DivrejTora - sinagogadoboj.orgsinagogadoboj.org/bhs/wp-content/uploads/2015/09/1-10-DivrejTora-Mikec... · sedam debelih krava izjede sedam mr-šavih krava, a sedam debelih snopova

B’’H

Priprema i uređuje:

Vatroslav Ivanuša

Glad se širi čitavim

područjem, a hranu se

može nabaviti samo u

Egiptu. Desetero Jose-

fove braće dolazi u E-

gipat kupiti žito. Naj-

mlađi, Binjamin, ostaje

kod kuće jer je Jaakov

zabrinut za njegovu si-

gurnost. Josef prepoz-

naje braću, ali oni njega

ne. Optuži ih za špiju-

nažu, zahtijeva od njih

da dovedu Binjamina i

tako dokažu da jesu to

što tvrde da jesu. Šimon

ostaje u zatvoru kao ta-

lac. Kasnije otkrivaju da

im je novac kojim su

platili hranu, zagonetno

vraćen natrag.

Jaakov pristaje poslati Binjamina tek na-

kon što Juda osobno preuzme odgovor-

nost za njegovu sigurnost. Ovog puta ih

Josef prima ljubazno, oslobađa Šimona i

poziva ih svojoj kući na večeru, a onda u

Binjaminovu torbu stavlja svoj srebrni

pehar u kojem su magične moći. Kad

braća sljedećeg jutra krenu natrag kući,

slijede ih, pretraže i uhapse kad otkriju

pehar. Josef im ponudi slobodu uz uvjet

da zadrži Binjamina kao svog roba.

Prevela: Dolores Bettini

(Berešit 41,1- 44,17)

Josefovo zatočeništvo konačno se

okončava kad faraon usni san u kojem

sedam debelih krava izjede sedam mr-

šavih krava, a sedam debelih snopova

ţita, proguta sedam mršavih. Josef pro-

tumači san i kaže da slijedi sedam rodnih

godina, a za njima sedam godina gladi.

Savjetuje faraonu da za vrijeme rodnih

godina napravi zalihe žita. Faraon ime-

nuje Josefa guvernerom Egipta. Josef ženi

faraonovu kćer, Asenat. Rađaju im se dva

sina, Menaše i Efrajim.

Paraša Mikec Godina 9 Broj 10

30. kisleva 5776. 12. prosinca 2015.

Rabbi Goldwasser 3

Dobro 5

Snovi 7

Sluga i otac 11

Hanuka i haftara 15

Iz medija 20

U ovom broju :

■

[email protected]

DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora

petak

11.12.2015.

subota

12.12.2015.

Šabat Mikec

Jeruzalem 15:55 17:15

Zagreb 15:53 16:53

Rijeka 16:01 17:02

Split 15:59 17:00

Dubrovnik 15:56 16:56

Vinkovci ———- ———-

Sarajevo 15:50 16:51

Bihać ———- ———--

B. Luka 15:52 16:52

Beograd 15:39 16:46

Novi Sad 15:40 16:48

Subotica 15:37 16:46

Zrenjanin 15:37 16:45

Niš 15:38 16:44

Beč 15:42 16:42

Frankfurt 16:04 17:05

Edison, NJ 16:12 17:13

se moraju promijeniti i postati nove

osobe.

Da bismo postigli obnovu, mi mo-

ramo uznapredovati. Dodavanje po

jedne svijećice svake večeri Hanuke

na duhovni način simbolizira tu

ideju.

Ostati u nepromijenjenom stanju

nije baš poţeljno ni za koga, a pot-

puno je neprihvatljivo za ljude koji

teţe obnovi. Za njih, napredak ne

samo da je nuţan za rast, već i za

njihov opstanak.

stranica 2 D ivrejTora

Mikec

Treba pridoda-

ti dodatno svje-

tlo svake večeri

(Hanuke) .

(Orah hajim 671,2)

Iako se često

prevodi kao „posvećenje,“ Hanuka

također znači i „obnova“. Način na

koji slavimo Hanuku uči nas da

obnova traţi nešto više od vraćanja

na prijašnje stanje, čak i ako je to

stanje bilo potpuno zadovoljavajuće.

Obnova zahtijeva da se ode korak

dalje od prijašnjeg stanja.

Jednom sam čuo jednog liječenog

alkoholičara, koji je dvadeset godina

bio trijezan, kako kaţe, „Čovjek ka-

kav sam bio ranije se opijao, i čovjek

kakav sam bio opet će se opijati.“

Ako se ljudi koji se izvuku iz stanja

propadanja vrate u stanje prije nego

li su degradirali, oni time nisu ništa

postigli, jer povijest će se ponoviti.

Kako bi izbjegli da im se ponovo ne

pogorša i dođe do nazadovanja, oni

■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana

Negativne zapovijedi

181. Negativna je zapovijed ne odjenuti nikakav

odjevni predmet od vune i lana

kao što Pismo kaţe, Nećeš odijevati miješani materijal, vunu

i lan zajedno (D'varim 22,11). To se naziva kil'ajim

("pomiješane vrste") odjeće. "Vuna" se konkretno

odnosi na vunu ovaca i ovnova. Jednom kada vuna i

lan budu iskombinirani bilo kojom vrstom

sjedinjenja na svijetu, ono je zabranjeno kao kil'ajim

po zakonu Tore. Ako netko nosi kil'ajim čak i

nehotice, privremeno, pa čak i ako je preko deset

haljina, tako da on od toga nema nikakve koristi, i

čak i ako je to [jedino] da se prođe carinski pregled –

on krši tu [zabranu]. Tako isto i ako se netko prekrije

time [kao pokrivačem] on to krši. Po zakonu

učenjaka zabranjeno je sjediti na podmetaču ili

prostirci od kil'ajim. Čak i da ima deset mekih

prostirki, jedna na drugoj, a najdonja je kil'ajim,

zabranjeno je sjesti na najgornju.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako

za muškarca tako i za ţenu.

Pozitivne zapovijedi

59. Pozitivna je zapovijed da kohen postane nečist

zbog svojih najbližih srodnika [prisus-

tvovanjem njihovom pogrebu]

kao što Pismo kaţe, za majkom svojom, i za ocem svojim, i

za sinom svojim, i za kćerkom svojom, i za bratom svojim.

I za svojom sestrom djevicom… zbog nje on će se

onečistiti (Va-jikra 21,2-3). Mada je kohenu zabranjeno

da postane obredno nečist zbog umrle osobe, za

najbliţe srodnike međutim njegova je duţnost da

postane nečist [time što prisustvuje njihovom

pogrebu]; i treba postati nečist za ţenom svojom

koja je udana [za njega]. Što se njegove braće i

sestara tiče, ovo se odnosi isključivo na braću i sestre

po ocu. Ţene nemaju obavezu da postanu nečiste za

najbliţom rodbinom, no imaju pravo na to; i moraju

se drţati perioda ţaljenja. Ova [zapovijed] u sebi

sadrţi vjersku duţnost korote: da svatko od Ţidova

ima duţnost ţalovati za svakom od sedam gore

navedenih rodbinskih veza. Prvi je dan [tugovanja]

prema zakonu Tore, dok su ostali dani ţalovanja

prema odluci učenjaka.

Ovo je na snazi posvuda i u svako doba. ■

Godina 9 Broj 10 stranica 3

Rabbi Dovid Goldwasser:

Zvijezda vodilja

hara jest obmanuti nas i nasamariti.

HaRav Wolbe nam usmjerava pa-

ţnju na borbu između Ja'akova i

Esavljevog anđela. Nakon što se s

anđelom hrvao cijelu noć, Ja'akov

ga je upitao kako se zove, a ovaj se

uvrijedio. Zašto se opirao tome da

otkrije svoje ime? HaRav Wolbe

primjećuje da anđeo nije htio odati

svoje ime jer bi time opisao suštinu i

prirodu svog bića što bi bilo u su-

protnosti s poslanjem zlog nagona.

Talmud uči (Sanhedrin 103b):

„Velik zalogaj hrane …udaljava one

koji su blizu i pribliţava one koji su

udaljeni…“ U vrijeme Mordehaja i

Ester cijeli ţidovski narod bio je uje-

dinjen protiv onih naroda koji su

ustali protiv njih. U danima u koji-

ma se događalo čudo Hanuke, bilo

je otpadništva unutar ţidovskog

naroda, odnosno, helenista koji više

nisu prihvaćali načela i vrijednosti

Tore. Nije bilo sklonosti da se dopre

do misjavnima koji su nastojali oma-

lovaţiti putove Tore i predlagali

svoju novootkrivenu ideologiju.

Hanuka je zvijezda vodilja za nas

u galutu, poziva nas na oprez i us-

trajnost u našoj predanosti da zaš-

titimo Toru i njezine micvot. To nas

opominje da je, neovisno o teško-

ćama izazova, potrebna obazrivost

kako bi se osiguralo da Tora ostane

nepromijenjena. Objašnjeno je da je

ime Hašmonaim, zapravo, akronim

koji ovjekovječuje samo duhovni rat

koji je ţidovski narod vodio protiv

Grka, a ne tipičan rat. U nastojanju

da iskorijene judaizam iz našeg na-

roda, Jevanim (Grci) su stavili van

zakona tri specifične micvot:

– hodeš (obiljeţavanje početka no-

vog ţidovskog mjeseca), što bi ote-

ţalo i omelo poštivanje blagdana;

- Šabat – glavno uporište judaizma;

- mila (obrezivanje) – simbol našeg

partnerstva s B-gom.

Oba blagdana, i Hanuka i Purim,

svrstavaju se u manje blagdane,

njihovo se obiljeţavanje uvelike

razlikuje. Naloţeno nam je da za

Purim imamo purimsku seuda i da

pijemo ad d'lo jada – sve dok ne

moţemo razlikovati „prokletog

Hamana od blagoslovljenog Mor-

dehaja.“ Za Hanuku nemamo ni-

kakvu micvu koja bi se odnosila na

jelo i piće, a seuda je prepuštena

svakome na volju.

Dakako, čudo Hanuke nije ništa

manje od onog purimskog. Razlika

je u bitkama koje su se vodile u to

vrijeme. Na Purim smo vodili fizički

rat kako bi se pokorilo zlo. Jesti i

piti bilo je neophodno da bi se na-

hranilo, odrţalo i ojačalo vojsku

ljudi koji se obično bave duhov-

nošću i učenjem Tore. Na Hanuku,

pak, ţidovski narod je također vo-

dio filozofski rat protiv Grka. Bio im

je potreban bistar um kako bi mogli

osporiti laţne ideologije Jevanima.

Misjavim (helenisti) su se asimilirali

i usvojili grčku kulturu i vrijednosti;

bilo je bitno da ţidovski narod os-

tane razuman i oštrouman kako bi

mogao raspoznati anomalije koje su

nastojali uvesti. Nitko si nije mogao

dopustiti da mu u bilo kojem trenu-

tku bitke osjetila otupe od jela ili

pića.

