluìli. Upravo zbog toga nas boli,ali moramo nastaviti sa radom jersmo pokazali da moèmo mnogovi{e od trenutnog", izjavio je Mi-

hajlovi} i dodao:"Inter je imao svo je prilike, ali

imali smo ih i mi. Da su oni bili u{ansama poput na{ih, postigli bi ~e-tiri gola. Moramo da poradimo narealizaci ji, jer u ovakvim me~evimamoramo da koristimo svaku {ansuko ja nam se uka e. Ovo je dokazda }ete biti ka`njeni ako ne budete

iskoristili svaku gre{ku protivnika."U dugom zaostalom me~u \e-

nova je u gradskom derbi ju bila bo-lja od Sampdori je (1:0). Ovo je bio81. "derbi dela Lanterna", a pobje-dnika je odlu~io Rafinja u 55. minu-tu.

Rezultati: Fiorentina - Inter 1:2(Paskval 33 - Kamporeze (autogol)6, Pacini 61), Sampdori ja - \enova0:1 (Rafinja 55). Poredak: Milan 52,Napoli 49, Inter 47, Lacio 45...

Abel Hernandez, 20-godi{njifudbaler Palerma, proìvio je ve-liku dramu nakon {to se u sri je-du posli jepodne vra}ao ku}i streninga ove itali janske ekipe.

Nakon {to je iza{ao iz automo-bila, do~ekala ga je za sada nepo-znata grupa plja~ka{a i gurnula mupi{tolj u usta traè}i od njega novaci nakit. Ci jela situaci ja ni je dugotra jala, ve} su plja~ka{i uzeli Her-nandezov nov~anik, sat i jaknu inakon toga se izgubili u nepozna-tom pravcu.

Hernandez je bio {oki ran ci je-lom situaci jom, ali je bio dovoljno

priseban da odmah ode u ku}u i osvemu obavi jestiti polici ju. Sicili-

janska polici ja obavlja uvi|aj ci je-log slu~a ja, a za sada nema traganapada~ima.

Vin}enco D'polito, agent mla-

dog fudbalera, rekao je da Hernan-dez ne razmi{lja o odlasku iz klubanakon ovog incidenta.

"Razgovarao sam sa njim i on je trenutno u {oku. Jo{ ne moè davjeru je {ta se desilo. Pored toga nerazmi{lja o odlasku iz Palerma", re-kao je D'polito, prenose itali janskimedi ji.

Agent je potvrdio da su ga plja-~ka{i presreli na putu ku}i i da situ-aci ja ni je ni je bila nimalo ugodna.

"Vra}ao se ku}i posli je trenin-ga, a pored njegovog automobilabio je motor. Hernandezu se u~iniloda ga je udario pa je parkirao auto iiza{ao da vidi {ta se desilo. Kada sevra}ao u automobil, presreo ga jeplja~ka{ i gurnuo mu pi{tolj u us-ta", izjanio je fudbalerov agent idodao:

"On se veoma upla{io, ali sada je sve u redu. Nalazi se kod porodi-ce ko ja je uspjela da ga smiri."

Hernandez je ove sezone nas-tupio u deset utakmica itali janskeSeri je A i postigao je jedan pogo-dak.

Inter pono vo uigri za "skudeto"

Hernandezu napada~igurnuli pi{tolj u usta

Mihajlo vi} Voleo bih dapobe|u jemou utakmicamako je dobroodigramo

Ubjedlji vi jerebalo je dala vimovjerlji vi juobjedu,aè Srna

Uvi|ajPolici ja obavljauvi|aj ci jelogslu~a ja, a zasada nema traganapada~ima

Roma - [ahtjor2 golovi 3

4 {utovi u okvir gola 5

0 {utovi pored gola 3

1 korneri 5

52% posjed lopte 48%7 faulovi 22

3 ùti kartoni 4

0 crveni kartoni 0

Arsenal - Barselona2 golovi 1

7 {utovi u okvir gola 5

3 {utovi pored gola 3

4 korneri 1

39% posjed lopte 61%

6 faulovi 13

4 ùti kartoni 2

0 crveni kartoni 0

METRA PRETRÂO JE SESKFABREGAS, KAPITEN ARSE-NALA,O I PO TOM PARAME-TRU JE BIO UBJEDLJIVONAJBOLJI NA TERENU.

AbelHernandez

(desno)

SamjuelEto

r di ola kri vi

su di jeOdluke: Igrali smo jakodobro i stvorili mnogoprilika, ali sudi je su svo jimodlukama uticale nakona~an rezultat,rekao Pep Gvardiola

12.633



18.2.2011.Sport2

Vedran RA DENO VI]

Nikakav dogovor, pa tako niusmeni, kako tvrde po jedini medi-

ji, Emir Spahi} ni je postigao s Ar-senalom. Ako i ode u Englesku,onda }e to najvjerovatni je biti As-ton Vila, rekao je ju~e Bekim - Di-no Pa{ali}, menadèr bh. kapitena.

Neki evropski portali objavili sukako menadèr Arsenala Arsen Ven-ger ve} duè vri jeme èli dovestiSpahi}a na "Emirates". Tako|e, na-vodi se kako su Spahi} i londonskiklub postigli na~elan dogovor o pre-lasku iz Monpelijea u Arsenal nakra ju ove sezone.

"Jedini klub ko ji je pokazao in-

teres za Emira Spahi}a je Aston Vila,a pri~e oko navodnog dogovora s Ar-senalom ja sam saznao iz medi ja. Odtoga, dakle, nema ni{ta, jer da ima jabih to prvi morao znati. Arsenal jestebio jedna od opci ja i pokazao je odre-|eni interes, ali pro{log ljeta. Sada odtoga nema ni{ta", tvrdi Pa{ali}.

Menadèr @e-rard Hulier Spahi}a je u AstonVilu èlio preseliti jo{ ove zime. Na-ga|alo se da je transfer propao zbog25 miliona funti od{tete koliko je tra-io predsjednik francuskog prvoliga{a,

a Pa{ali} je u razgovoru za "Nezavi-sne" po jasnio ta~ne razloge.

