Šume pod minama 4 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/148.pdf · 38 – 40 Ljepota i estetika „Oblikom kaplja, a površinom ... što pokazuje da uz ozbiljnu pripremu za ispit

broj

148Godina XIII.,

Zagrebtravanj2009.

broj

148Godina XIII.,

Zagrebtravanj2009.

»asopis za popularizaciju šumarstva»asopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480 ISSN 1330-6480

Šume Šume pod minamapod minama 4

AmorfaAmorfa 8

Goli otokGoli otok 1616

EgipatEgipat 2020

Bijela rodaBijela roda 2626

Naslovna stranica:

Proljetni šafran na padinama VelebitaMarinko Bošnjaković

Zadnja stranica:

Dolje je slađeŽeljko Gubijan

Mjese nik »Hrvatske ume«

Izdava : »Hrvatske ume«

d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:dipl. ing. um. Darko Vuleti

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Irena Dev i -Buzov,

Antun Z. Lon ari , Miroslav

Mrkobrad, Vesna Ple e

i Ivica Tomi

Ure iva ki odbor:predsjednik Branko Me tri ,

Ivan Hodi , Mladen Slunjski,

Herbert Krauthaker, edomir

Kri mani , eljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovi a 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169

faks: 01/4804 101

e-mail: [email protected]@hrsume.hr

Uredni tvo se ne mora uvijek

slagati s mi ljenjem autora

teksta.

Gra ko oblikovanje:Stjepan Pepelnik

Priprema i tisak:

Bistranska 19Zagreb

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOG

PROSTORA

Jedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;tre ina stranice (1/3) 1200 kn;

etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije mogu e dijeliti).U ovu cijenu nije ura unat PDVkoji pla a ogla iva .

u šumskom miljeu

Zimska poezijaZimska poezijaIako smo iz zime skočili u ljeto, ostali smo dužni nekoliko lijepih fotografi ja

zimskog ugođaja koji nam je priredilo ovo nepredvidivo vrijeme. Nije novost da je bilo -17 u Gospiću, ali jest čudo kad se skijaju po Stradunu u Dubrovniku ili kad pješčane plaže prekrije snijeg! Veljača i ožujak pokazali su svoju ćud pa je bilo svega. Zimskih prizora koliko hoćete, a mi smo se odlučili za malo „zimske poezi-je“. Sa sjevera, iz ravne Podravine, gdje je bilo manje snijega, iz mnoštva kadrova pjeskovitih i idiličnih Pesaka kod Đurđevca, našeg povremenog suradnika Josipa Švace (sada penzionera!), donosimo ih nekoliko. U tu idiličnu sliku (sa sjevara!) uklapamo i prizor s plaže u Novalji na Pagu gdje je također zabijelilo! Fotku nam je poslala Ljiljana Šestan, upraviteljica Šumarije Pag.

Samo da se podsjetite kako je to nedavno bilo!

u ovom broju2 – 15 Svako daljnje odlaganje polaganja

stručnog ispita bilo bi neozbiljno!U razminiranje dosad potrošeno 160 mil. kuna, pod minama još 155 000 haAmorfa-opasan korov značajnih bioenergetskih mogućnosti„Zelena generacija“stupa na scenu!

16 –25 Goli otok - od hrvatskog Alcatraza do zanimljivog turističkog odredišta

Na izvoru Plavog NilaScenariji gospodarenja šumama u Republici Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Ukrajini

26 – 33 Bijela roda - bogatstvo PokupljaMir može čovjek naći samo u šumama

34 – 37 Kruh sa sedam kora goranskih drvodjelacaPočelo pošumljavanje u park šumi TuškanacHrvatska prvi put na sajmu ekološke poljoprivrede u NürnberguHrana mora biti raznovrsna i dobro uravnotežena

38 – 40 Ljepota i estetika„Oblikom kaplja, a površinom more“Kako je Potjeh tražio istinu

Broj 148 • travanj 2009. HRVATSKE ŠUME 1

2 • Broj 148 • travanj 2009. HRVATSKE ŠUME

travanj šumarska komora DAMIR FELAK, PREDSJE

Dani hrvatskog Dani hrvatskog šumarstva u šumarstva u Koprivnici, Koprivnici, 5. i 6. lipnja5. i 6. lipnja

Svako daljnje odlaganje polaganja Svako daljnje stručnog ispita stručnog ispita bilo bi neozbiljno!

Piše: Miroslav Mrkobrad

Foto: M. Mrkobrad

Tradicionalna manifestacija Dani hrvat-skog šumarstva održat će se ove godine od 5. - 6.lipnja u Koprivnici, a za njezino provođenje zadužen je Priređivački od-

bor na čelu s Damirom Felakom. Vodeći brigu o vremenu u kojem živimo i suočavajući se sa sve-općom krizom, kako je rečeno i na prvom sastan-ku Priređivačkog odbora, ovogodišnji Dani bit će organizirani maksimalno štedljivo.

Središnji događaj, natjecanje sjekača, koje se inače održava svake dvije godine, održat će se u subotu, 6. lipnja, na prostoru starog sajmišta, 300-tinjak metara od samog središta grada pa se računa i na veće prisustvo građana Koprivnice. Natjecanje će se održati dosadašnjim kombini-ranim načinom koji se od svjetskog razlikuje u načinu obaranja stabla te još nekim detaljima. Novost je da bi ekipe trebale imati i po jednog juniora (do 24 god.), kako je to propisano na svjetskim natjecanjima. Hrvatska je, podsjetimo, domaćin Svjetskog prvenstva sljedeće godine pa je i ovo koprivničko priprema za taj, za hrvat-sko šumarstvo izniman događaj.

Neće biti nikakvih sportskih natjecanja, jedi-no će se istodobno, na jednoj od bližih streljana, održati i tradicionalno šumarsko gađanje na gli-nene golubove.

Sastavni dio obilježavanja Dana hrvatskog šumarstva je i uobičajena tematska Skuština Hr-vatskog šumarskog društva koja će se održati u poslijepodnevnim satima 5. lipnja, a na njoj bi se, predloženo je, trebalo raspravljati o restrukturira-nju HŠ. Bit će predstavljene i dvije knjige, temat-ski vezane za šumarstvo.

Na sajmištu, gdje je dovoljno mjesta za parki-ranje, bit će postavljen veliki šator u kojem će se održati svečano otvaranje natjecanja te podjela nagrada, te osiguran prostor poslovnim partne-rima i sponzorima za njihovu prezentaciju.

Zainteresiranim posjetiteljima sa pojednih Uprava bit će osiguran prijevoz za dolazak u Ko-privnicu i praćenje natjecanja sjekača u subotu.

Prostor sajmišta Prostor sajmišta

2 •2 • Broj Broj 148148 • • travanj 2009. travanj 2009. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME

U posljednje

vrijeme učestale

su rasprave o

Šumarskoj komori i

razmišljanja dijela

članstva o tome da

bi neke odredbe

(posebno o

stručnim ispitima,

zakonskoj granici

o 10 godišnjem

radnom stažu

koja oslobađa od

polaganja ispita,

o poziciji šumara

i nešumara i

druga) trebalo bi

mijenjati. O tim i

drugim dvojbama

razgovaramo s

predsjednikom

Komore Damirom

Felakom

Za nekoliko dana

(31. ožujka) istje-

če posljednji rok

do kojeg su se šu-

marski inženjeri, zaposle-

ni u Hrvatskim šumama,

trebali prijaviti za pola-

ganje stručnog ispita za

stjecanje zvanja ovlašte-

nog inženjera (razgovor

vođen 23.ožujka, op.a).

Naravno da to nije nika-

kav „Dan D“, nitko neće,

ako se nije prijavio, od-

mah ostati bez posla, no

otvorene su neke opcije.

Je li taj rok, kako je dio in-

ženjera predlagao, treba-

lo još jednom produžiti?

- Rok od 31. ožujka ostaje! Naime, Zakon o Komori donesen je prije skoro tri go-dine, a on je u čl.1 defi nirao sve poslove za čije je obavljanje potreban status ovlaštenog inženjera. Hrvatske šume donije-le su u skladu sa zakonom Pravilnik o stručnim poslovima iz područja šumarstva, lovstva i drvne tehnologije i uvjetima za njihovo obavljanje u HŠ kojim su, kako mu kaže i sam naziv, obuhvaćena sva radna mjesta na kojima, prema zakonu, mora raditi ovlašteni inženjer. Rok za prijavu dosad je već dva puta produživan, bilo bi neozbiljno da to napravimo još jednom! I dosad je bila samo dobra volja inspekcijskih službi što nisu inzistirale na poštivanju zakona.

Želim podsjetiti da još od 2007. postoji popis ispitne lite-rature, da su svi imali dovoljno vremena da se pripreme, no čini se da dio djelatnika ipak nije ozbiljno shvatio svoju ob-vezu. Inženjeri moraju znati da je polaganje stručnog ispita zakonska obveza, to naglašavam, i nadam se da nitko neće poduzeće dovesti u poziciju da ga se vodi „kao radnika koji ne ispunjava uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta“, i u situaciju da odlučuje treba li joj takav radnik.

- Što je bio cilj osnivanja Komore i što ona pruža šu-

marskim stručnjacima?

- Komora je osnovana prvenstvo s ciljem promicanja šu-marske struke i stručnog usavršavanja članova komore. Želi-mo u društvu stvoriti uvjete za puno bolje vrednovanje ove, preko dva i pol stoljeća stare i organizirane, djelatnosti. Komo-ra je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja, uz ču-vanje ugleda, časti i prava svojih članova, obavlja i povjerene joj javne ovlasti. To su npr. licenciranja pravnih i fi zičkih osoba za obavljanje radova iz područja šumarstva, lovstva i drvne tehnologije radova, provođenje stručnih ispita za ovlaštene

Dipl. ing. Damir FelakDipl. ing. Damir Felak


DNIK HRVATSKE KOMORE INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE

Svako daljnje odlaganje polaganja odlaganje polaganja stručnog ispita bilo bi neozbiljno!bilo bi neozbiljno!

inženjere, vođenje imenika svih ovlaštenih in-ženjera šumarstva i drvne tehnologije te neki drugi poslovi propisani zakonom.

Komora pokušava biti što uspješnija u obavljanju povjerenih zadaća poštujući sve zakonske i podzakonske propise.

- Ipak, u posljednje vrijeme učestali su

prigovori (iznijeti i na Radničkom vijeću,

a oglasio se i SITŠ, sindikalna organiza-

cija koja okuplja dio inženjera) na neke

odredbe, ponajprije na sada već famoznu

granicu od 10 godina staža koja onima koji

već toliko ili više godina rade, omogućava

automatsko člansto u Komori i koja izaziva

toliko prijepora?

- Prigovori na rad Komore, najčešći zbog stručnih ispita za stjecanje statusa ovlaštenog inženjera te zbog spomenutih, propisanih 10 godina, upućeni su najvećim dijelom na krivu adresu. Zakon je donio Sabor RH i on ga jedi-no može i mijenjati. Dakle, odredbu iz čl. 43 Zakona o komori da šumarski inženjeri s 10 i više godina staža imaju pravo na upis u Komo-ru na osnovu staža može promijeniti jedino zakonodavac. Napominjem da je ova moguć-nost bila ograničena na rok od dvije godine po donošenju zakona, a taj je rok istekao prije više od godinu dana.

- Možete li prokomentirati zahtjeve za

različitim vrstama ispita koji se traže za

one s manje od 5 godina staža i one koji

su prešli tu granicu pa bi trebali polagati,

prema tim prijedlozima, „samo šumarsko

zakonodavstvo“!

- Način polaganja stručnog ispita je utvr-đen Pravilnikom koji je donio ministar. Ako netko smatra da treba mijenjati Pravilnik, tre-ba pokrenuti inicijativu za izmjenu određenih odredbi te konkretno predložiti što i kako mije njati. To vrijedi i za ove zahtjeve za pola-ganjem „šumarskog zakonodavstva“ i sl.

Ovdje želim istaknuti još nešto; ovakvim i sličnim zahtjevima nepotrebno se stvara psi-hoza straha od stručnih ispita! Kao da je šu-marska struka jedina koja polaže takve ispite i kao da su oni najteži na svijetu! Do sada je

stručnom ispitu pristupilo 58 kandidata, a po-ložilo ga 47, dakle prolaznost je bila oko 80% što pokazuje da uz ozbiljnu pripremu za ispit diplomirani inženjer ne bi trebao imati pro-blema prilikom polaganja stručnog ispita.

Ispitna su povjerenstva sastavljena od lju-di s terena, profesora Šumarskog fakulteta te

stručnjaka sa Šumarskog instituta i kao takvi-nastoje voditi računa o tome s kojeg područja pristupnik dolazi te na taj način i o regional-nim specifi čnostima šumarstva.

Ovo je ujedno i odgovor na neke zahtjeve koji idu za tim da bi pitanja trebala biti „regi-onalno grupirana“, obzirom na različit način gospodarenja u pojedinim krajevima (krš, kontinent).

- Poslodavac je ponudio da će prvi izla-

zak na ispit ići na njegov račun. Imate li

saznanja kako je u drugim sličnim strukov-

nim organizacijama?

- Plaćanje stručnih ispita uobičajeno je kod svih strukovnih komora, a cijene su i više nego kod nas! Poslodavac, Hrvatske šume, u kojima radi pretežni dio šumarskih inženje-ra, donio je Pravilnik u kojem se obavezuje platiti prvi izlazak na ispit te dati tri slobodna dana za pripremanje ispita. Isto tako, Hrvat-ske šume plaćaju članarinu u Komori za sve ovlaštene inženjere.

- Neke muči odnos šumara i nešumara

na određenim stručnim poslovima – i ispiti

koje „nešumari“ ne moraju polagati!

- Tu nema nikakvih nesporazuma i nepo-znanica. Druge struke koje su zaposlene u

Hrvatskim šumama zacijelo podliježu i imaju obveze prema svojim strukovnim organizaci-jama. Obzirom na to da po Zakonu o Komori članovi Komore mogu biti samo šumarski i inženjeri drvne tehnologije, stručnjaci drugih profi la zaposleni u Hrvatskim šumama, samim tim, ne podliježu obvezi polaganja stručnog ispita. No, to opet ne znači da su u prednosti pred šumarskim stručnjacima.

- Poruka pristupnicima !

- Mislim da se od strane jednog sindika-ta te nekih pojedinaca nepotrebno stvaraju napetosti oko Komore! Držim da bi bilo puno bolje da zajednički djelujemo na promociji šumarske struke i zaštiti interesa šumarskih i inženjera drvne tehnologije te pozivam sve na suradnju. Ističem kao primjer dobru su-radnju sa svim institucijama koje su vezane za šumarstvo: Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatskim šumarskim društvom, Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom, Šumar-skom akademijom. Svi oni shvaćaju situaciju u kojoj se nalazi Komora kao relativno nova institucija koja je dobila ovlasti odraditi neke poslove s kojima se dosad nitko nije bavio. Dio tih zadaća već je uspješno obavljen, a zajedničkim pristupom odradit ćemo i ostalo na korist svim članovima Komore i šumarskoj struci uopće.

- Članstvo

- Komora danas ima 760 članova šumara i 50 iz redova drvne tehnologije. Očekujem da će ih do kraja godine biti i 1000 i da će najve-ći dio inženjera biti učlanjen u svoju Komoru. Pozivam stoga sve članove da se što aktivnije uključe u njen rad i svojim prijedlozima i aktiv-nošću utječu na poboljšanje rada. Komoru ne čine samo predsjednik i zaposlenici, nego svi njeni članovi.

Dipl. ing. Damir Felak

Komora danas ima

760 članova šumara

50 članova drvne tehnologije


Foto: M. Mrkobrad

Prema sadašnjoj situaciji postoji pet stručnih smjerova za koje se polažu stručni

ispiti. Postoji inicijativa da se njihov broj smanji, ali i ona suprotna, da se poveća! S

praktične strane i Komori i najvećem poslodavcu, Hrvatskim šumama, bilo bi jedno-

stavnije da postoji samo jedan smjer.

O tome se provodi šira rasprava pa kada se utvrdi konačan prijedlog, i ako on bude

išao za tim da se uvede samo jedan smjer, pokrenut će se inicijativa za promjenom

Statuta.


šume pod minama MINIRANE ŠUMSKE POVRŠINE,

OPASNOST, ŠTETE, NOVAC

U razminiranje je dosad U razminiranje je dosad potrošeno 160 mil. kuna,potrošeno 160 mil. kuna,pod minama još 155 000 hapod minama još 155 000 ha

Djelatnici Hrvatskog centra za razminiranje će 9. veljače 2009. godine uvesti u poslove pretraživanja i razminiranja tvrtku Avan-gard d.o.o. iz Splita po projektu „Šumarija

Duga Resa, šuma Bosiljevac, dijelovi odjela 19, 25, 26“, tlocrtne površine 179.551 m2 u Karlovačkoj županiji. Krajnji rok za završetak izvođenja predmetnih radova je 31. ožujka 2009. godine, a radovi se fi nanciraju sred-stvima Hrvatskih šuma...“ Ovu kratku vijest nedavno se moglo pročitati na web stranicama Hrvatskog cen-tra za razminiranje (www.hcr.hr). Ona najavljuje da se iznimno važan posao razminiranja preostalih područ-ja Hrvatske kontaminiranih minskim sredstvima na-


Foto: M. Mrkobrad

stavlja, među njima i državnih šuma kojima gospodare Hrvatske šume.

Prema podatcima iz veljače 2008. godine, od preko 2,1 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta s kojima gospodare Hrvatske šume, zbog sumje da je minirano, radno je nedostpuno oko 155 tisuća hekta-ra (7%). Šume i šumsko zemljište inače prekrivaju 43% kopnenog dijela državnog teritorija, a od toga je 81% površina u državnom vlasništvu. Ostalo su privatne, zaštitne, šume posebne namjene, i druge. Minirane ili minski sumnjive površine, Hrvatskim šumama pričinja-ju poteškoće, ne samo u gospodarenju šumama, nego i u ukupnom poslovanju, no u odnosu na samo ratno i

Mala Kapela, Šumarija OtočacMala Kapela, Šumarija Otočac4 •4 • Broj Broj 148 148 • • travanj 2009. travanj 2009. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME

Dvanaest godina

nakon reintegracije i

posljednjih šumskih

površina u sastavu

Hrvatskih šuma

(1997.), oko 155

tisuća hektara još

uvijek je radno

nedostupno

zbog sumje da je

minirano. To je 7%

ukupnih površina s

kojima gospodare

Hrvatske šume, a

drvna zaliha na tom

području procjenjuje

se na oko 20 milijuna

kubika. Razminiranje

teče sporije od

očekivanog zbog

toga što šume

ne spadaju u

prioritetne objekte,

ali i zbog nedostatka

sredstava, budući

da su i dosad

najvećim dijelom

to fi nancirale same

Hrvatske šume. One

su u taj posao dosad

uložile oko 160

milijuna kuna

Broj 148 • travanj 2009. HRVATSKE ŠUME 5Broj 148 • travanj 2009. HRVATSKE ŠUME 5

provedbu cjelokupnog posla, a izrađen je i prvi prikaz podataka o minski sumnjivim površinama. Za njegovu izradu korišteni su podatci prikupljani s različitih izvora - od Hrvatske vojske, Mi-nistarstva unutrašnjih poslova, radnika Hrvatskih šuma (upra-vitelja Šumarija, taksatora, geodeta, revirnika, lugara, šumskih radnka).

Obzirom na takav način utvrđivanja podataka, može se go-voriti o procjenama manje ili veće pouzdanosti. Ipak, bili su to podatci koji su poslužili za sve daljnje akcije. Prema njima, minama je 1997. bilo kontaminirano oko 243 tisuće hektara, s procjenjenom drvnom zalihom od 23 milijuna m3 i desetogo-dišnjim etatom od približno 4,9 m3. U desetak proteklih godina prikaz miniranih ili sumnjivih površina ažurira se u skladu s no-vim saznanjima svake godine, ovisno o tome koliko je površina razminirano. No, u međuvremenu su “otkrivena” i nova područja za koja se može reći da su opasna (nedostupna) za rad pa su

razdoblje neposredno poslije rata, situacija je sada neus-poredivo bolja, jer u vremenu od 1991. do 1997., u šuma-ma koje su tijekom rata bile okupirane nije radilo. Nitko sa sigurnošću nije mogao reći kolike su to površine jer provje-renih podataka nije bilo.

Na sustavnom razminiranju počelo se raditi 1997. kada je, u lipnju, izrađen Program rada na pripre-mi i provedbi razminiranja objekata te šuma i šumskog zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume. Njime su utvrđeni potrebni radovi, zadatci i nositelji te rokovi za

Mala Kapela, Šumarija Otočac Broj 148Broj 148 • • travanj 2009. travanj 2009. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME 55

Ne prilazi - Vlado Uzelac,Mario Stilinović, UŠP Gospić

Minski Minski sumnjive sumnjive površinepovršine

Grafička obrada: Grafička obrada: Miljenko VrebčevićMiljenko Vrebčević

6 • Broj 148 • travanj 2009. HRVATSKE ŠUME6 • Broj 148 • travanj 2009. HRVATSKE ŠUME

neke Uprave koje ranije nisu bile na popi-su minski sumnjivih (npr. Zagreb), sada na njemu.

Na već spomenutih 155 tisuća hek-tara šuma s kojima se ne može gospodariti, ukupna drvna zaliha iznosi oko 20 miliju-na kubika, a desetgodišnji etat 3 milijuna kubika. To znači da su u cijelom proteklom poslijat nom razdoblju izostali šumski radovi na obnovi, njezi i zaštiti šuma, a na tim je po-dručjima bilo nemoguće otklanjanje poslje-dica elementarnih nepogoda. Na tom je po-dručju i 138 km šumskih cesta koje su zbog neodržavanja ubrzano propadale.

Osim šumarstva, štete je pretrpjelo i lov-no gospodarstvo, zbog velikog stradavanja divljači.

Uz ekonomski vrijedne šume na ovim se područjima nalaze i posebno vrijedni zašti-ćeni dijelovi prirode: dijelovi parkova priro-de Velebit, Lonjsko polje, Kopački rit i Papuk; posebni rezervati šumske vegetacije Prašnik, Muški bunar i drugi.

Najviše je površina za koje se sumnja da su minirane u splitskoj Upravi (50.000 ha), inače najvećoj u Hrvatskim šumama, no riječ je o krškim predjelima s manjim udjelom šuma. Gospodarski vrijedne šume nedostup ne su u Gospiću (oko 36.000 ha), Osijeku (19.000 ha), N.Gradiškoj te Sisku, Ogulinu, Vinkovcima.