Kaţu naši mudraci da je jecer hara

(zao nagon) majstor prerušavanja;

pojavljuje se kao netko mlad ili star,

cadik ili raša (zla osoba). Cilj jecer nastavak na stranici 4

■

Strana 4 D ivrejTora stranica 4 D ivrejTora

(nastavak s 3. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Zvijezda vodilja

jednu, jedva primjetno. Na kraju

ipak ostali ukućani shvate da je

nešto pogrešno. U tom se trenutku

lopov povlači i obustavlja svaku

pljačkašku aktivnost. Uskoro drugi

povjeruju da je to bio neki trenutni

provalnik koji je neko vrijeme pro-

veo u zajednici i onda otišao dalje.

Budnost im popušta i više ne razmi-

šljaju o mogućnosti krađe. Lopov

sad slobodno moţe nastaviti s lo-

povlucima, prazniti im dţepove i

otuđivati imovinu.

Hofec Haim citira pasuk (Joel 2,20):

„I ja ću udaljiti onog koji je od tebe

skriven,“ i odlomak iz Talmuda

(Suka 52a) koji objašnjava da se

„onaj skriveni“ odnosi na jecer hara

koji se skriva u srcu čovjeka. Jecer

hara je član kućanstva i navodi na

grijeh. Kad pojedinac osjeti da je

pretjerao s nedjelima, to ga nadah-

njuje da učini tešuva. On odlučuje da

će se kloniti bilo kakvih nepodop-

ština. To alarmira jecer hara i on brzo

prestaje sa svim aktivnostima i is-

ključuje se. Čovjek počinje osjećati

sigurnost dok uspješno vodi ţivot

bez grijeha. On omekšava i postaje

manje oprezan u borbi protiv jecer

hara. U trenutku kad jecer hara vidi

svoju priliku, nastavlja ulagati na-

por i još se jače zalaţe da ukrade

čovjekovo srce. Još jednom čovjek

podbacuje i pada u ponor zlog

nagona i grijeha.

Ţelio bih iskoristiti ovu priliku i

poţeljeti odanom osoblju Jewish

Pressa i svim našim vjernim čita-

teljima veselu Hanuku.

Prevela Dolores Bettini

Prva slova svake od te tri micvot

su prva tri slova imena Hašmonaim.

Iako je tjelesna bitka bila ţestoka i

nemilosrdna, bitka za očuvanje Tore

čistom, bila je mnogo veća.

Generacijama su mnogi kao i Jeva-

nim, nastojali iskorijeniti svetost iz

ţidovskog naroda. Međutim, svjetla

Hanuke slave spomen na čudo vrča

ulja – što predstavlja Toru i micvot.

Samo oni koji su vjerni Tori i micvot

mogu nositi baklju judaizma i voditi

rat protiv klevetnika.

Kada je član kućanstva lopov, ve-

oma je teško sve vrijeme zaštititi

dragocjenosti (te kuće). Takva jedna

osoba zna navike i posebnosti sva-

kog ukućana i zna gdje je imovina

svakog od njih skrivena. On slobo-

dno moţe dolaziti i odlaziti i nitko

ga nikad neće osumnjičiti da je lo-

pov. Počinje krasti stvari, jednu po

■

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Koliko dobroga je dobro?

Strana 5 Strana 5 Godina 9 Broj 10 stranica 5

on završava kao nadglednik svih

zatvorenika. Kada izađe iz zatvora,

završava na čelu cijelog Egipta. Ka-

da njegova braća dođu u Egipat, on

proviđa hranu za cijelu obitelj.

Često razmišljamo o pravednoj

osobi kao o onome tko čini mnogo

dobroga. Ali koliko dobroga? Kako

se dobro mjeri? Tora nam odgova-

ra: nije dovoljno jednostavno činiti

'mnogo' dobroga. Kako bi bili zaista

dobri, moramo preuzeti odgovor-

nost za druge.

Svi mi imamo 'dobri' dio sebe koji

ţeli davati i dijeliti. I taj dio nas će

se prirodno izraziti s vremena na

vrijeme. Čak i najsebičniji ljudi po-

nekad osjećaju potrebu da daju.

Ali izazov davanja nije u tome da

dajemo kada osjećamo potrebu za

tim; već u tome da dajemo kada

nam se to baš i ne da. A kada pre-

uzmemo odgovornost za druge, mi

se obavezujemo davati i onda kada

nas osjećaji na to ne potiču.

Dati beskućniku na ulici znači

ubaciti nešto novca u njegovu ku-

tijicu. Preuzeti odgovornost za nje-

ga znači sjesti s njim, popričati o

njegovim potrebama i pronaći način

da se riješe njegovi problemi. Nije

baš tako ugodno kao baciti nekoliko

novčića. Dati nešto kolegi s posla

moţe značiti skuhati mu kavu kad

ju već kuhaš i sebi. Preuzeti odgo-

vornost znači proaktivno pristupati

kada nije dobre volje, pokloniti mu

svoje vrijeme i sugerirati konkretne

načine na koje mu moţeš pomoći.

Davanje bračnom drugu podrazu-

mijeva odgovor na njegove potrebe.

Preuzimanje odgovornosti, pak, po-

nekad zahtijeva i davanje ukora koji

moţe izazvati napetost. Podrazu-

mijeva i slušati drugoga i razumjeti

ga, a ne samo iznositi vlastito miš-

ljenje. Podrazumijeva vrijeme ulo-

ţeno u to da nađeš načina kako ćeš

mu pomoći da raste, a zatim i akti-

vno i strpljivo ohrabrivanje kretanja

tim putem, čak i kada se on tome

opire.

Davanje dolazi prirodno – u većoj

ili manjoj mjeri – svakome od nas.

Preuzimanje odgovornosti za druge

je, pak, pravi izazov ţivljenja.

Onaj tko je spreman preuzeti od-

govornost za druge u svim podru-

čjima ţivota – bez obzira kuda ga to

odvelo – zaista je pravedna osoba.

Josip je bio takav čovjek.

Prevela Anja Grabar

Faraonovi snovi o kravama i ku-

kuruzu zahtijevaju tumačenje. Nje-

gov se peharnik prisjeća Josipove

sposobnosti da tumači snove. Josipa

dovode iz zatvora. On je okupan,

obrijan i odjeven prikladno za au-

dijenciju kod kralja – mogu ga za-

misliti u Armani večernjem odijelu.

Faraon prepoznaje istinitost Josi-

povog tumačenja (da će biti sedam

godina obilja nakon kojih će uslije-

diti sedam godina gladi) i uzdiţe

Josipa na najmoćniju poziciju u ci-

jeloj zemlji sa zadatkom da pripremi

zemlju za sedam gladnih godina.

Josip očekuje da će njegova braća

doći u Egipat. Upravo tada, oni do-

laze kupiti hranu i ne prepoznaju

ga. On ih optuţuje da su špijuni i

kroz čitav niz podvala nagovara ih

da svog najmlađeg brata Benjamina

dovedu u Egipat. Zatim Josip optu-

ţuje Benjamina za krađu njegovog

posebnog pehara. Zašto Josip to

radi? Je li veliki čovjek pokleknuo

pred osvetom? Sljedeći tjedan će sve

postati jasno.

Josip je jedini biblijski lik za kojeg

se specifično kaţe da je cadik – pra-

vednik. Znamo da je Biblija puna

pravednih pojedinaca. Što je to po-

sebno kod Josipa, a što ga ističe kao

pravednijeg od ostalih?

Među mnogim sjajnim osobinama,

postoji jedna karakterna crta koja je

saţeta u Josipu. On uvijek preuzima

odgovornost. Počevši od njegove

braće, on svom ocu govori o pogre-

škama koje oni čine. To nije najbolji

način, ali njegov motiv je iskren. Ni-

je dugo u Potifarovoj sluţbi, a već se

brine za cijelo kućanstvo. U zatvoru,

■

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: M: M: MIKECIKECIKEC

■

je njegov najveći neprijatelj.

Onog trenutka kad je Josef ispra-

vio u sebi to mjesto, odmah "... Far-

aon posla i pozove Josipa, i izvedoše ga

brže-bolje iz tamnice ..." - "brže-bolje ,

ţurno" je vajericuhu na hebrejskom,

od riječi leracot, udovoljiti, što znači

da je nakon godina patnje bilo vri-

jeme da Josefu dođe olakšanje. I ta-

ko, Josef protumači faraonove snove

i odmah bude postavljen za drugo-

ga do faraona.

Kao ljudska bića stvorena na B-žju

sliku, naš je cilj steći moć povezi-

vanja materijalnog i duhovnog svi-

jeta, naših tijela i duše, kao što je

rečeno: "Duh jr čovjekov svijeća Vje-

čnoga ..." (Izreke 20,27). Također je

rečeno: "Vječni uživa (roce, na he-

brejskom) u onima koji ga se bo-

je ..." (Psalmi 147,11), a neki od ve-

likih mudraca objašnjavaju da roce

dolazi od riječi vajericuhu (žurno),

dok drugi tumače da dolazi od

"rocec" (slomiti), tako da ne zabo-

ravimo da čak i najveće duše nisu

rođene s veličinom nego su je mo-

rale stvoriti tako da slome svoje

sebičnosti. Stoga je bilo potrebno

najprije slomiti Josefa - baciti ga u

jamu, prodati ga za Jišmaelcima,

onda Potifaru u Egiptu, kad je posti-

gao moć kao Potifarov rob, ponovo

je pao, u zatvor - i tek onda "... doveo

ga brže-bolje iz tamnice ... ", tako da je

jedini način da se prevladaju naši

padovi to da se koncentriramo na

rješavanje problema i uklanjanje

tame iz naših života.

Paraša Mikec se obično čita na Ha-

nuku i, kako paraša tako i Hanuka,

iznose nam glavno načelo da je

uklanjanje tame preduvjet za posti-

zanje izbavljenja.

Prevela Tamar Buchwald

■

Paraša (priča) Mikec je moćna po-

ruka o slobodnoj volji. Kako je ona

povezana s Hanukom?

U prošlotjednoj paraši Vaješev na-

učili smo da se Josefova unutarnja

promjena, ono što ga je preobrazilo i

pokrenulo njegov put da postane

cadik (pravednik), dogodila u tre-

nutku kad su ga njegova braća ba-

cila u bunar, i da se tajna njegova

uspjeha skriva u prepoznavanju da

zlo predstavlja ona vrata koja vode

do postizanje uspjeha. Mi ne može-

mo željeti dobro za sebe a nadati se

da će se našem bližnjem dogoditi

zlo. Ako želimo zlo drugima to

uklanja svako dobro koje imamo za

sebe. Priča u paraši Mikec je izravni

nastavak paraše Vaješev i bavi se

privođnjem kraju (kec na hebrej-

skom) tame u našem životu.