"Ove zime iz Aston Vile konta-ktirali su Spahi}a, njegov klub Mon-pelije i mene. Francuskom klubu izvi{e razloga ni je bilo u interesu da napola sezone ostane bez Spahi}a,

izme|u ostalog i zbog toga {to igra jufinale nacionalnog kupa. Dakle, ~ekase ljeto i vjeru jem da tada izme|uklubova ne}e biti problema da se do-

govore. Mislim dasu iz Aston Vile spremni ponu-diti pet ili {est miliona funti zana{eg internacionalca i ne vi-dim za{to to i Monpelije ne biprihvatio. Zaista je prihvatljivos obzirom na to da je on u klubdo{ao kao slobodan igra~",po jasnio je Pa{ali}, ko ji se umenadèrskim vodama pro-slavio 1999. godine transfe-rom Elvira Balji}a iz

Fenerbah~ea u Real Ma-drid za tada nevjerovatnih42 miliona maraka.

Z a s t u p n i kbh. kapitena ju~e

je odbacio mogu}nost dase u pri~u oko dovo|enjaSpahi}a upetlja mo`da i nekiklub iz Francuske ili iz drugih evrop-skih zemalja.

"Takvih ponuda za sada ni jebilo. Ne vjeru jem ni da }e ih biti

jer sumnjam da u Francuskoj ije-dan klub moè ponuditi boljeuslove od onih ko je Spahi}ima u Monpelijeu", zaklju~io

je Pa{ali}.

Te vez: Dèkine}e biti lako Argentinski internaciona-

lac Karlos Tevez kaè da }eEdinu Dèki trebati vri jemeda se privikne na novu sredi-nu.

Bh. napada~ je postigao sa-mo jedan gol u sedam dosa-da {njih nastu pa za"gra|ane", pa su krenule iprve kritike na njegov ra~un.

"O~ekivanja od Dèke suizuzetno visoka. On je sja janfudbaler, ali ne}e mu biti la-ko. Mora da se adaptira naengleski stil", rekao je Tevezu razgovoru za "Kiker". Argentinski as nagla{ava

da izme|u njega i Dèke vla-da odnos potpunog razumi je-vanja.

"Mislim da na{a saradnjana terenu za sada funkcioni-{e dobro. Kada je Edin na te-renu, onda se ja povla~im ivi{e u~estvu jem u organiza-ci ji napada. Mislim da to {ti-ma", dodao je Tevez.

D` eko je u Bundes ligipostigao 65 golova na 111utakmica. U Premi jer{ipu jedo sada odigrao 329 minuta i

jo{ se ni je upisao u stri jelce.

Reprezentativac BiH Vedad Ibi-{evi} istakao je prilikom gostova-nja na internet portalu Goal.comda uìva u Hofenhajmu i da u tomklubu ima priliku za napredak.

"U Hofenhajmu imam sve {to miu nogometnom smislu treba - jakklub iza svega, ali i mir pri trenira-nju i napredovanju. Uìvam ovdjesvakodnevno", rekao je Ibi{evi}.

Povukao je, zatim, Ibi{evi} para-lelu izme|u fudbala u BiH i Njema-~koj:

"Te{ko je to porediti, pogotovomeni ko ji nikada nisam igrao u bh.ligi, ali jasno je da u BiH pri je sve-ga nedosta je infrastruktura, te da jeput prema Europi teàk i duga~akza svaku od tamo{njih ekipa. No,bitno je da se kod nas ìvi za nogo-met. Nismo organizirani kao Ni-

jemci, situaci ja kod nas je mnogoteà za ìvot, ali nogomet ima pose-bno mjesto".

Potom se Ibi{evi} okrenuo onom{to mu je svakodnevica i {to mu jebliè:

"U Bundes ligi svaki igra~ u sva-koj utakmici mora dati svoj maksi-mum. Na to ga prisiljava ju navi ja~i

jer dekor na stadionima je naprostoveli~anstven. Ba{ svaki stadion nako jem igramo je uvi jek rasprodan.

Atmosfera je apsolutno inspirira ju-}a i to je najljep{e od svega. Taatmosfera i ispunjeni stadioni nasvim utakmicama su ono {to Bun-des ligu ~ini druga~i jom od, recimo,Seri je A. Isto tako, u drugim ligamapo pravilu uvi jek isti klubovi sto jena vrhu tabele, dok se u Bundes ligisvake sezone ta slika mi jenja".

Pore|enjeNismoorganiziranikao Ni jemci,ali nogometkod nas imaposebno mjesto,kaè Ibi{e vi}

Ibi{e vi}: Imam sve {tomi treba u Hofenhajmu

Kontakt: Ove zime iz Aston Vile kontaktirali suSpahi}a, Monpelije i mene, rekao Pa{ali}

V!j{kb!wb!nb!{b!ci/!qps!ub!mf!Tqb!ij~!kf!vqv!ujp!lsj!uj!lf!Btnj!sv!Cf!hp!wj!~v/!Hpm!nb!ov!Tup!vlb!{b!nkf!sjp!kf!|uptf!qp!esv!hj!qvu!oj!kf!peb!{wbp!qp!{j!wv!tf!mf!lup!sb!Tb!gf!ub!Tv!|j!~b/

#Pof!lp!kj!tv!pqsbw!eb!op!qsp!qvt!uj!mj!ep!mb!{bl!v!Bumbo!uv!ob!nf•!qsp!ujw!Nf!ltj!lb!oj!uj!kf!eoph!usf!ovu!lb!of!af!.mjn!lsj!wj!uj/!Nf!}v!ujn-!of!lj!tv!obt!esv!hj!qvu!{b!sf!epn!ob!qsb!wj!mj!cv!eb!mb!nb!j!qpj!hsb!mj!tf!tb!ob!|jn!ajw!dj!nb!jfnp!dj!kb!nb/!V!qp!uqv!opt!uj!qp!esab!wbn!tf!mf!lup!sb!Tv!|j!~b!j!twb!lb!lp!usf!cb!qsp!wkf!sj!uj!p!•f!nv!tf!uv!sb!ej-!oftb!np!{b!Cf!hp!wj!~b-!wf~!j!blp!tv!tf!fwfo!uv!bm!op!j!esv!hj!jhsb!•j!cf{!pqsbw!eb!okb!phmv!|j!mj!p!qp!{jw!v!ob!dj!pobm!.oj!esft-!po!eb!usf!cb!qp!hmf!eb!uj!j!okj!ip!wf!tmv!•b!kf!wf!j!qsp!qj!top!ji!tbo!ldj!poj!tb!uj#-!sf!lbp!kf!Tqb!ij~/!

