Naslovna stranica:Vuk_ Arhiva

Zadnja stranica:

Rupa u magli

_ @eljko Gubijan

Mjese~nik »Hrvatske {ume«Izdava~: »Hrvatske {ume«d.o.o. Zagreb

Direktor: @eljko Ledinski

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. Lon~ari},Miroslav Mrkobrad, VesnaPle{e i Ivica Tomi}

Ure|iva~ki odbor:predsjednik Branko Me{tri},Ivan Hodi},Mladen Slunjski, HerbertKrauthaker, ^edomirKri‘mani}, Ladislav Jursik,@eljka Bakran

Adresa redakcije: Lj. F.Vukotinovi}a 2, Zagreb,tel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101e-mail: direkcija@hrsume.hr

Uredni{tvo se ne morauvijek slagati s mi{ljenjimaautora teksta.

Oblikovanje, priprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4

Naklada: 6200

CJENIKOGLASNOGPROSTORAjedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota(1/1) 5.400 kn;1/2 stranice 2.700 kn;1/3 stranice 1.800 kn;zadnja stranica 7.200 kn(tu stranicu nije mogu}e dijeliti).

U ovu cijenu nije ura~unat PDVkoji pla}a ogla{ava~.

Nekoliko prizora s podru~ja Lonjskog polja »uhvatio«je svojim fotoaparatom Marko Pe}arevi} (Direkcija)(rode, jabuke, vilin konjic)

u {umarskom miljeu

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME 1

u ovom broju

Sije~anj

OOOOObi~aj je na kraju godine po-brojiti najzna~ajnije doga|ajekoji su obilje‘ili proteklorazdoblje, jednako kao {to sena po~etku nove godine predvi|amogu}i scenarij {to bi i kako moglobiti. [to bi, dakle, {umari mogliprona}i u paketima koje im je podarioDjed Mraz, {to im donosi ova, napo~etku snijegom zametena godina?

Restrukturiranje poduze}a podjedan! Time smo se (teoretski) bavili ipro{le godine, a nakon {to Vladausvoji predlo‘eni koncept, po~et }enjegovo provo|enje. Restrukturiranjenije jednokratna promjena nego pro-ces koji }e se doga|ati, kako sepredvi|a, i sljede}e dvije godine. Sva-ka reorganizacija ko{ta i odnosi novaca donosi nesanicu zaposlenima. Dokstvari ne legnu na svoje mjesto. S timu vezi nisu rijetki upiti sa strane, odljudi izvan {umarstva, koje je te{koobjasniti. Je li dobar izbor da {umar-sko poduze}e bude isklju~ivo profit-no, i kako je to mogu}e, pitaju neki, uuvjetima kad vi ne odre|ujete cijenusvoga glavnog proizvoda, drveta, ve}se ona dr‘avno regulira? Ne znam!

Zakon o za{titi prirode svakako }e,uz ostalo, u odnosima za{titara i {u-mara otvoriti novo razdoblje (su)‘i-vota. Taj vrlo op{irni (i op}eniti) doku-ment, koji je ra|en kao da prije ni~eganije bilo (a postojao je jedan dobarzakon), u nekim se svojim odredbamapo‘elio mije{ati, {to je kasnijim inter-vencijama i primjedbama ispravljeno, iu podru~je drugoga specijalnoga za-kona, onoga o {umama (npr. u propi-sivanju ophodnje za neke vrste!). Nosve }e {umsko gospodarske osnovemorati pro}i reviziju kako bi se ugradi-le i nove odredbe iz ovoga zakona.

Zakon o {umama koji bi se trebaodonijeti ove godine mora biti usu-gla{en s prethodnim, kako bi se iz-bjegla trvenja {umara i za{titara, {tone}e uvijek biti mogu}e. Uostalom,tako je i u nekim drugim europskimzemljama.

Nacionalna {umarska strategija ipolitika jo{ je jedan va‘an dokumentkoji bi se trebao pojaviti ove godine.To je odre|ivanje dugoro~ne {umar-ske politike, dakle ne~ega bez ~ega seni u jednoj oblasti ne mo‘e ozbiljnoraditi. (m)

2–4 URE\IVANJE [UMA

Suvremenom izmjerom dokvalitetnijih informacija o{umskim sastojinama

5 SURADNJA TALIJANSKIH, SLOVENSKIH I HRVATSKIH [UMARA

Jedinstvena fitocenolo{ka digitalnakarta

6–7 RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH [UMA

Sedam razloga za{to se nerestrukturiramo

8–10 KAKO JE PROVEDENO RESTRUKTURIRANJE [UMARSTVALATVIJE

Promjene bez (velikih) gubitakaradnih mjesta i dru{tvenih stresova

11 KATASTROFALNO NEVRIJEME

Tr‘i{te drva ipak ostaje stabilno

12–14 [UMARIJA OTOK

U {umariji ~iji je za{titni znak»slavonska hrastovina«

15 LOVSTVO U PRVIH OSAM MJESECI

U potrazi za realnim brojnim stanjem

18–19 HRVATSKA FAUNA

Jelen

20–21 POSJET VJE^NOM RIMU

Smreka – simbol na{e te‘njeprema miru me|u narodima

[to nas ~eka

DR@AVNA LOVI[TA

Lovi{ta Repa{ i Peskipru‘aju vrhunsku uslugukoju treba i – platiti

28–31

32 STRU^NA EKSKURZIJAKako se radi u Slova~kim {umama

33 DIZAJN[to kvrgavije, to bolje!

34–35 HOBIPriroda ugra|ena u kamene skulpture

38 ^OVJEK JE ^OVJEKU _ ^OVJEK

Prisje}aju li se Francuzipro{logodi{njeg sije~nja?

40 LJUDI I PLANINE

Priznanje za PD [umar

[to nas ~eka

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME 3Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME2

Foto:I.

Tomi}

Pi{e:Ivica

Tomi}

Suvremenom izmjerom do kvalitetnijihinformacija o {umskim sastojinama

U dana{njim uvjetimatehnolo{kogarazvitka (GIS, GPS,ra~unalne obrade)sustav izmjere {umana trajnim plohamanudi se kao logi~anizbor. Cilj pilot-projekta jeiznala‘enjeoptimalnoga sustavaizmjere, koji jeprilago|en na{imsastojinskimprilikama,potrebamagospodarenja{umama i potrebamadrugih djelatnosti

UUUUUnazo~nosti predstavnika Mini-starstva poljoprivrede i {umar-stva, [umarskog instituta Ja-strebarsko, zagreba~koga [u-marskog fakulteta i gostiju iz Bosne iHercegovine odr‘an je dvodnevnistru~ni kolegij Slu‘be i odjela za ure-|ivanje {uma H[-a. Prvi dio kolegijaodr‘an je u lugarnici Kru{ak, [umarijeVelika Gorica (U[P Zagreb), a drugi uZavodu za ure|ivanje {uma [umar-skoga fakulteta. Bilo je rije~i o ostva-renju plana u razdoblju od sije~nja dostudenoga 2002. te planu ure|ivanja{uma za 2003. godinu. Ve}ina je pod-ru‘nica uspje{no izvr{ila svoje godi{-nje planske zadatke na redovnim revi-zijama Osnova gospodarenja. Na pri-premnim su radovima podbacile gos-pi}ka (42 % plana) i splitska podru‘ni-ca (89 %), na terenskim buzetska(58%), splitska (64%) i gospi}ka(75%), a zavr{ne radove najmanje suizvr{ili gospi}ka (49%) i novogradi{kapodru‘nica (64%). Gospi}ki ure|iva~isvoj podba~aj obrazla‘u malimbrojem geodeta, manjkom kompjutor-ske opreme i velikim brojem gospo-darskih jedinica, a jo{ uvijek je znatandio povr{ina nerazminiran. U pomo}im priska~u po‘e{ki, ogulinski i kop-

rivni~ki ure|iva~i. Plan radova zasljede}u godinu, po njihovom mi{lje-nju, velik je i njegovo je izvr{enje upit-no. Izuzetno dobro izvr{enje terenskihradova imali su ogulinski {umari (~ak656% !?). Ukupno su pripremni radoviobavljeni 95%, terenski 94%, a zavr-{ni 79%. Izvanredne revizije izvr{enesu 93% godi{njega plana, godi{nji pla-novi s 99%, a reambulacija me|a sa73%.

Plan radova na redovnim revizijamaza 2003. godinu obuhva}a 230.042ha pripremnih, 240.690 ha terenskih i180.942 ha zavr{nih radova. Izvanred-ne revizije planirane su na 37.912 ha,godi{nji planovi na 152.207 ha, a rem-bulacija me|a na 151 ha.

Primjena geografskoginformacijskogasustava (GIS-a)

O primjeni geografskog informa-cijskoga sustava (GIS-a) i digitalne kar-tografije govorili su dipl. ing. BrankoMe{tri} (Strate{ka razina), voditelj ak-cije dipl. ing. Damir Trnski (GIS-inicija-tiva) i dipl. ing. Miljenko Vreb~evi} (to-pografija i topografski standardi zaizradu digitalnih {umarskih karata). UAustriji navedeni sustav dobro funk-cionira, no neka njihova rje{enja nisunam dosti‘na. GIS je dio generalnogasustava svakoga subjekta koji radi sprostorom i sve su ve}e mogu}nostida tim prostorom gospodarimo infor-

mati~ki. Zajedni~ka nam je zada}a dana analiti~ki i numeri~ki na~in pojedi-na dostignu}a u prostornom prikazuinformacija pro{irimo na cjelokupnopodru~je Hrvatskih {uma, u kojimaznamo resurse i oglednu strategiju.Projekt GIS-a bit }e na~injen po svimpravilima struke, s najmodernijim teh-nologijama, kadrovima i alatima koji-ma raspola‘emo u {umarstvu. Do-sada{nja je inicijativa samo stepenicau razvoju toga projekta. Treba, me|u-tim, ocijeniti imamo li za to vlastitistru~ni kadar ili trebamo tra‘iti usluguizvana. Uop}e, GIS treba svakome tkose dotakne prostora u Hrvatskim{umama, sustav mora biti funkciona-lan i integralan, a prvi je korak u tomeprojektu gospodarska podjela.