Nedostupna Nedostupna prezrela prezrela sastojina sastojina bukve i jele bukve i jele u gospićkoj u gospićkoj UpraviUpravi

Od rata do danasNakon završetka Domovinskog rata na području Hrvatske bilo je oko 13.000 km2

minski sumnjivih površina na kojima je bilo postavljeno, računa se, 1,2 milijuna mina. Već 2003. godine je ta površina smanjena na 1147 km2, da bi se danas, prema najnovijim podacima HCR-a, minski sumnjivim smatralo 997 km2. Računa se da je taj prostor zaga-đen s oko 110.000 mina. Svi poslovi vezani za čišćenje nekog prostora od mina svrstani su na radove razminiranja (za što se troši oko 25% sredstava) te pretraživanja područja (koji odnose 75% sredstava).

Prosječna cijena svih radova, vezanih za pretraživanje i razminiranje, iznosila je 2007. godine 8,47 kn/m2.

Kako je posao razminiranja cijeloga područja trebao biti dovršen ove godine, a nije i ne može biti, Hrvatska je prema Otawskoj konvenciji zatražila od UN-a produženje roka dovršetka posla za 10 godina.

Od 1998. do 2007. je u razminiranje utrošeno oko 340 mlijuna eura, najvećim dijelom iz državnog proračuna.

Šume zauzimaju više od polovice minski sumnjivoga prostora, no ipak nisu u priori-tetu razminiranja. Na prvom mjestu su kuće i okućnice, infrastrukturni objekti te poljo-privredne površine.

NA TERENU /UPRAVA ŠUMA GOSPIĆ

Na terenu sve izgleda puno drugačije nego kad se o mina-ma razgovara i teorizira u kan-celariji!

-Lani je razminirano 40 ha, pa je min-ski sumnjivo područje nešto smanjeno, no to je još uvijek „kap u moru“ prema 40.000 šuma i šumskog zemljišta gospićke Upave koje je nedostupno i s kojim se ne gospo-dari, dočekao nas je s razoružavajućom istinom Vlado Uzelac, revirnik u gospićkoj Upravi zadužen među, ostalim, i za koordi-naciju posla oko razminiranja.

U najtežem su položaju šumarije Donji Lapac, Otočac, Gospić, Sv. Rok, odnosno

Dvije ophodnje propuštene zbog mina, šteta se kumuliraDvije ophodnj

Minirano i lijevo i Minirano i lijevo i desno! desno!

Broj 148 • travanj 2009. HRVATSKE ŠUME 7Broj 148 • travanj 2009. HRVATSKE ŠUME 7

Minski sumnjive površine šuma i šumskih zemljišta (veljača 2008.)

Uprava šuma Podružnica

Površinaha

Drvna zaliham3

Etatm3

Cestekm

VINKOVCI 6.358,94 889.765 175.230 0,00

OSIJEK 19.183,43 2.118.643 594.536 0,00

NAŠICE 3.605,58 953.520 101.410 23,00

POŽEGA 461,65 71.793 2.412 0,00

BJELOVAR 6.343,01 1.487.132 79.040 0,00

ZAGREB 170,32 49.767 5.060 0,30

SISAK 10.318,38 1.973.566 254.006 1,00

KARLOVAC 2.742,73 494.113 21.650 0,00

OGULIN 8.153,72 2.131.228 334.438 54,48

DELNICE 94,44 37.603 5.730 0,00

SENJ 70,45 17.631 1.950 0,00

GOSPIĆ 36.391,25 6.731.385 991.804 11,10

SPLIT 50.989,12 312.866 0 0,00

NOVA GRADIŠKA 10.371,21 2.918.203 440.904 48,20

UKUPNO 155.254,23 20.187.215 3.008.170 138,08

U odnosu na proteklo četverogodišnje razdoblje, površine pod minama smanjene su za oko 12.000 ha. No i u odnosu na prošlu godinu podaci su malo promijenjeni, u nekim Upravama (npr., Sisak), smanjene su minski sumnjive površine. Je li to malo, u skladu s mogućnostima ili se moglo i više? Rekli bismo, u okviru mogućnosti.

Dva su razloga zbog kojih se razminiranje provodi ipak sporije od potrebnog. Prvo, to je skup posao pa tako i proces razminiranja ukupnog prostora Republike Hrvatske teče sporo zbog ograničenih sredstava kojima Vlada i gospodarstvo raspolažu. Godišnje se iz tih sredstava razminira oko 30 milijuna m2, (3000 ha) teritorija. Drugo, prednost u razminiranju koje se plaća iz državnog proračuna, imaju urbana područja, objekti infrastrukture i poljoprivredne površine, dok su se šume u proteklom razdoblju „oslobađale“ minskog pokrova uglavnom ovisno o tome koliko su same Hrvatske šume mogle izdvo-jiti za to.

RAZMINIRANJE POVRŠINA

godina m2 u kn

2002. 414.688 4.340.270

2003. 626.230 3.144.518

2004. 938.828 8.316.413

2005. 1.999.398 20.460.251

2006. 3.105.853 27.839.847

2007. 3.827.770 44.298.010

2008. 5.366.813 52.127.604160.526.913

Dvije ophodnje propuštene zbog mina, šteta se kumulirae propuštene zbog mina, šteta se kumulira


gospodarske jedinice V. Plješevica, Drenovača, to je granično područ-je s BIH što još otežava stvar, Medačka staza, Medačke borove kulture, nabraja Uzelac neka područja. Ove godine planiramo razminirati 68 ha, no sve ovisi i o tome koliko će biti novaca...

To je stvarnost Uprave koja najviše gubi zbog nedostupnosti svo-jih šuma.

A dvadesetak kilometara od Gospića prema Gračacu, s obje strane ceste, dobro poznate i uznmirujuće bijele table s crvenim nat-pisom „NE PRILAZITE, na ovom području je velika opasnost od mina“ upozoravaju da smo se odmakli od gradske sigurnosti. S lijeve strane niti 200-tinjak metara od prometnice velika borova šuma, u sastavu gospodarske jedinice Medačke borove šume. Nedostupna, jer i ispred nje su table s upozorenjem da je područje minirao. I desno, prema surom Velebitu, čiji se vrhovi još uvijek bjelasaju pod snijegom, dio je šumskih površina na samoj planini sumnjiv, što je dovoljno da se ne radi. Na području smo Šumarije Gospić.

-Šumarija gospodari s 41.000 hektara šuma i šumskog zemljišta, propisani etat iznosi 62.000 kubika, no dostupno je samo 36.000, kaže upravitelj gospićke Šumarije Mario Stilinović, dok oprezno kora-čamo po šumskoj prometnici. Zbog sumnje da je minirano, nedostu-pno je područje Razbojne drage na Velebitu, s kvalitetnom bukovom šumom, ali i jelom, arišom, smrekom.

No, kakvo li je

iznenđenje bilo kad smo se po djelomično još uvijek snijegom pokrive-nom šumskom putu, u društvu upravitelja Šu-marije Otočac Zvonka

Burića i revirnika Željka Malčića, iz Križpolja popeli na Malu Kapelu i vidjeli tamošnje šume! Bukve i jele velikih dimenzija netaknute stoje već desetljećima! Zbog rata, veli Burić, propuštene su dvije ophod-nje, ništa se nije sjeklo pa sad imamo i prezrelu šumu.

On upozorava da se podatci HCR-a i Hrvatskih šuma o tome što je minirano razlikuju, posebno u nekim predjelima.

Mi smo ovdje, u predjelima Božin vrh, Ligac Staparakuša na Maloj Kapeli proveli dvije ratne godine i znamo da je to minirano, kaže Burić. Na samom raskrižju šumskih putova, gore na Kape-li, uz putokaze prema Otočcu na jednu stranu te Križopolju i L.Jasenici, stoje i brojna upozo-renja o minama.

Drvna zaliha ovdje iznosi 300 m3/ha, a prije rata Šumarija Otočac je ovdje realizirala oko 60% svoga etata. A sada je to nedostupno!

Šumarija inače gospodari s 29000 ha šuma od čega je 8000 ha minski sumnjivo. Pretežno su to šume bukve na koju otpada i do 70 posto te jele, sada već prezrele. Etat od 43.000 kubika bio bi znatno veći kad bi cijelo područje bilo dostupno.

Dio šuma nedostupan je Dio šuma nedostupan je na Velebituna Velebitu

Medačke borove kulture Medačke borove kulture Željko Malčić, Zvonko Željko Malčić, Zvonko Burić, Vlado UzelacBurić, Vlado Uzelac


Najviše se dosad radilo na razminira-nju šumskih područja na Kapeli (Uprave šuma Gospić, Ogulin), u Baranji, na Papu-ku, ponešto i na području N. Gradiške, Si-ska, Karlovca. Među prvima je bilo razmi-nirano brdo Srđ iznad Dubrovnika.

- Hrvatske šume sustavno su po-čele ulagati značajnija sredstva u raz-miniranje 2002. godine, oko 4 milijuna kuna, a zaključno s prošlom 2008. go-dinom su za razminiranje svojih površi-na utrošile oko 160 milijuna kuna, kaže rukovoditelj Proizvodne službe Branko Belčić. U tome je razdoblju poduzeto niz aktivnosti koje su imale za cilj sani-rati postojeće stanje. Uspostavljena je suradnja s Hrvatskim centrom za razmi-niranje koji provodi tehnički dio poslova oko humanitarnog razminiranja šuma i

šumskog zemljišta, s lokalnom zajedni-com i drugim subjektima na utvrđivanju prioriteta razminiranja. Tvrtka je finan-cirala radove u skladu s raspoloživim sredstvima. Također je s Državnom geo-detskom upravom napravljen sporazum o financiranju izrade digitalnih ortofoto planova za minski sumnjiva područ-ja, izrađena je i publikacija s osnovnim podatcima o minsko eksplozivnim sred-stvima radi edukacije zaposlenika, pod-sjeća Belčić.

Za planiranje daljnjeg gospoda-renja važno je utvrditi dinamiku poslo-va razminiranja. Zbog toga je potrebno utvrditi prioritete razminiranja kao i pratiti ekološke prilike na miniranim područjima, njihovo stanje, promjene, eventualno po-goršanje i propadanje šuma, elementarne nepogode i slično. Na temelju takvih sa-znanja za određeno područje treba dono-siti i odluke o razminiranju.

Šume i šumska zemljišta čine i dalje najveći dio preostalih minski sumnjivih površina pa bi bilo dobro što prije razraditi efi kasniji model fi nanciranja njihova raz-miniranja.

Minski sumnjive šumske površine (MI-NIRANOST RH).

Norveška

Pomoć u razminiranju stizala je i izvana u vidu doniranja sredstava i opreme. Posebno se u tome isticala, i ističe, Norveška koja je donirala i sredstva za izradu posebnog min-sko-informacijskog sustava MISpor-tal, koji omogućava uvid u minski sumnjiva područja Hrvatske. Ova prijateljska sjeverna zemlja dosad je za protuminsko djelovanje Hrvat-skoj donirala ukupno oko 17 miliju-na eura.

amorfa kao energent

Zbog bioloških svojstava i prilagodbi uvjetima ekološki narušenih eko-sustava nizinskih poplavnih šuma, sjevernoamerički grm amorfa ili čivit-

njača (Amorpha fruticosa) vrlo se snažno pro-širio u nas i dobio epitet invazivne vrste te vrlo opasnog korova. On znatno otežava obnovu najvrjednijih šuma u Hrvatskoj, pojavljujući se u nizinskim šumama Posavine, Podravine, Pokuplja i Podunavlja. Amorfi najviše odgo-varaju vlažna staništa uz obale rijeka i potoka, odakle se širi vodom, posebice poplavnom, a raste u zasjeni starih stabala hrasta lužnjaka i poljskoga jasena. Redovito i obilno plodonosi. No, treba ukazati i na amorfi n bioenergetski potencijal iz prirode ili iz energetskih nasada kratkih ophodnji, a njeno uključivanje u alter-nativne energetske tokove donosi višestruke koristi i razvojne šanse. Time bi se u Hrvat-skoj značajno povećale količine raspoložive šumske biomase, proširio asortiman šumskih proizvoda, smanjili troškovi obnove nizinskih

ZNANSTVENA

SAVJETOVANJA

šuma, a stanovnicima seoskih i gradskih sredina otvara se mogućnost zaposlenja i stjecanje prihoda u sklopu pridobivanja biomase i rada u energetskim pogonima. Na kraju, što je vrlo značajno, dobivala bi se okolišna čista energija-istaknuto je to na znanstvenom simpoziju s me-đunarodnim sudjelovanjem, s temom

Amorfa-Amorfa-opasan korov značajnih opasabioenergetskih mogućnostibioenergetsk

Ovaj sjevernoamerički grm vrlo se snažno proširio u nas i dobio epitet

invazivne vrste te vrlo opasnog korova. Znatno otežava obnovu

najvrjednijih šuma u Hrvatskoj, no treba koristiti njegov bioenergetski

potencijal iz prirode ili iz energetskih nasada kratkih ophodnji

8 •8 • Broj Broj 148 148 • • travanj 2009. travanj 2009. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME

Akademik Slavko Matić


Piše: Ivica Tomić

Foto: I. Tomić i Arhiva

“Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.) u Hrvatskoj, u Velikoj dvorani Šumarskog fakulteta u Za-grebu, održanom 12. ožujka 2009.

Referati iz Hrvatske i inozemstva -Simpozij su organizirali Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske šume te Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehno-logije. Prigodnim riječima skupu su se obra-tili prof. Andrija Bogner, dekan Šumarskog

fakulteta, akademik Slavko Matić (Akademi-ja šumarskih znanosti), mr. sc. Petar Jurjević (Hrvatsko šumarsko društvo), dipl. ing. Da-mir Felak (Komora) i predstavnica Šumarske savjetodavne službe. Akademik Matić je u ime Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU zahvalio organizatorima skupa što su prepoznali problem amorfe te istaknuo važnost energetskoga potencijala

nizinskih šuma. Podsjetio je na činjenicu da se u Hrvatskoj svake sekunde proizvede 1 m3 drveta, od čega je 0,40 m3 energetsko. Prije 5 godina osnovana je unutar HŠD-a Sekcija za bioenergiju, a 1996. i 1998. godine izrađene su kvalitetne znanstvene studije o energetskim potencijalima naše države, od-nosno o korištenju energije drva. P. Jurjević je ukazao na problem amorfe u nizinskim hrastovim sastojinama, koji će se na ovome

simpoziju predstaviti s uzgojnog i uređi-vačkog te stajališta zaštite šuma. Stoga se na skupu očekuju određene preporuke za rješavanje navedenih problema. Ukupno su prezentirana 22 referata (18 iz Hrvatske i 4 iz inozemstva). Osim toga, predstavljeni su po-steri na kojima su prikazani patogeni orga-nizmi na amorfi , produkcija njene biomase u spačvanskim šumama, kvalitativne značajke sjemena, biopotencijal i energetske značajke te štetnici.

Najbolje rješenje - selektirani klo-novi vrba i topola-O načinima privođenja šumskoj kulturi staništa osvojenih amor-fom, govorio je akademik Slavko Matić, napomenuv ši u uvodu kako je ova strana vrsta na našim prostorima nazočna više od 150 godina, a o njoj se relativno malo pisalo u našim šumarskim, stručnim i znanstvenim glasilima. U Europu je unesena 1724., a nje-no širenje, prije svega na područje nizinskih

Piše: Ivica Tomić

Foto: I. Tomić i Arhiva

Amorfa-opasan korov značajnih an korov značajnih bioenergetskih mogućnostikih mogućnosti

Tijekom simpozija u Velikoj dvorani Šumarskog fakulteta

Prof. dr. sc. Ante Krpan

Mr. sc. Boris Liović


posavskih šuma, počinje oko 1900. godine. Danas smo svjedoci širenja amorfe na stani-šta poplavnih šuma u Posavini, posebice u poplavnoj šumi hrasta lužnjaka i žutilovke, u kojima je, zbog sušenja, nestao nizinski brijest, a na tlo je obilno došlo svjetlo. To se može objasniti njenim biološkim svojstvima i ekološkim zahtjevima, greškama tijekom zahvata na obnovi tih sastojina (nepotrebni pripremni i naplodni sjekovi) te promjenama u njihovoj strukturi i mikroklimi. Šumska tla s amorfom moraju se privesti šumskoj kul-turi autohtonih vrsta drveća (lužnjak, poljski jasen, crna joha, vrbe, topole i dr.), a odabir vrsta ovisi o stvarnom stanju staništa i inten-zitetu naseljenosti amorfe. Pritom su polj-ski jasen i crna joha bolji izbor od lužnjaka, a selektirani klonovi topola i vrba trebali bi biti najbolje rješenje (brz rast, kratka op-hodnja, velik prirast). Tijekom podizanja šumskih kultura nuž-no je obaviti sječu i iveranje amorfe po-moću odgovarajuće mehanizacije. Sadnju je potrebno obaviti u redove s određenim razmacima, jer bi se tijekom radova na njezi strojno uklanjala amorfa i koristila za energiju. Njegom i obnovom šuma dobiva se i drvni volumen manjih dimenzija koji se iskorištava za bioenergiju, što smanjuje troš-kove tih zahvata. Mr. sc Boris Liović (Šumar-ski institut Jastrebarsko) izlagao je o obnovi lužnjakovih šuma u uvjetima zakorovljenja čivitnjačom, istaknuvši kako je ona svaka-ko najopasniji korov u nizinskim hrastovim šumama. Vrlo obilno rodi, a lagano sjeme raznosi poplavna voda na prostoru gdje pri-dolazi hrast lužnjak, čiji je podmladak oso-bito osjetljiv, budući da ima velike zahtjeve prema svjetlu. Zbog toga, prvih nekoliko godina nakon sadnje, treba njegovati mlade hrastove biljčice, oslobađajući ih od korova. Integralna metoda umjetne obnove sastoji-na primjenom sistemičnih herbicida i poli-propilenskih štitnika je okolišno povoljna, jer se prskaju samo pruge široke 1.5 m, s razma-kom 3 m. Na ovaj način uštedi se 50 posto herbicida, a uporabom štitnika ne isključu-jemo uporabu herbicida do dvije godine nakon sadnje, no trošimo znatno manje ko-ličine, s obzirom na to da ne prskamo cijelu pošumljenu površinu. Naime, prskamo samo vegetaciju u krugu promjera jedan metar oko svakoga štitnika, štedeći tako sredstva i smanjujući onečišćenje prirode.

Višestruke ekonomsko-biološke ko-risti-prof. dr. sc. Milan Glavaš (Šumarski fakultet) predavao je o ekonomskom znača-ju amorfe, navodeći i mogućnosti njene ko-risne uporabe. Tako je u literaturi zabilježeno da se iz nje može dobiti boja, insekticid, re-pelent, margarin, parfem i začini. Osim toga, gusti grmovi su dobro sklonište životinjama, a šibe služe kao podloga za izradu cvjetnih

vijenaca, pletenje ko-šara i pletiva za stakle-nu ambalažu. Osobito je velika njena vrijed-nost u mogućnosti do-bivanja ulja, koje može poslužiti kao biogorivo ili rafi nirano jestivo ulje. Zanimljivo je da se ulje nalazi u žlijezda-ma na mahunama (oko 3,5 %), a sadrži različite terpene. U pčelarstvu je amorfa cijenjena medonosna biljka, jer je prinos u godini do-broga medenja 20-30 kg po košnici, a tako-

đer su iznimno visoki i prinosi amorfi noga peluda. Ovu biljku po-jedini autori stavljaju na prvo mjesto među sporednim medonosnim biljkama. Ljekovita svojstva njenih plodova očituju se u dobi-vanju glikozida amorfi na, koji služi kao lijek protiv srčanih bolesti i bolesti živčanoga su-stava. U SAD-u je amorfa i ukrasna biljka. U biološkome smislu ona ima vrijednost kao fi ksator dušika, svojim korijenjem veže tlo i čuva ga od erozije, a njeni grmovi imaju funkciju vjetrobranih pojaseva. Uopće, kori-steći biološka svojstva ove korovske biljke, moguće ju je komercijalizirati, no sve njene vrijednosti nisu vrijedne šteta koje prouzro-čuje. O amorfi kao izvoru bimase za energi-ju govorio je prof. dr. sc.

Ante Krpan (Šumarski

institut). On je istaknuo kako su početkom 2008. godine, u okviru projekta “Šumski proizvodi i teh-nologija pridobivanja, ugovorenog s “Hrvatskim šumama”, započeta više-godišnja istraživanja bio-potencijala, energetskih značajki i tehnologija pridobivanja i korište-nja biomase amorfe. Kao obnovljivi šumski izvor ili izvor iz nasada kratke ophodnje, potrebno ju je uključiti u bioenergetski po-tencijal Hrvatske. Tako je istraživački poligon postavljen na području UŠP Sisak, u gospo-darskoj jedinici Posavske šume, Šumarije Su-nja. U prirodno razvijenoj amorfi postavlje-na su četiri eksperimentalna polja a po šest ploha veličine 5 x 5 m, na kojima je amorfa posječena te izvagom i pretvorbom utvrđe-

na njena masa (46,8 t/ha). Zatim je laborato-rijski utvrđen srednji faktor suhe tvari (66,28 %), odnosno zatečena biomasa suhe tvari po hektaru (36,7 t) i dr. Prva iskustva ukazuju na to da se u jednogodišnjoj proizvodnji može očekivati prosječni prinos veći od 15 t/ha, a najveći je zabilježen 19,2 t/ha. Provedenim istraživanjima željelo se ukazati na bioener-getski potencijal amorfe iz prirode ili iz ener-getskih nasada kratke ophodnje s višestru-kim koristima i razvojnim šansama.

Učinkovitost polipropilenskih štit-nika-Korisna su i zanimljiva iskustva naših šumarskih stručnjaka iz prakse. Na području UŠP Sisak amorfa se javlja vrlo intenzivno u svim nizinskim Šumarijama, a najviše na području Šumarija Sunja i Hrvatska Dubica.

Danas je veliki problem tijekom obnove starih sa-stojina hrasta lužnjaka i poljskoga jasena. Prvi po-četci suzbijanja su 80-ih godina prošloga stoljeća, a korištene su uglavnom mehaničke metode pre-sijecanja mačetom ili mo-tornom pilom te se slaga-

lo u hrpe i redove. Jedan od načina bio je i ručno prelamanje stabljike na polovici njene visine, no godišnji visinski prirast do tri me-tra uvjetovao je i dvije njege na istoj površini, što je znatno poskupljivalo i otežavalo obno-vu. U svome radu o amorfi kao indikatoru narušenoga zdravstvenog stanja poplavnih lužnjakovih šuma (Petar Jurišić, Vlatko Pe-

trović, Drago Domazetović) autori ističu da se danas tijekom obnove koristi mehaničko-kemijska metoda. Uklanjanjem amorfe trak-

U pčelarstvu je amorfa cijenjena

medonosna biljka, jer je prinos

u godini dobroga medenja

20-30 kg po košnici, a također

su iznimno visoki i prinosi

amorfinoga peluda.

