B’’H

Priprema i uređuje:

Vatroslav Ivanuša

iz trećega uživaju u miru.

Esav ženi dvije hetitske djevojke. Jichak bude star i slijep, i iskazuje svoju želju da blagoslovi Esava prije svoje smrti. I dok Esav odlazi loviti divljač za očevo omi-ljeno jelo, Rivka odjeva Jaakova u Esavo-vu odjeću, prekriva njegove glatke dije-love na rukama i vratu jarećim kožicama, čineći ga tako na dodir sličnim njegovom rutavom bratu, priprema slično jelo i ša-lje Jaakova ocu. Jaakov prima očeve bla-goslove za “rosu nebesku i salo zemlje”, te za vlast nad bratom. Kada se Esav vra-ti iz lova I prijevara bude razotkrivena, jedino što Jichak još može napraviti za svog očajnog sina je prorokovati da će ţivjeti od mača i da će, kada se Jaakov pokoleba, time mlađi brat izgubiti svoju nadmoć nad starijim.

Jaakov napušta dom i odlazi u Haran kako bi izbjegao Esavovom gnjevu i da si nađe ženu u obitelji brata njegove majke, Lavana. Esav se ženi i treći puta, s Mah-lat, Išmaelovom kćerkom.

(Berešit 25,19—28,9 )

Jichak se ženi Rivkom. Nakon dva-deset godina bez djece njihove molbe su uslišane i Rivka je zatrudnjela. Ona pro-lazi kroz tešku trudnoću, jer se djeca bo-re u njoj; B-g joj kaže da su “dva naroda u tvojoj utrobi” i da će mlađi prevladati nad starijim.

Esav se pojavljuje prvi, Jaakov se rađa držeći Esavovu petu. Esav odrasta i po-staje lovac, čovjek polja; Jaakov je bezo-pasan čovjek, koji boravi u šatorima uče-nja. Jichak preferira Esava, Rivka voli Ja-akova. Vraćajući se iscrpljen i gladan iz lova, Esav prodaje prvenačko pravo Ja-akovu za tanjur kuhane crvene leće.

U Geraru, u zemlji Filisteja, Jichak pred-stavlja Rivku kao svoju sestru, iz straha da ne bude ubijen od nekoga kome se dopadne njezina ljepota. On obrađuje zemlju, ponovo otkopava zdence isko-pane od njegovog oca Avrahama, te ko-pa niz vlastitih zdenaca: zbog prva dva nastaje sukob s Filistejcima, no u vodama

Paraša Toledot Godina 9 Broj 6

2. kisleva 5776. 14. studenog 2015.

Rabbi Goldwasser 3

Ništa besplatno 5

Generacije 9

Tvrdoglav 11

Mjesec kislev 15

Zoran Mandlbaum 18

U ovom broju :

■

divrejtora@gmail.com

DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora

petak

13.11.2015.

subota

14.11.2015.

Šabat Toledot

Jeruzalem 16:01 17:19

Zagreb 16:09 17:08

Rijeka 16:17 17:16

Split 16:13 17:13

Dubrovnik 16:09 17:08

Vinkovci 15:59 16:59

Sarajevo 16:05 17:04

Bihać 16:12 17:12

B. Luka 16:07 17:06

Beograd 15:54 16:58

Novi Sad 15:56 17:00

Subotica 15:54 16:59

Zrenjanin 15:53 16:57

Niš 15:52 16:55

Beč 16:01 17:00

Frankfurt 16:25 17:25

Edison, NJ 16:23 17:23

vršenostima, onda i B-g mene moţe

voljeti unatoč mojim mnogim nesa-

vršenostima."

Ako ţelimo znati kako će se B-g

odnositi prema nama, odgovor je

jednostavan: upravo onako kako se

mi odnosimo prema drugima. Ako

od drugih traţimo da budu savrše-

ni, On će to traţiti od nas. Ako smo

u stanju voljeti druge mada ne ispu-

njavaju naša mjerila i očekivanja, on-

da će nas On voljeti unatoč našim

nedostacima.

Danas ću se nastojati odnositi prema

ljudima na isti način na koji bih ţelio/la

da se B-g odnosi prema meni.

stranica 2 D ivrejTora

Toldot

B-g je tvoja

sjenka s desne

strane tvoje.

(Psalmi 121,5).

Baal Šem Tov je

podučavao da

B-g prema ljudi-

ma postupa ona-

ko kako oni postupaju prema drugi-

ma. Tako, ako su ljudi spremni op-

rostiti onima koji su ih uvrijedili, B-g

će na isti način prijeći preko njihovih

prijestupa. Ako je netko pun predra-

suda i na svaku uvredu reagira s lju-

tnjom, B-g će biti jednako tako strog.

Značenje riječi "B-g je tvoga sjenka"

je da On poput sjenke oponaša svaki

njegov ili njezin postupak.

Na terapijskom sastanku za člano-

ve obitelji liječenih alkoholičara, je-

dna je ţena ispričala grupi kako je

proţivljavala frustracije tijekom

mnogih godina neplodnosti, pa po-

tom ogromnu radost kada je napo-

sljetku zatrudnjela. Međutim, dobar

dio njezinih očekivanja pretvorio su

se u krhotine kada je dijete rođeno s

Downovim sindromom.

"Jako sam zavoljela to dijete," rekla

je, "no najveća stvar koju je to dijete

učinilo za mene bilo je to što je ono

učinilo da shvatim da ako ga mogu

toliko voljeti unatoč njegovim nesa-

■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana

poznato u gradu da su izričito za muškarce. Ţena ih ne

smije nositi. Niti smije brijati glavu poput muškarca.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme,.

179. Negativna je zapovijed da muškarac ne nosi

žensku odjeću

kao što Pismo kaţe, niti će muškarac na sebe odjenuti ţensko

ruho (D'varim 22,5). „Ţensko ruho“ odnosi se na odjevni

predmet i ukrase za koje je u gradu općepoznato da su

izričito za ţene. Tako isto, ako muškarac iz tamnih vlasi

iščupa sijedu vlas, s glave ili sa svoje brade – makar i

samo jednu vlas; ili ako tamno oboji svoju kosu – sve i

ako oboji jednu bijelu vlas – bilo kojim od tih postupaka

on krši [zabranu]. Po zakonu mudraca muškarac ne

smije odstranjivati dlake iz svoga pazuha ili svoje sti-

dne dlake. Tkogod ih odstrani sa mjesta [na tijelu] s ko-

jega ih [uglavnom] nitko osim ţena ne uklanja, treba ga

izbičevati bičevanjem za neposlušnost. Međutim, dopu-

šteno je odstraniti dlake s drugih udova i dijelova tijela,

koje god to bilo, škarama.

Ovo je na snazi posvuda i uvijek.

Pozitivne zapovijedi

56. Pozitivna je zapovijed slomiti vrat prvorođenom

muškom magarcu ako nije bio otkupljen

kao što Pismo kaţe, a ako ga ne otkupiš, onda ćeš mu slomiti

šiju (Š'mot 34,20). „Slomiti mu šiju“ znači udarati ga

mesarskom sjekiricom po straţnjoj strani vrata dok ne

ugine. To se mora izvesti upravo mesarskom sjekiricom

i ničime drugim, i ne smije uginuti niti na jedan drugi

način. Bilo kakva korist od njega je zabranjena, i nakon

što mu se slomi vrat, i potrebno ga je pokopati, njegov

je prah zabranjen.

Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako

za muškarca tako i za ţenu. Kohanim i leviti su,

međutim, izuzeti od te obaveze.

Negativne zapovijedi

178. Negativna je zapovijed da muško ruho, itd. ne

smiju nositi žene

kao što Pismo kaţe, Ţena neće nositi što pripada muškarcu

(D'varim 22,5). To znači odjeću i urese za koje je opće- ■

Godina 9 Broj 6 stranica 3

Rabbi Dovid Goldwasser:

Ništa nije besplatno

sustava … će se odvojiti…” Zato što

će dva djeteta u njoj osnovati dva

zasebna naroda, Hašem nije želio da

oni stvore bilo kakvu povezanost

jedno s drugim u utrobi. Po tome su

oni bili jedinstveni, jer čim su bili

stvoreni dobili su i jecer hora i jecer

tov.

Rav Elya Fisher, u svojoj Sefer Bir-

chas Eliyahu, pita zašto Rebi nije mo-

gao dokučiti zaključak koji je iznio

Antoninus? On iznosi zapažanje da

Rebi nije mogao razumjeti zlobu i

pokvarenost jecer hora. Antoninus,

rimski Cezar, poznavao je moć jecer

hora jer je on bio potomak Esava.

Raši (Avoda Zara 11a) kaže da pasuk

“dva su naroda u tvojoj utrobi” alu-

dira na Antoninusa koji je bio poto-

mak Esava i Rebija koji je bio poto-

mak Jaakova. Bejs Jisroel dodaje da

je Antoninus mnogo bolje poznavao

moć sitra ahra nego Rebi.

Bejs Jisroel također primjećuje da

se sama avoda zara borila s Jaako-

vom i Esavom. Esav je želio pobu-

diti i oživjeti jecer hora da vlada

čovjekom od trenutka njegovog

začetka, dok je još u fazi embrija.

Jaakov mu se usprotivio i uspio

postići da jecer hora vlada djetetom

tek nakon što ono dođe na svijet.

Vidimo da jecer radi svoj posao

vrlo rano u životu. Postavlja se pi-

tanje zašto je jeceru potreban tako

rani početak – prije nego li osoba

uopće prođe fazu ranog djetinjstva?

