Dan hrvatskog - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/114.pdf · park Mlaka prostire se na 37.000 m ZAŠTITA ŠUME MANIFESTACIJE Floraart u novom ruhu POVIJESNA BAŠTINA ZDRAVI ŽIVOT

Časopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480

broj

114Godina X.,

zagreb,lipanj 2006.

Dan hrvatskog šumarstva 2

FAO pomaže u jačanju protupožarne preventive 9

Pitka voda, očuvane šume, čisto more... 18

Baranja 11

Riječki parkovi 20

Mjesečnik »Hrvatske šume«Izdavač: »Hrvatske šume«d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:Darko Beuk

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Irena Devčić-Buzov,Antun Z. Lončarić, MiroslavMrkobrad, Vesna Plešei Ivica Tomić

Uređivački odbor:predsjednik Branko Meštrić,Ivan Hodić, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, ČedomirKrižmanić, Željka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101e-mail:[email protected]@hrsume.hr

Uredništvo se ne mora uvijekslagati s mišljenjem autorateksta.

Dizajn i priprema:Stjepan Pepelnik

Tisak: Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;trećina stranice (1/3) 1.200 kn;četvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5.400 kn; 1/2 stranice 2.700 kn;1/3 stranice 1.800 kn; zadnjastranica 7.200 kn (tu stranicunije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDVkoji plaća oglašivač.

Naslovna stranica:– Marinko Bošnjak

DAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA

Šumari će svečano obilježiti 160 godina HŠD-a i 130 godina Šumarskog lista

UPRAVA ŠUMA BUZET

Dobro opremljeni i stručno ekipirani

BIOENERGIJA

ŠUMSKI POŽARI

FAO pomaže u jačanju protupožarne preventive

MINE

Zbog sumnje u miniranost nedostupno

LICITACIJE

Licitacijom do većih cijena trupaca

PARKOVI

Najstariji riječki park Mlaka prostire se na 37.000 m2

ZAŠTITA ŠUME

MANIFESTACIJE

Floraart u novom ruhu

POVIJESNA BAŠTINA

ZDRAVI ŽIVOT

Kako prestati pušiti

3.

6.

11.16.

17.

18.

Hrastovi

25.Aviotretiranje u spačvanskim šumama obavljeno na više od 11.000 ha

Stalne poplave te dio

34.

POVIJEST PILANARSTVA

Radilo se i po šesnaest sati dnevno

32.

U planu izgradnja više kotlovnica na biomasu

BARANJAKI ARKOVI

22.

26.

u ovom broju

LJUDI I PLANINE

Na najvišem vrhu Krete38.

SPORT

Ogulinci najuspješniji

hrvatskog πumarskog druπtva

HRVATSKO©UMARSKODRU©TVOTrg MaæuraniÊa 1110000 ZagrebHrvatska / Croatiatel: ++ 385 (0)1 4804 220

πumarskog lista

2.EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŠUMA

Zbog napada potkornjaka suše se smrekove kulture

5.

9.Na vratima naroda, na granici svjetova – Baranja

blizu 6000 ha šuma

Kvalitetna pitka voda, očuvane šume, čisto more

DAN ZAŠTITE OKOLIŠA

20.MALA ENCIKLOPEDIJA ŠUMARSTVA

nedostupnog terena otežavaju poslovanje

ŠUMSKE RAZGLEDNICE

29.

obilježje kralju Petru Svačiću

Postavljeno spomen-

35.

39.Broj 114 • lipanj 2006. HRVATSKE ŠUME �

Europska asocijacija državnih šumarskih poduzeća je intere-sno udruženje čiji je osnovni cilj zastupanje interesa držav-

nog šumarstva u europskim institu-cijama. Slična udruženja već postoje za privatne šumovlasnike, drvnu i papirnu industriju. Osnovni razlog za pokretanje ovakve udruge leži u činjenici da je uočena nedovoljna zastupljenost komponente držav-nog šumarstva u EU institucijama, tako da je puno veća pažnja posve-ćena privatnom šumarskom sektoru. Osnovne zamjerke politici EU prema državnom šumarstvu su bile da ne usmjerava sredstva iz svojih progra-ma u ovaj sektor. Najočitiji primjer je program SAPARD koji potiče razvoj ruralnih krajeva i to prije svega razvo-jem privatnog poduzetništva. Iako je šumarstvo u pravilu izuzetno važno za ruralne krajeve, sredstva iz ovoga programa su rijetko usmjeravana u državna šumarstva i to samo onda kada su bila namijenjena za razvoj so-cijalnih funkcija šume. Drugi primjer je program Natura 2000 kada držav-ne šumarske organizacije nisu imale pravo na kompenzacije za umanjene prihode na površinama koje su obu-hvaćene ovom mrežom.

Nadalje, na razini EU još uvi-jek ne postoji dogovorena šumarska politika (Strategija šumarstva postoji još od 1998.), a šumarstvo nije od-već pokriveno EU zakonodavstvom. Upravo je u pripremi Šumarski akcij-ski plan koji bi trebao biti prihvaćen ujesen ove godine.

Ovo bi udruženje trebalo lobistički djelovati u EU odborima i osigurati da EU politika ima dovoljne informacije o državnom šumarstvu te da utječe na proces donošenja nove regulative vezane za šumarstvo i srodne djelat-nosti.

Piše: Ratko MatoševićFoto: Arhiva

Osnovana Europska asocijacija državnih šumarskih poduzeća

dan hrvatskog šumarstva

� Broj 114 • lipanj 2006. HRVATSKE ŠUME

DRŽAVNO ŠUMARSTVO U EU

U okviru redovne 110. skupštine šumarski će stručnjaci saslušati izvje-štaj o radu te nakon što

je istekao mandat dosadašnjem predsjedniku HŠD-a akademi-ku Slavku Matiću, birati novoga predsjednika, novi Upravni odbor od 25 članova (predsjednici 19 ogranaka su u njemu po funkciji, ostalo su predstavnici drugih šu-marskih institucija), te Nadzorni odbor od tri člana.

Skupština Društva održat će se u velikoj sali Ministarstva poljopri-vrede, šumarstva i vodnoga gos-podarstva 20. lipnja s početkom u 12.00 sati.

Nakon prigodnih pozdrava sudionika, gostiju i uzvanika, na Svečanoj će akademiji šumarski stručnjaci podsjetiti na povije-sno i društveno značenje osnut-ka i rada Hrvatskoga šumarskog društva prije 160 godina, te na 130-godišnjicu izlaska znanstve-no stručnog i staleškog glasila Šumarski list, koji je u tome raz-

ZNAČAJNE OBLJETNICE HRVATSKOGA ŠUMARSTVA

Šumari će svečano obilježiti 160 godina HŠD-a i 130 godina

Šumarskog listaS obzirom na to da ove godine nema natjecanja šumskih radnika (održavaju se svake druge godine), Dan hrvatskoga šumarstva, 20. lipnja, obilježit će dva događaja – 110. skupština Hrvatskoga šumarskoga društva, koja će ujedno biti i izborna, te Svečana akademija posvećena 160. obljetnici osnutka i rada Hrvatskoga šumarskoga društva te 130-godišnjici kontinuiranog izlaženja stručnog glasila Šumarski list

hrvatskog πumarskog druπtva

HRVATSKO©UMARSKODRU©TVOTrg MaæuraniÊa 1110000 ZagrebHrvatska / Croatiatel: ++ 385 (0)1 4804 220

πumarskog lista

doblju pratio i na svoj način kroz brojne znanstvene članke i studije kreirao i poticao razvitak hrvatske šumarske znanosti.

Za zabavni dio programa po-brinut će se vinkovački i šumarski KUD Šumari koji će glazbom, ple-som i scenskim prikazima sudio-nike ovih velikih jubileja provesti kroz cijelu Hrvatsku.

U sklopu održavanja Akademi-je, zaslužnim će organizacijama i pojedincima biti dodijeljena pri-znanja za njihov rad na promica-nju hrvatskoga šumarstva.

Svečana akademija održat će se u maloj dvorani Koncertne dvora-ne Lisinski s početkom u 16.00 sati.

Također, u okviru ovogodišnjeg obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva, u Gradskome muzeju u Bjelovaru u organizaciji bjelo-varskog ogranka HŠD-a 17. lipnja otvorit će se sad već tradicional-na, a ove godine i međunarodna izložba fotografija pod motom »Šuma okom šumara«. (m)

europa

U Bruxellesu je 3. svibnja 2006. osnovan EUSTAFOR (European State Forest Association) kao udruženje europskih državnih šumarskih organizacija. Time je oživotvorena inicijativa koja je već prije nekoliko godina pokrenuta na redovnim godišnjim sastancima predstavnika europskih državnih šumarskih poduzeća. Do ulaska u EU, Hrvatska će biti u statusu pridruženog člana

EUSTAFOR će svoje djelovanje usmjeriti na proizvodnju drva u rav-noteži s ekološkim zahtjevima, upo-trebi drva kao obnovljivog izvora energije, jačanju istraživačkog rada u šumarstvu i implementaciji Kyoto protokola.

Pravo punopravnog članstva imaju državne šumarske organizacije iz 25 zemalja EU, pridruženi članovi mogu dolaziti iz ne-EU zemalja, a predviđe-na je i mogućnost promatrača. Dosad se za ovu asocijaciju prijavio 21 član, a Hrvatska će biti u statusu pridruže-nog člana (do trenutka ulaska u EU).

Na osnivačkoj skupštini izabran je Upravni odbor EUSTAFOR-a, za predsjednika je izabran Jan Heino iz Finske, a potpredsjednici su Pierre-Olivier Drege (Francuska) i Thomas Uher (Austrija). Otvoren je natječaj za izvršnog direktora, koji će zasad biti jedina profesionalna funkcija, a planira se i otvaranje stalnog ureda u Bruxellesu. Taj će ured biti uvijek otvoren za sve članove, a postoji mo-gućnost da članovi EUSTAFOR-a u taj ured šalju mlađe volontere koji bi na licu mjesta mogli »peći« zanat.

Sudionici osnivačke skupštine EUSTAFOR-aOsnovana

Europska asocijacija državnih šumarskih poduzeća

šumski štetnici

Prošlogodišnje aktivnosti na ekologiji i zaštiti šuma na području UŠP Požega obuhvatile su uglavnom,

kao što je uobičajeno, zaštitu od bolesti, štetnika i požara, obav-ljena je i zaštita drvnih sortime-nata, izvršeni redoviti zdravstve-ni pregledi priznatih i izabranih sjemenskih sastojina te sadnoga

Na požeškome je području lani utvrđen jak napad potkornjaka, posebice u šumariji Kamenskoj, a posljedica toga je ozbiljno sušenje pojedinih smrekovih, ali i drugih kultura četinjača

materijala i sjemena (žir i bukvi-ca) u šumsko-hortikulturnom rasadniku Hajderovac. Provedena su, također, fenološka motrenja, obavljena je procjena oštećeno-sti šumskoga drveća (5 bioindi-kacijskih, 29 osnovnih i 17 do-punskih ploha), a utvrđene su i štete od čovjeka i atmosferskih utjecaja.

Piše: Ivica TomićFoto: I. Tomić, Z. Lisjak

EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŠUMA

Istraživanje utjecaja taložnih tvari iz kamenoloma na šumu metodom lijevaka (bulkova)

Kamenolom Vetovo unutar šumskoga područja (UŠP Požega)

U rasadniku Hajderovac završena je gradnja centralnoga skladišta za čuvanje pesticida te prostora za privremeno zbrinjavanje ambalaže i opasnog otpada. Tako je primjena sredstava za zaštitu bilja pod strogom kontrolom te na višoj ekološko-zaštitnoj razini.

Broj 114 • lipanj 2006. HRVATSKE ŠUME �

DRŽAVNO ŠUMARSTVO U EU

Sušenje smreke na području šumarije Kamenska (UŠP Požega)

Zbog napada potkornjaka suše se smrekove kulture

Piše: Ratko MatoševićFoto: R. Matošević

europa

Protiv pepelnice i pot-kornjaka – Zaštita protiv pepel-nice na podmlatku hrasta kitnjaka obavljena je na 173 ha, a na luž-njakovu podmlatku na 69,40 ha. Tretiralo se traktorskom (atomizer) ili leđnom prskalicom, a na mje-stima s većom zarazom tretiralo se dva ili više puta istim ili različi-tim sredstvima. Protiv pepelnice i drugih gljivičnih bolesti zaštita je provedena i u rasadniku Hajdero-vac. U sklopu integralne zaštite od potkornjaka za ulov su korišteni feromonski pripravci: Pheroprax za smrekinoga pisara, a Chalco-prax za šesterozubog smrekinoga potkornjaka. Pripravci su postav-ljani tijekom travnja i lipnja, a ulov je redovito kontroliran brojanjem odnosno menzuriranjem. Dosa-dašnje improvizirane feromonske Bakheove klopke zamjenjivane su znatno učinkovitijim Theysohno-vim te se na taj način modernizira-lo praćenje, ali i suzbijanje napada tih štetnika. Od ukupno 49 klopki postavljenih na području šest šu-marija, samo 4 su Bakheove. Na požeškoj šumariji ima 16 klopki, na čaglinskoj 12 (8 Theysohno-vih i 4 Bakheove), kamenskoj 10, kutjevačkoj 8 i veličkoj 3 klopke. Požeški zaštitari utvrdili su da je prisutan jak napad potkornjaka, posebice u šumariji Kamenskoj,

jer su štetnici godišnje uspijevali razviti i do tri generacije te su se u vrlo kratkom vremenu prenamno-žili. Posljedica toga je ozbiljno su-šenje pojedinih smrekovih, ali i drugih kultura četinjača. Sušenja su ustanovljena na gotovo svim šumarijama, a suha stabla (sušci) posječena i izvučena na pomoćna stovarišta, uz propisane sanitarne mjere.

Najviše gubara na ča-glinskom području – Proš-lojesensko prebrojavanje legala gubara takozvanim maršrutnim načinom obavljeno je na 16.384 ha te je utvrđena zaraza na 8060 ha. Najviše površina (5171 ha) našlo se u stupnju zaraženosti do 1 posto, a u intervalu 1,1 – 5 po-sto 2889 ha. Povećana zaraženost ustanovljena je na području šuma-rije Čaglin (gospodarska jedinica Sjeverni Dilj čaglinski). Stanje veli-kog i malog mrazovca praćeno je na 380 stabala s ljepljivim prsteno-vima, raspoređenih na 38 ploha, a nije evidentiran kritični broj ženki. Prošle je godine provedeno na 138 ha trovanje miševa, a po hektaru je raspoređeno 35 – 40 tuljaka.

U sklopu protupožarne preven-tive prosijecane su i održavane protupožarne prosjeke na 14,47 ha, postavljeni su protupožarni znakovi, ustrojena motriteljsko-

dojavna služba te formirano 10 je-dinica za gašenje šumskih požara. Počela se ostvarivati inicijativa u postavljanju oglasno-protupožar-nih panoa, s minimalnim protupo-žarnim alatom. Zbog pravodobnih preventivnih mjera, prošle su go-dine na području UŠP Požega evi-dentirana samo 4 šumska požara, na površini 37 ha, a najveći je bio na šumariji Kamenskoj (25 ha).

Centralno skladište za čuvanje pesticida – U požeš-koj podružnici primjena sredstava za zaštitu bilja je pod kontrolom tako što su sve šumarije, posebice rasadnik Hajderovac, dužni voditi Knjigu primjene sredstava za za-štitu bilja. U njoj su za korištene preparate podaci o datumu, mje-stu i objektu tretiranja, površini, utrošenim sredstvima, dozama i koncentracijama te načinu pri-mjene. U skladu s Pravilnikom o načinu vođenja očevidnika o otro-vima te načinu dostave podatka, postoje očevidnici o upotrebi i zbrinjavanju otpada. Nakon izra-de idejnog projekta za izgradnju centralnoga skladišta za čuvanje zaštitnih sredstava te prostora za privremeno prikupljanje amba-laže pesticida i opasnog otpada, pristupilo se gradnji. Skladište i navedeni prostor nalaze se u sklo-pu objekta nadstrešnice za radne strojeve i priključke u rasadniku, a građevinski radovi su privedeni kraju. Izgradnjom tog objekta ču-vanje zaštitnih sredstava i zbrinja-vanje opasnog otpada na višoj je ekološkoj i zaštitnoj razini, a pret-hodno su ustrojene zakonom pro-pisane evidencije. Prateći listovi, kao popratna dokumentacija za opasni otpad, postoje u rasadniku za ambalažu zaštitnih sredstava i u Radnoj jedinici »Mehanizacija, transport i graditeljstvo«, za mo-torna i druga ulja, zauljenu am-balažu, prečistače, akumulatore, ostatke pesticida i dr.

Svestranost ekologije i zaštite šuma – Nastavljena je maratonska korespondencija s požeškim trgovačkim društvom Kamen-Ingrad d.d. u vezi s lega-lizacijom rada kamenoloma Veli-čanka, Vetovo i Poljanska. Također su utvrđivani novi posebni uvjeti građenja za eksploatacijsko polje »Pliš-Mališćak«, jer je investitor, sklopivši ugovor o služnosti, po-krenuo ponovni postupak za do-bivanje lokacijske dozvole.

– S obzirom na to da gospo-darenje šumama podrazumijeva

Svestranost i odgovornost ekologa u Hrvatskim šumama posebice dolazi do izražaja nakon potvrđivanja niza međunarodnih sporazuma, čime je Hrvatska preuzela goleme obveze u zaštiti prirode i okoliša. Naši bi šumari u tome trebali prednjačiti, a ekolozi sudjelovati u svim djelatnostima, procesima i fazama gospodarenja šumama – ističe dipl. ing. Zlatko Lisjak.

Tretiranje hrastova podmlatka protiv pepelnice

Među različitim aktivnostima požeškog Odjela za ekologiju treba spomenuti i uključivanje u kartiranje arheoloških nalazišta u Požeškoj kotlini te izradu Programa za uređivanje »Eminovačke šume« u gradski perivoj za rekreaciju i obrazovanje.

Potkopavanje šumskoga tla zbog vađenja pijeska



uprava šuma buzetvišenamjensko korištenje šuma i šumskoga zemljišta, a zasniva se na povezanosti proizvodnih i općekorisnih funkcija, ekologija i zaštita šuma vrlo su kompleksne aktivnosti koje zahtijevaju svestra-nost. Naime, šumari ekolozi imaju široki spektar interesa, od zaštite šuma, održavanja biološke razno-likosti, praćenja propadanja šuma, racionalnoga korištenja šumskih resursa i dr., do edukacije građana i promidžbe o ulozi šume. Stoga moraju surađivati i s obrazovnim institucijama, društvenim organi-zacijama i nevladinim udrugama, koje se bave zaštitom čovjeko-va okoliša, a prema potrebi i s predstavnicima lokalne i županij-ske vlasti. Posebice to dolazi do izražaja nakon potvrđivanja niza međunarodnih sporazuma, čime je Hrvatska, pa tako i »Hrvatske šume«, preuzela goleme obveze u zaštiti prirode i okoliša. Štovi-še, naši bi šumari u ispunjavanju takvih obveza trebali prednjačiti, a ekologija bi trebala sudjelovati u svim djelatnostima, procesima i fazama gospodarenja šumama. Usudio bih se reći kako su naši ekolozi i zaštitari šuma svojom ši-rokom lepezom djelovanja prido-nijeli tome da su Hrvatske šume d.o.o. stekle pravo na prestižni FSC certifikat – naglašava dipl. ing. Zlatko Lisjak, voditelj požeš-kog Odjela za ekologiju.

Požeški šumarski stručnjak doda-je kako je to i ove godine potvrđe-no nadzornim pregledom provođe-nja FSC certifikacije šuma, koji je u požeškoj podružnici HŠ-a obavljen početkom listopada 2005. Tada je, među ostalim, preporučeno da se više pozornosti posveti ekološ-koj komponenti tijekom izrade Osnova gospodarenja, a riječ je o identificiranju osjetljivih stani-šta, zaštićenih vrsta i značajnih krajolika. Požeški Odjel za ekolo-giju uključio se lani i u kartiranje arheoloških nalazišta u Požeškoj kotlini te sudjelovao u izradi pla-kata »Paleolitik i mezolitik okolice Ruševa«. Prije nekoliko godina izradio je program o uređivanju Eminovačke šume u gradski pe-rivoj za rekreaciju i obrazovanje u prirodi. Autor navedenoga pro-grama Zlatko Lisjak smatra da je ekologija, unatoč svim provede-nim aktivnostima, ponekad zane-marena pa čak i grubo ignorirana od neodgovornih pojedinaca, jer je na određeni način korektiv nji-hova samovoljnog i nesavjesnog ponašanja.

Uprava šuma Buzet gos-podari s ukupno 71.635 ha šuma, od čega na gospodarske šume otpa-

da 60.108 ha, zaštitne 6928 ha, te na šume posebne namjene 4545 ha. Državne šume podijeljene su u 26 gospodarskih jedinica koje se prostiru na području Istarske županije, grada Opatije i otoka Cresa i Lošinja.

Na području Istarske županije je i 70.000 ha privatnih šuma koje se do sada nisu uređivale. Glavni su razlog tome neriješeni imovinsko-pravni odnosi i velika usitnjenost čestica, objašnjava Predrag Trope, rukovoditelj odjela za uređivanje. Privatne šume podijeljene su na oko 100.000 katastarskih čestica. U Upravi se nadaju se da će usko-ro započeti i s izradom programa gospodarenja za privatne šume.