Ljut na Bego vi}a

VedadIbi{e vi}

Menadèr Bekim - Dino Pa{ali} o transferu Emira Spahi}a

Vila prije ArsenalaTransferEnglezi }eFrancuzima

ponuditiizme|u pet i {estmiliona funti

F O T O NN

Uskoro na Ostrvu:Emir Spahi}

DO BI TNI CI NAGRA DNE IGRETV LCD

Ime Prezime Adresa Broj telefona1. Nedeljko Popovi} Pavlovac bb, Sara~ica 065/670-639

PE RI LI CA PO SU \A ZA NUS SI ZDS 104

Ime Prezime Adresa Broj telefona1. Sto jan Mi jatovi} Doktora @ivka Njeì}a 10 051/354-641

BI CIKL BAVA RIA

Ime Prezime Adresa Broj telefona1. Mari jana Petrovi} Vukovarska 10/12, Jajce 063/908-946

MI KSER Moul hm 200031

Ime Prezime Adresa Broj telefona1. Zoran ]osi} Banjaluka 063/844-2972. Predrag Cupa} Tarasa [av~enka 14 065/329-836

3. Miladinka Milakovi} Carice Milice 24 066/242-8984. Dervi{a Hrnji} Lupnica bb, Jajce 030/640-373

FOTOAPA RAT BENQ DC

Ime Prezime Adresa Broj telefona1. Klara Petrovi} Nikole [opa 24 063/995-6712. Mina Vranje{ Bra}e Jugovi}a 92 051/434-0103. Du{anka Simunovi} D. Buli}i 065/736-442

PJE NU SAC DO MAN

Ime Prezime Adresa Broj telefona1. Vesna Simi} Lazari~ka 45 065/770-6522. An|ela âvi} Banjaluka 065/612-6783. Nata{a Glamo~ak Kara|or|eva 195 065/323-9984. Zlatko Radulovi} Suboti~ka 13 065/862-0975. Petar Mari} Gunduli}eva 96 065/736-352

PO KLON PA KET VI NA ZA DRO

Ime Prezime Adresa Broj telefona1. Du{an Manojlovi} Cara Du{ana 4 065/513-6122. Dragan Bukva Brezi~ani bb, Pri jedor 065/577-5753. Ana Filipovi} Srebreni~ka 3, Jajce 063/358-8914. Sto jana Paìn Vojvode Mom~ila 16 066/741-3865. Jelena Krivo{i ja Kralja Petra II 55 065/620-4476. Aleksandar Blago jevi} Ale ja sv. Save 44 065/329-496



Sport 43

Kre }e

bor ba

De jan MA KSIMO VI]

Rukometa{i Bosna BH gasa izSara jeva u subotu }e odigrativeoma va`nu utakmicu Grupe DLige {ampiona protiv ruskogSankt Peterburga. Za izabranikeIrfana Smajlagi}a ovaj ogled }eozna~iti po~etak velike borbe za is-torijski plasman u top 16 naj ja~egrukometnog takmi~enja na svi jetu.

Za osva janje ~etvrtog mjesta uGrupi D "studentima" su potrebnepobjede nad direktnim konkurenti-ma, Sankt Peterburgom i rumunskomKonstancom, ko ju }e tako|er do~e-kati narednog vikenda. U BosnaBHG isti~u kako }e za ostvarenje ve-

likog uspjeha biti potrebna velika po-dr{ka sa tribina dvorane "Mirza Deli-ba{i}".

"Imperativ pobjedekod nas posto ji uvi jek, tako da to ni jeni{ta novo za na{e igra~e. Okupilismo ekipu momaka ko je èlimo for-mirati kroz odigravanje utakmica.

Neodstupamo od na{eg ritma radako ji nas vodi ka vrhunskom sportu.Teìmo raznolikoj igri u odbrani, takoda imamo nekoliko vari janti ko je }e-mo koristiti. No, prvenstveno sebegledamo. Najva ni je je da smanjimobroj nepotrebnih tehni~kih gre{aka ina tome najvi{e radimo. Mislim da

su igra~i prihvatili dosta toga i da sunapredovali u posljednjih pola godi-ne", pri~a Irfan Smajlagi}, trener{ampiona i osva ja~a Kupa BiH.

U prvom susretu u Rusi ji bh.{ampion je pao u fini{u utakmice ipretrpio poraz. Smajlagi} se nada dabi sada situaci ja mogla biti druga~i ja.

''Svaki dan radimo natome da dostignemo nivo Lige {am-piona. To zna~i ida igra~ svih 60minuta bude i fizi~ki i psihi~ki spre-man za sva de{avanja na terenu. Sasvakim protivnikom u tih 60 minutaimamo {ansu za pobjedu, pa je takoi protiv Sankt Peterburga. Pomo}publike bi u ovom susretu mogla bi-ti presudna. Za izvla~enje svih re-zervi iz igra~a neophodna jepodr{ka sa tribina. U takvim trenu-cima igra~ moè dati i vi{e od svo-

jih mogu}nosti, {to }e nam bitineophodno u Ligi {ampiona. Smi-sao sporta je da se napuni dvorana,pa je logi~no da i mi tome teìmo",zaklju~io je strateg Sarajli ja.

R K B o s na B H ga s

u s u b o t u i g ra

u ta k m i c u sa Sa n k t

P e t e r b u r g o m

za top 16

Sv!lp!nf!uoj!lmvc!Cp!tob!CI!hbt!kv!•fs!kf!ep!cjp!kp|!kf!eoph!op!wph!tqpo!{p!sb/!Sj!kf•!kf!p!ptj!hv!sb!wb!kv!.~pk!lpn!qb!oj!kj!#Vojrb#-!lp!kb!kf!vkf!eop!j!tqpo!{ps!Mj!hf!|bn!qj!pob!{b!sv!lp!nf!ub!|f/!Vhp!wps!p!tb!sb!eokjqp!uqj!tb!mj!tv!Lf!obo!Nb!hp!eb-!ej!sf!lups!Cp!tob!CIH-!j!Tf!ob!eb!Pmf!wj~!j{!#Vojrb!ptj!hv!sb!okb#/!Tsfe!tuwbpe!pwph!tqpo!{ps!tlph!vhp!wp!sb!cj!~f!vt!nkf!sf!ob!lb!sb!{wp!kv!\lp!mf!sv!lp!nf!ub!tb!sb!kfw!tlph!lmv!cb/

"Uniqa" no vi sponzor

Publika: Za

iz vla~enjesvih rezer vi

iz igra~aneophodna je

podr{ka satribina,

kaè IrfanSmajlagi},

trener"studenata"

otrebne dvi jeobjede u nizua drugu fazu:arik Me|i}OTO NN





35Sport

M. PREDRA GO VI]

Bh. {ampionke, rukometa-{ice Borca, prvu utakmi cu udrugom di jelu sezone igra}e da-nas u Mostaru protiv Lokomo-tive.

