B’’H

Priprema i uređuje:

Vatroslav Ivanuša

te G-spod B-g tvoj sakupiti .... i dovesti te u Zemlju koju su tvoji očevi posjedovali.“

Odrţivost Tore: „Jer micva koju ti zapovijedam danas nije izvan tvog dosega, niti je od tebe predaleko. Nije na nebesima ... Nije preko mora ... Posve je blizu tebe, u tvojim ustima, u tvome srcu da ju moţeš izvršiti.“

Sloboda izbora: „Stavljam pred tebe ţivot i dobrotu, smrt i zlo; kroz to ti zapovijedam danas da ljubiš B-ga, da ideš Njegovim putevima i da čuvaš Njegove zapovijedi ... Ţivot i smrt stavljam pred tebe, blagoslov i prokletstvo. Izaberi ţivot.“

Prevela Dolores Bettini

(D’varim 29,9-31,30)

Paraša Nicavim sadrţi neke od najosnovnijih načela ţidovske vjere:

Jedinstvo Izraela: „Danas stojite, svi vi, pred G-spodom B-gom svojim: vaše vođe, vaša plemena, vaše starješine, tvoji nadglednici i svaki Izraelac: vaša mladeţ, vaše ţene, stranci među vama; od vodonoše do drvosječe.“

Buduće izbavljenje : Moše upozorava na iz-gnanstvo i pustošenje Zemlje do kojeg će doći ako Izrael napusti B-ţje zakone, ali ipak proriče: „Vratit ćeš se G-spodu B-gu svojem ... Pa i ako tvoji progna-nici budu na kraju nebesa, i od tamo će

Paraša Nicavim

Godina 9

Broj 52

Povratak 3

48 puteva 5

Tšuva 9

Glas šofara 11

Isprika i tešuva 13

Iz medija 16

U ovom broju :

■

divrejtora@gmail.com

DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora

Šabat Nicavim

Jeruzalem 17:45 19:00

Zagreb 18:19 19:18

Rijeka 18:26 19:24

Split 18:18 19:17

Dubrovnik 18:12 19:11

Vinkovci 18:08 19:07

Sarajevo 18:10 19:09

Bihać 18:20 19:19

B. Luka 18:15 19:13

Beograd 18:02 19:02

Novi Sad 18:04 19:05

Subotica 18:05 19:06

Zrenjanin 18:02 19:02

Niš 17:57 18:56

Beč 18:17 19:15

Frankfurt 18:47 19:45

Edison, NJ 18:22 19:21

subota

1.10.2016.

petak

30.9.2016.

28. elula 5776.

1. listopada 2016.

zički svijet ima obilje blještavila, no

ispod njegova površinskog sjaja leţi

praznina. Istinska suština ţivota leţi

ispod tih prolaznih zadovoljstava.

Nalazimo se na kraju godine, i vri-

jeme je da podvučemo crtu i upita-

mo se, "Što sam učinio/la tijekom

prošle godine a da još i danas za

mene ima vrijednost? Sve ona pro-

lazna zadovoljstva u kojima sam

uţivao/la u prošlosti – koliko vrije-

de danas?"

Razumna osoba odabire ono što

ima trajnu vrijednost.

stranica 2 D ivrejTora

Nicavim

Ako vas susretne

moj brat Esav i u-

pita vas, "Čiji ste, i

kuda idete, i što je

ovo ispred vas?"

.(Postanak 32,18)

U homiletskim spisima, Jakov je

simbol duhovnog, a Esav sekular-

nog. Esav pokušava zavesti osobu

govoreći, "Uostalom, što si ti zami-

šljaš, tko si ti uopće? I kuda misliš

da će te duhovnost dovesti?"

Duhovna osoba postavlja ista pita-

nja, no drugačijim tonom. "Kuda to

ja pripadam? Jesam li tek dijelom

ţivotinjskog svijeta, i od niţih oblika

ţivota se razlikujem jedino time što

posjedujem intelekt, ili pripadam je-

dnoj višoj razini ţivota? U kojem

smjeru ide moj ţivot? Imam li neki

krajnji cilj? I što su sve one stvari

predamnom? Koristim li se stvarima

fizičkog svijeta kao sredstvima koje

mogu upotrijebiti da postignem svoj

cilj, ili su mi one same po sebi svr-

ha?"

Isti oni argumenti koji nas mogu

odvratiti od duhovnog ţivota mogu

se preokrenuti i posluţiti kao razlozi

za prihvaćanje duhovnosti. Ovaj fi-

■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana

pojavi neko zadovoljstvo, neka ima namjeru da kroz

njega zadobije snagu da stoji u dvorovima Nebeskog

kralja, Vladara svijeta, da je blagosloven; i da njegovo

tijelo ne oslabi u sluţbi Stvoritelju.

Ovo je na snazi na svakom mjestu, i sva vremena, kako

za muškarca tako i za ţenu.

165. Negativna je zapovijed da se ne prakticirati

nikakvo proricanje

kao što Pismo kaţe, niti ćeš gatati (Va-jikra 19,26). To se, na

primjer, odnosi na one koji kaţu, „Kruh mi je ispao iz

usta“ ili „Štap mi je ispao iz ruke – neću danas ići na to

mjesto“; ili ako netko radi znake (predskazivanje) za

sebe: „Ako mi se dogodi to i to, ja ću učiniti ovako i

ovako“. Ako netko učini neki postupak putem ovakvog

gatanja, on će time prekršiti ovo pravilo.

Ovo je na snazi na mjestu i u svako vrijeme, i za muškarce i

za ţene.

Negativne zapovijedi

156. Negativna je zapovijed ne lutati za mislima

svog srca i za onime što oči vide

kao što Pismo kaţe, da nećeš ići za svojim srcem i svojim

očima (Bemidbar 15,39). To znači da ne smijemo u svom

srcu gajiti bilo kakvu misao koja moţe izazvati da se bilo

koji od glavnih načela naše vjere iskorijeni; jer će nas

Satan potaknuti na, ne daj B-ţe, herezu. I „za onime što

oči vide“ znači nemoral. Pa su učenjaci, blagosloveno

bilo sjećanje na njih, učili (Talmud Bavli, B'rahot 12B): „za

svojim srcem“ označava herezu, krivovjerje; a „za očima

svojim,“ blud, preljub.

U ovu je zabranu uključeno i pravilo da se ne planira i

ne traţi drugih uţitaka i ţudnji ovoga svijeta. Zaista je

vrlo neophodno da se čuvamo od osuđujućih misli; jer to

je temelj o kojem sve ovisi. Jer čovjek mora posvetiti i

očistiti svoje misli svom svojom snagom; a ako mu se ■

Godina 9 Broj 52 stranica 3

Rabbi Dovid Goldwasser:

Povratak

duboko ukorijenjen i mora dolaziti

iz srca, inače to nije tešuva. I mada

čovjek moţe blagosloviti lulav ili

zapaliti šabatne svijeće iz čiste navi-

ke, i time ispuniti micvu, micva tešu-

ve je drugačija. Budući da su srce i

duša neizostavne sastavnice tešuve,

ako su osjećaji odsutni, tada nema

niti tešuve.

Rambam piše u Hilhos Gitin da

svaka osoba, zapravo, ţeli biti dije-

lom Klal Jisroela i u sebi nosi unutar-

nju čeţnju da ispuni svoje duţnosti,

no nagon ka zlu sprečava je da tako

postupi. Kada netko započne postu-

pak vršenja tešuvu, taj čin otkriva

iskru koja je sakrivena duboko u

njegovom srcu i označava početak

njegove potpune promjene.

Sefer HaChinuch piše da na svaku

osobu utječu njeni vlastiti postupci.

Kada neka osoba čini dobra djela

ona bude duhovno osnaţena. Tešu-

va ovisi o shvaćanju osobe da su joj

potrebni osobna promjena i nada-

hnuće da poboljša svoju duhovnu

narav. Osoba mora razumjeti i sma-

trati vrijednom ideju da neće razmi-

šljati da učini nešto na štetu druge

osobe čiji je oprost upravo dobila.

Na taj način, njezina tešuva pred

Vječnim mora biti iskrena i nepa-

tvorena. Ona ne moţe niukom slu-

čaju razmišljati da nakon što je za-

traţila Vječnoga za oproštenje na-

stavi sa svojim ponašanjem koje je

za osudu.

U Hilhos tešuva (2,2), Rambam

opisuje tešuvu na ovaj način: “Onaj

koji je sagriješio ostavlja se svojih

starih puteva te u svom umu i srcu

donosi toliko čvrstu odluku da neće

ponoviti prijašnji grijeh da će Onaj

koji poznaje sve što je skriveno po-

svjedočiti da se ta osoba neće pono-

vo vratiti svom grijehu.”

Pošto je postupak pokajanja često

zahtjevan, tako da čak i prvi korak

moţe biti teško učiniti, Tora daje

uputu kako ga učiniti lakšim: Tešu-

va (povratak), tefila (molitva) i cedaka

(milodari) sprečavaju loše odluke.