Odjel se u vrlo kratkom vre-menu, zahvaljujući razumijevanju novoga vodstva Uprave, uspio tehnički opremiti i stručno eki-pirati tako da je sada u moguć-nosti sam obavljati sve planirane radove. Riješeni su svi zaostaci iz prethodnih godina, izrađeni su svi gospodarski planovi za sve gospo-darske jedinice, a obavljaju se i svi tekući poslovi bez zastoja.

Tijekom 2006. obavit će se pripremni radovi na 9600 ha, terenski na 8300 ha i završni na

Dobro opremljeni i stručno ekipirani

Otkako je, nedavno, tehnički opremljen i stručno ekipiran, odjel za uređivanje buzetske Uprave postiže zavidne rezultate. Tome je pripomoglo premještanje odjela iz Pule u Buzet, što je olakšalo komunikaciju i suradnju s drugim odjelima

6500 ha, te radovi vezani uz izra-du šumskogospodarske osnove područja (prijedlog etata, šum-sko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma).

U odjelu je osam zaposlenih, dva samostalna taksatora, tri tak-satora, stručni suradnik za eko-logiju, jedan stručni suradnik za praćenje evidencija i šef odjela.

Opremljeni su dobro i računali-ma, ploterom, GPS-om tako da je digitalizirana cijela gospodarska podjela, a i katastar je pokriven kartama u mjerilu 1:5000. Imaju i dovoljan broj terenskih vozila, tako da nema problema s odlas-cima na teren.

Veliki pomak u rješava-nju imovinsko-pravnih odnosa omogućila je činjenica da su cijeli katastar i gruntovnica Istre dostup-ni na Internetu. Sada se vrlo brzo može utvrditi katastarsko stanje na terenu što je taksatorima znat-no olakšalo rad, s obzirom na velik broj čestica i rascjepkanost posjeda. Ima dosta slučajeva da se putem Interneta pronađu nove čestice, koje se moraju naknadno uključivati u programe gospoda-renja.

U odnosu na ranije godine, kad su radove na uređivanju šuma za ovu podružnicu radile druge uprave šuma i drugi subjekti, ovo je velik napredak. U mogućnosti

Piše: Vesna PlešeFoto: V. Pleše

Šume Istre

su raditi ne samo za svoje vlastite potrebe već i za druge kao što su lokalne samouprave i vatrogasne zajednice na području Istre. Dosad su napravili nekoliko planova zaštite šuma od požara za nave-dene subjekte što im je kao dodatni posao omo-gućilo i dodatnu zaradu.

U odjelu su svjesni či-njenice da su se vremena u poslovanju promijenila i da se treba okrenuti tr-žišnom načinu poslovanja, jer se samo tako može uspješno raditi i poslova-ti.

Do ožujka ove go-dine odjel za uređivanje bio je smješten u zgradi Šumarije Pula. Tada je pre-mješten u Buzet, što im je znatno olakšalo rad, zbog komunikacije s drugim odjelima unutar buzetske Podružnice, ali i drugim podružnicama, te Služ-bom za uređivanje šuma u Direkciji.

Predrag Trope


U planu izgradnja više kotlovnica na biomasuPuštanjem u pogon nove toplane na biomasu u Upravi šuma Gospić prošle godine, druge nakon ogulinske, Hrvatske šume aktivno su se uključile u opći trend proizvodnje toplinske (i električne) energije iz obnovljivih izvora energije. Procjenjuje se da su Hrvatske šume u ovome trenutku u mogućnosti osigurati više od milijun kubika energetskog drva. Tome treba dodati i vjerojatnih 300 tisuća kubika biomase u privatnim šumama čime se otvaraju mogućnosti izgradnje novih kotlovnica na biomasu i u ostalim dijelovima Hrvatske, za što već postoje projekti

Kad je u studenom prošle godine u Gospiću otvore-na nova upravna zgrada gospićke podružnice Hr-

vatskih šuma, u njenom je sklopu puštena u pogon i nova toplana na biomasu. Osim upravne zgra-de njome se, predviđeno je, tre-baju grijati obližnji Dom kulture, Osnovna škola (gdje su sada dva kotla na lož ulje po 740 KW za vršno opterećenje), gimnazija i srednja škola, sportska dvorana te, nakon što se izgradi, i zatvore-ni bazen. Oni će s kotlovnicom biti povezani sa 611 m toplovoda koji je u izgradnji, a ovako proizvede-na toplinska energija iz biomase podmirivat će 93 posto potreba dok će ona na lož ulje osiguravati samo 7 posto potreba. I što je još važnije, u tim zgradama neće biti potrebno graditi nove koltovnice na lož ulje. Kotao na energetsko drvo u gospićkoj Upravi snage je 1 MW. Ovu investiciju od 4,6 mili-juna kuna financirale su Hrvatske šume s tri milijuna te Fond za za-štitu okoliša i energetsku učinko-

vitost RH beskamatnim kreditom po iznimno povoljnim uvjetima. Računa se da će se ulaganje ispla-titi u roku od 10 godina.

No gospićka toplana koja koristi energetsko drvo nije prva u Hrvatskim šumama. Još 1995. godine takav je uspješni eksperi-ment napravljen u Upravi šuma Ogulin gdje je instalirana toplana na šumsku biomasu koja je uz upravnu zgradu grijala i mehanič-

ku radionicu. Projekt je realiziran zajedno sa Šumarskim fakultetom te austrijskom tvrtkom Kohlbach koja proizvodi velike kotlove za korištenje biomase.

Udio energije proizve-dene od biomase u Hrvat-skoj u ovom trenutku iznosi četiri posto. To je manje nego u nekim drugim (zapadnim) europskim ze-mljama među kojima su najdalje u proizvodnji energije iz obnovljivih

Piše: Miroslav MrkobradFoto: M. Mrkobrad

Dio postrojenja kotlovnice

bioenergija

»Inteligentna energija – Europa«

Potpisivanjem Memoran-duma o razumijevanju, 16. ožujka u Bruxellesu, Hrvatska je dobila mogućnost sudjelo-vanja u programu »Inteligen-tna energija – Europa«. To je program EU za promicanje energetske učinkovitosti i širu upotrebu obnovljivih izvora energije. S ukupnim prora-čunom od 250 milijuna eura program sufinancira različite europske projekte (do ovoga trenutka više od 200 projeka-ta i 30 agencija za upravljanje energijom), a sredstva iz toga programa moći će sada kori-stiti i Hrvatska.

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE


U planu izgradnja više kotlovnica na biomasu

Hrvatska udruga za biomasu osnovana je 2005. godine u Karlovcu i Hrvatska će uskoro postati 28. član Europske udruge za biomasu koja ove godine u mnogim europskim zemljama organizira 8. europske dane biomase, od 29. rujna do 1. Kao energetsko drvo savršeno se koriste ovakvi komadići drveta

Mr. sc. Josip

Dundović

Što je biomasaKao najstariji izvor energije koji je čovjek ikada koristio, bioma-

sa je skupni pojam za različite proizvode biljnoga i životinjskoga svijeta.

Biomasa se može podijeliti na energetske biljke (brzorastuće drveće, višegodišnje trave ili alge) i ostatke ili otpad (poljopri-vredni, šumski i industrijski) koji se koriste za proizvodnju toplin-ske i(li) električne energije, a mogu se prerađivati i u bioplin ili tekuća biogoriva.

Biomasa je obnovljivi izvor energije koji uključuje ogrjevno drvo, granje i drvni otpad iz šumarstva kao i piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije. Ona obuhvaća i slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke nakon rezidbe loze, maslina, koštice višanja i kore od jabuka iz poljoprivrede, životinjski izmet i ostatke iz stočarstva, komunalni i industrijski otpad.

Zašto je obnovljiva? Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i održivost. Računa se da je opterećenje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao goriva za-nemarivo, budući da je količina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka količini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke.

Cijena energije iz biomase nije uvijek u prvom planu. Postoje mnogi projekti kada je biomasa, uslijed povoljnih lokal-nih uvjeta ekonomski konkurentna drugim izvorima energije. No smisao korištenja energije biomase je nešto širi od same eko-nomske dobiti jer se njime ostvaruju mnogi drugi pozitivni učin-ci (zbrinjavanje otpada, otvaranje novih radnih mjesta, povećanje konkurentnosti šumarstva i drvne industrije). Upravo utjecaj na zapošljavanje te ostali socijalno-ekonomski elementi (regionalna i lokalna ekonomska aktivnost) predstavljaju najveću korist korište-nja biomase kao i ostalih obnovljivih izvora energije.

izvora (solarna, vjetroenergija, bio-masa, male hidrocentrale) otišle skandinavske zemlje (Finska, Švedska, Norveška), ali ni Austri-ja, Njemačka i druge ne zaostaju. One su u takve projekte ušle pri-je 15-ak godina i tamo savršeno funkcionira sustav poticaja. Tako kod proizvodnje električne ener-gije iz šumske i poljoprivredne biomase poticajna cijena iznosi 0,16 € po KW/h, a za okorke (usit-njeni ostaci) iz drvoprerađivačke industrije 0,12 € po KW/h.

Hrvatska se u ovu novu raspo-djelu energetskih potencijala, izni-mno važnu za budućnost, uključila prije četiri godine u sklopu surad-nje s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva Bavarske, odnosno suradnje Hrvatskih šuma s Kom-petencijskim centrom CARMEN.

– Budući da Hrvatske šume gospodare s 81 posto svih šuma u Republici, preuzele su ob-

vezu osmišljavanja toga projekta, dakako, u dogo-voru s lokalnom upravom te drvoprerađivačkim ka-pacitetima – podsjeća mr. Josip Dundović iz Hrvat-skih šuma, inače i pred-sjednik Hrvatske udruge za biomasu i voditelj grupacije za biomasu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. On kaže da s to-planama u Ogulinu i Gos-piću posao nije dovršen, štoviše, u planu je više novih projekata kako bi se u potpunosti iskoristio veliki energetski potenci-jal. Hrvatske šume, kaže mr. Dundović, godišnje mogu osigurati milijun kubika energetskog drva, od čega 70 posto više-metarskog te 30 posto granjevine.

studenoga. I Hrvatska se, 6. i 7. listopada, sprema obilježiti te dane u Gospiću te predstavljanjem opreme za toplane u Park-šumi Golubinjak Lokve.


I granje se koristi kao biomasa!Poznavajući prirodu krških

područja, gdje šume ima-ju poseban tretman i način gospodarenja s obzirom

na njihove općekorisne funkcije, šumski požari predstavljaju najve-ću moguću opasnost. Zahvaljujući uvjetima stvorenim i od prirode i od čovjeka, pojava šumskih po-žara postala je redovna značajka obalne regije.

S obzirom na to da je više od trećine površine Republike Hr-vatske pokriveno šumama, što je daleko iznad prosjeka središnje Europe, te poradi višestrukih vri-jednosti koje nam pružaju šumski ekosustavi, zaštita šuma od poža-ra zahtijeva punu pažnju i maksi-malno zalaganje svih relevantnih čimbenika koji su na bilo koji na-čin uključeni u razne aktivnosti na otvorenom prostoru. Stoga, po-trebno je kontinuirano djelovati na poboljšanju svih protupožar-nih mjera kojima se preventivno postiže smanjenje broja požara otvorenih prostora, kao i organi-zacijskih represivnih mjera u cilju smanjenja opožarene površine šuma i šumskih zemljišta.

Republika Hrvatska go-dišnje ulaže znatna sredstva, kako u osuvremenjivanje infra-strukture i opreme, tako i u pre-ventivno djelovanje. Razvedeno obalno područje s više od tisuću otoka, od kojih su mnogi pokri-veni šumskom vegetacijom, te minirane površine u pojedinim dijelovima priobalja, tvore vrlo te-žak okoliš za svladavanje požara, čime je provođenje protupožarne zaštite izuzetno otežano.

S ciljem jačanja protupožarne zaštite, odnosno podizanja svije-sti stanovništva o funkciji i ulozi šumskih ekosustava na otocima i priobalju, te važnosti upotrebe vatre na kontroliran način, Repu-blika Hrvatska je još 2003. godi-ne pripremila prijedlog projekta

šumski požariPROTUPOŽARNA PREVENTIVA

U izradi je i nova Šumskogos-podarska osnova područja za raz-doblje od 2006. do 2015. u kojoj se predviđa i značajno povećanje sječive mase energetskog drva na 2,6 milijuna kubika što bi osigura-lo dovoljno sirovine za proizvod-nju topline ili električne energije čime bi se sadašnji udio energije iz biomase utrostručio. Nije neva-žan ni podatak da značajne rezer-ve sirovine, oko 300.000 m3, leže i u privatnim šumama.

Stoga su u pripremi novi projekti izgradnje toplana u Otoku (UŠ Vinkovci), Našicama, Đurđevcu, Delnicama, Krasnu (UŠ Senj). U tim bi se mjestima insta-lirale kotlovnice snage 800 – 900 KW, a grijale bi osim šumarskih zgrada i obližnje objekte, ško-le, vrtiće, u Našicama i bolnicu, stambene objekte. Investicije u Delnicama i Našicama su preko Ministarstva zaštite okoliša i pro-stornoga uređenja ušle u pretpri-

Zgrada gospićke Uprave s kotlovnicom

Cijevi za toplovod kojima će okolne zgrade biti poveza-ne s kotlovnicom

stupni fond Europske unije, IPA, a preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodar-stva su toplane u Otoku, Đurđev-cu u Krasnu predbilježene u pret-pristupni fond programa SAPARD (program koji potiče izgradnju lo-kalne infrastrukture i toplana na poljoprivredni i šumski otpad u općinama i gradovima do 12.000 stanovnika).

Osim nabrojenih, u planu je u skoroj budućnosti izgradnja topla-na na šumsku biomasu još i u Voći-nu, Pleternici, Mrkoplju, Lanišću.

Povećanjem udjela proizvodnje energije (toplinske i električne) iz obnovljivih izvora Hrvatska otvara mogućnost smanjenja emisije štet-nog CO2 što se od nje kao potpisni-ce Kyoto protokola i očekuje. Pre-ma sporazumu, sve članice imaju u razdoblju od 2008. do 2012. obvezu smanjiti emisije ugljičnog dioksida za pet posto.


šumski požariPROTUPOŽARNA PREVENTIVA Piše: Goran Videc,

dipl. ing šum.Foto:



Svake godine svjedoci smo velikih požara otvorenog prostora, nastalih prvenstveno ljudskom nepažnjom i/ili neznanjem, koji rezultiraju višeznačnim i teško otklonjivim posljedicama. Osim gubitka drvne mase, požari uzrokuju niz ekoloških promjena staništa: gubi se zaštitna funkcija šume, proizvodna sposobnost i plodnost tla, dolazi do erozije vodom i vjetrom, čime se vegetacija teško obnavlja, a podzemne vode postaju ugrožene raznim vrstama kontaminacije, gubi se estetika krajobraza, zagađuje se atmosfera produktima izgaranja, nestaje prirodno stanište za mnoge korisne i vrijedne vrste životinja i biljaka i ine druge štete

pod nazivom te pod-

nijela zahtjev za odobravanje navedenog projekta Organizaciji Ujedinjenih naroda za hranu i po-ljoprivredu (FAO). Početkom go-dine zaprimljena je obavijest da je projekt prihvaćen, te će od iste biti i financijski praćen.

Provedba projekta povjerena je Ministarstvu poljoprivrede, šu-marstva i vodnoga gospodarstva, te su od FAO osigurana financijska sredstva u iznosu od 306.000,00 USD, dok će se implementacija provoditi u nekoliko faza tijekom 18 mjeseci njegova trajanja.

Cilj navedenog projekta jest razvijanje učinkovitih mehani-zama zaštite šuma i to:

1. jačanjem osposobljenosti međusektorskih državnih institu-cija, kao i višestrukih razina inte-resnih skupina pri sprječavanju i nadzoru šumskih požara putem stručnog usavršavanja

2. razvijanjem zakonodavnog okvira za program integriranog upravljanja šumskim požarima u Hrvatskoj, te

3. povećanjem sudjelovanja i interesa javnosti u sprječavanju šumskih požara.

S obzirom na to da se nedo-voljno pažnje posvećuje utvrđiva-nju socio-kulturoloških i mogućih tehničkih razloga povećanja broja požara, upravo će misija ovog pro-jekta biti naglašavanje pristupa in-tegriranom upravljanju požarima, kod kojega će ruralne lokalne zajednice, privatne interesne sku-pine, državna uprava, te šumarski i turistički sektor zajedno razviti održive pristupe upravljanju po-žarima.

S druge strane, podizanjem svijesti i edukativnim procesom trebao bi se izgraditi put za pro-mjenu u stajalištima, što će voditi prema smanjenju broja požara na područjima velikog rizika koje je

Piše: Goran Vidac, dipl. ing. šum.Foto: Arhiva

S ciljem jačanja protupožarne zaštite, odnosno podizanja svijesti stanovništva o funkciji i ulozi šumskih ekosustava na otocima i priobalju, te važnosti upotrebe vatre na kontroliran način, Republika Hrvatska je još 2003. godine pripremila prijedlog projekta pod nazivom »Capacity building for forest fire prevention«, te podnijela zahtjev za odobravanje navedenog projekta Organizaciji Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

uzrokovao ljudski faktor, te prema unaprijeđenom planiranju i koor-dinaciji pri reagiranju i ublažava-nju katastrofa unutar zemlje.

Unaprjeđivanjem kapa-citeta u sprječavanju i uprav-ljanju požarima omogućila bi se uspješnija zaštita šumskog pokro-va i prihoda koji nastaju na teme-lju šumarskih aktivnosti, unaprje-đujući time doprinos tog sektora domaćem gospodarstvu. Time će se također omogućiti aktivnosti vezane uz ostvarivanje prihoda među vlasnicima malih posjeda, lokalnim zajednicama, naročito u ruralnim obalnim predjelima, te u ruralnim zajednicama koje ovise o ekoturizmu vezanom uz šume.

Glavne aktivnosti koje će se u sklopu ovog projekta odvijati obuhvatit će:

1. prikupljanje osnovnih po-dataka za upravljanje šumskim požarima, odnosno istraživanje razloga šumskih požara u Hrvat-skoj i utvrđivanje ciljnih skupina za podizanje svijesti vezano uz požare, te ocjenu propisa/mjera za upravljanje požarnim optere-ćenjem (gorivom);

2. institucionalno jačanje, odno-sno implementacija načela pristu-pa sprječavanju šumskih požara, pristupa aktivnostima integrira-nog upravljanja šumskim požari-ma (IFFM), uključujući planiranje i

provedbu praksi upravljanja poža-rima, te informacije o najnovijem razvoju međunarodnih procesa koji se odvijaju, te aktivnostima kontrole (nadzora) požara;

3. analiziranje postojeće pravne osnove za integrirano upravljanje šumskim požarima, te sastavlja-nje prijedloga za dopune i izmje-ne postojećih zakona i propisa o upravljanju požarima i šumama; te

4. edukaciju javnosti i podizanje javne svijesti, koja će se temeljiti na edukacijsko-promidžbenom programu na principu neposred-nog kontakta s lokalnim zajedni-cama (community-based).

Uz navedene aktivnosti provest će se i 8 stručnih teča-jeva obuke za gotovo stotinjak predstavnika interesnih skupina na tematiku:

– sprječavanja požara, te stra-tegija i pristupa podizanju javne svijesti

– pristupa integriranom uprav-ljanju požarima (IFFM) u svrhu utvrđivanja uzroka i posljedica požara, te razvoja rješenja za mjere sprječavanja i kontrole u upravljanju požarima, zajedno s lokalnim zajednicama i interesnim skupinama

– tehnika kontrole šumskih požara, te završna radionica kako bi se svim interesnim skupinama

10 Broj 114 • lipanj 2006. HRVATSKE ŠUME

pružile sveobuhvatne informacije o sadašnjem statusu i problemi-ma na području šumskih požara i upravljanja požarima, kako bi se analizirao ishod projekta i pružila prilika potencijalnim međunarod-nim partnerima da pokažu svoj interes i ideje vezane uz suradnju u razvoju funkcionalnog dugoroč-nog sustava upravljanja šumskim požarima u Hrvatskoj.

Kao rezultat ovog projekta oja-čat će državni kapaciteti i sposob-nost za sprječavanje požara. Ljud-ski resursi bit će ojačani kroz po-sebne tečajeve obuke vezane uz pristupe integriranom upravljanju požarima u svrhu unaprjeđenja sprječavanja i nadzora šumskih požara (obuka na razini zajedni-ce) kao i kontinuirane aktivnosti podizanja svijesti uz sudjelovanje državnog šumarskog sektora i osoba zaposlenih u borbi protiv požara, te višestrukih razina inte-resnih skupina i vlasnika privatnih šuma.

Uključivanje širokog segmenta društva korak je u stvaranju naci-onalnog konsenzusa u upravljanju šumskim požarima. Za očekivati je da će to uroditi naklonošću između javnog sektora (državne uprave) i lokalnih zajednica, te re-zultirati pozitivnom suradnjom na području detekcije i sprječavanja požara u budućnosti.

Uključivanje širokog segmenta društva korak je u stvaranju nacionalnog konsenzusa u upravljanju šumskim požarima.

Broj 114 • lipanj 2006. HRVATSKE ŠUME 11

Na zemljopisnom području što leži u međuriječju silnog Dunava i uvijek uznemirene Drave, prostor gdje se one približavaju i spajaju, postoji i opstoji hrvatska Baranja

Na vratima naroda, na granici svjetova – Baranja

Piše: Antun Zlatko LončarićFoto: A. Z. Lončarić

Rijeke su od prapovijesnih vremena bile prirodna staništa ljudi i mjesto naseljavanja. One su hranile,

branile i pružale sigurno utočište, ali su i u davna vremena omogućavale i najlakše kretanje i naseljavanje novih prostora. Uz rijeke i u međurječju nastale su najstarije civilizacije, pa su tako i na prostoru uz i između dviju naših najvećih rijeka, Drave i Dunava, već u neolitiku nastala naselja u zemunicama i na sojenicama.