Michtav M’Eliyahu spominje za-

nimljivu činjenicu. On piše da jecer

posjeduje dvije različite metode dje-

lovanja. Prva je izravnija, i njome

jecer potiče tu osobu da počini avero

bez odlaganja. Ako ne uspije u to-

me, tada jecer radi tako da polagano

mami tu osobu koja ne brza u gri-

jeh, kao što piše u Talmudu (Šabos

105b), “Danas joj kaže „Učini ovo‟;

sutradan joj kaže „Učini ono‟; sve

dok joj ne predloži „Idi i štuj avoda

zara’ i ona ode i štuje ih.”

S jecerom koji je vladao dok je Esav

još bio u utrobi, on je na njega mog-

ao utjecati tako da uđe u kuću avoda

zara bez odlaganja, tako da nije mo-

rao primijeniti drugu, sporiju, meto-

“Vajisrocezu b’kirba – djeca su se

borila u utrobi njezinoj.” (Berešis

25,22)

Raši tumači da ovaj unutarnji ne-

mir znači da kada bi Rivka prošla

kraj bejs medraša Šema i Evera Jaa-

kov bi se uznemirio da izađe; kada

bi Rivka prošla pored kuće avoda

zara (idolopoklonstva) Esav bi tra-

ţio da on izađe.

Moshav Zekeinim M’Baalei HaTosfos

citira Talmud (Sanhedrin 91b). An-

toninus je upitao Rebija kada jecer

hora počinje vladati nad čovjekom –

od njegova nastanka kao embrija, ili

kada izađa na svijet. Rebi odgovara

da on vlada od trenutka nastanka.

Antoninus mu odvrati, “Ako je ta-

ko, on bi se bunio u utrobi majke i

sve tako dalje. Mora biti da on za-

vlada kada (dijete) dođe na svijet.”

Rebi je potvrdio da Tora doista

podupire takvo mišljenje, kao što je

rečeno (Berešis 4,7), “Grijeh stoji na

vratima.”

Slijedom toga, ako on još nije imao

jecer hora, teško je razumjeti zašto je

Esav pokušavao izići.

Sifsei Kohen napominje da je, za-

pravo, upravo to bilo pitanje koje je

Rivka otišla razjasniti. Ona je znala

da jecer hora vlada nad čovjekom tek

kada dođe na svijet, pa je bila zbun-

jena, kao što pasuk nastavlja: “Ako je

tako, zašto mi je tako?” Stoga, ona je

upitala Hašema.

Hašem joj je rekao (Berešis 25,23),

“Dva naroda su u tvojoj utrobi, dva nastavak na stranici 4

Antoninus je upitao Rebija

kada jecer hora počinje vladati

nad čovjekom – od njegova

nastanka, kad je još zametak,

ili kada dođa na svijet?

■

Strana 4 D ivrejTora stranica 4 D ivrejTora

(nastavak s 3. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Ništa nije besplatno

Siromah je uskliknuo, “Na putu

sam već toliko dana bez imalo hra-

ne, a ti me pitaš kako sam?”

Šaljivdžija mu je odvratio, “Dođi

samnom. Ja ću ti dati obilje dobre

hrane, topao i udoban krevet s či-

stom posteljinom, i možeš biti moj

gost.”

Ovaj je siromah slijedio šaljivdžiju

do jednog od najboljih konačišta u

cijelom gradu. Tamo su mu poslu-

ţili bogati slijed ukusne hrane i pi-

ća. Potom su ga otpratili do pros-

trane i prozračne, prekrasno ure-

đene sobe s velikim udpbnim kre-

vetom.

Siromah je tamo proveo nekoliko

dana, i kada je bio spreman nastavi-

ti put, sakupio je svoju oskudnu

imovinu i krenuo ulicom.

Vlasnik konačišta ugledao ga je

kako odlazi i povikao: “Kuda si

požurio? Nisi još platio račun!”

Siromah je shvatio da je bio nasa-

maren. Ostavivši ono što je posje-

dovao kao garanciju, siromah je

lutao ulicama pitajući se što da

učini. Krivudajući tako, naišao je na

onog istog šaljivdžiju, koji je sada

bio sasvim drugačije odjenut. Ne

prepoznavši ga, siromah mu je sav

u suzama opisao sve svoje caros.

Šaljivdžija ga je saslušao i potom

mu rekao: “Po svemu sudeći, pao si

u ruke neke vrlo pokvarene osobe.

Kako god bilo, pošto je tvoja imov-

ina sada u konačištu, zašto ne is-

koristiš njihovo gostoprimstvo još

neko vrijeme.”

Isto tako, tumači Magid od Dub-

na, jecer se približava osobi kada je

mlada i nagovara je da uživa u

glupim težnjama olam haze. Kada

osoba postane starija i shvati da će

morati “platiti” za sva svoja nedjela

i gluposti, jecer mu priđe, na dru-

gačiji način i predloži: “Odgovarat

ćeš za sva svoja djela ovako i onako,

pa onda možeš još malo uživati

olam haze.”

du polagano ga uvjeravajući da slu-

ţi avoda zara.

Talmud nam kaže da se nagon ka

zlu prerušava na različite načine –

ponekad se pojavljuje u liku pokva-

rene osobe, a ponekad kao talmid

haham; ponekad se predstavlja kao

osoba u godinama, a ponekad kao

mladić. Stoga nam je često vrlo te-

ško prepoznati da nas progoni jecer

hora.

Ovo daje objašnjenje na Jaakovlje-

vo pitanje kada se suočio s Esavo-

vim anđelom (Berešis 32,30). Jaakov

je želio znati s kime se to bori, no

anđeo se opirao da otkrije svoje ime:

“Zašto me pitaš kako mi je ime?”

Uistinu, dakle, ako možemo identi-

ficirati svog suparnika onda mo-

ţemo uvidjeti da li se borimo s jecer

hora.

Neki je siromah konačno stigao do

velikog grada sa svojim smotuljkom

prebačenim preko ramena. Prišao

mu je jedan šaljivdžija i upitao ga

kako je.

■

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Svatko od nas ima drugačiji test

Strana 5 Strana 5 Godina 9 Broj 6 stranica 5

odgovorni za svoja djela ako su pro-

gramirani još od majčine utrobe?

Odgovor je jasan. Svatko od nas je

drugačije prirode. Neki od nas ro-

đeni su sa sklonošću ka ljutnji. Neki

su rođeni sa silnom strašću. Neki sa

pohlepom za novcem. Neki su rođe-

ni lijeni. Za svakog od nas izazov je

drugačiji. Zato se ne moţemo uspo-

ređivati, niti suditi. Tko smo mi da

znamo s kakvim se izazovima suo-

čavaju drugi ljudi?

Ezav je rođen s nasilnom priro-

dom. Njegov je izazov u ţivotu bio

usmjeriti tu prirodu ka tome da svi-

jet mijenja na bolje. Da iskoristi svo-

ju strast kako bi druge doveo do is-

tine. On nije bio prisiljen krenuti

putem ubojstva i izopačenosti. Taj je

put on izabrao sam za sebe.

U redu za Ezava, ali što je s Jako-

vom? Gdje je bio njegov test?

Jakovljev test bio je mnogo profi-

njenije prirode. Izazov za matema-

tičkog genija je hoće li se razviti do

svog punog potencijala, ili će se za-

dovoljiti time da je jedan korak is-

pred drugih. Ne mogu se ne zapi-

tati, kada vidim svetog čovjeka koji

je odgajan u društvu Tore, bi li taj

čovjek bio isti da je odgajan u dru-

gačijem okruţenju. Moj odgovor je

nesumnjivo: ne. Veličina ne leţi u

tome kuda stigneš, već u tome koli-

ko daleko dođeš. Cilj nije toliko va-

ţan koliko je vaţno samo putovanje.

Biti pravedan čovjek koji je po pri-

rodi takav, a odgajan je u Izakovoj

kući, ne bi uopće bio izazov za Jako-

va. Pitanje za njega bilo je hoće li

postati više od toga. Hoće li teţiti

postati izvrstan umjesto da bude

samo dobar? On je mogao poći pu-

tem mediokriteta na isti način na

koji je njegov brat pošao putem ne-

morala. Da je učinio tako, njegova bi

pogreška bila jednaka Ezavovoj.

Šabat šalom.

Prevela Anja Grabar

■

Ovaj odjeljak Tore biljeţi povijesnu

borbu između Jakova i Ezava. Borba

započinje još u majčinoj utrobi i na-

stavlja se sve do danas. Ezav mrzi

Jakova, kaţu nam rabini. Antisemi-

tizam je bio i ostao konstanta u lu-

tajućoj povijesti ţidovskog naroda.

Jakov je 'čovjek šatora' – filozof i

mislilac. S druge strane, Ezav je lo-

vac – čovjek svijeta. Ezav prodaje

svoje prvorodstvo Jakovu za posu-

du juhe. Prvorodstvo je ezoterično,

a juha je mnogo više opipljiva.

Izak, njihov otac, ţeli dati prvorod-

stvo Ezavu. U poznatoj priči, uz po-

moć svoje majke Rebeke, Jakov na

prevaru dobiva Izakov blagoslov.

Ezav je čovjek nasilne prirode, no

Jakov je njegova suprotnost. Rabini

nam kaţu da je, kada su bili u utro-

bi, Ezav pritiskao da izađe u trenu

kada je Rebeka prolazila pored hra-

ma idola, a Jakov u trenu kada je

Rebeka prolazila pored mjesta uče-

nja. Ne moramo to shvatiti doslov-

no, ali poanta je jasna – od samog

začetka, Ezav je teţio zlu, a Jakov

dobru.