Veza revirnika s bazompodataka

Prema rije~ima voditelja Trnskog,inicijativa }e postupno prije}i uprojekt, a sadr‘aj sustava mora biti usklopu informacijskoga sustava H[-ate udovoljiti europskim i svjetskimstandardima. Treba zaposliti stru~nja-ke iz svih struka u H[-u, jer sudosada{nje poslove u zadnje ~etirigodine obavljali geodeti i ure|iva~i{uma. Cilj sustava su kartografski po-

daci te brza i kvalitetna izrada gospo-darskih karata. GIS mora biti servisnisustav s pristupom podacima za svekorisnike, posebice za vezu revirnikau {umi s bazom podataka. U proved-bu projekta bit }e uklju~eni i za njuosposobljeni stru~njaci iz ure|ivanja{uma, koji su dosad radili na digitaliza-ciji karata. Tijekom vektoriziranja go-spodarskih karata, nagla{ava geo-detski stru~njak Miljenko Vreb~evi},bili bi obuhva}eni samo odsjeci zapovezivanje s bazom podataka. Pre-dlo‘io je odgovaraju}i standard zavektoriziranje, kojega treba unificirati.Gospodarska karta (izvornik) u analo-gnom obliku mora biti iscrtana naslu‘benoj topografskoj podlozi te ima-ti mjerilo 1:5000 ili 1:10.000. Bitno jeda se u karti to~no nazna~e graniceodsjeka, a karte moraju biti transformi-rane u slu‘beni koordinatni sustavRepublike Hrvatske.

Izmjera {uma natrajnim plohama

Pilot-projekt »Izmjera {uma na traj-nim plohama« predstavio je voditeljSlu‘be za ure|ivanje {uma dipl. ing.

Ivica Milkovi}, naglasiv{i u uvodukako je tijekom izmjere {uma potreb-no, uz prihvatljive tro{kove, prikupitikvalitetne informacije o stanju io~ekivanom razvoju {umskih ekosu-stava. U dana{njim uvjetima tehno-lo{koga razvitka (GIS, GPS, ra~unalneobrade) sustav izmjere {uma na traj-nim plohama nudi se kao logi~an

izbor. Cilj navedenoga pilot-projektaje iznala‘enje optimalnoga sustava iz-mjere, koji je prilago|en na{im sasto-jinskim prilikama, potrebama gospo-darenja {umama i potrebama drugihdjelatnosti (za{tita prirode i sl.) te ovla-davanje znanjima i vje{tinama pot-rebnim za provo|enje takvoga na~inaizmjere {uma. Ing. Milkovi} je tijekomizlaganja govorio o podru~ju i meto-dama rada (projektiranje i iskol~ivanjemre‘e trajnih uzoraka, identifikacijana terenu, izmjera na osnovnim i kon-trolnim plohama).

S osnovnim informacijama o certi-fikaciji {uma sudionike skupa upoznao

je dipl. ing. Ratko Mato{evi}, istak-nuv{i kako s certifikacijom dolaze iodre|ene obveze. Ve}i dio uvjeta kojise moraju zadovoljiti odnosi se napodru~je ure|ivanja {uma. Osnovni jeuvjet konzultativni proces u gospoda-renju {umama, koji sadr‘i niz kompo-nenti. Rije~ je o informacijama kojemoraju biti dostupne cjelokupnoj jav-

Sa stru~noga kolegija ure|iva~a {uma

Prof. dr. sc.NikolaLuki}

Dr. sc.Miroslav

Benko

Plan radova na redovnimrevizijama za 2003. godinuobuhva}a 230.042 hapripremnih, 240.690 haterenskih i 180.942 ha zavr{nihradova. Izvanredne revizijeplanirane su na 37.912 ha,godi{nji planovi na 152.207 ha,a rembulacija me|a na 151 ha.

ure|ivanje {uma

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME 3Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME2

Foto:I.

Tomi}

Pi{e:Ivica

Tomi}

Suvremenom izmjerom do kvalitetnijihinformacija o {umskim sastojinama

U dana{njim uvjetimatehnolo{kogarazvitka (GIS, GPS,ra~unalne obrade)sustav izmjere {umana trajnim plohamanudi se kao logi~anizbor. Cilj pilot-projekta jeiznala‘enjeoptimalnoga sustavaizmjere, koji jeprilago|en na{imsastojinskimprilikama,potrebamagospodarenja{umama i potrebamadrugih djelatnosti

UUUUUnazo~nosti predstavnika Mini-starstva poljoprivrede i {umar-stva, [umarskog instituta Ja-strebarsko, zagreba~koga [u-marskog fakulteta i gostiju iz Bosne iHercegovine odr‘an je dvodnevnistru~ni kolegij Slu‘be i odjela za ure-|ivanje {uma H[-a. Prvi dio kolegijaodr‘an je u lugarnici Kru{ak, [umarijeVelika Gorica (U[P Zagreb), a drugi uZavodu za ure|ivanje {uma [umar-skoga fakulteta. Bilo je rije~i o ostva-renju plana u razdoblju od sije~nja dostudenoga 2002. te planu ure|ivanja{uma za 2003. godinu. Ve}ina je pod-ru‘nica uspje{no izvr{ila svoje godi{-nje planske zadatke na redovnim revi-zijama Osnova gospodarenja. Na pri-premnim su radovima podbacile gos-pi}ka (42 % plana) i splitska podru‘ni-ca (89 %), na terenskim buzetska(58%), splitska (64%) i gospi}ka(75%), a zavr{ne radove najmanje suizvr{ili gospi}ka (49%) i novogradi{kapodru‘nica (64%). Gospi}ki ure|iva~isvoj podba~aj obrazla‘u malimbrojem geodeta, manjkom kompjutor-ske opreme i velikim brojem gospo-darskih jedinica, a jo{ uvijek je znatandio povr{ina nerazminiran. U pomo}im priska~u po‘e{ki, ogulinski i kop-

rivni~ki ure|iva~i. Plan radova zasljede}u godinu, po njihovom mi{lje-nju, velik je i njegovo je izvr{enje upit-no. Izuzetno dobro izvr{enje terenskihradova imali su ogulinski {umari (~ak656% !?). Ukupno su pripremni radoviobavljeni 95%, terenski 94%, a zavr-{ni 79%. Izvanredne revizije izvr{enesu 93% godi{njega plana, godi{nji pla-novi s 99%, a reambulacija me|a sa73%.

Plan radova na redovnim revizijamaza 2003. godinu obuhva}a 230.042ha pripremnih, 240.690 ha terenskih i180.942 ha zavr{nih radova. Izvanred-ne revizije planirane su na 37.912 ha,godi{nji planovi na 152.207 ha, a rem-bulacija me|a na 151 ha.

Primjena geografskoginformacijskogasustava (GIS-a)

O primjeni geografskog informa-cijskoga sustava (GIS-a) i digitalne kar-tografije govorili su dipl. ing. BrankoMe{tri} (Strate{ka razina), voditelj ak-cije dipl. ing. Damir Trnski (GIS-inicija-tiva) i dipl. ing. Miljenko Vreb~evi} (to-pografija i topografski standardi zaizradu digitalnih {umarskih karata). UAustriji navedeni sustav dobro funk-cionira, no neka njihova rje{enja nisunam dosti‘na. GIS je dio generalnogasustava svakoga subjekta koji radi sprostorom i sve su ve}e mogu}nostida tim prostorom gospodarimo infor-

mati~ki. Zajedni~ka nam je zada}a dana analiti~ki i numeri~ki na~in pojedi-na dostignu}a u prostornom prikazuinformacija pro{irimo na cjelokupnopodru~je Hrvatskih {uma, u kojimaznamo resurse i oglednu strategiju.Projekt GIS-a bit }e na~injen po svimpravilima struke, s najmodernijim teh-nologijama, kadrovima i alatima koji-ma raspola‘emo u {umarstvu. Do-sada{nja je inicijativa samo stepenicau razvoju toga projekta. Treba, me|u-tim, ocijeniti imamo li za to vlastitistru~ni kadar ili trebamo tra‘iti usluguizvana. Uop}e, GIS treba svakome tkose dotakne prostora u Hrvatskim{umama, sustav mora biti funkciona-lan i integralan, a prvi je korak u tomeprojektu gospodarska podjela.

Veza revirnika s bazompodataka

Prema rije~ima voditelja Trnskog,inicijativa }e postupno prije}i uprojekt, a sadr‘aj sustava mora biti usklopu informacijskoga sustava H[-ate udovoljiti europskim i svjetskimstandardima. Treba zaposliti stru~nja-ke iz svih struka u H[-u, jer sudosada{nje poslove u zadnje ~etirigodine obavljali geodeti i ure|iva~i{uma. Cilj sustava su kartografski po-

daci te brza i kvalitetna izrada gospo-darskih karata. GIS mora biti servisnisustav s pristupom podacima za svekorisnike, posebice za vezu revirnikau {umi s bazom podataka. U proved-bu projekta bit }e uklju~eni i za njuosposobljeni stru~njaci iz ure|ivanja{uma, koji su dosad radili na digitaliza-ciji karata. Tijekom vektoriziranja go-spodarskih karata, nagla{ava geo-detski stru~njak Miljenko Vreb~evi},bili bi obuhva}eni samo odsjeci zapovezivanje s bazom podataka. Pre-dlo‘io je odgovaraju}i standard zavektoriziranje, kojega treba unificirati.Gospodarska karta (izvornik) u analo-gnom obliku mora biti iscrtana naslu‘benoj topografskoj podlozi te ima-ti mjerilo 1:5000 ili 1:10.000. Bitno jeda se u karti to~no nazna~e graniceodsjeka, a karte moraju biti transformi-rane u slu‘beni koordinatni sustavRepublike Hrvatske.