Kad Josef faraonovom glavnom

peharniku tumači san na kraju pro-

šlotjedne paraše, on ga zamoli da ga

ne zaboravi kad izađe iz zatvora.

Zohar objašnjava da je Josef u tom

trenutku svoj uspjeh vezao uz glav-

nog peharnika, i tako prekršio za-

kon: "Nemoj imati drugih bogova uz

mene" (Izlazak 20,2), a to je izazvalo

da glavni peharnik zaboravi (šiheha

na hebrejskom, sastoji se od istih

slova kao hašeha (tama)) to na dvije

godine. Ova je ovisnost odvojila

Josefa od Svjetlosti, od Stvoritelja.

Znači, dok su suradnja i timski rad

potrebni za stvarni uspjeh, ovisnost



nastavak na stranici 8

Rav Kook:

Snovi

koje upravljaju našim svijetom u

stvari rezultat relativno malog broja

temeljnih uzroka. Ako su 22 slova

potrebna da se izrazi bilo koja ideja,

onda su elementarnim silama sve-

mira potrebne 22 godine da proiz-

vedu bilo kakav ţeljeni učinak. Sto-

ga je razborito da omogućimo snu

sve i do 22 godine da se obistini.

Rabi Levi podučava još jednu po-

uku: ništa nije posve bez vrijedno-

sti. Čovjek ne bi trebao nepromišlje-

no zanemariti san. U svakoj viziji

nalazi se određeni element istine,

neko zrnce mudrosti. Moţe će us-

trebati 22 godine da se ono otkrije,

ili se moţda njegov potencijal u na-

šem svijetu nikada neće ostvariti; ali

on uvijek sadrţi neku bit istine.

Tumačenje snove

Mudraci su iznijeli jednu značajnu

tvrdnju u vezi snova i njihovog tu-

mačenja: "Snovi se ispunjavaju pre-

ma tome kako se protumače" (Bera-

hot 55b). Tumač ima ključnu ulogu u

ostvarivanju sna: njegova analiza

moţe odrediti kako će se san ostva-

riti. Talmud potkrepljuje ovu izjavu

riječima glavnog peharnika:

"Upravo kao što je protumačio, tako se

[moj san] ostvario" (Postanak 41,13).

Nagovještavaju li snovi buduć-

nost? Ima li tumač uistinu moć da

odredi značenje sna i u skladu s tim

promjeni budućnost?

Svrha snova

Jasno je da svi naši snovi nisu pro-

ročanskog karaktera. Prvobitno,

dok je čovječanstvo bilo u još neta-

knutom stanju, svaki je san bio is-

tinit san. No, s padom Adama čo-

vječanstvo je napustilo put čestito-

sti. Naši su se umovi ispunili raska-

lašenim ţeljama i beznačajnim mi-

slima, a naši su snovi postali više

tričarije nego istina.

Zašto nam je B-g dao mogućnost

da sanjamo? Istinit je san poziv na

buđenje, on nas upozorava da po-

pravimo smjer u kojem nam ţivot

ide. Oči nam postanu otvorene da

jasno vidimo kako će izgledati naša

budućnost ako ne usmjerimo svoju

paţnju na to da popravimo svoje

puteve.

Da bismo ispravno razumjeli fun-

kciju snova, prvo moramo duboko

istraţiti kako b-ţanska providnost

iznutra djeluje u svijetu. Na koji na-

čin bivamo kaţnjeni ili nagrađeni u

skladu sa svojim postupcima?

Zohar (Bo 33a) ovako objašnjava

djelovanje providnost. Duša ima

određenu unutarnju osobinu koja

prirodno izaziva one situacije i do-

gađaje koji odgovaraju našem mo-

ralnom nivou. Ako promijenimo

svoj način ţivota, ta će unutarnja

osobina odraţavati tu promjenu, i

vodit će nas prema drugačijem sklo-

pu okolnosti.

Snovi su dio ovog sustava provid-

nosti. Oni su jedna od metoda koje

ta unutarnja osobina duše koristi

kako bi izazvala da dođe do odgo-

Strpljenje sa snom

Potrajalo je, no Josefovi snovi na

kraju su se ostvarili.

Koliko je dugo za to trebalo? Josef

je u Egiptu postao prvi do kralja u

dobi od trideset godina, a devet go-

dina kasnije (nakon sedam godina

obilja i dvije godine gladi), njegova

su braća došla kupiti hranu. Tako

su se Josefovi snovi o tome da će se

njegova braća jednoga dana poklo-

niti pred njim i priznati njegovu ve-

ličinu ispunili kada mu je bilo 39

godina. Kako je te snove o budućem

dostojanstvu sanjao sa 17 godina,

vidimo da je njegovim snovima

trebalo 22 godine da se ostvare!

"Rabi Levi je podučavao: Do 22

godine trebamo pričekati da se

dobar san ostvari. To učimo od

Josefa."(Berahot 54a)

Što ima posebno u broju 22? Na

koji je on način povezan s ispunje-

njem snova?

Rav Kook je napomenuo da heb-

rejska abeceda sadrţi 22 slova. Kroz

bezbroj kombinacija i permutacija

tih 22 slova, u mogućnosti smo iz-

raziti sve naše misli i ideje. Među-

tim, ako bi nam manjkalo samo

jedno slovo, ne bismo bili u stanju

formulirati određene riječi i ideje.

Drevno mistično djelo Sefer Jecira

nudi intrigantan uvid u funkcioni-

ranje svemira. Baš kao što su stotine

tisuća riječi formirana od malog

skupa slova, tako je širok niz sila

Page 8 Strana 8 Strana 8 Strana 8 stranica 8 D ivrejTora

(nastavak s 7. stranice) Rav Kook: Snovi

moţe nositi više različitih značenja,

jer on odraţava proturječne osobine

unutar duše.

Kad tumač daje pozitivno tuma-

čenje sna, on pomaţe razviti i ostva-

riti pozitivne osobine skrivene u

duši sanjara. S druge strane, nega-

tivno će tumačenje promovirati ne-

gativne osobine. Kako što Zohar

(Mikec 199b) opominje:

"Dobar san treba imati na umu, i

ne zaboraviti ga, tako da se ispuni....

Stoga je Josef spomenuo svoj san

[svojoj obitelji], kako bi se obistinio.

On bi uvijek predosjetio njegovo

ispunjenje."

Moguće je čak interpretirati i vi-

šestruke aspekte sna, koji su svi

potencijalno istiniti. Čak i ako su

proturječni, oni se ipak svi mogu

ostvariti. Rabi Bena'a ispričao je da

je u njegovo vrijeme u Jeruzalemu

bilo 24 tumača snova. "Jednom sam,

kad sam usnio san", rekao je, "otišao

sam k svakome od njih. Svako tu-

mačenje je bilo drugačije, ali su se

sva obistinila '(Berahot 55b).

Snovi nacije

Ovaj koncept također vrijedi i na

nacionalnoj razini. Oslobođenje Ţi-

dovskog naroda često se odvija po-

sredstvom snova. I Josef i Daniel

moć i utjecaj su postigli kroz snove

neţidovskih vladara. Ţidovi imaju

skriveni unutarnji potencijal za ve-

ličinu i vodstvo. Sve dok ta kvaliteta

nije realizirana, ona prirodno poku-

šava doći do vlastitog ispunjenja -

ponekad, putem snova.

Kad osoba bude dovedena pred

Nebeski sud, postavlja joj se pitanje:

"Jesi li ţudio/la za izbavljenjem?" .

(Šabat 31a). Zašto je to vaţno? Išče-

kivanjem i molitvom za izbavlje-

njem, mi pomaţemo razviti unutar-

nju kvalitetu duše nacije, čime pot-

pomaţemo njen napredak i ostva-

rivanje njene misije koja joj je suđe-

na.


■

varajućeg ishoda.

Funkcija tumača

No istinska snaga sna pokazuje se

tek nakon što bude protumačen.

Tumačenje pojačava učinak sna.

Kako su učenjaci podučavali, "San

koji nije protumačen je poput ne-

pročitanog pisma" (Berahot 55b).

Kad je san protumačen, njegove

slike postaju intenzivnije, ţivopi-

snije. Učinak na dušu biva snaţniji,

a onaj koji sanja bolje je pripremljen

za ishod koji slijedi.

Naravno, tumač mora biti pronic-

ljiv i mora shvaćati. On mora pro-

drijeti u unutarnju poruku sna i

otkriti potencijalne utjecaje unutar-

nje osobine duše koje se ogledaju u

snu.

Više poruka

Sve duše sadrţe mješavinu dobrih

i loših osobina. San je početak raz-

voja skrivenih osobina duše, dok se

tek počinju ostvarivati. Jedan san



Rabbi Berel Wein:

Snovi i njihovo značenje

ćuju čovjeku da postane velik očito

jesu. Snovi koji su Josefa vodili u

njegovoj mladosti i koji su ga uvalili

u nevolje, da bi ga kasnije doveli do

nevjerojatnog trijumfa, govorili su

mu o mogućnosti, no nisu mu dali

nikakve garancije da će se to i obis-

tiniti. Jedino je Josef sam, svojim

vlastitim postupcima i genijalnošću,

mogao dovesti obećanje tih snova

do ostvarenja.

Tako je isto i sa svima nama. Je-

dna od glavnih tema i pitanja u ţi-

votu bavi se ostvarenjem potencijala

čovjeka i pozitivnog korištenja ţivo-

tnih okolnosti koje su nam dodijelje-

ne. Josefove riječi faraonovom slu-

zi/sluţbeniku dok je bio u zatvoru

– “Ukrali su me iz zemlje Hebreja, ov-

dje nisam učinio ništa krivo, a evo sam

zatvoren” – ne treba čitati samo kao

ţalopojku zbog ţivotnih okolnosti

koje su ga snašle. Ispravnije je reći

da je to bilo utrđivanje činjenica na

kojima je Josef gradio svoje nade za

budućnost. On je zatraţio slugu/

sluţbenika da ga spomene kralju i

da ga osloboditi.

Josef u ovom naizgled slučajnom

susretu sa slugom/sluţbenikom u

zatvoru vidi priliku da krene prema

svom cilju i uspne se do veličine. Jo-

sef neće propustiti tu priliku, niti će

pasti u očaj ili proklinjati sudbinu

koja se tako okrutno poigrala s nji-

me. Neće dozvoliti događajima niti

okolnostima da ga ometu u izvrša-

vanju i ostvarenju svojih snova i

vizija.

Umjesto toga, on će nastojati upo-

trijebiti i iskoristiti sve te okolnosti,

kako bi svoje snove ostvario i posti-

gao veličinu za koju je bio uvjeren

da mu je namijenjena i obećana.

Ova lekcija o ljudskoj hrabrosti vo-

dila je Ţidovski narod tijekom duge

noći našeg izgnanstva i rasijanosti.