Korištenjem amorfine biomase proširio

bi se asortiman šumskih proizvoda,

smanjili troškovi obnove nizinskih šuma,

stanovnicima seoskih i gradskih sredina

otvorila bi se mogućnost zaposlenja

i stjecanje prihoda, a dobivala bi se

okolišna čista energija.

Polipropilenski štitnici-učinkoviti u borbi protiv amorfe


torskom sitnilicom i primjenom kemijskog sredstva osiguravaju se uvjeti za nesmetan razvoj ponika i podmlatka, čime se bitno smanjuju i troškovi njege u prvim godi-nama razvoja mlade sastojine. U posljednje vrijeme polipropilen-ski štetnici sve se više primjenjuju u obnovi sastojina ugroženih amorfom. Kako ovaj korov utječe na obno-vu lužnjakovih šuma na području UŠP Vinkovci, najviše u Šumarijama Mikanovci i Strizivojna, opisali su u svome radu Darko Posarić i Pavao

Bašić Palković. Oni na-glašavaju kako se ob-nova ovih šuma uspješ-no provodi, ali amorfa ju i dalje u određenoj mjeri ometa. Najviše problema tijekom ob-nove pojavljuje se u zonama utjecaja šum-skih vodotoka kojima se amorfi no sjeme najviše širi, a ona uzra-ste vrlo gusto i često potpuno pokrije neke dijelove terena. Poku-šaji suzbijanja od ranih 80-ih godina prošloga stol jeća(mehaničk i , kemijski i kombinirani) nisu urodili trajnim po-tiskivanjem ovoga ko-rova. Danas se najviše

koristi metoda vezivanja amorfe u snopove i njome se ona ni ne pokušava suzbiti. No, njezin se štetni utjecaj smanjuje do mjere kojom se omogućuje obnova lužnjakovih šuma i na najnižim dijelovima terena.

Dugogodišnja borba s amorfom -Tije kom višegodišnjeg iskustva na novogra-diškom području, kojim gospodari UŠP Nova Gradiška, uočeno je da se amorfa javlja u svim nizinskim šumama, s osobito brojnom populacijom u zapadnom dijelu (Šumarije Jasenovac, Stara Gradiška i Nova Gradiška), u sastojinama koje su izložene poplavnim vodama rijeke Save. U svome radu o tehni-kama obnove poplavnih šuma na staništima

zakorovljenim amorfom autori Katica Nus-

pahić i Tomislav Božić ukazuju na to da su troškovi suzbijanja značajno manji ako se

tijekom pripreme staništa u godini dobrog uroda žira primjene odgovarajuće mehanič-ke i kemijske metode. Pritom, ako priprema

Integralna metoda umjetne obnove

sastojina primjenom sistemičnih

herbicida i polipropilenskih

štitnika je okolišno povoljna, jer se

prskaju samo pruge široke 1.5 m,

s razmakom 3 m, a na ovaj način

uštedi se 50 posto herbicida.

Ulje iz žlijezda na plodovima(mahunama)

Cijenjena medonosna biljka


staništa nije kvalitetno izvršena, troškovi nje-ge podmlatka su veći, a terenski uvjeti izvo-đenja njege teži. Ova iskustva proistekla su iz dugogodišnje borbe s amorfom tijekom pomlađivanja postojećih zrelih i podizanja novih sastojina. O gospodarskom proble-mu amorfe u nizinskim, ali i u prigorskim šumama UŠP Zagreb, posebno intenzivno na području Šumarija Lipovljani, Kutina i Popovača, osvrnuli su se u svome radu Ivo

Lovrić, Dinko Hace i Dragutin Vagner. Na-kon korištenja mehaničkih metoda, u praksu su kasnije uvedene tzv. kombinirane meto-de koje obuhvaćaju sječu amorfe i prema-zivanje panjića različitim kemijskim prepa-ratima, kao što su herbicidi i arboricidi. Na stojećim stabalcima obavljeno je prstenasto

premazivanje kore u određenoj visini ili dje-lomičnim prstenovanjem kore s istodobnom primjenom preparata. Dobre rezultate dalo je i zalamanje stabalaca, a koristila se i me-toda vezanja više stojećih stabalaca amorfe neposredno ispod krošnje, uz osiguravanje dovoljne količine svjetla i topline poniku i podmlatku plemenitih vrsta drveća. Na ve-ćim površinama suvislo obraslim višegodiš-njim stabalcima amorfe koriste se naprave priključene na traktor i opremljene susta-vom vlaženja tkanine koja kretanjem stroja kroz šumu natapa krošnjice. Ovaj način suz-bijanja još je u eksperimentalnoj fazi te nije u široj primjeni, kao ni čista kemijska metoda. Tijekom pošumljavanja i popunjavanja neo-braslih površina koristi se metoda pripreme tla strojnim malčiranjem amorfe u prugama i sadnja sadnica u plastične cjevaste štitnike (Tulijeve cijevi). Autori na kraju zaključuju kako svaka od navedenih metoda ima svoje dobre i loše strane, različito potrebno vrije-me za provođenje, kao i trošak primjene.

Korisni izvor biomase

Zelena generacija“ inspirirana je „Najboljom generacijom“, pokretom koji se javio nakon II. svjetskog rata kako bi se ljudima podigao mo-ral te popravila sociološka slika. Aktivisti sma-

traju da se danas nalazimo u sličnoj situaciji te ukoliko na vrijeme ne poduzmemo određene mjere, čeka nas život teži od onoga kakav je bio 1945. i prvih poratnih godina. Zelena generacija okuplja sve ljude koji ima-ju želju unaprijediti svoje zdravlje i edukaciju te žele sudjelovati u pronalaženju i izgradnji rješenja za rješa-vanje hitnih nacionalnih, ali i globalnih problema kao što su promjena klime ili krize izazvane nedostatkom vodnih resursa.

Pojmovi kao što su: ekologija, zaštita prirode

i okoliša, održivo gospodarenje, sve su prisutniji u sva-kodnevnom govoru ljudi na svim razinama djelova-nja, od poljoprivrednika do trgovaca preko direktora velikih korporacija do političara i vladajućih struktura. Danas o ekologiji svi sve znaju i oni koji zaista znaju i oni koji ne znaju, no svi se slažu u jednome-ako na-stavimo živjeti po današnjim normama, crno nam se piše. Mnogi futuristi uključeni u mrežu Dana planete Zemlje smatraju kako je iduća godina prijelomna te da će 2010. godine doći do promjene u načinu življenja, a današnji socijalni i industrijski poredak otići u prošlost. Zelena generacija podržava razvoj tzv. zelenih tehno-logija koje će rezultirati zelenim poslovima, a uspjeh predviđaju onim korporacijama koje će prve zakoračiti u novo zeleno doba. Energija vjetra, sunca i geotermal-na energija rješenja su koja nam nudi Zemlja, kako bi se riješili ovisnosti o tuđoj nafti i ugljenu. Danas ener-gija vjetra čini značajni udio u ukupnoj energiji svega nekoliko zemalja kao što su Danska (19%), Španjolska i Portugal (9%) te Njemačka i Irska (6%).

Ekološka poljoprivreda također se navodi kao „Earth frendly“ način gospodarenja zemljom, zbog ne korištenja pesticida, antibiotika i raznih do-dataka kako u ratarskoj tako i u stočarskoj proizvod-nji. Zbog veće osvještenosti potrošača, raste i potre-ba za zdravom prehranom iz alternativne ekološke proizvodnje. Takva proizvodnja zahtijeva više truda i rada te zapošljava 1/3 više ljudi od konvencionalne te je zbog toga i skuplja, no kvaliteta je neusporediva. Ekološki proizvođači malo gnoje, ne koriste pestici-

de, nemaju masovni uzgoj životinja i odbijaju svaku upotrebu gentehnološki promijenjenih organizama. Njihova proizvodnja je manja, no po osobi zarađuju u prosjeku 8% više od konvencionalnih proizvođača. Međunarodno tržište ekoloških proizvoda svake se

dan planete zemlje OBILJEŽAVANJE 22.TRAVNJA U ZNAKU

AKCIJA ZA ZDRAVO ŽIVLJENJE

Obilježavanje

Svjetskog dana pla-

nete Zemlje, ove

godine, na neki način

predstavlja uvod u

veliku proslavu koja

se sprema za godinu

dana. Naime, 2010.

godine navršava

se punih četrdeset

godina od kada je

američka agencija za

zaštitu okoliša (United

States Environmental

Protection Agency),

započela tradiciju

obilježavanja DANA

PLENETE ZEMLJE.

Stoga 22.travnja 2009.

godine obilježava

početak kampanje

pod nazivom „Zelena

generacija!“

Međunarodno tržište ekoloških proizvoda

svake se godine poveća za pet milijardi

američkih dolara .

Piše: Irena Devčić Buzov

Foto: Arhiva


„Zelena generacija“„Zelena generacija“stupa na scenu!stupa na scenu!godine poveća za pet milijardi američkih dolara, a prema izvješta-jima organizacije Organic Monitor 2007 i IFOAM-a (Međunarodna organizacija za ekološku poljoprivredu) prvi je puta premašilo gra-nicu od 40 milijardi dolara.

Prema izvještaju Ministarstva poljoprivrede, na svijetu se trenutno obrađuje 30,4 milijuna ha zemlje po principima ekološke poljoprivrede. Najviše ekološki obrađene zemlje je u Australiji (12,3 mil.ha), zatim slijede Kina (2,3 mil.ha), Argentina (2,2 mil.ha) i SAD (1,6 mil.ha). Europa trenutno ekološki obrađuje oko osam milijuna ha ze-mlje, a najveći rast ekološki obrađene zemlje bilježe države Srednje i Istočne Europe. Europski lider u ekološkoj proizvodnji je Danska, u kojoj 6% od ukupne poljoprivredne proizvodnje otpada na ekološku,

a po glavi stanovnika Danci godišnje troše 80€ za kupnju ekoloških proizvoda. Danska je ujedno zemlja koja je prva 1987. godine uvela službenu oznaku za izvornu organsku hranu.

Hrvatska je 2003. godine bila na 90. mjestu sa svega 120 ha ekološki obrađene zemlje. Do 2007. godine ta se proizvodnja pope-la na 7577 ha. Iako je porast značajan, danas ekološka proizvodnja u Hrvatskoj čini svega 0,68% ukupne poljoprivredne proizvodnje. U veljači ove godine po prvi puta 29.ekoloških proizvođača iz Hrvatske sudjelovalo je na Svjetskom sajmu za ekološku poljoprivredu i eko-loške proizvode Biofach u Njemačkoj. Navedeni proizvođači uglav-nom su iz okolice Zagreba i Slavonije, dok je npr. Dalmacija prisutna sa svega dva ekološka proizvođača, a Istra s tri. S obzirom da se radi o dvije regije koje se baziraju, u prvom redu, na turizmu, razvoj eko-loške proizvodnje, koja bi u stopu pratila potrebe turizma, morala bi za ova područja biti prioritet. Ovogodišnji fi nancijski, gospodarski i burzovni slom na svjetskoj razini tome ide u prilog. Svijet će se zasi-gurno oporaviti, no lako je moguće da nećemo nastaviti tamo gdje smo stali, možda krenemo u „novi život“ pametniji i s nekim „novim vrijednostima“ koje će se temeljiti na principima održivog razvoja. Ovoga puta ne trebamo biti veliki vizionari, sve nam je već servirano, treba samo zagrabiti ponuđeno i uskočiti u vlak pod nazivom “zelena generacija”.

Hrvatska je 2003. godine bila na 90. mjestu u svijetu sa

svega 120 ha ekološki obrađene zemlje. Do 2007. godine

ta se proizvodnja popela na 7577 ha, pa iako je porast

značajan, danas ekološka proizvodnja u Hrvatskoj čini

svega 0,68% ukupne poljoprivredne proizvodnje.

Nezagađena zemlja, čista voda, jednako Nezagađena zemlja, čista voda, jednako ekološka poljoprivreda-polje kod Krasnaekološka poljoprivreda-polje kod Krasna

povijest šumarstva GOSPODARSKA JEDINICA KOTOR PLANINA / UPRAVA ŠUMA

Gospodarska jedinica Kotor planina na sjevero-zapadu graniči s katastarskim općinama Ja-dranovo i Drivenik te sa Šumarijom Rijeka, na sjeveru i sjeveroistoku s GJ Drivenik i Planina

kojima gospodari Šumarija Novi Vinodolski, dok je na jugoistoku zatvaraju šume GJK Radinje.

Na terenima gospodarske jedinice nalaze se dva veća grebena, između kojih je smještena Vinodolska dolina. Greben bliže moru ima razmjerno blagu padinu, a na nje-mu se ističu vrhovi Kuk (357 m.n.v.) i Drenin (381 m.n.v.). Drugi greben vrlo je strm, u nekim dijelovima i okomit.

Ponad Vinodolske doline dominiraju vrhovi Kuri-lovac (841 m.n.v.) i Medviđak (1027 m.n.v.). Kroz Vino-dolsku dolinu protječe i potok Dubračina, a ima i više bujičnih tokova koji obiluju tekućom vodom za vrijeme većih oborina. U središnjem dijelu doline nalazi se aku-mulacijsko jezero Tribalj.

Šume gospodarske jedinice pripadaju uglav-nom submediteranskoj - (polusredozemnoj ) vegetaciji krša koja se nalazi na prijelazu između zimzelenog po-dručja mediteranske regije i kontinentalnog područja eurosibirske sjeverno-američke regije. Prevladavaju

slijedeće biljne zajednice: šuma medunca i bijelog gra-ba, šuma medunca i crnog graba, bukova šuma s jesen-skom šašikom, šuma crnog bora s dunjaricom, dinarsko bukovo-jelova šuma.

Najzanimljiviji dio povijesti GJ vezan je uz po-četke pošumljavanja krša. Profesor J. R. Lorenco poslije obilaska terena, izradio je 1860. cjelovitu studiju o li-burnijskom i primorskom kršu zajedno sa kulturno ge-ografskom kartom velikih dimenzija. Opisao je detaljno vegetaciju, kao i mjere za njeno poboljšanje, uključujući i pošumljavanje. U studiji autor zagovara branjevine, za-branu ispaše, ali i ograničeno drvarenje na što manjem dijelu posjeda.

slijedeće biljne zajednice: šuma medunca i bijelog gra-ba, šuma medunca i crnog graba, bukova šuma s jesen-skom šašikom, šuma crnog bora s dunjaricom, dinarsko bukovo-jelova šuma.

Najzanimljiviji dio povijesti GJ vezan je uz po-četke pošumljavanja krša. Profesor J. R. Lorenco poslije

S pošumljavanjem krškog okoliša S pošumljavanjem krškog Crikvenice i N. Vinodolskog započelo Crikvenice i N. Vinodolskogse još 1877.!se još 1877.!

Gospodarskom

jedinicom Kotor

Planina, ukupne

površine 3653

ha, gospodari

Šumarija

Crikvenica (UŠ

Senj). Šume ovoga

područja pripadaju

uglavnom

submediteranskoj

(polusredozemnoj)

vegetaciji krša,

a prostiru se u

sjeveroistočnom

dijelu riječkog

bazena, u širem

zemljopisnom

smislu na području

Hrvatskog

primorja. Na

obraslu površinu

otpada 3190 ha.

GJ Kotor planina

Piše: Vesna Pleše

Foto: B. Pleše

Komisija na terenu

14 •14 • Broj Broj 148 148 •• travanj 2009. travanj 2009. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME

SENJ

Prvo pošumljavanje krša prirodnim po-mlađivanjem stavljanjem pod zabranu, de-gradirane autohtone sastojine bjelogorice započelo je 1877. U to vrijeme pošumljeno je 26,5 ha u Grižanama i 0,5 ha u užem dije-lu Crikvenice. Kod pošumljavanja vrijedilo je pravilo participacije troškova, hrvatskog au-tonomnog budžeta i lokalne vlasti-općine. Iz državne blagajne namirivali su se troško-vi sadnica, sjemena i sadnje, a općina je snosila troškove izgradnje suhozidova i kopa-nja jamica.

Godine 1893. Kraljev-ska zemaljska vlada izdala je naputak o pošumljavanju krša Provincijala koji je bio obvezan za šumarstvo toga područja. Osim sanacije bu-jičnih tokova pošumljavalo se uz ceste-uređenjem drvo-reda, prije svega sadnicama duda, divljeg kestena, topola i platana.

Razvojem turizma, kra-jem prošlog stoljeća, počinje se intenzivnije pošumljavati okoliš Crikvenice i Novog Vi-nodolskog. Uspjeh pošumljavanja umanjen je nedostatkom općinskih sredstava za iz-gradnju suhozidova uokolo kultura, a čuva-nje šuma u nekim je općinama povjereno poljarima.

Do 1918. nastaju kulture Voljak, Pod Ko-tor, Slani Potok-Rupa, Visoka, Drivenik-Priska, Kalvarija sa površinom od 77 ha. Za vrijeme vladavine Kraljevine Jugoslavije sredstva za pošumljavanje prihoduju se iz državnih i ba-novinskih budžeta te iz fonda za pošumlja-vanje krša. Do II. svjetskog rata na taj način pošumljeno je oko 61 ha površine.

Poslije II. svjetskog rata, osnivanjem Saveznog instituta za pošu-mljavanje i melioraciju krša, pošumljavanja se vrše najpri-je dobrovoljnim radom ljudi, kasnije organizirano kao pla-ćeni rad, sredstvima iz držav-nog i republičkog budžeta. U razdoblju od 1954. do 1960. pošumljavanje se fi nancira iz Fonda za unapređenje šu-marstva. Do 1960. pošumlje-no je 86 ha površina pretež-no crnim borom.

Površina GJ Kotor pla-nina iznosi 3653 ha. Od toga je obraslo zemljište 3190

ha, drvna zaliha iznosi 107.646 m3 ili 115 m3/ha, prirast 2923 m3 ili 3,13 m3/ha, na površini od 935,20 ha na kojoj je napravljena izmjera.

U gospodarskom polurazdoblju (2008.-2017.) propisani su i radovi biološke obnove šuma: popunjavanje na 4 ha, njega sastojina 1/5 ophodnje na 16 ha, prorjeđivanje sasto-

Prvo pošumljavanje krša prirodnim pmlađivanjem stavljanjem pod zabranu, dgradirane autohtone sastojine bjelogorizapočelo je 1877. U to vrijeme pošumljeje 26,5 ha u Grižanama i 0,5 ha u užem dijlu Crikvenice. Kod pošumljavanja vrijedilo

S pošumljavanjem krškog okoliša okoliša Crikvenice i N. Vinodolskog započelo g započelo se još 1877.!

jina do 1/3 ophodnje 134 ha, odabir i obilje-žavanje stabala za sječu 142 ha. U ovom ure-đajnom polurazdoblju planira se izgradnja 4,10 km šumskih prometnica (protupožarnih pruga sa elementima šumskih cesta).

Otvorenost prometnicama u ovoj GJ iznosi 9,98 km/1000 ha.

Dvodnevnim radom u uredu i na terenu (17. i 18. veljače) stručno povjerenstvo u sa-stavu Ivica Vučetić, predsjednik, te članovi Milan Butković i Anton Pećanić pregledalo je elaborat Programa gospodarenja za GJ Ko-tor planina. Kako je Program gospodarenja istekao 31. prosinca 2007. trebalo je pristu-piti izradi novog Programa, (tijekom 2008. gospodarilo se po godišnjem planu koji je ugrađen u program gospodarenja i njen je sastavni dio). Obnovljeni Program gospo-darenja izradili su Odjel za uređivanje šuma Senj (terensku izmjeru taksacijskih elemena-ta), i Odjel za uređivanje šuma Delnice (opis sastojina, kancelarijsku obradu podataka i uređajni zapisnik).

Poslije uvida u pregledani Elaborat i obilaska terena, povjerenstvo je prihvatilo propis opće osnove sječa i osnove proreda, šumsko uzgojne radove biološke obnove šuma, uvjete o zaštiti prirode, koji su ugrađe-ni u Elaborat, a koje je propisalo Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode.

Ministarstvu regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva upućen je zahtjev da izda suglasnost na predloženi Program gospodarenja za GJ Kotor planina s rokom valjanosti 1. siječnja 2008. do 31. pro-sinca 2017.

Radu povjerenstva prisustvovali su Bo-ris Miklić, savjetnik, i Dalibor Tomljanović, rukovoditelj Odjela za uređivanje UŠ Senj, Boris Pleše, rukovoditelj Odjela za uređiva-nje šuma i Goran Prelac samostalni taksator u delničkoj Upravi te Boris Mikli, upravitelj, i Marijana Baričević, revirnica u crikveničkoj Šumariji.

Prvo pošumljavanje krša

prirodnim pomlađivanjem

stavljanjem pod zabranu,

degradirane autohtone

sastojine bjelogorice

započelo je 1877. U to

vrijeme pošumljeno je 26,5

ha u Grižanama i 0,5 ha u

užem dijelu Crikvenice.

Rasadnik Podbadanj u prošlosti

InfoPovršina 3653 ha.Obraslo 3190 haDrvna zaliha 107.646 m3 Zaliha po hektaru 115 m3Prirast 2923 m3


Akcijom pod motom „Sačuvajmo pluća Hrvatske“ i dijeljenjem sadnica bukve, Hr-vatske šume su u subotu 21. ožujka na Cvjet-nom trgu u Zagrebu obilježile Svjetski dan zaštite šuma. Cilj je bio ojačati svijest gra-đana o važnosti šuma, te ukazati na održivo gospodarenje šumama – načelo po kojem Hrvatske šume upravljaju tim zelenim bla-gom Lijepe naše.

Istaknuo je to okupljenim građanima i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, Darko Vuletić koji je najavio da na proljeće, u surad-nji sa lokalnom zajednicom, počinje čišćenje divljih odlagališta otpada u šumama.

„Građanima smo simbolično podijelili sadnice jer ih želimo uključiti u akcije pošu-

mljavanja i da aktivnije sudjeluju u brizi za okoliš“, rekao je Vuletić. Pozvao je građane da nadležnim ustanovama prijavljuju slučajeve divljeg odlaganja otpada i ponašanja koja ugrožavaju fl oru i faunu naših šuma.