Ekipa trenera Radeta Un~ani-na ima 10 tri jumfa iz isto tolikoutakmica, a seri ju pobjeda trebalobi da nastavi i protiv Lokomotive,ko ja je bez pobjede.

"Bez obzira na dosada{nje re-zultate u me~ treba da u|emo ma-ksimalno odgovorno. Tako trebada bude uvi jek jer nema slabogpro tivni ka. Odgovor nom i do-brom igrom moèmo do pobjedeu Mostaru, a jedini problem je {to

je jedna od klju~nih igra~ica Dra-gana Kneèvi} zbog povrede ra-mena smanje nim inten zi tetomtrenirala desetak dana", rekao jeUn~anin i dodao da Mari jana Bo-go jevi} sedam dana ni je treniralazbog gripa.

Glavni konkurent Borcu zatitulu je Mira, ko ja ima 27 bodo-

va, tri manje od {ampionki, a natre}em mjestu je Ilidà sa 19.

"Prvenstvo }e biti puno inte-resantni je nego rani jih godina.Mira nam je najbliì pratilac i mi-slim da nema neko tre}i ko bimogao da se uplete u borbu za ti-

tulu. Mira je, uz nas, najkvalite-tni ja ekipa, ali obje ekipe ima judosta isku{enja i te{kih gostova-nja do kra ja lige", rekao je Un~a-nin.

Milan Marinovi}, trener Mi-re, rekao je da su i druge ekipedobre, ali da }e te{ko neko sti}iMiru ili Borac.

"Nastavak sezone }emo igratioslabljeni jer Jelena Torbica morana operaci ju koljena. Nismo sepo ja~ali, pa }e ostale igra~ice mo-rati da ponesu sav teret. U najma-nju ruku nasto ja }e mo dazadrìmo drugu pozici ju, a ako seukaè i minimalna {ansa da ugro-zimo Borac - potrudi}emo se dato u~inimo. Borac je posljednjih~etiri ili pet godina neprikosno-ven. On i sada ima blagu pre-dnost."

Parovi 12. kola, danas: Kata-rina - Kneòpoljka (18 ~asova),Lokomotiva - Borac (17), Zrinj-ski - Ilidà (20), Gora`de - Jedin-stvo (19), subota: Mira - @ivinice(19). Slobodan je Ljubu{ki.

Vaterpolisti Partizan Rajfaj-zena pobi jedili su u Igalu Ja-dran sa 13:8 (4:2, 3:3, 5:2, 1:1)u utakmici 1. kola ~etvrtfinal-ne A grupe Evrolige.

Na jefikasni ji u Partizanu sa podva gola bili su Teodoros Hadì-teodoru, Milan Aleksi}, Ale-ksandar Radovi} i VladimirVu jasinovi}, a u poraènom ti-

mu po dva su postigli \or|e Fi-lipovi} i Petar Filipovi}. Udrugoj utakmici grupe Jug COje u Dubrovniku savladao Bu-dvu M:tel sa 10:6 (2:2, 4:1, 1:3,3:0). Doma}i tim su sa po trigola predvodili Nikola Suti} iSandro Sukno, a po dva su za

Budvu postigli Damjan Danilo-vi} i Vjekoslav Paskovi}.

U B grupi zagreba~ka Mla-dost je izgubila kod ku}e odnajskupljeg tima na svi jetu, ita-li janskog Pro Reka, s 5:9 (1:1,2:3, 1:4, 1:1). Prvi stri jelac ProReka bio je Boris Zlokovi} sa tripogotka. Tri je postigao i IgorHini} na drugoj strani. Ri je~ko

Primor je Erste banka pobi jedilo je na Kantridi ma|arski Va{a{asa 13:6 (4:2, 4:3, 3:0, 2:1). Naj-zaslu`ni ji za slavlje bili su bra}aDaniel i Denes Varga, te Ale-ksandar Ti{kivski sa po dva po-gotka, a Ma|are je predvodioViktor Voros s dva pogotka.

Borba za titulu Aktuelnom{ampionuBorcu naj ve}ikonkurent Mira

Jadran potopljen Un~anin: Bi}einteresantna liga

sada{njem toku top 16 faze, a Nej-tan Dàvai je istakao da se ekipane}e predati u nastavku takmi~enja,iako nema {anse za plasman u ~et-vrtfinale.

"Pobjeda bi nam dobro do{la,ali {ta je - tu je. Nisu sve sudijskeodluke bile na mjestu, ali njihovo jeda svira ju, a na{e da slu{amo. Tre-balo je da pobi jedimo. Ne}emo tektako da se predamo zato {to imamosva ~etiri poraza. I}i }emo na pobje-de bez obzira gdje igramo", rekao je

Dàvai.Veseli je istakao da je njegovtim igrao dobro i ~vrsto i dodao:

"Prakti~no smo vodili ci jeluutakmicu, a na kra ju je Stounrukpogodio trojku. Oni su tada poveli ibilo nam je te{ko da se vratimo.

Ukupno gledano, odigrali smo do-bro, ali nismo pobi jedili. Klju~ jedobra odbrana. Tako|e, Kaukenas

je vezao neke va`ne poene, a mismo poga|ali samo povremeno".

Tr ener Parti za naVlade Jovanovi} rekao je da su nje-govi igra~i odigrali najbolji me~ u

top 16 fazi ove sezone."Drago mi je {to su se neke

igre sloìle u ovom me~u. Mislimda je ovo jedno od teìh gostovanjau Evroligi, kako zbog kvaliteta riva-la, tako i zbog navi ja~a. Ne bih pre-vi{e analizirao na{u igru i utakmicu

jer bi to potra jalo. Mene radu je {to

smo igrali na jednu loptu i moramda ~estitam igra~ima", rekao je Jo-vanovi}.

Trener Si jene Simone Pjani|anisa svo jim igra~ima je proslavio dru-gi tri jumf u ovoj fazi takmi~enja.Prethodni je ostvario u Beogradu,gdje je bilo 66:58 za Montepaski.