Tešuva, povratak vlastitoj biti, ot-

počinje s procesom učenja zakona o

tešuvi, te kako se vrši tešuva. To ta-

kođer podrazumijeva shvaćanje

značenja i svrsishodnosti tešuve.

Molitvom osoba moli Sve-moćnog

da joj podari silu da se promjeni, i

traţi Vječnoga oproštenje za svoje

prijašnja djela. Ona se moli Sve-mo-

gućem za B-ţansku milost i blago-

slov u budućnosti.

Cedaka, milodar, jedno je od

najmoćnijih oruđa koje moţemo

upotrijebiti protiv zla, kao što je

rečeno (Mišlej, 10,2), “Milodar

izbavlja od smrti.”

"I vratit ćete se Vječnom, B-gu svome

…” (Devarim 30,2)

U ovo doba godine svatko od nas

posebno je predan tome da bude

nadahnut za tešuvu. Baal Šem Tov

piše da kada netko u tami upali svi-

jeću on više ne vidi mrak. Isto tako,

mada duša neke osobe moţe biti

ukaljana grijehom, proces tešuve za-

četak je novoga stvorenja koje nije

povezano s onim prijašnjim. U tom

trenutku, osoba se moţe još više

pribliţiti Vječnom.

Michtav M’Eliyahu ističe kako u

našoj svakodnevnoj molitvi Šemone

Esre, našoj molbi Vječnom “Vrati

nas Tori svojoj … i navedi nas da se

vratimo ” prethodi naša molba da

nas Vječni obdariti mudrošću i spo-

znajom. On navodi pasuk u Ješaji

(6,10) koji sugerira da tešuvu pokre-

će shvaćanje koje se pojavljuje u du-

bini čovjekovog srca.

Naši nam učenjaci često kaţu da

se čovjek treba baviti Torom i micvos

zato što on to mora činiti kako po-

stigao ţeljeni rezultat, a vremenom

će se Torom i micvos početi baviti

jednostavno zbog njih samih. Čin

tešuve, međutim, ne moţe biti lice-

mjeran; poticaj na tešuvu mora biti

■

stranica 4 D ivrejTora

U PRIJEVODU R. M.Š. FREIBERGERA:

Psalam 27

ţrtve uz trubu, da pjevam i da pojem Vječnome.

מַע חָנֵנִי וַעֲנֵנִי-ז שְׁ רָא וְׁ הוָה קוֹלִי אֶקְׁ יְׁ

Šma Hašem koli ekra vehaneni veaneni.

Čuj, Vječni, glas moj, usliši me, smiluj mi se, kad Te zovem!

שוּ פָנָי אֶת ךָ, אָמַר לִבִי בַקְׁ הוָה אֲבַקֵש-ח לְׁ פָנֶיךָ יְׁ

Leha amar libi bakšu panaj et paneha Hašem avakeš.

Tebi je reklo srce moje: "Potraţite lice Moje!" Tvoje lice traţim, o Vječni,

תֵר פָנֶיךָ מִמֶנִי אַל תַט-ט אַל רָתִי הָיִיתָ אַל-תַסְׁ דֶךָ עֶזְׁ אַף עַבְׁ -בְׁאַל שֵנִי וְׁ עִי-תִטְׁ בֵנִי אֱלֹהֵי יִשְׁ תַעַזְׁ

Al taster paneha mimeni al tat be'af avdeha ezrati hajita al titšeni ve'al ta'azveni elokei jiši'i.

ne sakrij lica Svoga! Ti si bio pomoć moja, ne odbaci me, ne ostavi me, Boţe spasa moga!

פֵנִי-י כִי אִמִי עֲזָבוּנִי וַיהוָה יַאַסְׁ אָבִי וְׁ

Ki avi ve'imi azavuni ve'Hašem ja'asfeni.

Otac i mati me ostaviše, Vječni će me k sebi uzeti!

רָי מַעַן שוֹרְׁ אֹרַח מִישוֹר לְׁ חֵנִי בְׁ כֶךָ וּנְׁ הוָה דַרְׁ יא הוֹרֵנִי יְׁ

Horeni Hašem darkeha uneheni beorah mišor lema'an šoreraj.

Uputi me, Vječni, na put Svoj, vodi me pravom stazom, zbog neprijatelja mojih!

נֶפֶש צָרָי כִי קָמוּ-יב אַל נֵנִי בְׁ שֶקֶר וִיפֵחַ חָמָס-בִי עֵדֵי-תִתְׁ

Al titneni benefeš caraj ki kamu bi ejdej šeker vifeah hamas.

Ne prepusti me na volju protivnika mojih, jer protiv mene ustadoše svjedoci laţni, sikću nasilje.

טוּב אוֹת בְׁ תִי לִרְׁ אֶרֶץ חַיִים-יג לוּלֵא הֶאֱמַנְׁ הוָה בְׁ יְׁ

Lulej he'emanti lir'ot betuv Hašem be'erec hajim.

Vjerujem, da ću vidjeti dobrotu Vječnoga u zemlji ţivota!

קַוֵּה אֶל-יד קַוֵּה אֶל יַאֲמֵץ לִבֶךָ וְׁ הוָה חֲזַק וְׁ הוָה-יְׁ יְׁ

Kave el Hašem hazak vejaamec libeha vekave el Hašem.

Uzdaj se u Vječnoga, budi krepak, jačaj srce svoje i

uzdaj se u Vječnoga!

(od mlađaka Elula do Hošane Rabe moli se ovaj psalm ujutru i navečer)

הוָה מָעוֹז עִי מִמִי אִירָא יְׁ יִשְׁ הוָה אוֹרִי וְׁ דָוִד יְׁ חָד-א לְׁ חַיַי מִמִי אֶפְׁ

LeDavid Hašem ori vejiši mimi ira Hašem ma'oz hajaj mimi efhad.

Vječni je svjetlo moje i spas moj, koga da se bojim? Vječni je kula ţivota mog, koga da se strašim?

רֵעִים לֶאֱכֹל אֶת רֹב עָלַי מְׁ לוּ -ב בִקְׁ בַי לִי הֵמָה כָשְׁ אֹיְׁ שָרִי צָרַי וְׁ בְׁנָפָלו וְׁ

Bikrov alaj mereim le'ehol et bsari caraj veojvaj li hema kašlu venafalu.

Ako mi se pribliţe zlikovci da jedu meso moje, protivnici i neprijatelji moji, oni posrću i padaju.

חָמָה -יִירָא לִבִי אִם-תַחֲנֶה עָלַי מַחֲנֶה לֹא-ג אִם תָקוּם עָלַי מִלְׁזֹאת אֲנִי בוֹטֵחַ בְׁ

Im tahane alaj mahane lo jira libi im takum alaj milhama bezot ani boteah.

Stane li u okô protiv mene vojska, srce se moje ne boji, ustane li protiv mene rat, u njemu sam siguran.

תִי מֵאֵת בֵית-ד אַחַת שָאַלְׁ תִי בְׁ הוָה אוֹתָהּ אֲבַקֵש שִבְׁ הוָה כָל-יְׁ -יְׁנֹעַם מֵי חַיַי לַחֲזוֹת בְׁ הֵיכָלו-יְׁ בַקֵר בְׁ הוָה וּלְׁ .יְׁ

Ahat ša'alti me'et Hašem ota avakeš šivti bevejt Hašem kol jemej hajaj lahazot benoam Hašem ulevaker behejhalo.

Jedno traţim od Vječnoga, jedno molim: da sjedim u kući Vječnoga sve dane ţivota svoga, da gledam milotu Vječnoga, da potraţim hram Njegov.

צוּר סֵתֶר אָהֳלוֹ בְׁ תִרֵנִי בְׁ יוֹם רָעָה יַסְׁ סֺכֹה בְׁ נֵנִי בְׁ פְׁ ה כִי יִצְׁמֵנִי רוֹמְׁ יְׁ

Ki jecafneni besuko bejom ra'a jastireni beseter ahalo becur jeromemeni.

Da me sakrije u kolibu svoju na dan zla, da me zaštiti u zakrilju šatora Svog, da me uzdigne na pećinu.

חֵי אָהֳלוֹ זִבְׁ חָה בְׁ בְׁ אֶזְׁ בִיבוֹתַי וְׁ בַי סְׁ עַתָה יָרוּם רֹאשִי עַל אֹיְׁ ו וְׁרָה לַיהוָה רוּעָה אָשִירָה וַאֲזַמְׁ תְׁ

Ve'ata jarum roši al ojvaj svivotaj ve'ezbeha be'ahalo zivhej terua ašira veazamra l' Hašem.

A sad, uzdignuće glavu moju protiv neprijatelja mojih naokolo, pa da ţrtvujem u šatoru Njegovom

Rabbi Shaul Rosenblatt:

48 puteva do mudrosti - 6.dio

svjetlo na moj vlastiti uspjeh ili pri-

ječi da moj neuspjeh dođe do izra-

ţaja. Ali na ljudskoj razini, koja je

mnogo dublja, patnja druge osobe

nama će uzrokovati samo bol.