Izmjera {uma natrajnim plohama

Pilot-projekt »Izmjera {uma na traj-nim plohama« predstavio je voditeljSlu‘be za ure|ivanje {uma dipl. ing.

Ivica Milkovi}, naglasiv{i u uvodukako je tijekom izmjere {uma potreb-no, uz prihvatljive tro{kove, prikupitikvalitetne informacije o stanju io~ekivanom razvoju {umskih ekosu-stava. U dana{njim uvjetima tehno-lo{koga razvitka (GIS, GPS, ra~unalneobrade) sustav izmjere {uma na traj-nim plohama nudi se kao logi~an

izbor. Cilj navedenoga pilot-projektaje iznala‘enje optimalnoga sustava iz-mjere, koji je prilago|en na{im sasto-jinskim prilikama, potrebama gospo-darenja {umama i potrebama drugihdjelatnosti (za{tita prirode i sl.) te ovla-davanje znanjima i vje{tinama pot-rebnim za provo|enje takvoga na~inaizmjere {uma. Ing. Milkovi} je tijekomizlaganja govorio o podru~ju i meto-dama rada (projektiranje i iskol~ivanjemre‘e trajnih uzoraka, identifikacijana terenu, izmjera na osnovnim i kon-trolnim plohama).

S osnovnim informacijama o certi-fikaciji {uma sudionike skupa upoznao

je dipl. ing. Ratko Mato{evi}, istak-nuv{i kako s certifikacijom dolaze iodre|ene obveze. Ve}i dio uvjeta kojise moraju zadovoljiti odnosi se napodru~je ure|ivanja {uma. Osnovni jeuvjet konzultativni proces u gospoda-renju {umama, koji sadr‘i niz kompo-nenti. Rije~ je o informacijama kojemoraju biti dostupne cjelokupnoj jav-

Sa stru~noga kolegija ure|iva~a {uma

Prof. dr. sc.NikolaLuki}

Dr. sc.Miroslav

Benko

Plan radova na redovnimrevizijama za 2003. godinuobuhva}a 230.042 hapripremnih, 240.690 haterenskih i 180.942 ha zavr{nihradova. Izvanredne revizijeplanirane su na 37.912 ha,godi{nji planovi na 152.207 ha,a rembulacija me|a na 151 ha.

ure|ivanje {uma

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME 5Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME4

nosti, primjerice, kao {to su informa-cije iz postoje}e baze HS-fonda. Jav-nost mo‘e biti informirana iz zapi-snika ure|ajnih elaborata, kao datote-ci HS-fonda, te mo‘e utjecati na plani-ranje u {umarstvu. Treba eventualnoorganizirati javnu raspravu o Osnovigospodarenja te na nju pozvati osobekoje imaju {to re}i. Mato{evi} je na-veo neke teme za razmi{ljanje, koje seodnose na problem 5-postotnog dijelaza{ti}enih {umskih povr{ina, drvnumasu su{aca za poticaj biodiverziteta{umske zajednice, smanjivanje sje~ina,prelazak na stablimi~no gospodarenjei dr.

O novoj izmjeri{umskih sastojina

Na [umarskom su fakultetu prof.dr. sc. Nikola Luki}, mr. sc. @eljkoGali} i mr. sc. Mario Bo‘i} iz Zavodaza ure|ivanje {uma odr‘ali predavanjapod nazivom »Novi pogledi na inten-zitet prikupljanja podataka u sastojina-ma«. Govore}i u uvodnom dijelu ometodama mjerenja sastojina, relativ-noj izmjeri, ra~unalnoj tehnologiji idaljinskim istra‘ivanjima u {umarstvu,dr. Luki} je postavio pitanja gdje smou Hrvatskoj, {to nam je ~initi da bude-mo harmonizirani, imamo li snage,kadrova i novca za realizaciju posta-vljenih ciljeva te kakva nam je eduka-cija. Naglasio je da moramo postaviti

strategiju {umarstva te u sklopu njerazvoj segmenta ure|ivanja {uma, per-manentno {kolovati {umarske in‘e-njere, zaposliti odre|ene tipove kadro-va, stvoriti financijske preduvjete.Tako|er je potrebno srediti legislativu,osnovati Agenciju za nacionalnu in-ventarizaciju {uma, stvarati baze po-dataka, oja~ati i ekipirati {umarski dioMinistarstva te lobirati u svim seg-

mentima dru{tva za {umarsku struku.Tridesetak je {umarskih stru~njaka di-plomiralo, specijaliziralo i magistriralos temama iz podru~ja ure|ivanja {u-ma koje je obuhva}eno predavanjem.

Bazom podataka dove}e sigurnosti

Tijekom predavanja o pouzdanostiprocjene strukturnih elemenata iz-mjere {uma primjenom kombiniranihmetoda mr. sc. Gali} istaknuo je kakomoramo raditi na racionalizaciji poslo-va. Naime, dosada{nji na~in radapomo}u primjernih pruga zaostao jena~in mjerenja, ograni~en stani{tem,tro{kovima i nekim drugim ~initeljimate ga moramo mijenjati, odre|uju}ipouzdanost procjene u konkretnimsastojinama. Svaki dobiveni podatakmora imati interval procjene, {to jeosobito va‘no za projekte u inozem-stvu. Podaci moraju biti kvalitetni ia‘urni, uz odre|enu preciznost, aradove mjerenja treba, kori{tenjemGIS-a, uz male tro{kove, optimizirati.Tijekom diskusije mr. sc. Milkovi} po-stavio je pitanje koju najve}u preciz-nost mo‘emo posti}i u izmjeri {uma,a dr. Luki} napomenuo da }emobudu}om bazom podataka dobitive}u sigurnost u izmjeri. Metode radamoraju biti, neovisno o Pravilniku o

ure|ivanju {uma, fleksibilne s ciljemda se postigne to~nost i u{teda. Do-sad smo previ{e mjerili, napomenuo jeDr. sc. Miroslav Benko sa [umarskoginstituta Jastrebarsko te naglasio kakoje {umarska legislativa vrlo va‘na. Tre-ba smanjiti koli~inu izmjere i terensko-ga rada na 50 posto te pobolj{atiprocjenu prirasta i etata. Predstavnikvinkova~ke podru‘nice dipl. ing. Josip

Grgljani} kazao je kako su metode uizmjeri {uma u okviru dovoljne preciz-nosti, a najbitnije je kvalitetno raditi naterenu. Dipl. ing. Tomislav Star~evi}kriti~ki se osvrnuo na konzervativnost{umarstva i na{u {utnju, propu{tanje inereagiranje, {to nas vodi u propast.Kao {umari nemamo znatnog utjecajana kadrove i struku.

Ultrazvu~nidaljinomjer

O ultrazvu~nom daljinomjeru uizmjeri {uma Vertex III-Haglof govorioje mr. sc. Mario Bo‘i}, istaknuv{i dataj instrument slu‘i i za mjerenje visi-na, kuteva, nagiba, temperature, uda-ljenosti (zajedno s transponderom) teza iskol~ivanje krugova. O~itana jeudaljenost stvarna i ne treba je reduci-rati na horizontalu. Na temelju istra-‘ivanja do{lo se do podatka da setijekom rada s tim suvremenim instru-mentom utro{i manje vremena odrada s dosad kori{tenim instrumenti-ma, za 16-76 %. Sudionici skupami{ljenja su da instrument treba testi-rati na terenu te se potom eventualnoodlu~iti za njegovu nabavu. Napodru~ju Nastavnog {umsko-poku-snog objekta Maksimir ure|iva~ima{uma pokazan je rad s ovim instru-mentom.

Prezentacija rada sustava za izmjeru u {umarstvu VERTEX (Maksimirska{uma) Foto:

B.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

GIS je dio generalnoga sustavasvakoga subjekta koji radi sprostorom i sve su ve}emogu}nosti da tim prostoromgospodarimo informati~ki.Projekt GIS-a mora biti na~injenpo svim pravilima struke, snajmodernijim tehnologijama,kadrovima i alatima kojimaraspola‘emo u {umarstvu.

SURADNJA TALIJANSKIH, SLOVENSKIH IHRVATSKIH [UMARA

Jedinstvenafitocenolo{kadigitalna kartapodru~jaKartom }e seobuhvatiti podru~jaItalije, Slovenije,Istre i Gorskogkotara.Razni sajmovi kaojavne manifestacije,ne organiziraju sesamo radipromid‘beodre|enihproizvoda, turizma,lovstva, ekologije…ve} su i mjesta gdjese razmjenjujustru~na iskustva ljudikoji se baveodre|enomdjelatno{}u, sa ciljem{irenja znanja izvangranica jedne zemlje

Digitalna fitocenolo{ka karta biljnih zajednicapodru~ja Italije, Slovenije i Istre prezentirana naTr{}anskom sajmu

Dugoro~no gledano projekt imaveliku va‘nost za sve tri zemlje.Uz prikaz biljnih zajednica kartabi se nadopunjavala i ostalimpodacima, kao {to su vode,ucrtale bi se edukacijske staze ito od u{}a rijeke So~e pa doVelebita, {to bi bilo zna~ajno uturisti~koj ponudi uklju~enihzemalja.

vih sastojina u okolici Trsta. Nakontoga u projekt se uklju~uju stru~njaciBiolo{kog fakulteta Sveu~ili{ta u Trstusa svojim podacima. Izra|uje se digi-talna karta borovih sastojina koja, uzsatelitske snimke, prikazuje realnostanje na terenu, podaci se uspo-re|uju da se vidi jesu li prikazane bilj-ne zajednice u redu. U sljede}oj fazi,uz talijanske stru~njake uklju~uju seslovenski i hrvatski {umari iz buzetskeUprave {uma. Projekt uz borove sa-stojine uklju~uje i prikaz drugih sastoji-na na karti kao {to su {ume bukve,hrasta medunca, makije i sl. Izra|ujese nova jedinstvena digitalna kartanavedenih biljnih zajednica na kojojse uz podru~je sjeverne Italije, ucrtavai podru~je Slovenije i Istre. Karta jezna~ajna po tome {to je prikazanabez ucrtanih dr‘avnih granica. Va‘noje napomenuti da slovenski {umariimaju to~ne podatke jer se svake dvijegodine kod njih vr{i avio snimanje te-rena.