Ali, kako je to moguće? Nije li slo-

bodna volja kamen temeljac ţidov-

ske filozofije? Kako ljudi mogu biti

Veličina ne leži u tome

kuda si stigao,

već koliko si daleko

došao.

Težiš li tome da

postaneš izvrstan

ili samo da budeš

dobar.

Strana 6 D ivrejTora stranica 6 D ivrejTora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: T: T: TOLDOTOLDOTOLDOT

■

dobronamjernošću. U našem svije-

tu, prvorođenac je tijelo. Tijelo pret-

hodi duši. Kabalistički komentaru

kaţe da "kora prethodi voću". Dok

voće dozrijeva, njegova ga kora, po-

put tijela unutar kojega duša sazrije-

va, štiti. Zbog toga se veliki dio ob-

razovanja djeteta koje se odvija u

njegovim ili njezinim formativnim

godinama sastoji u prevladavanju

Ezava koji je unutra, tih tjelesnih

poriva i ţelja, sve dok duša ne ste-

kne kontrolu nad tijelom, u vrijeme

bar (dječak) ili bat (djevojka) micve.

Ezav se iscrpljen vraća iz lova, jer

je jurio za svojim materijalističkim

potrebama, dok Jakov priprema jelo

od leće: "A Jakov skuha kašu, a Ezav

dođe iz polja, a bijaše umoran" (Posta-

nak 25,29). Zohar objašnjava da riječ

"nazid" (kaša), od riječi "lehazid",

znači misliti misli i kovati planove

kako bi se tijelu oduzela njegova

nadmoć.

Mi smo robovi naših tjelesnih po-

treba i ţelja; mi se brinemo zbog

stanarine, računa, hrane, seksa,

časti, itd Zapisano je u Izrekama

otaca, "Dok nema brašna, neće biti ni

Tore"; ako netko nema dovoljno za

jesti, on ne moţe proučavati Toru.

Ali tijelo bez duše ne moţe ostati na

ţivotu. Kuća bez duše su samo zi-

dovi i komadi namještaja. Karijera

bez duhovnosti izaziva stres, izgriza

nas i uzrokuje bijedu.

Kada uzmemo u obzir pitanje ka-

ko su se Rebeka i Jakov dovijali da

prevare Izaka, shvaćamo da to za-

pravo karakterizira svakodnevnu

igru "tko je prvorođenac" - tko je

glavni? tijelo ili duša? Ovo pitanje

traţi ratni plan. Da bismo uspjeli mi

smislimo načine kako "prevariti".

Mi laskamo tijelu kako je to za nje-

govo dobro da uči Toru. Kada uv-

jerimo tijelo da su duhovni ljudi

zdraviji, da vjera jača uspjeh na

svakom polju, mi utječemo na naš

osjećaj za rasuđivanja da uloţi vre-

mena i novaca u duhovni razvoj.

Naši učenjaci uče da čak i ako uči-

mo Toru iz skrivene pobude za na-

gradom, na kraju ćemo završiti

učeći Toru zbog nje same.

Prevela Tamar Buchwald

■

Paraša Toldot donosi priču o ro-

đenju Jakova i Ezava i njihovoj me-

đusobnoj borbi. U ovoj paraši, Ezav

prodaje svoje prvorodstvo Jakovu

za kašu od leće, a Jakov prevari

svog oca, Izaka, primajući blagoslov

namijenjen Ezavu. Rebeka i Jakov se

udruţuju u zavaravanju Izaka kako

bi ukrali Ezavov blagoslov. Na kra-

ju paraše, Izak, znajući da će Jakov

nastaviti ići njegovim putem, šalje

ga u Padan Aram da pronađe ţenu,

i daje mu Abrahamov blagoslov da

će on naslijediti zemlju: "I Izak pozo-

ve Jakova, i blagoslovi ga ... i blagoslo-

vio te B-g Svemogući i učinio te plod-

nim i umnoţio te, da moţeš biti zajed-

nica naroda, i dao ti blagoslov Abraha-

mov, tebi i tvome potomstvu s tobom,

da moţeš naslijediti zemlju u kojoj bo-

raviš kao pridošlica koju je B-g dao

Abrahamu". (Postanak 28,1-4)

Zohar naučava da se ove odlomke

ne treba čitati u pojednostavljenom

obliku, već da oni zapravo sadrţe

veliku tajnu u duhovnom radu.

Unutar svake osobe postoje dvije

sile - sila tijela i sila duše. Ezav

predstavlja tjelesne brige - sebič-

nost, ego, materijalizam. Jakov

predstavlja svijest duše, ţelju da se

poveţe s duhovnošću, smislom i

"Dok nema brašna, neće

biti ni Tore";

ako netko nema dovoljno

za jesti, on ne može

izučavati Toru.

Strana 7 Strana 7 Godina 9 Broj 6 stranica 7

Rav Kook:

Iskorištavanje Esavove moći

Međutim, u konačnici, naš cilj nije da samo zadrţavamo te negativne sile. Mi teţimo da steknemo kontro-lu nad njima i iskoristimo ih, poput brana hidroelektrane koja zauzdava ogromnu energiju divljeg vodopada kako bi proizvela električnu energi-ju. Na primjer, Talmud nam kaţe da osoba koja ima krvoločne sklonosti treba postati šohet (osoba koja obav-lja ritualno klanje) ili mohel (osoba koja vrši obrezivanje na brit mila), te na taj način oplemeniti svoju nasil-nu prirodu za uzvišene namjene. Ova uzvišena teţnja predstavljena je Jakovljevim drugim imenom, Iz-rael, koje dolazi iz korijena riječi sar, koja znači "vladati".

Ime Jakov prikladno je za Ţidove dok su u dijaspori. Oni tamo sluţe kao moralna savjest da djelomično ograniče divlje i nasilne sile u svije-tu. Ali kada su iskupljeni i ţive u svojoj zemlji, Ţidovi mogu postići višu razinu Izraela. Oni tada imaju priliku pokazati koliko narod moţe koristiti materijalne mogućnosti ko-je su mu na raspolaganju za kon-struktivne i etičke ciljeve.

Toldot: Jakovljeva ruka na Esavljevoj peti

Priča o tome kako Jakov krade blagoslov od svog oca izaziva mno-ga zbunjujuća pitanja. Kako moţe biti da Jichak nije bio svjestan prave prirode svojih sinova blizanaca? Za-što je on inzistirao da blagoslovi svog očigledno zlog sina Esava? I zašto je bilo neophodno da Jakov uzme blagoslove koje je njegov otac namijenio njegovom bratu?

Prava prvorođenaca

Najprije moramo proanalizirati koncept behora, prava prvorođenog sina. Zašto bi se obiteljsko nasljeđe utvrđivalo prema redoslijedu rođe-nja, ne uzimajući u obzir relativne zasluge nasljednika? Talmud u Baba Batra 133b raspravlja o ovom pita-nju, savjetujući da se nasljeđivanje ne mijenja, čak i ukoliko je prvoro-đenac zao, a njegov brat pravedan. Zašto? Komentatori objašnjavaju da odluke ne bismo trebali donositi na temelju trenutne situacije; u buduć-nosti od zlog sina mogu proisteći čestita djeca.

Ipak, zašto ne dati prednost sinu za koga znamo da je pravedan i da će nasljedstvo koristiti u primjerene svrhe? Zašto zlom sinu dozvoliti da to bogatstvo iskoristi za iskvarene namjene, samo zato što će on moţda imati poštenu djecu?

Izbor segule

Filozof iz dvanaestog stoljeća ra-bin Yehudah Halevi objasnio je kon-cept segula – način na koji B-g izabi-re određene ljude. Proces b-ţanskog odabira s onu je stranu ljudskog ra-zumijevanja i odvija se na tajanstve-ni način. Zrnce svjetla i dobra sa-kriveno je u tami koja ga obavija, baš kao što se duhovna veličina Abrahama nije mogla predvidjeti u nemoralnosti njegova oca idolopo-klonika - Teraha. Tek je u vrijeme Jakova svima bila otkrivena segula priroda njegove djece. U to je vri-jeme postalo jasno da je cijela nje-gova obitelj bila 'sjeme blagoslovlje-no od B-ga."

Zašto bi to zrno budućeg dobra bi-lo sakriveno u zlim i pokvarenim ljudima?

Čak i negativne osobine karaktera imaju svoje mjesto u ovom svijetu. Na kraju će i one posluţiti većem dobru. Kako bi se ispravne osobine usavršile i poravnali putevi, ove se loše osobine i zamršeni putevi mo-

Ne znamo baš mnogo o rođenju većine biblijskih ličnosti. Ipak, Tora do u detalje opisuje rođenje Jakova i Esava, te kako su dobili imena.

"Prvi koji se pojavio, bio je crvenkast, sav kao runo rutav. Zato mu nadjenuše ime Esav. A poslije se pojavi brat nje-gov; njegova se ruka prihvatila za petu, Esava. Zato mu nadjenuše ime Ja-kov." (Postanak 25, 25-26).

Ime Esav znači načinjen ili dovr-šen. Esav je od prvog dana bio pun snage i energije. Ime Jakov (Ja'akov) odnosi se na činjenicu da se drţao Esavu za petu (ekev). Kasnije je Ja-kov po drugi puta dobio ime; i to ime govori o njegovom odnosu s njegovim bratom Esavom. Noć prije susreta s Esavom, on se bori s tajan-stvenim strancem. Ovaj stranac - prema nekima bio je to Esavljev an-đeo čuvar - ga obavještava: "Ime ti više neće biti Jakov, nego Izrael. Borio si se s anđelima i ljudima, i nadvladao si "(Postanak 32,29).