Mi se trenutno suočavamo s teškim

situacijama i uznemirujućim doga-

đajima. Trebali bismo ih, na neki

način, pokušati okrenuti u našu ko-

rist i ostvariti naš prastari san o

Cionu i Jeruzalemu.

Talmud nas uči da su značenja

snova posve ovisna o onome koji ih

tumači i tumačenju sna. Josef je bio

rekao faraonovom peharniku i pe-

karu, “Tumačenje snova je u B-ţjoj

ruci.” No ipak je otišao korak dalje i

protumačio dva sna točno i vidovi-

to.

Zapanjujuća i nevjerojatna priča o

Josefu nastavlja se u ovotjednoj par-

ši. Nizom neobjašnjivih događaja

Josef se nađe promaknut od kidna-

pirane ţrtve, te roba bačenog u za-

tvor i osuđenog na zaborav, u čel-

nog ministra Faraona i Egipatskog

carstva. Josef sve to prima kao slijed

koraka i svakako na to gleda kao na

dio lanca događaja koji su se imali

dogoditi, budući su bili određeni s

Nebesa i prorečeni mu u njegovim

mladenačkim snovima.

Onaj koji očekuje čuda očito nije

posebno impresioniran kada se ona

uistinu i dogode. Josefov unutarnji

glas davno prije mu je rekao da je

on predodređen da postane moćan i

velik, tako da ga neobični događaji

koji su ga snašli nisu mogli destabi-

lizirati. Njemu je jasno da će postati

vladarom nad ljudima i vođa svoje

braće.

Postoje mnogi slučajevi u povijesti

čovječanstva i ţidovskoj povijesti u

kojima su ljudi, rano u svojim ţivo-

tima, shvatili da su rođeni da po-

stanu veliki i da imaju potencijal za

izuzetno velika postignuća. Proroku

Jirmijahuu bilo je rečeno, u njegovoj

prvoj proročkoj viziji, da je već u

majčinoj utrobi bio određen da po-

stane izraelski prorok. Svi su ljudi

moţda stvoreni jednakima, ali svje-

sni smo da nisu svi na ovaj svijet

došli s jednakim sposobnostima i

mogućnostima.

Postati velik nije unaprijed odre-

đeno, mada okolnosti koje omogu-

Page 10 Strana 10 Strana 10 Strana 10 stranica 10 D ivrejTora

(nastavak s 9. stranice) Rabbi Berel Wein: Snovi i njihovo značenje

Upravo se ta očigledna samouv-

jernost i sigurnost duha toliko doj-

mila Faraona, te time ubrzalo Jose-

fov meteorski uspon na vlast u Egi-

ptu. Faraon to priznaje time što iz-

javljuje da Josef posjeduje u sebi

B-ţji duh. Bez tog duha, Faraon je

potpuno svjestan, njegovi snovi ni-

kada ne bi protumačeni u pravom

svjetlu.

U Psalmima čitamo da kada G-s-

pod bude vraćao zarobljenike Ciona

“bit ćemo kao oni koji sanjaju.” Taj

će san trebati protumačiti, a to tu-

mačenje moţe doći jedino od onih

ljudi koji se upravo vraćaju u Cion.

A kako bi taj san bio ispravno pro-

tumačen, duh B-ţanske svetosti i

namjere mora počivati na tumačima

– u ovom slučaju samim sanjarima

osobno.

B-g daje san, no tumačenje je na

nama i našoj sposobnosti da doku-

čimo B-ţje ţelje u toj stvari. Svaki je

san – čak i san o obnovljenom i po-

novo izgrađenom Cionu – podloţan

različitim tumačenjima. Mi koji u

današnje vrijeme ţivimo u Izraelu

potpuno smo svjesni da ima ne sa-

mo različitih, već i proturječnih tu-

mačenja onoga što san o Cionu i Je-

ruzalemu doista znači.

Potreban je Sveti duh da bi se taj

san razumio i da bi se njegovo obe-

ćanje ispunillo. B-g pred nas stavlja

mogućnosti. Ono što mi činimo s

tim mogućnostima je krajnje mjerilo

našeg tumačenja sna. Josef ne samo

da tumači Faraonov san već i pred-

laţe što učiniti kako bi se ostvarilo

njegovo obećanje i mogućnosti.

Zdrava intuicija koja je plod Ţidov-

skog iskustva i tradicije moţe nam

pomoći da dođemo do ispravnog i

najsmislenijeg ispunjenja našeg vje-

kovnog sna o Cionu i Jeruzaemu,

miru i svetosti.

Šabat šalom

Hanuka sameah ■

Očito, ono što je on podrazumije-

vao pod “u B-ţjoj su domeni” jest

da onaj koji tumači snove mora ima-

ti neku vrstu svete intuicije, unutar-

nji osjećaj o osobi čiji san tumači

kako bi mogao protumačiti san.

Unutarnji glas je B-ţji dar.

Ovo je točno u medicinskim stva-

rima gdje su neki liječnici pravi

stručnjaci za postavljanje dijagnoze

i njihov ih unutarnji glas vodi do

ispravnih zaključaka u vezi karak-

tera bolesti neke osobe. Evo isto ta-

ko vrijedi i za psihologe i terapeute

za mentalno zdravlje. Mora da ih

unutarnji glas vodi k tome kako po-

moći osobi u nevolji koju pred so-

bom vide.

To je točno i u vezi velikih halahi-

čkih sudaca, koji mnogo puta odlu-

ku donose kao rezultat snaţne uče-

nosti, ali i nepogrešive intuicije u

vezi toga koje je ispravno rješenje za

stvar koja im je iznesena. Josef je u

sebi imao intuiciju, pa je stoga bio

siguran da će njegova tumačenja

faraonovih snova biti precizna i

točna.

Rabbi Yissocher Frand:

Tvoj sluga, naš otac

Strana 11 stranica 11 Godina 9 Broj 10

tiviti izrazu ''tvoj sluga, naš otac'' jer

bi ga to otkrilo. Morao se praviti da

on nije njihov brat i da Jakov nije

njegov otac. Da se usprotivio, nje-

govo bi pretvaranje bilo gotovo!

Kako ga onda Hazal mogu optuţiti

za šutnju?

Vidio sam odgovor Rav Jichaka

Sortzkina koji se uklapa u prije re-

čeno Gaonovo viđenje: Istina, kada

su braća rekla ''tvoj sluga, naš otac'',

Josip se nije mogao tome usprotiviti.

Ipak, kada je prevoditelj to isto re-

kao na egipatskom, Josip je zasigur-

no mogao dati prevoditelju do zna-

nja (Hazal kaţu da je to bio Josipov

sin Menaše) da ne govori tako. Bu-

dući da se Josip imao prilike uspro-

tiviti, a to nije učinio, kaţnjen je i za

ono što je čuo od svoje braće i čemu

se nije mogao usprotiviti. Postojala

je određena doza nepoštovanja pre-

ma njegovom ocu kada si je mogao

dozvoliti da opetovano čuje taj izraz

u situaciji u kojoj se mogao tome us-

protiviti, a bez da otkrije svoj iden-

titet.

Analogija tome su ljudi koji nema-

ju prilike učiti Toru koliko bi trebali

zbog tereta zarađivanja za ţivot i

provođenja mnogo vremena na po-

slu sa svrhom da bi odrţali na ţivo-

tu svoju obitelj. To moţe biti valjana

isprika, ali kada im se ukaţe prilika

za učenje Tore izvan njihovih sati

rada, a oni tu priliku ne iskoriste,

tada se pokaţe da i nisu toliko 'nevi-

ni' u pogledu izbjegavanja učenja

Tore čak ni tijekom vremena kada

se pretpostavlja da imaju dobru

ispriku za to.

Postoje ljudi koji unatoč zarađiva-

nju za ţivot, 25.12. kada imaju ''pra-

znik'', provode vrijeme u beis medra-

šu. To dokazuje da je jedini razlog

zbog kojeg ostale dane ne uče Toru

u beis medrašu taj što nemaju drugog

izbora – moraju biti na poslu. Isto

vrijedi i za umirovljene ljude koji

redovno dolaze u beis medraš tije-

kom mirovine. To dokazuje da sve

godine koje nisu dolazili u beis me-

draš, nisu dolazili jer su morali za-

rađivati za ţivot.

Pirkei D'Rabi Eliezer kaţe (u 38.

poglavlju): U razgovoru između

braće i Josipa, Josip je 10 puta čuo

kako njegova braća koriste izraz

''tvoj sluga, naš otac'' i nijednom se

nije tome usprotivio. Oni su smatra-

li da razgovaraju s kraljevim zamje-

nikom, a u odnosu na njega svi su

drugi sluge, pa su zato govoreći o

Jakovu rekli ''tvoj sluga, naš otac''. S

druge strane, Josip je znao da govo-

re o njegovom ocu koji svakako nije

bio njegov sluga. Medraš komentira

da je ''šutnja jednaka odobravanju''

pa je stoga Josipu oduzeto 10 godi-

na ţivota zbog nepoštovanja svog

oca. (Umro je sa 110, umjesto sa 120

godina.)

Gaon iz Vilne ističe da je to prikla-

dna (''mjera za mjeru'') kazna. Kao

što je nagrada za poštovanje rodi-

telja ''da ti se produţe dani'' (Šemot

20,12) (imat ćeš dug ţivot), tako je

logično i da ţivot bude skraćen

zbog nepoštovanja prema roditelju.

Problem s ovim medrašem jest taj

da u čitanju Tore ne nalazimo izraz

''tvoj sluga, naš otac'' 10 puta, već

samo 5 puta! Gaon iz Vilne ima rje-

šenje za taj problem. On objašnjava

da se Josip pretvarao da ne razumije

hebrejski pa mu je prevoditelj mo-

rao prevoditi riječi njegove braće.

Tako je on zaista čuo taj izraz 10

puta – 5 puta na hebrejskom kojim

su govorila njegova braća i 5 puta

na egipatskom kojim je govorio

prevoditelj.

Ipak, Josip se nije mogao uspro- nastavak na stranici 12

To je pokazatelj onoga što se

događa mnogo puta u životu.

Sudbina se može promijeniti

voma brzo. Jednog dana čovjek

može biti na vrhu svijeta, a

već slijedećeg dana ga može

zadesiti bankrot.

(nastavak 11. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Tvoj sluga, naš otac

DivrejTora DivrejTora stranica 12

lanac oko njegova vrata. Osim toga,

zapovjedio je da ga voze u počasnim

kolima odmah iza njegovih te da pred

njim viču, 'Avreh!' Tako ga je postavio

nad cijelom egipatskom zemljom.'' (Be-

rešit 41,42-43)

To je pokazatelj onoga što se mno-

go puta u ţivotu događa. Sudbina

se moţe promijeniti veoma brzo. Je-

dnog dana čovjek moţe biti na vrhu

svijeta, a već drugoga dana moţe se

naći u bankrotu. To je dvosmjerna

ulica – funkcionira u oba smjera. Po-

nekad čovjek misli da je njegova

situacija beznadna, a za nekoliko

dana ili mjeseci nađe se na vrhu

svijeta.