#41 – 'Vodi čovjeka prema istini' –

Drugima ne činimo uslugu uljep-

šavanjem stvari. Ljudi imaju pravo

znati istinu. Ako su bolesni, imaju

pravo to znati. Ako je netko koga

vole umro, imaju pravo to znati.

Ako ţeliš olakšati nečiju bol, nemoj

od njega skrivati istinu; radije mu

reci istinu i pomozi mu da na nju

gleda iz prave perspektive.

#42 – 'Vodi čovjeka prema miru' –

Unutarnji mir nam je dostupan

samo kada smo usmjereni prema

istini. Iako je činiti ispravnu stvar

ponekad bolno, ta je bol kratkoga

vijeka. No, kad laţemo sami sebe,

unutarnji konflikt koji osjećamo je

nešto s čime se nikad nećemo moći

pomiriti.

#43 – 'Budi fasciniran ţivotom' –

Najveći period učenja u ţivotu jesu

rane godine. Učimo hodati, govoriti,

jesti i još toliko toga. Razlog zbog

kojeg djeca uče toliko mnogo i

toliko brzo jest taj što je za njih ţivot

fascinantan. Ţedni su znanja i

razumijevanja, što kod odraslih

često izostaje. Ako ţelimo steći

mudrost, moramo vratiti tu ţeđ;

moramo biti uzbuđeni i fascinirani

svakim aspektom ţivota te uvijek

čeznuti da saznamo više.

#44 – 'Postavljaj pitanja… ' – Do

kraja svog ţivota, moramo postav-

ljati pitanja. Onaj tko ne postavlja

pitanja, prihvaća svijet onakvim

kakav jest. A onakav kakav jest,

svijet ne moţe biti dovoljno dobar.

Ako ţelimo da naša mudrost raste,

moramo preispitivati sve ono što

već znamo i traţiti područja o ko-

jima još ne znamo. Jednostavno

rečeno, što više pitanja imamo, to

mudriji postajemo.

' … i odgovaraj na njih' - Sjajno je

dobiti savjet od drugih ljudi, ali na

kraju, mi smo jedini koji ţivimo svoj

ţivot i pravi odgovori mogu doći

jedino iznutra. Moramo učiti pouz-

dati se u unutarnje vodstvo i sami

odgovarati na najizazovnija ţivotna

pitanja.

Prevela Anja Grabar

■

#38 – 'Nemoj uţivati u donošenju

odluka' – Neki ljudi vole biti šefovi

i veliko im je zadovoljstvo donositi

odluke. Preuzimanje odgovornosti

jest istinsko zadovoljstvo, ali osjećaj

moći zbog činjenice da si ti glavni

nije ništa drugo nego povlađivanje

prenapuhanom egu.

#39 – 'Podijeli teret sa svojim prija-

teljem' – Dijelimo li tuđe terete?

Ako vidiš nekog loše raspoloţenog

u svom uredu, odeš li do njega i

upitaš ga je li sve u redu? Ako vidiš

beskućnika baciš li mu koji novčić

ili odeš do njega i popričaš sa njim o

tome kako mu je? Dijeliti teret znači

dijeliti bol sa drugima – teret koji se

podijeli je teret koji postaje lakši.

Nekome moţe mnogo značiti, a

uopće nije toliko teško učiniti to.

#40 – 'Čini druge sretnima' – Mi

volimo ulagati u vlastiti uspjeh, ali

koliko ulaţemo u uspjeh drugih?

Trebali bismo ţeljeti da naši surad-

nici uspiju. Trebali bismo ţeljeti da

naš šef uspije. Trebali bismo ţeljeti

da naši zaposlenici uspiju. Ne zbog

posla. To je sekundarno. Uspjeh i

sreća drugih ljudskih bića trebali bi

nam biti vaţni sami po sebi.

Što je ono što nas priječi da ulaţemo

u tuđi uspjeh? Osjećaj da njihov us-

pjeh nas čini manjima. Ali to je smi-

ješno! Toliko je zadovoljstvo vidjeti

druge kada uspiju, a toliko je uzne-

mirujuće vidjeti ih da padaju. Da,

površinski gledano, nečiji pad baca

Godina 9 Broj 52 stranica 5

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: N: N: NICAVIMICAVIMICAVIM

■

mogući želi da započnemo i od Nje-

ga primimo ogromno obilje upravo

onako kako nam on to želi dati, a ne

ono za što smatramo da imamo pra-

vo, s obzirom na naša djela u prote-

kloj godini. Paraša Nicavim nam

omogućuje da uvježbamo ostaviti

iza sebe naše "lažno ja" u sklopu pri-

prema za Roš hašanu. Ostavljamo

iza sebe ono što mi mislimo da je-

smo; rješavamo se svih zabluda i

pogrešnih uvjerenja o nama sami-

ma, i nanovno stvaramo same sebe.

To je ujedno i temeljni smisao mje-

seca elula, čiji znak je djevica. Mi

smo u stanju povezati se s našim

neokaljanim, čistim unutarnjim ja i

ostvariti ono što smo trebali postati

prije nego li su u nas prodrli svi ti

vanjski utjecaji.

Roš Hašana nam daje priliku da

počnemo iznova, a paraša Nicavim

nam daje priliku da se pročistimo u

sklopu priprema za narednu godi-

nu, da izaberemo život i otklonimo

prokletstvo. Mi dolazimo kao pra-

zan list papira, i stajemo ispred

Stvoritelja, spremni odreći se nevo-

lja i bremena prošlosti te početi iz-

nova. U retku prije posljednjeg ret-

ka u prvom čitanju paraše napisano

je: "I Vječni ih je iščupao iz njihove ze-

mlje u ljutini, srdžbi i velikom gnjevu

te ih bacio לִכֵם (וַיַשְׁ ) u drugu zemlju.

Tako je i danas." (Ponovljeni zakon

29,7). Postoje tri veličine slova u To-

ri: mala, srednja i velika. Veći dio

Tore napisan je slovima srednje ve-

ličine. Zohar objašnjava da mala slo-

va predstavljaju sefiru Malhut, slova

srednje veličine predstavljaju Zeir

Anpin, a velika predstavljaju Binu.

To su tri razine, među kojima mi

skakućemo naprijed - natrag. Slovo

" ל" (lamed) je jedino slovo hebrej-

skog alfabeta koje ide iznad gornje

crte, povezujući nas tako sa sefirom

Bine, koja je izvor obilja i blagoslo-

va. Čak i iz dubina surove stvarnos-

ti koja je opisana u ovom retku, po-

stoji kanal povezivanja kroz sefiru

Bine. Prema Sefer jecira (Knjizi stva-

ranja), slovo lamed je slovo koje je

stvorilo i astrološki znak Vage i mje-

sec tišrej, prvi mjesec u godini. Para-

šat Nicavim se uvijek čita uoči blag-

dana mjeseca tišreja, a to nas pove-

zuje sa sefirom Bine i beskrajnom ri-

znicom životnog obilja, čime nas

priprema da se obnovimo.

Paraše Nicavim i VaJeleh ponekad

se čitaju zajedno, a ponekad u dva

šabata za redom. Razlog tome je to

što se hebreska kalendarska godina

prilagođava promjenama, kako bi

se ciklus čitanja parašot u Tori zavr-

Parašu Nicavim Moše je izgovorio

svog posljednjeg danu na Zemlji u

fizičkom tijelu. Prema kabalistima u

danu u kojem veliki cadik (pravedni

mudrac) napušta svijet, otkriva se

svjetlo svega onoga što je mudrac

učinio u svom životu. Svjetlo je toli-

ko veličanstveno i snažno da svoj

trag ostavlja na svemiru, pa se to

svjetlo svake godine iznova pojav-

ljuje upravo oanko kao što se poja-

vilo na dan njegove smrti. Stoga se

taj dan smatra danom slavlja (hilu-

le), i naš je cilj da se povežemo se s

tom energijom kako bismo se podi-

gli i uzdigli na gornje svjetove.

Čitanje paraše Nicavim neposredno

prije Roš hašane (Nove godine) pru-

*ža nam Mošeovu energiju da se uz-

dignemo do Izvora života, da se iz-

ravno povežemo sa Svjetlosti Stvo-

ritelja i primimo sva obilja koje nam

On želi darovati.

Paraša započinje riječima: "Vi stoji-

te danas! Svi vi". Rabin Levi Isaac

od Berdičeva tumači "Vi stojite" na

slijedeći način: Kada stojimo u pri-

sutnosti Stvoritelja, mi se moramo

obratiti Njegovom hesedu (dobroti iz

ljubavi), a ne tražiti ono na što sma-

tramo da imamo pravo, jer nema

kraja onome što možemo primiti

budući je milost Stvoritelja besko-

načna.

Ova se ideja uklapa u suštinu No-

ve godine, koja nam daje priliku da

sve počnemo iznova, od Berešita -

početka. Zbog toga je jasno da Sve-nastavak na stranici 7

stranica 6 D ivrejTora

■

(nastavak s 6. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch: Tjedni Zohar: Nicavim

liko snage i pomoći možemo dobiti

od poticajnog okruženja za naš pro-

ces osobnog tikuna.