Više od dva tisućljeća ovdje postoji civilizacija, ovaj zemljopisni mezopotamijski prostor međurječja od davnina se naziva Baranjom. Stoga ovaj prostor treba promatrati i kao stjecište raznih kultura, kao civilizacijske ostatke

raznih naroda, područje koje je marljivim radom čovjek stoljećima otimao od bujne močvarne prirode.

Prvi poznati žitelji na području Baranje bili su Iliri i Kelti, premda najstariji tragovi ljudske naseljenosti sežu sve do neolitika 4 – 5.000 godina prije Krista. Rimljani dolazeći u ove krajeve narod prozivaju Panoni, pa i čitavu regiju nazivaju Panonija. Poslije pada Zapadnog Rimskog Carstva, stižu barbarska plemena Huna i Avara, a poslije velike seobe naroda početkom VI. stoljeća dolaze i Hrvati. Njihovim pokrštavanjem ulaze u sferu zapadnoeuropske kulture, te priznavanjem hrvatskog kneza Trpimira 852. g. od rimskog Pape formiraju svoju državu. Krajem X.

stoljeća u Panonsku nizinu, stižu mongolska plemena od kojih Hungri ili Mađari, nakon pokrštavanja osnivaju zajedničku državu UgarskoHorvatsku Kraljevinu, potpisivanjem Pacta Conventa 1102. g. te se ovdje zadržavaju do današnjih dana. Baranja dobiva status zasebne ugarske administrativne jedinice – županije, nakon čega je ujedinjena sa Slavonijom, odnosno Posavskom Hrvatskom i njenim hrvatskim vladarima. Padom pod turski zulum nakon Mohačke bitke 1526. g. narod bježi iz Baranje na sjever, te ovaj prostor ostaje gotovo pust, a Turci se ovdje zadržavaju više od 150 godina.

Poslije nekoliko velikih pobjeda austrijskog vojskovođe princa Eu

Poplava u Kopačkom ritu

hrvatske regije

gena Savojskog nad Turcima kod Sente 1697. Baranja je oslobođena i poslije sklopljenog mira u Sremskim Karlovcima 1699. g. Slavonija, Baranja i Srijem sve do utoka Save u Dunav, su postale istočne granice Hrvatske. S tim granicama Hrvatska je ušla u Kraljevinu SHS Mirovnim ugovorom u Trianonu 1920. g., nakon raspada AustroUgarske Monarhije.Baranja, Barana, Bara-igna, Braina, Bragna, Brainensis… jedna riječ, mnoštvo izgovora, tisuće značenja. Ime je nastalo početkom prošlog tisućljeća. Po jednima od hrvatske riječi bara, barovit, blatan jer je to nizinsko, moč

BARANJA


Bukve u g.j. Haljevo – Kozaračke šume

varno i gotovo cijele godine vodoplavno područje između dviju naših najvećih rijeka. Po drugima od mađarske riječi bor – vino i anya – majka, jer su još rimski vojnici na Baranjskoj planini i drugim povišenim gredama sadili vinovu lozu koja je ovdje posebno dobro rodila i od koje su Hrvati i Mađari radili izuzetno dobro vino.

Baranju je 30. siječnja 1699. g. austrijski car Leopold I. dodijelio u posjed princu Eugenu Savojskom, u znak zahvalnosti za njegove vojne zasluge u borbama protiv Turaka.

Opustošena Baranja pod turskom vlašću, dolaskom Eugena Savojskog naglo doživljava svoju preobrazbu. Dio izbjeglog življa vraća se, a sa Eugenom Savojskim stiže i njemački živalj: trgovci, obrt

nici i drugi, koji plodnu baranjsku zemlju, šume, šikare i močvare pretvaraju u plodna polja, krče šumu, bave se lovstvom i ribolovom. Princ Eugen Savojski prema svom pustolovnom duhu, podiže prve lovačke kuće i dvorac u Bilju. Tako možemo reći kako je zapravo od Eugena Savojskog započeo novi gospodarski život Baranje. To je bilo vrlo brzo prepoznato i na Bečkom dvoru koji ga 1716. g. imenuje za službenog korisnika čitavog posjeda. Nažalost, nakon smrti Eugena Savojskog 1736. g., koji nije imao nasljednika, čitavo vlastelinstvo pripalo je carskom dvoru tako da se tijekom tri stoljeća ovdje smjenjuju nasljednici Habsburške Monarhije, sve do pada AustroUgarske Monarhije 1918. g., završetkom I. svjetskog rata. Južni dio Baranje, umjesto da se veže sa Slavonijom i domovinom Hrvatskom, kojoj pripada od VI. stoljeća, pripao je Kraljevini SHS pa je tako vlastelinstvo »Belje« proglašeno Državnim dobrom pod upravom Beograda. Odvaja se poljoprivreda te nastaje Poljoprivredno dobro »Belje«, a od šumarstva i lovstva nastaje Lovište »Tikveš« i izdvaja se močvarni dio Kopačkog rita u Rezervat. Početkom II. svjetskog rata Baranju zauzima vojska Kraljevine Mađarske, u Lovačkom dvorcu Eugena Savojskog u Bilju, uspostavljaju Biološku stanicu »Albertina«. Pred kraj rata, u jesen 1944. g., Baranja je ponovno u sastavu nove države FNRJ.

Gotovo pet desetljeća prošlog stoljeća, sva nastojanja vlasti iz Beograda, nisu uspjela odvojiti Baranju od matične domovine Hrvatske. Ni okupacija Baranje tije

kom Domovinskog rata nije dugo trajala, ali je zato opustošena i opljačkana sva imovina PIK Belja, kao i lovstvo i šumarstvo. Mirnom reintegracijom 1997. g. područje Baranje vraćeno je Hrvatskoj. U okviru nove hrvatske samostalne države, desna obala Dunava od Batine do Iloka, postala je državna granica Republike Hrvatske.

Baranja je pretežito ravničarsko područje površine 1214 km četvornih. Do Domovinskog rata u Baranji je živjelo blizu 55.000 žitelja, tijekom okupacije izbjegao je većinski hrvatski i mađarski živalj, koji se nije sav vratio u nju nakon Mirne reintegracije 1997. g. Tako danas Baranja ima tek oko 40.000 stanovnika.

Gotovo trećinu površine čine močvarni ili poplavljeni dijelovi nizine uz rijeku Dravu i Dunav, gdje se na utoku Drave u Dunav nalazi i poznati Park prirode Kopački rit površine 229 km četvornih. Posebni zoološki rezervat najvrjedniji dio Kopačkog rita, koji se nalazi i na popisu Ramsarske konvencije najvrjednijih močvarnih staništa na svijetu, proteže se na više od 70 km četvornih. Ali Baranja ima i svoju Baranjsku planinu na sjeveru, s najvišim vrhom od 243 m.

Od nekadašnje bogate i plodne Baranje, u kojoj je dominirao gospodarski subjekt PIK »Belje« koji je na vrhuncu svog poslovanja upošljavao i više od sedam tisuća djelatnika, privatizacijom i pljačkom tijekom okupacije, nije ostalo gotovo ništa. Ostale su zapuštene beljske oranice, opustošene farme, u Europi priznati Beljski vinogradi prodani su strancu. A krasili su je

Jedan od Dunavaca


Bijela topola ogromnih razmjera

Princ Eugen Franjo Savojski (1663. – 1736.) najpoznatiji je i najuspješniji austrijski vojskovođa u borbama protiv Turaka. Kao feldmaršal sudjeluje u bitci kod Haršanja gdje su Turci prvi put pobijeđeni. U toj bitci se posebno istakao svojom hrabrošću, a tu je i ranjen. Nakon toga car Leopold I. imenuje ga glavnim zapovjednikom austrijskih snaga u borbama protiv Turaka i u bitci kod Sente 11. rujna 1687. trijumfalno porazi premoćnu vojsku sultana Mustafe. Samo dva dana kasnije Turci bježe iz Osijeka i Slavonije i čitavo područje biva trajno oslobođeno od Turaka. Za te zasluge car Leopold I. dodjeljuje mu cijelu Baranju u posjed i upravljanje.

nekada Beljski vinogradi, Baranjski podrumi, vina, sirevi, Beljska mesna industrija, lovišta s baranjskim jelenima…

Baranjsko šumarstvo konačno je od 1997. g. u sastavu Hrvatskih šuma. Od ukupno 42.555 hektara šuma i šumskog zemljišta s kojima gospodare četiri baranjske šumarije u okviru UŠP Osijek, 36.505 ha se nalazi na baranjskoj, desnoj strani Dunava dok se preko 6000 ha još uvijek nalazi u Bačkoj, te nisu dostupne baranjskim šumarima. Ukupna drvna masa procjenjuje se na 3,15 milijuna metara kubičnih, godišnji prirast 144.000 metara, a etat 118.000 metara kubičnih.

Šume i šumska zemljišta su danas ono što je najvrjednije u Baranji. To je znao prepoznati i Eugen Savojski prije tri stoljeća i upravo su šume sa svojim bogatstvom flore i faune bile te koje su ga i dovele u tu Baranju. Vojni i pustolovni duh E. Savojskog bio je pionir pokretanja organiziranog šumarstva i lovstva u tom, tada opustjelom području. Izgradnjom prvih lovačkih kuća i kasnije dvorca, dovođenjem prvih šumarskih i lovnih stručnjaka iz Beča, postavio je čvrste temelje za ono što se kasnije razvilo u Beljsko lovište, uspješnim uzgojem baranjskog jelena i drugih vrsta lovne divljači, po kojem je tijekom prošlog stoljeća bilo prepoznato diljem Europe i svijeta.

Znatan dio vegetacije i zemljišnih tvorevina Baranje, zbog male nadmorske visine i blizine velikih riječnih tokova Dunava i Drave, pod stalnim su utjecajima po

plavnih i podzemnih voda. Veći dio poplavnih površina pokriven je šumama, dok manji dio čine ritovi, bare, kanali, te brojni rukavci starih tokova Dunava koji je kroz tisuće godina stalno mijenjao svoje korito. Tako je i nastalo Kopačko jezero. Ovako velike površine plavnih šuma i vodene vegetacije, u relativno očuvanom prirodnom stanju, ne mogu se sresti više nigdje u Europi. Upravo stoga sredinom 1960ih godina u Bilju je djelovao i Šumarski operativnonaučni institut koji se sustavno bavio istraživanjima šumskog ekosustava Baranje.

Baranjske šume dijele se na šume koje se nalaze uz Dunav i Dravu, te se nalaze u poplavnom području dobar dio godine, i tek manje površine u zaštićenom dijelu iza obrambenih nasipa, koji su podizani u više navrata tijekom prošlog stoljeća. Sadašnji oblik i visinu nasip je dobio izgradnjom nakon velikih poplava 1972. g. sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

U poplavne šume uz Dunav spadaju one iz gospodarskih jedinica Zmajevačke, Tikveške te Kopačevske podunavske šume, dok su Torijanačke, Jagodnjačke i Darđanske podravske šume pod utjecajem voda rijeke Drave.

Šume zaštićene nasipom su šume gospodarske jedinice Dvorac – Siget dok su šume gospodarske jedinice Baranjska planina i Haljevo – Kozaračke šume nastale na aluvijalnim i eolskim nanosima.

Upravo stoga fitocenoze Baranjskih šuma vrlo su raznolike. Poplavni dio šuma karakterizira nedostatak tvrdih liščara, koje se mogu pronaći samo na višim gredama. Osnovu poplavnih šuma čine vrbe i topole, dok su u zaštićenim šumama zbog nedostatka poplavnih voda stvoreni uvjeti i mogućnosti za razvoj tvrdih liščara, hrasta lužnjaka, poljskog jasena, crnog oraha, bagrema i drugih. Značajno je napomenuti nepojavljivanje graba u nižim, dok ga ima u višim predjelima Baranjskih šuma.

Osim autohtonih vrsta drveća, u Baranjskim šumama pronaći ćemo i dosta alohtonih vrsta koje su unošene tijekom gotovo dva stoljeća, počevši od austrijskih šumara pa do niza pokusa koje je obavljao spomenuti Šumarski operativnonaučni institut u Bilju. Tako susrećemo brojne vrste od bagrema, crnog oraha, američkog

borovca, karije, taksodija, do više vrsta i klonova topola i vrba.

Danas na području Ba-ranje djeluju četiri šumarije: Šumarija Batina gospodari s dvije gospodarske jedinice, Zmajevačke podunavske šume i Baranjska planina, ukupne površine 5231 ha. Šumarija Tikveš ima također dvije gospodarske jedinice: Tikveške podunavske šume i Dvorac – Siget, ukupne površine 9007 ha. Šumarija Darda gospodari s tri gospodarske jedinice: Kopačevske podunavske šume, u sklopu koje je i veći dio Parka prirode Kopački rit, te specijalni zoorezervat, Darđanske šume i Haljevo – Kozaračke šume, ukupne površine 14.994 ha. I, konačno Šumarija Baranjsko Petrovo ima dvije gospodarske jedinice: Tor


U tipičnom baranjskom podrumu

Lovačka kuća Monjoroš

Baranja je granično područje Hrvatske, između Dunava, Drave i državne granice s Mađarskom. Cijelo područje gravitira Osijeku i Slavoniji, pa se i nalazi u sklopu Osječko-baranjske županije. U navedenim granicama hrvatska Baranja je dio veće prirodne cjeline Baranje, čiji se veći dio nalazi u Županiji Baranja u susjednoj Mađarskoj. Do podjele je došlo 1920. g., nakon završetka Prvoga svjetskog rata, Trianonskim mirovnim ugovorom. Manji južni dio priključen je Kraljevini Jugoslaviji, jer se 1919. g. na velikom narodnom zboru »Osječka rezolucija«, održanom u Osijeku, većina stanovništva Baranje izjasnila za Osijek. Zbog stoljećima osjetljivog geostrateškog položaja ima složen etnički sastav, u kojem Hrvati imaju relativnu većinu.

janačke podravske i Jagodnjačke podravske šume, ukupne površine 7073 ha.

Nažalost, još uvijek se u Baranji nalazi našim šumarima radno nedostupno 9813 ha koje se nalaze na nerazminiranom terenu, a pitanje je hoće li se i kada čitava ta površina razminirati?

Posebnu turističku atrak-ciju Baranje čini Kopački rit, nastao u dalekoj prošlosti. Danas predstavlja istaknuto mjesto na popisu sličnih zaštićenih dijelova u Europi, ali i u svijetu. Posebnost predstavlja zanimljiva ritskomočvarna vegetacija s osebujnošću faune, posebno jelenske divljači te zaštićenih primjeraka orla štekavca. Hrvatski sabor još je 1967. g., zbog zaštite prirode, proglasio cijelo područje Parkom prirode, a unutar njega manji dio specijalnim Zoološkim rezervatom.

Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika Kopačkog rita su poplave Dunava i Drave, koje ovdje traju od najmanje 25 pa čak i do 234 dana tijekom godine. Poplavne vode ovog područja nisu nevolja, već »krv« krajolika, voda koja život znači, ona oplahuje trščake i vrbike, voda koja potiče ribu na mriješćenje, voda koja brojnim pticama vodaricama čuva legla i mlade… lijepo je rekao jednom jedan pjesnik.

Prosječno godišnje po-plave traju oko 100 dana, no nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnog i životinjskog svijeta. One u ranim proljetnim mjesecima, od početka travnja pa do početka lipnja, prava su blagodat za brojne ptičje vrste. To je razdoblje obnavljanja života u ritu, u to vrijeme ribe će se izmrijestiti i pomladak će imati dosta hrane. To je najveći pro

stor u Europi, pored delte Dunava, za mrijest slatkovodnih vrsta ribe. Zabilježene su čak 43 vrste riječnih autohtonih ali i alohtonih riba. U to vrijeme već i biljni život buja, trščaci su ozelenjeli, ptice selice su se vratile i savile gnijezda u njima, a na površini lopoči, plavuni, močvarni žabnjak i druge biljke omogućuju zaštitu ptičjim mladuncima. Obilje riba i drugih sitnih vodenih insekata i životinjica razlog su zadržavanja i gniježđenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica selica. A kada se

krajem ljeta već počinju skupljati ptice sa sjevera Europe, koje će ovdje prezimiti, jer nalaze obilje hrane u plitkim baricama, trščacima i kanalima, Kopački rit postaje zaista ptičji raj. Zabilježeno je više od 268 različitih vrsta ptica koje se ovdje skupljaju kako bi se ovdje gnijezdile ili prezimile. Kopački rit je i najbrojnije stanište orla štekavca u Europi, više od 24 para se ovdje gnijezdi, stepski sokoli, crne rode, nekoliko vrsta divljih gusaka, pataka, a veći dio tih ptica nalazi se na popisu rijetkih i ugroženih vrsta. Neki autori smatraju Kopački rit i najvećim okupljalištem ptica u ovom dijelu Europe.

Kopački rit tada izgleda kao Panonsko more jer se često spajaju obale Dunava i Drave na desetke kilometara prije njihovog spoja na ušću Drave. Iz vode proviruju samo vrhovi krošanja brojnih vrba i topola, načičkanih jatima ptica, jer je voda često visoka i preko pet metara.

Beljsko lovište kojem je temelje postavio princ Eugen Savojski, razvili su i obogatili infrastrukturom nasljednici iz obitelji Habsburg, kasnije mađarsko plemstvo, može se pohvaliti s tri


Lovci i drugi posjetitelji konjskom zapregom obilaze lovište

Lužnjak, relikt prošlosti, star više stoljeća

Zabilježeno je više od 268 različitih vrsta ptica koje se ovdje skupljaju kako bi se tu ugnijezdile ili prezimile. Kopački rit je i najbrojnije stanište orla štekavca u Europi, više od 24 para ovdje se gnijezdi

stoljeća dugom lovnom tradicijom. Možda upravo zahvaljujući tome što je to oduvijek bilo lovište carskih i kraljevskih obitelji i plemstva, ostalo je sačuvano do današnjih dana.

Jedan od najuvjerljivijih promicatelja ekoloških i estetskih vrijednosti beljskog lovišta krajem XIX. stoljeća, bio je bez sumnje profesor zoologije na Carskoj i kraljevskoj tehničkoj školi u Grazu profesor August Majsisovich von Mojswar.

U Beljsko lovište tijekom tri stoljeća dolazila je u lov sva viđenija lovačka klijentela gotovo cijelog ovog dijela Europe. Spomenimo samo neka imena – Franjo Josip I., austrougarski car, koji je dao, prema nekim izvorima, i betonirati prvu cestu u Baranji, od sela Grabovca do dvorca Tikveš; prestolonasljednik Franjo Ferdinand, pruski car Hohenzollen, poznati zoolog Edmund Alfred Brehm, Karađorđevići, pa zatim plejada komunističkih vođa, Tito, Hruščov, Brežnjev, pa car Haile Selasije i drugi.

Koliko je bogatstvo ovog lovišta s jelenskom divljači bilo tijekom tri stoljeća, teško se danas može i pretpostaviti. Za primjer navest ćemo da je u razdoblju od 1977. do 1987. g. odstrijeljeno 68 grla trofejne jelenske divljači u vrijednosti zlatne medalje! Tijekom Domovinskog rata lovište je opustošeno. Upornim radom lovaca osječke Uprave tijekom posljednjih deset godina, lovstvo je iznova obnovljeno, lovna divljač dovede

na u najpovoljniji omjer dobnih i spolnih grla, obnovljeni i izgrađeni novi objekti za smještaj zahtjevnih inozemnih gostiju. Lovačke kuće Zlatna Greda, Čošak šume i Monjoroš spadaju u sam vrh lovnih objekata u Hrvatskoj. Baranjsko lovište tako iznova prima brojnu inozemnu lovnu klijentelu, a dokaz stručnog rada i uspješnosti su i visokovrijedni trofeji jelenske divljači i divljih svinja.

Baranja ponovno živi, obnavljaju se zapušteni voćnjaci i brojni vinogradi, podrumi ukopani u lesna brda pune se baranjskim vinom, otvaraju se privatni turistički objekti i manji pansioni seoskog turizma. Turisti se vraćaju u Kopački rit i Baranju.

Stoljeća opstojnosti Baranje se nastavljaju. Tu zemlju i te ljude tisućljećima čuvaju rijeke, one što nemirno teku od svog postanka, od davnina. S njima žive vode što usred šume plave stvarajući močvare, trščake, bare, s njima žive polja široka, s njima žive vinogradi na povišenim predjelima, a u njihovim podrumima dozrijeva vino, s njima žive voćnjaci na brežuljcima Baranjske planine.