Rav Haim Shmuelevitz, jedan od

vođa Mir ješive u Jeruzalemu, bio je

veliki poznavatelj Tore, a ujedno i

nevjerojatan majstor musara (ţidov-

ske etike). Rav Haim Shmuelewitz

često je izvlačio velike etičke pouke

iz naizgled nebitnih svakodnevnih

događaja. Jednom kad je prolazio

ulicama Jeruzalema, vidio je smet-

larski kamion kako skuplja smeće.

U ranijim vremenima, jedan je smet-

lar skupljao kante za smeće i doda-

vao ih drugom smetlaru koji je bio

na vrhu kamiona. Tada bi smetlar

koji je bio na vrhu kamiona ispraz-

nio smeće iz kante u kamion. Svi su

preferirali biti smetlari na vrhu ka-

miona, radije nego trčkarati od kan-

te do kante i dodavati ih čovjeku na

vrhu.

Smetlar koji je skupljao kante ok-

renuo se roš ješivi i rekao, ''Rebi, ne

brini – za desetak minuta i ja ću ta-

kođer biti na vrhu! Mi mijenjamo

mjesta svako malo.'' Rav Haim je

prokomentirao da je upravo tako u

ţivotu. U deset minuta, čovjek moţe

doći od dna do vrha ili od vrha do

dna. U treptaj oka, ţivot se moţe

promijeniti iz lošeg u dobro, a pone-

kad i obratno.

Priča o Josipu jest priča o tome

kako je Josip, u svega nekoliko sati,

došao od tamnice do palače. Kada je

Gospodar svijeta na nečijoj strani, to

se moţe dogoditi u bilo koje vrije-

me.

Prevela Anja Grabar

■

To objašnjava naš problem. Činje-

nica da se Josip nije usprotivio rije-

čima prevoditelja (a mogao se), go-

vori nam o tome da nije bio potpu-

no bez krivice ni kad je te iste riječi

čuo od svoje braće (a tada se nije

mogao usprotiviti).

Od tamnice do palače u treptaj

oka

Svi smo čuli za priče pojedinaca

koji su se od dostavljača uzdigli do

upravitelja. Ipak, Josipova priča o

putu od zatvorenika do drugog

najmoćnijeg čovjeka u Egiptu i to u

jednom danu nema premca! Josip je

preko noći došao od tamnice do

palače. To definitivno nije klasična

priča o nenadanom usponu.

Ti su se događaji odvijali brzinom

svjetlosti: ''A faraon je skinuo pečatni

prsten sa svoje ruke i stavio ga na Josi-

povu ruku. Zatim ga je odjenuo u halji-

ne od lanenog platna i stavio zlatni

U treptaj oka, život se može

promijeniti iz lošeg u dobro

(a ponekad i obratno). Katkad

čovjek pomisli kako je situacija

u kojoj se našao beznadna, a

za nekoliko dana ili mjeseci

nađe se na vrhu svijeta.


David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Botnim i dvaš

kao פיסתק ili פיסטק. Ova riječ je po-

suđenica iz grčkog, koji nam daje i

englesku riječ za pistacije:

Iz tal. pistacchio, od lat. pistacium

"pistacija," iz gr. pistakion od pistake

"stablo pistacija", od perz. pista

"stablo pistacija."

Pistacija je lupinasto voće koji se

na Bliskom Istoku uzgaja od davnih

vremena; međutim, kikiriki je pori-

jeklom iz Juţne Amerike. Kada je

donesen u Europu, svaka je zemlja

kikirikiju dala ime na svom jeziku.

Nijemci kikiriki nazivaju erdnuss -

doslovno "orah iz zemlje". I slijedeći

ovaj obrazac, ima onih koji kikiriki

zovu egoz adama אדמה אגוז - "orah iz

zemlje".

Međutim, francuzi kikirikije nazi-

vaju pistache de terre - "pistacija iz ze-

mlje". (Također ga zovu cacahuète,

arachide i pois de terre. Nisam siguran

zašto su mu dali toliko imena). Pra-

teći francuski naziv, hebrejski je iz-

vorno imao botnei adama אדמה בטני -

"pistacija iz zemlje". Međutim, pi-

stacija je već imala svoj naziv fistuk

tako da je "adama" otpalo, i - פיסטוק

kikiriki su postali samo botnim. Avi-

neri kaţe da je tako i zbog činjenice

da je kikiriki bili toliko prisutniji u

Izraelu od pistacije (napisao je to

1955;. nisam siguran da li je tako još

i danas) On sugerira retronim botnei

etz עץ בטני ta pistacije, no slaţe se i s

više stranim nazivom fistuk.

Jedno zanimljivo pitanje je, što je

jednina od botnim? Mislim da bi ve-

ćina Izraelaca rekla boten בוטן - kao

što je to zabiljeţio Ben Yehuda. Me-

đutim, budući da se riječ pojavljuje

samo jednom u Bibliji, i to u mnoţi-

ni, nije tako to lako za reći. Klein i

Even Shoshan koriste botne בטנה za

plod pistacija a botna בטנה za drvo

pistacija (tako se drvo pojavljuje u

Mišni - Ševiit 7,5). Ben Yehuda tako-

đer spominje i ovaj pristup, kao i

onaj koji kaţe da je botna naziv za

plod i naziv za stablo.

dvaš

Moj prijatelj, bloger i pčelar Trep-

penwitz izgrdio me zahvalio mi (i

drugima) što sam mu poslao link na

kojem se raspravlja o otkriću košni-

ca koje pokazuje da pčelarska indu-

strija datira još od vremena Prvog

hrama.

Pa, da bih mu pokazao da nije je-

dini koji razmatra ovo pitanje, i ja

ću se time pozabaviti – ali s lingvi-

stičkog stanovišta. (To što sam tako

i tako planirao razmatrati o toj riječi

u mojoj seriji razmatranja simanim,

čista je slučajnost…)

Ovaj članak koji raspravlja o tom

otkriću sadrţi ovaj citat o hebrejskoj

Botnim

Ranije smo govorili o šaked שקד -

bademu. I dok se šaked pojavljuje u

brojnim retcima, drugačija vrsta

orašastog voća - botnim בוטנים - po-

javljuje se samo jednom, u Berešit

43,11 -

כן אפוא -ויאמר אלהם ישראל אביהם, אם

קחו מזמרת הארץ בכליכם, --זאת עשו

והורידו לאיש מנחה: מעט צרי, ומעט דבש,

נכאת ולט, בטנים ושקדים.

Sada za one od nas koji poznaju

suvremeni hebrejski, nama je botnim

poznat kao kikiriki. Međutim, en-

gleski nam prijevod govori drugači-

ju priču (ja se koristim JPS-om, no

svi se engleski prijevodi slaţu po

tom pitanju):

Tada im njihov otac Izrael reče:

"Ako mora tako biti, učinite ovo:

stavite nešto najboljih plodova ove

zemlje u svoju prtljagu, i ponesite ih

kao dar onom čovjeku – malo bal-

zama i malo meda, mirisne smole,

mirodija, oraščića pistacija [botnim] i

badema.

Pa kako smo došli od pistacija do

kikirikija? Odgovor sam pronašao u

knjizi Yitzhaka Avinerija Yad Hala-

shon (stranica 73). On ističe da se ri-

ječ pistak pojavljuje u Talmudu (npr.

Gitin 59a, Jerušalmi Kilaim 27a) - bilo


■


(nastavak s 13. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik: Botnim i dvaš

temu. Ja ću saţeti nekoliko točaka

koje on iznosi:

Fraza ארץ זבת חלב ודבש )"zemlja

kojom teče med i mlijeko") u Tori se

jasno odnosi na med od voćaka, po-

što veliča agrikulturno bogatstvo

zemlje.

Međutim, u Ješajahu 7,22, kada na-

vodi כי חמאה ודבש יאכל כל הנותר

Svatko tko je ostao u" בקרב הארץ

zemlji hranit će se sirom i medom",

to je iskrivljavanje redaka Tore. Jer

ovdje, prorok opisuje vrijeme kada

je zemlja opustjela - i zato se pčele

mogu razmnoţiti. (Mlijeko za sir će

također biti široko dostupno, jer će

krave i ovce moći pasti na nekada

odrţavanim pašnjacima).

Pčelinji se med ne promatra kao

znak blagoslova za zemlju, iako iz-

gleda da ga je sreća pronaći (kao u

prethodno spomenutoj priči o Jona-

tanu). Vjerojatno je i Jaakov Josefu

poslao pčelinji med (Berešit 43,11),

jer se spominje מעט דבש - "mala

količina meda", a pčelinji je med

bilo teško dobiti.

Mnogi izvori u kojima se spominje

da med dolazi iz stijene (Devarim

32,13, Tehilim 81,17) vjerojatno se

odnose na smokvin med, budući da

smokve (za razliku od datulja) rastu

u kamenjaru.

Iako rabini biblijski dvaš općenito

identificiraju s datuljama (Sifrei De-

varim 297, Mechilta D'Rashbi 13,5),

kada sami koriste riječ dvaš, oni go-

vore o pčelinjem medu. Na primjer,

Jerušalmi (Bikurim 1,3) tumači bib-

lijsku riječ: "A dvaš – to su datulje.

Moţe li to biti današnji dvaš (npr.

pčelinji med)?" Oni na to odgova-

raju da pošto je za dvaš iz retka du-

ţnost davati desetine, ne moţe se

odnosi na pčelini med, već na med

od datulja. Također vidimo da ako

netko učini zavjet da neće jesti dvaš,

dopušteno mu je jesti med od datu-

lja (Nedarim 6: 9).

Mada je članak napisan prije ovog

nedavnog otkrića, ja ne smatram da

ovo otkriće ništa radikalno ne dovo-

di u pitanjeu članku . Dakako, pče-

linji med se smatra rijetkom poslas-

ticom, a bilo je pokušaja da se taj

proizvod učini šire dostupnim. A u

talmudska vremena, ovi napori su

tako dobro uspjeli, da je pčelinji

med postao glavno značenje riječi

"dvaš".

No smisao izraza erec zavat halav

u'dvaš i dalje se odnosi na poljopri-

vredu zemlje Izraela, posebno, kao

što to Feliks ističe, u usporedbi s

poljoprivredom Egipta, čije su da-

tulje bile puno suše i od njih nije

bilo lako proizvesti med.

riječi d'vaš דבש.