"Presre}an sam zbog pobjede.Rekao sam i pri je utakmice da }ebiti teè nego u Beogradu jer je mojtim u problemu s povredama. Mo jiigra~i su bili mentalno jaki kada jebilo lo{e. Na kra ju smo ukradenimloptama i dobrim napadima uradilidobar posao", istakao je Pjani|ani.

U drugoj utakm iciigranoj u sri jedu nave~e @algiris jeu Kaunasu savladao Fenerbah~e.Sla vio je nakon produèt ka sa85:84 (79:79 nakon 40 minuta) za

prvi tri jumf u top 16 fazi. Najzaslu-`ni ji za tri jumf doma}e ekipe bilisu Martinac Poci jus i Tomas Deli-ninkaitis sa po 13 poena, dok su uekipi iz Istanbula na jefikasni ji biliOmer Onan sa 23 poena i EmirPreldì} sa 19. (Agenci je)

Banjalu~ankeu prvom di jelu

zabiljeìle10 pobjeda

Kp!wb!op!wj~!oj!kf!af!mjp!eblp!nfo!ub!sj!|f!tv!}f!okf/!

#Nf!oj!kf!pwp!qswb!tf!.{p!ob!v!Fwsp!mj!h j ! j !of

{obn!lp!mj!lp!kf!up!lba!okj!.wp-!{b!up!of!~v!eb!qsj!•bnp!tv!ej!kb!nb/!Twj!tv!hmf!.eb!mj!vub!lnj!dv#-!ep!ebp!kfKp!wb!op!wj~/!

Strahod kazne

Qbs!uj!{bo!kf!v!Tj!kf!ojjnbp!qp!es|lv!plp!311ob!wj!kb!•b/!

#Np!sbn!eb!qp!nf!ofnj!ob!wj!kb!•f-!lp!kj!nb!{b!.iwb!mkv!kf!np!|up!tv!qsf!|mjwf!mj!lj!qvu!eb!cj!ep!|mj!epTj!kf!of!j!qp!esab!mj!Qbs!uj!.

{bo/!Up!tb!np!qp!lb!{v!kflp!mj!lb!kf!qsj !wsaf!optupwpn!lmv!cv#-!jt!ub!lbp!kfKp!wb!op!wj~/

Na vi ja~i

Hsv!qb!F;!Mj!kf!uv!wpt!Sj!ubt!.!Voj!lb!ib-!Qb!ob!uj!ob!jlpt!.!Lb!ib!Mb!cp!sbm!)tj!op~*/!Qp!sf!ebl;!Qb!ob!uj!ob!jlpt!6-

Lb!ib!Mb!cp!sbm!6-!Voj!lb!ib!5-!Mj!kf!uv!wpt!Sj!ubt!5/!Hsv!qb!G;!Mp!up!nb!uj!lb!.!Cbs!tf!mp!ob-!Voj!po!Pmjn!qj!kb!.!Nb!.lb!cj!)tj!op~*/!Qp!sf!ebl;!Cbs!tfmp!ob!7-!Nb!lb!cj!6-!Voj!po!Pmjn!qj!kb!5-!Mp!up!nb!uj!lb!4/!Hsv!qb!H;!Npo!uf!qbt!lj.!Qbs!uj!{bo!Nu;t!88;85-!Fgft!Qjm!tfo!.!Sf!bm!Nb!esje!)tj!op~*/!Qp!sf!ebl;!Sf!bm!Nb!esje!7-!Fgft!Qjm!tfo!6-!Npo!.uf!qbt!lj!5-!Qbs!uj!{bo!5/!Hsv!qb!I;!Abm!hj!sjt!.!Gf!ofs!cb!i•f!96;95!)qp!tmj!kf!qsp!evafu!lb*-!Wb!mfo!tj!kb!.!Pmjn!qj!kb!.lpt!)tj!op~*/!Qp!sf!ebl;!Gf!ofs!cb!i•f!8-!Pmjn!qj!kb!lpt!6-!Abm!hj!sjt!6-!Wb!mfo!tj!kb!5/

Rezultati i poredak

Postigao 16 poena: KurtisDèrels (Partizan, s loptom)

FOTO AFP

Malik Herstoni Jaka Klobu~ar



Sport 18.2.2011.

46

Crnogoracnapustio"Tu{anj"

Posli je priprema u Medulinu,Gradimir Crnogorac ponovo jenapustio Slobodu. On se po~et-kom godine vratio iz Kazahsta-na, gdje je dobio otkaz u ekipi

Altur ja. Iz tuzlanskog kluba na-vode kako Crnogorac ni je do-bio neophodnu papirologi ju zaregistraci ju, te je nakon togaspakovao stvari i oti{ao na pro-bu u jedan klub ko ji se nalazina pripremama u Antali ji.

D.S.

Gulit zo veMisimo vi}a

Zvjezdan Misimovi} kari jerubi mogao nastaviti u ruskom Te-rek Groznom. Nekada{nji slavni

holandski fudbaler Rud Gulit, adanas trener ruske ekipe, navo-dno je pozvao bh. reprezentativ-ca da se pridru ì ekipi.Misimovi}a je preporu~io biv{ibrazilski reprezentativac Rober-to Karlos, ko ji je iz Korintiansapre{ao u Anì Maha~kali.

V.R.

Reprezentaci ja BiH u malomfudbalu okupi}e se danas u Viso-kom i do 23. februara odraditipripreme za nastup na kvalifika-cijskom turniru Grupe 6 za pla-sman na Evropsko prvenstvo.

Kvalifikacijski turnir bi}e odi-gran od 24. do 27. februara u La-{kom, a "bh. hakeri" uz doma}ineza protivnike }e imati reprezenta-tivce Itali je i Latvi je.

"Na petodnevnim pripremamaodigra}emo nekoliko trening uta-kmica, izme|u ostalog, u subotu isa selekci jom grada Visoko. Vre-mena imamo malo, ali poku{a}emoda ga {to bolje iskoristimo i pripre-mimo se. Itali jani su favoriti, isto iSlovenci, a mi }emo nasto jati da im

pruìmo {to bolji otpor. U me~u saLatvi jom ne bi trebalo da imamove}ih problema, iako danas nemaslabih, te opu{tanja ne smi je biti",rekao je Murat Jaha, v.d. selektoraBiH, i dodao:

"Imali smo ode|enih problemasa odzivom igra~a. Neki reprezen-tativci igra ju veliki fudbala i klu-bovi im nisu dali odobrenje da seodazovu pozivu u reprezentaci ju.Zato na okupljanju u Visokomo~eku jemo 14 fudbalera."