Savoji, Esterhazy, Habsburzi i ini, samo su neke od velikaških obitelji koje su obilježile i dio hrvatske povijesti. Brojni njihovi dvorci, kurije, crkvice i kapelice, jesu trag svekolike bogate hrvatske i multikulturalne, multietničke i vjerske baštine Baranje. Svjedočanstvo je to neporecivo i neuništivo opstojnosti Hrvata na ovim prostorima.


mine

Piše: Zvonko PeičevićFoto: Z. Peičević

U vinkovačkom hotelu Sla-vonija održano je potkraj travnja 16. međunarodno nadmetanje (licitacija) za

kupoprodaju trupaca, prvo takvo u Hrvatskim šumama. Riječ je o prodaji pojedinačnih trupaca iz UŠP Vinkovci, s područja šumari-ja Vukovar, Mikanovci, Vinkovci i Otok, a ponude su dostavile četiri hrvatske i jedna talijanska drvo-prerađivačka tvrtka. Kupci su se mogli natjecati za 80-ak trupaca crnog oraha, poljskoga jasena i divlje trešnje, a najpovoljniji ponu-đači bili su zainteresirani za 145,99 m3 drvne mase visokocijenjenih vrsta drveća, namijenjenih za pro-izvodnju skupocjenoga namještaja (zagrebački Bel Dren i Exportdrvo, ivanečki Drvodjelac i talijanski Carlon Gino). Svega nekoliko po-nuđenih trupaca nije prodano. Najprivlačnija vrsta drva kupci-ma bio je crni orah (oko 132 m3); među sortimentima najviše je bilo pilanskih trupaca I. klase (oko 93 m3), a ostalo su furnirski trupci. Svi sortimenti namijenjeni za licitaciju propisno su izloženi na prodajnom prostoru Šumatransa vinkovačke podružnice te obilježeni numerira-nim pločicama. Tijekom nadmeta-nja u hotelu pojedinačno su prvi put prikazani na velikom ekranu (videozidu) za praćenje nadmeta-nja – s rednim brojem, oznakom vrste, identifikacijskom pločicom, kubaturom, početnom i najboljom ponuđenom cijenom u eurima, te s priloženom fotografijom.

Računalom do najbolje ponude – Nadmetanje je počelo nakon što je tročlano povjerenstvo Hrvatskih šuma (Ema Culi, Davor

Licitacijom do većih cijena trupacaU Hrvatskoj se još uvijek

1147 četvornih kilome-tara nalazi u kategoriji minski sumnjivog po-

dručja. Iako broj stradanja i žr-tava od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava opada iz go-dine u godinu, prošle je godine stradalo 13 osoba od čega četiri smrtno. Prošlogodišnje žrtve po-kazatelji su da ljude treba i dalje podsjećati na prisutnu opasnost, kao i crnu brojku od 1800 osoba stradalih od mina u minski sum-njivim prostorima od kojih je 441 smrtno, te još 300-tinjak osoba stradalih od neeksplodiranih ubo-jitih sredstava izvan minskih polja. Akcija »Travanj – mjesec zaštite od mina« tradicionalna je edukativna kampanja Hrvatskoga centra za razminiranje koja se provodi već pet godina i koja je i ove godine u suradnji sa svim subjektima pro-tiv minskog djelovanja (Hrvatski Crveni križ, Norveška narodna po-moć, Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i sporta, Hrvatska udruga žrtava mina i druge nevladine udruge, te mediji) provedena s ciljem upozoravanja od opasnosti od mina.

Prema statistikama naj-više je stradavanja zabilježeno prilikom sakupljanja drva u šumi (7), a slijede stradavanja poljopri-vrednika (6) i pirotehničara (5). Svakoga dana milijun građana Republike Hrvatske primorano je živjeti i kretati se područjima koje se nalazi u blizini minski sumnji-vog prostora. Detaljnom analizom podataka vidljivo je da je tijekom 2005. godine oko 100.000 ljudi prošlo neki vid edukacije, a zahva-ljujući aktivnostima medija, taj je broj mnogo veći. Hrvatski centar za razminiranje i Centar za testi-

U šumarijama Vukovar, Ilok, Strošinci, Otok, Gunja i Vinkovci u Domovinskom ratu devastirano je oko 4400 ha kvalitetne sastojine, a posječeno i otuđeno oko 950.000 m3. Nakon 15 godina u vinkovačkoj Upravi još uvijek je radno nedostupno oko 6000 ha šumskih površina.

ranje, razvoj i obuku organiziraju međunarodno savjetovanje »Hu-manitarno razminiranje 2006.«.

U vinkovačkoj Upravi šuma (gospodari sa 72.384 ha šuma i šumskoga zemljišta), u šu-marijama Vukovar, Lipovac, Ilok, Strošinci, Otok, Gunja i Vinkovci u Domovinskom su ratu devasti-rane kvalitetne šumske sastojine na oko 4400 ha, a posječeno je i otuđeno oko 950.000 m2. I nakon 15 godina u Upravi šuma Vinkov-ci radno je nedostupno oko 6000 hektara šumskih površina koje se razvijaju bez čovjekova utjecaja, pa je vrlo diskutabilno koliko je na tim površinama sječive drvne mase i poštuju li se osnove gos-podarenja.

Specifična je Šumarija Ilok koja u svom sastavu ima 102 ha vinograda, od kojih se sada obrađuje samo 10-ak ha, a ostatak je površine miniran i de-vastiran. Hrvatske šume donije-le su Program rada na pripremi i provedbi razminiranja šuma i šumskoga zemljišta i objekata ko-jim gospodare, međutim, prema dosadašnjoj brzini razminiranja šuma i šumskoga zemljišta, trebat će proći još dosta vremena i godi-na kako bi se sve šumske površine očistile od mina. Do početka 2006. godine Hrvatski centar za razmini-ranje postavio je oko 10.000 veli-kih oznaka upozorenja na minsku opasnost u svrhu prevencije stra-davanja i zaštite ljudskih života, te apelira na sve građane da ne ulaze u minska i minski sumnjiva područja, i poštuju znakove opas-nosti od mina.

Zbog sumnje u miniranost nedostupno

blizu 6000 haNašla se tu i »krmača« velike razorne moći

Trupci izloženi na prodajnom prostoru Šumatransa UŠP Vinkovci

VINKOVCI

šuma


licitacije

Piše: Ivica TomićFoto: I. Tomić, M. Turkalj

Licitacijom do većih cijena trupaca

Međunarodno nadmetanje za kupoprodaju pojedinačnih trupaca održano je prvi put u Hrvatskim šumama, uz suvremeno računalno praćenje na velikom ekranu (videozidu)Prnjak, Krešimir Štimac) utvrdilo da su ponude, uz priloženu jamčevi-nu, potpune i ispravne. Za vrijeme nadmetanja sve upisane ponu-de bile su dostupne za pregled i ponuditeljima putem postavljenih info-pultova, povjerenstvo je oda-biralo najpovoljniju, a računalo na videozidu određivalo novoga vla-snika kvalitetnoga trupca. Voditelj vinkovačke podružnice Zvonimir Mišić istaknuo je kako je cilj da pro-daja trupaca bude transparentna te da se postignu najbolje cijene. Specifičnost je ovoga nadmetanja, kazao je, što se licitira svaki trupac pojedinačno, a ne u složajevima (surama) kao što je uobičajeno. Li-citacija je test za jesenska i zimska nadmetanja, kad se ona održavaju. Ovakav način prodaje ocijenjen je najboljim. Prije nadmetanja zamje-nica voditelja UŠP Vinkovci Marica Beljo-Rečić ukratko je predstavila poslovanje vinkovačke podružnice, a njeno izlaganje bilo je popraćeno projekcijom prigodnoga promotiv-nog filma.

Početne cijene oraha vi-šestruko nadmašene – Pre-ma riječima Milana Turkalja iz Ko-mercijalnog odjela UŠP Vinkovci, od prodanih trupaca crnog oraha, s početnom cijenom 20.000 eura

franko glavno stovarište, ostvare-no je čak 50.000 eura, a za ostale vrste ostvarene su prosječne cije-ne. Ukupna vrijednost svih proda-nih trupaca iznosi 61.951,03 eura. Trupci oraha u pravilu su dosezali dvostruke, trostruke, pa i četvero-struke i više cijene od početnih. Najskuplje su prodana dva furnirska trupca, po 1.139,99 eura/m3, kojih su volumeni bili 1,69 m3 odnosno 1,50 m3, a njihova početna cijena iznosila je 399,66 eura/m3; ostva-rena cijena nadmašila je početnu gotovo tri puta (2,86). Iznimno po-voljnu cijenu u odnosu na početnu ostvario je furnirski trupac crnog oraha pod rednim brojem 27, s volumenom 1,41 m3 i početnom cijenom 138,66 eura/m3. Naime, najbolja ponuđena cijena iznosila je 639,90 eura/m3, koja je početnu nadmašila za čak 4,61 puta.

VINKOVCI

Ispitivanje tržišta trupa-ca – Kako smo doznali od Bran-ka Sitaša, voditelja marketinga u direkciji Hrvatskih šuma, na ovoj uspjeloj licitaciji postignute su dobre cijene, a osnovni je cilj bio ispitivanje tržišta trupaca i intere-sa kupaca. U kontaktu s kupcima, koji su o licitaciji izrazili povoljno mišljenje, došlo se do zaključka da postoji zanimanje za kupnju i bu-kovih furnirskih trupaca. Značajnu ulogu u organizaciji ove međuna-rodne licitacije imali su šumarski i informatički stručnjaci Hrvatskih šuma, a dobro je funkcionirala suradnja između UŠP Vinkovci i Direkcije. Osmišljeno je prikladno softversko rješenje koje se zasniva na NET aplikaciji koja prati tijek

unosa ponuda, s obrascima za unos i izvještajima koji su dostupni putem web-preglednika. Cjeloku-pni program maksimalno je prila-gođen korisnicima, osobito radu povjerenstva i unositelja ponuda. Treba istaknuti da su u pripremi i funkcioniranju informatičke po-drške, osmišljavanju funkcionalno-sti i izradi programa te testiranju sustava sudjelovali Branko Sitaš, Krešimir Štimac, Dario Kauzlarić i Jaromir Malek iz Direkcije te Ante Sabljić i Milan Turkalj iz Komerci-jalnog odjela UŠP Vinkovci.

Furnirski trupac s identifika-cijskom pločicom

Povjerenstvo za provođenje licitacije

Tijekom međunarodnoga nadmetanja u vinkovačkom hotelu Slavonija

Prikaz trupca crnog oraha na videozidu

Svi sortimenti nami-jenjeni za licitaciju propisno su izloženi na prodajnom mje-stu Šumotransa UŠP Vinkovci.

Uz relativno male povr-šine prirodnih staništa, u velikoj mjeri su za-stupljena poluprirod-

na staništa na koja je utjecao čovjek, ali su u njima zadržane pretežito zavičajne životne za-jednice tipične za ta staništa, dok se u velikom dijelu Europe antropogena staništa strukturom i sastavom vrsta znatno razlikuju od prirodnih. Kvaliteta zraka u Hrvatskoj također je vrlo viso-ka. Ugljikov dioksid (CO2) jedan je od najznačajnijih stakleničkih plinova, osobito kad se razmatra-ju posljedice ljudskih aktivnosti.

Kvalitetna pitka voda, očuvane šume, čisto more...

CO2 kod prirasta drvne mase u šumama), a iznos se prikazuje negativnim predznakom.

U Hrvatskoj nakon 1990. godine emisija CO2 značajno se smanjuje zbog pada gospodarskih aktivno-sti i energetske potrošnje uzro-kovane uglavnom Domovinskim ratom, a također i zbog značajnih smanjenja nekih energetski inten-zivnih proizvodnji. Hrvatskoj je na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Montrealu odobren zahtjev za povećanjem početne kvote emisije stakleničkih plinova koja je prema Protokolu iz Kyota Hrvatsku obavezala da smanji is-puštanje stakleničkih plinova za 5 posto u odnosu na 1990. godinu, no početna vrijednost bila je pre-mala jer nije uračunata energija uvezena iz drugih republika bivše Jugoslavije.

Kvaliteta slatkih voda te velik broj podzemnih krških izvora, svrstava nas među zemlje koje se ne moraju bojati za svo-ju »žednu« budućnost te bismo mogli profitirati od izvoza »naše nafte« vodom ne tako bogatim zemljama. Stanje šuma u Hrvat-

skoj je vrlo dobro, znatno bolje nego u većini zemalja zapadne i srednje Europe, zahvaljujući prvenstveno načinu gospoda-renja koji daje prednost prirod-nom sastavu šuma. Čak 95 posto šumskih sastojina ima prirodni sastav, a šumske zajednice nisu

Hrvatska se, za razliku od mnogih zemalja zapadne i srednje Europe, može pohvaliti visokim stupnjem očuvanosti prirode

Kvaliteta slatkih voda te velik broj podzemnih krških izvora, svrstava nas među zemlje koje se ne moraju bojati za svoju »žednu« buduć-nost te bismo mogli profitirati od izvoza »naše nafte« vodom ne tako bogatim zemljama.

ZAŠTITA PRIRODE U HRVATSKOJ

Piše: Irena Devčić-BuzovFoto: I. Devčić-Buzov

Gotovo svagdje u svijetu, a tako i u Hrvatskoj, najznačajniji an-tropogeni izvori CO2 su izgaranje fosilnih goriva (za proizvodnju električne energije, industriju,

promet, grijanje itd.), industrijske aktivnosti i promjene u korištenju zemljišta i aktivnosti u šumarstvu (u Hrvatskoj zbog prirasta drvne mase postoji negativna emisija – ponor). O ponoru stakleničkih plinova govori se u slučaju kada dolazi do procesa suprotnog od emisije odnosno do upijanja stakleničkih plinova (upijanje


dan zaštite okoliša, 5. lipnja

Kvalitetna pitka voda, očuvane šume, čisto more...

se smanjile zadnjih stotinjak go-dina. Potvrda za dobro gospoda-renje šumama, stigla je i od Vi-jeća za nadzor šuma (The Forest Stewardship Council – FSC) koja je Hrvatskim šumama d.o.o dodi-jelila prestižni FSC Certifikat. Pre-ma definiciji, »FSC akreditirana certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim eko-loškim, socijalnim i ekonomskim standardima«. No, unatoč dobroj slici očuvanosti prirode, stupanj zaštite okoliša na nedovoljnoj je razini. Hrvatska mora uložiti oko deset milijardi eura ako želi do-stići prosječni europski standard zaštite okoliša.

Naše more, primjerice, unatoč svemu što u njega ispu-štamo, izuzetno je dobre kvalite-te. No, s obzirom na gospodarski, tehnološki i industrijski napredak te jačanje uslužne djelatnosti kao što je turizam, takva se kvaliteta mora zasigurno neće još dugo zadržati bez većih ulaganja u zbrinjavanje i pročišćavanje ot-padnih voda. Slična je situacija i s divljim odlagalištima otpada koja se mogu naći po šumama, livadama, ali i u nacionalnim parkovima. Strategija gospoda-renja otpadom predviđa bitno smanjivanje postojećeg broja od više stotina odlagališta na dvade-setak, kojima bi se koristilo više općina, gradova pa i županija. Hrvatska odnedavno ima novi Zakon o zaštiti prirode koji je u potpunosti usklađen sa zahtjevi-ma Europske unije. Očekuje se da će i zaštita prirodnih vrijednosti biti učinkovitija jer će za proved-bu Zakona trebati znatno manje podzakonskih akata.

Donošenjem Zakona o zaštiti prirode u rujnu 2003. godine prvi je put određeno da se na Među-narodni dan biološke raznolikosti (22. svibnja) obilježava i Dan za-štite prirode u Hrvatskoj. Zaštita pojedinih područja temeljna je metoda očuvanja biološke i kra-jobrazne raznolikosti. Danas su u Hrvatskoj zaštitom obuhvaćene 444 prirodne vrijednosti. Naj-poznatiji su nacionalni parkovi i

parkovi prirode kojih je ukupno 18, no u planu proglašenja nalaze se Lastovski arhipelag i ušće Ne-retve. Za zaštitu prirode u 2006. godini Državni je proračun go-tovo udvostručio iznos. Najveći dio državnog novca uložit će se u 18 javnih ustanova za upravlja-nje zaštićenim područjima (PP i NP) te u Državni zavod za zaštitu prirode. Dio od 75 milijuna kuna uložit će se u zaštitu još jednog područja u Hrvatskoj: Lastovskog otočja. Tako će se i tamo osnovati javna ustanova za upravljanje za-štitom prirode na razini (najvjero-jatnije) parka prirode. Time će biti ispunjen još jedan od zahtjeva EU, a koji se odnosi na povećanje broja zaštićenih površina. Cjelovit sustav zaštite prirode u Hrvatskoj trebao bi se uspostaviti do kraja 2007., a do kraja 2010. svi naci-onalni parkovi i parkovi prirode imat će posjetiteljske centre. Prema procjenama stručnjaka, za zaštitu prirode u Hrvatskoj go-dišnje bi se trebalo osigurati 26 milijuna eura, odnosno 30 posto više novca nego dosad. Hrvat-ska je potpisala i sve relevantne međunarodne konvencije iz po-dručja zaštite prirode. Namjera je standardizirati sustav zaštite prirode u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a uspostavit će se i jedinstveni vizualni iden-titet parkova koji bi trebao zaži-vjeti upravo 22. svibnja, na Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

Potvrda za dobro gospodarenje šumama, stigla je i od Vijeća za nadzor šuma (The Forest Stewardship Council – FSC) koje je Hrvatskim šumama d.o.o dodijelilo“ prestižni FSC Certifikat. Prema definiciji, »FSC akreditirana certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima«.



Najstariji i najljepši među riječkim par-kovima je Park Mlaka, poznatiji kao Giardi-

no Pubblico. Prema sugestija-ma gradonačelnika G. Ciotte projektirao ga je 1874. Filibert Bazarig. Park je sagrađen na padini okrenutoj prema jugu, zaštićenoj od bure, na površini od 37.000 m2. Sastoji se od dva dijela, gornjeg u kojem je ne-kad rasla šuma hrasta medun-ca i lovor, i donjeg. U gornjem dijelu parka nalazio se i du-guljasti bazen obrubljen pri-rodnim kamenom u kojem su plivale zlatne ribice. Na svakoj je strani bazena raslo po jedno zimzeleno stablo mamutovca, a uz zapadni rub po nekoliko starih cedrova. Iznad zaravni s bazenom su dvije manje te-rase značajne zbog umjetnih špilja izgrađenih od lomljenog stijenja. Najviši dio parka čini bujan lovorov gaj sa stabli-ma javora maklena i ponekim koprivićem. U parku rastu gr-movi i stabla šimšira, japanske kaline, tise, lovor-višnje. U po-drastu tih bujnih sastojina na-laze se grmići mekane veprine. Donji dio parka bio je nekad ograđen ogradom i vratima od kovanog željeza, a iza ograde bio je travnjak s cvjetnim gre-dicama. Park je u prošlosti bio omiljeno sastajalište, jer su se

PARKOVNA BAŠTINA RIJEKE

Park na Trsatu

skoga svetišta s Kalvarijom i pose-bice lijepim vidikovcem na Rijeku, riječku luku i Učku.

Park Nikole Hosta nalazi se na južnoj padini Belvedera, u podnožju Kozalskoga brijega, uz samu gradsku jezgru. Osnovao

ga je austrijski nadvojvoda Josip Habsburški. Park je građen na plit-kom krševitom tlu, pa je trebalo minirati stijene i izgraditi potporne zidove da bi se stvorili preduvjeti za sadnju drveća. Plodna zemlja dovozila se iz Lopače, u dolini Rje-

Botanički vrt oko Prirodoslovnog muzeja

tu priređivali promenadni koncer-ti, studenti su u njemu učili i sl. Pedesetih godina prošloga stolje-ća ponovno se preuređuje. Dok je izgled gornjeg dijela Parka ostao isti kao za vrijeme Austro-Ugarske, u donjem dijelu došlo je do nekih izmjena, nestale su neke biljne vr-ste, a više se pažnje posvetilo sad-nji cvjetnih gredica i travnjaka.

Trsatski park (Pančićev park) podignut je u istočnom dijelu grada, na Trsatu na nad-morskoj visini od 95 do 142 metra. Gornji, stariji dio parka prostire se na 33.500 m2 i osnovan je 90-ih godina 19. stoljeća, dok je donji, manji dio (11.500 m2) novijeg datuma, osnovan poslije II. svjet-skog rata. Projektirao ga je arhi-tekt Zlatko Prikril, a hortikulturno uredio Josip Kulfanek. Središnji dio parka čini Spomen-kosturnica palih boraca iz II. svjetskog rata, koju su 1951. godine projektirali poznati riječki arhitekti Zdenko Kolacio i Zdenko Sila. Oko Kostur-nice prostiru se travnate površi-ne oko kojih je zasađeno razno ukrasno drveće i grmlje. U parku prevladavaju lijepi grmovi šimši-ra, lovor i lemprika. Vrlo je lijep i drvored himalajskih cedrova uz samu šetnicu, te drvored koprivi-ća. Zaštitni znak parka je rani ja-smin koji počinje cvasti već zimi. Uz drvored hrasta crnike, koji se proteže istočno od Kosturnice, rastu i prekrasne velelisne lipe, te autohtone vrste drveća i grmlja poput hrasta medunca, crnoga graba, rašeljke, bodljikave veprine i sl. U parku se često mogu zateći ptice poput kosova, šojki, zeba i dugorepe sjenice.

Na trsatskom brijegu treba po-sjetiti i obližnji Marijin park Trsat-

Kazališni park

Najstariji riječki park Mlaka prostire se na 37.000 m2 Najstariji riječki park Mlaka prostire se na 37.000 m2

parkovi


Rijeka, treći po veličini grad Hrvatske, nekada poznati lučki grad, sve se više okreće turizmu. Vodeći računa da bude ljepši i privlačniji turistima i brojnim putnicima koji kroz njega prolaze, grad posebnu brigu poklanja svojim parkovima. Jer oni danas, a tako je bilo i u prošlosti, privlače mnogobrojne posjetitelje. Rijeka se danas može pohvaliti s nekoliko znamenitih parkova starih i preko stotinjak godina

Park Mlaka Park Nikole Hosta

Piše: Vesna PlešeFoto: Vesna Pleše

Drvored na Trsatu Cedar

Najstariji riječki park Mlaka prostire se na 37.000 m2 Najstariji riječki park Mlaka prostire se na 37.000 m2


Park Nikole Hosta na-lazi se na južnoj padini Belvedera, u podnožju Kozalskoga brijega, uz samu gradsku jezgru. Osnovao ga je austrij-ski nadvojvoda Josip Habsburški.