Koje je dublje značenje Jakovljevih imena? U čemu je značaj njegovog drţanja Esava za petu? Zbog čega on ima dva imena?

Obuzdavanje nasuprot kontrole

Baš kao što u svijetu postoje pozi-tivne i negativne sile, tako je i svaki čovjek sastavljen od pozitivnih i ne-gativnih osobina. Pa ipak nama su potrebne te negativne sile, jer bez njihove snage i ţivotnosti, mnogim bi ciljevima i teţnjama manjkalo energije neophodne za njihovo os-tvarenje.

Esav predstavlja sirove, proste snage u svijetu. Njegova crvenkasta put ukazuje na nasilnu i okrutnu prirodu njega kao osobe. Jakov nije spriječio Esava da dođe na svijet. Napokon, svijetu je potreban Esav i njegova sirova snaga. Umjesto toga, Jakov se drţao Esavu za petu, zadr-ţavajući ga. Ime Jakov odnosi se na ov a j a s pe k t su z d rţ a v a n ja , obuzdavanja ţestoke sile.

nastavak na stranici 8

Čak i negativne osobine

karaktera imaju svoje mjesto

u ovom svijetu.

Na kraju će i one poslužiti

većem dobru.

Page 8 Strana 8 Strana 8 Strana 8 stranica 8 D ivrejTora

(nastavak s 7. strane) Rav Kook: Iskorištavanje Esavove moći

■

raju uzdići. To se događa onda kada su ih pravednici mogu iskoristiti u pravu svrhu.

Jichakova ljubav prema Esavu

Proces b-ţanskog odabira mora imati slobodu da se razvija prema B-ţjem planu, bez ljudske interven-cije. Samo B-g zna put kojim će čisto izići iz nečistog. Stoga, ne bismo trebali poremetiti nasljeđivanje pr-vorođenca onime što se nama čini razumnim i logičnim.

Jichak je smatrao da, unatoč očitoj duhovnoj i moralnoj superiornosti Jakova, on nije taj koji treba odlučiti tko će dalje nositi Abrahamovo du-hovno nasljeđe. Jichak je pretposta-vljao da razdvajanje segule još nije završeno. Moţda će od okrutnih i brutalnih osobina Esava, njegovog prvorođenog sina, doći još veći na-sljednik, sposoban da koristi i uzdi-gne te rušilačke osobine.

Nadalje, Jichak je znao da svijet moţe biti popravljen na različite načine. To bi moglo biti blago uzdi-zanje, dok ljudi izlaze iz svakog kutka zemlje da nauče Izraelova učenja o dobroti i istini. Ili bi svijet mogao biti ispravljen kroz potpuno uništenja onih iskvarenih i nasilnih elemenata od kojih neće proizaći ni-kakvo dobro (kao što vidimo u ob-vezi da Amaleka i narod Kanaana budu zatrti). Jakov, blagi učenjak u šatorima Tore, nije posjedovao tem-perament potreban za ratovanje i borbu protiv okrutnih i opakih pro-tivnika. Kako bi od njega mogla do-ći segula Izraela? Istina, Jakov je bio pravednik - ali i prije njega su ţivjeli mnogi pravedni pojedinci čiji po-tomci nisu nastavili ići njihovim putem.

Jakovu je izgledao kao da mu pot-puno nedostaju neophodne osobine dominantnosti i moći. A Esav je io-nako bio prvorođen, znak je da je on bio izabran od B-ga. Jichak je cijenio Esavov potencijal da nasilno ispravi cijeli svijet. Stoga Tora objašnjava Jichakovu ljubav prema njegovom prvorođenom sina: "Izak je volio Eza-

va, jer njegova lovina mu je bila u usti-ma" (Postanak 25,28). Jichak je pošti-vao sposobnost Esava da lovi i vla-da nad zvijerima, osobinu potrebnu da dominira nad surovim lju-dima.

Tora suprotstavlja različite načine na koje su Jichak i Rebeka voljeli svoje sinove. S jedne strane, ona ka-ţe: "Izak će voljeti Esava" (s slovom vav koje glagol pretvara u prošlo vrijeme). Jichak je procjenjivao Esa-vovu budućnost, njegovo potom-stvo, a ne njegovo trenutno stanje, koje je čak i Jichak mogao vidjeti da je divlje i nasilno. Ali za Rebeku Tora koristi sadašnje vrijeme: "Rebe-ka voli Jakova." Ona je voljela i cije-nila Jakovljevo trenutno stanje pra-vednosti.

Esav pod Jakovljevom rukom

U stvari, Jakov je imao veze s bra-tovim osobinama okrutnosti, ali te osobine nisu bili sastavni dio njego-ve duše. To je značenje Jakovljeve ruke koja se drţala za Esavovu petu kada su bili rođeni. Peta predstavlja instinktivnu prirodu (hebrejske rije-či za 'nogu' i 'naviku ', regel i hergel, dijele isti korijen), dok ruka ukazuje na voljni i planirani čin. Jakov se dr-ţao Esavu za petu, odnosno za vezu s onim divljim osobinama koje su sastavni dio Esavove prirode. Za Jakova, međutim, ove osobine nisu bile divlje i nedisciplinirane, nego su bile pod kontrolom njegove ruke i uma.

(Sličnu ideju nalazimo u vezi kra-lja Davida. Midraš navodi da se Sa-muel nećkao da pomaţe Davida kao kralja nakon što je vidio Davidovu crvenkastu put. Samuel se priboja-vao da je to bio znak da će David prolijevati krv poput crvenka-stog

Esava. No, B-g je odgovorio "On ima lijepe oči." Esav je ubijao za svoj vlastiti uţitak, ali David će ubijati po nalogu Velikog vijeća (Viso-kog suda), koji se nazive 'oči naroda'.")

Jakov će biti u stanju učiniti iste brutalne potupke kao i Esav, dodu-še iz nuţde i promišljeno odabrane. Njega će ţalostiti potreba za korište-njem bratovih osobina, ali će prepo-znati koliko su korisne za postizanje konačnog cilja.

Stjecanje Esavovog blagoslova

Sada razumijemo zašto je Jichak prednost davao Esavu. Ali zašto je Jakov morao uzeti blagoslov svoga brata?

Jakov je shvatio da je on pravi du-hovni nasljednik, i bio mu je potre-ban blagoslov vlasti i suvereniteta - "narodi će ti sluţiti", "ti ćeš biti kao gospodar nad svojim bratom" Ali bilo je vaţno da njegov otac misli da je ţestoki Ezav onaj kojem daje bla-goslov. Ovi blagoslovi zahtijevaju snagu i vodstvo. Oni su pomogli Jakovu da se koristi Esavovim oso-binama kada je potrebno, iako one nisu bile dijelom njegove unutarnje naravi. Stoga ga je majka odjenula u Esavovu odjeću. Zbog blagoslova stabilne vlasti i čvrste vladavine, Jakovljev vanjski izgled trebao je biti nalik izgledu nemilosrdnog Esava.

Kad je Jakov priopćio svom ocu,

"Ja sam Esav, tvoj prvorođeni;", on

nije stvarno lagao. Jakov je doista

stekao osobine svoga brata. On je

postao Esav, samo na bolji način.

Zasigurno je u prošlosti otac razgo-

varao s njim o potrebi da stekne ove

negativne osobine u svrhu sluţenja

B-gu. Jakov je sada mogao s pono-

som izvijestiti svog oca, "učinio sam

kako si traţio", a nakon toga, Jichak

je mogao izjaviti: "Ja sam jeo od sve-

ga." Sve što sam ţelio okusiti, pro-

našao sam u Jakovu. "Da, on će biti

blagoslovljen."

Prevela Tamar Buchwald

■

Proces b-žanskog odabira

mora imati slobodu

da se razvija prema

B-žjem planu,

bez ljudske intervencije.

Strana 9 Strana 9 Godina 9 Broj 6 stranica 9

Rabbi Berel Wein:

S generacije na generaciju

brakova koji su sada zahvatili velik

dio Ţidovskog društva.

Pritisci suvremenog ţivota, selid-

be i geografska razdvojenost dopri-

nijele su tom slabljenju nastavljanja

iz generaciju u generaciju. U osnovi,

slabljenje osobnog angaţmana pre-

ma obitelji i kontinuiteta generacija

doprinijelo je ovoj situaciji. Obitelj-

ski kontinuitet generacija jednosta-

vno više nije prioritet kao što je ne-

kada bio u mnogih Ţidovskim do-

movima i zajednicama.

Naša pramajka Rebeka prepozna-

la je da njene najstariji sin Esav

predstavlja opasnost za dalje gene-

racijsko prenošenje koje je temelj na

kojem je zasnovan Ţidovski narod.

Naţalost, a tome moţe posvjedočiti

svaki učitelj u školi, opstanak obra-

zovnog napretka ovisi o sistemu

odabira i razvrstavanja. Nije svatko

u mogućnosti, niti bi trebao imati

pravo, da ide na fakultet i postane

neurokirurg.

Isto vrijedi i za duhovni svijet. Ne-

ma svatko pravo da se proglasi ka-

balistom, halahičkim autoritetom ili

svetim čovjekom. Nije svatko saz-

dan tako da provodi po čitave dane

izučavajući Talmud, koliko god di-

vno i neophodno bavljenje njime

bilo. Zbog toga što je otac toliko vo-

lio Josipa, braća su se plašila da će

neslaganje s Josipom, koje se zasni-

valo na odabiru koji je eliminirao

Jišmaela i Esava iz Abrahamove i

Izakove obitelji, eliminirati i njih.