Iako se pojam "med" (dvaš na he-

brejskom) u Bibliji pojavljuje 55 pu-

ta, on se odnosi na med od datulja

ili smokava, osim na dva mjesta: u

Sucima 14,8-9, kada je Samson za-

grabio med iz lavlje lešine, i I Samu-

elova 14,27, kada je Jonatan tijekom

bitke umočio svoj štap u saće meda,

i lice mu se razvedrilo.

Sarna ima sličnu bilješku u svom

komentaru na Šmot 3,8 -

Med je u Bibliji (hebr. devaš) uglav-

nom gust, slatki sirup napravljen od

datulja i poznat kod Arapa kao dibs.

Čini se da je pčelarstvo u Palestini

bilo nepoznato; nekolicina konkre-

tnih referenci u Bibliji u vezi pčeli-

njeg meda odnosi se na divlji med.

Mada se sama datulja nikada ne

spominje, to što je med ubrojen u

sedam karakterističnih proizvoda

zemlje navedenih u Ponovljenom

zakonu 8,8 ukazuje na to da, kao i svi

drugi, on potječe iz tla.

Slučajno sam uzeo knjigu iz obliţ-

nje knjiţnice koja razmatra ovo pi-

tanje do u detalje: Voćke u biblijskoj

i talmudskoj knjiţevnosti, od Yehu-

de Feliksa (Rubin Mass, 1994). Po-

glavlje o dvašu je na hebrejskom, pa

ovdje ne mogu citirati cijeli odlo-

mak, ali svakako bih to preporučio

svakome tko je zainteresiran za tu

■


Dr. Ismar Schorsch, pročelnik The Jewish Theological Seminary:

Hanuka i njena veza s haftarom - Šabat Hanuka

ţidovskog naroda, Juda, poput

tipičnog grčkog vladara, proglasio

je godišnji osmodnevni blagdan za-

hvalnosti koji počinje 25. kisleva.

Zapravo moţemo reći da izbor

ove haftare prethodi (ili slijedi) do-

bro poznatom talmudskom tumače-

nju razloga ustanovljavanja Hanu-

ke. Kada je Juda ponovo uspostavio

kontrolu nad Hramom, pronašao je

samo jednu posudicu netaknuta ulja

(označenog pečatom Velikog sveće-

nika). No, to je bilo dovoljno da

svjećnjak i vječno svjetlo gore tije-

kom osam dana (B.T. Šabat 21b).

Nije bilo potrebno odgoditi obred

dok se ne proizvede novo ulje. Sto-

ga, blagdan svjetla traje osam dana.

Ipak, veza između haftare i Ha-

nuke niukom slučaju nije logična.

Ispod površine moţemo opaziti

dvoznačnost, ako ne i potpunu

različitost, što se slaţe s brojnim

dokazima da su rabini smatrali

Makabije problematičnima. Svrha

proroka je da funkciju ljudske inici-

jative svede na najmanju mjeru: "Ne

silom, niti snagom, već duhom mojim,

riječ je VJEČNOG nad Vojskama (Za-

harja 4,6)." Kao komentar na Hanu-

ku, haftara govori o potencijalu B-ţ-

je ljubavi i odanosti, pored čega su

odvaţnost i genijalnost Makabejaca

beznačajne.

Podjednako proturječna je i pod-

jela ovlasti koje posvećuje Zeharjino

viđenje. Dok je vjerski autoritet sa-

drţan u liku Jošue, velikog sveće-

nika, političko rukovođenje je po-

vjereno Zerubabelu. B-g šalje po-

ruku svakome od njih, očuvavši na

taj način dihotomiju između sveće-

nika i kralja koja potječe još iz vre-

mena Solomonovog Hrama. Čak je i

Mojsije u pustinji prepustio vjerske

obaveze svom bratu Aronu, umjesto

da ih on uzurpira kako bi objedinio

svu moć u svojim rukama.

Godine 140 pr.n.e., godinu dana

nakon što je konačno uništio omra-

ţenu grčku citadelu u Jeruzalemu,

Šimon, posljednji preţivjeli od pet

Matitjahuovih sinova, dao se iza-

brati "od velikog vijeća svećenika i

naroda i vođa nacije i starješina ze-

mlje" za velikog svećenika, generala

i namjesnika Ţidova, "dok ne ustane

pravi prorok (I Makabejcima 14,28.

41)." I ponovo u grčkom stilu, prije-

pisi odluke koja je utvrđivala ovu

neviđenu koncentraciju moći , bili

su postavljeni na istaknutim mjes-

tima u Hramu i sačuvani za potom-

stvo u nacionalnoj arhivi.

Ja slutim da izbor Zeharje za

Šabat Hanuke donosi nijemi ukor

rabina, zbog ovog blatantnog od-

maka od tradicije. Pretjerujući u

svojoj potrazi za silom, Makabejci

su potamnili plemenitost svog us-

tanka protiv otpadništva. Mnogo

godina kasnije, prema iskrivljenoj

priči iz Talmuda, farizeji su raski-

nuli sa Aleksanderom Jannaeusom

(103-76 pr.n.e.), najkrvoločnijim od

kasnijih Hašmonejskih vladara:

Površno gledajući, haftara za prvi

šabat Hanuke (najčešće i ima samo

jedan šabat Hanuke) djeluje kao oči-

gledan izbor. Dominantna slika je

sedmerokraki svjećnjak koji osvjet-

ljava svetište Hrama. Hanuka se

obiljeţava paljenjem svjetala u na-

šim domovima. Tema posvećenog

svjetla tvori neprinudnu sponu iz-

među biblijskog teksta i našeg tek

poslijebiblijskog blagdana (sve do

danas).

Oba se bave, na isti način, sredi-

šnjom ulogom Hrama u drevnom

Judaizmu. Prorok Zeharja tješio je i

hrabrio izgnanike koji su se vratili u

Jeruzalem iz Babilona 38. g. pr.n.e

kada je pao pod vlast prosvijećene

vladavine Perzijanaca. Iako im je

Kir dopustio da ponovo podignu

njihov uništeni Hram, i čak im obe-

ćao materijalnu pomoć, izgnanici su

se ubrzo obeshrabrili suočeni s pro-

tivljenjem kako kod kuće tako i iz-

vana. To je kontekst proročke vizije:

dovršenje Hrama će se dogoditi ne

putem političkog utjecaja ili vojnih

mjera već isključivo putem vjere.

Bţja volja je odlučujući faktor.

Godine 164 pr.n.e. Juda Makabi

je ponovo ustanovio bogosluţje s

ţrtvama u tom istom Hramu upra-

vo na 25. kisleva, točno tri godine

otkako je bio oskrnavljen. Prvo vjer-

sko progonstvo, koje ne samo da je

zabranilo prakticiranje judaizma,

već je nametalo njegovo kršenje,

bliţilo se kraju. Kako bi očuvao to

ponovno posvećenje u pamćenju


■

(nastavak s 15. stranice) Dr. Ismar Schorsch: Hanuka i njena veza s haftarom

Jasno je, stoga, da je blagdan bez

biblijske potvrde koji veliča moć

oruţja uznemiravao rabine. Sama

Biblija nikada nije izdvojila Jošuino

osvajanja Kanaana za dostojno vjer-

ske komemoracije. Niti su se rabini

ustručavali druge pobjede Makabe-

jaca eliminirati iz kalendara, koji je

bio određen posebnim svitkom (Me-

gilat Taanit), kao dane na koje je za-

branjeno postiti ili davati govore na

grobu, koji bi tugom kvarili svoju

radost.

Ono što je učinilo da se zadrţi

sjećanje na Hanuka nije bio aktivi-

zam Makabejaca, već ţidovska pa-

sivnost. Sirijski napad na ţidovstvo,

prema povjesničaru Eliasu Bicker-

manu, koji je promovirala svećeni-

čka aristokracija Jeruzalema ţeljna

da judaizam integrira u helenistički

svijet, po prvi puta je proizveo feno-

men vjerskog mučeništva. Suočeni s

izborom da li prekršiti ţidovske

običaje ili biti mučeni, ţidovski su

mučenici odlučno bili potaknuti da

posvete B-ţje ime u patnji i smrti.

Neki koji su se sklonili u brda Ju-

deje odbijali su se braniti ako bi bili

napadnuti na šabat. Druga knjiga o

Makabejcima naširoko pripovijeda

o mučeništvu devedesetogodišnjeg

čovjeka, te majke i njezinih sedam

sinova koji nisu ţeljeli ugroziti svo-

ju vjeru jedući meso svinja. Uz sve

više progonstava, ove priče o vjer-

skom junaštvu kruţile su da učvrste

riješenost Ţidova da se odupru. One

su također inspirirale kršćanske

mučenike u vrijeme rane Crkve, ko-

ja je kanonizirala i sedmero braće i

prve dvije knjige o Makabejcima (od

ukupno četiri). Kroz tu transforma-

ciju, Hanuka je postala spomenik

bezgranične snage ljudskog duha,

svjetionikom u mračnim vremeni-

ma, u kojima su riječi Zeharje dobi-

vale još veće značenje.

Šabat šalom vehag urim sameah!

"Kruna političkog autoriteta ti je

dovoljna, ostavi krunu svećeništva

potomstvu Aronovom (B.T. Kidu-

šin 66a)."

Rezerviranost prema Makabej-

cima proistječe i iz drugih izvora.

Vrlo dosljedno, rabini umanjuju

vrijednost njihovih vojnih posti-

gnuća. Oni ne priznaju Prvoj knjizi

o Makabejcima, koja je to zabiljeţila

do detalja, mjesto u biblijskom ka-

nonu, unatoč činjenici da je napisa-

na na hebrejskom od strane prijate-

lja suda, za rane vladavine Johana-

na Hirkanusa (135-104 pr.n.e.). I

dok je dozvoljeno da sjećanje na

Makabejce izblijedi, čudo b-ţanske

intervencije ispunilo je prazninu.

Odlomak umetnut u našu liturgiju

spominje jedino Matitjahua poimen-

ce (kao velikog svećenika, što on

nije bio) i pobjedu pripisuje isklju-

čivo B-gu. A upaljena svijeća (uobi-

čajeno jedna po domaćinstvu) stoji

uz vrata ili prozor kako bi i prolaz-

nici također mogli zapaziti to čudo.

■

Dreidel Cocktail SASTOJCI 60 ml šljivovice (Maraska) 60 ml soka od jabuke (100%) 15 ml soka od limuna 15 ml likera s okusom višnje (Maraska) 15 ml bjelanjak 0,25 ml Jägermeister ili Underberg Led

UPUTE Napunite shaker za koktel ledom dvije trećine do vrha, te dodajte sve sastojke. Trideset sekundi tresite vrlo snaţno, a zatim

Jidiše barmen:

Hanuka koktel koji će vam zavrtiti glavom


Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MMMJESEČNIJESEČNIJESEČNI ZZZOHAROHAROHAR: T: T: TEVETEVETEVET --- JJJARACARACARAC

■

Oni uvijek osjećaju da će ih sreća

izdati. Oni čekaju "da padne i dru-

ga cipela", ne mogu vjerovati da

stvari idu super, kad se tako dogo-

di. Pojavi se šablona po kojoj jarci

izgrade nešto i odjednom sve izgu-

be, stoga je potrebno da se obnavlja

od početka. To proročanstvo koje se

ispunjava samo po sebi, da će nešto

poći po zlu, modelira ih za neuspjeh

i učvršćuje njihov sustav vjerovanja

da se ne mogu osloniti na sreću, već

samo na svoj naporan rad, i otuda

dolazi njihova marljiva priroda.