Inače, šumama i šumskim zemljištem prekriveno je 48% kopnene površine Hrvat-ske, a većina šuma u vlasništvu je države. Naše su šume stanište 260 autohtonih dr-venastih vrsta i približno 4.500 biljnih vrsta te su riznica biološke raznolikosti Hrvatske. Uz bogatu fl oru, Hrvatske šume obiluju i ži-votinjskim svijetom u kojem obitavaju vrste koje su u Europi na pragu istrebljenja poput risa i vuka. Osnovna zadaća Hrvatskih šuma je njihovo očuvanje i zaštita. (im)

Sačuvajmo pluća Hrvatske“, na Cvjetnom trgu u Zagrebu

SVJETSKI DAN ZAŠTITE ŠUMA

“Sačuvajmo pluća Hrvatske”!“Sačuvajmo pluća Hrvatske”!akcije


hrvatski otoci

Goli otokGoli otok - od hrvatskog - od hrAlcatrazaAlcatraza do zanimljivog do zanturističkog odredištaturističkog odred

ZNAČAJ GOLOG OTOKA

ODREĐUJE NJEGOVA POVIJEST

Pretežit dio

otoka čine goli

kameniti obronci

s oskudnom

travom, a tek

rijetka vegetacija

zapuštenih

parkova nalazi

se na zapadnoj

obali. Osim

zemljopisnih

i drugih

karakteristika,

posebno je

zanimljiva

politička povijest

otoka (i njegovog

zloglasnog

zatvora) kao

kažnjeničke

kolonije za

političke

neistomišljenike

koji su prisilnim

radom podizali

parkove dubeći

u kamenju rupe

i stavljajući

skupljenu okolnu

zemlju te sadnice

budućih stabala i

grmlja

Nasuprot Velebitskom prigorju smještena su između otoka Raba i Krka tri nenaseljena

otočića: Prvić, Sveti Grgur i Goli otok. Najveću pozornost nedvoj-beno privlači najmanji od njih, Goli otok, zbog svoje tajnovitosti i burne prošlosti tijekom razdo-blja bivše Jugoslavije, od 1949. do 1988. godine. Nalazi se izme-đu sjeveroistočnoga dijela otoka Raba i kopnene obale u sjever-nom dijelu Velebitskoga kanala, a zauzima površinu 4,7 km2. Za-padno od njega je Sveti Grgur a sjevernije Prvić. Oko 6 km udaljen je od kopna, od Raba 5 km, a uz jugozapadnu otočnu obalu smje-šteno je ruševno i napušteno na-selje Maslinje. Zajedno sa Svetim


Zgrade bivšega zatvora u uvali VelaZgrade bivšega zatvora u uvali Vela

Pogled na sjevernu stranuPogled na sjevernu stranu


Goli otok - od hrvatskog vatskog Alcatraza do zanimljivog imljivog turističkog odredištadišta

rakteristično je za reljef da se ogoljele kamene hridine, izložene buri i posolici, strmo ruše prema sjevernoj strani.

Goli kamen i rijetka vegetacija-Pretežit dio otoka čine goli ka-meniti obronci s oskudnom travom, a jedino uzduž zapadne obale nalaze se zapušteni parkovi borova, topola, kineskog pitospora i dr., oskudna vegetacija na golom kršu, koju su prisilno sadili kažnjenici nekadašnjeg zloglasnog zatvora. Po dolasku prvih zatvorenika Infor-

biroa na otoku nije bilo ničega, samo goli kamen i niti jedno stablo pa Goli ili “ćelavi” otok opravdano nosi taj naziv do današnjih dana. Na njemu je u to vrijeme bila tek jedna vrsta kaktusa koja je, kako pričaju rijetki svjedoci, mnogim zatvorenicima pomogla da sačuvaju zube koji su im zbog načina života te loše i nekvalitetne ishrane poče-li ispadati. Neki bivši logoraši svjedoče da je zahvaljujući brojnim za-tvorenicima otok danas prekriven oskudnim drvećem (borovi, topole i dr.),koje čini omanje parkove. Kažnjenici su u kamenju dubili rupe i u njih stavljali skupljenu okolnu zemlju i sadnice budućih stabala. Budući da je svaka sadnica bila izložena jakom ljetnom suncu, trebalo ju je nekako zaštititi, a to su činili zatvorenici s rukama na leđima i sagnute glave, stvarajući sjenu. Prema nekim izvorima, naziv otoka povezan je s činjenicom da je sva vegetacija spaljena sulfornom ki-selinom prosutom po tlu, sa ciljem da se ovaj prostor u potpunosti ogoli, a radi lakše kontrole kretanja zatvorenika. Južne, jugozapad-

Goli otok zauzima površinu 4,7 km2. Zapadno od njega

je Sveti Grgur, a sjevernije Prvić. Oko 6 km udaljen je od

kopna, a od Raba 5 km.

Piše: Ivica Tomić

Foto: I. Tomić


Industrijska zona Industrijska zona

Upravna zgradaUpravna zgrada

Ležaj u samiciLežaj u samici

Grgurom dio je vapnenačkog masiva koji se proteže usporedno s Kamenjakom (408 m) na Rabu i otokom Prvićem. Goli otok je naj-pristupačniji s njegovih jugozapadnih obala koje su niske, s uvala-ma Senjska i Tetina, te su pogodne za kupanje, no sjeverne i istočne obale su visoke, strme i klisuraste, bez ikakvih uvala i zaklona. Uvala Tetina znakovita je po sigurnom pristupu i karakterističnoj beton-skoj rivi, čija je sjeverna strana kraća od njezinog južnog kraka. Du-bina na južnom kraku smanjuje se s 4 m na 1,5 m, a na sjevernom dijelu iznosi od 3,5 m do 1,5 m. Na sjevernom kraju uvale Melna, na rtu Stajalo, u najzapadnijem otočnom dijelu, smješten je svjetionik. Malo južnije od svjetionika, na udaljenosti nešto manjoj od 1 km, nalazi se drugo pristanište u ovoj uvali, s dva mola koji je zatvaraju. Sjeverno od Stajala je greben Veliki brig koji je tijekom plime ne-vidljiv. Jugoistočno od rta nalazi se hrid Macinj, udaljen oko 90 m od obale. Južno od niskoga rta Blažna, najjužnijeg otočnog dijela, opasno je ploviti zbog triju niskih hridi otočića Mali Goli, poznatog po velikoj naseobini galeba. Mali brodovi nalaze zaklonište od bure na zapadnoj obali, ni kilometar južnije od rta Stajalo. Dobri zakloni su, dakle, lučica u spomenutoj uvali Melna, pristanište u uvali Mala Tetina te uvale Vela Draga i Mala Senjska. Pod istočnom obalom su strma klisurasta dna, s morskim dubinama i do 1o3 m. Najviši otočni vrh je Glava (223 m), iznad visokoga klisurastog vrha Markonj. Ka-


ne i jugoistočne padine također su siromašne zelenilom, s tek ne-znatnom i rijetkom grmolikom vegetacijom. Goli otok je uglavnom neplodan, danas je bez stalnog stanovništva i tek s rijetkim stadima ovaca. Nema obradivih površina za uzgajanje bilo koje poljoprivred-ne kulture, no bogatstvo fl ore i faune njegova podmorja rijetko je u ovom dijelu Jadrana.

Psihofi zička tortura u zloglasnom zatvoru-Ovaj neobični i tajan-stveni otok stoljećima je uglavnom bio mjesto za ispašu ovaca pa je stoga na njemu postojalo samo nekoliko sezonskih pastirskih stanova i cisterni za kišnicu. Povremeno su ga u tu svrhu iskorištavali stanovnici Lopara na Rabu. Tako, sve do početka Prvoga svjetskog rata na njemu nije bilo naselja, a tada Austro-Ugarska, na ovome prostoru, gradi logor za ruske zarobljenike s istočnoga bojišta. Nakon Drugoga svjetskog rata Socijalistička Jugoslavija pretvara Goli otok 9. srpnja 1949. godine u strogi muški zatvor(robiju), sa četiri logora, u koji su isključivo, poslije rezolucije Inforbiroa odvođeni politički zatvorenici, “staljinisti”, Titovi neistomišljenici, kao i na susjedni otok Sveti Grgur (ženski logor). Otok

je izabran zbog nenaseljenosti, a bijeg s njega bio je gotovo nemoguć. Zatvorenici su dovoženi brodom “Punat”, a obavljali su najteže fi zič-ke poslove, radeći u kamenolomu i rudnicima boksita, bez obzira na vremenske uvjete: ljeti na nesnosnoj temperaturi između 35 i 40 stup-

njeva, a zimi izloženi jakoj i hladnoj podvelebit-skoj buri i kiši. Zimi je senjska bura dosezala brzinu i do 150 km na sat. Radilo se cijeli dan, nerijetko na suncu i bez vode, a tucanim kamenom gradilo se puteve i staze do zatvora. Pritom su ih čuvari kažnjenike redovito premlaćivali i zlostavljali. Cilj takve torture bio je fi zičko i psihičko slamanje po-jedinaca. Prva grupa zatvorenika stanovala je u improviziranim barakama, a tek kasnijih godina u objektima koje su sami sagradili.

Ukidanje zatvora 1988. godine-Većina kaznioničkih zgrada smještena je između uvala Mala Tetina i Melna, koji su danas u ruševinama i samo su nijemi svjedoci tragične prošlosti otoka. Više od 90 posto logoraša upućivano je na Goli otok i Sveti Grgur bez sudskoga procesa, bez presude i određene dužine kazne. Premda su po-stojali liječnik i ambulanta, medicinske pomoći uglavnom nije bilo. Najizdržljiviji zatvorenici za-vršavali su u specijalnom logoru ”Petrova rupa”, u kojemu se s njima postupalo na najsuroviji način, a ovdje su obično umirali. Osobito je bio poznat sadistički ritual “dobrodošlice” na otok, pod nazi-

vom “topli zec”, kada je novi zatvorenik bio fi zički zlostavljan, prolazeći po “Krvavoj stazi”, između dviju kolona starih zatvorenika. Tim postupkom otklonjeni su svaka solidarnost i prijateljstvo među zatvorenicima. Prema pojedinim izvori-ma, muke Golog otoka prošlo je između 20.000 i 30.000 logoraša, oko 2000 ih je ovdje umrlo, a za približno tisuću njih ne zna se ništa, jer im se izgubio svaki trag. Premda se pouzdano zna da su na otoku skončali mnogi zarobljenici, ne po-

Po dolasku prvih zatvorenika, u srpnju 1949. godine,

na otoku nije bilo ničega, samo goli kamen i niti jedno

stablo pa Goli ili “ćelavi” otok opravdano nosi taj naziv do

današnjih dana. Na njemu je u to vrijeme bila tek jedna

vrsta kaktusa

Od 1988. godine dozvoljeni su turistički

posjeti, a postoje i planovi da se otok

pretvori u turističko odredište


Karta Golog otokaKarta Golog otoka

Lučica s restoranomLučica s restoranom

Zapušteni parkovi na zapadnoj obali


stoji nijedan označen grob, a sva je zatvorska dokumentacija uništena. Sve do 1956. zatvor je u rukama federalne vlade, kada ga preuzima SR Hrvatska, a tada je otpušten i posljednji politički zatvorenik. Bio je to kraj savezne uprave nad oto-kom, zatvor u nadležnosti Hrvatske postaje mje-sto izdržavanja kazne za kriminalce, a katkada i za maloljetne prijestupnike. Kao zatvor ukinut je 1988. godine, a godinu kasnije potpuno napu-šten i danas je dijelom u ruševinama. Od tada su dozvoljeni turistički posjeti, a postoje i planovi da se otok pretvori u turističko odredište, kako bi se, kao u bivšem hrvatskom Alcatrazu, iskori-stili njegovi prirodni i povijesni potencijali.

Proglasiti spomen-područjem-Goli otok je danas u nadležnosti općine Lopar, a svoje-vremeno je saborski Odbor za ljudska prava uputio Saboru prijedlog za proglašavanje otoka spomen-područjem, no Ministarstvo kulture još ništa nije poduzelo. Bilo bi neoprostivo da pro-padne ova imovina neprocjenjive vrijednosti, u materijalnom i duhovnom smislu, jer ipak je ona dio i naše novije hrvatske povijesti te simbol idealizma i borbe za slobodu. Zaslužuje stoga da postane poznato, atraktivno i afi rmirano turistič-ko odredište.

Sablasna tišina

i pustošTijekom kraćeg posjeta Golom

otoku bili smo iznenađeni gotovo sa-blasnom tišinom i pustoši na njemu i njegovom surovom kamenom vi-zurom, s pogledom na ponosni i ori-jaški Velebit u pozadini. Tek grupice turista, pristiglih omanjim brodica-ma, davale su do znanja da se ovdje povremeno pojavi i pokoja živa duša, računajući ovce i guštere na koje smo nailazili. Došli smo brodicom s otoka Raba, sa zapadne strane, te pristali uz dugi, masivni mol, u blizini borove šume i ruševnih zdanja. Svi građevni objekti, na koje smo nailazili tijekom obilaska po žarkom suncu, dijelom su u ruševnom stanju, a sve su ih svojim rukama izgradili robijaši. To su prazne stambene i druge zgrade zatvorskog kompleksa (kaznionice, radionice, Centar za obrazovanje, Zdravstveni centar, sportski i gospodarski objek-ti) koje zjape prazne, neuredne i devastirane od novovjekih barbara (odnešene keramičke pločice sa zida, parketi, elektroinstalacije i dr.), s ne-izostavnim starim i novim grafi tima. Danas je to uglavnom napušten otok na kojemu se može prespavati tek ilegalno, u izletničkoj vreći za spava-nje. Od skromne turističke ponude u luci je tek jedan restoran u kojemu se može nešto pojesti (lignje i ćevapčići)i osvježiti se, jedan štand sa suveniri-ma i osvježavajućim pićima te malo kino u kojem se svaki sat prikazu-je jedanaestominutni fi lm o životu u zloglasnom zatvoru, po cijeni 10 kuna. Za našeg kratkotrajnog bo-ravka nismo imali, nažalost, prigodu pogledati dokumentarac, jer je ki-nooperater naprosto ispario u nepo-znatom smjeru, a bili smo vremenski ograničeni povratkom na našu turi-stičku brodicu. U lučici Melni jedna obitelj dobila je, navodno, koncesiju za naplaćivanje veza.


akcijeEUROPSKA GODINA

KREATIVNOSTI I INOVACIJA

Budi kreativan i inovativanZamisli – “budi kreativan i inovativan“ moto je europske godine kreativnosti i inovacija. Cilj je poruke potaknuti inovativne potencijale i ljude potaknuti da budu otvoreni za nove ideje

Europski parlament je 2009.-u pro-glasio Europskom godinom stva-ralaštva i inovacija. Naglašeno je da Europa mora jačati vlastite sposob-

nosti i kreativnosti kroz raznolike inovacije kako bi se djelotvorno odgovorilo na izazo-ve koje su nametnuli procesi globalizacije i kako bi se suprotstavilo gospodarskom padu uzrokovanom sadašnjom ekonom-skom krizom.

„Ne znamo koliko će dugo ova kriza trajati niti kako će duboko pasti. No, kada prođe, oni koji su investirali u kreativnost i inovacije naći će se ispred čopora“, re-kao je Jan Figel, europski povjerenik za obrazovanje, kulturu i mlade. Ova inicija-tiva EU bi trebala biti dodatni poticaj za unapređivanje inovativnosti u Hrvatskim šumama koja ima svoje začetke u prvim prihvaćenim i nagrađenim unapređenjima temeljem provedbe Pravilnika o inovacija-ma. Obzirom na procese restrukturiranja, prilika je da znanja, ideje, poduzetništvo budu implementirani u sustav vrednova-nja doprinosa pojedinaca i organizacijskih jedinica i da budu osnovni kriterij za razvoj karijere u Društvu. Danas je nezamisliv ra-zvoj bez korištenja znanja i inovacija. Na-ravno, transfer znanja prethodi ili je u naj-boljem slučaju paralelan sa inventivnošću. Permanentno obrazovanje, usavršavanje, specijalizacija, ima veliki značaj uz uvjet da su stvoreni uvjeti neposredne primjene, transformacije znanja u inovacijske proi-zvode i usluge.

U širem smislu inovacija se određuje kao uspješna realizacija novih ideja, a kre-ativnost je conditio sine qua nom inova-cija. Stvaranje pozitivne klime u društvu i sustavnim radom na poticanje kreativnosti na svim razinama i radnim mjestima uz or-ganizacijske uvjete i mogućnosti prihvata i razrade samih ideja od strane stručnih osoba, ukoliko je to potrebno, i primjere-nim vrednovanjem autora otvorit će se mogućnost bržeg razvoja, a na osobnoj razini utak mica među zaposlenicima s mo-gućnošću afi rmacije, samoaktualizacije.

Piše: Branko Ranogajec

Ovca na otoku


po svijetu ETIOPIJA: KOLIJEVKA

ČOVJEČANSTVA (2)

Piše: Goran Vincenc

Foto: G. Vincenc

Bahir Dar je za razliku od Addis Abebe puno ugodniji i smireniji grad, smješten na samom jezeru Tana, inače poznatom po tome što nje-gove vode predstavljaju izvor Plavoga Nila

koji se kod Khartuma u Sudanu spaja sa Bijelim Nilom tvoreći jednu od najmoćnijih svjetskih rijeka, Nil. No, Bahir Dar se uspio ugurati na turističke karte svijeta zbog činjenice da na jezeru postoji veliki broj otočića, na kojima se nalaze samostani koji datiraju sa kraja 16. i početka 17 st.

Samostani su vrlo zanimljive arhitekture, jer podsjećaju na kolibe lokalnog stanovništva, samo većih dimenzija, a karakterizira ih kružni tlocrt, koji sa vanjske strane građevine ima kružni hodnik dok se u sredini na-lazi četvrtasta soba koja u biti predstavlja oltar. Freske koje se nalaze u tim samostanima su prava remek djela etiopskog kršćanskog slikarstva, koje prikazuju svece i povjesne događaje u obliku modernoga stripa. Zani-mljivo je da su pozitivci uvijek an face, dok su negativci slikani isključivo iz profi la.

Samostani na otocima nalaze se u idiličnom okruženju malih plantaža kave, papaje, banana te divljeg papirusa koji raste uz oba-le jezera. Od papirusovih stabljika lokalno stanovništvo pravi čamce koji unatoč tomu što izgledaju vrlo krhko, mogu prenijeti veliki teret. Očevici se kunu da su vidjeli kako prevoze cijeloga vola!

Da bi se došlo do tih otoči-

ća potrebno je unajmiti turistički čamac koji će vas, osim na otoke i samostane, odvesti i do mjesta gdje jezerske vode napuštaju je-zero i počinju svoj više od 5000 km dugi put prema Sredozemlju. Na samom mjestu istjecanja rijeke postoji kolonija krokodila i nilskih konja, no potrebna je velika sreća kako bi ih se uočilo. Puno više ra-zloga za uživanje imat će ljubitelji ptica, jer je jezero Tana poznati or-nitološki rezervat.

Voda koja se dimi - Tridese-tak kilometara južno od Bahir Dara nalaze se slapovi Plavoga Nila koje

lokalno stanovništvo zove Tis Isat, što u prijevodu znači voda koja se dimi. Nekoć jedan od najimpresiv-nijih vodopada u cijeloj Africi, danas vas može zadiviti samo od kolovoza do prosinca, kada je nakon vlažne sezone i obilnih kiša jezero Tana puno vode. Krivac za ovo stanje je hidroelektrana koju je izgradila bosan-skohercegovačka fi rma Energoinvest, zbog čijeg rada je djelomično preusmjeren tok vode, što je smanjilo protok u starom koritu te na taj način smanjilo ljepo-tu samih slapova. Na drugom kraju jezera Tana, točnije

Prostirući se na 70 000 m2

u samom centru grada,

palača koju još zovu i

Afričkim camelotom, pod posebnom je zaštitom

UNESCO-a još od 1979.

Na izvoru Plavog NilaNa izvoru Plavog Svatko tko prvi puta dođe u Afriku doživi svoje prvo T.I.A. iskustvo, kako bjelci vole nazvati sve ono kaotično i nenormalno što im se događa u Africi. T.I.A. znači This is Africa (ovo je Afrika), i na sam spomen te kratice treba shvatiti da je svako živciranje bez veze te da se jednostavno treba opustiti, ma koliko teško to bilo, i uživati u onom što dolazi!

Tržnica u Tržnica u Bahir DaruBahir Daru

CamelotCamelot


40 kilometara sjeverno od jezera, nalazi se stara prije-stolnica Etiopije, Gonder. Osnovao ga je car Fasiladas 1636. godine na križanju vrlo bitnih trgovačkih ruta pa je Gonder u vrlo kratkom vremenu do careve smrti brojao 65.000 stanovnika, a njegov sjaj i bogatstvo su udarili temelje brojnih legendi.

Danas je Gonder jedna od najvažnijih točki na poznatom Etiopskom povijesnom krugu, a veliki broj turista ponajviše dolazi zbog kraljevske palače, izvrsno očuvanom zdanju koje je dao izgraditi car Fasiladas kao svoju prijestolnicu. Prostirući se na 70 000 m2 u samom centru grada, palača, koju još zovu i Afričkim camelotom, pod posebnom je zaštitom UNESCO-a još od 1979. godine, no osim odaja cara Fasiladasa i drugi su carevi dali svoj obol u konstruiranju ovoga zdanja. Glavnu zgradu koja je ujedno i najzanimljivija, gradio je indijski arhitekt kombinirajući indijske, portugalske, maurske i aksumitske stilove gradnje te je na taj način dobio jedinstvenu sintezu neobičnog izgleda, koju kada vidite, zaboravite da se nalazite u Africi.

Fasiladas je Gonderu ostavio još jednu zanimljivu građevinu, a to je kraljevsko kupalište. Radi se o građe-vini koja predstavlja ogroman bazen u čijem središtu je smještena zgrada, a cijeli kompleks je opasan zidom kojeg je s vremenom opasalo korijenje drveća, tako da na prvi pogled podsjeća na slavni Angkor Wat u Kambodži. Na svetkovinu poznatu kao Timkat, jednom godišnje bazen se puni vodom te nakon što svećenik

Na izvoru Plavog NilaNila

Slapovi Plavog NilaSlapovi Plavog Nila

Fasiladasov bazenFasiladasov bazen



posveti vodu, slijedi masovno skakanje u ba-zen na opće oduševljenje najmlađih, kojima je ovo omiljeni praznik. Pranje posvećenom vodom simbolično predstavlja Kristovo kr-štenje.

Afričke Mona Lise - Još jedna građevina u Gonderu spada u rubriku obavezno vidjeti.

Riječ je o crkvi Debre Berhan Selassie u kojoj se nalaze najznačajniji sakralni umjetnički uradak u cijeloj Etiopiji.