Oni su bili potpuno svjesni

procesa odabira koji izgleda

dominira Ţidovskim prenošenjem s

koljena na koljeno. Moţda je to

jedan od razloga za malen broj

Ţidovske populacije. I zbog toga je

problem prenošenja s generacije na

generaciju osjetljiv, delikatan i vrlo

bolan proces. I on se mijenja od

mjesta do mjesta, od doba do doba,

i od generacije do generacije.

Zbog toga Tora uvijek našu bu-

dućnost opisuje kao nesigurnu –

majke koje ne mogu imati djecu,

Tora nam u ovotjednoj parši ističe

vaţnost kontinuiteta genereacoja.

Sam naziv kojim je parša nazvana –

“toldot” – naraštaji, svjedoči naglas-

ku koji Tora stavlja na tu viziju Ţi-

dovskog ţivota. Moj mudri stari

učitelj Talmuda rekao je razredu:

“Dečki, ako su i vaši djedovi i vaši

unuci ponosni na vas i ono što ste

postigli, onda su vjerojatno i Nebesa

zadovoljna s vama.”

Šezdeset godina kasnije napokon

sam u potpunosti shvatio značaj

njegovih riječi. Midraš nas uči da je

Abraham umro ranije nego što mu

je bilo predodređeno kako ne bi mo-

rao svojim očima gledati kako nje-

gov unuk Esav iznevjerava njegov

načina ţivota i njegov sustav vrijed-

nosti.

Smatram da nema ničega što više

uništava obiteljski ţivot i osobni

spokoj od raskidanja obiteljske tra-

dicije. Ţidovski se ţivot uvijek po-

nosio neprekinutošću generacija. To

je zacementiralo tu vezu malog,

progonjenog naroda Izraela u svim

zemljama u koje su se raspršili. To je

također bilo, i jest, njegovo otapanje

koje je najavilo raspad Ţidovskog

doma i val asimilacije i miješanih

nastavak na stranici 10

Smatram da nema ničega što

više uništava obiteljski život i

osobni spokoj od raskidanja

obiteljske tradicije.

Židovski se život uvijek ponosio

kontinuitetom generacija.

Page 10 Strana 10 Strana 10 Strana 10 stranica 10 D ivrejTora

(nastavak s 9. strane) Rabbi Berel Wein: S generacije na generaciju

■

očevi kojima prijete vanjski neprija-

telji koji ţude za njihovim ţenama i

imovinom, te teškoće pri podizanju

djece u nezdravom okolišu. I to je

razlog zašto “toldot” na neki način

ostaje ključem Ţidovskog opstanka i

uspjeha.

Savršeni roditelji nemaju uvijek

savršenu djecu. Ovotjedna parša

savršen je primjer da je ova tvrdnja

istinita u ţivotu i obitelji. Očito, bilo

je vrlo malo toga što su Jichak i Riv-

ka mogli učiniti da Esava vrate na

njihov ţivotni put i moralni nivo.

On je, vjerojatno, bio nesposoban za

moralno napredovanje od trenutka

rođenja.

Bilo je, i još uvijek ih ima, velikih

rasprava o tome da li je genetski

sklop ili društveno i obiteljsko okru-

ţenje ono što određuje osobnost dje-

teta i njegov model ponašanja. No

kako god mi ocijenili ovo pitanje,

još uvijek nas zbunjuje, i čini se ne-

zamislivim, da su Jichak i Rivka bili

roditelji Esava i odgojili ga u svom

svetom domu.

To je jedan od glavnih primjera iz

Tore o snazi slobode izbora koju po-

sjeduju djeca i sva ljudska bića. Ro-

ditelji, prirodno, kritiziraju sami se-

be zbog lošeg ponašanja svoje djece.

Pa ipak, prema mojem, priznajem,

ograničenom iskustvu, te roditelje

rijetko kada treba kriviti za zloću

koja proizlazi iz slobodne volje nji-

hovog potomstva.

Roditeljima pripisujemo previše

moći u podizanju djece. Naravno,

obitelj i okruţenje su bitni, no odlu-

ke koje dijete donese nadjačat će sve

druge faktore i okolnosti. I tako se

iz doma i obitelji Jichaka i Rivke po-

javljuje Esav.

Poruka Tore u vezi ovoga je izrav-

na i brutalno iskrena – nema garan-

cija niti savršenog uspjeha pri odgo-

ju djece. Mogli bismo reći da iako je

Avraham bio Jišmaelu otac, moţda

je njega oblikovao Hagarin utjecaj.

Ali što moţemo reći za dom Jichaka

u Rivke koji je stvorio Ezava?

Tora pred nas stavlja ţivotna pita-

nja s kojima se svakodnevno susre-

ćemo, a na koja nema odgovora. I

nikada nam ne daje zadovoljavajuće

odgovore. To je narav samog ţivota

– njegove tajne, neizvjesnost i ne-

predvidivost. Ono vaţno pitanje za-

što pravedni pate, a zli očito prospe-

riraju leţi u korijenu borbe za vjero-

vanjem i religijom. I dok čitamo

knjigu o Jobu, G-spod, takorekuć,

odabire da ne odgovori na to pita-

nje.

Tora nam ne daje objašnjenje kako

to Esav moţe proizići iz kuće Jicha-

ka i Rivke. Ona se očito zadovoljava

time da nam jednostavno da do

znanja da se to desilo i kao zaklju-

čak, da nas poduči da će se druge

neobjašnjive stvari dogoditi tijekom

Ţidovske i ljudske povijesti.

Esav je, pod utjecajem genetike ili

okruţenja, bio slobodan čovjek –

kao što smo to svi mi – da izabere

između dobra i zla, mira i nasilja,

suosjećanja i okrutnosti. Te odluke

je morao donijeti sam. Nebesa su,

nekako, također morala uzeti u

obzir slomljena srca Jichaka i Rivke

zvog Esavovog ponašanja. No, to

svakako nije u prvom redu pri do-

nošenju presude u vezi samog

Esava.

U našem današnjem svijetu postoji

tendencija da se nastoji razumjeti i

suosjećati sa zlima, a na štetu do-

brih i pristojnih ţrtava toga zla.

Tora nije pobornik takve iskrivljene

sućuti. Rivka donosi bolnu odluku

da ostavi Esava i spasi Jakova. Time

ona osigurala civilizaciju ljudskog

roda.

Šabat šalom ■

Tajne života,

njegova neizvjesnost i

nepredvidivost

čine narav samog života.

Rabbi Yissocher Frand:

Biti tvrdoglav na pozitivan način

Strana 11 stranica 11 Godina 9 Broj 6

Jichaka, dao mu je jednu odredbu:

"Nemoj uzeti ţenu za mog sina od kće-

ri Kanaanskih među kojima prebivam.

Nego, pođi u moju zemlju i moj rod i

tamo nađi ţenu za mog sina Jichaka." .

(Berešit 24,3-4). Ako bolje razmisli-

mo, odakle bi Avrahamu bilo draţe

imati snahu – iz Kanaana ili iz Ur

Kasdima?

Avraham je u Ur Kasdimu prokla-

mirao jednog B-ga i bio je potpuno

nesinkroniziran sa društvom svog

rodnog mjesta! Nitko ga tamo nije

prihvaćao. Pokušali su ga čak i ubi-

ti! Došao je u zemlju Kanaan. Osno-

vao je "Kiruv organizaciju" (kako bi

privukao ljude ideji monoteizma) u

Kanaanu i bio je u tome vrlo uspje-

šan. Temeljeno na osobnom iskus-

tvu, on bi svakako odlučio da je

Kanaan mnogo bolje mjesto za pro-

naći mehutan i snahu. Zašto je onda

inzistirao da, baš suprotno tome,

Eliezer mora otići nazad u Ur Kas-

dim i da NE SMIJE uzeti ţenu za

Jichaka od kanaanskih djevojaka?

Poznati ''Drošos HaRan'' uči nas

da čovjekova ţivotna filozofija nije

nasljedna. Ne prelazi s oca na sina.

Ono što prelazi sa generacije na ge-

neraciju, da tako kaţemo – genetski,

jesu crte osobnosti (tehunos haNefeš).

Avraham Avinu je, iz nekog razlo-

ga, ţelio da njegovo potomstvo ima

crte osobnosti njegove obitelji. Nje-

gova obitelj – koja je još uvijek ţiv-

jela u Ur Kasdimu – imala je po nje-

govom mišljenju 'midos' koje će u

budućnosti izgraditi naciju koju je

ţelio osnovati. On je osjećao da u

Kanaanu nema ljudi koji posjeduju

karakterne osobine koje su potrebne

za izgradnju Klal Jisraela.