Jarac, koji pripada elementu Zem-

lje, također je prvi od znakova u

zimskim mjesecima. Kao što smo

spomenuli u prethodnim člancima,

svako godišnje doba simbolizira je-

dno od slova u imenu Stvoritelja,

-Tetragramu. Posljednje slo ,יהו"ה

vo ה - he simbolizira zimu, koja je

zadnje godišnje doba u godini. To

slovo ה - he predstavlja naš ograni-

čeni fizički svijet i stalnu glad za

primanjem. Jarci imaju veliku ţelju/

glad za materijalnom sigurnošću,

Vodenjak ţudi za znanjem i ko-

munikacijom, a Ribe ţude za topli-

nom i detaljima.

Zemaljski znakovi se smatraju vr-

lo praktičnima i to djelomično ob-

jašnjava zašto su jarci "suhoparni",

dobro organizirani i realni (mogu se

naći često da rade u upravi i raču-

novodstvu). To je razlog zašto je re-

čeno da su jarci rođeni "stari", ali i

zato što su imali teške djetinjstvo i

doţivjeli velike krize, oni osjećaju

da nisu nikad imali djetinjstvo. To

im uvelike doprinosi da odrastu u

jake, čvrste, otporne i realne osobe.

Sile koje utječu na Jarca

Planet koji upravlja jarcem je Sa-

turn.

Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – ko-

ja se pripisuje patrijarhu Abrahamu

- kaţe nam da su 22 hebrejska slova

hebrejskog alefbeta (abecede) gra-

divni blokovi svemira. Ova slova

predstavljaju duhovne frekvencije

koje su stvorile naš svemir. Sefer

Jecira nas uči da su te 22 frekvencije

koje predstavljaju 22 hebrejska slova

alati koji se koriste za prijenos du-

hovnog bogatstva.

Prema kabali i Sefer Jecira svakim

mjesecom vladaju dva hebrejska

slova. Jedno slovo vlada planetom

koja dominira nad znakom. Drugo

slovo vlada astrološkim znakom

mjeseca. Planet teveta je Saturn, a

njime vlada slovo ב (bet). Njegov

Mjesec tevet je deseti mjesec u he-

brejskom kalendaru, a njegov je as-

trološki znak Jarac.

Mjesec jarca moţe se smatrati do-

brim mjesecom, jer je jarac na he-

brejskom ova riječ sadrţi ,(gedi) גדי

slova גד (gad), što znači "dobra sre-

ća". Međutim, u stvarnosti se jarci

ne oslanjaju na svoju sreću, i umje-

sto toga oni vjeruju samo u svoj na-

poran rad. Mnogi od njih imaju ten-

denciju da budu pesimisti i razviju

anksioznost ponekad sve dotle da je

potrebna i klinička skrb.

Indikacija ovog problema se nala-

zi u priči plemena Gadovog, jednog

od dvanaest sinova patrijarha Jako-

va. Mudrost kabale uči da dvanaest

biblijskih plemena Izraela predstav-

ljaju tajne dvanaest znakova zodija-

ka. Priča o njihovom rođenju, njiho-

vim imenima i povijest svakog ple-

mena opisuje značajke samih zna-

kova zodijaka.

Priča o rođenju plemena Gadovog

u Postanku, govori nam da kada je

Gad rođen, Lea (Jakovljeva ţena),

nazvala ga je Ba-Gadu ( גד-בא što

znači, stigla je sreća, jer je Jakov i-

mao drugog sina). Međutim, u bib-

lijskom tekstu slovo alef koje - א

simbolizira Svjetlo Stvoritelja je nes-

talo, i napisano je בגד (značenje: iz-

daja). Ovaj nedostatak B-ţanske

Svjetlosti razlog je zašto su ljudi ro-

đeni u znaku Jarca stalno u potrazi

za ovim izgubljenim slovom ,alef - א

izgubljenim svjetlom, i to je razlog

zašto oni tako često osjećaju nedos-

tatak i anksioznost. To je razlog za-

što su oni stalno u potrazi za onim

što ste izgubili, ili osjećaju da nešto

nedostaje. nastavak na stranici 18


(nastavak sa 17. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni Zohar: Tevet - Jarac

ispunjenje, zadovolj-

stvo i istinsko povjere-

nje nikada ne moţe

uzeti.

Saturn, "Veliki Uči-

telj", uči nas da su

duhovne i mentalne

sposobnosti koje smo

stekle tijekom ţivota

naša naj i st inski ja

imovina. Samo one

nam mogu dati pravi

osjećaj radosti, sreće i

povjerenja.

Jarac je od djetinjstva

učio na teţi način, da

su duhovnost, smisao

za praktično, dobrota i

dijeljenje jedine prave

stvari koje su vaţne.

Potom je također

poznato da kako jarci

stare, oni postaju sve

mlađi, budući da su

napokon u svojoj odrasloj dobi

uspjeli naučiti tajnu ţivota; da je

duhovnost u kojoj se ona (tajna)

nalazi. Oni počnu istinski uţivati u

ţivotu u svojim kasnijim godinama.

Kad Jarac shvati da je njegovo pra-

vo bogatstvo u smislu za praktično,

duhovnosti, obilju, suosjećanju i di-

jeljenju, on odvlači svoju radinost,

odanost, proračunatu prirodu i am-

bicioznost u tom smjeru, i onda ga

ništa ne moţe zaustaviti.

Spomenuli smo prije da je hebrejs-

ko slovo koje kontrolira Jarca, pre-

ma Sefer Jecira ע (ajin) koje zajedno

s ב čini ב"ע što simbolizira Sefiru

Hohma i njezin ogroman intenzitet.

Jarci imaju mogućnost zadrţati ovaj

intenzitet, ţeljeti i raditi za njega. To

je razlog zašto jarci imaju najveću

sposobnost da uţivaju u duhovnos-

ti, bogatstvu, radosti i pravoj izvje-

snosti.

Kad počne tevet mi se svi nalazi-

mo pod utjecajem Jarca i to je razlog

zašto je to velika prilika za nas da

naučimo, da vidimo svoje ţivote

kao duhovni projekt. To je savršeno

vrijeme da se napravi popis svih

duhovnih dobara koje smo nakupili

tijekom godina. To će nam dati do-

bar pokazatelj za ono što ţelimo od

ţivota, i motivirati nas da nastojimo

biti poput Jarca; uţivati u duhov-

nosti, bogatstvu, radosti i istinskoj

sigurnosti.


■

astrološki znak je Jarac, kojim vlada

slovo ע (ajin).

Slovo ב

Poznati Midraš nam govori da

ka-da je Stvoritelj htio stvoriti

svemir svako hebrejsko slovo

došlo je k njemu i molilo ga da ga

koristi za stvaranje svijeta. Na kraju

je izabra-no slovo ב - bet budući da

je ono slovo blagoslova (ברכה).

Ako razmotrimo strukturu slo-

va ב - bet vidimo da ono ima liniju

na dnu koja simbolizira zemlju.

Gornja linija simbolizira nebo, a

vertikalna linija koja ih spaja simbo-

lizira vezu između dviju sila zemlje

i neba. Ova veza između zemlje i

neba je mjesto odakle dolazi moć

blagoslova. Slovo ב - bet također gle-

da prema naprijed, a sa straţ-

nje strane je zatvoreno i to nas uči

da ako ţelimo blagoslove u našem

ţivotu uvijek trebamo gledati na-

prijed. Ako je tako, zašto smo onda

ranije kazali da su jarci pesimistični

i da se samo oslanjaju na vlastiti

naporan rad?

RABaD (Rabi Abraham Ben David

iz Poskiresa) objašnjava da moć Sa-

turn adolazi iz činjenice da je on

planet uništenja. To je zato što ga ne

zanima niti mu je stalo do potreba

fizičkog tijela, i stoga ih uništava.

Saturn nije povezan s tjelesnosti, a

ta svijest postavlja pitanje: "Zašto se

bojimo ostaviti se materijalnog?" On

nas tjera da se ponovno poveţemo s

duhovnim i shvatimo da uspjeh ne

dolazi od fizičkih stvari i to je razlog

zašto je njegov posao uništiti,

uništiti našu ovisnost o materi-

jalnom, kako bi nas se probudilo i

navelo da shvatimo da nam se


■

Haftara za šabat Hanuke Velikom svećeniku Je-

hošui bila je prikazana

menora iskovana od či-

stoga zlata, s posudom

na vrhu, sedam svjeti-

ljaka na njoj, i sedam

grana koje se proteţu do

sedam svjetiljki. Tamo

su bila i dva stabla ma-

slina, koja su stalno da-

vala novo ulje za svje-

tiljke. To simbolizira da

će Vječni čudom očuvati

Bet hamikdaš tijekom vre-

mena drugog Hrama.

Čudo ulja prenijelo je

poruku da vojnička po-

b je da Ha šm on e ja ca

predstavlja ispunjenje

Zeharjinog proročan-

stva. U Al Hanisim na-

glašavamo da je pobjeda

nad Grcima bila čudo.

Vječni je zaista planinu

pretvorio u ravnicu. Voj-

na pobjeda je bila jedna-

ko tako čudo kao što je

čudesno bilo ulje koje je

trajalo osam dana. Naše

obiljeţavanje tog čuda

ulja pomaţe nam shva-

titi da je i vojna pobjeda

bila također čudesna.

(Zeharja 2,14-4,7)

Prva haftara za Hanu-

ku je mnogo sloţenija od

druge haftare. Ona dono-

si zamršene slike i tisu-

će tema. Nastojat ćemo

pokazati kako ta haftara

odraţava mnogo teme

Hanuke. Moramo zapa-

ziti da to nije jednosta-

van zadatak, kao što

Raši navodi u svojem

prvom zapaţanju na ko-

mentar Knjige Zeharje,

da su “Zeharjina proro-

čanstva izuzetno maglo-

vita”.

Glavna tema haftare

(prema tumačenju Rašija

i Rava Chaima Soloveit-

chika iz Briska, navede-

nim u Nefesh Harav str.