Šabat između Roš hašane i Jom ki-

pura poznat je kao "Šabat tešuva" ili

"Šabata šuva". Značenje tešuve je pov-

ratak, ali šuva potječe iz haftare u

knjizi Hošee, koja počinje stihovima

"Šuva )Vrati se) Izraele Vječnom, B-gu

svome, jer ste se zapleli u svojem grije-

hu. za što ste naišli u svom bezakonja".

Šuva je poziv na povratak; prorok

poziva narod Izraela da se vrati

B-gu i svojoj unutarnjoj čistoći.

U Talmudu, u traktatu Joma, Reš

Lakiš navodi da kada se netko tko je

prožet duhovnim djelom pokaje,

grijesi koje je u prošlosti počinio iz

zloće postaju blaži, u rangu s grijesi-

ma počinjenim nenamjerno. Talmud

onda pita, nismo li već na drugom

mjestu naišli na slučaj u kojem je

Reš Lakiš otišao predaleko tvrdeći

da se putem moći tešuve čak i zlo-

namjerna djela čine kao da zaslužu-

ju nagradu. Talmud onda povezuje

svaki od odlomaka s drugačijim sce-

narijem. Jezikom kabalista, tešuva

koja se vrši iz straha naziva se "Te-

šuva tatha'a" (donja razina tešuve).

Ova vrsta tešuve može biti posljedi-

ca vanjske prisile, zahtjeva ili straha.

Ona ima moć da preobrati grijehe

koji su počinjeni s namjernim pre-

dumišljajem u one počinjene neho-

tice. Međutim, tešuva koja se vrši ka-

da se pokajemo iz ljubavi, iz snažne

ţelje da se poveţemo sa Svjetlom i

dobrotom je "Tešuva ila'a" (viša razi-

na tešuve), koja ima moć da promi-

jeni prošlost i preobrati tamu u Svje-

tlo, gorko u slatko, i zlobu u vrlinu.

Šabat tešuva ima vrlo posebno obi-

lježje da nam donosi ovu vrstu po-

kajanja.

Neka ovaj šabat bude pun

svjetla i tešuve iz ljubavi.

Prevela: Tamar Buchwald

šio upravo na Šemini Aceret kada

se slavi Simhat Tora. Prema kabali

Simhat Tora je završetak Roš hašane

koja počinje prvog dana tišreja. Ovaj

je dan stvarni početak Nove godine

u kojoj se aktiviraju duhovna obeća-

nja molitava Roš hašane (Nove go-

dine), Jom kipura (Dana pomirenja)

i Sukota (sjenica), te se počinju ost-

varivati, što je i razlog da se molitve

za kišu kažu na taj dan (kiša se na

hebrejskom kaže gešem, što također

znači ostvarivanje).

Aseret jemei tešuva (deset dana po-

*kajanja, dosl. "povratka") su deset

dana između Roš hašane i Jom ki-

pura, i jedinstveni su po tome što

nas približavaju Stvoritelju. Smisao

tešuve je povratak izvornoj, čistoj

duši, kao istinskom dijelu Stvorite-

lja, kako bismo bili sve ono što zai-

sta možemo biti. Deset dana tešuve

imaju obilježje novog početka, poči-

njanja od nule, brisanja neuspjeha i

boli protekle godine, te otpočinjanja

ţivota ispunjenog svjetlom.

Rambam (Maimonides) je u "Hil-

hot Tešuva (I) napisao: "Iako su te-

šuva i naricanja dobre stvari, dani

između Roš hašane i Jom kipura

najljepši su i odmah ih se prima,

kao što je pisano: 'Tražite B-ga kada

Ga se može naći'."

Ovo pravilo vrijedi za pojedinca,

nastavlja Rambam, "... međutim, ka-

da se narod pokaje i moli svim sr-

cem, on bude uslišan, kako što je pi-

sano, Vječni, B-g naš, kad god ga zazo-

vemo". Iz ovoga možemo vidjeti ko-

■

Godina 9 Broj 52 stranica 7

Harav Yitzchak Ginsburgh:

GGGEMATRIJAEMATRIJAEMATRIJA - Ključ kako izabrati život

Jakovljevo oko

Između zadnjih riječi koje je Moše izgovorio Izraelcima u pustinji, bile su i slijedeće: betah badad ejin Jaakov

što znači „zaista, samotno je Jakov-ljevo oko“. U kabali i hasidutu učimo da bi naše oči, Jakovljeve oči, tre-bale biti usredotočene na betah-bla-goslov, dobrotu i ţivot. Kada se us-redotočimo, naše oči postaju sred-stvo i provodnik za primanje moći sa neba kako bi se mogao izabrati i ostvariti objekt našeg usredotočenja. Jakovljeve oči bi se u ţivotu uvijek trebale usredotočiti isključivo na pozitivne stvari, na betah.

Brojčane vrijednosti riječi na koje se trebamo usredotočiti su:

B r o j č a n a v r i j e d n o s t o d braha, "blagoslov" je 227.

B r o j č a n a v r i j e d n o s t o d tov, "dobro" je 17.

B r o j č a n a v r i j e d n o s t o d hajim, "ţivot" je 68.

Kada zajedno zbrojimo te vrijed-nosti, dobijamo iznos 312, a to je brojčana vrijednost izraza ejin Jaakov "Jakovljevo oko."

Razbijanje ljuski

Jedno od najdubljih učenja kabale i hasiduta je da su dobro i zlo samo dvije oprečne strane iste realnosti. Tako se i dobro i zlo istovremeno pojavljuju u svakom trenutku. Svaki blagoslov okruţen je ljuskom klet-vom. Kada mi aktiviramo svu moć našeg vida, moţemo prodrijeti kroz tu ljusku smrti i doprijeti do ţivota koji je u njoj. Taj ţivot unutar ljuske je upravo betah koji postoji u svkom trenutku kada smo u ţivotu bili su-očeni sa izborom.

Josef, vrhunski Cadik

Kako smo gore vidjeli, brojčana vrijednost izraza „Jakovljevo oko“ je 12 pomnoţeno sa 26. Kada se 26 skrati na manje brojeve, dobijemo 17, što je brojčana vrijednost riječi tov. 17 po-mnoţeno sa 12 daje 204, što je brojčana vrijednost riječi cadik, „pravednik“. Josef je vrhunski cadik u Tori. Presudni trenuci u njegovom

ţivotu događali su mu se u dobi od 17 godina. Tada je bio prodan u Egipat i bio izveden pred sud zbog Potifarove ţene. Kako smo vidjeli, kroz sve doţivljaje u njegovom ţi-votu, pravednik Josef imao je spo-sobnost probiti se kroz negativnu stranu realnosti i doći u doticaj s pozitivnom, B-ţanskom stranom.

Ţivot - što je to zapravo?

Tora nam sve naše mogu-će izbore saţima u par rije-či, zapovijedajući nam da izaberemo ţivot. Naša spo-sobnost da se usredotočimo na ono što je pozitivno unutar realnosti je najveća moć našeg vida i na kraju nam donosi ţivot.

Tri pozitivne energije blagoslova, dobrote i ţivota odgovaraju trima misaonim karakteristikama duše:

Blagoslov, kojeg povezujemo s blagostanjem, je bina, razumijevanje

Dobrota, koju povezujemo s obitelji, je daat, znanje

Ţivot, kojeg povezujemo sa Torom, je hohma, mudrost.

Vidjeti ţivot

Moć mudrosti je identična moći vida. U svakoj od ove tri pozitivne energije, kada se usredotočimo našim unutarnjim okom duše, vi-dimo ţivot. Na površini, čini se da je lakše vidjeti blagostanje ili do-brotu, nego vidjeti sam ţivot.

Klasično djelo hasiduta, Tanja, ob-jašnjava nam kako moţemo vidjeti ţi-vot. Lubavičer Rebe, autor Tanje, objašnjava nam da se u svakom sa-stavnom djeliću stvorenog svijeta nalazi B-ţanska iskra koja mu daje ţivot. Mogućnost da se u čitavoj realnosti vi-di njen ţivot kojeg dobije kroz B-ţansku iskru je najdublje znanje do kojeg se moţe probiti naše unu-tarnje oko. Kada se usre-dotočimo na ţivot u sve-mu stvorenome, B-g nam daje moć da taj ţivot tako-reći iznesemo na površinu i da izaberemo ţivot i bu-demo kreativni u svakom trenutku našeg postojanja. . . . Preveo: Aleksandar M. S.

■

Odabrati ţivot je Bit Tore

Paraša Necavim uvijek se čita ne-posredno pred Velike blagdane. Prije nego ispunimo tešuvu Elula i pripremimo se za još veću tešuvu Roš Hašane i Jom Kipura, B-g nam zapovijeda da izaberemo ţivot. Bi-ranje ţivota bit je Tore, koja predsta-vlja cijeli ţivot. Činjenica da nam je B-g zapovijedio da odaberemo ţivot nam također pokazuje da je u našim rukama moć izbora.