U Trsatskom parku prevladavaju lijepi grmovi šimšira, lovor i lemprika, privlačan je i drvored himalajskih cedrova uz samu šetni-cu, te drvored koprivi-ća. Zaštitni znak parka je rani jasmin koji počinje cvasti već zimi.

čine. U Parku je posađen velik broj domaćih i stranih biljnih vrsta. Rod jela zastupljen je s preko desetak vrsta, cedrovi s pet vrsta, čempresi s osam vrsta, borovi s devet vrsta, hrastovi s četiri vrste. Zbog za-puštanja parka, tijekom vremena neke su osjetljive egzotične vrste potpuno nestale. Smanjena je i površina parka koja sada iznosi 25.000 m2. U donjem dijelu parka, u nekadašnjoj vili nadvojvode Josi-pa, smještena je zgrada Državnog arhiva. Taj je dio u novije vrijeme uređen, ali su ostavljena i starija stabla još iz vremena nadvojvode. Od starih stabala treba spomenuti japansku kalinu, sitnopilastu fo-tiniju, stare tise, velecvjetne ma-gnolije. Uz stabla crnike tu rastu i piramidalni čempresi i lovor, a na središnjoj terasi parka raste skupi-na cedrova. Posebnu draž mu daje bazen s vodoskokom, okružen sta-blima borova i koprivića. U samoj blizini su nekadašnja Guvernerova palača, danas Povijesni i Pomorski muzej, te nova zgrada Muzeja gra-da Rijeke.

Park oko riječke bolnice izgrađen je kao i zgrada 1857. g. za potrebe tadašnje Vojno-po-morske akademije. Projektiran je na tri razine na površini od 26.256 m2. Najatraktivniji je središnji dio s okruglom fontanom i kipom žene koja iz vrča prolijeva vodu. U parku rastu brojne vrste flore poput divljeg kestena, tise, palma, alepskog bora, japanskog limuna, oleandra, bršljana i sl.

Elizabetin park jedan je od najstarijih riječkih parkova. Bio je smješten ispred pročelja stare Guvernerove palače koju je 1780. godine projektirao Anton Gnamb. Park je imao oblik četverokuta i bio je uređen po uzoru na fran-cuske parkove. Od 1850. nosi na-ziv Elizabetin park. Nestao je 1895. kada je srušena stara Guvernerova palača, a teren na kome se nalazio park i zgrada otkupila je Brodar-ska kompanija Adria. Na mjestu parka sagrađena je nova zgrada, Palača Adria, danas poznata kao zgrada Jadrolinije.

Kazališni park izgrađen je 1870. na nasutom dijelu oba-le između HNK Ivana pl. Zajca i Gradske tržnice. Površine je 1872 m2. Park je preuređen 1953., a u njemu se osim zimzelenog dr-veća mogu vidjeti prekrasni cvjet-njaci površine 30 m2. Poslije obno-ve kazališta 1981. godine započelo je i uređenje parka, a postavljena je i bista Ivana pl. Zajca.

Rod hrastova (Quercus) obuhvaća oko 300 listo-padnih i vazdazelenih vr-sta drveća, rjeđe grmlja,

iz porodice bukovki (Fagaceae), kojima je areal pretežito u umje-renoj zoni sjeverne polutke. Ovaj značajan rod u nas je zastupljen s desetak vrsta, a neke su od njih naše najvažnije šumsko drveće i značajni edifikatori. Pupovi i lišće su im spiralno razmješteni, a pu-povi su smješteni pri vrhu dugog izbojka, pokriveni s više ljusaka i uglavnom zbijeni. Na vrhu izboja-ka nalazi se uvijek jedan krupniji tjemeni pup. Lišće je eliptično, duguljasto, jajoliko ili obrnuto ja-joliko, na vrhu tupo, okruglasto ili ušiljeno, pri dnu klinasto, okrugla-sto ili srcasto. Listovi su goli ili dla-kavi, po rubu režnjeviti, napiljeni ili cijeli. Kod nekih vrsta lišće je nagomilano na vrhu izbojaka.

Cvjetovi su jednodomni, jed-nospolni, u resama. Muški cvjetovi oblikuju dugačke, orijetke i viseće rese, s 6 do 8-dijelnim ocvijećem i s 2–15, uglavnom 6 prašnika. Ra-zvijaju se pri vrhu prošlogodišnjih izbojaka, a oprašuju se vjetrom. Ženski cvatovi formiraju se na ovogodišnjim izbojcima, kraći su i s pojedinačnim cvjetovima u ku-puli. Plodnicu čine 3 plodna lista. Tijekom cvatnje, koja se događa nakon listanja, kupula je sitna i sliči pupu. S vremenom odrveni te se razvije u naboranu, veću ili manju čašicu obraslu kratkim i uglavnom prileglim ili dugu-ljastim čekinjama (stipulama). U čašici se nalazi po jedan plod (žir) jajolikog do valjkastog oblika. Žir je nerijetko varijabilan i kod iste

Hrastovi Od oko 300 listopadnih i vazdazelenih vrsta hrastova u svijetu u nas se nalazi desetak, od kojih su neke naše najvažnije šumsko drveće i značajni edifikatori

Žir

Kora

(Quercus) (1)

Stablo Listovi

Piše: Ivica TomićFoto: Arhiva

Od stranih hrastova koji se u nas uzgajaju u parkovima, rjeđe u šumama, navodimo prvenstveno crveni hrast, a u nasadima se nerijetko nalaze i ovi hrastovi iz istočnoga dijela Sjeverne Ame-rike: grimizni hrast, čamoliki hrast, vrboliki hrast i dr.

vrste, a dozrijeva u prvoj ili dru-goj godini. Supke ili kotiledoni su jedri, a za vrijeme klijanja ostaju pod zemljom.

Podjela prema građi ljusaka kupule – Rod hra-stova (Quercus) dijeli se na dva podroda, s većim brojem sekcija. Podrod Cyclobalanopsis ima oko 90, pretežito istočnoazijskih vrsta, a znakovit je po tome što su ljuske na kupuli srasle u koncentrične prstenove, a listovi su vazdazele-ni te cjelovita ili nazubljena ruba. Podrod Euquercus također obu-hvaća veći broj sekcija, čine ga mnoge listopadne i vazdazelene vrste. U Hrvatskoj su zastupljene vrste hrastova ovoga podroda. Možemo ga podijeliti, s obzirom na građu ljusaka kupule, u dvije skupine hrastova, koji u nas rastu u prirodi ili se uzgajaju u parkovi-ma, a negdje i u šumama. U pr-voj su skupini ljuske kupule du-guljasto-linealne te otklonjene ili natrag zavinute (cer, makedonski hrast, hrast plutnjak, suplutnjak, oštrika). Druga je skupina karakte-ristična po kratkim i prileglim lju-skama na kupuli (kitnjak, lužnjak, brucijski hrast, sladun, medunac, apeninski hrast, crnika i dr.). Među hrastovima druge skupine kojima je lišće listopadno, s lapovima i režnjevima, iznimku čini crnika (Quercus ilex) kojoj je list cjelovita ruba, valovit ili tupo do bodljasto nazubljen te vazdazelen. Od stra-nih hrastova koji se u nas uzgajaju u parkovima, rjeđe u šumama, na-vodimo prvenstveno crveni hrast, a u nasadima se nerijetko nalaze i ovi hrastovi iz istočnoga dijela Sjeverne Amerike: grimizni hrast, čamoliki hrast, vrboliki hrast i dr.

Cer (Quercus cerris) je li-stopadno drvo južne i jugoistoč-ne Europe, Male Azije i Sirije, koje naraste u visinu do 35 m, a u debljinu i više od 100 cm. U nas ga ima na području brežuljkastih i brdskih te krških šuma. Kora de-bla je siva, debela, uzdužno du-boko izbrazdana, a dno pukotine je upadljivo crvenkaste boje. Ko-rijenov sustav je vrlo razvijen, sa središnjim korijenom. Pupovi su sitni, dugi do 2 cm, dlakavi, oba-vijeni smeđim, međusobno prile-glim ljuskama tupa vrha i trajno okruženi nitastim, do 2 cm dugim, krutim palistićima, preobraženim u usukane i ispresavijane čekinje. Po njima se cer vrlo lako raspo-znaje. Lišće je kožasto, na dlaka-voj, 5–25 mm dugoj peteljci, 5–15 cm dugo, do 9 cm široko, sa 4–6 ušiljenih lapova na svakoj strani, odozgo je tamnozeleno, sjajno i golo, a odozdo svijetlozeleno, hrapavo i neznatno dlakavo. U je-sen poprima žutosmeđe tonove. Cvjetovi su jednospolni, muški su u rastresitim cvatovima na tankoj osovini, a ženski na zajedničkoj dlakavoj peteljci. Vrijeme cvatnje je tijekom travnja, svibnja ili lipnja, usporedno s listanjem (neznatno kasnije od lužnjaka). Žir je na vrlo kratkoj stapci, fino uzdužno iz-brazdan, dozrijeva druge godine poslije cvatnje, u rujnu ili listopa-du, kupula je vrčasta, polukugla-sta te nalik na šubaru. Ljuske su končasto-čekinjave te savinute na sve strane. Cer se razmnožava sjemenom, jednodomna je, ane-mofilna, kserotermna i heliofitna vrsta. Dobre je izdanačke snage, a doživi starost do 300 godina. Njegovo je stanište na vapnencu

ili silikatu, a pretežito dolazi na dubljim, slabo kiselim tlima, ponajviše u brdskom pojasu, u zoni uglavnom listopadnih kserotermnih (suha staništa), ali i mezotermnih šuma (suha i umjerena staništa). Prilago-đen je na submediteransku i umjereno-kontinentalnu kli-mu, sudjeluje u izgradnji ra-zličitih šumskih zajednica, a posebice je značajan njegov udio u klimatogenoj zajedni-ci sladuna i cera (Quercetum farnetto-cerris). U nas se cer javlja u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba s cerom (Car-pino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerris), specifičnoj subasocijaciji koja se razvija na prostorno velikom zarav-njenom području Slavonije i zapadnoga Srijema. Vrlo je rasprostranjena u Slavoniji te dolazi na vukovarskom i đa-kovačkom ravnjaku, protežući

Cer (Quercus cerris)


mala enciklopedija šumarstva

se do u podnožje panonskih gora Papuka, Fruške gore, Dilj gore i dr. Prostire se na ravnom ili blago valovitom terenu, na nadmorskoj visini od 80 do 150 m. Spušta se do hidrološki uvjetovane šumske zajednice hrasta lužnjaka s velikom žuti-lovkom na uzdignutija mjesta, tzv. grede, gdje graniči s tipič-nom šumom hrasta lužnjaka i običnoga graba.

Makedonski hrast (Quercus trojana; Q. macedonica) je listopadni grm ili manje drvo koje katka-da izraste u visinu i do 20 m te dostigne prsni promjer veći od 100 cm. Rasprostranjen je u jugozapadnom dijelu Bal-kanskoga poluotoka, na jugo-istoku Apeninskog poluotoka (Apulija) te sjeverozapadnom području Male Azije. U nas ga ima u južnoj Dalmaciji, a na okolnom području nalazimo ga u Hercegovini, Metohiji, Crnoj Gori i zapadnoj Makedo-niji. Krošnja mu je u mladosti piramidalnog oblika, kasnije jajasta ili polukuglasta. Kora je slična cerovoj, na tanjim iz-bojcima i ograncima je glatka, sivkastozelena i sjajna, a na deblu i debljim ograncima de-bela i po nekoliko centimetara, sivosmeđa i duboko mrežasto

ispucala. Korijenov sustav ima središnji korijen i dobro razvijeno postrano korijenje. Pupovi su sitni, jajoliki i crvenkastosmeđi, bez pali-stića, oko 5,5 mm dugi i oko 3 mm debeli. Sastavljeni su od mnoštva crepasto poredanih ljuskica. Mla-di izbojci su manje ili više obrasli smeđastim dlačicama. Listovi su duguljasto-eliptični, uski, kratkih i trokutastih lapova, tvrdi i poluko-žasti, dugi 5–8 cm i 2–3 cm široki. Odozgo su tamnozeleni i sjajni, odozdo polugoli, na kratkoj pe-teljci. Imaju izraženu nervaturu, posebice na naličju. Postrane žili-ce završavaju trnasto, izvan zuba-ca. Požutjelo lišće ostaje na drvetu do sljedećega proljeća. Cvjetovi su jednodomni, s 22-36 mm dugim muškim resama, sa 7–13 cvjeto-va i 4–6 prašnika. Ženski cvjetovi uglavnom su pojedinačni, ili s naj-više 4 cvijeta na istoj resi. Cvatnja je tijekom travnja i svibnja. Žir je sličan cerovom, dužina mu varira od 22 do 45 mm, debljina od 13 do 29 mm, do polovice je smje-šten u kupuli, koja je bez stapke. Dozrijeva do rujna druge godine. Donje su ljuske kupule prilegle, srednje natrag zavinute, a gornje uspravne.

Stanište makedonskoga hrasta su topliji dijelovi submediteran-skoga područja. Dolazi na strmim vapnenačkim kamenjarima, vr-

tačastim terenima, degradiranim površinama podložnim eroziji, uvalama i dr. Nerijetko oblikuje čiste sastojine od nekoliko dese-taka hektara, ili manje šumarke, ili ima elemenata medunčeve šume ili šume bjelograbića, katkada i sa zimzelenim vrstama; česta su po-jedinačna, starija soliterna stabla. Pojavljuje se i u makedonskoj pse-udomakiji. Rasprostire se od mor-ske obale (Crnogorsko primorje) pa do više od 1000 m nadmorske visine, no ponajviše između 200 i 500 m. Ima najveću izdanačku snagu među svim listopadnim hrastovima.

Hrast plutnjak (Quercus suber) je vazdazeleno drvo za-padnoga dijela Sredozemlja, koje se pojavljuje na Sardiniji, Sicili-ji, Korzici, u Italiji, Alžiru, Tunisu, Maroku, Portugalu, Španjolskoj, južnoj Francuskoj. Nalazimo ga i u Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Najbo-lje raste na silikatnim, pjeskovitim i ilovastim tlima, a proširen je i u nasadima. U našemu Primorju neznatno je zastupljen. Voli topla i suha mjesta u klimatskom po-jasu masline. Doživi starost i do 300 godina, a jake je izdanačke snage. Stablo je visoko najčešće do 15 m, rijetko do 22 m, široke je asimetrične krošnje, sa snažnim deblom opsega 4–5 m i do 30 cm debelom mrtvom korom. Vanjski

dio kore oblikuje 3–5 cm jedno-lično debeli sloj finoga pluta, koji je cijenjen sporedni šumski proiz-vod. Pupovi su obrasli dlačicama. Izbojci su dlakavi, a lišće eliptično, dugo od 2,5 do 5 cm i više, te 1–3 cm široko, često napiljena ruba. Ima 4–7 zubaca na svakoj strani, a odozdo je slabije bjelkasto-dla-kavo. Lišćem su obrasle dvogodiš-nje i trogodišnje mladice. Cvjeta tijekom travnja i svibnja. Muški su cvjetovi skupljeni u viseće mace, a ženski u uspravne klasove, s 2–5 cvjetova. Žir dozrijeva u drugoj godini poslije cvatnje, kupula je velika, polukuglasta, donje ljuske kraće i prilegle, a gornje duže i uspravne te produžene u šiljak zakrivljen prema žiru.

Suplutnjak (Quercus crenata; Q. pseudosuber) je vazdazeleno drvo zapadnih područja Sredozemlja. Rasprostra-njen je u Africi, na Pirenejskom i Apeninskom poluotoku, a rijetko u nas u Primorju. U Hrvatskoj ga ima u južnome dijelu Istre (šuma Šijana kod Pule) te u šumi Dundo na otoku Rabu, a bolje uspijeva od plutnjaka. Naime, lakše pod-nosi našu primorsku klimu i va-pnenačku podlogu terena. Stablo je srednje visine (do 20 m), kora je debla plutasta i jako uzdužno izbrazdana. Pluto mu je znatno tanje nego kod plutnjaka i nema praktične važnosti. Izbojci su dla-kavi, a lišće jajoliko, kožasto, 5–7 cm dugo, oštro napiljeno, sa 6–9 zubaca, na bazi zaokruženo do kli-noliko. Odozgo je tamnozeleno i sjajno, odozdo bjelkasto-dlakavo, a ostaje na drvetu do sljedećega proljeća. Lišćem su obrasle samo jednogodišnje mladice. Žir je kru-pan (do 5 cm) dozrije u drugoj go-dini, a ljuske su kupule duguljaste i prema dolje zavinute. Trnaste su i slične hrastu oštriki (Quercus co-ccifera), kojega smo kao zaštićenu biljnu vrstu detaljno opisali u broju 108. časopisa »Hrvatske šume«.

Makedonski hrast (Quercus trojana)

Hrast plutnjak (Quercus suber)

Stablo, žir i kora Listovi

Suplutnjak (Quercus crenata)



zaštita šuma

Zaštita šuma je, uz uzgoj i iskorišćivanje, najznačaj-nija komponenta gospo-darenja šumama. S tim

se oblicima gospodarenja mani-festirao antropogeni utjecaj na šumske ekosustave od prvih su-sreta čovjeka sa šumom do danas. Iskorišćivanje je najstarije. Čovjek je posegnuo za svim dobrima koje šuma daje, s tim da je u novije vrijeme spoznao pravu vrijednost opće korisnih funkcija šume. Kad se zbog neracionalnog iskorišćiva-nja i smanjenja šumskih površina spoznalo da su šume ugrožene, počeo je proces uzgajanja i ob-nove, a to su ujedno prvi početci zaštite šuma.

– To je zaštita šuma u širem i pravom značenju, dok u užem smi-slu ona znači preventivne i repre-sivne mjere protiv abiotskih i biot-skih čimbenika koji mogu ugroziti zdravstveno stanje i stabilnost šuma. Biotski čimbenici, od kojih su značajni virusi, bakterije, gljive, glodavci, kukci i divljač, mogu uz nepovoljne abiotske čimbenike izazvati velike poremećaje u šum-skim ekosustavima – kaže dipl. ing. Perica Beuk, rukovoditelj odjela za ekologiju vinkovačke Uprave.

U nizinskim hrastovim šumama na temelju broja za-

VINKOVCI

Aviotretiranje u spačvanskim šumama obavljeno na više od 11.000 ha

raženih stabala i broja legla po hektaru šume, može se procijeniti radi li se o uobičajenoj populaciji gubara ili povećanju njihova bro-ja. Ako se na svakom ili gotovo svakom stablu uoče po dva, tri ili više legala, odnosno više od 800 jajnih legala po hektaru, znači da je riječ o broju koji će zasigurno izazvati golobrst šume i mora se pristupiti suzbijanju gubara i dru-gih defolijatora. Danas je najučin-kovitija zaštita prskanje, odnosno aviotretiranje.

Jedna je takva akcija or-ganizirana u vinkovačkoj Upravi od 9. do 12. svibnja na šumskim po-vršinama šumarija Otok, Županja, Vrbanja i Vinkovci (Šumski bazen Spačva) gdje je obavljeno avio-tretiranje protiv šumskih štetnika na površini od 11.155 ha. Posao je obavila zrakoplovna kompanija AIR-TRACTOR iz Osijeka, avionom tipa Antonov AN2 na kojem su ugrađeni rotirajući raspršivači »mi-kromairi« s rezervoarom od 1400 litara. Na jednom letu tretira se po-vršina od oko 250 ha. Korišteni su različiti biološki insekticidi širokoga spektra, brzo razgrađujući, bezopa-sni po čovjekovu okolinu. Aviotre-tiranje je obavljeno u srednjodob-nim šumama hrasta lužnjaka po pogodnim vremenskim uvjetima,

odnosno kada gusjenice krenu u krošnju stabla. U akciji su pored P. Beuka, sudjelovali i dipl. ing. Ante Šarić, Željko Petrinović, Branimir Iđanović i Vladimir Šajtović, radnici šumarije Otok. Polijetanje i slijeta-nje aviona prilikom aviotretiranja obavljeno je s bivšeg improvizira-nog uzletišta PIK-a Otok.

Na temelju većega broja zaraženih stabala i broja legla po hektaru šume, u vinkovačkoj je Upravi procijenjeno da se radi o povećanom broju gubara i da je nužna akcija njihova suzbijanja. Zbog toga je na više od 11 tisuća hektara u šumarijama Otok, Županja, Vrbanja i Vinkovci obavljeno aviotretiranje

Gubareva gusjenica

Tretirane vinkovačke šume

Počinje...

Piše: Zvonko PeičevićFoto: Z. P.


šumske razglednice

Piše: Ivica TomićFoto: I. Tomić, M. Lipičanin

Šumarija Novska je s 12.730 ha najveća među devet šumarija u novogradiškoj podružnici Hrvatskih šuma.