76-77) je predviđanje da

će se Bet hamikdaš i

Ţidovski suverenitet u

Erec Israelu ponovo us-

postaviti i očuvati uspr-

kos nedostatku vojne

sile. Navi (4,7) proriče

da će Vječni učiniti ne-

moguće mogućim: “Tko

si ti, velika planino, pred

Zerubavelom, [postat ćeš]

ravnica.” Navi iznosi po-

ruku Vječnoga da će do

pobjede doći “ne kroz

vojsku i ne kroz moć, već

kroz Moj Duh.” Kada su

Ţidovi osvojili Erec Is-

rael u vrijeme Jošue, oni

su Zemlju osvojili silom

i s velikom vojskom.

Međutim Ţidovi u vrije-

me Drugog Hrama teško

da su mogli oformiti

moćnu vojnu silu, a ipak

su uspjeli zadrţati Bet

hamikdaš i određenu

kontrolu nad Erec Isra-

elom tijekom više stolje-

ća. Očito je, bila je to ru-

ka Vječnoga koja je uči-

nila nemoguće mogu-

ć i m . .

Haftara smješta čudo

Hanuke u širu povijesnu

perspektivu. Čudo Ha-

nuke je bilo ispunjenje

obećanja Vječnog da će

čudesno očuvati Bet ha-

mikdaš i vojno slabu Ţi-

dovsku prisutnost u Erec

Israelu. .

Tekst u 4,2-3 donosi

snaţnu viziju kojom iz-

raţava B-ţje obećanje:

Kao što tumači Raši,

■

Halahička satnica (za grad Zagreb)

Datum Alot Hašahar

Najranije Talit

Nec Hahama

Najkasni-je Š’ma

Zman Tefila

Minha Ketana

Plag Haminha

Šekia Cet Ha-kohavim

Minha Gedola

Hacot

utorak 15. 12. 2015.

5:53 6:29 7:30 9:40 10:24 14:23 15:18 16:12 16:547 12:13 11:51


fizičkom snagom. Blagdan traje

8 dana. Slavi se u znak sjećan-

ja na ponovno posvećenje

Hrama u 2. st. p.K., kada je u

hramskom svijećnjaku tijekom

svih osam dana gorjelo ulje

dostatno samo za jedan dan i

to zbog čuda svjetlosti, što ga

je Bog darovao kao znak i

odobravanje ponovnog

posvećenja Hrama.

Premijer Zoran Milanović upu-

tio je čestitku. 'U ime Vlade RH

i osobno, svim građankama i

građanima židovske vjero-

ispovijesti

čestitam

blagdan

Hanuku.

Svečanost

svjetlosti

uvijek izno-

va govori o

čudu koje

protjeruje

tminu, o plamenu koji daje

toplinu i jasnoću, nasuprot

studeni i mulju. Svjetlost širi

vedrinu i nadu, a nada pora-

žava malodušnost, mržnju i

zlo. Plamen vaših hanukija

neka vam i ove godine osnaži

vjeru i bude izvor radosti u

mirnim blagdanskim danima.

Sretna Hanuka!, stoji u čestitki.

HRT, 6.12.2015.

IZRAELSKI Paljenjem prve

svijeće na hanukiji večeras,

zalaskom Sunca, počela je

proslava Hanuke, židovskog

blagdana svjetlosti. Na tradi-

cionalnoj ceremoniji u povodu

Hanuke zagrebački

gradonačelnik Bandić i rabin

Zaklas zapalili su prvu svijeću

na hanukiji.

Hanuka ima više značenja -

simbolizira pobjedu slabih nad

jakima te pobjedu duha nad

HANUKA U ZAGREBU

Počinje Hanuka - židovski blagdan svjetlosti Iz medija

Jevrejske zajednice Bosne i

Hercegovine Eli Tauber kazao

je za Fenu da legenda kaže da

su borci Jude Makabija

ulaskom u Jerusalem pronašli

svjetiljku u kojoj je ulje gorjelo

osam dana i osam noći, što je

predstavljalo čudo.

Također, dodao je da je ovo

praznik ulja, te da se spremaju

jela u dubokom ulju, ali da

bosanski Jevreji obično

spremaju posebni kolač

hanuka-havla, koja je slična

bosanskoj.

Oslobođenje, 6.12.2015.

Jevreji širom svijeta, pa

tako i u BiH, večeras su

dočekali svoju Hanuku,

praznik svjetla, kojim

obilježavaju oslobođenje

od grčkog osvajača 167.

godine p.n.e. koji je

pokušao da ih helenizira i

oduzme im njihovu religiju.

Ceremonija paljenja cvijeća

održana je u Jevrejskoj opštini

u Sarajevu.

Savjetnik za kulturu i vjeru

HANUKA U SARAJEVU

Praznik svjetla: Hanuka dočekana u Sarajevu

■

■

učešče u festivalu Hanuka.

Hanuka se proslavlja u znak

sećanja na pobedu Jevreja nad

grčko-asirijskom vojskom 165.

godine pre nove ere, kada su

izborili pravo da nastave da

propovedaju judaizam i kada

su osvetlili hram čudesnim

uljem koje je gorelo osam

dana. U znak sećanja na ovaj

događaj Hanuka je praznik

svetlosti koji se

obeležava osam dana i noći –

svake noći pali se po jedna

sveća svećnjaka. Praznik je

porodični, uz tradicionalna jela

i igru i posebno je lep za decu.

Hanuka festival svetlosti u

Torontu traje od 6. do 14.

decembra, uz brojne progra-

me.

Svi koji žele da probaju odlične

specijalitete jevrejske kuhinje

Srbi.ca, 4.12.2015.

Stanovnici Toronta ovih dana

će biti u prilici da nauče šta je

Hanuka (Hanukkah ili Chanu-

kah) i upoznaju običaje jevrej-

skih porodica koje žive u Kana-

di. Multikulturalnost kao obele-

žje Kanade sigurno će još jed-

nom doći do izražaja, pa će

građani svih nacionalnosti, koji

sa ponosom predstavljaju

svoje običaje drugima, uzeti

najbolje je da to učine za

vreme Hanuke, uz sveće. Prve

noći organizuje se čajanka, sa

programima za decu. Slede

večeri muzike za odrasle i

druga tradicionalna okupljanja.

Za vikend, 12. i 13. decembra,

za sve zainteresovane

organizovani su besplatni

programi sa vatrometom na

kraju.

HANUKA S ONU STRANU ATLANTIKA

Festival Hanuka u Torontu

■

■


inja s Hebrejskog sveučilišta u

Jeruzalemu.

Mazar, voditeljica iskapanja,

drži da je pečat "vrlo vjero-

jatno pripadao kralju Ezekiji".

Pečat ima motive u egipatskom

stilu te znak ankh, hijeroglif

koji znači "život".

Ezekija je bio kralj Judeje od

716. do 687. godine pr.n.e.

Dao je utvrdama učvrstiti grad

Jeruzalem i pitku vodu usmjeri-

ti kanalom koji je pronađen u

19. stoljeću.

"Pouzdavao se u JHVH-a, B-ga

Izraelova. Ni prije njega ni po-

slije njega ne bijaše mu ravna

među kraljevima", stoji u Dru-

goj knjizi o Kraljevima (2 Kr

18,5).

Index, Hina, 3.12.2015.

IZRAELSKI areholozi utvrdili su

da je malen predmet, prona-

đen prije pet godina u iskopi-

nama blizu staroga grada Jeru-

zalema, pečat s imenom Eze-

kije, sina Ahazova, kralja Jude-

je iz VIII. stoljeća pr.n.e.

Glineni kružić, promjera man-

jeg od centimetra, zapečatio je

svitak papirusa, a vidljiv otisak

vlakana na njegovoj donjoj

strani pokazuje da je kralj

vlastoručno ovjerio dokument,

smatra Eilat Mazar, areholog-

ARHEOLOGIJA

U Izraelu pronađen pečat Ezekije, kralja

Judeje iz 8. stoljeća pr.n.e.

Iz medija

geta u Varšavi. Obitelj je čak

dvije godine skrivala da je

dječak obrezan, a samim time i

da je židov.AP

Zbog toga su riskirali smrtnu

kaznu jer se tako kažnjavali

skrivanje židova tijekom

nacističke okupacije Poljske.

Njegovi roditelji te bake i

djedovi ubijeni su od ruke

nacista.

******

Mihael Hohberg (77) sedeo je

držeći ruke 86-godišnjoj Kristini

Jakubovskoj na “Kenedi”

aerodromu dok se ona

prisećala kako ga je njena kao

četvorogodišnjaka uzela na

čuvanje, nakon što je doslovno

bačen preko zida jevrejskog

geta u Varšavi. Oni nisu želeli

da dozvole da dečak dođe u

ruke nacistima koji su u to

vreme ubijali na stotine hiljada

Jevreja.

Dve godine dete je živelo sa

Jozefom i Rozalijom

Jakubovski, prijateljima

njegovih roditelja , u vreme

kad je Kristina bila tinejdžerka.

“Bio je lep i dobar dečak,

nikakve probleme nije pravio”,

rekla je ona sa smeškom.

Hohberga je majka prebacila

preko zida neposredno pre

paljenja getoa i on je mogao s

balkona Jakubovskih da vidi

plamen na mestu gde su bili

njegovi roditelji i deda i baba.

Svi su poginuli.

“Vrlo malo ljudi je tada

pomagalo Jevrejima”, rekao je

Hohberg. “Ali Jevreji kažu: ko

god spase jednu dušu, spasao

je celi svet”.

Jozef Jakubovski koji se borio

protiv nacista kao član poljskog

RTL/B92, 3.12.2015..

Krystynina obitelj Michaelu

je spasila život kada je

imao samo četiri godine i

kada je doslovno izbačen iz

židovskog geta u Varšavi

Izraelac i Poljakinja susreli su

se danas u njujorškoj zračnoj

luci John F. Kennedy sedam

desetljeća nakon što je njezina

katolička obitelj spasila tada

malenoga židova od ralja

holokausta.

Michael Hochberg (77) svoju je

spasiteljicu Krystynu

Jakubowsku (86) u zračnoj luci

dočekao s buketom cvijeća, a

njihov je susret organizirala

Židovska zaklada za

pravednike.

Krystynina obitelj Michaelu je

spasila život kada je imao

samo četiri godine i kada je

doslovno izbačen iz židovskog

podzemlja, ubijen je u borbi.

Ostatak porodice bio je

primoran da pobegne na selo i

sa sobom su poveli i Mihaela.

Kada je rat završen, Hohberg

je neko vreme proveo u

sirotištu, a zatim se preselio u

Izrael gde se oženio i dobio tri

sina i osmoro unučadi.

NAKON SEDAM DESETLJEĆA

Kao dječak je preživio holokaust, a danas se

ponovno susreo sa 'starijom sestrom' čija obitelj

mu je spasila život

■

■


Documents

DivrejTora - sinagogadoboj.orgsinagogadoboj.org/bhs/wp-content/uploads/2015/09/1-10-DivrejTora-Mikec... · sedam debelih krava izjede sedam mr-šavih krava, a sedam debelih snopova