Riječ je o freskama na stropu crkve, gdje je naslikano 104 krilate glave poslagane u ni-zovima sa zagonetnim izrazom lica u obliku vrlo suptilnog osmjeha. Teoretičari umjet-nosti ne znaju pravo značenje tih glava, no osmjeh uspoređuju sa onim slavne Mona Lise i predmet je mnogih rasprava. Uz ovu crkvu vezana je i jedna zanimljiva legenda. Prilikom muslimanskih upada iz Sudana, derviški ratnici su uspjeli u jednom trenutku doći i do Gondera te su htjeli srušiti slavnu crkvu. No, lokalni svećenici su uzgajali pčele radi meda, a pčelama se nije svidjela ideja da im se ruši dom te su napale derviše i otjerali ih. Suvišno je i reći da se pčele u ovoj crkvi smatraju svetima, a njihov med liječi sve po-znate bolesti.

Slijedeće mjesto koje sam htio posjetiti bile su planine Simiena, najveći nacionalni park u sjevernoj Etiopiji, koji se nalazi stoti-njak kilometara sjeveroistočno od Gondera. No, izrazito loša cesta, prepun autobus ljudi i njihove imovine koji se na kraju pokvario usred ničega, pretvorili su se u jednodnevnu avanturu, koja se na sreću dobro završila jer smo stigli na vrijeme u Debark, maleno mje-sto u planinama gdje se nalazi uprava parka.

ŠUMSKE ŠUMSKE

ZELJASTE BILJKEZELJASTE BILJKEzaštićeno biljeSrijemušSrijemuš (Allium ursinum)(Allium ursinum)Srijemuš ili medvjeđi luk raste u sjenovitim

i vlažnim listopadnim šumama, pod gr-

mljem, uz šumske puteve i potoke, osobito

na mjestima gdje se dugo zadržava snijeg,

od ravničarskih područja pa sve do 1900 m

nadmorske visine subalpskoga pojasa

Srijemuš ili medvje-đi luk (Allium ur-sinum) je šumska trajnica iz porodice

ljiljanki (Liliaceae), karak-terističnoj po razvijenim podzemnim stabljikama (podancima ili lukovicama). Nalazimo je na području gotovo cijelog europskoga kontinenta, a ra-sprostire se u Maloj Aziji, Kavkazu, Sibiru, sve do Kamčatke. Naraste u visinu 20-40 cm, ima uspravnu i tanku lukovicu dugu 2-6 cm, s po dva (rjeđe tri) eliptična, duguljasta, sjajna i ši-ljasta lista s dugim drškama, koji su izrazito ta-mnozelene boje te izbijaju izravno iz lukovice. Dugi su oko 25 cm, široki 3-5 cm, a u donjem dijelu postupno se sužavaju u lisnu peteljku dužine 0,5-2 cm. Uspravna i gola stabljika na presjeku je trokutasta ili gotovo okrugla. Od travnja do kraja srpnja na njezinom se vrhu razvijaju bijeli zvjezdasti cvjetići koji oblikuju štitasti cvat. Prije rascvjetavanja cvat je sasvim obavijen bjelkastim ovojem. U usporedbi s bijelim listićima perigona (ocvijeća), cvjetne drške dvostruko su duže. Plod je tobolac s mnoštvom okruglih sjemenki crvene do crne boje, koje raznose mravi (pojava mirmekoho-rije). Cijela biljka ima osobito jak miris po bije-lom luku i po tome je prepoznatljiva.

Srijemuš raste u sjenovitim i vlažnim listopadnim šumama, pod grmljem, uz šum-ske puteve i potoke, od ravničarskih područja pa sve do 1900 m nadmorske visine subalp-skoga pojasa. Njegova tipična staništa su mjesta gdje se dugo zadržava snijeg. Ka-rakteristična je vrsta reda Fagetalia. U bu-kovim šumama, nerijetko u uvalama i na zaravnjenim terenima potočnih dolina, prekriva velike površine, oblikujući guste populacije nalik na široki zelenobijeli sag. Voli humusno, duboko, rastresito, bazič-no, neutralno do blago kiselo tlo visoke proizvodnosti, a dobro raste na pjesko-vitoj, kamenitoj ili slabo ilovastoj podlozi.

Primjena u pučkoj medicini i ku-

linarstvu-Ova rasprostranjena zeljasta trajnica naših šuma neopravdano je za-postavljena u nekim knjigama o ljekovi-tom bilju, u kojima je uopće ne nalazimo ili se tek spominje uz bijeli luk (češnjak).

Zbog ljekovitih svojstava pri-mjenjuje se u pučkoj medicini u obliku alkoholnog ekstrakta, tinktura, vina i sokova. Dijelovi biljke koji se upotrebljavaju su cijeli nadzemni dio (Allii ur-sini herba), listovi (Allii ursini folium) i lukovice (Allii ursini bulbus). Mladi i sočni listovi

beru se tijekom proljeća, od ožujka do potkraj svibnja, a tada u listovima ima vitamina C (do 50 mg %) i karotina ( oko 7 mg%). Lukovice su znatno siromašnije vitaminima, a znakovit mi-ris biljke potječe od eteričnog ulja, čiji je sastav sličan češnjakovom. U biokemijskom sastavu su i mineralne soli, bjelančevine, celuloza i še-ćer. Sumporni spojevi u biljkama iz roda Allium imaju povoljno djelovanje protiv povišenog krvnoga tlaka i kolesterola. Uz to smiruju i liječe kašalj, jačaju srce , usporavaju i liječe ateroskle-rozu krvnih žila, poboljšavaju apetit, otklanjaju probavne smetnje. Također, koriste žuči i jetri, potiču rad bubrega, smiruju upale mokraćnog mjehura i dr. Osobe osjetljiva želuca te one s gastritisom ili čirom mogu upotrijebiti lukovice, koje su prije toga stajale potopljene u toplom mlijeku dva do tri sata. Osim toga, mladi listovi stabljike i lukovice pripremaju se kao ukusna salata, a srijemuš se u svježem obliku primje-

Zbog ljekovitih svojstava

srijemuš se primjenjuje u

pučkoj medicini u obliku

alkoholnog ekstrakta,

tinktura, vina i sokova.

Cijela biljka

ima osobito jak

karakterističan

miris po bijelom

luku i po tome je

prepoznatljiva,

a on potječe od

eteričnog ulja, čiji

je sastav sličan

češnjakovom.

Gusta popu-Gusta popu-lacija u mla-lacija u mla-

doj hrastovoj doj hrastovoj šumišumi

Dijelovi biljkeDijelovi biljke22 • Broj 148 • travanj 2009. HRVATSKE ŠUME

Samostan na otokuSamostan na otoku

Grm kaveGrm kave

Piše: Ivica Tomić

Foto: Arhiva

Piše: Vesna Pleše

Foto: Arhivaljekovito bilje

njuje i kao začinska biljka. Usitnjeni listovi i soč-ne lukovice mogu se dodavati juhama, mesnim jelima, kuhanom i pirjanom povrću, varivima i sendvičima.

Sličnost s đurđicom, mrazovcem i če-

merikom-Srijemuš se skuplja tijekom vege-tacijskoga razdoblja od travnja do listopada: nadzemni dio u proljeće, prije cvatnje, a lu-kovice se vade u travnju, prije listanja, ili na kraju sezone, u listopadu, kada listovi uvenu. Za skupljanje se koriste noževi, škare, manja lopata (ašov) ili motičica. Listovi se režu u ra-zini lisne peteljke, a lukovice vade ašovom ili motičicom. Pritom se zemlja odvoji, a lukovi-ce odlažu u pletenu korpu ili vreću. Bitno je istaknuti da na jednom nalazištu treba ostati najmanje 50 posto lukovica i 30 posto cije-lih biljaka. Skupljeni dijelovi biljke odmah se odvoze na sušenje. Tijekom skupljanja valja biti vrlo oprezan, jer ga se može zamijeniti

s nekim sličnim biljkama iz porodice ljiljanki, a koje su vrlo otrovne! Tako su mladom sri-jemušu osobito slični listovi đurđice (Con-

valaria majalis), mrazovca (Colchicum

autumnale) i čemerike (Veratrum album). Olakšavajuća je okolnost u tome što nijedna od njih ne miriši na bijeli luk pa ih se lako ra-zlikuje od srijemuša. Osim toga, list đurđice je više kožast, iz zemlje izlazi podosta usukan i nalik je na cjevčicu. Mrazovac je još lakše razlikovati jer on raste u jesen, i to samo po livadama.

Tijekom skupljanja valja biti vrlo

oprezan, jer se srijemuš može

zamijeniti s nekim sličnim biljkama

iz porodice ljiljanki, a koje su

vrlo otrovne(đurđica, mrazovac,

čemerika)! Olakšavajuća je okolnost

u tome što nijedna od njih ne miriši

na bijeli luk.

Zvjezdasti cvjetići i tamnozeleni listoviZvjezdasti cvjetići i tamnozeleni listovi Jasenak je zeljasta trajnica čiji korijen je snažan, valjkast, vodoravan, a iz njega svake godine izbije po jedna ili više do 1,5 metara visokih stabljika. Stabljike

su izrazito dlakave, u svom gornjem dijelu obrasle brojnim crnim žlijezdama, dok su duž stabljike smješteni izmjenični listovi. Donji su jednostavni, skoro sjedeći, a gornji s peteljkom i ne-parno perasti. Sadrže brojne uljne žlijezde, zbog kojih su liske točka-sto prozirne.

Jasenak ima prekrasne cvijeto-ve koji se razvijaju na vrhu stabljike u uspravni grozdasti cvat. Cvjetovi su po obliku veliki i imaju bijele, ružičaste i posve crvene latice s ta-mnijim žilama te mirišu po limunu.

Listovi i cvjetovi sadrže toliko eteričnog ulja da ga pri suhom i toplom vremenu možemo zapaliti.Cvjeta od svibnja do lipnja

Stanište: Raširen je prvenstve-no u krškim predjelima, a tu ga se ponekad može naći i u većim količinama. Raste na suhim i sunčanim mjestima, kao što su kamene padine, kamenjari, svjetlije šume.

Branje: Beru se list, korijen, plod i kora. U proljeće se ubire lišće koje se suši na toplom i prozračnom mjestu,u sjeni. Korijen se vadi u jesen te se suši na toplom i prozračnom mje-stu, plod kada sazrije, a kora u rano proljeće ili jesen.

Ljekovite tvari: sadrži eterično ulje, ho-liln, saponin, resin, šećer, vosak, fenelkarbon-sku kiselinu, phenolcarbonsku kiselinu i sl.

Ljekovito djelovanje: U Francuskoj i Njemačkoj tradicionalno se koristi za liječe-nje malokrvnosti, bljedoću i opću slabost. Englezi za jasenak koriste i naziv gorući grm ili plin biljka.

Korijen biljke koristi se: kao sredstvo za jačanje; za bolesti kože (ekcem); liječenje groznica i visokih temperatura tijela; kod tegoba s maternicom, naročito kod nere-dovitog mjesečnog ciklusa; kod otklanjanja nametnika u crijevima (za istjerivanje glista, ameba i sl.); bolesti bubrega i mjehura (nefri-tisa, cistitisa, katara, infekcija sa bakterijama); za liječenje histerije, neuroze, slabih živaca (uzima se čaj koji se pripravlja od korijena i li-šća jasenka. Čaju se u svrhu jačeg djelovanja može dodati matičnjaka i valerijana); umire-nje grčeva ( posebno kod grčeva u želucu).

List i kora koriste se u liječenju grčeva u

JasenakJasenak - lijek protiv - lijek protiv

crijevnih nametnikacrijevnih nametnikaJasenak bijeli (Dictamnus albus

L.) poznat je i pod imenima bijeli

jasenak, bijeli jasen, jasenjak,

jasenac, rusten, vilino cvijeće i

veliki vršak

želucu, katara, ili sluzi iz že-luca i crijeva, žutice, bolesti krvi, kod nesvjestica.

U pomanjkanju kori-jena može se koristitit sje-me biljke,koje se također upotrebljava za liječenje navedenih oboljenja. Kora korijena dobra je za liječenje slabosti organizma i malo-krvnosti. Prašak od suhog korijena pomiješan sa praš-kom metvice koristit se za liječenje epilepsije.

Čaj: jedna jušna žlica ja-senka prelije se sa 2 dl vruće vode. Poklopi se i pusti od-stajati pola sata te se proci-jedi. Pije se dvije do tri šalice čaja dnevno,a može se zasladiti medom. Za jače djelovanje, može se korijenu dodati i list.

Tinktura: 200 g korijena moči se u 70-po-stotnom alkoholu tridesetak dana te se tin-ktura procijedi. Uzima se 3 puta po pet kapi s malo vode ,soka ili čaja.

Kontraindikacije: u dodiru s biljkom neke osobe dobiju alergiju, a kod branja plikove i crvenilo kože praćeno jakim bolovima. Ako se pije čaj u većim količinama, to se mora ra-diti pod nadzorom liječnika, a čaj ne bi smje-le uzimati trudnice.

Dijelovi biljkeDijelovi biljke



OSVRT NA

KNJIGUstručna literatura

Ova knjiga predstavlja izvještaj istraživačkog projekta SCEFORMA (skraćenica od Ana-liza scenarija potrajne proizvodnje drva u različitim uvjetima gospodarenja) koji

se bavio analizom ovih promjena i mogućim razvoj-nim smjerovima šuma u Središnjoj i Istočnoj Europi. Cilj projekta bio je doprinijeti raspravi o potrajnosti biološkog i drvnog potencijala, mogućnostima gos-podarenja šumama i nekim utjecajima na promjene okoliša. Kvantitativ-na procjena buduće drvne proizvodnje napravljena je na šest različitih scenarija za Češku, Poljsku, Ma-đarsku i Ukrajinu. Sce-nariji se razlikuju po rastu šuma i sječi te ukupnim posljedica-ma propadanja šuma i klimatskih promjena na buduću drvnu proizvodnju.

U uvodnom dijelu grupa od 13 autora objašnjava ekonomsku i političku situaciju u tranzi-cijskim zemljama te promjene stavova o ulozi šuma diljem Europe. Gospodarenje šumama, kako u Istoč-noj tako i u Zapadnoj Europi, sve je više orijentirano na prirodu, s naglaskom na prirodnim procesima uz ograničenje proizvodnje drva. Istovremeno raste potražnja za drvnim proizvodima, a s oporavkom gospodarstva nakon tranzicijskog perioda može se očekivati i ubrzavanje tog rasta. Dodatni element koji je uključen u predviđanje je povećan pritisak na šume te relativno jeftino drvo iz srednjoeuropskih i novonastalih država zbog proširenja Europske Unije. Autori nastavno raspravljaju o propadanju šuma kao posljedici zračnog zagađenja, mogućem utjecaju po-većanja koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi i ostalih mogućih utjecanja na klimatske promjene.

OSVRT NAOSVRT NA

KNJIGUKNJIGU Scenariji gospodarenja šumama Scenariji gu Republici Češkoj, Mađarskoj, u Republici ČePoljskoj i UkrajiniPoljskoj i Ukra

Autori:Schellaas, M.J., Buksha, I., Cerny, M., Cienciala, E., Csoka, P., Galinski, W., Karja-lainen, T., Kolozs, L., Nabuurs, G. J., Pasternak, V., Pussinen, A., Sódor, M., Wawrzoniak, J., 2004. EFI – Research Report 17, Brill Leiden, Boston, 107 pp.

Objavljeno u Forest Policy and Economics 11 (2009) 76-79, napisala Dijana Vuletić.

U drugom dijelu knjige autori predstavljaju pri-mijenjene modele objašnjavajući na koji način su uklju-čene u okolišne promjene. Osnovne pretpostavke koje stoje iza ovih šest scenarija detaljno su opisane. Zahtjev koji se postavlja modelu, kako bi bio primjenjiv na sve če-tiri zemlje, je da mora biti dovoljno fl eksibilan i bez previ-še ulaznih podataka. To je postignuto EFISCEN (European Forest Information Scenario) modelom, koji je zapravo prostorno baziran matrični model pogodan za projekcije na razini pojedine zemlje. Objašnjenje ulaznih podataka, postavljanje matrice, funkcije rasta i gospodarske aktiv-nosti predstavljene su u jednom poglavlju zajedno sa uključenim klimatskim promjenama i studijama utjecaja na defolijaciju. U dodatku autori objašnjavaju pojedine scenarije: BAU (Bussines as usual) Uobičajeno gospoda-renje bez promjena, MAX (Maximal Sustainable Produc-tion) Najveća potrajna proizvodnja, MTF (Multifuntional scenario) Više funkcionalni scenario koji se po proizvod-nji nalazi između prva dva; MTF-CCH okolišni scenarij sa multifunkcionalnim scenarijem uz uključene klimatske

promjene (Environmen-tal change scenario with multifuntional scenario under climate change); sa dvije inačice MTF_DD, s pretpostavkom da će se defolijacija smanjiti te MTF_ID, s pretpostavkom da će se defolijacija pove-ćati.

Sljedeća četiri po-glavlja (poglavlja 3, 4, 5 i 6) opisuju situaciju u navedene četiri zemlje i prezentiraju rezultate.

Komparativna sinteza rezultata uključenih ze-malja dana je u sedmom poglavlju gdje se vodi rasprava o karakteristikama šuma u pojedinim zemljama kako bi se stvorio zajednički okvir potreban za pretpostavke i re-zultate scenarija. Autori zatim objašnjavaju čitatelju svaki pojedini scenarij uspoređujući promjene u drvnim zali-hama s obzirom na jačinu sječe, također predstavljajući promjene u strukturi dobnih razreda, dopuštenoj sječi i promjene u prirastu. Slična usporedba napravljena je za osnovne scenarije (BAU, MAX, MTF) i scenarije koji uklju-čuju okolišne promjene (MTF_CCH, MTF_DD, MTF_ID). Svi scenariji rezultiraju značajnim povećanjem udjela starih šuma. Povećanje je najznačajnije u BAU scenariju zbog slabijeg intenziteta sječa. U MAX scenariju, gdje su primijenjene intenzivnije sječe, povećanje je bilo znatno manje. Scenariji okolišnih promjena pokazali su često

Piše: Dr. sc. Dijana Vuletić

Grupa od 13 autora objašnjava ekonomsku i političku

situaciju u tranzicijskim zemljama te promjene stavova

o ulozi šuma diljem Europe. Gospodarenje šumama

kako u Istočnoj tako i u Zapadnoj Europi sve je više

orijentirano na prirodu, s naglaskom na prirodnim

procesima uz ograničenje proizvodnje drva.


Scenariji gospodarenja šumama ospodarenja šumama u Republici Češkoj, Mađarskoj, škoj, Mađarskoj, Poljskoj i Ukrajiniajini

samo male promjene uključujući različite sheme defolijacije, ali opće-nito uočeno je vrlo blago povećanje prirasta kod scenarija koji uključu-ju defolijaciju. Treba imati na umu da je u ovom istraživanju defolijacija uzeta kao ukupni simptom zračnog zagađenja, meteoroloških prilika i pojave štetnika. Zračno zagađenje ne utječe na smanjenje prirasta samo preko defolijacije, već i preko mnogih drugih procesa, radi toga što je defolijacija samo djelomično posljedica zračnog zagađenja, ove scenarije koji uključuju defolijaciju treba promatrati kao primjere.

U osmom poglavlju raspravlja se o temeljnim pretpostavka-ma i njihovom utjecaju na sve scenarije, a posebna se pažnja daje va-lidaciji rezultata ovih modela. Autori objašnjavaju neke važne pretpo-stavke na razini država i njihov utjecaj na pojedine slučajeve. Zaključno se vidi kako su rezultati ovog istraživanja dobro usklađeni međusob-no, ali i sa drugim dostupnim usporedivim rezultatima, što pridonosi njego voj vrijednosti.

U devetom poglavlju diskutira se o postojećoj neusklađenosti tre-nutačnih jačina sječa i prirasta u promatranim zemljama (od 35 do 65%) i njenom utjecaju na promjene u drvnim zalihama. Na tim postavkama su ponovno analizirane značajke i posljedice ispitanih scenarija.

Autori zaključuju da je budući razvoj teško predvidjeti zbog brojnih povezanih, međusobno ovisnih problema, kao što su: stanišne promjene, moguće članstvo u EU, nesigurna ekonom-ska situacija, promjene u vlasničkoj strukturi, potencijalno pove-ćanje potražnje za drvnim proizvodima te rastući zahtjevi društva za zaštitom prirode. Radi svega nabrojanoga ove rezultate treba prihvatiti s dozom opreza.

Razumljivo, da koncept izrade modela razvoja šuma baziran na pojednostavljenim prirodnim i društvenim procesima ima mnogo potencijala. Ovaj izvještaj pruža važne kvantitativne osnove za buduće planiranje u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Ukra-jini.

Knjiga se preporuča svima koje interesira modeliranje scenarija većih razmjera i donosiocima odluka koji se bave šumskim resursima. Čitatelji će dobiti vrlo jasan uvid u moguće buduće smjernice razvoja šuma kroz različite scenarije.


Bijela roda -Bijela roda -

bogatstvo Pokupljabogatstvo Pokuplja

Piše: Vesna Pleše

Foto: Dario Štefančić i Arhiva

roderode

1Bijela roda (Ciconia ciconia, Linne) spada u ra-zred ptica (Aves), 2. Podrazred novoptice (Neor-nithes) koji se dijeli u nadred ptica koje žive na tlu i ptica močvarica i nadred ptica koje žive na

drveću. Bijela roda spada u prvi nadred, koji se dijeli u trinaest redova, a osmi red su rodarice (Cressores), od kojih je poznata porodica roda (Ciconiidae) i rod rode (Ciconia). U Europi žive dvije vrste: bijela roda (Ciconica

Istraživanju

života bijelih

roda u nas

pridonijeli

su i učenici

Osnovne škole

Dubovac iz

Karlovca koji su

ih pratili duže

vremensko

razdoblje,

od 2000. do

2005. godine.

U istraživanju

je sudjelovao

veliki broj

učenika, a

mentor im je

bio profesor

Željko Beljan.

Iz njihovih

opsežnih

zapažanja

donosimo

najzanimljivije

pojedinosti

ciconia L.) i crna roda (Ciconia nigra L.). Rodarice su du-govrate i dugonoge ptice, iznimne veličine, koje žive u parovima, mužjak i ženka.

Bijela roda dužine je oko jedan metar, raskrilje-na čak i do 225 cm. Ima perje prljavo bijele boje, osim crnih leđnih i crnih najdužih pokrovnih pera, kljun joj je crven, a noge jarko crvene boje. Pripada pticama se-licama.