Razlika između karakternih osobi-

na Avrahamove obitelji iz Ur Kasdi-

ma i populacije Kanaana moţe se

razumjeti u svjetlu događaja iz ţi-

vota Kotzker Rebbea, Rav Menahe-

ma Mendela iz Kotzka:

Kada je Kotzker Rebe traţio loka-

ciju na kojoj će postaviti centar ha-

sidizma, on je krenuo iz grada zva-

nog Tomišav te je, zajedno sa neko-

liko svojih sljedbenika, počeo traţiti

mjesto na kojem će izgraditi svoj ha-

sidski centar. Došao je u jedan grad

i tamo su ga primili sa velikim po-

štovanjem i čašću. Rebe je odbacio

taj grad kao neprikladan. Otišao je u

drugi grad gdje je ponovo kraljevski

primljen. Pred njega su postavili cr-

veni tepih. I ponovo, on je odbacio

taj grad. Konačno, došli su u novi

grad zvan Kotzk. Ljudi u Kotzku su

rekli: ''Ne ţelimo ovog čovjeka. Ne

ţelimo njegov hasidizam. Moramo

ga izbaciti iz grada, on će nam doni-

jeti samo probleme.'' Kotzker Rebe

je rekao svojim sljedbenicima: ''Ovo

je mjesto za nas!''

Zašto? Kotzker Rebe ţelio je PRA-

VI hasidizam – ljude koji su preda-

ni. Nije mogao tolerirati ljude koji

idu tamo kamo ih struja nosi. Drugi

gradovi iskazivali su previše dobro-

došlice. Oni bi danas prihvatili je-

dnu vrstu hasida, sutra drugu, pre-

Pasuk u ovotjednoj parši kaţe:

"Djeca su se sudarala u njoj pa je ona

rekla 'Ako je tako, zašto ja ţivim/je-

sam?' (Im ken, lama ze anohi?)" (Be-

rešit 25,22).

Rivka, koja je napokon začela, nije

shvaćala da nosi blizance pa je bila

zbunjena meteţom koji se zbivao u

njenoj utrobi. Otišla je potraţiti b-

ţansku pomoć. Ipak, mnogi komen-

tari zbunjuje njezina izjava ''Im ken,

lama ze anohi?'' (Ako je tako, zašto ja

ţivim/jesam?)

Svaka ţena moţe posvjedočiti da

je tijekom trudnoće normalno osje-

ćati pokret unutar utrobe koji pone-

kad moţe biti poprilično neugodan.

To je očekivano tijekom trudnoće.

Što je navelo Rivku da misli da se

nešto nenormalno događa u njoj do

te mjere da je otišla traţiti B-ţju po-

moć i pitala se ''Ako je tako, zašto ja

ţivim/jesam''?

Ibn Ezra objašnjava da je Rivka

svoje iskustvo trudnoće uspoređi-

vala s iskustvima drugih ţena i do-

šla je do zaključka da ono što je ona

prolazila zaista nije bilo normalno.

To ju je navelo da pita: ''Zašto je ova

trudnoća drugačija od svih drugih?''

Ramban odbacuje to tumačenje.

Prema Rambanu, Rivka se pitala

zašto ţivjeti ako mora prolaziti kroz

takvu fizičku bol u svojoj trudnoći.

Bila je toliko uzrujana onim što je

osjećala da je rekla, ''Ako je tako, ra-

dije bih umrla!''

Treće – vrlo zanimljivo i jedinstve-

no tumačenje – jest ono koje daje

Rav Avrohom Vinefield, z"l:

Kada je Avraham Avinu dao Elie-

zeru misiju da pronađe suprugu za nastavak na stranici 12

Klal Jisrael izgrađen je od

ljudi koji žive život po svojim

čvrstim uvjerenjima.

Mi moramo postati ljudi koji

svoja vjerovanja ne mijenjaju

iz dana u dan.

(nastavak sa 11. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Biti tvrdoglav na pozitivan način

DivrejTora DivrejTora stranica 12

■

kosutra misnagdusa. Nisu bili kriti-

čni i dovoljno zahtijevali u potrazi

za istinskom duhovnošću! Ljudi ko-

je se ne moţe lako uvjeriti mogu

postati predani samo onome za što

su uvjereni da je istina. Jednom ka-

da donesu odluku – to je to! ''To je

vrsta ljudi koju ţelim za svoj hasi-

dizam'', rekao je Kotzker Rebe.

U zemlji Kanaan, ljudi su bili di-

vni. Bili su to ljudi na koje se lako

moglo utjecati pa je tako Avraham

pridobio veliko mnoštvo za svoju

novu religiju. Ipak, oni nisu imali

duboko i predano vjerovanje.

Tosfos u Sota objašnjava na koji

način je Avraham Avinu privlačio

ljude religiji. Avraham je imao pre-

noćište i restoran. Davao je ljudima

besplatnu hranu i uvjeravao ih da

''učine braha'' – da zahvale Hašemu

za hranu koju im je providio. To je

dovoljno jednostavno. Daj mi još je-

dnu krafnu i bit ću sretan da se pri-

druţim tvojoj religiji!

U Ur Kasdimu, Avraham se suo-

čavao sa tvrdoglavim ateistima. Ni-

je bilo šanse da oni svoje principe

prodaju za komad torte i piće. Oni

su svjedočili tome da je Avraham

'isplivao' iz uţarene peći i to na njih

nije ostavilo dojam. To su bili ljudi

koje je teško uvjeriti, ali kada su ne-

čemu povjerovali, povjerovali su

svim srcem i svom dušom.

Avraham je traţio posebne karak-

terne osobine kako bi izgradio Klal

Jisrael. Hazal kaţu da postoje odre-

đene crte karaktera koje definiraju

ţidovski narod. Zapravo, spominju

se četiri specifične crte osobnosti.

Jedna od njih je atribut 'kšei oref' –

tvrdoglav, teţak narod. Bez te uro-

đene tvrdoglavosti koju smo naslije-

dili, vjerojatno nas već odavno ne bi

bilo. Ljudi ne mogu pretrpjeti sve

ono što je pretrpio Klal Jisrael i ostati

ljudi bez da su nevjerojatno tvrdo-

glavi. 'Am kešei oref', kao i svaki

drugi atribut, ima svoje prednosti i

nedostatke, pluseve i minuse. Ali to

je ono što nas je sačuvalo.

Kada je Avraham Avinu rekao,

''Moram izgraditi Klal Jisrael i tre-

bam pravu pomoćnicu za svog sina

Jichaka kako bi izgradili Klal Jisra-

el'', on je Eliezera poslao nazad u Ur

Kasdim. Inzistirao je na tome da

Eliezer ode nazad tvrdoglavim, 'te-

škim' ljudima koji su mu ranije u ţi-

votu zadali toliko muke i boli zato

što je znao da će potomci takvih lju-

di, kad se jednom nečem posvete,

tome biti posvećeni do smrti. Filo-

zofija ljudi Kanaana bila je 'danas

tu, sutra tamo', prijalo im je ono što

je jednostavnije.

S time u vidu, moţemo razumjeti

što je brinulo Rivku. Hazal kaţu da

se dijete u njoj borilo da izađe kada

je prolazila kraj beit medraša. No, ka-

da je prolazila kraj hrama idola, di-

jete se ponovo borilo da izađe. Ona

se pitala, ''Što je s ovim djetetom?

Ono je neodlučno, kolebljivo!'' Da-

nas avoda zara, sutra beit medraš. Ta-

kvo dijete se ne uklapa u model bu-

duće ţidovske nacije. Mi moramo

biti potpuno posvećeni jednoj svrsi!

Rivka se zato upitala, ''Ako je tako,

zašto ja jesam – zašto je mene Elie-

zer trebao izabrati za Jichaka?'' Raz-

log zbog kojeg sam odabrana, osje-

ćala je Rivka, je snaga predanja moje

obitelji. Ako će Jichak dobiti neodlu-

čno i kolebljivo dijete za izgradnju

njegove nacije, to je mogao dobiti i

sa nekom od kanaanskih kćeri.

Kako bi razriješila tu dilemu, ona

je otišla u B-ţju kuću i rečeno joj je

da ne nosi kolebljivo i neodlučno

dijete. Ona je nosila dvoje djece od

kojih je svako bilo potpuno posve-

ćeno svojim vjerovanjima i vrijed-

nostima. Onaj koji se borio da izađe

kada je prolazila kraj beit medraša,

taj će poticaj imati i sutra! Te su ju

novosti utješile. Misli o tome da

nosi dijete koje će danas ići jednim,

a sutra drugim putem uplašile su je

do te mjere da se pitala ''Ako je

tako, zašto ja?''

To je lekcija koju svi moramo na-

učiti. Ne bismo se trebali kolebati

radi vlastitog komfora. Trebali bi-

smo biti ljudi principa. Svakako,

moramo razviti prave principe. Čo-

vjek moţe biti principijelan, ali biti

potpuno u krivu u svojim vjerova-

njima. No, ako imamo Toru koja

nam kaţe što je pravo, a što je krivo,

tada bismo se trebali rukovoditi tim

ispravnim principima, a ne ići lini-

jom manjeg otpora.

Klal Jisrael izgrađen je od ljudi koji

ţive ţivot po svojim čvrstim uvjere-

njima. Mi moramo postati ljudi koji

svoja vjerovanja ne mijenjaju iz da-

na u dan, iz tjedna u tjedan, iz godi-

ne u godinu. Moramo biti posvećeni

nečemu i zauzeti se za to te iskoris-

titi svoj nacionalni atribut 'kšei oref'

ne za loše, već za dobro.

Prevela Anja Grabar

■

Godina 9 Broj 6 stranica 13

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Blizanci I blagoslov Analogni glagolski korijen תאם

pronašao je svoj put do brojnih

glagola:

biti duplikat, biti – תאם

istovjetan, nalikovati, podudarati se

uskladiti, koordinirati, pa – תיאם

je tium תיאום koordinacija

,pristajati, biti podoban – התאים

slagati se. Prema nekima, biblijska

upotreba (Šir HaŠirim 4,2, 6,6) znači

"roditi blizance". Jastrow piše da je

u talmudskom hebrejskom "biti po-

put blizanaca, pripojen, susjedan."