Smještena u Sisačko-moslavačkoj županiji obuhvaća četiri gospo-darske jedinice, i to u brdskom di-jelu Novsko brdo (3454 ha) i Rajić-ko brdo (3621 ha), a u nizinskom području rijeke Save, na prostoru Parka prirode Lonjsko polje, smje-štene su Zelenika (3746 ha) i Tr-stika (1909 ha). Brdsko područje zauzimaju šume obične bukve i hrasta kitnjaka, a nizinsko je po-plavno i karakteristično po sasto-jinama hrasta lužnjaka i poljskoga jasena. Vodni režim posavskoga prostora pod snažnim je utjeca-jem potoka Struga pa je otežano izvođenje svih šumskih radova zbog učestalih i dugotrajnih pro-ljetno-jesenskih poplava. Tako je u prosincu prošle godine poplavna voda zaustavila otpremu drvnih sortimenata s pomoćnih stovari-

Najveća šumarija novogradiške podružnice Hrvatskih šuma gospodari s više od 12.000 ha šuma od čega je oko 2550 ha nedostupno zbog mina. Problem pričinjavaju i poplave koje svake godine otežavaju radove kako na sječi tako i u uzgoju

ŠUMARIJA NOVSKA

Stalne poplave te dio nedostupnog terena otežavaju poslovanje

šta u gospodarskoj jedinici Zele-nika. Drvna je zaliha u to vrijeme iznosila približno 10.000 m3, a zbog zadržavanja vode onemo-gućen je prijevoz sortimenata i u proljetnim mjesecima ove godi-ne. Razina vode dosezala je visi-nu oko dva metra, a silina nanosa pokrenula je i izmjestila trupce po šumskoj cesti i obližnjoj sječini, što je šumarima novljanske šu-marije stvorilo probleme tijekom otpreme kupcima. Voda se počela povlačiti tek polovicom svibnja.

U zadnjih je pet godina prosječna bruto sječiva drvna masa u šumariji Novskoj iznosila 88.000 m3. Godišnji je etat u 2004. godi-ni bio 97.000 m3, lanjski 93.936 m3, a ovogodišnji je znatno sma-njen te iznosi 39.521 m3 bruto ili 34.378 m3 neto drvne mase. Glav-ni razlog tome su slab urod žira i nenaplođene površine, odnosno izostanak podmlatka u nizinskim, lužnjakovo-jasenovim šumama, zbog čega se ne mogu izvršavati oplodne sječe te ostvarivati glav-ni prihod. U ovogodišnjem planu sječa najzastupljenija je obična bukva (18.816 m3), a slijede hrast lužnjak (5072 m3), poljski jasen

(4325 m3), obični grab (3337 m3) i hrast kitnjak (2744 m3). Planira-no je izraditi 17.118 m3 tehničke oblovine i 17.260 m3 prostornoga drva. Prema riječima upravitelja dipl. ing. Mirka Bilmana, prošle je godine istekla Osnova gospodare-nja za g.j. Zeleniku te bi se u 2006. trebalo gospodariti po godišnjem planu, no upravo nedostaje drvna masa glavnoga prihoda koja bitno smanjuje prosječni godišnji etat.

Dipl. ing. Mirko Bilman, upravitelj šumarije

Trupci zarobljeni u vodi na pomoćnom stovarištu

Popunjavanje hrastom kitnjakom u odj“elu 48c (g.j. Rajićko brdo)


Na području šumarije još uvijek je nerazminirano oko 2600 ha šumskih površina, od čega najviše u gospodarskoj jedinici Rajićko brdo (2100 ha).

Ovogodišnji sječivi etat znatno je smanjen u odnosu na prethodne godine, a glavni je razlog tome izostanak podmlatka zbog slabog uroda žira u nizinskim posavskim šumama, koje su u fazi oplodnih sječa.

Izrada drvne mase i izvlačenje iz šume počinje tek nakon povlačenja vode, a to je obično tijekom svibnja. Također, jesenske radove na sječi potrebno je zbog poplava početi polovicom srpnja te završiti do studenoga.

Poplave nam u proljeće i ujesen otežavaju poslovanje na iskorištavanju i uzgajanju šuma pa je tako zbog zadržavanja vode nedostupno u šumi (Zelenika) oko 4100 m3 narušene drvne mase, u kojoj je oko 2700 m3 trupaca – kaže upravitelj. Izrada i izvlačenje iz šume može početi tek nakon povlačenja vode, a to očekujemo tijekom svibnja. Također, zbog jesenskih poplava prisiljeni smo radove na sječi, umjesto počet-kom listopada, početi izvršavati već polovicom srpnja, a završiti do studenoga – naglašava upravi-telj, dodajući kako je otežavajuća okolnost i nerazminiran teren. Na-ime, dosad ništa nije razminirano u g.j. Rajićko brdo (2092 ha), gdje su zrele bukovo-kitnjakove sasto-jine. Zbog mina je nedostupno i 506 ha šumskih površina u g.j. Novsko brdo te oko 60 ha u g.j. Zelenika. Od približno 10.000 m3 ukupne drvne zalihe, 3100 m3 su trupci na pomoćnom stovarištu, manja ih je količina u šumi, a osta-lo je višemetarsko drvo (6900 m3), namijenjeno za preradu i ogrjev.

Osim problema s radovima na iskorištavanju šuma, teškoće zbog poplava nastaju i tijekom obavlja-nja šumskouzgojnih radova. Kako

vanje sadnicama na 31 ha, no u prvom tromjesečju, zbog velikih poplavnih voda i znatnih površina pokrivenih ledom (visina 10 – 15 cm), popunjena su samo 3 ha do-stupne površine. Popunjavalo se sa 16.000 sadnica hrasta kitnjaka na 2 ha u g.j. Rajićko brdo te s 2000 lužnjaka u g.j. Trstika. Lužnja-kove sadnice nalaze se u Tulyje-vim cijevima jer je u tom predjelu prisutna jelenska i srneća divljač. Sadnju su obavili radnici šumarije Novska i šumarije Jasenovac. U razdoblju od 2000. – 2005. godi-ne šumarija Novska izvršavala je prosječno 261 ha uzgojnih rado-va na njezi, a na popunjavanju sadnicama na 22 ha. Ukupno je

Golemi kitnjakov trupac ispred šumarijske zgrade

Zgrada šumarije Novska

Pomlađena površina hrastovim sadnicama

smo doznali od zamjenice upravi-telja, dipl. ing. Mirjane Lipičanin, ove je godine planirano popunja-

izvršenje prošle godine iznosilo čak 469 ha, a na gotovo 300 ha obavljana je njega podmlatka. U 2000. godini od ukupno 471 ha, najviše se radilo na popunjavanju sjemenom (253 ha).

U šumariji Novskoj ima 57 uposlenih, a uz upravitelja i zamjenicu upravitelja, stručne po-slove obavljaju tri revirnika, 10 po-moćnika revirnika (poslovođa) te 6 čuvara šuma i lovišta. U izravnoj proizvodnji zaposleno je 10 sjeka-ča i 17 šumskouzgojnih radnika, a ostali zaposlenici su vozači i admi-nistrativno osoblje. Poslove na pri-vlačenju drvne mase (druga faza) izvršavaju RJ »Mehanizacija, tran-sport i graditeljstvo« UŠP Nova Gradiška te privatni poduzetni-ci. Šumarijska zgrada smještena je u blizini glavnoga stovarišta i značajnoga željezničkog čvorišta, a po izgledu i smještaju ne pod-sjeća na tipičnu šumariju. Zgrada je, zapravo, nekadašnje skladište i privremeno je rješenje. Naime, u matičnoj šumarijskoj zgradi u središtu grada nalaze se, također privremeno, zaposlenici šumarije Jasenovac koji će uskoro useliti u svoj novoizgrađeni objekt. Ispred šumarije uočavamo golemi, 136 godina star trupac hrasta kitnja-ka, dug gotovo 4,5 m, promjera 97 cm i obujma 3,25 cm. Izrađen je 1989. godine, u odjelu 45a gos-podarske jedinice Novsko brdo.


ljekovito bilje

Mirta (Myrtus communis L.) ljekovita je i začin-ska biljka. Domovina joj je Indija, odakle

se preko Egipta i Grčke proširila u zemlje Sredozemlja i Europe. U antičkih je naroda, kao i lovor, bila sveta biljka, i zbog toga posebno cijenjena. Često su je kultivirali. Poznata je i po imenima mrča, mrta, rujevika, rujevka, mrtinka, marča...

Razgranjeni je zimzeleni grm ili malo drvo koje naraste do visine od pet metara. Ima sitne, nasuprotno smještene listove na kratkoj peteljci, ovalnog oblika, kožaste i sjajne, pri vrhu sužene i zašiljene dužine od jednog do tri cm. S gornje strane su tamnozele-ne boje, na naličju su svjetliji.

Cvate u srpnju i kolovozu, bije-lim i nježnim mirišljavim cvjetovi-ma s pet latica i mnogo prašnika. Cvjetovi se razvijaju u pazušcima listova na dugim drškama. Plodovi su okruglaste ili ovalne bobe od pet do sedam mm promjera, s čaškom na poleđini. Sazrijevaju u

studenome, mesnati su i plavka-sto crvene boje. U njima se nalazi mnoštvo sjemenki. Sadrži eterična ulja (alkohole, estere, fenole, ta-ninske kiseline, treslovinu, pinen, nerol, myrtenol) te limunsku i ja-bučnu kiselinu, šećere i ponešto smole.

Samoniklo raste po toplim i sunčanim obalnim područjima, jer je osjetljiva na hladnoću. U našoj zemlji najviše raste na srednjem i južnom Jadranu, te na otocima Lošinju, Mljetu, Lastovu, Visu i Lo-krumu. Posebice je lijepa na bri-junskim otocima gdje je i svojevr-sni ukras, jer raste u skupinama.

Kao lijek i začin najviše se ko-risti na našim otocima, a ulje od mirte pomaže u liječenju mnogih bolesti.

Upotrebljavamo je u li-ječenju bolesti crijeva (proljeva, dizenterije, parazita u crijevima), bolesti mjehura (slabog mjehura ili infekcije bakterijama), dišnih organa (bronhitisa, kroničnog bronhitisa, kašlja i sl.). Primjenju-je se i kod raznih rana (modrica,

posjekotina, čireva). Kod liječenja hemoroida stavljaju se čepići mir-tol pripravljeni od tinkture mirte i svinjske masti. Zbog tanina koji sadrže plodovi biljke kad se žva-ču jako sakupljaju – vežu usta, pa se tako liječe teškoće sa zubnim mesom i sluznicom (krvarenja i upale). Pripravljenom tinkturom iz plodova mirte svakodnevno se može ispirati grlo kod raznih tegoba, a koristi se jedna čajna žličica tinkture na 1 dl vode. Čaj pripravljen od plodova koristi se za ispiranje mokraćnih i spolnih organa kod raznih upala.

Plodovi mirte – bobe imaju ugodan, slatkast, aromatičan i ponešto smolast okus. Stari su ih Atenjani jeli svježe, a kao začin upotrebljavali su ih stari Rimlja-ni. U nekim dijelovima Dalmacije konzerviraju ih u soli, a za vrijeme rata su ih sušili, mljeli i od njih pri-pravljali brašno.

Na našim otocima od plodova se pripravlja rakija, koja je poseb-ne kvalitete. Ako se mirta miješa s otočnim aromatičnim biljem, kao što je na otoku Hvaru, dobije se rakija-eliksir.

Eterično ulje koje nije za unu-tarnju uporabu, na kožu se na-nosi razrijeđeno s drugim uljima. Koristimo ga za inhalacije, kupke, masažu, a vraća vlažnost i elastič-nost koži.

Pripravak od mirte, vrlo je po-pularna mirišljava voda, koja se kod nas zove mrčina ili anđeoska voda, a proizvodi se najviše u Francuskoj i Španjolskoj parnom destilacijom iz cvjetova mirte.

Čaj: koristimo jednu čajnu žli-čicu suhih listova ili cvjetova i 2 dl vode. Vrućom se vodom prelije bilje, poklopi se i pusti odstajati petnaestak minuta, a zatim se procijedi. Uzima se dva do tri puta na dan za ispiranje ili pijenje.

Tinktura: 200 grama plodo-va mirte moči se u jednoj litri 70 postotnog alkohola mjesec dana. Poslije toga se procijedi. Uzima se tri puta na dan po 15 do 20 kapi s malo čaja ili vode.

Ulje: jednu do dvije šake zgnječenih plodova mirte prelije se s litrom maslinova ulja. Drži se na toplome oko dva mjeseca i poslije toga procijedi. Uzima se jedna jušna žlica dva do tri puta na dan s malo meda ili čaja.

Upozorenje: osobe s kom-plikacijama želuca, jetre, bubrega i žuči ne bi trebali uzimati mirtu ni u jednom obliku.

Mirta – lijek i začin

Plodovi mirte – bobe imaju ugodan, slatkast, aromatičan i ponešto smolast okus. Stari su ih Atenjani jeli svježe, a kao začin upotrebljavali su ih stari Rimljani. U nekim dijelovima Dalmacije konzerviraju ih u soli, a za vrijeme rata su ih sušili, mljeli i od njih pripravljali brašno.

Mirta u cvatu

Mirta (Myrtus communis L.) je razgranjeni zimzeleni grm ljekovitih svojstava koji potječe iz Indije. Upotrebljava se i kao začin osebujna okusa i mirisa, a bio je poznat još u antičko doba. Kao lijek najčešće se koristi u liječenju bolesti crijeva, mjehura, dišnih organa

Piše: Vesna PlešeFoto: Arhiva

Floraart u novom ruhu

manifestacije

– Sve kiše su padale i prestale, prestat će i ova – ohrabrio je 500-tinjak posjetitelja na predaji novouređenoga jezera Bundek i otvorenju 41. Floraarta predsjednik Republike Stjepan Mesić koji je čestitao svima koji su sudjelovali u uređenju Bundeka »na za-dovoljstvo Zagrepčana i svih njihovih gostiju« i proglasio cvjetni festival otvorenim.

– Bundek je samo jedan od parkova koje kanimo vratiti Zagrep-čanima. Sljedeće godine planiramo urediti jezera na Savici – rekao je prvi čovjek Zagreba Milan Bandić koji je zahvalio svima koji su godinu dana radili na uređenju, a posebno radnicima Zrinjevca koji su posljednjih mjesec dana, kada ni građani nisu mogli na jezero, radili danonoćno kako bi uređenje bilo dovršeno na vrijeme.

Bundek, na ponos ZagrepčanimaPredsjednik Mesić otvara Floraart



Ni kiša što je cijeli dan padala nije omela sve-čano otvorenje 41. međunarodne izložbe

cvijeća Floraart 2006. koja je na novouređenom jezeru Bundek u Zagrebu održana od 30. svibnja do 4. lipnja. Sajam cvijeća otvorio je predsjednik Republike Stjepan Mesić, a svečanosti su prisustvo-vali gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, direktor Zrinjevca Igor Toljan te drugi brojni dužnosnici, gosti i posjetitelji.

Hrvatske šume tradicionalno su prezentirale svoju ponudu na

velikom izložbenom prostoru koji je između južnog savskog nasipa i velikog jezera osmislio dipl. ing. Milan Žgela sa suradnicima, a u čijem su uređenju sudjelovale Uprave šuma Požega, Zagreb, N. Gradiška, Ogulin i Bjelovar. Posje-titeljima je na uvid ponuđen dio proizvoda i djelatnosti kojima se Hrvatske šume bave – različite vrste sadnica te velika paleta vrlo traženog ukrasnog bilja iz rasad-nika Hrvatskih šuma (Hajderovac, Cernik, Brestje, Lukavec). Između lijepo uređenih staza i prostora nasutog sitnim drvnim ostacima,

Na štandu Hrvatskih šuma

41. MEĐUNARODNA IZLOŽBA CVIJEĆA FLORAART ODRŽANA NA NOVOUREĐENOM JEZERU BUNDEK

U zapadnom dijelu Gor-skoga kotara, na staroj magistralnoj cesti Rijeka – Zagreb, smjestilo se

malo goransko mjesto Lokve. Po-znato je po iznimnim prirodnim ljepotama kao što su Lokvarsko jezero, špilja Lokvarka i park-šuma Golubinjak. Ljepotu mjestu i oko-lici daju i prekrasne šume bukve, smreke i jele, koje su posebno bo-gatstvo i ponos ljudi toga kraja.

Turizam u Lokvama ima dugu tradiciju. Godine 1906. osnovano je Društvo za uljepša-nje mjesta, a s organiziranim tu-rizmom krenulo se 1955., poslije izgradnje akumulacijskog jezera. Izgradnjom Lokvarskog jezera počinje se obogaćivati turistička ponuda u smislu ponude vodenih sportova (podvodna orijentacija, veslačke regate, ribolov i sl.). Na

U LOKVAMA U GORSKOM KOTARU

Otvoren jedinstveni Muzej žaba

U Lokvama je otvoren, jedini u Hrvatskoj, a vjerujemo i u Europi, Muzej žaba. Otvorila ga je po vlastitoj zamisli Andreja Gašaparac Zorc, odajući tako počast žabi po kojoj su Lokve, uz ostalo, poznate. Zbirka u Muzeju ima više od 1000 izložaka, i treba je vidjeti!

stazama uz njegove obale svake godine redovito se održavaju i manifestacije »Pješice oko jezera« i »Biciklom oko jezera«. Jezero je bogato krupnim primjercima je-zerskih pastrva, među najvećima na svijetu.

Uz prirodne ljepote, u tu-rističkoj ponudi mjesta je i tradi-cionalna manifestacija zabavnog karaktera poznata pod nazivom Žabarska noć, koja se održava već punih trideset godina. Žabar-ska noć poznata je ne samo u na-šoj zemlji, već i u inozemstvu po natjecanjima žaba u skokovima u dalj, ali i po izuzetnoj gastro po-nudi jela od riba i žaba, a sve uz prigodnu glazbu i ples.

Žaba je prepoznatljivi simbol Lokava, na kojem ovo goransko mjesto gradi svoju tu-rističku promidžbu. Zahvaljujući

Muzej žaba


Drveni mostić između dva jezera izradile su HŠ

Cvjetni aranžmani posebno mjesto zauzela je već poznata drvna galanterija koju proizvodi Uprava šuma Požega, od nadstrešnica do 7-8 vrsta stolova, klupa i stolica različitih dimenzija i od različitih vrsta drveta.

Nakon Gornjega grada i Boćarskog doma, 41. Floraart je našao novi dom na uređenom Bundeku. To ovoj međunarodnoj izložbi vrtnoga cvijeća i ukrasno-ga bilja daje novu dimenziju jer će posjetitelji uz čudesne cvjet-ne aranžmane poredane uz sta-ze moći uživati u šetnji na 30 ha izložbenoga prostora. Na brojnim prodajnim štandovima na otvo-renom i pod šatorima posjetitelji su mogli po povoljnim cijenama kupiti cvijeće.

Na Floraartu ove je godine su-djelovao 151 izlagač iz Hrvatske te 20 njih iz inozemstva.


turizam

Otvoren jedinstveni Muzej žaba

Piše: Vesna PlešeFoto: B. Pleše

Uz suvenire, u Muzeju su izloženi i vivariji (žive žabe naših krajeva u okruženju koje oponaša prirodne uvjete staništa), ali i preparirane najveće i najmanje postojeće vrste žaba u svijetu. Posjetiteljima se prikazuju i dokumentarni filmovi, te audio i videozapisi o žabama, te posebno vrijedne žabe kroz umjetnička djela.

tome što su stanovnici Lokava u prošlosti bili poznati po tome što su rado odlazili u lov na žabe, i što su voljeli žablje krakove dobili su naziv žabari.

Danas su na to ponosni, jer su shvatili da se žaba može iskoristiti i ponuditi kao turistički brand.

od 800 suvenira. Danas je zbirka u Muzeju nadopunjena i ima više od 1000 izložaka. U toj impresivnoj zbirci žaba ima izložaka iz cijelo-ga svijeta, od običnih kič figurica, dječjih igračaka, lutkica pa sve do pravih umjetničkih djela. Ondje su i figurice od kristala Swarovski, od zlata, poludragog kamenja, od murano stakla... Uz suvenire, u Muzeju su izloženi i vivariji (žive žabe naših krajeva u okruženju koje oponaša prirodne uvjete sta-ništa), ali i preparirane najveće i najmanje postojeće vrste žaba u svijetu. Posjetiteljima se prikazuju i dokumentarni filmovi, te audio i videozapisi o žabama, te poseb-no vrijedne žabe kroz umjetnička djela.

Zbirku u Muzeju planiraju redovito obnavljati i novim pristi-glim primjercima žaba iz zemlje i inozemstva. Muzej žaba nalazi se na adresi Šetalište Golubinjak 50, i to uz samu šetnicu koja iz Lokava vodi prema park-šumi Go-lubinjak.

Zbog nekontroliranog lova, posljednjih se godina broj žaba u Lokavama osjetno smanjio, a i zanimanje za nekad tradicijskim ulovom žaba sve se više gasi. Nekad su se žabe lovile noću, uz svjetlost karbidnih lampi. Lovili su

ih rukom da se ne oštete krakovi. Na mjestu ulova žabi su se skida-li jestivi donji krakovi, a ostatak se bacao. Danas se žabe love na način da se vodi računa o zašti-ti i očuvanju prirode. Živa žaba donese se kući i stavi u kadu s mlakom vodom. Poslije oplodnje, oplođena ikra, uzme se iz kade i vrati natrag u vodu. Na taj način strada samo jedna žaba, a priliku za život dobije tisuće novih.

Žabe gatalinke, koje uz krastače obitavaju u vodama sta-jaćicama blizu Lokava, u prošlosti su odigrale značajnu ulogu i u prognozama vremena. Gatalinke su mještani držali u svojim domo-vima u staklenkama. U staklenke su stavljali male ljestve. Kada bi se žaba popela na ljestve, značilo je da će se vrijeme pogoršati, da će pasti kiša. Kada bi ostajala na dnu staklenke, to je značilo da će biti lijepo vrijeme.

Na kraju treba spomenuti i to da se u ugostiteljskim objektima Lokava, uz posebnu ponudu do-maćih jela kao specijaliteti nude žabe pripravljene na više načina. Pa zar to uz zanimljivu turističku ponudu i prelijepu prirodu, nije dovoljno da što prije posjetite ovo prekrasno mjesto u Gorskom kotaru?