Tri Izbora koji su naposljetku Jedno

U odjeljku kojim započinje pogla-vlje 30,15 u paraši Necavim, B-g po-stavlja tri mogućnosti za izbor. Sam odjeljak započinje riječima re'e (po-gledaj) ukazujući nam na to da je naš izbor vezan za čulo vida. Moţe-mo izabrati između ţivota i smrti, dobra i zla, blagoslova i kletve. Svi ovi izbori su ujedinjeni u završnim riječima stiha koji nas potiču na pravi izbor govoreći: ... i izabrati ćeš ţivot.

Birajući pozitivno i odbacujući negativno uvijek na koncu predsta-vlja izbor ţivota samog. Negativna strana realnosti određuje pozitivnu stranu, stavlja-jući je u perspektivu i omogućujući na taj način odnos rav-noteţe. Krajnja namjena zla je da bude uključeno u dobro, dajući mu time novu snagu. Ipak, mi se uvijek trudimo da očitujemo ono što je do-bro u realnosti. Kada izaberemo ţivot, B-g nam također daje moć da nadvladamo zle nagone koji nas tjeraju da izaberemo smrt.

Betah

Tri pozitivna izbora su:

Prva slova ove tri riječi napisane na hebrejskom daju riječ betah, koja znači sigurnost, povjerenje, pouz-danje. Pouzdanje u B-ga očituje na-šu najdublju vjeru u Njega, i u sebi ujedinjuje sva tri pozitivna izbora o kojima smo gore govorili. Kada vje-rujemo u B-ga, On nam daje samo-pouzdanje i snagu da slijedimo po-zitivne ciljeve koje smo sami sebi zadali.

stranica 8 D ivrejTora

Rav Kook:

Tšuva za generaciju ponovnog procvata

radosti.

Riječ tšuva doslovno znači "povra-

tak". To nije bijeg od svijeta. Napro-

tiv, "upravo kroz pravu, čistu tšuva

mi se vraćamo svijetu i ţivotu '(Orot

HaTeshuvah 14,30).

Već je u uvodu Rav Kook opisao

tšuva kao temeljnu snagu koja ut-

ječe na sve aspekte ţivota, ne samo

na područje svetog: 'Tšuva ima pri-

marno mjesto u Tori i u ţivotu'.

Stoga kada se netko oslobodi ne-

zdravih navika - to je također vrsta

tšuva. Osim toga, Rav Kook je imao

stav da ova moćna sila nije ograni-

čena na propuste i uspjehe pojedin-

ca. Ona se također odnosi i na ne-

uspjehe i uspjehe nacije i cijelog

svemira: "Sve nade pojedinca i

društva u cjelini ovise o njoj."

Dvije razine tšuva

Paraša Nicavim se uvijek čita prije

Roš hašane, kada je prikladno vri-

jeme da se govori o razmišljanju i

pokajanju. Mi često imamo snaţnu

ţelju da napravimo promjene u

našim ţivotima. Moţemo ţeliti da

budemo bolji roditelji, bolji sup-

ruţnici, i bolji ljudi. Moţemo teţiti

većoj duhovnosti u našim ţivotima,

posvetiti više vremena učenju Tore,

da budemo paţljiviji u našim me-

đuljudskim odnosima. Pa ipak,

okolnosti mogu učiniti da se takve

odluke vrlo teško provedu i odrţa-

"Već neko vrijeme me mori jedan

unutarnji sukob i moćna sila me

tjera da govorim o tšuvi [pokajanju].

Sve moje misli usmjerene su na ovu

temu. Tšuva ima primarno mjesto u

Tori i u ţivotu. Sve nade pojedinca i

društva ovise o njoj."

Tako počinje uvod Rav Kooka u

Orot HaTeshuvah ('Svjetla pokaja-

nja'), njegovog moţda najpopular-

nijeg djela, koja je prvi put objav-

ljeno 1925. godine. Ta saţeta knjiga

bila je draga autoru, i sam Rav Kook

je proučavao svoja učenja tijekom

mjeseca elula nakon jutarnje molit-

ve. Jedan učenik je ispričao da je

čuo Rav Kooka da kaţe: 'Ja sam

radio intenzivno na Orot HaTe-

shuvah. Tko ga proučava ispravno

naći će svjetlo u svakoj riječi'. On je

također izjavio: 'Treba učiti iz Orot

HaTeshuvah unedogled'.

Što je to tako posebno u načinu na

koji knjiga gleda na tšuva?

Tšuva - povratak u ţivot

Orot HaTeshuvah pojašnjava

pojmove grijeha, kazne i pokajanja.

Ona objašnjava da grijeh u prvom

redu šteti onome tko sagriješi, zato

što prekida veze s korijenom

njegovog vlastitog bića, sa svjetlom

njegove duše. To otuđenje je najgora

kazna za grijeh. Tšuva, s druge

strane, izbavlja grešnika od ovog

mraka. Ona ga pomlađuje, vraća u

njegovo prijašnje stanje ţivota i nastavak na stranici 10

Godina 9 Broj 52 stranica 9

Zašto ne moţeš biti buntovan kao svaki drugi

tinejdţer?

Nakon razmišljanja u egzilu, Ţi-

dovski narod će se vratiti u zemlju

svojih otaca. Ovdje tekst kaţe: "vra-

tit ćete se B-gu", koristeći hebrejsku

riječ ad.

Nakon povratka u zemlju Izrael, i

nakon što je B-g uklonio barijere iz

njihova srca, oni će naučiti da u pot-

punosti vole B-ga i drţe Njegove

zapovijedi. Ovaj put Tora kaţe, "vi

ćete se vratiti B-gu," koristeći

prijedlog el.

Dvije faze tšuva

Po čemu se razlikuju ove dvije

vrste nacionalnog povratka? Koja je

razlika između ad i el?

Prva tšuva je fizički povratak u

svoju domovinu, svom jeziku, te

svoj nacionalnoj biti. Ovo je povra-

tak "k B-gu" - pribliţavanje, ali ne

dosizanje u potpunosti. Stoga Tora

koristi prijedlog ad, što ukazuje na

stanje 'k, ili do ali nije uključeno u

kategoriju' (Talmudski izraz "ad,

velo ad bihlal"). Ovo je pravo, ali

nepotpuno pokajanje, zamračeno

mnogim velovima.

Nakon tog prvog povratka, Ţi-

dovski narod će zasluţiti boţansku

pomoć koja "će ukloniti barijere iz

vaših srca." To će omogućiti ljudima

da postignu drugu fazu povratka,

punu, kompletnu tšuva, sasvim do

"B-ga". To je sveobuhvatni povratak

B-gu "svim svojim srcem i dušom."

Misli o tšuva

Vaţno je prepoznati i poštovati

ove različite razine tšuva. Ova lek-

cija također vrijedi i na osobnoj ra-

zini. Trebamo cijeniti čak i djelomi-

čne napore da se promjenimo i po-

boljšamo. Mudraci su hvalili čak

hirhurei tešuva, samu ţelju da se po-

boljšamo (Pesikta Rabati 44). Moţda

nismo u mogućnosti ispuniti svoje

duhovne ambicije u mjeri u kojoj

ţelimo. Ipak, na našu ţelju da se

promijenimo i poboljšamo trebamo

gledati kao na alat koji nas čisti i

posvećuje, vodeći nas na našem

putu do postizanja potpunog du-

hovnog uzdizanja.

Prevela Tamar Buchwald

■

vaju. Naši se ciljevi mogu činiti

nedostiţnim, a naše karakterne

mane nepopravljive.

Nacionalna tšuva

Tora opisuje nacionalnu tšuva

(pokajanje) Ţidovskog naroda time

da se oni vrate u svoju domovinu i

svojoj vjeri:

"Među narodima gdje te G-spod,

B-g tvoj, protjerao, razmišljat ćeš o

situaciji. Tada ćeš se vratiti G-spo-

du, B-gu svojemu .... On će te sku-

piti između naroda ... i odvesti te u

zemlju koju su tvoji preci posjedo-

vali.

"B-g će ukloniti barijere iz tvog

srca ..., a ti ćeš se pokajati i slušati

B-ga, drţeći sve Njegove zapovi-

jedi .... Jer ćete se vratiti G-spodu,

B-gu svome, svim srcem i dušom." .

(Pnz. 30,1-10)

Stih navodi dva puta da ćeš se "ti

vratiti B-gu." Postoji li svrha tog po-

navljanja? Paţljivo čitanje otkriva

blagi raskorak između ova dva

izraza.

(nastavak sa 9. strane) Rav Kook: Tšuva za generaciju ponovnog procvata

stranica 10 D ivrejTora

Rabbi Berel Wein:

Glas šofara

vijesti od vremena Mošea do danas.

Tora uviđa prirodu ljudskih bića.

Ona zna da svi mi oteţemo i nalazi-

mo izgovore za svoje neuspjehe.

Stoga je zamisao o savezu neop-

hodan aspekt svekolikog ljudskog

postojanja, a napose Ţidovskog

naroda.