Klein nadodaje da u je srednjevjeko-

vnom hebrejskom ovaj oblik glagola

uzročni, i znači, "on se slaže, podu-

dara, suglasan je, podešen". U su-

vremenom hebrejskom on je preu-

zeo pasivni oblik, i počeo značiti

"prilagođen, prikladan, podešen".

Izraz matim li יל מתאים znači "odgo-

vara m9" ili bolje, "za mene ovo fun-

kcionira".

Jedna je riječ povezana s hebrej-

skom riječju teom: ime Thomas ili

Toma. Online Etymology Diction-

ary kazuje kako je riječ došla od

srodne sirijske riječi תאמא:

od gr. Thomas, aramejskog podi-

jetla i značenja "blizanac" (Ivanovo

evanđelje spominje Tomu kao ho

legomenos didymos "zvani blizanac;"

usp. sirijski toma "blizanac," arapski

tau'am "blizanac"). Prije osvajanja,

nađeno je jedino kao ime jednog

svećenika. Nakon 1066. godine, po-

staje jedno od najčešćih imena.

Horowitz (str 284) dodaje ovo:

Tom kao i Jack se koristi kao oz-

naka muškog roda. (Tako u engle-

skom postoji "tom Turkey" za pura-

na ili "tom cat" za mačka, kao mu-

ška i opasnija vrsta navedenih živo-

tinja. Isto tako "tomboy" je naziv za

djevojčicu koja se ponaša kao dje-

čak.)

Zanimljivo je da je u Izraelu za

dječake prilično popularno ime Tom

-Pretpo .("izgovara se "tome) תום

stavljam da ga Izraelci vole jer ima

samo jedan slog (što je vrlo uobi-

čajeno u izraelskim sekularnim ime-

nima) ali i stoga što zvuči više eng-

leski. Pitam se koliko od njih zna da

je i ta riječ hebrejskog porijekla...

teomim

Danas ćemo se pozabaviti blizan-

cima. Hebrejska riječ za blizance,

teomim תאומים – pojavljuje se četiri

puta u Tanahu; dva puta u Berešit

(25,24, 38,27) i dva puta u Šir HaŠi-

rim (4,5, 7,4). Jednina - תאום teom –

se nikada ne pojavljuje. Prema Ben-

Yehudi, niti u talmudskom hebrej-

skom se nikada ne pojavljuje u jed-

nini– no ti mi je mnogo teže potvr-

diti, jer nemam kompletnu konkor-

danciju talmudskog hebrejskog kao

što je imama za biblijski hebrejski.

Jastrow spominje jedninu u žen-

skom rodu - teuma תאומה – ali ne i

jedninu u muškom rodu teom. Ben-

Yehuda također primjećuje da iz bi-

blijske upotrebe nije sasvim jasno

da li je riječ samo označavala dvoje

djece rođene u isto vrijeme, ili bi se

koristila i za trojke ili četvorke.

nastavak na stranici 14

■

Strana 14 D ivrejTora stranica 14 D ivrejTora

(nastavak s 13. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik: Blizanci I blagoslov

kao davanje nečega primatelju, no

braha od čovjeka prema B-gu se

smatra "zahvalom" (JPS na Devarim

8,10) ili "hvalom" (Hizkuni na Bere-

šit 24,27, Abarbanel na Berešit 27).

Međutim, velik broj izvora ne

zauzima ovakav pristup, već kaže

da kada čovjek blagosilje B-ga ima

nešto što se "daje". (Vidi primjerice,

Sefer HaIkkarim 26, Rabbeinu Ba-

chye's uvod u Zot HaBracha, Teshu-

vot Rashba 23, HaEmek Dvar Sh-

mot 18,10, Harchev Dvar Bereshit

24,27). Možda najbolji opis daje Rav

Hirsch na Berešit 9,58, gdje rasprav-

lja od riječi baruh:

Razumijevanje ovog pojma je zbu-

njujuće jer ljudi su nastojali koristiti

ovu riječ "blagosloviti" kada se od-

nosi od čovjeka prema B-gu, sa is-

tim značenjem kao kada se koristi

od B-ga prema čovjeku. Uzima ga se

pridjevski poput רחום, חנון tako da,

poput njih, označava altivni izvor,

nositelja blagoslova, kao nositelja

sažaljenja i milosti, no to nas neće

daleko odvesti. Nas se nepre-stano

poziva na השם את לברך ... Ako je

čovjek aktivan pri blagoslivljanju

B-ga onda B-g mora biti blagoslov-

ljen u pasivnom smislu. On mora

primiti blagoslov od čovjeka, i ne

može tome izbjeći. A zašto bi netko

morao pokušati to izbjeći? U tre-

nutku kada B-g izvrši Svoju Volju

na zemlji koja ovisi o slobodnoj volji

čovjeka, On im kaţe , ברכני

blagoslovite me...Čitava nas Tora ne

uči ni-šta drugo nego kako možemo

i da to trebamo את השם מברך

učiniti. Uzmemo li da to znači slavu

ili zahvalnost B-gu, čovjek time gubi

ispravnu zamisao o ברך את השם ...

Još dvije riječi koje neki učenjaci

povezuju s korijenom ברך su bereh

,jezerce - בריכה koljeno, i breiha - ברך

bazen. Steinberg kaže da je braha

povezana s bereh, jer je savijanje

koljena dio molitve. Stahl povezuje

breiha sa bereh pišući da se životnje

spuštaju na koljena kako bi pile iz

jezera, kao i ljudi kada peru rublje.

braha

Ima jedna riječ koja me godinama

intrigira zbog toga što ima jedno

značenje kada je upravljena od B-ga

ka čovjeku, a sasvim drugačije kada

je upravljena od čovjeka ka B-gu. To

je ברך – korijen riječi ברכה braha -

blagoslov. U ovotjednoj paraši, nala-

zimo kako B.g blagoslije čovjeka

(Berešit 24,1, 25,11), čovjek blagoslije

B-ga (24,48), i čovjek blagoslije čo-

vjeka (24,60). B-ga se također opisu-

je kao ברוך baruh (24,27).

Neki opisuju braha od B-ga prema

čovjeku, ili čovjeka prema čovjeku

■

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

ZZZOHAROHAROHAR: M: M: MJESECJESECJESEC KKKISLEVISLEVISLEV

Strana 15 stranica 15 Godina 9 Broj 6

Slovo gimel - ג

Slovo gimel predstavlja snagu koja

vlada planetom Jupiterom. Gimel

simbolizira obilje, blagostanje svake

vrste i uspjeh. On predstavlja moć i

snagu Strijelca, jer je to slovo izobi-

lja. O toj osobini učimo iz strukture

slova: gimel se sastoji od slova vav ו )

) i slova jod י) ) koje je svojim do-njim

dijelom povezano s njime. Slo-vo

vav simbolizira duhovni kanal koji

nas povezuje s višim svjetovima iz

kojih tada obilje utječe u naš svi-jet.

Slovo jod predstavlja ovo obilje koja

se dijeli s onima kojima je po-

trebno.

Vaţno je napomenuti da je ime

hebrejskog znaka zodijaka u kislevu

kešet (duga), a ne kašat (strijelac), u

znak sjećanja na dugu koja se poja-

vila nakon Velikog potopa koji se

dogodio mjesec prije – u mjesecu

hešvanu. Pitanje je zašto se duga

pojavljuje baš u kislevu?

Kao što znamo, godina je podije-

ljena na četiri godišnja doba, a sva-

ko godišnje doba predstavlja po je-

dan element. Jesen, kombinacija

tišreja (vage), hešvana (škorpion) i

kisleva (strijelca), pripada elementu

zraka. Element zraka predstavlja

stanje ravnoteţe, razmišljanja i lo-

gike: kabalističkim jezikom, "središ-

nju" kolonu. Strijelci vole puno mi-

sliti, filozofirati i izlagati se novim

idejama. Strijelac je poznat kao va-

treni znak, međutim, element zraka

(element jeseni) snaţno utječe na

njega. Kako je Strijelac treći jesenji

mjesec, i treće godišnje doba, moć

središnje kolone (primanje u svrhu

davanja) je vrlo snaţna. Zohar nas

također uči da duga simbolizira

moć središnje kolone, kolone ravno-

teţe. Raznolikost duginih boja sim-

bolizira prisutnost svih triju snaga –

desne kolone, lijeve kolone i sredi-

šnje kolone. Duga se pojavljuje, ka-

ko kaţe Zohar, kada ljudska bića

uništavaju svoj okoliš. Njezino poja-

vljivanje simbolizira savez, obeća-

nje, između B-ga i čovječanstva, i

B-ţje ubrizgavanje energije ravno-

teţe u svemir kojim omogućuje nje-

govo postojanje.

Također, brojčana vrijednost slova

gimel je tri - za tri kolone - desna,

lijeva i središnja - i uči nas o duhov-

noj snazi ravnoteţe koju Strijelac

Kislev - Strijelac (Kešet)

Za mjesec kislev svi znaju i vole

ga, uglavnom, zbog praznika Hanu-

ke koji simbolizira bit mjeseca i na-

šu sposobnost da činimo čuda, da

dovedemo svjetlo na "tamna" mjesta

i da iskoračimo iz potpune tame u

snaţno svjetlo. Koje su to sile koje

kontroliraju ovaj mjesec i koje nam

omogućuje da svjetlom zamijenimo

tamu?