Kako je karta prezentirana naTr{}anskom sajmu, {umari iz delni~keUprave {uma i Nacionalnog parka Ri-snjak pokazuju interes da se postoje}akarta pro{iri i nadopuni prikazom biljnihzajednica podru~ja Gorskog kotara.

Na poziv delni~kih {umara i Nacio-nalnog parka Risnjak po~etkom listo-pada u Delnice dolaze dva talijanskastru~njaka Alessandro Sgambati iz[umarskog inspektorata Trst – Slu‘beza kartografiju i dr. Alfredo Altobelli izFakulteta za biologiju, matematiku ifiziku Sveu~ili{ta u Trstu, da uspostavekonkretnu suradnju s na{im {umarimau vezi nadopune karte i upoznavanjasa stanjem na terenu.

Dugoro~no gledano projekt imaveliku va‘nost za sve tri zemlje. Uz

prikaz biljnih zajednica karta bi senadopunjavala i ostalim podacima,kao {to su vode, ucrtale bi se eduka-cijske staze i to od u{}a rijeke So~e pado Velebita, {to bi bilo zna~ajno uturisti~koj ponudi uklju~enih zemalja.Mi{ljenje je talijanskih stru~njaka da bise u projekt uz {umare trebali uklju~itii drugi stru~njaci, ekolozi, biolozi i sl.,te da bi trebalo uspostaviti suradnju sa[umarskim fakultetima u Ljubljani iZagrebu, jer projekt ima i zna~ajnuedukacijsku i ekolo{ku namjenu.

TTTTT r{}anski sajam Poljoprivrede,{umarstva i ribolova, odr‘an kra-jem rujna pro{le godine omo-gu}io je uspostavu suradnje {umaratriju dr‘ava: Italije, Slovenije i Hrva-tske, na planu izrade jedinstvenefitocenolo{ke digitalne karte.

Projekt je u po~etnoj fazi vezan zapodru~je sjeverne Italije i prikaz boro-

Do sada su u projektu uz dvojicutalijanskih stru~njaka sudjelovali iz Slo-venije Janez Zafran iz Zavoda za{umarstvo Slovenije, podru~ne jedini-ce Se‘ana, iz buzetske Uprave {umaBoris ^erneha, dipl. ing, a ubudu}euklju~it }e se Miljenko Ga{parac, dipl.ing. iz Nacionalnog parka Risnjak i mr.Boris Ple{e, rukovoditelj delni~kogOdjela za ure|ivanje {uma sa suradni-cima.

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME 5Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME4

nosti, primjerice, kao {to su informa-cije iz postoje}e baze HS-fonda. Jav-nost mo‘e biti informirana iz zapi-snika ure|ajnih elaborata, kao datote-ci HS-fonda, te mo‘e utjecati na plani-ranje u {umarstvu. Treba eventualnoorganizirati javnu raspravu o Osnovigospodarenja te na nju pozvati osobekoje imaju {to re}i. Mato{evi} je na-veo neke teme za razmi{ljanje, koje seodnose na problem 5-postotnog dijelaza{ti}enih {umskih povr{ina, drvnumasu su{aca za poticaj biodiverziteta{umske zajednice, smanjivanje sje~ina,prelazak na stablimi~no gospodarenjei dr.

O novoj izmjeri{umskih sastojina

Na [umarskom su fakultetu prof.dr. sc. Nikola Luki}, mr. sc. @eljkoGali} i mr. sc. Mario Bo‘i} iz Zavodaza ure|ivanje {uma odr‘ali predavanjapod nazivom »Novi pogledi na inten-zitet prikupljanja podataka u sastojina-ma«. Govore}i u uvodnom dijelu ometodama mjerenja sastojina, relativ-noj izmjeri, ra~unalnoj tehnologiji idaljinskim istra‘ivanjima u {umarstvu,dr. Luki} je postavio pitanja gdje smou Hrvatskoj, {to nam je ~initi da bude-mo harmonizirani, imamo li snage,kadrova i novca za realizaciju posta-vljenih ciljeva te kakva nam je eduka-cija. Naglasio je da moramo postaviti

strategiju {umarstva te u sklopu njerazvoj segmenta ure|ivanja {uma, per-manentno {kolovati {umarske in‘e-njere, zaposliti odre|ene tipove kadro-va, stvoriti financijske preduvjete.Tako|er je potrebno srediti legislativu,osnovati Agenciju za nacionalnu in-ventarizaciju {uma, stvarati baze po-dataka, oja~ati i ekipirati {umarski dioMinistarstva te lobirati u svim seg-

mentima dru{tva za {umarsku struku.Tridesetak je {umarskih stru~njaka di-plomiralo, specijaliziralo i magistriralos temama iz podru~ja ure|ivanja {u-ma koje je obuhva}eno predavanjem.

Bazom podataka dove}e sigurnosti

Tijekom predavanja o pouzdanostiprocjene strukturnih elemenata iz-mjere {uma primjenom kombiniranihmetoda mr. sc. Gali} istaknuo je kakomoramo raditi na racionalizaciji poslo-va. Naime, dosada{nji na~in radapomo}u primjernih pruga zaostao jena~in mjerenja, ograni~en stani{tem,tro{kovima i nekim drugim ~initeljimate ga moramo mijenjati, odre|uju}ipouzdanost procjene u konkretnimsastojinama. Svaki dobiveni podatakmora imati interval procjene, {to jeosobito va‘no za projekte u inozem-stvu. Podaci moraju biti kvalitetni ia‘urni, uz odre|enu preciznost, aradove mjerenja treba, kori{tenjemGIS-a, uz male tro{kove, optimizirati.Tijekom diskusije mr. sc. Milkovi} po-stavio je pitanje koju najve}u preciz-nost mo‘emo posti}i u izmjeri {uma,a dr. Luki} napomenuo da }emobudu}om bazom podataka dobitive}u sigurnost u izmjeri. Metode radamoraju biti, neovisno o Pravilniku o

ure|ivanju {uma, fleksibilne s ciljemda se postigne to~nost i u{teda. Do-sad smo previ{e mjerili, napomenuo jeDr. sc. Miroslav Benko sa [umarskoginstituta Jastrebarsko te naglasio kakoje {umarska legislativa vrlo va‘na. Tre-ba smanjiti koli~inu izmjere i terensko-ga rada na 50 posto te pobolj{atiprocjenu prirasta i etata. Predstavnikvinkova~ke podru‘nice dipl. ing. Josip

Grgljani} kazao je kako su metode uizmjeri {uma u okviru dovoljne preciz-nosti, a najbitnije je kvalitetno raditi naterenu. Dipl. ing. Tomislav Star~evi}kriti~ki se osvrnuo na konzervativnost{umarstva i na{u {utnju, propu{tanje inereagiranje, {to nas vodi u propast.Kao {umari nemamo znatnog utjecajana kadrove i struku.

Ultrazvu~nidaljinomjer

O ultrazvu~nom daljinomjeru uizmjeri {uma Vertex III-Haglof govorioje mr. sc. Mario Bo‘i}, istaknuv{i dataj instrument slu‘i i za mjerenje visi-na, kuteva, nagiba, temperature, uda-ljenosti (zajedno s transponderom) teza iskol~ivanje krugova. O~itana jeudaljenost stvarna i ne treba je reduci-rati na horizontalu. Na temelju istra-‘ivanja do{lo se do podatka da setijekom rada s tim suvremenim instru-mentom utro{i manje vremena odrada s dosad kori{tenim instrumenti-ma, za 16-76 %. Sudionici skupami{ljenja su da instrument treba testi-rati na terenu te se potom eventualnoodlu~iti za njegovu nabavu. Napodru~ju Nastavnog {umsko-poku-snog objekta Maksimir ure|iva~ima{uma pokazan je rad s ovim instru-mentom.

Prezentacija rada sustava za izmjeru u {umarstvu VERTEX (Maksimirska{uma) Foto:

B.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

GIS je dio generalnoga sustavasvakoga subjekta koji radi sprostorom i sve su ve}emogu}nosti da tim prostoromgospodarimo informati~ki.Projekt GIS-a mora biti na~injenpo svim pravilima struke, snajmodernijim tehnologijama,kadrovima i alatima kojimaraspola‘emo u {umarstvu.