Savez duge postoji da nas podsjeti

na čuda svijeta prirode u kojem smo

tek privremeni gosti. Savez povije-

sti, kojeg su Ţidovi glavni primjer u

ljudskoj povijesti zbivanja i razvoja

nacije, podsjeća nas da je Stvoritelj

uključen u odnose među ljudima,

nevidljiv ali sveprisutan.

Savez je velika mreţa koja nas sve

obavija, čak i one koji su na neki

način sami sebe uvjerili da nespu-

tano plivaju vodama ţivota. Oba-

veze, a mnogo puta i tragične pos-

ljedice saveza sadrţane su u odsječ-

cima Tore koje čitamo ovog tjedna,

a isto tako i u onima od prošloga

tjedna. Događaji koji su zadesili

Ţidovski narod tijekom prošlog

stoljeća u potpunosti pokazuju da je

strah koji izaziva moć saveza oprav-

dana i stvarna. No savez ima i svoju

optimističnu stranu, punu nade, u

njegovom obećanju o izbavljenju i

povratku veličini i miru.

Mi smo narod saveza. I mada

svatko od nas posjeduje slobodu

volje i djelovanja, uvjeti saveza ipak

kontroliraju sudbinu nas kao na-

roda, te naše osobne ţivote.

Prošla je godina protekla prilično

brzo. Kako čovjek postaje stariji,

hvala B-gu, vrijeme kao da poleti.

Moţda je to dio onoga na što je

Einstein mislio kada je rekao da je

vrijeme relativno. Ono je svakako

relativno u odnosu na svaku osobu

te svaku pojedinu situaciju i doţiv-

ljaj u ţivotu. Ima dugih dana i onih

kratkih, ovisno o tome što se zbiva

u tom periodu od 24 sata.

Na to nam ukazuju zvukovi šofara

koje imamo prednost slušati na Roš

hašanu. Postoje dugi mekani zvu-

kovi koji djeluju pomalo utješno i

umirujuće. Ima mnogo dana u

godini koji su takvi. To je običan

dan, bez posebnih zbivanja, koji s

ljubavlju čuvamo u sjećanju i čez-

nemo za njim. Postoje također i

razlomljeniji, oštriji zvukovi koje

šofar ispušta. To su zvuci napetosti i

zbunjenosti, neriješenih problema,

te razočaranja i frustracije, dugih

redova i izgubljenog vremena, ne-

ostvarenih ciljeva i neobavljenih

zadataka.

Mogu si zamisliti da ima mnogo

dana u godini koji odgovaraju tim

razlomljenim zvukovima šofara. To

su dani podizanja djece, karijere i

posla, liječničkih pregleda i guţve u

prometu. I konačno, postoji zvuk

stakato isprekidanog upozorenja,

sirena koje upozoravaju na opasnost

i bojazan od uništenja i gubitka. To

obično izazivaju stvari koje nisu

pod našom kontrolom. Financijski

preobrati, ratovi i nasilna sukoblja-

Još jednom naglašavajući vječnu

valjanost B-ţjeg saveza s Ţidovskim

narodom, Moše se obraća čitavom

narodu. Sve klase društva uključene

su u savez – narodni glavari, suci,

bogati i moćni, siromašni, sluge i

fizički radnici, oni koji cijepaju drva

i poteţu vodu iz bunara. Nitko nije

izostavljen iz uvjeta saveza i nitko

nema taj luksuz da si moţe reći da

se sudbina Ţidova ne odnosi na

njega ili nju.

Judaizam nema dva kompleta

pravila, jedan za elitu, a drugi za

mase. To je vjera koja pruţa jednake

mogućnosti. Njene vođe, bili oni

svjetovni ili duhovni, obavezuje isti

kodeks ponašanja kao i drvosječe ili

vodonoše. Moţda oni i jesu izuzetni

ljudi u svakom naraštaju, ali nema

izuzetaka kod provođenja zakona

nad čitavim Izraelom.

Za razliku od drugih vjera koja

imaju drugačija pravila i običaje za

svoje svećenstvo od onih za laike,

judaizam čak niti ne poznaje posto-

janje klase klera. Ne postoji poseban

Šulhan Aruh za rabine. Savez nas

obavezuje i rukovodi svima nama

jednako.

Sveposvud u Tanahu vidimo da

su se kraljevi i proroci drţali istih

standarda i uvjeta saveza koji su se

odnosili i na obične građane. Moć

saveza je sveobuhvatna i uključuje

sve naraštaje – one koji su ţivjeli

prije nas, one koji su sada tu i one

koji će tek doći nakon nas. To je

ključ razumijevanja Ţidovske po-nastavak na stranici 12

Godina 9 Broj 52 stranica 11

On nas nagoni da postanemo

produktivni u svojim ţivotima na

jedan smislen način. Roš hašana

postaje ne samo dan u kalendaru

kojeg obiljeţavamo, već dan izazova

i pozitivne promjene – postavljanja

ciljeva i osobne odgovornosti. Bez

obzira koliko nam bio dug ili kratak

dan, ne smijemo dopustiti da bude

prazan i bez glasa. Mudar čovjek ili

ţena ugodit će svoje uho tako da

čuju zvuk šofara svakoga dana u

svom srcu i umu. To je ključ ţivlje-

nja sa smislom.

Roš hašana je i dan sjećanja. Svi

mi smatramo da je pamćenje najveći

od svih darova koje smo dobili. Sje-

ćanje udara pečat svim našim da-

našnjim postupcima i ponašanju.

Ono donosi boje u naš ţivot i istin-

ski je vodič našim ciljevima i na-

dama. Ono donosi odluku o tome

tko su naši junaci, a tko negativci.

Ono nam pomaţe da donesemo

ispravne odluke i da prevladamo

prijašnje greške i zamke. Mi smo

zaduţeni da se sjećamo B-ga, i B-g

se nas sjeća, da tako kaţemo, na taj

sveti dan. U Njegovom sveznanju,

sve je upamćeno i prizvano u sje-

ćanje, prosuđeno, odvagano i

zapisano.

Zvuk šofara ujedno je i zvuk sje-

ćanja. Ono što je nestalo ispred na-

ših očiju, sada se ponovo pojavljuje

pred nama. Šofar je najsnaţniji

instrument ljudskog prisjećanja i

provjere. U njegovim zvucima mi

čujemo svoju prošlost, kako osobnu

tako i nacionalnu. On sluţi ne samo

kao poziv na buđenje, već i kao

dokumentaristička snimka našega

ţivota i zbivanja u njemu.

Njegove raznovrsne note paralela

su dana naših godina ţivota. Blag-

dan najavljuje početak nove dobre

godine, ali također i inicira u nama

razmatranje prošle godine, i drugih

proteklih vremena i godina. Mi se

molimo za bolja vremena, za zdrav-

lje i izlječenje, za uspješne pothvate i

smislena postignuća, te uspjehe koji

će trajati. Tako je šofar i glas nade i

vječnosti, napretka i izbavljenja.

Vrlo sretnu godinu ţelim svima.

Šabat šalom

Ktiva v’hatima tova ■

vanja, magalomanske vođe naroda,

bolesti i nesreće su stvari koje se

događaju u ţivotu, ali nismo sretni

kada ih moramo podnositi ili svje-

dočiti im. Takve okolnosti čine dan

vrlo dugim.

Poznati je klišej da ne bismo tre-

bali samo brojati naše dane, već što

je vaţnije učiniti da naši dani imaju

značaj i smisao. Unatoč tome što je

to prilično otrcan klišej, on je sveje-

dno istinit i valjan. Dani su drago-

cjeni i ne bi ih trebalo nepotrebno

gubiti. Ljudima koji su radili i ve-

ćinu svog ţivota bili zaposleni i

okupirani nečime često bude teško

svoje penzionerske dane ispuniti

smislenim i zadovoljavajućim do-

ţivljajima. To je kao da za njih više

nema zvuka šofara.

Šofar Roš hašane svima nama slu-

ţi kao poziv na buđenje. Poznata je

to tvrdnja Majmonidesa u Mišne

Tora, koja objašnjava zapovijed pu-

hanja u šofar. On nas treba podići iz

našeg drijemeţa neaktivnosti i letar-

gije, i potaknuti nas na djela od du-

hovne, društvene i nacionalne

vrijednosti.

(nastavak sa 11. strane) Rabbi Berel Wein: Glas šofara

stranica 12 D ivrejTora

Rabbi Yissocher Frand:

Nema isprike za ne učiniti tešuva

odvratila od takvih misli Tora nas

uvjerava da „nije na nebesima“ – mi-

sleći na to da nam ne trebaju proro-

čke riječi sa nebesa kako bi se poka-

jali. To nije isprika.

Isto tako, ne moţemo reći „Da

sam imao pravog 'magid musara' (iz-

nositelja etičkih lekcija i kazni), tada

bih bio motiviran pokajati se. Da su

Hofec Haim ili Gaon iz Vilne ovdje i

da mi kaţu da učinim tešuva, ja bih

to učinio!“ Kako bi nas odvratila od

takvih misli Tora nam kaţe da „nije

preko mora“. Ni to, također, nije is-

prika.