Snage koje utječu na kislev -

znak Strijelca

Kao što je navedeno u prethodnim

člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvara-

nja) – koja se pripisuje praocu Abra-

hamu - kaţe nam da su 22 slova

hebrejskog alefbeta elementi od kojih

je sačinjen svemir. Ta slova pred-

stavljaju duhovne frekvencije koje

su stvorile naš svemir. Sefer Jecira

nas uči da su te 22 frekvencije, koje

su predstavljene u 22 hebrejska

slova, alati koji su upotrijebljeni za

prenošenje duhovnog obilja.

Prema kabali i Sefer Jecira svakim

mjesecom vladaju dva hebrejska

slova. Jedno slovo upravlja plane-

tom koja vlada znakom. Drugo

slovo upravlja astrološkim znakom

mjeseca. Planet kisleva je Jupiter i

njime upravlja slovo .(gimel) ג

Njegov je astrološki znak strijelac,

kojim upravlja slovo .(sameh) ס

Pa koje je značenje ovih slova?

nastavak na stranici 16

Page 16 Strana 16 Strana 16 Strana 16 stranica 16 D ivrejTora

(nastavak s 15. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Zohar: Mjesec Kislev

■

ima, zahvaljujući svojem unutar-

njim uvjerenju da će sve izaći na

dobro. Zato su Strijelci poznati kao

dobri ljudi koji vjeruju u dobro. To

su ljudi mira, pravde i poniznosti.

Oni su također vrlo kreativni, akti-

vni, vrlo ţivi i zauvijek mladi. Sve

to zahvaljujući kombinaciji eleme-

nata zraka i vatre.

Slovo sameh - ס

Kao što je već spomenuto, Strijelac

je također pod kontrolom slova sa-

meh koje dolazi nakon slova nun ( נ )

koje simbolizira propast. Sameh ima

ulogu da bude podrška, pomoćnik

onome koji pada da ( –( נופלים סומך

zagrli i razveseli svakoga tko je pao.

Kao ljudska bića mi ponekad pogri-

ješimo, povrijedimo druge ili povri-

jedimo sami sebe. Kako bismo se

nosili s takvim događajima, i kako

bismo razumjeli da iako smo pali,

stvari nisu toliko loše; sile unutar

slova sameh su tu da nam pomogne

oporaviti se. Međutim, problem je u

tome što utjeha koju ovo slovo pru-

ţa moţe stvoriti ovisnost. Ako smo

pali na mjesto koje nije toliko loše,

zašto bismo pokušavali izaći iz nje-

ga? To je također jedna od osobina

Strijelca. Iako ih prati sreća, oni se

mogu naći zarobljenima u situaci-

jama iz kojih ne znaju izići. Oni ne

znaju kako da kaţu da situacija nije

za njih dobra i kako da postave po-

trebne granice. Strijelcima njihova

dobrota oteţava da zapodjenu bor-

bu čak i onda kada je to nuţno po-

trebno.

Kombinacija zraka i vatre u Strijel-

cu čini da oni stalno traţe izazove i

da su stalno u pokretu. Oni vole biti

vrlo kreativni i ne toleriraju rutinu.

Njihova sklonost da se oslanjaju na

to da ih prati sreća onima oko izgle-

da kao neodgovornost. Kako su oni

općenito vrlo dobri i moralni ljudi,

kad učine nešto neumjesno u njima

se javlja snaţan osjećaj krivice, što

moţe dovesti do bolesti crijeva i je-

tre.

Dolaskom mjeseca kisleva mi svi

postajemo Strijelci i sve nam izgleda

odlično. Međutim, moramo biti op-

rezni i paziti da nas taj osjećaj ne

uljuljka u san (jer tek onda kad stva-

ri NE IDU kako treba mi pokušava-

mo raditi na tome da ih promijeni-

mo). Nije slučajno da se Hanuka

slavi u mjesecu kislevu. U vrijeme

Drugog hrama vladalo je razdoblje

blagostanja, iako su Grci počeli za-

uzimati naše posjede. Svaki put re-

kli bismo sami sebi da stvari nisu

toliko loše i da je sve u redu, sve

dok nismo shvatili da više ne moţe-

mo opstati i da se moramo boriti. To

je čudo Hanuke. Čudo se na hebrej-

skom kaţe nes, ali se također moţe

pročitati i kao nas (bjeţati, pobjeći)

što je pravo značenje čuda - naša

sposobnost da izbjegnemo svojoj

prirodi i kaţemo "bilo je dosta". To

je sila da donesemo odluku za dje-

lovanje, inače se svo dobro što ga

imamo neće moći zadrţati. Zato je

kislev za nas sjajna prilika da počne-

mo vjerovati u dobro i da će sve biti

u redu. Mi se ovdje nalazimo zato

da bismo se iznova stvarali, izgra-

dili i napravili čuda!

Prevela: Tamar Buchwald

■

Strana 17 Strana 17 Page 17 Strana 17 Strana 17 Godina 9 Broj 6 Strana 17 Godina 9 Broj 6 stranica 17

Halahička satnica (za grad Zagreb)

Datum Alot Hašahar

Najranije Talit

Nec Hahama

Najkasni-je Š’ma

Zman Tefila

Minha Ketana

Plag Haminha

Šekia Cet Ha-kohavim

Minha Gedola

Hacot

utorak 17. 11. 2015.

5:25 6:00 6:58 9:19 10:06 14:26 15:24 16:23 17:05 12:04 11:41

“Nitko nikada

od vas nije

tražio da

otkrijete sve

tajne svemira,

niti da

razumijete

svaku stvar

koju učite.

Naš je zadatak

samo da poh-

vatamo one

istine koje su

potrebne sva-

kome od nas

pojedinačno da

bismo izvršili

svoje zadaće,

dok smo

ovdje.“

■

Haftara za Toledot Haftara završava sna-

ţnim pozivom kohanim

da se vrate izvornom

savezu koji je B-g učinio

s njihovim praocem, Aa-

ronom, Velikim sveće-

nikom. "Nauka prava bila

je u njegovim ustima i ne-

pravde se nije našlo na nje-

govim usnama. S mirom i

pravičnošću on je hodio sa-

mnom, i povratio je mnoge

od njihovih nepravdi."

(Malahi 1,1-2,7 )

Ovotjedna haftara ot-

počinje prisjećanjem na

veliku ljubav koju B-g

gaji prema djeci Jaakov-

ljevoj, te odmazdom ko-

ju će učiniti nad djecom

Esava zato što su progo-

nila svoju braću. Ovo

prati temu naše paraše,

čiji su glavni protagoni-

sti Jaakov i Esav.

Prorok Malahi potom

kori kohanim (svećenike)

koji na B-ţjem ţrtveniku

prinose iznurene ţivoti-

nje i one s manama: "Ka-

da biste ih prinosili svom

vladaru, da li biste mu ti-

me ugodili i stekli naklo-

nost?... O da ima barem

jedan od vas koji bi zatvo-

rio vrata (Hrama) pa da ne

palite vatre na mojem ţr-

tveniku uzaludno! " ■

Page 18 Strana 18 Strana 18 Strana 18 Strana 18 D ivrejTora stranica 18 D ivrejTora

TUŽNA VIJEST

Iznenada nas je napustio Zoran Mandlbaum

■

obrazovanja. Politiku je

napustio 1992. godine i postao

uspješan autor i dramski pisac,

navodi AP.

Lider Laburističke partije Issak

Hercog označio ga je članom

osnivačke generacije Izraela

koja je "izgradila naš nacionalni

dom sopstvenim rukama",

kako je rekao.

Lider centrističke partije "Ima

budućnosti" Yair Lapid ga je

nazvao

umjerenim,

poštovanim

glasom koji

"tako nedostaje

ovih dana".

Navon je rođen

u Jerusalimu u

sefardskoj

porodici, koja

vodi porijeklo od španskih

Jevreja protjeranih u vreme

inkvizicije 1492. godine,

prenosi Tanjug.

1921.- 2015.

Preminuo peti predsjednik Izraela Yitzhak Navon Klix.ba, 7.11.2015.

Yitzhak Navon, peti

predsjednik Izraela,

preminuo je danas u 94.

godini, saopćila je

njegova porodica.

Navon je bio savjetnik

"oca izraelske nacije" Davida

Ben-Guriona.

Bio je predsjednik od 1978.

do 1983. godine i također je

dugo bio ministar

■

Iz tiska

godine u Mostaru, na

Jevrejskom groblju.

Saučešće porodici

možete izraziti na Bije-

lom brijegu u Mostaru

(iznad partizanskog gro-

blja ) od 13,15-14,00

sati. Ispraćaj posmrtnih

ostataka našeg Zorana

će krenuti s Bijelog bri-

jega prema Jevrejskom

groblju u 14,00 sati, a

sahrana će biti istog da-

na oko 14,15 minuta.

Boris Kozemjakin, Sarajevo

Bolno je saznanje da

nas je u 68. godini za-

uvijek napustio raniji

predsjednik Jevrejske

opstine u Mostaru, član

Jevrejske zajednice

BiH, humanista i prija-

telj kojeg smo svi vo-

ljeli i cijenili, naš

ZORAN MANDLBAUM

Sjećanje na djetinj-

stvo, mladost i dane

koje smo zajedno dije-

lili ostat ce vječno u

srcima svih nas, čla-

nova Jevrejske opštine

u Sarajevu.

Dragi prijatelji, po-

vodom iznenadne smrti

naseg dragog Zorana

Mandlbauma, obavje-

štavam vas da će sa-

hrana biti obavljena u

četvrtak 12.11.2015.

■