Muzej žaba u Lokvama otvoren je krajem travnja i jedini je te vrste u Hrvatskoj, a vjeruje-mo i u Europi. Otvorila ga je po vlastitoj zamisli Andreja Gaša-parac Zorc. Na ideju o otvore-nju Muzeja došla je zahvaljujući obiteljskoj tradiciji, jer je i njezin otac Dragutin Zorc godinama sa-kupljao raznolike suvenire vezane uz žabe. On sam prikupio je više

LokveIzloženi eksponati

Žaba u vivariju


povijest pilanarstva

Piše: Vesna PlešeFoto: Arhiva

Unatoč oskudici i poteš-koćama, goransko sta-novništvo, radništvo i kirijaši s velikom su se

voljom i zalaganjem uključili u šumsku i pilansku proizvodnju dajući svoj puni doprinos obno-vi u II. svjetskom ratu razrušene zemlje. U Gorskomu kotaru radi-le su pilane koje su od osnovnih proizvodnih strojeva imale želje-zne jarmače (gatere), a neke još i drvene jarmače (venecijanere). Godine 1945. osnovano je Podu-zeće za iskorištavanje šuma i pi-lansku proizvodnju u Delnicama u čijem su sastavu radile sve pilane s područja Gorskoga kotara, Hr-vatskoga primorja i Like. Početak rada bio je težak, jer je manjkalo opreme. Predratni pilanski kadar popunjavao se pretežno mladima koji su se za novi posao ospo-sobljavali na tečajevima. Zadaci su bili veliki. Dnevno je trebalo napraviti oko 2000 m3 trupaca, koji su se vozili na pilane i pilili.

Radilo se i po šesnaest sati dnevnoU II. svjetskom ratu mnoge pilane u Hrvatskoj i Gorskom kotaru bile su uništene, popaljene, minirane, ili demolirane. Ratnim je razaranjima uništeno 31 posto, a oštećeno 36 posto pogona. Zbog potreba obnove sjekle su se sve veće količine drva, a trećina proizvedenih drvnih sortimenata se izvozila, zbog premalo pilanskih kapaciteta. U tako nepovoljnim uvjetima trebalo je ponovno pokrenuti propalu proizvodnju, što je iziskivalo posebne napore

Prvom reorganizacijom drvne industrije 1947. odvaja se iskorištavanje šuma od pilanske proizvodnje, pa su tako osnovana dva poduzeća »Risnjak« Delnice (u čijem su sastavu radile sve pilane na području Gorskoga kotara) i Poduzeće za iskorištavanje šuma u Gorskomu kotaru.

GORSKI KOTAR

Tv“

Gradovima je trebalo preko tisuću metara ogrjevnog drva. Uvedene su udarničke nedjelje i prekovre-meni rad, u pilanama se radilo u dvije smjene po desetak sati. Od Ujedinjenih naroda – Uprave za pomoć i obnovu dobiveni su ka-mioni, deset tonski tegljači marke Federal i MAC. Kamionima su se vozili trupci s pomoćnih stovari-šta u šumi na pilane i željezničke postaje, te građa s pilana na želje-zničke postaje. Kamioni su radili i po šesnaest sati dnevno. I dalje su samaraši tovarnim konjima iznosi-li prostorno drvo iz šume, a kirijaši izvlačili trupce volovima i konjima. Kamioni su se utovarivali ručno. Za sve to trebalo je mnogo radnika, pa su se uz domaću radnu snagu zapošljavali ljudi iz drugih krajeva Like, Korduna, Bosne i sl.

U takvim uvjetima u Gorsko-mu kotaru dolazi u mjestu Vrata do organizirane prve poslijerat-ne finalne prerade drva. Stolari iz Fužina, Vrata i okolnih naselja vlastitom stolarskom opremom i alatom krenuli su u proizvodnju kuhinja, spavaćih soba, građevne stolarije, baraka i sl.

Prvom reorganizacijom drvne industrije 1947. odvaja se iskorištavanje šuma od pi-

Radin Ravna Gora (pilana)Detalj iz Tvornice namještaja Vrbovsko


Radilo se i po šesnaest sati dnevno

Mjesec lipanj nazvan je po drvetu lipi koja upravo tada cvjeta. Poslije brezena (ožujka) nazvanog po brezama, travnja nazvanog po travama i svibnja nazvanog po svibu, lipanj dovršava niz četiriju mjeseci koji imaju nazive po biljkama koje tada cvjetaju. Lipa je rasprostranjeno šumsko i ukrasno stablo goleme krošnje poznato i kao slavensko drvo, drvo koje su Slaveni posebno štovali. Miris rascvale lipe u lipnju širi se nadaleko, što možemo i danas osjetiti u gradovima gdje su posađene aleje lipa. Inače su lipove šume rijetkost u Hrvatskoj, a česte su na europskom sjeveru otkuda su se doselili naši predci. Posebno je cijenjen čaj od lipe i lipov med.

Zanimljivo je da su imenica ljepilo i glagol lijepiti značenjski povezani s lipom. Naime, lipa proizvodi u proljeće vrlo ljepljiv sok koji su ljudi upoznali dok su gulili koru od koje su proizvodili liko za vezanje vinove loze. Možda se od toga soka pravilo ljepilo. Iako nema potvrde da bi pridjev lijep bio značenjski blizak, mogli bismo razmišljati da je lijepo ono što se lijepi za pogled. Kažemo Zalijepio je pogled i ne skida oči s nje. Kada se za djevojku hoće reći da je lijepo odjevena, kaže se da je odjevena kao lipa.

Riječ lipa postoji u svim slavenskim jezicima pa su brojni takvi nazivi sela. Kod Požege u Slavoniji su sela Lipa i Stara Lipa, a nešto zapadnije su Lipovljani i grad Lipik. U Makedoniji postoji Lipkovsko jezero, a ime austrijskoga grada Leibnitza nastalo je prema slavenskom obliku Lipnic.

Ostali zabilježeni nazivi – lipan, ljepan, mali srpanj, izok, klasek, đunj...

Međunarodni naziv jun (juni) izveden je iz imena rimske božice Junone, zaštitnice braka, materinstva, plodnosti, a poznata nam je kao Jupiterova žena. Juni je bio četvrti mjesec rimske godine.

PODRIJETLO HRVATSKIH NAZIVA MJESECA

Lipanj

Ovi misec od lipnoga cvitasebi ime kod nas lipanj pita

(J. S. Relković)

Piše: Milan Paun

lanske proizvodnje, pa su tako osnovana dva poduzeća »Ri-snjak« Delnice (u čijem su sasta-vu radile sve pilane na području Gorskoga kotara) i Poduzeće za iskorištavanje šuma u Gorsko-mu kotaru. Uskoro se pokazalo da Poduzeće Risnjak sa disloci-ranim pilanama, ne može dobro raditi, pa se Ministarstvo drvne industrije NR Hrvatske odlučilo za gradnju jedne centralne pila-ne u Lučicama pokraj Delnica, s industrijskim željezničkim kolosi-jekom. Pilana je izgrađena 1948., a kapacitet pilane bio je oko 100 m3 trupaca za osam sati. U Vrbovskom je radila državna pi-lana u kojoj se 1948. godišnje pililo oko 25.000 m3, a zapošlja-vala je i do 170 radnika. Paralelno s opremanjem pilane gradila su se i naselja za radnike, te radnič-ki restoran u Lučicama. U svrhu intenzivnog iskorištavanja šuma otvarani su udaljeniji šumski pre-djeli novim cestama, te građene

barake za radnike. Na željezničke postaje i pilane trebalo je preve-sti sve više trupaca, ogrjevnog drva, piljenica. Bila su to teška vremena za šumarstvo i drvnu industriju, svega je nedostajalo. Odjeće i obuće za radnike, di-jelova za proizvodnju u pilanar-stvu. Rad je bio otežan ljeti zbog nedostatka vode na pilanama, u noćnim smjenama zbog redukci-je električne energije, a u jesen šumski rad zbog kiša.

U razdoblju od 1953. do 1960. povećava se udio pilanske i finalne prerade u drvnoj industri-

ji, a pilana u Lučicama uredila je stovarište rezane građe te novu parionicu za bukovu građu s če-tiri komore.

Tih se godina otvaraju i novi pogoni finalne prerade drva, pa tako Tvornica namještaja u Vrati-ma postoji od 1956. Taj je pogon radio u sastavu Drvno-industrij-skog poduzeća Delnice osnova-nog 1951. DIP Delnice imao je u svom sastavu Pogon građevne stolarije u Lokvama i Brodu na Kupi. Kao samostalno poduze-će koje se bavilo proizvodnjom drvne galanterije, bačvarijom, tesarsko-pokrivačkim radovima osniva se Jela Delnice 1955. Ka-snije ulazi u sastav DIP-a Delnice i bavi se proizvodnjom montažnih kuća. DIP Čabar osniva se 1959., Drvno-industrijski kombinat Rav-na Gora 1955., a 1. rujna 1950. Tvornica pokućstva iz savijenoga drva u Vrbovskom, i uglavnom se bave proizvodnjom namještaja za domaće i strano tržište.

Goranska drvna industrija, ali i pilanarstvo doživ-jelo je svoj puni procvat u razdob-lju od šezdesetih do osamdesetih godina prošloga stoljeća. To je i razdoblje u kojemu je došlo do rekonstrukcije i modernizacije pi-lanskih kapaciteta gradnjom no-vih tvornica za finalnu preradu, ne samo u Gorskom kotaru nego i u cijeloj zemlji. Proizvodnja piljenih elemenata bila je na europskoj ra-zini. No, na žalost, pilanska proiz-vodnja nije se dovoljno mijenjala, niti modernizirala, sukladno zah-tjevima tržišta.

Pilana Jasenak

Približava se jedan od naj-većih europskih stručnih sajmova za šumarstvo i šu-marsku industriju, INTER-

FORST u Münchenu, u Njemačkoj, koji se održava svake četvrte go-dine i koji šumari iz svih zemalja s nestrpljenjem očekuju.

Na lokaciji Novoga sajma INTER-FORST će se ove godine održati od 12. do 16. srpnja pa želimo čitatelje podsjetiti što će se moći vidjeti na ovogodišnjem sajmu.

Međunarodni stručni izlagači kao i stručni posjetitelji predstav-ljaju najbolju platformu za bogatu razmjenu iskustava. Uska suradnja industrije, istraživačkih centara i institucija omogućava šumarima da steknu uvid u međunarodno tržište šumske mehanizacije.

Izlagači iz 18 zemalja svijeta prezentirat će svoju ponudu iz područja uzgajanja i zaštite šuma, sječe i dorade drveta, gradnje i održavanja šumskih puteva, za-štite od požara. Moći će se vidjeti i (nova) vozila za prijevoz drva, strojeve za obradu oblovine, pi-lanska postrojenja, cijepače, kao i opremu za zaštitu na radu te dru-gu šumsku mehanizaciju (teglja-če, dizalice, goriva za hidrauliku i ostalo). Očekuje se da će sajam posjetiti više od 50.000 ljudi.

Za vrijeme sajma održava se bogati stručni popratni program.

Zastupnik Münchenskog sajma u Hrvatskoj je tvrtka Belimpex iz Zagreba i sve informacije u vezi sajma mogu se dobiti na telefone: 01 3638 363, 01 3648 276 ili na e-mail adresu:

[email protected]

10. MEĐUNARODNI SAJAM ŠUMSKOG GOSPODARSTVA I ŠUMSKE MEHANIZACIJE U MÜNCHENU

INTERFORST od 12. do 16. srpnja

Tako je oko 1285. godine pisao mađarski kroničar Ši-mun de Keza, a tako je napi-sano i na spomen-ploči na

Petrovoj gori koja je postavljena na mjestu na kojem je, prema preda-ji, pokopan posljednji hrvatski kralj narodne krvi, Petar Svačić.

Spomen-obilježje je postavila Uprava šuma Karlovac, a na pri-godnoj su ga svečanosti, u pri-sutnosti brojnih šumara i gostiju, 15. svibnja otkrili državni tajnik za šumarstvo Herman Sušnik i pred-sjednik Uprave Hrvatskih šuma Darko Beuk.

Inicijativu da se postavi spo-men-obilježje kao i sve radove obavili su šumari iz karlovačke Uprave, koji, kako je istaknuo voditelj Uprave Zoran Sabljarić, na taj način žele potaknuti istra-živanje bogate povijesti Petrove gore i uključiti se u promoviranje turističkih i drugih mogućnosti ovoga područja. Na okolnosti po-gibije kralja Petra Svačića u bitci s ugarskim kraljem Kolomanom u svibnju 1097. godine nakon čega Ugarsko-hrvatskom nagodbom

»Ovaj (kralj Koloman) poslavši u Kraljevstvo Dalmacije vojsku učinio je da bude ubijen kralj Petar koji Ugrima izašavši u susret u gorju koje se zove Gvozd, bi savladan u spomenutim gorama i ubijen. Zbog toga se ta gora sve do danas na ugarskom nazivlje Petrova gora...«


NA PETROVOJ GORI

(Pacta Conventa, 1102.) Hrvatska gubi samostalnost, podsjetio je povjesničar Milan Kruhek. Kazao je kako je Petrova gora bila mati Hrvatima od 7. stoljeća kada su se na ovo područje doselili i koji su je od najranijih dana zvali Slavska gora, Slatina, Gvozd, Petrov gvozd, te konačno Petrova gora.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Darko Beuk istaknuo je da se na velikom području kojim gos-podare Hrvatske šume zasigurno nalazi niz povijesnih obilježja koje treba istražiti i da je proširenje dje-latnosti kojima se tvrtka želi baviti put na kojem će se ustrajati.

Sigurno je da su Hrvatske šume učinile iskorak i da spomen-obi-lježje Petru Svačiću nije samo po-vijesni čin nego će, prije svega za mlade naraštaje, ali i za brojne tu-riste, ljubitelje prirode, biti odred-nica koju ne bi trebalo zaobići.

Uz kameni spomenik s pločom postavljen je i informativni pano

Petar SvačićPetar Svačić vladao je Hrvatskom samo četiri godine od 1093.

do 1097. Došavši na vlast nakon smrti Stjepana II. Trpimirovića (1091.), u vrijeme kada su izbili neredi i svađe među velikašima, našao se u nezavidnoj situaciji i povijest će ga pamtiti po tome što se morao oduprijeti ne samo Ugarima nego i dijelu plemstva koje je nudilo vlast Mađarima. Ugarski kralj Ladislav već je 1091. u proljeće skupio vojsku i krenuo preuzeti hrvatsko prijestolje. Došao je do planine Gvozd no morao se vratiti jer su u isto vrije-me Ugarsku napali Pečenezi i Kumani. Ladislava je na ugarskom prijestolju naslijedio Koloman koji je uz pomoć predstavnika 12 hrvatskih plemena zadobio vlast i postao zakonitim kraljem Hr-vatske i Dalmacije. No u proljeće 1097. uvjerio se da se svi Hrvati ne slažu s njegovim kraljevanjem, na Gvozdu mu se suprotstavio kralj Petar Svačić. Tako su se na ovoj povijesnoj planini Hrvati borili jedni protiv drugih, jedni u vojsci kralja Kolomana, drugi pod Sva-čićem! Petar Svačić je u bitci poginuo, i time je Hrvatska izgubila samostalnost.

Petrova gora i okolna mjesta

Natpis na ploči

Što piše na info-panou

Predsjednik Uprave HŠ Darko Beuk i državni tajnik Herman Sušnik otkrili su spomen-ploču


s podacima iz hrvatske povijesti, uređene su pristupne ceste, parki-ralište, tako da se ovo mjesto čini idealnim za sat povijesti u prirodi za učenike.

Spomen-obilježje posvetili su pa-ter Juraj Domšić iz Župe Kamensko i fra Tomo Jurić iz Župe Vojnić.

Postavljeno spomen-obilježje

Postavljeno spomen-obilježje kralju Petru Svačiću

povijesna baština

zdravi život

Ako pušite već dulje vrije-me, gotovo je sigurno da ste riječi »morate prestati pušiti« bar jednom čuli

od svog liječnika. Možda ste već nekada i čvrsto odlučili poslušati naredbu liječnika i bacili kutiju cigareta u kantu za smeće. Među-tim, već sat kasnije počeli ste se osjećati mrzovoljni, nervozni, ruke su počele drhtati i jedino o čemu ste mogli misliti jest – zapaliti cigaretu. Još jednom ste utvrdili da prestati pušiti nije tako jedno-stavno kako ste se nadali. Jedan je kazao: »Prestati pušiti? Pa bar je to lako, ja sam to učinio već sto puta.«

Razlog zašto je to teško postići jest činjenica da ste vi, kao i mi-lijuni drugih ljudi koji puše, ovi-sni o pušenju ili bolje rečeno o nikotinu, sastavnom dijelu dima cigarete. Svaki put kad povučete dim, uvučete u sebe i određenu dozu nikotina. Nakon što je dim ušao u pluća, već unutar 8 sekun-di nikotin, putem krvi, stigne i u mozak. U mozgu nikotin uzrokuje otpuštanje jednog hormona zbog kojeg srce brže kuca i raste krvni tlak. Za neko vrijeme osjećate se smirenije i možete se bolje kon-centrirati, ali ubrzo iza toga razi-na nikotina u krvi pada i počinjete osjećati simptome apstinencije: nervnu napetost, razdražljivost, nervozu, nagon za sljedećom ci-garetom, nemir, poteškoće u kon-centriranju, nagon za hranom. Sada morate pušiti naprosto zato da biste ublažili nemir i uzbuđe-nost uzrokovanu nedostatkom nikotina i tako ciklus počinje: pu-šenje uzrokuje nagon, a nagon potiče pušenje i krug je zatvoren.

Nema potrebe ulaziti u sve razlo-ge zašto treba prestati pušiti, oni su već svima manje-više poznati. Ali jednom kad je odluka donijeta, vi ste suočeni s drugim problemom, a to je: kako prestati pušiti. Posto-je različiti savjeti i metode. Neki kažu da postupnim smanjivanjem broja popušenih cigareta dnevno vjerojatno nećete uspjeti. Kako je sa zamjenjivanjem cigareta koje redovno pušite s cigaretom koja sadrži manje nikotina? Vjerojatno i to neće biti od koristi jer ćete, kažu drugi, gotovo sigurno tada pušiti više cigareta dnevno (da bi zado-voljili potrebe za nikotinom).

Kako prestati pušiti»To je bar lako, ja sam to učinio već sto puta« – kaže jedan

Može li pomoći hipnoza? Ako prije hipnotiziranja imate stvarnu želju za prestankom puše-nja, onda sugestija putem hipno-ze može pomoći. Inače, hipnoza je sama po sebi bezuspješna na ovom području. Neki savjetuju da je najbolje naprosto odjednom prekinuti s uzimanjem te droge i pretrpjeti ono najgore u najkraćem mogućem vremenu. Zagovornici te metode kažu da takve oso-be nakon dva tjedna (ako izdrže) osjećaju mnogo manji nagon za ci-garetom, nego oni koji su prestali


Piše: dr. Ivo BelanFoto: Arhiva

21. Nabavite neku popularnu medicinsku brošuru o pušenju.

20. Kad kupujete cigarete ku-pujte samo jednu kutiju – nikada više od toga.

19. Kad osjetite potrebu da za-pušite – pričekajte 5 minuta prije nego zapalite cigaretu.

18. U vremenu između dvije ci-garete, držite kutiju tako da nije dostupna vašem pogledu.

17. Još bolje, ostavite kutiju u drugoj sobi, tako da je potrebno više napora da dođete do nje.

16. Ostavite šibice ili upaljač kod kuće. Tražite nekog drugog za »vatru«.

15. Prebacite se na cigarete sa manjim sadržajem katrana. Pokušajte one s najmanjim sadr-žajem.

14. Odložite cigaretu između dva »dima«. To pomaže da vas podsjeti da vi pušite.

13. Nemojte udisati dim predu-boko. Uzimajte manje »dimove«.

12. Ako vam je nestalo ciga-reta, nemojte moliti od drugo-ga, posuđivati ili se upustiti u malu krađu. Izdržite malo bez cigareta.

11. Ako vam netko ponudi ci-garetu, učtivo odbijte. Držite se svojih cigareta.

10. Za vrijeme obroka, nemoj-te pušiti između pojedinih dijelo-va tog obroka.

9. Ostavljajte duži opušak. Po-kušajte ne popušiti više od pola cigarete.

8. Nemojte pušiti u prisustvu djece.

7. Nikad nemojte pušiti izvan zatvorenog prostora. Umjesto toga pokušajte udisati čisti, svje-ži zrak.

6. Izbacite cigaretu prije doruč-ka i onu zadnju navečer.

5. Prije svakog obroka podari-te sebi pola sata bez cigarete. To će oživjeti vaša osjetila za okus u ustima.

4. Kad ste završili s jelom, ne-mojte zapaliti prije nego što ste napustili stol.

3. Nemojte pušiti kod kuće.2. Nemojte pušiti dok uživate

u nekom piću. Izaberite jedno ili drugo.

1. Nemojte pušiti za vrijeme radnog vremena.

0. NEMA VIŠE CIGARETA. PRESTALI STE PUŠITI!

pušiti postupnim smanjivanjem broja popušenih cigareta.

Da malo rezimiramo: prvo loše vijesti – ne postoji magični način da se prestane pušiti. Istina, po-stoje razna psihološka i kemijska pomoćna sredstva da se postigne taj cilj, ali na dulju stazu svakako ćete trebati najvažniju stvar, a to je jaka volja, i to mnogo te volje. Sada dobre vijesti: taj se cilj MOŽE

postići i milijuni ljudi su već posti-gli to što vi pokušavate – prestati pušiti.