„Jer vam je ta zapovijed vrlo blizu. U

vašim ustima i vašim srcima da ju vr-

šite.“ Ne trebaju nam proroci i mu-

draci. Sve je na nama. Ovaj stih je

dvosjekli mač. Tešuva je jednostav-

na. Ona je dostupna. Ali, s druge

strane, sve je na nama. Nemamo

vanjskih isprika na koje bismo se

mogli pozvati.

Moţda je to ono što nam nagovješ-

tava poznata Gemara (Avoda zara

17a) vezano uz Eleazara ben Dur-

daju. Kada je jedna ţena okaljanog

ugleda rekla Eleazaru ben Durdaji

da se on nikad neće moći pokajati,

on je molio „nebesa i zemlju da

imaju milosti s njim.“ Oni su od-

govorili da mu ne mogu pomoći.

Zatim je zazvao u pomoć zvijezde i

more, ali dat mu je isti odgovor.

Gemara kaţe da je tada sagnuo

glavu među svoja koljena i na licu

mjesta izdahnuo kao rezultat

intenzivnog ţaljenja i pokajanja. Što

simbolizira njegovo spuštanje glave

među koljena? To je bilo krajnje

saznanje da je njegovo pokajanje

ovisno isključivo o njemu samome.

Ne moţemo čekati da drugi učine

tešuva umjesto nas i ne moţemo

kriviti druge ako to propustimo

učiniti. To nije stoga što su nas naši

roditelji loše odgojili. Nije zbog toga

što je naše okruţenje bilo loše.

Nema opravdanja! Sposobnost da

učinimo tešuva je u našim vlastitim

ustima i srcima.

Pristupanje Danu Suda: strah –

da; beznađe - ne

Raši citira vrlo poznat medraš koji

objašnjava poziciju stiha „Danas svi

vi stojite ovdje…“ (Devorim 29,9)

unutar sekcije od 98 prokletstava

koja smo čitali u prošlotjednoj parši.

Medraš kaţe da je nakon svih tih

prokletstava ţidovski narod postao

utučen i pitao, „tko će podnijeti sva

ta prokletstva“? Izgubili su nadu.

„Što će biti s nama?“ pitali su se.

Stoga ih u ovotjednoj parši Moše

pokušava umiriti. „Još ste uvijek

ovdje nakon četrdeset godina u

pustinji. Mnogo puta ste razljutili B-

ga – zlatno tele, uhode, mrmljanje –

a On vas nikada nije uništio. Još ste

uvijek ovdje…“

Razmotrite što to Moše ovdje čini.

To umirivanje izgleda kao nešto

kontraproduktivno. Svrha proklet-

stava je bila da izazovu 'strah B-ţji'

u ljudima. Prokletstva su bila vrlo

efektivna. Ljudi su bili dobrano

uplašeni. Moše je postigao sve što

svaki vođa ţeli postići – potresao ih

je. Ali sada, kao da ruši cijelu stvar.

Prema standardnom redoslijedu

tjednih čitanja Tore, parša Nicavim

uvijek se čita prije Roš hašane. Una-

toč činjenici da naš današnji redo-

slijed parši (čitanja) moţda nije ona-

kav kakav je oduvijek bio, nema

prikladnije parše za čitanje u ovo

doba godine. Nicavim sadrţi slje-

deće stihove:

„Ova zapovijed koju ti danas dajem

nije preteška za tebe niti je predaleko od

tebe. Nije na nebesima da bi rekao: 'Tko

će se za nas popesti na nebesa da nam je

skine i objavi da po njoj postupamo?'

Nije ni preko mora da bi rekao 'Tko će

prijeći more da nam je donese pa da je

čujemo i po njoj postupamo?' Ta je za-

povijed sasvim blizu tebe. U tvojim us-

tima i u tvom srcu da bi po njoj postu-

pao.“ (Devorim 30,11-14)

Postoje razna mišljenja ranih ko-

mentatora vezano uz to o kojoj se

micvi radi u ovom stihu. Prema

Rambanu (1194-1270) i drugima koji

slijede njegovo mišljenje, Tora misli

na micvu tešuve (pokajanja, povratka

B-gu). Tešuva je zapovijed koja je „u

našem dosegu i unutar našeg kapa-

citeta kako bismo je mogli ispuniti“.

Sforno (1470-1550) piše sljedeće

vezano uz taj stih: „Nije preteška za

tebe“ – pa da bi ti trebali proroci.

„Nije predaleka od tebe“ – pa da bi ti

trebali mudri ljudi prijašnjih gene-

racija kako bi ti objasnili sve što je

potrebno da ju ispuniš, čak i kada si

još uvijek u izgnanstvu.“

Čovjek ne bi trebao misliti, „U

ovim vremenima, ja nisam u mo-

gućnosti učiniti tešuva. Da sam ţivio

u vremenima proroka koji bi mi

direktno rekli ono što činim krivo –

tada bih se mogao ispravno poka-

jati. Naţalost, ja ţivim u periodu u

kojem nema proroka.“ Kako bi nas nastavak na stranici 14

Godina 9 Broj 52 stranica 13

ostala otvorena – Vrata Suza.

Rečeno je da je Kotzker Rebe jed-

nom upitao: ako se Vrata Suza ni-

kad ne zatvaraju, onda koja je svrha

vrata? Vrata podrazumijevaju da

nešto ulazi, a nešto ne. On je odgo-

vorio da suze beznađa ne prolaze

kroz njih. Kada čovjek plače jer os-

jeća da mu je potrebna B-ţja pomoć,

kada suze predstavljaju najdublje i

najčišće ljudske misli ('znoj duše'),

tada suze imaju nevjerojatnu moć.

Ali ako su to bespomoćne i bezna-

dne suze – one ne ulaze kroz ta

vrata i zato su vrata potrebna.

U halahi (Ţidovskom zakonu),

ako je čovjeku ukradena neka stvar,

postoji koncept 'jiuš' – odricanje od

nade. Ako je stvar ukradena i bivši

vlasnik se odrekne nade u to da će

ju ikada više dobiti nazad, a zatim je

prodana kupcu koji nije znao da je

ukradena, kupac ju ima pravo

zadrţati.

Razlog za to je da jednom kada se

ţrtva odrekne nade (da će stvar do-

biti nazad), njezina posljednja pove-

zanost sa tom stvari je prekinuta.

Sve dok se čovjek ne odrekne nade,

u njemu još uvijek postoji tanka nit

koja ga povezuje sa izgubljenom

stvari. Ona za njega nije potpuno

izgubljena.

U ţidovskoj misli (haškafi) postoji

isti koncept. Za svaku pošast postoji

lijek. B-g stvara lijek prije no što

stvara pošast (Megila 13b). Mi se

nekako moramo povezati s tim

lijekom.

Kako da se poveţemo s lijekom

kada izgleda da je pošast beskrajna?

Samo je jedna poveznica između

nas i tog lijeka. Ta poveznica je

nada.

Ista nada koja me prema ţidov-

skom zakonu povezuje sa mojom

izgubljenom stvari, povezuje me i sa

lijekom koji B-g ima za moju bolest.

Ali jednom kada se čovjek odrekne

nade, kada osjeća da je situacija

beznadna, on je prekinuo poveza-

nost između lijeka i pošasti.

Zato, bez obzira na to koliko

očajno situacija izgledala, Ţidov se

ne moţe odreći nade. Izbitzer Rebe

jednom je komentirao da je razlog

za to što se svi Ţidovi nazivaju ple-

menom Jude (Jehudim) taj što su se,

u trenutku kada se Josef otkrio

svojoj braći i stavio pred njih dokaz

njihove krivnje, sva braća odrekla

nade. Samo Jehuda se nije odrekao

nade. „A Juda mu je prišao

bliţe…“ (Berešit 44,18). Jehuda se

nikad nije prestao nadati – i to je

stav koji mora karakterizirati sve

Ţidove.

Koliko god zastrašujuć Jom haDin

(Dan Suda) bio za svakog Ţidova,

postoji razlika između straha i bez-

nađa. Moramo ući u Dan Suda sa

strahom i nervozni kao da ulazimo

na Sud. Ali ne moţemo ući u Jom

haDin (Dan Suda) bez atributa

Jehude – atributa nade.

Kesiva v’hasima tova! Neka biste

bili upisani i zapečaćeni u Knjizi

Ţivota!

Prevela Anja Grabar

■

„Ne brinite, u prošlosti se izborili sa

mnogo toga itd…“ Ne uništava li to

cijeli dojam tohahe (kazne)?

Mnogi komentari usmjeravaju nas

ka vrlo jednostavnoj istini. Postoji

velika razlika između 'straha od B-

ga' i beznađa. Jedna je stvar bojati se

i biti zabrinut u vezi budućnosti.

Totalno je druga stvar osjećati da je

situacija beznadna (biti meja-eš).

To je ono što se dogodilo. Ţidovi

su odustali od nade.

Najgora stvar koju Ţidov moţe

učiniti jest da odustane od nadanja.