U svojoj seobi na zimska staništa, europske rode koriste dva smjera, istočni i zapadni. One koje koriste zapadni smjer putuju preko Francuske, Španjolske, Gi-braltara, sve do sjevernih i zapadnih dijelova Afrike.

Rode Hrvatske pripadaju istočnoj populaciji jer se u svoja zimovališta sele istočnim putem. Europu napušta-ju preko Bospora i Dardanela. Prelijeću preko Rumunj-ske ili Bugarske, zatim preko Turske, Izraela, Sinajskog poluotoka, duž rijeke Nil, istočnim dijelom Afrike do Sudana, a neke nastavljaju i put do južne Afrike.

Rasprostranjene su u Europi (srednja Španjolska, Portugal, Njemačka, Danska,Balkanski poluotok), u sje-vernoj Africi i u Aziji, gdje se i gnijezde. Primjera radi, put do južne Afrike, kamo kreću u mjesecu kolovozu, zna potrajati od 8 do 15 tjedana. Za to vrijeme prelete od

ZANIMLJIVI ZANIMLJIVI

PTIČJI SVIJETPTIČJI SVIJET

Rode na snijeguRode na snijegu

Bijela rodaBijela roda


6000 do 10.000 km, oko 150 do 300 km dnevno. Iz svojih zimovališta vraćaju se u ožujku i travnju.

U gnijezda polažu dva do pet bijelih jaja, iz kojih se za tridesetak dana izlegu mlade rode, koje za tri mjeseca sa svo-jim roditeljima kreću na daleko putovanje. Među rijetkim su vrstama pti-ca koje slobodno žive u prirodi. Usko su vezane uz ljude prehranom i iz-borom mjesta za gnijež-đenje.

Mesojed je i hrani

se živim plijenom. Ribu lovi u plićacima potoka i rijeka, a na poplavnim livadama traga za žaba-ma, zmijama, puževima i gujavicama. Rado se hra-ni i gušterima, krticama, voluharicama i miševi-ma. Hranu i vodu donosi mladuncima u ždrijelnoj vrećici.

Obilježje joj je da nema pjevalo (Syrinx) kao ostale ptice pa se

glasa na drugi način, klepetanjem. Zvuk nastaje udaranjem gornjeg kljuna o donji, pri tom zabacuje glavu i vrat na leđa.

Gnijezdo joj se izvana sastoji od bodljikavih izdanaka granja i pruća. Mladi su čučavci, polijeću poslije šezdesetak dana i ovisni su o roditeljima koji im donose hranu i vodu.

U ovom napisu osvrnut ćemo se na zanimljiv i podatcima bogat uradak učenika biologa Osnovne škole Dubovac iz Karlovca. Oni su svojim istraživanjem bijele rode u Pokuplju pridonijeli da se o ovoj prekrasnoj ptici i njenom gniježđenju sazna što više zanimljivih po-dataka.

Šest godina zaredom, (od 2000. do 2005.) sustavno su proučavali bijelu rodu u Pokuplju. U istraživanju je sudjelovao veliki broj učeni-ka, a mentor im je bio profesor Željko Beljan.

Podatke o broju gnijezda zaposjednutih parovima, broju novosa-građenih gnijezda, broju operjalih mladunaca u gnijezdima te broju gnijezda u kojima se u to vrijeme nisu polegli mladi, prikupljali su prebrojavanjem gnijezda.

Prvo prebrojavanje, u kojem su zabilježili broj zaposjedanja gnije-zda i izgradnju novih, dogodilo se krajem ožujka, odnosno početkom travnja. U gnijezdima su se već početkom lipnja počeli pojavljivati prvi mladunci.

Drugo prebroja-vanje bilo je krajem svibnja, a nekad i do kraja lipnja, kada su mladi već operjali i bili sposobni sami stajati u gnijezdu.

Cilj istraživanja

bio je što bolje upo-znati rode, urbanizi-rane ptice selice koje žive u blizini naselja, ali i podalje od njih te dati i svoj doprinos zaštiti ove ptičje vrste u našoj zemlji, koja se nalazi na popisu „Crvene knjige“ ugroženih vrsta. Namjera im je, pišu, pokrenuti inicijativu kod nadležnih državnih or-gana (Državne uprave za zaštitu prirode u sklopu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja) da se selo Donja Kupčina u Karlovač-koj županiji proglasi posebnim rezervatom bijelih roda u RH ili selom bijelih roda, kao što je to Čigoć u Lonjskom polju (od 1966.godine). Ovo potkrepljuju i podatcima svog istraživanja u kojem navode da u selu Donja Kupčina svake godine bude i do četrdesetak aktivnih gnijezda bijelih roda, što u odnosu na broj stanovnika spada među sela s najvećim brojem roda u ovom dijelu Europe.

Istraživanjem su bila obuhvaćena sela uz Kupu koja pripadaju gradu Kralovcu: Gradec, Donje Mekušje, Vodostaj, Husje, Pokupski Kobilić, Orlovac, Rečica, Luka Pokupska, Zamršje, Pokupska Blatnica, Koritinja i Šišljavić te sela općine Pisarovina: Donja Kupčina, Pisarovi-na i Gradec Pokupski.

U šest uzastopnih godina istraživanja broj aktivnih rodinih gnije zda s othranjenim mladim ptićima na odabranom i promatra-nom području kretao se: 2000. godine 68 rodinih gnijezda u kojima je othranjeno 158 mladih ptića; 2001. godine zabilježeno je 70 gnijezda sa 124 ptića te 2002. 66 gnijezda sa 138 ptića. Sušna 2003. imala je 58 gnijezda u kojima je othranjeno 109 ptića. Najbolja godina za bijele rode bila je 2004., u 67 rodinih gnijezda 64 rodina para izlegla su 189 ptića.

To je bila godina optimalnih klimatskih prilika za rode zbog po-voljnog rasporeda oborina te dovoljnih količina hrane za bijele rode. Te godine nije zabilježena pojava izbacivanja jaja niti mladih ptića iz gnijezda.

Obilje hrane te seoska arhitektura jedan su od povoljnih uvjeta za preživljavanje roda u Pokuplju. Kraj obiluje starinskom seoskom arhitekturom (drvenim čardacima) koji su povoljni za gniježđenje roda, a stanovnici se bave poljoprivredom. Zanimljivo je da se go-

Zašto rode izbacuju mlade?Tijekom istraživanja uočeno je da za lošijih klimatskih godina

(suša i sl.), rode izbacuju jaja ili mlade ptiće iz gnijezda. U nedo-statku hrane one tako rade selekciju. U tom smislu, najlošija je bila 2005. kada su u ovaj kraj došla 53 para roda, a samo 41 par othranio je 88 ptića. Razlog su bile loše vremenske prilike te vje-rojatno nedostatak hrane.

Za usporedbu, čigočke rode imaju optimalne uvjete za preživljavanje u Hrvatskoj. Imaju obilje hrane, jer žive u blizini močvara u Lonjskom polju, koje obiluju sa dovoljnim količinama hrane.

Slične uvjete uzgoja pokupskim rodama imaju i rode Poilov-lja (gnijezda uz rijeku Ilovu).

Sela bijelih roda u Europi.- Čigoč u Lonjskom polju (Hrvatska)- Ruhstad (Njemačka)- Malpartida de Caceres (Španjolska)- Nagybajom (Mađarska), - Anrid (Rumunjska)- Velika i Mala Polana (Slovenija) - Tykocin (Poljska).

U paruU paru


tovo 70% populacije roda, na promatranom području, najčešće gnijezdi na krovovima stambenih i gospodarskih zgrada (uključu-jući dimnjake), četiri posto na drveću, a oko 26 posto na električnim stupovima ( visoke i niske naponske mreže).

Najbogatije i najgušće naseljeno nala-zište bijelih roda u promatranom području (Pokuplja) je selo Donja Kupčina, općina Pi-sarovina. Selo je smješteno u nizini, prostor je prilično očuvan i čist te obiluje starinskom arhitekturom (drvenim čardacima), a stanov-

ništvo se bavi poljoprivredom. Nažalost, i unatoč gore spomenutim prednostima i u selu Donja Kupčina uočen je tijekom godi-na broj smanjivanja gnijezda roda. Tako je 2000. bilo 42 gnijezda sa 92 othranjena pti-ća, a 2005. 22 aktivna gnijezda othranila su svega 45 ptića.

Suživot ljudi i roda na ovom području više je nego dobar. Mještani Pokuplja poka-zuju veliki interes i zanimanje za očuvanje ove ptičje vrste. Ne diraju gnijezda niti ih ne uznemiravaju i pomažu im da prežive.

PRVE RODE

Prva roda - 27.veljače!

Imamo i „ekskluzivni“ izvještaj o dolasku prve rode u Pokuplje ove godine, s točnim datumom i mjestom gdje je „aterirala“! Poslao nam ga je Željko Beljan, voditelj biološke skupine u OŠ Dubovac iz Karlovca (o čemu pišemo u ovom broju) s foto-grafi jom gnijezda i ostalim pojedinostima.

-Primjećeno je, piše Ž.Beljan, da prva bijela roda stiže u Šišljavić, selo 20-ak km udaljeno od Karlovca, u zaselak Ivanići, na gnijezdo na elek-tričnom stupu kod kuće br.251! Ove je godine stigla 27. veljače u večernjim satima, za razli-ku od prošle kada je došla ranije, 21. veljače ili 2007. (23. veljače) te 2006. godine-21. veljače.

Rodu smo prozvali prvim vjesnikom prolje-ća, odnosno „izvidnicom“, izvještava dalje Be-ljan, koja po našim saznanjima šalje nama ne-poznate signale o tome jesu li klimatski uvjeti povoljni za dolazak ostalih roda. Primjećeno je da u slučaju jako loših vremenskih prilika ostali dio populacije ne dolazi! A predvodnici preo-staje da sama prebrodi nepovoljne uvjete. Njoj često puta pomažu mještani i učenici donoseći joj hranu, dok zimski uvjeti ne minu.

Prva roda, na kbr. 251!Prva roda, na kbr. 251!

ČIGOČ, EUROPSKO SELO RODAČIGOČ, EUROPSKO SELO RODA

Rode osim djece Rode osdonose i novac...donose i

Rode su se vratile na dimnjake,

stare krovove i bandere Čigoča,

“Europskog sela roda”. Osim

klepetanja, “poziranja” na jed-

noj nozi i navještenja pravog

proljeća, one su mještanima

donijele još nešto-15.ožujka,

u Čigoču je potpisan ugovor

kojim se Fond za zaštitu okoliša

i energetsku učinkovitost ob-

vezuje donirati blizu 200 tisuća

kuna mještanima za popravak

krovova na kojima su rodina

gnijezda. Tako, eto, osim što su

oduvijek “rode nosile djecu”,

sada zajedničkom akcijom za

očuvanjem njihovog staništa,

one donose i novac...

Piše: Antun Zlatko Lončarić

Foto: A. Z. Lončarić

Rode osim djece im djece donose i novac...i novac...

U većini zemalja Europe postoji svijest kako je važno zadržati ljude na ruralnim prosto-rima, jer dok oni tamo žive, ne raste šikara, obrađuje se zemlja i proizvodi se hrana.

Zbog toga upravo ljudi koji žive na selu u europskim zemljama dobivaju naknadu i njih se smatra „čuvari-ma prostora“, istaknula je Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša prilikom posjete Čigoču, “Europskom selu roda”, 15. ožujka.

Ondje su, u nazočnosti ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorina Markovića, za-mjenika sisačko-moslavačke županice Željka Lenarta te ravnatelja Parka prirode Lonjsko polje Gorana Gu-gića, kao i brojnih novinara i predstavnika nekoliko parkova prirode, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo i ravnatelji-ca JU zaštita prirode Sisačko – moslavačke županije

ka prirode Lonjsko polje. U njemu je 1986. godine provedeno brojanje bijelih roda i

mladunaca i izbroje-no je 40 parova. Tako visoka koncentracija pokazuje visoko vri-jednosno stanje oču-vanosti kulturnog kra-jolika te je EURONATUR 1994. godine odlučio jednom selu ili jednoj općini u Europi dodi-

jeliti naslov „Europsko selo roda“. Upravo je selo Čigoč bilo prvo koje je dobilo taj naziv, a njegovim dodjeljivanjem prvi puta se počela cijeniti vrijednost tradicionalnog izgleda sela sa drvenim kućama, kulturnom baštinom te velikim pašnjacima koji čine prirodno naslje-đe Europe.

Naša sela, smatra M.Petir, sačuvala su je-zik, kulturu, nošnju, pjesmu i vjeru hrvatskog naroda, a time i naš identitet te zbog toga zaslužuju adekvatnu potporu u trenutcima kada se bore za opstanak..

Javna ustanova za upravljanje zašti-ćenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije, u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Lonjsko polje, je na

inicijativu saborske zastu-pnice Marijane Petir, izradila „Pilot projekt bijela roda u Si-sačko-moslavačkoj županiji.“

Projekt je 2008. godine prijavljen Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinko-vitost s ciljem osiguranja do-nacije sredstava za očuvanje gnijezda rode na krovovima objekata te participacije di-jela troškova popravka krovi-šta. Broj krovišta na kojima se nalaze gnijezda je dobiven iz praćenja brojnosti bijele rode provedenog u lipnju 2008.

Sukladno projektu, vla-snicima objekata na kojima se nalazi gnijezdo bijele rode, isplatit će se iznos od 700,00 kn po gnijezdu tije-

kom 2009. godine. U zaštićenim područjima Sisačko-moslavačke županije nalazi se 285 gnijezda.

Ptice pripadaju među najvažnije po-kazatelje ukupnog stanja prirode gdje se kroz složenost životnog ciklusa i vezanosti za staništa, koja su različita tijekom godine, može vidjeti prava slika zdravstvenog stanja prirode. Sve navedeno ih također čini izuzet-no osjetljivim na vanjske utjecaje i promjene u staništima te je veliki broj ptica ugrožen – posrednom ili neposrednom djelatnošću ljudi.

Nakon potpisivanja ugovora Udruga AWAP pustila je iz azila u prirodu četiri rode, od ukupno tridesetak roda, koje se od jeseni nalaze u njihovom azilu za zbrinjavanje i lije-čenje ptica u Zagrebu.

Bijela roda (Ciconia ciconia) u

selima Lonjskog polja postiže

najveću brojnost i gustoću gnijezda

u Hrvatskoj. Selo Čigoč s izbrojenih

285 rodinih gnijezda proglašeno je

Europskim selom roda.

U Crvenoj knjizi „Ptice Republike Hr-vatske“ bijela roda je označena kao nisko rizična vrsta što znači da trenutno broj ukupne populacije ove vrste nije ugro-žen, ipak namjerno ubijanje i ozljeđivanje jedinki bijele rode prema Pravilniku o vi-sini naknade štete prouzročene nedopu-štenom radnjom na zaštićenim životinj-skim vrstama (Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine), kažnjava se novčanom kaznom od 14.400,00 kn.Istog dana puštene su i četiri Istog dana puštene su i četiri

oporavljene rode koje su pre-oporavljene rode koje su pre-zimile u azilu za ptice Udruge zimile u azilu za ptice Udruge AWAP iz ZagrebaAWAP iz Zagreba

Nakon potpisivanja ugovora: M.Petir, V. Mladineo i M. Nakon potpisivanja ugovora: M.Petir, V. Mladineo i M. Vizner s mještanom Zlatkom Sučićem koji ima najviše Vizner s mještanom Zlatkom Sučićem koji ima najviše gnijezda na svom imanju, ukupno sedam!gnijezda na svom imanju, ukupno sedam!

Prva roda, izvidnica, u ČigočuPrva roda, izvidnica, u Čigoču

Marija Vizner, potpisali Ugovor kojim Fond sa 199.500 kuna podupire projekt “Bijela roda”.

Direktor Fonda V. Mladineo je tom prili-kom istaknuo kako će se taj projekt nastaviti pro-voditi u kontinuitetu, od-nosno svake godine će se nastaviti s ulaganjima u zaštitu bio loške i krajobra-zne raznolikosti i ruralnih područja. Istaknuo je da je Fond dosad fi nancirao osamdesetak takvih proje-kata s oko 14 milijuna kuna, a za 93 razna projekta u Sisačko-moslavačkoj županiji dosad je odobrio 123 milijuna kuna.

Selo Čigoč se nalazi uz rijeku Savu i njezine stare meandre, na istočnoj strani Par-

Broj 148Broj 148 • • travanj 2009. travanj 2009. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME 2929


Mir može čovjek naći samo u šumamaMir može čo

Od svih prirodnih dobara svijeta u povijesti čovječanstva, šuma je zasigurno bila najveći i najsigurniji izvor njegove egzistencije. Svojim kompleksnim sadržajem, šuma je

između ostalog poslužila mnogim poznatim lično-stima i narodima kao osnovni motiv kod sastavljanja mnogih konciznih i lucidnih mudrih izreka. Opstanak ljudskog roda, pogotovo u davnoj prošlosti, ne bi bio moguć bez korištenja mnogobrojnih šumskih resursa. Taj veoma važni materijalni segment šume odigrao je značajnu ulogu kroz cijelu povijest čovječanstva pa sve do danas. Sadašnje materijalne potrebe stanovnika naprednih industrijskih zemalja nisu toliko vezane za šumu kao nekada, ali to nipošto ne vrijedi za mnogo-ljudne nerazvijene zemlje Afrike, Azije i Južne Amerike.

Velika prostranstva prašuma - pluća svijeta u ne-razvijenim zemljama - danas su izvrgnuta bezdušnom iskorištavanju od sirovog kapitalizma, koji bespovratno uništava život domorodačkog stanovništva i osjetno utječe i pogoršava klimu naše zemlje. U najdužem vremenskom razdoblju svoga postojanja čovjek je uglavnom koristio proizvodne mogućnosti šuma, i to: drvnu građu, ogrjev, sporedne proizvode i faunu. Ova-kav vid iskorištavanja često je pogoršavao stanje šuma, ali uglavnom nije dovodio do njezinog potpunog nestanka. Drugi način iskorištavanja šuma vezan je za njeno krčenje i pretvaranje u poljoprivredno tlo, koje se ubrzo negativnim utjeca-jem erozije i bujica pretvara u neplodno tlo ili krš.

Osim navedenih

materijalnih (direktnih) koristi šuma, važan je i nje-zin duhovni ili nematerijalni segment. Ovaj potonji se-gment doživljavao je čovjek posredstvom osjeta vida i sluha te urođene fantazije, koja je sapinjala njegovu dušu i istodobno poticala veliko divljenje i strah prema šumi. Tako i pojam «panični strah» potječe od Pana, boga šuma u starogrčkoj mitologiji, koji je kod primi-tivnih ljudi izazivao veliki strah i smetenost. Život s prirodom, najčešće u šumi ili u njezinoj neposrednoj blizini, osiguravao je čovje-ku u prošlosti gotovo sva potrebna egzistencijalna do-bra. U takvim okolnostima, primitivni čovjek doživljavao

ŠUMA I STABLO U MUDRIM ŠUMA I STABLO U MUDRIM

IZREKAMA KROZ POVIJESTIZREKAMA KROZ POVIJEST

Michelangelo Buonaroti

O šumi, stablu, listu,

cvijetu, o zori i smiraju

dana u krošnji, o životu što

buja u toj zelenoj oazi, o

toj zaštitnici i spasiteljici

čovječanstva, ispisano je

tisuće redaka i izgovoreno

bezbroj riječi i mudrih

misli.

Podsjećajući u ovom

tekstu na takvu šumu,

od ovoga ćemo broja

objavljivati neke od

misli i zapisa nastalih

kroz stoljeća, poznatih i

nepoznatih ljudi – o šumi.

šuma kao životJavička greda, vrtna

sjenica za rekreaciju

izrađena iz donjeg

dijela orijaškog stabla

hrasta lužnjaka

Foto: Etienne, Vinkovci

1900. godine

Piše: Dr. sc. Vice Ivančević


Mir može čovjek naći samo u šumamavjek naći samo u šumamaje sve pojave u prirodi kao tajne duševne sile («animizam»), a stoljetno divovsko stablo kao simbol života, energije i vječnosti (Sikirić, 1987.).

Prema mitološkoj predodžbi sveto svemirsko drvo ili drvo svijeta povezuje nebo (krošnju), zemlju (deblo) i podze-mlje (korijen). Tako je hrast sveto drvo kod Slavena, jasen u nordijskim zemljama te breza i ariš u Sibiru. Sveto drvo je čempres, cedar (osobito libanonski), dok je lovor posvećen Apolonu – simbo-lu besmrtne slave, maslina Ateni – božici mira, bor božici Kibeli, antičkoj božici plodnosti i jablan Heraklu. Nadalje, sveto drvo je breza, lipa i vrba kod Slavena i Germana, imela u Kelta, dok je bršljan Dionozijeva biljka. Štovanje drveća («dendrolatija») ostavlja tragove i kasnije kada se mnoga božanstva i polubožanstva shvaćaju osobno. Te pojave primitivni čovjek tumačio je nadnaravnom moći i snagom šume zajedno sa njezinim sastavnim dijelo-

vima. Ogromne dimenzije stabala, njihovi glavni dijelovi (krošnja, deblo i žilište) i oso-bito crnogorične šume s nedovoljno svijetla stvarali su kod čovjeka snažan vizualni do-jam. Dodamo li tome moćni auditivni efekt kod glasnog šuma krošnje, izazvane jakim vjetrom, jeke ili grmljavine u šumi, razumljiv je osjećaj straha i inferiornosti čovjeka pred

silama prirode. Kult šumskog drveća vjerovao je u postanak ljudi iz pojedinih stabala, koji u njima, kao sjedištima viših sila, poslije smrti nastavljaju svoj život. Tako su stabla lipe u Slavena te hrasta u Germana sjedišta viših bića kojima primi-tivni stanovnik zemlje zahvalju-je za svoju sreću, ali i nesreću (Frančišković, 1987.).

Narodni običaji o štova-

nju drveća kroz srednji vijek, kao što je ukrašavanje i spaljivanje badnjaka, uza sva protivljenja još se i danas održao. To pokazuje kako slavenska vjerovanja u duhove drveća još nisu izumrla. Kucanjem o stablo (drvo) već su naši davni preci vjerovali da time tjeraju zle i privlače dobre duhove koji žive isključivo u drvu. Ovakav način izražavanja pozitivnog vjerovanja svakod-nevnih životnih situacija u drvo, još je i danas u upotrebi. Prvi hramovi izgrađeni su od drveta i svojim su izgledom naličili šumi kao prvom hramu. Antikni hramovi podsje-ćaju na šumu, stupovi hramova na deblo, a svodovi na krošnje stabala. Egipatski hram naliči šumici palmi, dok gotički naglašava ozbiljnost, pravilnost i svečanu polutamu crnogoričnih šuma. Kasnije su hramovi poprimili različite geometrijske oblike ovisno o vremenu nastanka i smjera u kulturi, ali su, bez obzira na građevni materijal zadržali osnovne značajke svojih početaka u šumi i njezinim dijelovima. Raznovrsna umjetnička stvaralaštva nalaze uzore u šumi i stablu i to u sadržaju ili predmetu izraza. Drvo je tako-đer bilo zahvalno sredstvo umjetničkog izra-za u prošlosti, (kiparstvo, arhitektura) koje će se zasigurno nastaviti i u budućnosti.