EP u malom fudbalu idu}e godi-ne }e biti odigran u Hrvatskoj. Di-rektan plasman izbori }e svipobjednici grupa, te najbolja drugo-plasirana selekci ja.

V.R.

V. RA DENO VI]

Milomir Odovi}, novoimeno-vani trener Vele a, prizna je da }eimprovizaci ja u proljetnom di jelusezone vrlo ~es to biti jedino rje{e-

nje za njegov tim.Mostarci su u deset pripremnihutakmica ostvarili pet pobjeda, ~etiriremi ja i jedan poraz. I bila bi to ideal-na na java za strat sezone, me|utimtreba znati da su u isto toliko utakmi-ca na klupi imali tri razli~ita ~ovjeka.Protiv Lokomotive, Zvi jezde i Dugo-polja vodio ih je Milorad Mitrovi}.

Potom je dvi je utakmice (Igman iSlavi ja) ulogu {efa imao Adis Obad,da bi u Ulcinju ponovno glavni trenerbio Mitrovi} i to protiv Hajduka i je-

dnom Petrovca. Ve} u idu}em sudarus Petrovcem, te protiv Travnika iOlimpica trener je bio Milomir Odo-vi}.

"Imamo dosta posla i jako malovremena. Problem je u tome {to suna{i konkurenti u prednosti nad na-ma, jer oni u ovom razdoblju pripre-ma ima ju izgra|enih po~etnih

jedanaest. Kod nas to ni je slu~aj", re-kao je Odovi} i dodao:

"Budimo realni, ni jedna ekipana svi jetu se ne moè uigrati za desetdana. Mi smo u specifi~noj situaci ji,ali se moramo na nju prilagoditi. Naprolje}e }e nam trebati mnogo im-provizaci je. Vjerovatno }e se ~estodoga|ati da preska~emo igru, ali na-ma je najva ni je da izvu~emo maksi-mum i ostvarimo {to bolje rezultate."

U testu sa Olimpicom u sri jeduza Vele` je debitovao Goran Gan~ev,a nakon priprema sa êlikom me|u"ro|ene" se vratio i [evko Oki}. Ge-neralnu probu Mostarci igra ju u ne-djelju protiv Turbine iz Jablanice.

Pripreme "hakera"u Visokom

Po ja~anjeU utakmici saOlimpicom za

Vele` debito vao

Goran Gan~ev, vratio se i[evko Oki}

Odo vi} primoran

da impro vizuje

Vedran RA DENO VI]

Ivo I{tuk, trener fudbalera[irokog Bri jega, u jednoj od po-sljednjih provjera pred po~etak sezone o~ekivao je puno vi{e odsvo jih izabranika.

Tim sa "Pecare" remizirao je uMe|ugor ju sa aktuelnim prvakom@eljezni~arom (1:1).

[iroki je po veo golomMatea Roskama u 38. minuti, aliste~enu prednost nije uspio sa~uva-

ti do kra ja. Izjedna~enje Sarajli ja-

ma donio je svo jim prvim golom upla vom dresu novaj li ja PericaStan~eski.

"Utakmicom sa @eljezni~arom

zavr{ili smo udarni dio na{ih pripre-ma. Nisam ne{to posebno zadovo-ljan na{im izdanjem u me~u sa

'@eljom'. Moglo je puno bolje i kon-

kretni je. Odigrali smo dosta slabi jeod na{ih mogu}nosti i u odnosu naneke prethodne utakmice. '@eljo' je

o~igledno bio dosta svjeì ji, ja~i,konkretni ji, agresivni ji, dok smo mibili u ve}em di jelu utakmice u ne-kom podre|enom poloà ju. Vi{esmo se bazirali na rezultat nego nakvalitet igre", rekao je Ivo I{tuk.

Razlog ne{to slabi jegizdanja u me~u sa timom sa "Grba-vice" mo`da je ~injenica da stru~ni{tab sa "Pecare" ni je imao na raspo-laganju ~ak ~etvoricu standardnihprvotimaca. Izostali su Ivica Dìdi},Vagner, Marsi jano i kapiten Dalibor[ili}.

"Osjetio se nedostatak posebnoVagnera i [ili}a. U subotu imamogeneralnu probu protiv hrvatskogprvoliga{a Splita. Bi}e to na{a prvautakmica na stadionu 'Pecara' u tokupriprema i vjeru jem da }emo pruìti

jednu puno bolju parti ju u odnosu na

onu protiv '@elje'. Zadnjih sedamdana priprema radi}emo ne{to slabi- jim tempom kako bismo odmorni ipotpuno spremni do~ekali po~etaksezone i utakmicu protiv jesenjegprvaka Borca. Na{ proljetni cilj je

jasan. Minimalno èlimo izlazak uEvropu, a optimalno je osva janjeKupa BiH", dodao je I{tuk.

[iroki Bri jeg jesen je zavr{io na~etvrtom mjestu premi jerliga{ke ta-bela sa 25 sakupljenih bodova.

GeneralkaPosljednji testpred nasta vaksezone tim sa"Pecare" igrau subotusa Splitom

Mostarci u te{koj situaci ji

F O T O NN

I{tuk:

sam vi{e

[ i r o k i r e m i j e m u m e ~ u sa " @ e l j o m "

za v r { i o u da r n i

d i o p r i p r e ma

O~eki vao

Izostali standardni: U duelu sa Sarajli jama stru~ni {tab[irokobri jeàna ni je mogao ra~unati na prvotimce Vagnera,Marsi jana, Ivicu Dìdi}a i kapitena Dalibora [ili}a

Mkv!cj!|b!Wv!lf!mkb-!cjw!|j!gv!ecb!mfs!cb!okb!mv!•lph!Cps!db-!qsp!mkf!~f!~f!qsp!wft!uj!v!esf!tv!usf!cjok!tlph!Mf!.pub!sb/!Twpk!qswj!obt!uvq!v!op!wpn!lmv!cv!usf!cbmp!cj!eb!jnb!tv!usb-!lb!eb!ujn!tb!#Qp!mj!db#!jhsb!qsj!kb!ufmk!tlvvub!lnj!dv!tb![sjok!tljn/!Usf!cj!okdj!tv!v!tsj!kf!ev!sf!nj!{j!sb!mj!)1;1*!tb!dsop!hps!tljn!Hscb!mkfn/