SURADNJA TALIJANSKIH, SLOVENSKIH IHRVATSKIH [UMARA

Jedinstvenafitocenolo{kadigitalna kartapodru~jaKartom }e seobuhvatiti podru~jaItalije, Slovenije,Istre i Gorskogkotara.Razni sajmovi kaojavne manifestacije,ne organiziraju sesamo radipromid‘beodre|enihproizvoda, turizma,lovstva, ekologije…ve} su i mjesta gdjese razmjenjujustru~na iskustva ljudikoji se baveodre|enomdjelatno{}u, sa ciljem{irenja znanja izvangranica jedne zemlje

Digitalna fitocenolo{ka karta biljnih zajednicapodru~ja Italije, Slovenije i Istre prezentirana naTr{}anskom sajmu

Dugoro~no gledano projekt imaveliku va‘nost za sve tri zemlje.Uz prikaz biljnih zajednica kartabi se nadopunjavala i ostalimpodacima, kao {to su vode,ucrtale bi se edukacijske staze ito od u{}a rijeke So~e pa doVelebita, {to bi bilo zna~ajno uturisti~koj ponudi uklju~enihzemalja.

vih sastojina u okolici Trsta. Nakontoga u projekt se uklju~uju stru~njaciBiolo{kog fakulteta Sveu~ili{ta u Trstusa svojim podacima. Izra|uje se digi-talna karta borovih sastojina koja, uzsatelitske snimke, prikazuje realnostanje na terenu, podaci se uspo-re|uju da se vidi jesu li prikazane bilj-ne zajednice u redu. U sljede}oj fazi,uz talijanske stru~njake uklju~uju seslovenski i hrvatski {umari iz buzetskeUprave {uma. Projekt uz borove sa-stojine uklju~uje i prikaz drugih sastoji-na na karti kao {to su {ume bukve,hrasta medunca, makije i sl. Izra|ujese nova jedinstvena digitalna kartanavedenih biljnih zajednica na kojojse uz podru~je sjeverne Italije, ucrtavai podru~je Slovenije i Istre. Karta jezna~ajna po tome {to je prikazanabez ucrtanih dr‘avnih granica. Va‘noje napomenuti da slovenski {umariimaju to~ne podatke jer se svake dvijegodine kod njih vr{i avio snimanje te-rena.

Kako je karta prezentirana naTr{}anskom sajmu, {umari iz delni~keUprave {uma i Nacionalnog parka Ri-snjak pokazuju interes da se postoje}akarta pro{iri i nadopuni prikazom biljnihzajednica podru~ja Gorskog kotara.

Na poziv delni~kih {umara i Nacio-nalnog parka Risnjak po~etkom listo-pada u Delnice dolaze dva talijanskastru~njaka Alessandro Sgambati iz[umarskog inspektorata Trst – Slu‘beza kartografiju i dr. Alfredo Altobelli izFakulteta za biologiju, matematiku ifiziku Sveu~ili{ta u Trstu, da uspostavekonkretnu suradnju s na{im {umarimau vezi nadopune karte i upoznavanjasa stanjem na terenu.

Dugoro~no gledano projekt imaveliku va‘nost za sve tri zemlje. Uz

prikaz biljnih zajednica karta bi senadopunjavala i ostalim podacima,kao {to su vode, ucrtale bi se eduka-cijske staze i to od u{}a rijeke So~e pado Velebita, {to bi bilo zna~ajno uturisti~koj ponudi uklju~enih zemalja.Mi{ljenje je talijanskih stru~njaka da bise u projekt uz {umare trebali uklju~itii drugi stru~njaci, ekolozi, biolozi i sl.,te da bi trebalo uspostaviti suradnju sa[umarskim fakultetima u Ljubljani iZagrebu, jer projekt ima i zna~ajnuedukacijsku i ekolo{ku namjenu.

TTTTT r{}anski sajam Poljoprivrede,{umarstva i ribolova, odr‘an kra-jem rujna pro{le godine omo-gu}io je uspostavu suradnje {umaratriju dr‘ava: Italije, Slovenije i Hrva-tske, na planu izrade jedinstvenefitocenolo{ke digitalne karte.

Projekt je u po~etnoj fazi vezan zapodru~je sjeverne Italije i prikaz boro-

Do sada su u projektu uz dvojicutalijanskih stru~njaka sudjelovali iz Slo-venije Janez Zafran iz Zavoda za{umarstvo Slovenije, podru~ne jedini-ce Se‘ana, iz buzetske Uprave {umaBoris ^erneha, dipl. ing, a ubudu}euklju~it }e se Miljenko Ga{parac, dipl.ing. iz Nacionalnog parka Risnjak i mr.Boris Ple{e, rukovoditelj delni~kogOdjela za ure|ivanje {uma sa suradni-cima.

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME 7

mi{ljenja

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME6

Prenosimo:[umarski list

7/8 2002.

Pi{e:dipl. ig.

TomislavStar~evi}

RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH [UMA

Sedam razloga za{toPripreme za restrukturiranjeHrvatskih {uma po~ele su ulistopadu 2001. godine, a cijela jepro{la, 2002. godina, protekla upoku{ajima da se uz brojne noveprimjedbe i prijedloge usvojikona~ni plan restrukturiranja.Razloge zbog kojih to nije u~injenoanalizira dipl. ing. TomislavStar~evi}

se ne restrukturiramo

PPPPP red {umarstvom Hrvatske ve} dugo stoji obveza alii svjesna potreba i nu‘nost takvog unutarnjeg preus-troja koji }e studiozno, programirano najaviti i osi-gurati, kako to u jednoj re~enici ka‘e konzultantskitim irske tvrtke COILLTE, da se vizija Vlade RH o ‘ivahnoji profitabilnoj {umarskoj kompaniji koja upravlja svojim pri-rodnim resursima na ekolo{ko potrajan na~in, orijentiranaprema tr‘i{tu i kupcima, komercijalno motivirana i socijalnoodgovorna, po~ne ostvarivati. O~ekivanja i du‘ina pro-teklog vremena izazivaju opravdanu sumnju u na{u stvarnuopredijeljenost pa i moralnu neodgovornost da smo sprem-ni ostvariti tu viziju i obvezu donesenu Zaklju~kom VladeRH od 21. prosinca 2001.

1/ Nedostaje kadrovskakompetencija i odva‘nost zaiskorak

Jedna od naj~e{}ih gre{aka koju svi ~inimo jest da zasvoje probleme okrivljujemo druge. Dapa~e, uvjereni smokako nemamo potrebe mijenjati sebe, a sve {to se moradogoditi, da }e se dogoditi izvan nas, samo od sebe. Takvoje pona{anje klju~ni uzrok svih problema u na{em dru{tvu.Od vrlo jasnih stavova o nu‘nosti promjena u organizacijiHrvatskih {uma izre~enih u Zaklju~cima 102. Skup{tineH[D-a, odr‘ane 20. lipnja 2000., te Vladinog Zaklju~ka oobvezi restrukturiranja Hrvatskih {uma (21. prosinca 2000.)pro{le su dvije godine, a ni{ta se ozbiljno na podru~jurestrukturiranja nije dogodilo.

2/ Rje{enja o~ekujemo izvanaIrska konzultantska tvrtka COILLTE, na me|unarodnom

natje~aju, po kriteriju najni‘e cijene dobiva posao izradeprojekta restrukturiranja poduze}a “Hrvatske {ume” p.o.Zagreb. Nakon beskrajno mnogo utro{enog vremena i,dakako, novca, razgovora, sastanaka, rasprava i vi{e od 50radionica s vi{e od 1500 sudionika, u Ministarstvu poljopri-vrede i {umarstva 15. o‘ujka 2002. na sastanku o projekturestrukturiranja konstatira se:

– da predlo‘ene opcije odstupaju od projektnog zadatka– da su odre|enja u opcijama nejasna– da nedostaju preporuke– da ima puno op}enitih formulacija– da su odre|enja o procesu privatizacije nejasna– da nema jasnih razgrani~enja izme|u funkcija dr‘ave

i uprave Dru{tva.Zar je bilo te{ko zaklju~iti jo{ prvog dana kako irska kon-

zultantska tvrtka COILLTE nije u tom vremenu mogla nitiprepoznati, a kamoli upoznati kompleksnost problematikehrvatskog {umarstva i politi~kog okru‘enja. No, treba prizna-ti da se tvrtka COILLTE, oslu{kuju}i nejasne stavovenaru~itelja projekta s jedne strane, i vrlo jasne i odre|enestavove na{e {umarske struke i znanosti s druge strane, vrlo

dobro postavila i zapravo prepoznala uglavnom sve “crneto~ke” u organizaciji i funkcioniranju poduze}a kao i Dr‘ave(okru‘enja).

Gotovo sve “crne to~ke” iz Kona~nog izvje{taja na str. 9–10, rje{ive su samo uz odlu~nu, odgovornu i kompetentnusuradnju dr`ave (Ministarstva poljoprivrede i {umarstva) iodgovaraju}eg izbora, postavljanja i promicanja mla|ih italentiranih ljudi u Hrvatskim {umama d.o.o., zasnovanog nastru~nim i poslovnim rezultatima, te s jasnim i pro{irenimovla{tenjima. Ni u Dr`avi ni u Hrvatskim {umama ni{ta se nepoduzima da se u~ini taj, tako nu`an iskorak i da se kreneprema ostvarenju izabranih ciljeva.

3/ Jo{ od 1991. struka predla‘epromjene

Dr‘ava je svakako morala u~initi korake prema:_ br‘oj provedbi Zaklju~ka Vlade RH od 19. lipnja 2002.

o dereguliranju cijena drvnihproizvoda

_ jasnom razgrani~enju funk-cija dr‘ave od H[ d.o.o.

_ usugla{avanju zakonske re-gulative izme|u srodnih djelat-nosti (Zakon o za{titi prirode,Zakon o javnim cestama, Zakono lovu, Zakon o financiranjuvodnog gospodarstva i dr.)

_ dono{enju Strategije, no-vog Zakona o {umama i nizaPravilnika _ podzakonskih aka-ta

_ izmjenama poreznog su-stava prema stimuliranju ula-ganja u nove proizvodnje izapo{ljavanje

_ izboru djelatnosti i stimuli-ranju procesa privatizacije

_ sustavnoj izgradnji kompe-tentne funkcije kontrole.