Od početka izlaženja «Šumarskog

lista» 1877. godine do danas, tek je nekolici-na autora obrađivala teme o utjecaju šume na pojedina umjetnička ostvarenja, kao što su: V. Rački (1887), N. Neidhart (1929) i M. Matijašević (1933). Među njima ističe se

Šuma je najveći dar koje ima čovječanstvo.

(Sumum munus homini datum)(Gaj Plinije Sekund, zvan Stariji)

Nije blago ovo naše;

Domovine glavnica je.

Što uživat mi možemo.

Al’ potrošit ne smijemo!

(Petar Preradović)

Šuma ima neugodnu stranu

što čovjeka prekasno nauči misliti

(Anton Pavlovič Čehov)

Najteži motiv za pejzažistu... to je šuma.

(Ljubo Babić)

Kakav narod takva šuma.

(Juraj Tomaić)

Šuma najljepše pjeva.

(Ljiljana Molnar Talajić)

Prema mitološkoj

predodžbi sveto

svemirsko drvo ili drvo

svijeta povezuje nebo

(krošnju), zemlju (deblo) i

podzemlje (korijen).

Debrinja, Jasenov

soliter predstavlja zorni

primjer veze između

Zemlje i Neba

Foto: Etienne, Vinkovci 1900. godine


funkcije šuma ili posredne koristi od šuma. Iako potrebe za drvom kao sirovinom imaju

tendenciju blagog godišnjeg rasta u razvijenim zemlja-ma, dakle u domeni direktnih koristi, sve veću ulogu i vrijednost dobivaju posredne ili općekorisne funkcije šuma. U društvenu (socijalnu skupinu) pripadaju slije-deće funkcije: turistička (0-3), estetska (0-3), ekološka (0-3), rekreacijska (0-5) i zdravstvena (0-3). U skupinu ekološke (zaštitne) funkcije pripadaju: hidrološka (1-4), protuerozijska (1-3), zaštita od lavina (3), klimatska (1-3), protumisijska (1-3), pogledne šume (3), vjetrobrane šume (0-3), šume za zaštitu prometnica (0-3) i zaštitna područja i objekti (6-10). Prema tome, procijenjena vri-jednost općekorisnih funkcija neke šume može biti naj-manje 6, a najviše 52 puta veća od direktne vrijednosti drvne zalihe zrele šume i pripadajućeg šumskog tla. Brojevi u zagradama znače ocjene ili bodove pojedinih funkcija. Iz društvene ili socijalne skupine izdvajamo estetsku i rekreacijsku funkciju, koje su usko povezane s turističkom, ekološkom i zdravstvenom funkcijom. Ove funkcije najpotpunije odražavaju duhovnu ili nematerijalnu komponentu šuma i njezinih sastavnih dijelova. Estetika je prema Ugrenoviću (1980.) nauka o lijepom i dojmovima što ih ljepota budi u ljudskoj psihi pa estetika šuma obuhvaća tri pojma ljepote: biološku, ekonomsku i umjetničku. Statikom svoje građe, promjenjivosti svog života i skladnosti statike i dinamike šuma i stablo ostavljaju u duši posjetitelja duboki estetski dojam, koji percipiramo pomoću vida i sluha i predodžbe urođene fantazije prema šumi. Kod analize estetskih elemenata ljepote stabla uzima se u obzir njegov habitus, oblik lisnate krošnje, raznoliki izgled krošnje pod utjecajem vjetra i odlike lista (boja, raspored, sjaj i pokretljivost). Prema sadašnjoj defi niciji, pod estetskom funkcijom razumijevamo lijep izgled krajolika, koji je izazvan prisutnošću šume, koja u krajo-liku uvjetuje sklad i ljepotu (Prpić 1992.).

Krajolik bez šume je jednoličan i siromašan pa ga izletnici rijetko posjećuju. Bjelogorične šume su ljepše od crnogoričnih šuma, jer često mijenjaju svoj izgled u određenim vremenskim intervalima. Stanov-nici manjih, a osobito većih aglomeracija, veoma često borave u obližnjim šumama zbog zadovoljenja estet-skih doživljaja i prikupljanja novih snaga za nastavak svakodnevnih fi zičkih i duševnih napora u privatnom i radnom okruženju. Boravkom u šumi povećava se naša napetost pa registriramo neke događaje koje inače ne primjećujemo u svakodnevnom životu. U šumi razotkrivamo mnoge njezine tajne, koje se manifesti-raju u povećanom osjećaju našeg psihičkog i tjele-snog zadovoljstva. Rekreacijska funkcija šume obično se poklapa s turističkom funkcijom koja doprinosi i povećanju prihoda domaćeg stanovništva. Rekreacij-ske šume obično se nalaze u blizini naselja, gradova ili prometnica. Tu često borave mnogobrojni izletnici i sportaši, ali i rekonvalescenti (zdravstvena funkcija). Kod izbora lokacija za rekreacijske šume, daje se pred-nost prirodnoj i srednjedobnoj sastojini. U kontekstu navedenih funkcija nije obuhvaćena uloga šume u obrani zemlje od neprijatelja i promicanju nacionalnog identiteta. Dobro poznavanje šume, osobito u ratnim okolnostima, predstavlja veliku prednost za domaće stanovništvo.

Autori mudrih izreka odreda su poznate ličnosti iz svih sfera znanstvenog i stručnog okruženja naše zemlje, ali i drugih država. Uz to, prikupljene su i narodne mudre izreke, kao i manji broj izreka nepo-znatih autora. Većina njih zasigurno nije bila detaljno upoznata s mnogobrojnim koristima od šuma, nego

Senjska draga, preostale

bujne autohtone šume crnog

bora (Cotoneastro – Pinetum

nigrae Ht. 1938) doprinose

stabilnosti područnog okoliša

rad Vatroslava Račkog «Šuma ili drveće u narodnom pjesništvu», gdje su prikupljene mudre narodne izreke o šumi i njezinim sastavnim dijelovima zajedno sa značenjem pojedinih riječi i pojmova spomenutog sadržaja. U današnjem naprednom svijetu veoma brzih promjena u napretku tehnike i elektronike dolaze do većeg izražaja duhovne ili nematerijalne koristi u od-nosu na proizvodne ili direktne koristi šuma. Prema sa-dašnjoj podjeli, šuma ostvaruje veći broj funkcija koje su razvrstane u tri osnovne skupine i to: 1. proizvodne ili direktne; 2. društvene ili socijalne i 3. zaštitne ili ekološke funkcije. Odlike šuma u društvenom i zaštit-nom segmentu poznatije su pod nazivom općekorisne

Foto: M. Šimičić

tek s manjim segmentom, u svom uskom zanimanju. Sadržaji većine mudrih izreka o šumi i stablu spadaju u domenu njihovih nematerijalnih ili duhovnih komponenti. Pretpostavljamo da je u tome važnu ulogu odigrala urođena fantazija, strah i divljenje prema šumi i stablu, koje u pričama prenose odrasli na svoje najmlađe. Takve priče ras-piruju bogatu dječju maštu, koja se duboko urezuje u pamćenje i uz manje korekcije ostaje do smrti. Nadamo se da će ovakav pristup opisa šume i stabla u mudrim izrekama zasigurno rezultirati povećanim zanimanjem, osobito mladih ovim vrijednim prirodnim bogatstvima.

Misli i izreke počeo sam skupljati prije više od tri desetljeća strpljivo bilježeći iz stručne literature svaku izreku i njenog autora. Bezrezervnu podršku dao mi je ko-lega Oskar Piškorić (1909.-1998.), profesor,

Štirovača, najveći i najo-

čuvaniji kompleks gorske

smrekove šume (Aremonio

– Piceetum abietis Ht. 1950)

u našoj zemlji, naglašenih

je općekorisnih i sporedno

direktnih funkcija šuma

šumarski stručni pisac, povjesničar šumar-stva, enciklopedist i dugogodišnji urednik «Šumarskog lista». Osobito je bila plodna njegova suradnja u «Šumarskom listu» od 1932-1998. god. kada je objavio 700 naslova na više od 1000 stranica. Ovaj izvanredni šumar ostavio je duboki trag u stručnom, znanstvenom i društvenom životu naše struke pa mu zbog toga dugujemo veliku zahvalnost i još potpuniju valorizaciju njegovog bogatog stvaralaštva. Veseli nas pojava sve većeg broja mudrih izreka koje pojedine Šumarije ispisuju na panoima uz šumske, lokalne i županijske ceste. Ovakav efi kasni način prezentacije šuma i njezinih sastavnih dijelova sigurno pozitivno utječe na stvaranje boljeg odnosa prema tim pri-rodnim bogatstvima. Zbog toga vjerujemo da će neke izreke iz ovog rada naći mjesta na budućim panoima uz ceste s obveznom

Foto: G. Novotny

Foto: P. Vrgoč

Rab, Sorinj. Približio sam se zemlji, kako

bi umanjio nepovoljni utjecaj vjetra i

nastavio nesmetani život.

naznakom autora teksta. Na kraju, krenimo zajedno u svijet misli i izreka i uživajmo u njihovom sadržaju, preciznosti, koncizno-sti iznošenju mišljenja i lucidnim poruka-ma domaćih i stranih autora i narodnih izreka istinskih ljubitelja šume i stabla, kao jednih od najvećih darova prirode.

Broj 148Broj 148 • • travanj 2009. travanj 2009. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME 3333


Drvodjeljskim radovima u Gorskom kotaru ljudi su se najintenzivnije bavili u 18. i početkom 19. sto-

ljeća kada su izgrađene prometnice poput Karolinske i Lujzijanske ceste. Gradnjom prometnica povećao se izvoz i trgovina drvnih proizvoda iz Gorskog kotara. Iz goranskih šuma uz ugljen i ogrjevno drvo izvozile su se smrekove, jelove i bukove duge (dužice), lijes (građevno drvo za kuće), daske, jelovi bordunali (smre-kove i jelove grede i brvna različitih dimenzija), bukove šubije za vesla i jarboli.

Otkad je dvadesetih godina 19. stoljeća riječki veletrgovac Adamić počeo trgovati hrastovim dužica-

KruhKruh sa sedam sa sedam kora kora goranskih drvodjelaca gor

mili zatvorene stočne vagone, a u takvim vagonima pu-tovali su do željenog cilja danima. Neki od njih su se u proljeće (obično pred Uskrs), ponovo vraćali u svoj rod-ni kraj, a neki su i zauvijek ostajali živjeti u tuđini.

Živjeli su teško, obično u kolibama koje su po-dizali usred šume, sami ili im ih je dao napraviti sam vlasnik koji ih je unajmio da kod njega rade. Kako je u kolibi bilo hladno, cijele noći podržavali su vatru da se ugriju. Za održavanje vatre te za obavljanje lakših po-slova (kuhanje, nošenje vode i drva) brinuo je najmlađi član iz kumpanije obično dječak, zvan „klibar“.

Hranili su se najjednostavnijim jelima, pripremlje-nim obično u željeznom lijevanom kotliću-pinjati. Od hrane, najčešće su jeli fažol-grah sa suhim svinjskim mesom, ako ga je bilo, te kukuruznu palentu (žgance) začinjene čvarcima. U pinjati nisu samo kuhali već i prali ono malo robe što su imali. Odjeću su lužili pepelom i prali na ruke.

Oduvijek su Gorani, stanovnici Gorskog kotara bili vezani za šumu. Šuma im je značila život i osiguravala egzistenciju kako u prošlosti, tako i danas. Osim što su svakodnevno radili u šumi (na sječi i izradi drvnih sortimenata, izvoženju drveta, na pošumljavanju), bili su cijenjeni kao drvodjelje (bavili su se izradom raznih predmeta od drva).

povijest šumarstva ŠTO SU RADILI, KAKO SU ŽIVJELI ŠTO SU RADILI, KAKO SU ŽIVJELI

GORANSKI DRVODJELCIGORANSKI DRVODJELCI

ma za izradu vinskih bačvi sa Francuzima, za njega su te dužice izrađivali drvodjelje iz Gorskog kotara. Kao isku-sni radnici u izradi dužica, tradiciji staroj stotinjak godi-na, zbog teških uvjeta života, u svom rodnom kraju, mo-rali su često u potrazi za poslom, „trbuhom za kruhom“, odlaziti u druge krajeve.

Na poziv trgovaca drvom, odnosno njihovih podu-zetnika i poslovođa, odlazili su na rad u druge krajeve Hrvatske (Pokuplje, Slavoniju), ali i na rad u druge drža-ve (SAD, Francusku, Njemačku, Rusiju, Bosnu i sl.).

Na takva duža izbivanja i udaljenije krajeve kretali su iz goranskih sela i zaseoka u jesen, kada su obavili sve poljoprivredne radove kod svojih kuća. Na put su kretali u grupama od nekoliko ljudi, a te grupe nazivali su radničke družine, partije, kumpanije. Za put su unaj-

Nisu imali odmora ni nedjeljom. Tada su se pripre-mali za slijedeći radni tjedan i to: drvene klinove za raz-bijanje trupaca i klada, drva za loženje u kolibi i pred njom, brusili su i popravljali alat, prali i krpali ono malo odjeće i obuće što su posjedovali.

U kumpaniji u kojoj je radilo i do dvanaest ljudi, zaradu su dijelili ravnomjerno. Zarađivali su malo. Po-nekad je plaća bila tako mala da su se kućama vraćali pješice, ne bi li što više uštedjeli i nešto zarađenog nov-ca donijeli svojim obiteljima. Nadnice su im bile gotovo iste kao i kod radnika koji su obavljali poljoprivredne radove, (radilo se obično o nestručnoj radnoj snazi). Bili su i u lošijem položaju od najamnih radnika koji su radili u nekom od poduzeća. Na njihovom teškom fi zičkom radu obogaćivali su se uglavnom tadašnji trgovci dr-

vom, koji su škrtareći na ovim vrijednim radnicima, zgrtali golemo bogatstvo.

Kako se obračunavala za-rada u kumpaniji, tko je bio glavni u raspodjeli zarađene dnevnice, saznajemo iz zapisa novinara Željka Malnara.

Glavni u kumpaniji bio

je „kasatar“. Ugovarao je po-slove, pogađao se za cijenu rada te vodio općenito glavnu riječ u kumpaniji. Radilo se o

Neki od njih su se u

proljeće (obično pred

Uskrs), ponovo vraćali u

svoj rodni kraj, a neki su

i zauvijek ostajali živjeti

u tuđini.

Piše: Vesna Pleše

Foto: arhiva

Izrada željezničkih pragova

Goranski sjekači u Slavoniji


malo uglednijem i pismenijem čovjeku, ko-jeg su svi slušali. Obračun zarade za cijelu grupu vršio je gazda, a „kasatar“ pojedinačni obračun na osnovu odrađenih radnih dana pojedinca. Dnevnica je bila jednaka za sve radnike pa i kasatara.

Poslove koje su obavljali goranski dr-vodjelci, kao vrsni majstori, bili su između ostalog tesanje i piljenje greda, brvana, bor-dunala, željezničkih pragova te drugih tesar-skih izrađevina, izrađivanje dužica i sl.

Za sječu (podsijecanje, podrezivanje, prerezivanje, podbijanje i obaranje) te kre-sanje i prerezivanje stabala koristili su teške šumske sjekire-jakih ušica i napeta sječiva, zvane goranske, furmanske, čabranke, po-prečnu pilu i klinove (najprije od tvrda, ži-lava i suha drva, naprimjer jasena), kasnije željezne-kunjere.

Za tesanje greda osnovni im je alat

bio bradvilj, u zapadnim dijelovima Gorskog kotara nazvan plankača. Za prepiljivanje debelih greda u tanje, za piljenje brvana, že-ljezničkih pragova i sl. od otesanih balvana u nekim krajevima Gorskog kotara koristili su pilu u okviru nazvanu talarica, jarmeni-

ca ili bez okvira, repaču. Uz to koristili su u radu i neke druge jednostavnije vrste alata. U kumpaniji svaki drvodjelac imao je svoj alat, obavljajući na taj način svoj dio posla pri izradi dužica.

O teškom životu Gorana pisao je i Ma-rijan Koritnik u „Svijetu“ 1929.: “Inače je život Gorana tih i monoton, kao što je tiha zima u kojoj živimo. Naš je seljak šumski radnik, po-znat u dalekim krajevima zbog svog rada. On je siromašan-u našim šumama nema zarade, a od ovog malog i teškog obrađivanja tla ne može da živi. Inače je marljiv, imade lijepo uređene, čiste kućice, dočim siromah živi u potleušicama, koje nazivaju bajte, otud naziv i bajtari.

Interesantno je gledati kad se ti bajtari spremaju u svijet. Skupi se po nekoliko kola-opskrbljeni dobro svojim šumskim alatom,a dakako da ih putem do željezničke stanice prati narodni instrument harmonika.“

I poslije II. svjetskog rata, život goran-skih drvodjelaca nije se nimalo promijenio. Život i rad u šumi i dalje im je bio težak. A preko zime opet trbuhom za kruhom, od-lazili su na rad u Slavoniju ili neki drugi dio Lijepe naše, te u strane zemlje.

Situacija se popravila tek šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada se rad u šumi pomalo mehanizirao, a šumskim radnicima omogućeni bolji radni i životni uvjeti.

Kruh sa sedam kora goranskih drvodjelacaanskih drvodjelaca

tuškanac

Bili su i u lošijem položaju od najamnih

radnika koji su radili u nekom od

poduzeća. Na njihovom teškom

fizičkom radu obogaćivali su se

uglavnom tadašnji trgovci drvom.

Kumpanija

Smrekova dragaSmrekova draga U park šumi Tuškanac, na predjelu Dubravkinog puta, nakon što su posječena stara, natrula i za pro-laznike opasna stabla, počelo se s

pošumljavanjem. Posao koji u okviru šireg zahvata obnove i izgradnje novog rekreacij-skog centra obavljaju Hrvatske šume, i koji je izazvao i medijsku pozornost (kao i uvijek kad se ruše stabla pa još u gradu!,) dobiva tako svoj smisao. Najprije je posađeno 66 velikih, tkz. školovanih sadnica autohtonih vrsta hrasta kitnjaka, javora, klena i drugih, visine i do šest metara, koje su otpornije na

klimatske promjene i vjetar, a ukupno se planira zasaditi između 600 i 1000 sadnica, ovisno o pomlatku i potrebama.

-Svi dosadašnji radovi na predviđenoj sječi 272 stara te stabla poremećene statič-nosti, izvedeni prema svim zahtjevima šu-marske struke, kao i prema uvjetima zaštite prirode. A da su ona opasna po brojne šetače ovim područjem dokaz je i to što se godišnje prosječno 15-takvih natrulih stabala izvali samo od sebe, pod udarom malo snažnijeg vjetra ili od težine snijega. Sreća je da do-sad pritom nitko nije stradao, kaže voditelj zagrebačke Uprave šuma čija specijalizirana Radna jedinica Hortikultura obavlja poslove na Dubravkinom putu.

Dodao je da i razumije pojedine reakcije građana koji su možda i emotivno vezani za šumu Tuškanac, no da ne vidi razloga pojedi-nim medijskim napadima. Jer, rekao je, ovdje će i dalje ostati mlada i lijepa šuma i neće biti nikakve prenamjene prostora. A stara po-rušena stabla, pretvorena u ogrjevno drvo, donirana su onima koji ga ne mogu kupiti, najsiromašnijima iz udruge Bokci. (m)

Počelo Počelo pošumljavanje pošumljavanje u park šumi u park šumi TuškanacTuškanac

Sadnja “školovanih” sadnica na Sadnja “školovanih” sadnica na Dubravkinom putu Dubravkinom putu


ekološka poljoprivredaMEĐUNARODNI SAJAM EKOLOŠKE MEĐUNARODNI SAJAM EKOLOŠKE

POLJOPRIVREDE I EKOLOŠKIH PROIZVODA POLJOPRIVREDE I EKOLOŠKIH PROIZVODA

/NÜRNBERG, 19.-22.2.2009. /NÜRNBERG, 19.-22.2.2009.

Hrvatska prvi put na sajmu Hrvatska prvi put na sajmu

ekološke poljoprivrede ekološke poljoprivrede

u Nürnberguu Nürnbergu

Piše: Dr. sc. Jadranka Roša

Foto: Dr. sc. J. Roša

Najveći svjetski sajam ekološke (organske) in-dustrije - BioFach slavi svoju 20 godišnjicu postojanja. Sve je započelo 1990. u Ludwigs-hafenu, kada se na sajmu pred 1457 posjeti-

telja predstavilo 240 proizvođača, uglavnom hrane. Od 1999. sajam se organizira u Nürnbergu, gdje je svake godine dolazilo sve više proizvođača. Ove, jubilarne go-dine svoje proizvode predstavilo je preko 2900 proizvo-đača iz raznih zemalja i industrijskih grana.

Spoznaja o sve većim promjenama koje se događaju na našem planetu, a koje su rezultat prekomjernog korištenja svih prirodnih resursa i zagađenja koje ozbiljno ugrožavaju ljudsko zdrav-lje, dovela je do pravog ekološkog pokreta. Su-vremeni ekološki proizvod, prije svega je rezultat promjene svijesti i odgovornog ponašanja spram prirode i njenim resursima.

Na ovogodišnjem sajmu pojavili su se pioniri ekološke proizvodnje, ali i mlade inovativne kom-panije koje svoje djelovanje zasnivaju na ekološ-kim načelima. Nije zanemariv podatak da ekološ-ko tržište bilježi rast od otprilike 5 milijardi dolara godišnje. Na svijetu je trenutno preko 30,4 mili-juna hektara zemljišta pod ekološkom proizvodnjom, gdje Australija i Kina imaju najveći udio, dok su najveća tržišta ona Njemačke i SAD-a. Ekološka proizvodnja je u porastu i očekuje se da će se taj trend i nastaviti.