Leotar angaò vao Vukelju

Gv!ecb!mf!sj!Af!mkf!{oj!•b!sblsb!kfn!tf!enj!df!wsb!~b!kvtf!v!Tb!sb!kf!wp-!hekf!~fep!qp!•fu!lb!ci/!gv!ecbm!.tlph!qsp!mkf!~b!usf!oj!sb!ujob!uf!sf!oj!nb!tub!ej!pob#Hscb!wj!db#/!Kv!•f!tv!vtlmp!qv!qsj!qsf!nb!v!Nf!.}v!hps!kv!pe!nkf!sj!mj!tob!hftb!iswbu!tljn!esv!hp!mj!hb!.|bn!Dsp!buj!kb!Tf!twf!uf/Hf!of!sbm!ov!qsp!cv!jnb!~feb!obt!lb!eb!tf!tbt!ub!kvtb!lb!{bi!tubo!tljn!qswb!.lpn!Up!cp!mpn/

"Pla vi" saTobolom

Dalibor [ili}FOTO NN



Kruna Tini Maze

BIHA]

BANJALUKA

ZENICA

LIVNO

MOSTAR

Obla~nos ki{om

V!ob!|pk!{f!nmkj!eb!obt!~fqsf!wmb!eb!wb!uj!qsf!ufaop!pcmb!.•op!wsj!kf!nf/!V!kv!ubs!okjn!•b!.tp!wj!nb!lj!|b!tf!p•f!lv!kf!vIfs!df!hp!wj!oj-!b!{b!ujn!qpt!uf!.qf!op!j!v!pt!ub!mjn!qp!esv!•kj!nb/Up!lpn!qp!tmj!kf!qp!eof!wb!vIfs!df!hp!wj!o j! ~f! ep!~ j! epqsft!ubo!lb!qb!eb!wj!ob!j!tnb!.okf!okb!pcmb!•opt!uj/!Kv!ubs!okbufn!qf!sb!uv!sb!pe!.2!ep!6-!obkv!hv!ep!22-!b!obk!wj!|b!eof!wobpe!6!ep!21-!ob!kv!hv!{f!nmkf

ep!26!tuf!qf!oj!Dfm!{j!kv!tb/

Nedjelja

,25pD

,3pD

Nby/

Njo/

,24pD

,3pD

,24pD

,2pD

Nby/

Njo/

Subota

Sarajevo

Banjaluka

Bijeljina

Biha}

Livno

Mostar

Zenica

Trebinje

+7oC

+10oC

+9oC

+9oC

+8oC

+14oC

+9oC

+15oC

Ponedjeljak

SARAJEVO

Afmklp!LPQBOKB!ejsflups!OJHE!#EOO#

Cpskbob!SBENBOPWJ .QFUSPWJhmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!

Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!

Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!

Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!

Tboesb!HPKLPWJ .BSCVUJOB)vovusb|okb!qpmjujlb*-

Sbef!\FHSU)flpopnjkb*-!

Ejbob!UPNB\!)tdfob!j!epebubl*-!

Obub|b!LSTNBO!)pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!

Hpsbob!KBLPWMKFWJ^)sfhjpo*-!

Kfmfob!QSBMJDB)twjkfu*-

Wftob!JMJLUBSFWJ !)epqjtojdj*-!

Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-

Hpsbo!LBSB^)tqpsu*-

Jwbob!QBTUJS)ufioj•lb*-!

Njmbo!SBEVMPWJ)gpuphsbgjkb*-!

[psbo!MVLJ^)joufsofu!j{ebokf*/

J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/Sfebldjkb;Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-

dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofuNbslfujoh;Cbokbmvlb-!ufm/!442.975-!f.nbjm;!nbslfujoh@of{bwjtof/dpn<!

Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!ooèjsfldjkb@ufmflmjl/ofu!Epqjtoj|uwp;Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!!)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!Ajsp!sb•voj;Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!

65541.2996532!)efwj{oj*<Izqp!Bmqf.Besjb.Cbol!b/e/!Cbokbmvlb!663.111.11111:63.31<

\ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/

Njo/

Nby/

BIJELJINA

Sport 47

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

TREBINJE

Promjenlji vo vri jeme i pogor{anje biometeorolo-{kih prilika, uz oscilaci je atmosferskog pritiska,negati vno }e uticati na raspoloènje kod ve}ine

ljudi, a hroni~ni bolesnici i meteoropati }eimati izraèni je pote{ko}e vezane za njihove bolesti.

Slovenka Tina Maze osvo ji-

je ju~e zlato u veleslalomu najetskom prvenstvu u Garmi{-rtenkirhenu.

Mlada ski ja{ica je do prve ti-e svjetske {ampionke u kari jeri{la u vremenu od 2:20.54 minu-s predno{}u od devet stotinki u

nosu na Federiku Brinjone. Na}i stepenik pobjedni~kog posto-popela se Francuskinja Tesa

orli, trenutno vode}a u plasmanuleslaloma u Svjetskom kupu.

Posli je prve runde|stvo je dràla upravo Tina Ma- ko ja je imala za 34 stotinke bo-

e prolazno vri jeme odi njo neove, dok je tre}a bila

ustri janka Elizabet Gergl, svjet-a {ampionka u superveleslalomupustu. U drugoj vo`nji fantasti-a je bila Vorli jeva, ko ja je prvuvr{ila tek kao 19. s vi{e od dvi jekunde zaostatka u odnosu naovenku. Ipak, Francuskinja jeli~nom vo`njom do{la do prvezici je ko ju je zadràla sve dokstazu ni je iza{la 20-godi{nja

li janka. Brinjoneova ju je na-ma{ila za 39 stotinki, da bi naaju Tina Maze do{la do tri jumfa{to je od po~etka svo je drugende uspjela da zadrì prednost unosu na itali jansku ski ja{icu.

Slovenki je to druga medaljaGarmi{u, po{to je prethodnovo jila srebro u superkombinaci-Tri jumfom u veleslalomu Tina

aze je ostvarila najve}i uspjeh uri jeri, ali je i prekinula domina-

ci ju Austri janki u Garmi{u, po{to je uz Gerglovu, sa dva zlata, AnaFeninger tri jumfovala u superkom-binaci ji. Uz medalje sa ovogodi{-njeg plane tar nog {ampi ona taslovena~ka ski ja{ica ima i srebro uveleslaloma iz Val d'Izera od pri jedvi je godine i dva srebra sa Olim-

pijskih igara u Vankuveru pro{legodine.