Sve te obveze i zadaci nisuizvr{eni ni u Dr‘avi ni u Hrvat-skim {umama d.o.o. Razlozi zato le‘e u posvema{njoj psihozibavljenja sobom, ali i zbog po-liti~ke nespremnosti, nekompe-tentnosti kadrova, a ponajvi{ezbog straha oko odgovornostizadnjih poteza i odluka, {to jeisklju~ivo posljedica neznanja.

4/ [utnja i oprezne vode kpromjenama

Svi zajedno nismo se uspjeliuvjeriti da vlastite zaklju~ke iuvjerenja smatramo tek tezama

koje moramo u otvorenoj, stru~noj i demokratskoj atmosferistalno provjeravati. Svaka velika tranzicija nala‘e trajnepromjene i dogradnje u organiziranju, a najva‘nija pretposta-vka napretka organizacije je znanje koje se temelji na stal-nom u~enju. Tako mr. sc. Miljenko Cime{a u CROATIA BIZ-u, ~asopisu o suvremenom poslovanju govori o stalnou~e}im organizacijama i predla‘e pet disciplina u~enja:

1. Sistemsko razmi{ljanje – pojmovni okvir, korpus znanjai oru|a koji omogu}uju razumijevanje cjeline.

2. Osobno usavr{avanje – sposobnost neprestanogpro~i{}avanja i produbljavanja osobne vizije te objektivnogsagledavanja vlastite stvarnosti.

3. Mentalni modeli – duboko ukorijenjene postavke, ge-neralizacije te predod‘be koje utje~u na na{e poimanjesvijeta i djelovanje.

4. Gradnja zajedni~ke vizije – zajedni~ka predod‘ba otome kako bi organizacija trebala izgledati kroz 10, 20 go-dina.

5. Timsko u~enje – procesrazvoja sposobnosti ~lanovatima da misle na nov, siner-gijski na~in.

I ako sve ovo prihvatimo kaoispravan, rekao bih jedini praviput prema “u~e}oj” pa onda iuspje{noj organizaciji, ondamoramo prihvatiti i logiku revi-zije na{ih odluka kad nas dobi-veni rezultati ne zadovoljavaju.Taj proces revizije nakon akcijeu su{tini se svodi na usporedbupostignu}a s odabranim ciljevi-ma. Me|utim, “Kod nas su pro-cesi organizacijskog u~enja navrlo niskoj razini, ljudi nisuotvorenog uma, nisu spremnina usvajanje novih ideja, orga-nizacije sporo u~e”, ka`eCime{a.

Treba re}i kako je u kra-tkom i jezgrovitom Zaklju~kuVlade RH, od 21. prosinca2000. vrlo jasno odre|enaobveza Ministarstva poljopri-vrede i {umarstva i onda Upra-vnog odbora a sada UpraveHrvatskih {uma d.o.o. oko do-sljedne provedbe Zaklju~kaVlade RH, ali i posebno priva-tizacije djelatnosti koje nemajudirektan utjecaj na gospoda-renje {umama.

Za razliku od mnogih djelat-nosti, upravo u {umarstvu imaprostora za programiranje i pri-vatizaciju mnogih tzv. spored-nih djelatnosti koje onda u

Projektu restrukturiranja isklju~uju asocijalno i politi~ki ne-prihvatljivo programiranje odlaska vi{ka ljudi iz {umarstva,ve} dugoro~nu i stabilnu mogu}nost otvaranja tako nu‘nihnovih radnih mjesta. O tome i s nizom jasnih stavova izja-snila se i {umarska struka Hrvatske.

5/ Nema razloga za odustajanje odprocesa privatizacije

Samo kao primjer navest }u vrlo konkretan prijedlogH[D-a o potrebi izmjene zakonske odredbe pla}anja{umskog doprinosa (2,5% od prihoda) lokalnoj samoupravi.Taj novac usitnjen po mnogobrojnim op}inama zavr{ava upotro{nji, umjesto da se propi{u i ve}a izdvajanja sa strogomi programiranom namjenom ulaganja u proizvodnju kojaosigurava zapo{ljavanje, naravno u naj{umovitijim krajevimaHrvatske (Slavonija, Gorski kotar, Lika).

6/ Strategija i novi Zakon o{umama ve} su morali bitiprihva}eni kako bi bili podr{karestrukturiranju!

I zadnje {to treba re}i jest do sada sasvim neizgra|enimodel pro{irenja organizacijske i financijske odgovornosti ina najni‘e organizacijske jedinice ({umarije), kao obveza izZaklju~ka Vlade RH od 21. prosinca 2000. Jedinstvenopoduze}e s mnogo jedinstvenih {umarsko-politi~kih, plan-skih i razvojnih odrednica moralo bi se odre}i tromog cen-tralizma tro{e}i se na sporednom, nebitnom, usporavaju}emi nedjelotvornom centralnom upravljanju i gospodarenju, smalo pa‘nje na kontroli tro{kova i nagra|ivanju uspje{nosti.

Velika }e cijena biti pla}ena da se do detalja preciznoprogramira i izvr{i, sada naru{ena razdioba funkcija, obve-za i prava, ovla{tenja, odgovornosti i zada}a izme|u ustroj-benih razina do povratka motiviraju}eg pristupa stvaranjuprihoda, promjene sustava pla}a i nematerijalnih stimula-cija, smanjenja tro{kova i dovo|enja jasne odgovornosti narazinu {umarija. Zakon o trgova~kim dru{tvima, jedna pra-vna osobnost za poduze}e, obveza jedinstva {umarskogpoduze}a, svakako ne isklju~uju, ve} naprotiv nala‘u osigu-ranje svih karakteristika komercijalnog pona{anja unutartrgova~koga dru{tva, oslobo|ene kreativnosti, me|usobnetr‘i{ne utakmice izme|u organizacijskih jedinica i ukona~nici pove}anja dobiti trgova~kog dru{tva u koje smodo sada samo formalno preoblikovani.

7/ Promjene moraju bitisveobuhvatne

Unutar projekta restrukturiranja tek predstoji stvarnopreoblikovanje Hrvatskih {uma u trgova~ko dru{tvo kojemora osigurati detaljnu razdiobu funkcija unutar organiza-cijskih razina, komercijalna ovla{tenja i pona{anje, stimula-tivno nagra|ivanje i motivaciju, poslovnu kreativnost,me|usobnu tr‘i{nu utakmicu, ukupno pove}anje dobiti spunom financijskom odgovorno{}u i u najni‘im organiza-cijskim jedinicama ({umarijama).

Na gre{ke i proma{aje, ne ukazuje se zato da bi se poka-zala osobna hrabrost ni zato da se osigura osobna za{tita,ve} zato da bi sutra mogli svi slobodno i bolje ‘ivjeti. Nemazemlje bez gluposti i gre{aka, no mi se razlikujemo po tome{to mislimo da se one mogu pre{utjeti.

Sa zadovoljstvom }u u vra‘ju mater poslati svakoga tko}e mi u hodniku {aptom kazati kako unutarnja organizacijaHrvatskih {uma d.o.o. ne vrijedi.Prenijeto iz [umarskog lista, 7/8-2002.

Za razliku od mnogih djelatnosti, upravo u{umarstvu ima prostora za programiranje iprivatizaciju mnogih tzv. sporednih djelatnostikoje onda u Projektu restrukturiranja isklju~ujuasocijalno i politi~ki neprihvatljivoprogramiranje odlaska vi{ka ljudi iz {umarstva,ve} dugoro~nu i stabilnu mogu}nost otvaranjatako nu‘nih novih radnih mjesta.

Stvarno preoblikovanje Hrvatskih {uma utrgova~ko dru{tvo mora osigurati detaljnu razdiobufunkcija unutar organizacijskih razina,komercijalna ovla{tenja i pona{anje, stimulativnonagra|ivanje i motivaciju, poslovnu kreativnost,me|usobnu tr‘i{nu utakmicu, ukupno pove}anjedobiti s punom financijskom odgovorno{}u i unajni‘im organizacijskim jedinicama ({umarijama).

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME 7

mi{ljenja

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME6

Prenosimo:[umarski list

7/8 2002.

Pi{e:dipl. ig.

TomislavStar~evi}

RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH [UMA

Sedam razloga za{toPripreme za restrukturiranjeHrvatskih {uma po~ele su ulistopadu 2001. godine, a cijela jepro{la, 2002. godina, protekla upoku{ajima da se uz brojne noveprimjedbe i prijedloge usvojikona~ni plan restrukturiranja.Razloge zbog kojih to nije u~injenoanalizira dipl. ing. TomislavStar~evi}

se ne restrukturiramo

PPPPP red {umarstvom Hrvatske ve} dugo stoji obveza alii svjesna potreba i nu‘nost takvog unutarnjeg preus-troja koji }e studiozno, programirano najaviti i osi-gurati, kako to u jednoj re~enici ka‘e konzultantskitim irske tvrtke COILLTE, da se vizija Vlade RH o ‘ivahnoji profitabilnoj {umarskoj kompaniji koja upravlja svojim pri-rodnim resursima na ekolo{ko potrajan na~in, orijentiranaprema tr‘i{tu i kupcima, komercijalno motivirana i socijalnoodgovorna, po~ne ostvarivati. O~ekivanja i du‘ina pro-teklog vremena izazivaju opravdanu sumnju u na{u stvarnuopredijeljenost pa i moralnu neodgovornost da smo sprem-ni ostvariti tu viziju i obvezu donesenu Zaklju~kom VladeRH od 21. prosinca 2001.