Na sajmu je vladao po-

seban interes za ekološku kozmetiku i odjevne predmete. Više to nisu samo ručno rađeni proi-zvodi, prati ih posebno razvijen ekološki dizajn. Za nas je od posebne važnosti bilo certifi ciranje pre-hrambenih proizvoda iz šume te izvora iz kojih se puni voda namijenjena najzahtjevnijim svjetskim tržištima. Gotovo svaka od zemalja, sudionica saj-ma predstavila je svoje certifi cirane proizvode iz prirode. Posebno zanimanje posjetitelja izazvala je i ambalaža za ekološke proizvode.

Pažnju su privlačili i novi programi kao što je svijet ekološkog vina, kušaonica piva, izbor najboljeg ekološkog maslinovog ulja, sajam kozmetike i osobne njege – Vivaness. Javio se i potpuno novi pravac proizvodnje kao što je ekološka tekstilna industrija. Danska je proglašena zemljom

Od 19.- 22. veljače u Nürnbergu (Njemačka) je održan BioFach, vodeći svjetski sajam certificiranih ekoloških proizvoda. Na sajmu su se predstavili proizvo đači ekoloških proizvoda iz cijeloga svijeta, među njima po prvi puta i Hrvatska

godine u korištenju „faitrade“ proizvoda (bez dječjeg i robovskog rada),

Fairtrade danas obuhvaća kontrolu farmera, dis-tributera, proizvođača i trgovaca kave, čokolade, šećera, riže, quinkoa i rukotvori-na. U pravi-lu fairtrade proizvodi su i ekološki.Osnovna je poruka da se spriječi eksploata-cija djece u procesu uz-gajanja, ali i zaštita malih farmera u periodima kada dođe do smanjene proizvod-nje (zbog suše ili drugih uzroka ), garancija adekvatne cijene, demokratski proces u trgovini dobara, gdje no-vac ne ubiru posrednici, već proizvođači. Za sada je vrlo malo kompanija koje imaju interes za takve proizvode.

Nažalost, velike kompanije nemaju za sada interesa za fairtrade proizvode jer je svijest potrošača mala.

U organizaciji Gospodarske ko-

more predstavili su se hrvatski pro-izvođači ekoloških vina, maslinovog i bućinog ulja te proizvođači eteričnih ulja. Za sada u Republici Hrvatskoj na ekološku proizvodnju otpada samo

7577 ha zemljišta. Iako iz godine u godinu raste broj obiteljskih gospodarstava koja se bave ekološkom pro-izvodnjom, naša zemlja još nije niti približno iskoristila svoje prednosti koje proizlaze iz očuvane prirode i veli-ke biološke raznolikosti.

Veliki potencijal ekoloških proizvoda je i u našim šumama. To su prije svega nedrvni proizvodi koji imaju sve potrebne preduvjete za certifi kaciju. Naša prednost je i jedinstveno poduzeće koje raspolaže sa svom po-trebnom infrastrukturom kojom može konkurirati na svjetskom tržištu.

Hrvatska je u mnogočemu u prednosti nad ostalim zemljama, prije svega zbog iznimno sačuvanog obal-nog okoliša, obilja pitke vode i obnovljivih izvora ener-gije (sunce, vjetar, biomasa…) što joj daje osobite mo-gućnosti za razvoj eko-socijalno-tržišnog gospodarstva kao jedino održivog razvoja u budućnosti.

Sa sajma

Naša zemlja još nije niti približno

iskoristila svoje prednosti koje

proizlaze iz očuvane prirode i

velike biološke raznolikosti.

36 •36 • Broj Broj • • 148 travanj 2009. 148 travanj 2009. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME


zdravi život RECI MI ŠTO JEDEŠ, PA ĆU RECI MI ŠTO JEDEŠ, PA ĆU

TI REĆI KAKO SITI REĆI KAKO SI

I ODBAČENI I ODBAČENI

ROGOVI SU ROGOVI SU

ISKORISTIVIISKORISTIVI

Zaista, ono što mi pojedemo usko-ro postaje stvarni dio našeg tijela; to je naša krv, mišići i kosti. Šećer iz voća kojeg smo pojeli pronalazi

svoj put do stanica mozga ili kalcij iz povrća ili mlijeka uskoro postaje sastavni dio naše kralježnice. Isto kao što će kvaliteta benzi-na kojeg ulijete u motor utjecati na vožnju vašeg automobila, tako će i vrsta hrane koju jedete utjecati na stanje i funkcionira-nje vašeg organizma.

Tri najveće “prirodne” ubojice su:

- Srčane bolesti

- Rak

- Moždani udar

Sva ta oboljenja imaju neke stvari za-jedničke - ona su u vezi s našom prehra-nom. Drugim riječima, vrsta hrane koju jedete ima itekako veže sa vašim šansama da ćete oboliti od jedne ili od sviju tih “tri velikih”. Medicinska istraživanja su pokaza-la da ispravna prehrana može spriječiti ili čak utjecati na to da se povuku ta obolje-nja. Religiozni pristup zdravlju kaže da je tijelo stvoreno s mudrošću i znanjem tako da je sposobno samo se održavati u zdra-vom stanju, ako mu jednostavno dajemo ono što treba.

Koje su tjelesne hranjive potrebe? Ljudski organizam treba: bjelančevine, še-ćere, masti, vlaknaste komponente, vita-mine, minerale i vodu. Sve to mora biti na raspolaganju u ispravnim proporcijama i u obli ku u kojem ih tijelo može lako upotrije-biti. Sa “civilizacijom” i “pro gresom” ljudska se prehrana udaljila od tih ideala. Pretjera-nosti i nedostatci karakteriziraju prehranu modernog čovjeka. On često konzumira previše masnoća, bjelančevina, kalorija,

Hrana mora biti Hrana mora biti raznovrsna i dobro raznovrsna i dobro uravnoteženauravnotežena

a premalo vitamina, minerala, povrća, vlaknastih komponenata i vode. Pove-ćanje učestalosti prije spom enutih bo-lesti, u velikoj je mjeri uzrokovano tom prehrambenom neravnotežom.

Što je krenulo loše? Zašto se nala-zimo u tako neugodnoj situaciji? Veći-na ljudi jede zbog zadovoljstva. Mi se usredotočujemo na konzu miranje one hrane koju volimo, a ne na onu koja je dobra i zdrava za naš organizam. Zabo-ravili smo da je primarni cilj konzumira-nja, hranjivost hrane.

Pogubna ovisnost o nekim vr-stama hrane - Roditelji su često krivci broj jedan. Mnogi roditelji upotreblj a-vaju hranu za kažnjavanje ili nagrađi-vanje djece. Zbog toga mi stvara mo u dječjoj osjetljivoj glavici saznanje da se hrana, posebno neke vrste hrane, može upotrijebiti da se “osjećamo dobro”. Osim toga, postoji industrija hrane. To su ljudi koji koriste reklamu i psiholo-giju uvjeravanja kako bi nas privukli da jedemo ono što oni prodaju, premda to može biti štetno za nas.

Jedna analiza reklama na američkoj televiziji, koje su bile prikazivane baš u vrijeme kada su djeca gledala crtane fi lmove, otkrila je da je do 90 posto re-klama bilo za “fast food”. Na taj se način mladi programiraju da žele vrstu hrane koja je s hranjivog stanovišta nezdr ava. Neznanje sa strane potrošača i pohle-pnost sa strane trgovaca hran om, dove-li su do naših današnjih problema.

Kao rezultat pogubne ovisnosti o nekim vrstama hrane postale su čest problem u našem društvu. Razumije se da trpimo posljedice. Postoji velika po-treba da educiramo sebe i svoju djecu o temeljnim činje nicama u vezi s hranom. Ustvari, hrana je najveći ljudski lijek - hranjivi lijek.

Svakog dana prosječna osoba

unese 1,5- 2,5 kilograma

hrane u svoj želudac. Ta se

hrana probavlja i resorbira

kako bi osigurala hranjive

tvari i energiju organizmu


Piše: Dr. Ivo Belan

lovstvo

Odbačeno rogovlje, par od istog običnog jelena, jelena lopatara, aksis jelena ili srnjaka, ili dva slič-na roga, mogu se montirati kao

trofej. Postavljaju se na dio lubanje tih muž-jaka iz obitelji jelena, koja je s grla stradalog, u vrijeme dok je bio bez rogovlja, ili rogovlje nije bilo okoštalo. Postoje i plastične imitaci-je dijelova lubanje, na koje se rogovlje može postaviti. U oba slučaja to nije trofeja nego ukras, iako iz malo veće udaljenosti to nije lako utvrditi.

Rogovlje je i lijepi, prirodni materijal, za-nimljiv za izradu raznih ukrasnih i upotreb-nih predmeta i njihovih dijelova. Najvrijedni-je je rogovlje običnog jelena, jer je najveće i pogodno za izradu raznih predmeta i njiho-vih dijelova - od najsitnijih do najkrupnijih.

Mogu se izraditi razne drške, najče-šće za lovačke noževe, lovački lusteri, stoli-ce, čak i stolovi, lampe, svjećnjaci, vješalice, muštikle, privjesci, broševi, dugmad... Rog se može rezbariti pa tako nastaju prava mala umjetnčka djela.

Materijal roga se lako obrađuje, poput

Što s Što s

odbačenim odbačenim

rogovljem?rogovljem?

Piše: Zoran Timarac

Foto: Arhiva

Nož s ukrasnomn drškom od rogovaNož s ukrasnomn drškom od rogova

tvrdog drveta, ali može i puknuti kao drvo. Zato, primjerice, ako se stegne u škrip, prvo ga treba omotati nekom krpom. Za obradu se može koristiti uobičajeni alat za drvo i neki za metal - može se piliti, bušiti, turpijati, brusiti, polirati... Cijeli rogovi ili njihovi dije-lovi mogu biti sami ili se mogu kombinirati s drugim materijalima - najljepše s drvetom ili metalom.

Može se ostaviti prirodna površina roga, izgladiti ikre, primjerice na nekoj dršci, skinu-ti tamni sloj pa se dobije izgled poput slono-vače, lakirati mat ili sjajnim lakom. Najbolje je ostaviti prirodnu površinu, ali ako će, pri-mjerice, predmet od roga ili cijeli rog biti na balkonu, treba ga zaštititi.

kultura

Šumski požari što haraju od Amerike preko Euro-pe do Australije, ne štedeći ni Lijepu našu, uni-štavaju goleme privrede, ekonomske, ali i kul-turne vrijednosti. Osakaćuju predivne šumske

krajolike i pejsaže, a oni su esencijalna ljepota zemaljske prirode. Zemlja bez zelenoga pokrivača bila bi pustinja poput Sahare. Zahvaljujući Stvoritelju, on nam je stva-rajući Svemir posebno pa i zagonetno darovao vjerojat-no jedini planet ovjenčan životom u otkrivenom dijelu Sunčeva sustava.

Prirodni pejsaži i šumski krajolici zajed-no s raskošnim zelenilom tzv. hortikulture: parkovima, vrtovima i perivojima, protkali su uljepšavši mnoge gradove i obogativši na svoj način gotovo sve kontinente. Zato se tek od 19. stoljeća na većini sveučilišta i šumarskih fakulteta posebno proučava estetika, a time stručno te znanstveno doprinosi kulturi šume u sklopu ljepota i duhovnosti svekolike prirode.

Šume su same po sebi kao zajednica stabala svojom ekonomskom funkcijom hraniteljice pa i višestruke zaštitnice

ŠUME U KNJIŽEVOSTIŠUME U KNJIŽEVOSTI

Ljepota i estetikaLjepota i estetika

Stablo i šuma

materijalno su korisni

čovjeku, uto još su i

lijepi. Stabla i šume kao

zajednica ili biocenoza

redovito pobuđuju

estetske doživljaje:

lijepog, uzbudljivog,

dramatičnog,

uzvišenog, izražajnog

ili čudesnog ili pak

radosnog.

ljudskih naraštaja kroz povijest i danas. U svojoj knjizi Stablo & čovjek, jedinoj takvoj na hrvatskom jeziku, autor Nikola Visković, među ostalim, piše: „U arhaič-nim kulturama ljudsko postojanje neposredno ovisi o dobrima iz šume, sa polja, od divljači, stada i mora. Tu čovjek prisvaja okolni svijet izravno i tegobno, ali i umjereno, srazmjerno slabosti svojih sredstava rada i znanja, a svagda svjestan svoje ovisnosti o zemaljskim dobrima. Osjećajući svakoga trenutka granice svojih snaga, on zna da nije gospodar okolnoga svijeta te stvarima i bićima oko sebe mora priznati, ma koliko ih iskorištavao i većinom prema njima bio okrutan, sudbonosne moći i tajanstvena značenja odlučujuća za svoj život. Mnoga drevna vjerovanja nosila su, sa svim tim što bijahu prožeta prividima i predrasudama, vrijedna kolektivna iskustva o prirodnim temeljima života, o značenju sunca, voda, godišnjih doba, biljaka i životinja, o biljnim terapijama koje će moderna medicina najprije prezrivo odbaciti i potom sve više potvrđivati, o šumi, moru i planini kao vrelima fi zičkog i duhovnog preporoda.

Uz to što su stablo i šuma materijanlo korisni čo-vjeku, drugim bićima, biosistemu te mnogima sveti ili magični, oni su još i lijepi. Stabla i šume kao zajednica ili biocenoza redovito pobuđuju estetske doživljaje: lijepog, uzbudljivog, dramatičnog, uzvišenog, izra-žajnog ili čudesnog ili pak radosnog ili nekih drukčije nazvanih vrednota“.

Primjerice, HRASTOVI su u središtu estetskoga kru-ga jer su dugovječni, snažno razvijena debla i krošnje, čvrstih korijena, puni simbola tako da podsjećaju, ističe Visković, na lik i stav starog snažnog junaka koji je izdr-žao mnoge borbe, a spreman je izdržati i nove. Stablo BUKVE u istim šumama listačama zauzima zasebno mjesto, gustom, zaobljenom krošnjom, nekim navla-stim otajstvom pa podsjeća na ustrajnu i brižnu majku, koja živi povučena u svom domu. Estetski djeluju nijan-se boja bukvina lista od svijetlog proljetnog zelenila do crvenosmeđih jesenjih tonova. GRAB je osobito lijep za sunčanih jesenjih dana, živi žuti tonovi otpala lišća dočaravaju šaren sag preliven zlatonosnim zrakama sunca. Čedne i ljupke ljepote je BREZA. Njezina vitkost i

sjajno ruho se ističu u društvu s bližnjima - borom i johom. Englezi je nazivaju Lady of the woods - Dama šume!

„Među stablima šuma četinjača mitske su ljepote i estetike JELA, SMREKA, BOR; u našem je narodu često među mladima kolao refren: Zelen bor, molim brzi odgo-vor! I to označuje ljepotu, ali i povjerenje u prekrasna estetska stabla crnogorice, tamnih tonova, ali svijetla odnosa prema životnim potrebama oslonjenim pogla-vito na gospo darske šume, odnosno na ekonomske krošnje i socijalne grane šumarstva.“

Piše: Josip Vuković

Foto: arhiva

Čedne i ljupke ljepote

je BREZA. Njezina

vitkost i sjajno ruho

se ističu u društvu

s bližnjima - borom

i johom. Englezi je

nazivaju Lady of the

woods - Dama šume!



izložba Piše: Miroslav MrkobradPAUKOVA MREŽA I KAPLJICA VODE PAUKOVA MREŽA I KAPLJICA VODE

KAO INSPIRACIJAKAO INSPIRACIJA

U galeriji BNZH u Ilici 54 u Zagre-bu razapeta je paukova mreža (!) u koju ćete se sigurno „upet-ljati“ ako navratite i pogledate

sasvim neobičnu i fascinantnu izložbu foto-grafi ja bosanskog umjetnika Nedžiba Vuče-lja (1955.) koji živi i radi u Bužimu, mjestu pokraj Bihaća.

Paukova mreža, ta prirodna čipka, sa-vršeni niz i besprijekorno tkanje, optočena nizom bisera koje u jednom, isto tako savr-šenom, trenutku stvara priroda, a jednostav-

no se zovu kapljice vode, osnovni je motiv 100-tinjak fotografi ja izložbe nazvane po stihu jednog bosanskog pjesnika „Oblikom kaplja, a površinom more“.

„Oblikom kaplja, a površinom more“„Oblikom kaplja, a površinom more“od samog autora, nastaju ove jedinstvene fotografi je, na kojima je kapljica na pukovoj mreži život. I sunce i šuma i cvijet i list.

No, paukova mreža, kako je kazao slikar Sead Emrić predstavljajući Vučelja i njegovo djelo (N. Vučelj je objavio i nekoliko zbirki pripovjedaka i poezije), simblično upozorava i na moguću katastrofu, onu ekološku, u koju se svijet upetljao! A mreža je tako čvrsta da se svi moramo truditi i poraditi najviše što može-mo da ovu našu jedinu Zemlju spasimo.

Cijelu noć mora padati sitna kiša, za-pravo sipiti, jutro mora biti prohladno, bez sunca, jer na suncu kapi nestaju, morate do-čekati taj trenutak koji ne traje dugo, prona-ći pravi položaj i mjesto s kojeg će ta sitna jedva vidljiva mreža na panju, između dva lista na stablu, oživjeti! Tako eto, saznali smo

dječji kutak PRIČE O ŠUMAMA, PRIČE O ŠUMAMA,

ŠUME U PJESMAMAŠUME U PJESMAMA

Jednoga jutra, u proljeće, ustade stari Vjest rano prije sunca, probudi svoja tri unuka i reče im da idu u šumu gdje su lani med vadili i da vide kako li su pčelci prezimili i izlaze li već pčelice od zimskog sna. Ma-run, Ljutiša i Potjeh ustadoše, spremiše se i odoše.

No, sva tri brata pozna-vahu šumske prolaze, zato uđoše sigurno i radosno u šumu...“

Časopis Hrvatske

šume u suradnji s

dječjim vrtićima

„I.B.Mažuranić“

iz Slavonskoga

Broda, „Josipdol“ iz

Josipdola i „Sesvete“

iz Sesveta, u svakom

broju objavljuje

kratke odlomke iz

„Priča“ Ivane Brlić

Mažuranić i pjesama

drugih hrvatskih

pjesnika o šumi,

koje su djeca iz tih

vrtića na svoj način

doživjela i ilustrirala.

To je naš doprinos

želji da djeci već

od predškolske

dobi usadimo

ljubav prema šumi

i naučimo ih da

vole prirodu koja

ih okružuje i čuvaju

okoliš u kojem žive.

A dječji likovni

izričaji ljepote i

vrijednosti šume

izlet su u dječji svijet

mašte i iskrenosti

kakvu samo još kod

djece možemo naći.

Projekt nazvan „Priče o

šumama, šume u pjesma-

ma“ (izbor citata iz „Priča“

I.B.Mažuranić, odabir pjesa-

ma) osmislile su mr. sc.prof.

Jasna Ažman (S.Brod) i od-

gojiteljica Ljiljana Ivković

(Ogulin).

Kako je Potjeh tražio istinuKako je Potjeh tražio istinu

Jakov Borovec, 6,8 g.(DV Sesvete)-KAKO JE POTJEH TRAŽIO ISTINU

JagorJagor

Lucija Lubina, 5,6 g.(DV Sesvete)-KAKO JE POTJEH TRAŽIO ISTINU

Fran Jakopač, 6,9 g. (DV Ogulin)-KAKO JE POTJEH TRAŽIO ISTINU

Ana Benčina, 6,4 g.(DV S.Brod)-JAGOR Antun Vujević, 5,8 g.(DV Sesvete)-JAGOR

„...Jedan dan išle i prolazile livadama, a vode u kladencima koliko hoćeš. Slatko se napasla kravica i napila se čiste vodice. Drugi dan išle, prolazile sav dan kroz gustu šikaru, i naišle na potok. Slatko se nabrstila kozica i napila čiste vodice. Tre-ći dan išle i izašle već u brdo, u parloge. Paša slaba, a vode samo u jednoj kaljuži. Četvrti dan sama smreka i borovica, vode i kapi, krš sve goliji i sve strmiji, a bušicu snaga izdaje...“


Pripremila:Ljiljana Ivković

Naslovna stranica:

Proljetni šafran na padinama VelebitaMarinko Bošnjaković

Zadnja stranica:

Dolje je slađeŽeljko Gubijan

Mjese nik »Hrvatske ume«

Izdava : »Hrvatske ume«

d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:dipl. ing. um. Darko Vuleti

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Irena Dev i -Buzov,

Antun Z. Lon ari , Miroslav

Mrkobrad, Vesna Ple e

i Ivica Tomi

Ure iva ki odbor:predsjednik Branko Me tri ,

Ivan Hodi , Mladen Slunjski,

Herbert Krauthaker, edomir

Kri mani , eljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovi a 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169

faks: 01/4804 101

e-mail: [email protected]@hrsume.hr

Uredni tvo se ne mora uvijek

slagati s mi ljenjem autora

teksta.

Gra ko oblikovanje:Stjepan Pepelnik

Priprema i tisak:

Bistranska 19Zagreb

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOG

PROSTORA

Jedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;tre ina stranice (1/3) 1200 kn;

etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije mogu e dijeliti).U ovu cijenu nije ura unat PDVkoji pla a ogla iva .

u šumskom miljeu

Zimska poezijaZimska poezijaIako smo iz zime skočili u ljeto, ostali smo dužni nekoliko lijepih fotografi ja

zimskog ugođaja koji nam je priredilo ovo nepredvidivo vrijeme. Nije novost da je bilo -17 u Gospiću, ali jest čudo kad se skijaju po Stradunu u Dubrovniku ili kad pješčane plaže prekrije snijeg! Veljača i ožujak pokazali su svoju ćud pa je bilo svega. Zimskih prizora koliko hoćete, a mi smo se odlučili za malo „zimske poezi-je“. Sa sjevera, iz ravne Podravine, gdje je bilo manje snijega, iz mnoštva kadrova pjeskovitih i idiličnih Pesaka kod Đurđevca, našeg povremenog suradnika Josipa Švace (sada penzionera!), donosimo ih nekoliko. U tu idiličnu sliku (sa sjevara!) uklapamo i prizor s plaže u Novalji na Pagu gdje je također zabijelilo! Fotku nam je poslala Ljiljana Šestan, upraviteljica Šumarije Pag.

Samo da se podsjetite kako je to nedavno bilo!

broj

148Godina XIII.,

Zagrebtravanj2009.

broj

148Godina XIII.,

Zagrebtravanj2009.

»asopis za popularizaciju šumarstva»asopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480 ISSN 1330-6480

Šume Šume pod minamapod minama 4

AmorfaAmorfa 8

Goli otokGoli otok 1616

EgipatEgipat 2020

Bijela rodaBijela roda 2626

Documents

Šume pod minama 4 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/148.pdf · 38 – 40 Ljepota i estetika „Oblikom kaplja, a površinom ... što pokazuje da uz ozbiljnu pripremu za ispit