Iza tri najbolje ski ja{i-ce u veleslalomu plasirala se jo{ je-dna Itali janka Deniz Karbon, ispredaktuelne olimpijske {ampionke utoj discipline Viktori je Rebensburgiz Njema~ke, sunarodnice Manuele

Melg, [ve|anke Dèsike Lindel-Vikarbi i Marliz [ild iz Austri je.Prvih deset kompletirale su [ve-|anka Anja Per{on i Tejna Barios izFrancuske. Miljenica doma}e pu-blike i trenutno vode}a u general-nom plasma nu Svjetskog kupaMari ja Ri{ je bila ~etvrta u prvoj

rundi, ali je u drugoj napravila gre-{ku i izletjela sa staze.

Na Svjetskom prvenstvu uGarmi{-Partenkirhenu danas je naprogramu veleslalom u konkuren-ci ji ski ja{a, dok ski ja{ice poslje-dnja trka o~eku je u subotu, kada}e se nadmetati u slalomu.

S v j e t s k o p r v e n s t v o

u a l p s k o m s k i ja n j u

Prednost: Mlada Slo venkado prve titule svjetske{ampionke u kari jerido{la s predno{}uod de vet stotinkiu odnosu naFederikuBrinjone

Izli jetanjeMiljenicadoma}epublike Mari jaRi{ izletjelasa staze

Uspjehkari jere:

Tina Maze

FOTO BETA



Fetel moè u Ferari pred penzi juQp!tmj!kf!j{kb!wf!Tf!cbt!uj!kb!ob!Gf!uf!.

mb!eb!tb!okb!eb!wp!{j!{b!Gf!sb!sj-!|fgSfe!Cv!mb!Lsjt!uj!kbo!Ips!ofs!kf!sf!.lbp!eb!~f!np!~j!up!eb!v•j!oj!lb!ebtf!cv!ef!cmjajp!lsb!kv!lb!sj!kf!sf/!

#Nj!tmjn!eb!cj!twb!lj!wp!{b•!v!of!.lpn!usf!ovu!lv!lb!sj!kf!sf!wp!m jp!ebwp!{j!{b!dswf!oj!ujn!j!up!Tf!cbt!uj!kb!.ov!of!v{j !nb!np!{b!{mp/!Bm j - !v

cmjt!lpk!cv!ev !~opt!u j !hb!wj !ej !nplbp!•mb!ob!Sfe!Cv!mb-!pesbt!ubp!kfvov!ubs!wf!mj!lf!Sfe!Cvm!gb!nj!mj!kf!job!eb!np!tf!eb!~f!cj!uj!okfo!ejpkp|!ev!hp/!Npaf!eb!pef!v!Gf!sb!sjub!nbo!qsj!kf!qfo!{j!kf-!|up!{ob!•j!{bof!lji!ef!tfu!hp!ej!ob-!jmj-!v!tmv!•b!kvlbp!lpe!Nj!ib!fmb!\v!nb!if!sb-!{b31#-!sf!lbp!kf!Ips!ofs!j!ep!ebp!eb

tf!v!uj!nv!of!pq!uf!sf!~v!kv!uj!nf!|ubokj!ip!wj!wp!{b!•j!qsj!•b!kv!nf!ej!kj!nb;!

#J ub!mj !kb !o j ! tf ! pev!|f !wf !lb !ebtwkfu!tlj!|bn!qj!poj!qsj!•b!kv!p!Gf!sb!.sj!kv-!ub!lp!eb!npaeb!po!j!tb!okbGf!sb!sj-!bmj!kf!wj!|f!up!cj!mp!ep!Jub!mj!kb!.ob/!Kf!eob!tuwbs!lp!kv!pisb!csv!kf!.np!lpe!ob!|ji!wp!{b!•b!kf!tmp!cp!ebhp!wp!sb/#!

êlnici Formule 1 budnoprate situaci ju u glavnom graduBahreina Manami i razmi{lja juda se prva trka {ampionata neodrì na stazi "[akir", kako jeprvobitno planirano, zbog nesta-bilne situaci je u zemlji i protesta,tokom ko jih su ubi jena ~etiri de-monstranta, a oko 100 ih je ra-njeno.

Kako su saop{tili vode}i ljudiF1, posto ji mogu}nost i da se trka,

kadrovi pozvani u Manamu, gdjetra ju sukobi polici je i demonstra-nata.

Prvi ~o vjek F1 BerniEklston izjavio je da razvoj situ-aci je u toj zemlji prate svakodne-vno i da }e odluka o trci na stazi"[akir" biti donesena na vri jeme.

"Velika je {teta {to se to doga-|a, jer su u Bahreinu naporno radi-li na organizaci ji gran pri trke.

Me|utim, mi smo svega svjesni isvakodnevno pratimo de{avanja uBahreinu. Vidje}emo da li je bez-bjedno tamo odràti trku", izjavio

je Eklston.Predsjednik Me|unarodne

automobilisti~ke federaci je (FIA)@an Tod tako|e je saop{tio da po-mno prati doga|a je u Bahreinu ida }e od situaci je u toj zemlji zavi-siti sudbina trke F1.

"Su{tina FIA je bezbi jednostvoza~a i automobila, ali i putevana ko jima voze", dodao je Tod.

Rani je se oglasio i

Bezbjednost:Svakodne vno

pratimode{a vanja u

Bahreinu i vidje}emo

Qpmk!tlj!wp!{b•!Gps!nv!.mf!2!Sp!cfsu!Lv!cj!db!pt!.ub!~f!kp|!26!eb!ob!vcpm!oj!dj!#Tbo!ub!Lp!sp!ob#v!Qkf!usb!Mj!hv!sfv/!Lv!cj!.db!kf!7/!gf!csv!bsb!{b!ep!.cjp!uf!|lf!qp!wsf!ef!vvef!tv!vp•j!tubs!ub!sf!mj!kb#Spoef ej Boepsb# v

Kubica jo{15 dana ubolnici

TodSu{tina FIA jebezbjednost

voza~a iautomobila

Protestizaustavlja ju

bolide

N e i z v j e s ta n

s ta r t s e z o n e

u F o r m u l i 1

U neredimaima i

poginulih

Documents

Dnevne nezavisne novine [broj 4493, 18.2.2011]