1/ Nedostaje kadrovskakompetencija i odva‘nost zaiskorak

Jedna od naj~e{}ih gre{aka koju svi ~inimo jest da zasvoje probleme okrivljujemo druge. Dapa~e, uvjereni smokako nemamo potrebe mijenjati sebe, a sve {to se moradogoditi, da }e se dogoditi izvan nas, samo od sebe. Takvoje pona{anje klju~ni uzrok svih problema u na{em dru{tvu.Od vrlo jasnih stavova o nu‘nosti promjena u organizacijiHrvatskih {uma izre~enih u Zaklju~cima 102. Skup{tineH[D-a, odr‘ane 20. lipnja 2000., te Vladinog Zaklju~ka oobvezi restrukturiranja Hrvatskih {uma (21. prosinca 2000.)pro{le su dvije godine, a ni{ta se ozbiljno na podru~jurestrukturiranja nije dogodilo.

2/ Rje{enja o~ekujemo izvanaIrska konzultantska tvrtka COILLTE, na me|unarodnom

natje~aju, po kriteriju najni‘e cijene dobiva posao izradeprojekta restrukturiranja poduze}a “Hrvatske {ume” p.o.Zagreb. Nakon beskrajno mnogo utro{enog vremena i,dakako, novca, razgovora, sastanaka, rasprava i vi{e od 50radionica s vi{e od 1500 sudionika, u Ministarstvu poljopri-vrede i {umarstva 15. o‘ujka 2002. na sastanku o projekturestrukturiranja konstatira se:

– da predlo‘ene opcije odstupaju od projektnog zadatka– da su odre|enja u opcijama nejasna– da nedostaju preporuke– da ima puno op}enitih formulacija– da su odre|enja o procesu privatizacije nejasna– da nema jasnih razgrani~enja izme|u funkcija dr‘ave

i uprave Dru{tva.Zar je bilo te{ko zaklju~iti jo{ prvog dana kako irska kon-

zultantska tvrtka COILLTE nije u tom vremenu mogla nitiprepoznati, a kamoli upoznati kompleksnost problematikehrvatskog {umarstva i politi~kog okru‘enja. No, treba prizna-ti da se tvrtka COILLTE, oslu{kuju}i nejasne stavovenaru~itelja projekta s jedne strane, i vrlo jasne i odre|enestavove na{e {umarske struke i znanosti s druge strane, vrlo

dobro postavila i zapravo prepoznala uglavnom sve “crneto~ke” u organizaciji i funkcioniranju poduze}a kao i Dr‘ave(okru‘enja).

Gotovo sve “crne to~ke” iz Kona~nog izvje{taja na str. 9–10, rje{ive su samo uz odlu~nu, odgovornu i kompetentnusuradnju dr`ave (Ministarstva poljoprivrede i {umarstva) iodgovaraju}eg izbora, postavljanja i promicanja mla|ih italentiranih ljudi u Hrvatskim {umama d.o.o., zasnovanog nastru~nim i poslovnim rezultatima, te s jasnim i pro{irenimovla{tenjima. Ni u Dr`avi ni u Hrvatskim {umama ni{ta se nepoduzima da se u~ini taj, tako nu`an iskorak i da se kreneprema ostvarenju izabranih ciljeva.

3/ Jo{ od 1991. struka predla‘epromjene

Dr‘ava je svakako morala u~initi korake prema:_ br‘oj provedbi Zaklju~ka Vlade RH od 19. lipnja 2002.

o dereguliranju cijena drvnihproizvoda

_ jasnom razgrani~enju funk-cija dr‘ave od H[ d.o.o.

_ usugla{avanju zakonske re-gulative izme|u srodnih djelat-nosti (Zakon o za{titi prirode,Zakon o javnim cestama, Zakono lovu, Zakon o financiranjuvodnog gospodarstva i dr.)

_ dono{enju Strategije, no-vog Zakona o {umama i nizaPravilnika _ podzakonskih aka-ta

_ izmjenama poreznog su-stava prema stimuliranju ula-ganja u nove proizvodnje izapo{ljavanje

_ izboru djelatnosti i stimuli-ranju procesa privatizacije

_ sustavnoj izgradnji kompe-tentne funkcije kontrole.

Sve te obveze i zadaci nisuizvr{eni ni u Dr‘avi ni u Hrvat-skim {umama d.o.o. Razlozi zato le‘e u posvema{njoj psihozibavljenja sobom, ali i zbog po-liti~ke nespremnosti, nekompe-tentnosti kadrova, a ponajvi{ezbog straha oko odgovornostizadnjih poteza i odluka, {to jeisklju~ivo posljedica neznanja.

4/ [utnja i oprezne vode kpromjenama

Svi zajedno nismo se uspjeliuvjeriti da vlastite zaklju~ke iuvjerenja smatramo tek tezama

koje moramo u otvorenoj, stru~noj i demokratskoj atmosferistalno provjeravati. Svaka velika tranzicija nala‘e trajnepromjene i dogradnje u organiziranju, a najva‘nija pretposta-vka napretka organizacije je znanje koje se temelji na stal-nom u~enju. Tako mr. sc. Miljenko Cime{a u CROATIA BIZ-u, ~asopisu o suvremenom poslovanju govori o stalnou~e}im organizacijama i predla‘e pet disciplina u~enja:

1. Sistemsko razmi{ljanje – pojmovni okvir, korpus znanjai oru|a koji omogu}uju razumijevanje cjeline.

2. Osobno usavr{avanje – sposobnost neprestanogpro~i{}avanja i produbljavanja osobne vizije te objektivnogsagledavanja vlastite stvarnosti.

3. Mentalni modeli – duboko ukorijenjene postavke, ge-neralizacije te predod‘be koje utje~u na na{e poimanjesvijeta i djelovanje.

4. Gradnja zajedni~ke vizije – zajedni~ka predod‘ba otome kako bi organizacija trebala izgledati kroz 10, 20 go-dina.

5. Timsko u~enje – procesrazvoja sposobnosti ~lanovatima da misle na nov, siner-gijski na~in.

I ako sve ovo prihvatimo kaoispravan, rekao bih jedini praviput prema “u~e}oj” pa onda iuspje{noj organizaciji, ondamoramo prihvatiti i logiku revi-zije na{ih odluka kad nas dobi-veni rezultati ne zadovoljavaju.Taj proces revizije nakon akcijeu su{tini se svodi na usporedbupostignu}a s odabranim ciljevi-ma. Me|utim, “Kod nas su pro-cesi organizacijskog u~enja navrlo niskoj razini, ljudi nisuotvorenog uma, nisu spremnina usvajanje novih ideja, orga-nizacije sporo u~e”, ka`eCime{a.

Treba re}i kako je u kra-tkom i jezgrovitom Zaklju~kuVlade RH, od 21. prosinca2000. vrlo jasno odre|enaobveza Ministarstva poljopri-vrede i {umarstva i onda Upra-vnog odbora a sada UpraveHrvatskih {uma d.o.o. oko do-sljedne provedbe Zaklju~kaVlade RH, ali i posebno priva-tizacije djelatnosti koje nemajudirektan utjecaj na gospoda-renje {umama.

Za razliku od mnogih djelat-nosti, upravo u {umarstvu imaprostora za programiranje i pri-vatizaciju mnogih tzv. spored-nih djelatnosti koje onda u

Projektu restrukturiranja isklju~uju asocijalno i politi~ki ne-prihvatljivo programiranje odlaska vi{ka ljudi iz {umarstva,ve} dugoro~nu i stabilnu mogu}nost otvaranja tako nu‘nihnovih radnih mjesta. O tome i s nizom jasnih stavova izja-snila se i {umarska struka Hrvatske.

5/ Nema razloga za odustajanje odprocesa privatizacije

Samo kao primjer navest }u vrlo konkretan prijedlogH[D-a o potrebi izmjene zakonske odredbe pla}anja{umskog doprinosa (2,5% od prihoda) lokalnoj samoupravi.Taj novac usitnjen po mnogobrojnim op}inama zavr{ava upotro{nji, umjesto da se propi{u i ve}a izdvajanja sa strogomi programiranom namjenom ulaganja u proizvodnju kojaosigurava zapo{ljavanje, naravno u naj{umovitijim krajevimaHrvatske (Slavonija, Gorski kotar, Lika).

6/ Strategija i novi Zakon o{umama ve} su morali bitiprihva}eni kako bi bili podr{karestrukturiranju!

I zadnje {to treba re}i jest do sada sasvim neizgra|enimodel pro{irenja organizacijske i financijske odgovornosti ina najni‘e organizacijske jedinice ({umarije), kao obveza izZaklju~ka Vlade RH od 21. prosinca 2000. Jedinstvenopoduze}e s mnogo jedinstvenih {umarsko-politi~kih, plan-skih i razvojnih odrednica moralo bi se odre}i tromog cen-tralizma tro{e}i se na sporednom, nebitnom, usporavaju}emi nedjelotvornom centralnom upravljanju i gospodarenju, smalo pa‘nje na kontroli tro{kova i nagra|ivanju uspje{nosti.

Velika }e cijena biti pla}ena da se do detalja preciznoprogramira i izvr{i, sada naru{ena razdioba funkcija, obve-za i prava, ovla{tenja, odgovornosti i zada}a izme|u ustroj-benih razina do povratka motiviraju}eg pristupa stvaranjuprihoda, promjene sustava pla}a i nematerijalnih stimula-cija, smanjenja tro{kova i dovo|enja jasne odgovornosti narazinu {umarija. Zakon o trgova~kim dru{tvima, jedna pra-vna osobnost za poduze}e, obveza jedinstva {umarskogpoduze}a, svakako ne isklju~uju, ve} naprotiv nala‘u osigu-ranje svih karakteristika komercijalnog pona{anja unutartrgova~koga dru{tva, oslobo|ene kreativnosti, me|usobnetr‘i{ne utakmice izme|u organizacijskih jedinica i ukona~nici pove}anja dobiti trgova~kog dru{tva u koje smodo sada samo formalno preoblikovani.