Od metoda odvikavanja od pušenja za koje sam čuo ili vi-dio, meni se čini najpogodnija ona koju propagira englesko Vijeće za zdravstvenu edukaciju. To je lista od 21-og korisnog savjeta kako prestati pušiti. To je svojevrsno »odbrojavanje« koje osobi poma-že postupno smanjivanje broja popušenih cigareta, omogućujući organizmu da se privikne na sve manju količinu nikotina. To je li-

sta koja se sastoji od 21 odluke. Treba početi s odlukom broj 21. Zatim, točno tjedan dana kasnije, pridodajte odluku broj 20. Tjedan dana iza toga pridodajte odluku broj 19 itd. Čvrsto se pridržavajte svake odluke. Ne zaboravite: vi samo pridodajete nove odluke, a za to vrijeme prethodne ostaju na snazi.

Sretno!


DAROVI PRIRODE

Divlja jabuka daje Osim toga divljači pruža sočne plodove i sjeme, služi joj za brst i ogriz

Nalazite li se iz bilo kojih razloga u prirodi ili po-sebno radi skupljanja darova prirode, vjero-

jatno ćete naići na divlju jabu-ku. Raste po svijetlim šumama, pokraj puteva i polja, uz rubove šuma, među grmljem, po sunča-nim stranama brda i kamenitim obroncima planina – sve do 700 m nadmorske visine. Na rubovima šuma može biti stabalce visoko desetak metara, a unutar šume je obično grm.

Listovi su, naravno, slični oni-ma domaće jabuke, a grane su trnovite. Blijedoružičasti cvjetovi, koje rado posjećuju pčele, mogu se vidjeti u svibnju. Plodovi, pro-mjera oko tri centimetra, spljošte-no su kuglasti, jako mirisni, žuti, a na strani koja je okrenuta suncu, crvenkasti. Skupljaju se u rujnu i kasnije.

Trpkog su, više kiselkastog nego slatkog okusa. Sadrže trijeslovine,

Trpkog su, više kiselkastog nego slatkog okusa. Sadrže trijeslovine, pektin, jabučnu kiselinu, male količine vitamina C, vitamin B1, B2, provitamin A i drugo. Zbog bogatstva pektina plodovi divlje jabuke se mogu upotrijebiti za želiranje proizvoda od drugog voća, zatim za sok, sirup, rakiju, kompot, marmeladu, slatko, žele, ocat…

Po treći put zaredom hr-vatski su šumari sudjelo-vali na tršćanskom Sajmu poljoprivrede, ribolova i

šumarstva. Sajam je održan od 10. do 14. svibnja, a na njemu je na pedesetak izložbenih mjesta predstavljeno hrvatsko, talijansko i slovensko šumarstvo, pojedina talijanska lovačka društva, mi-kološka društva, sokolari, manji proizvođači sira, meda i vina, te neki slovenski i talijanski uzgaji-vači sitne i krupne stoke. Uz Hr-vatske šume, isti izložbeni prostor dijelili su Hrvatsko šumarsko druš-tvo, te nacionalni parkovi Risnjak i Sjeverni Velebit. Na vlastitom izložbenom mjestu predstavio se i Lovački savez Primorsko-goran-ske županije.

Ovogodišnji naziv sajma bio je Jadran i krš, u koji su se podružni-ce Buzet i Delnice sa spomenutim nacionalnim parkovima vrlo do-bro uklopile. Cilj je bio predstaviti hrvatsko šumarstvo i Hrvatsko šumarsko društvo u cjelini, te po-sjetitelje upoznati sa smještajnim kapacitetima Hrvatskih šuma, što u svrhu odmora, što u svrhu lova. Tako su u četiri dana putem poste-ra predstavljene gotovo sve lovač-ke kuće, izletište Rudnik, Zeleni vir, Park-šuma Golubinjak, apartmani uz obalu i na otocima te nacional-ni parkovi Risnjak i Sjeverni Vele-bit. Uz sveobuhvatne informacije na izložbenom prostoru Hrvatskih šuma, posjetitelji su mogli kušati proizvode od poznatih istarskih

pektin, jabučnu kiselinu, male ko-ličine vitamina C, vitamin B1, B2, provitamin A i drugo. Zbog bogat-stva pektina plodovi divlje jabuke se mogu upotrijebiti za želiranje proizvoda od drugog voća, zatim za sok, sirup, rakiju, kompot, mar-meladu, slatko, žele, ocat… No, ako se izuzme ocat i rakija, zbog trpkog okusa tih plodova, sve je bolje raditi pomiješano s drugim divljim ili pitomim voćem.

Isječene ili naribane ili osušene divlje jabuke daju dobar voćni čaj. Može se piti sam bez dodat-ka limuna, no još je bolje, ako uz divlju jabuku ima i drugog divljeg i (ili) pitomog osušenog voća. Na sve navedene načine mogu se iskoristiti i podivljale jabuke, no one nisu tako bogate pektinom.

Divlje jabuke u lovištima služe za potrebe divljači i to samostalno kao soliteri ili u rjeđim skupinama. Mogu se koristiti i za podsadnju među više drveće u remizama i drugdje, saditi među niže grm-lje, ponekad u drvoredima. Za te potrebe mogu se razmnožiti iz sjemena, no bolje je vegetativno – nagrtanicama i položenicama. To se može uraditi tamo gdje divlja jabuka raste, pa je presaditi uokolo ili prenijeti dalje.

Divlja jabuka dobro podnosi sušu, ali ne jako dugo. Uspijeva dobro na sunčanim, slobodnim staništima, a djelomično podnosi bočnu zasjenjenost. Raste relativ-no brzo, otporna je, uspijeva i u onečišćenom zraku i dobro odo-lijeva niskim temperaturama. U mladosti strada od brsta i ogriza, posebno od zečeva i divljih ku-nića (gdje ih ima), ali i od divljih preživača.

NA PADINAMA BIOKOVA

»Modri« krajolik na obroncima Biokova

hrana u prirodi

dobar čajPiše: Zoran TimaracFoto: Arhiva

događaji

Na sajmu u Italiji

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

Lipanj

Lipanj je ljetni mjesec i treba se (i u lovištu) pripremiti za vruće ljetne dane. U lovištu je puno mladunaca jelena, srne, divlje svinje, muflona, medvjeda i divokoze i potreban je prije svega mir

U lipnju se kose livade i sprema sijeno za zimsku prihranu divljači. Najbolje sijeno daje livada koja se kosi za vrijeme cvjetanja. Poprav-ljaju se hranilišta, solišta i pojilišta te lovno-tehnički objekti, ponajprije čeke, a čiste se i lovne staze. Najvaž-niji lov je u tom mjesecu na srnjaka. Prije odstrela moramo dobro pro-motriti starost i uzgojnu vrijednost svakog pojedinog grla predviđenog za odstrel. Fond srneće divljači je u većini naših lovišta u propisanom matičnom fondu. U strukturi planira-nog odstrela moramo postići pravilni omjer spolova (1:1). Trofejne srnjake dobrih uzgojnih svojstava treba od-strijeliti poslije parenja kako bi na potomstvo prenijeli dobre nasljedne osobine. Od ostale krupne divljači lovi se vepar, krmača, nazime i pra-se. Krmače treba maksimalno šte-djeti jer još vode prasce. Odstrelom vodeće dominantne krmače pove-ćavaju se štete na poljoprivrednim usjevima. I pojedine nazimice imaju prasad pa je potrebno dobro paziti da se takva nazimica ne odstrijeli. Kod muških grla može se odstrijeliti planirani broj muške nazimadi i ve-pra. Nije poželjno dočekom odstrije-liti mladog vepra jer u toj starosnoj dobi, osim divljačine, nema veću trofejnu i komercijalnu vrijednost. Sa čeka treba odstreljivati zrele ve-prove. Ovoga proljeća u nizinskim je predjelima, naročito uz Savu, bilo velikih poplava lovišta. Za pretposta-viti je da je jedan dio divljači stradao u poplavama, a naročito prasad. Po-trebno je utvrditi broj uginuća i taj broj unijeti u obrazac LGO-3 u lov-no-gospodarskoj osnovi i po potrebi korigirati plan odstrela za ovu lovnu godinu.

Dobra kob!

Danas do vrha visokog Biokova nije problem dospjeti prijevoznim sredstvom. Lijepa asfaltna cesta vodi nas kroz mnogo zavoja po krševitim vrletima ove najviše planine Dalmacije sve do Sv. Jure. No, ako je naš pohod započeo tijekom lipnja, imat ćemo dovoljno razloga zastati i u nižim dijelovima planine jer njihov okoliš po mnogo čemu može privući našu pažnju. Te niže dijelove planine zatičemo iznad gornje granice šume ako zađemo u okršeni krajolik u kojemu glavno mjesto zauzimaju manji i veći vapnenački kameni blokovi.

Već uz cestu pružaju se privlačni pri-zori. Manji i veći grmovi, oko pola metra

Piše: dipl. ing. Dražen SertićFoto: Arhiva

visokog modrog lasinja (Moltkea petraea), modrom bojom cvjetova toliko se ističu u okolišu da nam se čini kako su posvuda oko nas prosute upadljive modre mrlje u nevjerojatnoj opreci s bijelo sivim vap-nenačkim okolišem. Ponegdje se modro lasinje pojavljuje tek s ponekim stručkom koji viri među stijenama, drugdje je to veće i veliko busenje čija površina prekri-va jedan ili dva četvorna metra. Modrom lasinju se na diskretniji način pridružuju i biokovske zvončike od kojih je Portenšla-gova ipak najčešća. U to vrijeme, pored nekih predstavnika porodice krstašica, to su skoro jedini predstavnici biljnog svije-ta na tim otvorenim krševitim dijelovima planine. Zastanimo tu malo i uživajmo u ljepoti prizora.

»Plavo« Biokovo

tartufa, istarsko vino i bisku te domaće kola-če. Posljednja dva dana sajma, djelatnici Uprave šuma Delnice dodatno su upoznali posjetite-

LOVAČKA PRIČA

Zečevi na drvetu!Kako to izgleda kada drug predsjednik promaši

zeca, a on se popne na drvo...U vremenima velikih socijalističkih vođa bio je

čest običaj da predsjednici pozovu jedni druge u lov, a to se smatralo i posebnom čašću. Tako je jedan predsjednik odlučio pozvati drugog pred-sjednika u lov. Namijenio mu je lov na divlje svinje pošto su imali nekoliko lovišta bogatih tom divljači. Međutim, isti je rekao da je divlja svinja za njega prevelika te bi više volio loviti zeca. Ovom odlukom je stavio domaćine u nezavidan položaj. Te godine su u predsjedničkom lovištu polovili podosta ze-čeva, te nije bila sjajna situacija sa njihovim broj-nim stanjem. No odluka predsjednika prijateljske socijalističke države bila je svetinja i trebalo ju je ispoštivati. Predsjednik domaćin je strogo naredio

da se mora omogućiti odstrjel zeca predsjedniku prijatelju, pod svaku cijenu. Jedan od voditelja lo-višta dosjetio se kako će osigurati siguran odstrjel. U hladnjači su imali nekoliko odstrijeljenih zečeva. Odlučili su skinuti kožu zečeva, u njih obući mačke, te ih pustiti u vrijeme lova da glume zečeve.

Došao je i dan lova. Oba su predsjednika bila zajedno, te su čekali da se na njih natjeraju zečevi. Domaćini su pustili dva »zeca«, poplašili ih te su »zečevi« trčali ravno prema predsjednicima. Go-stujući predsjednik je dva puta pucao, no kako je bio loš strijelac, oba puta ih je promašio. Domaćin predsjednik je pogledao u uvaženog gosta i odjed-nom je vidio zaprepaštenje u njegovim očima. Pre-strašeni »zečevi« popeli su se na drvo! (vp)

(I ovu je priču Dariu Majnariću, rukovoditelju lov-nog odjela delničke Uprave ispričao poznati ruski slikar i kipar Aleksandr Zvjagin, sada stanovnik i (za-ljubljenik) Gorskoga kotara)

lje putem slajdova s prirodnim ljepotama Gorskog kotara. Svih pet dana izložbeni prostor Hrvat-skih šuma krasili su stol i stolice iz UŠP Sisak, izrađeni od topole u rustikalnom stilu.

Najveći interes posjetitelji su pokazali upravo prema predstav-ljenom prirodnom blagu, ali bilo je i podosta upita za cjenik odstrjela divljači (Talijani su vrlo česti gosti u hrvatskim lovištima). Nažalost, seljenje sajma iz centra Trsta u pri-gradsko mjestašce Sistiana, utjeca-lo je na manji broj posjetitelja u odnosu na prethodna dva sajma. No, bez obzira na posjećenost Saj-ma, suradnja hrvatskih, talijanskih i slovenskih šumara koja je zapo-četa 2002. godine na zajedničkom projektu izrade karte vegetacije krša triju zemalja koja je i pred-stavljena 2002. godine u Trstu, kao i razmjena iskustava, nastavljena je i ovom prilikom. (vp)


planinska flora

Na sajmu u Italiji

Piše: prof. dr. Radovan KranjčevFoto: R. Kranjčev


Planinarsko društvo Šu-mar može se pohvaliti s još jednim uspjehom – njegovi članovi za-

jedno s nekolicinom planinara iz drugih društava, ukupno 34 planinara, osvojili su 24. svib-nja najviši vrh Krete, Psiloritis (2456 m)! Uspon je započeo na Nidi platou, prema predaji, mjestu Zeusova rođenja. Tra-jao je više od pet sati, a osim opasnih strmina planinari su morali svladavati i još uvijek snijegom prekrivene dijelove

PLANINARSKO DRUŠTVO ŠUMAR

lizacija cvala u trećem stoljeću prije Krista, a ostatke minojske kulture, velebne vladarske palače u Kno-ssosu i Festosu obilaze brojni turisti iz cijeloga svijeta.

Šestodnevni boravak na Kreti hr-vatski su planinari, uz obilazak osta-taka minojske civilizacije, iskoristili i za spuštanje kroz najduži kanjon u Europi, Samariju u istoimenome nacionalnom parku. Klanac dug 16 km stoljetnim su probijanjem izdubile bujice rijeke Tarrais. Na vi-sokim i strmim stijenama (i preko 500 metara), na nevjerojatnim mje-

Piše: Miroslav Mrkobrad Foto: B. Meštrić , M. Mrkobrad

ljudi i planine

stima jedva oku dostupnim, raste drveće, a u samome klancu velik je broj veličanstvenih stabala ondje autohtonih čempresa, brucijskoga bora, platana i prekrasnih grmova oleandra. Nakon 12-ak km klanac se širi u malu plodnu dolinu (nekad je tu bilo selo), pa se ponovno sužava do najužeg dijela (Željezna vrata). Izlazi se na samu obalu, a otud se dalje može samo brodom.

Organizator i vođa puta na Kretu bio je član PD Šumar Zlatko Lonča-rić, a uspon na vrh vodio je Dražen Lovreček, također član PD Šumar i vodič HPS-a.

planinskog lanca Idi (ime koje ozna-čava šumovitu planinu, premda na njoj danas nema ni jednog drve-ta!). Na samom je vrhu skromno svetište Timios Stavros (Sveti križ). Na tom izrazito planinskom otoku u Sredozemnom moru, udaljenom oko 500 km od obale Afrike, još su dva visoka planska lanca, Lefka Ori s najvišim vrhom Pahnes (2453 m) i Dikti Ori (2148 m), a čak 58 njihovih vrhova više je od 2000 m.

Kreta je najjužniji otok u Egej-skome moru, dug 250 km, izvorište europske civilizacije. Kretska je civi-

Kroz klanac Samaria

Gore, dolje

Osvajači Psiloritisa

Na najvišem vrhu Krete(Psiloritis 2456 m)


Na terenima Teniskoga kluba Vinkovci od 12. do 14. svibnja održano je 7. državno (i međunarod-

no) prvenstvo tenisača, inženjera šumarstva i drvne industrije Hr-vatske, na kojem je nastupilo 57 natjecatelja, te gosti iz Slovenije. U prisutnosti brojnih gostiju sudioni-ke natjecanja pozdravili su direktor turnira i predsjednik Teniskoga klu-ba Vinkovci Zdenko Rečić, voditelj UŠP Vinkovci Zvonimir Mišić, te zamjenik župana Vukovarsko-sri-jemske županije Petar Kulić, koji je službeno i otvorio natjecanje.

U konkurenciji tenisači-ca prvo je mjesto, kao i prošle godine, osvojila Davorka Stipe-tić iz UŠP Ogulin sa 4 pobjede, ispred Bernarde Jakopać (Ogulin)

Piše: Zvonko PeičevićFoto: Z. Peičević, M. Turkalj

Ogulinci najuspješniji

sport

sa 3 pobjede. Za osvojeno prvo mjesto, osim primljenog pehara, najbolja je tenisačica nagrađena boravkom na polufinalu i finalu tradicionalnog turnira u Umagu 29. i 30. srpnja.

U kategoriji do 40 godina u kon-kurenciji 28 tenisača kao i prošle godine najupješniji natjecatelj je Hrvoje Jerak iz UŠP Ogulin sa 4 pobjede. Za osvojeno prvo mje-sto pripao mu je i desetodnevni boravak u Vrsaru, poklon dar UŠP Osijek. Drugo mjesto sa 3 pobjede i jednim porazom podijelili su An-drija Vukadin (Zrinjevac, Zagreb), Milan Kolić (Ogulin) i Željko Per-ković (Vinkovci).

U kategoriji preko 40 godina najuspješniji tenisač je Miroslav Čuljak (Spačva, Vinkovci) sa 4 pobjede. I on je nagrađen borav-kom u apartmanu u Dugoj uvali, poklonom UŠP Sisak. Tri pobjede i poraz imali su Marko Majstorović i Stjepan Nikolić (Vinkovci) te Tibor Falt iz Slovenije.

Kod turnira gostiju peti je put prvo mjesto osvojio Ivica Nikolić (UŠP Vinkovci – Županja). Osim pobjedničkoga pehara, Nikolić će od 20. do 30. lipnja moći iskoristiti poklon dar UŠP Osijek i godišnji odmor provesti u kamp-kućici u Vrsaru. Drugi je sa 3 pobjede bio Jurica Zajc iz Ogulina.

Igralište TK Vinkovci

Bernarda Jakopač i Davorka Stipetić

Ivica Nikolić i Vlatko Uzelac Hrvoje Jerak, Andrija Vukadin i Milan Kolić

7. DRŽAVNO PRVENSTVO INŽENJERA ŠUMARSTVA U TENISU /VINKOVCI, 12. – 14. SVIBNJA

Stjepan Nikolić, Viktor Turk, Tibor Falt, Marko Majstorović

turistička razglednica

Putnička agencija Hrvatske šume

ID CKD: HR-AB-01-080251008Lj. F. Vukotinovića 2, 10000 ZagrebTel. 01/4804 231, fax. 4804 241www.hrsume.hre-mail: [email protected]

Pansion »Klek« se također nala-zi u samom centru Selca, u istoj ulici kao i Pansion »Bjelovar«, uz glavnu gradsku plažu.

Kapacitet Pansiona: 2/1, 12/2, 2/3, 1/4, tj. ukupno 36 kreveta. Ve-ćina soba ima pogled na more.

Na samom ulazu u Pansion nalazi se recepcija, minibar i re-storan, a ljetna terasa se nalazi odmah uz gradsku plažu.

Dodatni sadržaji:Grad Selce se nalazi u nepo-

srednoj blizini Crikvenice, 40 km južnije od Rijeke. Uređene plaže i šetališta uz more, raznovrsne kulturno-zabavne i športske pri-redbe u sezoni (folklor, koncerti, likovne izložbe, show-programi) omogućavaju gostima ugodno i zabavno ljetovanje. Blaga klima pogoduje ugodnom boravku u svim godišnjim dobima. Gosti-ma je na raspolaganju velik broj restorana, cafe barova, pizzerija, bistroa, slastičarnica, suvenirnica,

Pansion »Bjelovar« se nalazi u samom centru Selca, odmah uz glavnu gradsku plažu.

Kapacitet Pansiona: 3/1, 6/2, 13/3, tj. ukupno 54 kreveta. Većina soba ima pogled na more.

Na samom ulazu u Pansion nalazi se recepcija, minibar i re-storan, a ispred Pansiona ljetna terasa.

UŠP BjelovarIvana Jelinčića 1851266 Selce

Pansion Bjelovar

UŠP OgulinIvana Jelinčića 3251266 Selce

a od sportskih sadržaja ponuđeni su tereni za tenis, mini-golf, boća-lište, te razni sportovi na moru.

Gorski kotarGostima pansiona nudimo ne-

zaboravne izlete u Gorski kotar, u poznata izletišta Golubinjak i Zeleni vir uz brojne mogućnosti rekreacije kao što su planinarenje, boćanje, vožnja biciklom atraktiv-nom okolicom.

Gorski kotar je poznat po pri-rodnim ljepotama kao što su špi-lje, izvori, vodopadi i potočići, te


prekrasne šume i livade, strme stijene i litice. Lovcima nudimo mogućnost lova u svim godišnjim dobima.

Krk i Opatija Gostima pansiona nudimo izle-

te brodom »Mali Marino« na otok Krk i u Opatiju.

Pansion Klek

u šumskom miljeu

Malo ćemo vam približiti naš daleki otok Vis. Ondje je nedavno bila naša povremena suradnica Ana Marija Durbešić (zaposlena u Direkciji). Proljeće je stiglo, i to je Ana zabilježila na nekoliko lijepih fotografija.

u šumskom miljeu

Viške vizure

Documents

Dan hrvatskog - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/114.pdf · park Mlaka prostire se na 37.000 m ZAŠTITA ŠUME MANIFESTACIJE Floraart u novom ruhu POVIJESNA BAŠTINA ZDRAVI ŽIVOT