To je lekcija koju bismo svi trebali

imati na umu u vrijeme kada se

pribliţavamo Danu Suda. Jom haDin

(Dan Suda) nije stvar koju bismo

trebali shvatiti olako. To je ozbiljan

posao. Ako razumijemo, istinski

razumijemo o čemu je riječ, bit ćemo

uplašeni i zabrinuti.

Ali to nikako ne znači da ćemo na

situaciju gledati kao da je beznadna.

Beznađe nije ţidovska karakteris-

tika. Nikad se ne prestaj nadati!

Mudraci nam kaţu da su nakon

uništenja Hrama „sva vrata (kroz

koja prolaze molitve) bila zatvore-

na, osim Vrata Suza“ (Bava Mecia

59a). Mnogo je teţe da naše molitve

dođu do Nebeskog Suda nakon

uništenja Hrama. Ali jedna vrata su

(nastavak sa 13. strane) Rabbi Yissocher Frand: Nema isprike za ne učiniti tešuva

stranica 14 D ivrejTora

Halahička satnica (za grad Zagreb)

Com Gedalja

Alot Hašahar

Najranije Talit

Nec Hahama

Najkasni-je Š’ma

Zman Tefila

Minha Ketana

Plag Haminha

Šekia Cet Ha-kohavim

Minha Gedola

Hacot

srijeda 5. 10. 2016.

5:32 6:06 7:00 9:52 10:49 16:05 17:16 18:28 19:10 13:13 12:44

Haftara za Šabat Nicavim

“Haftara

opisuje

radost

koju

ćemo

doživjeti

kada

nastupi

konačno

Izbavljenje .“

tako i B-g sudjeluje u pa-

tnji Svog naroda i s njim

čeka izbavljenje.“

Prevela: Dolores Bettini

(Izaija 61,10-63,9)

Prorok svečanim tonom

opisuje radost koju ćemo

doţivjeti kad nastupi ko-

načno Izbavljenje i tu ra-

dost uspoređuje s radošću

tek vjenčanog para.

Izaija zatim obznanjuje

da odbija pasivno čekati

na izbavljenje: „Radi Ciona

neću ošutjeti i radi Jeruzale-

ma neću mirovati, sve dok

se njena pravednost ne poja-

vi kao blještava svjetlost....“

On zaklinje bedeme jeru-

zalemske da ne šute ni da-

nju ni noću sve dok B-g

ne obnovi Jeruzalem i ne

utvrdi ga u svoj njegovoj

slavi.

Haftara zatim prepriča-

va Boţju zakletvu napo-

kon spašenom Cionu, kad

će se Ţidovi moliti B-gu u

Jeruzalemu. U haftari se

nalazi i opis kazne kojom

će B-g kazniti Edom i nep-

rijatelje Izraelove.

Izaija zaključuje glaso-

vitom izjavom:

„U svim (Izraelovim) ne-

srećama i On je unesrećen

bio i anđeo Njegove prisut-

nosti spasio ih je...“

Kao odani otac koji pati

kad njegovo dijete pati,

■

Godina 9 Broj 52 stranica 15

Mali Židovski kalendar - listopad-tišri 2016.

listopad/tišri svijeće havdala paraša/blagdan

1 šab 28 19:18 Nicavim

2 ned 29 18:15 Erev Roš hašana

3 pon 1 19:13 Roš hašana

4 uto 2 19:12 Roš hašana 2. dan

5 sri 3 Com Gedalja

7 pet 5 18:06

8 šab 6 19:04 Vajeleh/Šabat šuva

11 uto 9 17:58 Erev Jom kipur

12 sri 10 18:57 Jom kipur

14 pet 12 17:53

15 šab 13 18:52 Ha'azinu

16 ned 14 17:49 Erev Sukot

17 pon 15 18:48 Sukot

18 uto 16 18:46 Sukot 2. dan

21 pet 19 17:41

22 šab 20 18:40 Hol hamoed Sukot

23 ned 21 17:37

24 pon 22 18:36 Šmini aceret

25 uto 23 18:35 Simhat Tora

28 pet 26 17:30

29 šab 27 18:28 Berešit

Prvi čovjek UN-a istaknuo je da

je Peres “neumorno radio za

rješenje koje obuhvaća dvije

države koje bi omogućilo Iz-

raelu da živi u sigurnosti i har-

moniji s Palestincima i širom

regijom”.

Francuski predsjednik Fran-

cois Hollande poručio je da je

Peres bio “vizionar koji je im-

presionirao svoje sugovornike

sposobnošću predlaganja hra-

brih inicijativa i novih ideja za

postizanje tih ideala”.

“Možemo mu samo odati po-

čast svakodnevnom predano-

šću pomirenju i očuvanju i

unaprijeĎenju njegove vizije

rješenja koje obuhvaća dvije

držaE2, kazala je povjerenica

Europske komisije za vanjsku

politiku Federica Mogherini.

Bivši britanski premijer Tony

Blair kazao je kako je Peres

bio “politički div, državnik koji

će ostati jedan od najvećih u

ovoj eri ili bilo kojoj eri i netko

koga sam duboko volio”.

Kanadski premijer Justin Tru-

deau kazao je kako je

“Shimon Peres prije svega bio

čovjek mira”.

Reakcije visokih državnika

i političara

Američki predsjednik Barack

Obama odmah je odao počast

Peresu kao prijatelju koji “ni-

kad nije odustao od mogućnos-

ti postizanja mira”.

“Malo je ljudi s kojima dijelimo

ovaj svijet koji mijenjaju tijek

ljudske povijesti, ne samo svo-

jom ulogom u ljudskim zbivan-

jima nego zbog toga što šire

naše etičke horizonte i sile nas

da više od sebe očekujemo”,

navodi se u Obaminoj izjavi.

“Moj prijatelj Shimon bio je

jedan od tih ljudi”.

Bivši predsjednik Bill Clinton,

koji je pomogao postizanju

mirovnog sporazuma iz Osla u

1990-ima kazao je da je “Bliski

istok ostao bez gorljivog zago-

vornika mira i pomirbe”.

“Nikad neću zaboraviti koliko je

bio sretan prije 23 godine kad

je potpisao mirovni sporazum

iz Osla na travnjaku Bijele kuće

najavljujući razdoblje nove

nade u izraelsko-palestinskim

odnosima”, naveo je Clinton u

priopćenju.

Izraelski premijer Benjamin

Netanyahu izrazio je “duboku

tugu” a voĎa oporbe Isaac

Herzog, predsjednik dugug-

odišnje Peresove stranke rada

kazao je kako će ostati zauvi-

jek upamćen kao ikona iz-

raelske povijesti”.

Njemački predsjednik Joachim

Gauck odao mu je priznanje

podsjećajući na njegovu “sna-

žnu volju za napredak mirov-

nog procesa s Palestincima”.

“Shimon Peres obilježio je

Izrael kao rijetko koji političar…

sa snažnim načelima kad se

radilo o izraelskoj sigurnosti i

snažnom voljom kad se radilo

o unaprijeĎenju mirovnog pro-

cesa s Palestincima, napisao je

Gauck u pismu predsjedniku

Reuvenu Rivlinu. “Unatoč zlo-

činima nad njegovom obitelji u

holokaustu Shimon Peres pru-

žio je ruku Nijemcima i zbog

toga smo mu silno zahvalni”...

Net.hr, 28.9.2016.

Bivši izraelski predsjed-

nik Shimon Peres bit će

pokopan u petak u 11 sati

po lokalnom vremenu u

Jeruzalemu na groblju na

vrhu brda Herzl a pokopu

će nazočiti američki pred-

sjednik Barack Obama,

francuski i njemački pred-

sjednici Francois Hollande i

Joachim Gauck te brojni

drugi svjetski dužnosnici,

objavilo je u srijedu izrael-

sko ministarstvo vanjskih

poslova, prenosi francuska

agencija AFP.

Bivši izraelski predsjednik i

dobitnik Nobelove nagrade za

mir preminuo je u srijedu, dva

tjedna nakon što je pretrpio

težak moždani udar.

Tijelo bivšeg izraelskog preds-

jednika bit će u četvrtak izlo-

ženo u izraelskom parlamentu

Knessetu do pokopa kojem bi,

prema izraelskim medijima koji

se pozivaju na ministarstvo

vanjskih poslova, trebao na-

zočiti i papa Franjo no ta infor-

macija još nije službeno pot-

vrĎena, prenosi njemačka

agencija dpa.

Dok traju pripreme za njegov

ispraćaj iz svijeta stižu brojne

reakcije.

„Neumorno radio za rješen-

je s Palestincima’

Glavni tajnik UN-a Ban Ki

Moon poručio je kako bi

narode s Bliskog istoka trebao

voditi Peresov “duh odlučnosti”

u potrazi za mirom. “Čak i

u najtežim satima ostao je

optimist u pogledu izgleda za

pomirenje i mir”, kazao je.

ODLAZAK VELIKOG LIDERA

SHIMON PERES BIT ĆE POKOPAN U

UTORAK: Na pogreb stižu Barack Obama i

Francois Hollande

Iz medija

■

stranica 16 D ivrejTora