7/ Promjene moraju bitisveobuhvatne

Unutar projekta restrukturiranja tek predstoji stvarnopreoblikovanje Hrvatskih {uma u trgova~ko dru{tvo kojemora osigurati detaljnu razdiobu funkcija unutar organiza-cijskih razina, komercijalna ovla{tenja i pona{anje, stimula-tivno nagra|ivanje i motivaciju, poslovnu kreativnost,me|usobnu tr‘i{nu utakmicu, ukupno pove}anje dobiti spunom financijskom odgovorno{}u i u najni‘im organiza-cijskim jedinicama ({umarijama).

Na gre{ke i proma{aje, ne ukazuje se zato da bi se poka-zala osobna hrabrost ni zato da se osigura osobna za{tita,ve} zato da bi sutra mogli svi slobodno i bolje ‘ivjeti. Nemazemlje bez gluposti i gre{aka, no mi se razlikujemo po tome{to mislimo da se one mogu pre{utjeti.

Sa zadovoljstvom }u u vra‘ju mater poslati svakoga tko}e mi u hodniku {aptom kazati kako unutarnja organizacijaHrvatskih {uma d.o.o. ne vrijedi.Prenijeto iz [umarskog lista, 7/8-2002.

Za razliku od mnogih djelatnosti, upravo u{umarstvu ima prostora za programiranje iprivatizaciju mnogih tzv. sporednih djelatnostikoje onda u Projektu restrukturiranja isklju~ujuasocijalno i politi~ki neprihvatljivoprogramiranje odlaska vi{ka ljudi iz {umarstva,ve} dugoro~nu i stabilnu mogu}nost otvaranjatako nu‘nih novih radnih mjesta.

Stvarno preoblikovanje Hrvatskih {uma utrgova~ko dru{tvo mora osigurati detaljnu razdiobufunkcija unutar organizacijskih razina,komercijalna ovla{tenja i pona{anje, stimulativnonagra|ivanje i motivaciju, poslovnu kreativnost,me|usobnu tr‘i{nu utakmicu, ukupno pove}anjedobiti s punom financijskom odgovorno{}u i unajni‘im organizacijskim jedinicama ({umarijama).

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME 9Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME8

latvija

Foto:Latvias

valstos me‘i

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

KAKO JE PROVEDENO RESTRUKTURIRANJE[UMARSTVA LATVIJE

Promjene bez(velikih) gubitakaradnih mjestai dru{tvenihstresova Restrukturiranjem{umarstva Latvije

osnovano je dioni~kodru{tvo Dr‘avne{ume Latvije, moglobi ga se nazvati ipoduze}emmenad‘era, koje jeve} prve godine rada(2000.), dr‘avi daloblizu 13 milijunadolara. Uz njega u{umarstvu djeluje iDr‘avna {umarskaslu‘ba i {umarskiodsjek priMinistarstvu koji sefinanciraju izprora~una

BBBBB alti~ka dr‘ava Latvija jedna jeod zemalja koja je po~etkom2000. godine provela procesrestrukturiranja {umarstva, uzsudjelovanje konzultantske tvrtkeCoillte. U organizaciji Ministarstvapoljoprivrede i {umarstva, njihova jeiskustva hrvatskim {umarima pro{legodine prezentirao Tomas Kotovi~s,direktor ureda za odnose s javno{}uDr‘avnih {uma Latvije (Latvijas valstsmezi, LVM), a u prezentaciji je su-djelovao i Leif Strömquist, nezavisnikonzultant u tvrtki Coillte. Donosimoneke dijelove izlaganja.

Povijesne okolnostiKako bi se lak{e razumjelo sada{nje

stanje latvijskog {umarstva, trebapone{to znati i o povijesnim okolnosti-ma i uvjetima u kojima se razvijalo,istaknuo je na po~etku izlaganja To-mas Kotovi~s. Tako je krajem 19. ipo~etkom 20. stolje}a postojala insti-tucija za gospodarenje dr‘avnim{umama koja se bavila i drvnom indu-strijom. Premda u vlasni{tvu dr‘ave,bila je tr‘i{no orijentirana rukovode}ise dvama osnovnim na~elima: dobrimgospodarenjem i dono{enjem dobitidr‘avi. Dolazi Drugi svjetski rat, oku-pacija, nacionalizacija {uma, i stanjese bitno mijenja. Godine 1957. osnivase Ministarstvo nafte i {umarstva La-tvije. [umarstvo je organizirano u 35poduze}a (koja su se bavila uzgojem,iskori{tavanjem, a imala su i pilane) na26 regionalnih {umskih revira {to jeodgovaralo tada{njoj regionalnoj po-djeli zemlje. Bilo je to relativno stabil-no razdoblje koje je potrajalo do

1988. godine i novih velikih demokrat-skih promjena, osamostaljenja dr‘avei reformi, podsjetio je Kotovi~s. Bilo jeto i vrijeme kad je {umarstvo postalojedna od iznimno va‘nih djelatnostiLatvije, pokrenuti su me|unarodniprojekti za razvoj {umarstva i procespristupa EU. Godine 1990. osniva seMinistarstvo za {umarstvo i drvnu in-dustriju koje se tri godine kasnije uki-da, a ustanovljuje se Dr‘avna {umar-ska slu‘ba koja je 1997. uklju~ena unovo Ministarstvo poljoprivrede i{umarstva. Sljede}ih nekoliko godina(1998.–2000.) va‘an je period zbog

toga {to je razra|en novi dr‘avni insti-tucionalni sustav s tri dr‘avne slu‘be.Politiku {umarstva vodio je {umarskiodsjek pri Ministarstvu, a prija{njaDr‘avna {umarska slu‘ba (VMD) reor-ganizirana je kako bi mogla nadziratiprovedbu zakona. I {umarski odsjek iDr‘avna {umarska slu‘ba financirajuse iz prora~una. Gospodarenje dr‘av-nim {umama preneseno je na novo-osnovano dioni~ko dru{tvo Dr‘avne{ume Latvije (LVM) ~iji je jedini osni-va~ i dioni~ar dr‘ava. Godinu dana

kasnije, 2001., Latvija po~inje rad naNacionalnom {umarskom programu.

Kako radi LVM–vlasni{tvo, novac,dobit

LVM je pravna osoba sa samostal-nom bilancom, no sav fiksni kapital({ume) pripada dr‘avi. Poduze}e kojeje po~elo s radom 1. sije~nja 2000.ima osam regionalnih {umskih sektora(uprava – ranije ih je bilo 35), turisti~ki

i poslovni centar te komercijalni rasa-dnik. Upravlja s 1,63 milijuna ha dr-‘avnog {umskog zemlji{ta, godi{njesje~e oko 4 milijuna kubika. Dr‘avnim{umama Latvije upravlja Skup{tina iNadzorno vije}e, a menad‘mentpoduze}a sastoji se od pet direktora,od kojih je jedan predsjednik kompa-nije.

O tome kako konkretno funkcioni-raju Dr‘avne {ume Latvije, prenosimoiz materijala pripremljenog za hrvat-ske {umare.

“LVM je korisnik {uma na dr`av-nom {umskom zemlji{tu u vlasni{tvudr`ave, koju formalno predstavlja Mi-nistarstvo financija. U preliminarnomradu na osnivanju LVM bilo je, me|u-tim, predvi|eno da se poduze}u do-dijele vlasni~ka prava. Ta je odlukapomaknuta na kasniji, neutvr|eni da-tum. Za godinu 2000. Ministarstvo fi-nancija zatra`ilo je (bez izravnih pre-govaranja o iznosu) da LVM plati12,58 milijuna USD ({to iznosi 45 %postignutog obrtaja/poslovnog pro-meta) za kori{tenje prava. Pla}anja semoraju dozna~ivati na mjese~noj os-novi neovisno o gotovinskom toku.Pla}anja u 2000. godini pokrivajutro{kove Latvijske dr`avne {umarskeslu`be. Za 2001. godinu iznos jepove}an na 13,29 milijuna USD. Vlas-nik jo{ nije zatra`io da mu se plateLatvija – osam regionalnih {umskih sredi{ta (uprava) LVM-aCrnogori~na {uma

Te{ka odlukaJo{ nekoliko zanimljivosti o restrukturi-

ranju Latvijskih dr‘avnih {uma.Kad se pri{lo restrukturiranju i osnivanju

Dr‘avnih {uma Latvije, svi zaposleni u{umarstvu, njih oko 3.500, na{lo se predte{kom odlukom. Svi su formalno biliotpu{teni s opcijom da mogu birati: zapo-sliti se opet u Dr‘avnoj {umarskoj slu‘bi ilinovom poduze}u LVM, s tim da zadovoljetra‘ene kriterije. Tu se vi{e tra‘ilo, ali idavalo. Sa socijalnog stanovi{ta nije biloproblema jer se moglo oti}i i u drvnu indu-striju.

PrihodOd gospodarenja {umama poduze}e

ostvaruje 95% prihoda, od proizvodnje sje-mena i sadnica 1% te od lova i rekrea-cijskih aktivnosti 4%.

Godi{nji etat od oko 4 milijuna m3 samoje 50% prirasta. U budu}nosti orijentacija}e biti na pove}anje prihoda od poslovanjas nekretninama ({to posebno vrijedi za{ume na Baltiku koje se mogu iznajmljivatiza rekreacijske aktivnosti), te na proizvo-dnju i prodaju izra|enih elemenata.

Pla}eU Dr‘avnoj {umarskoj slu‘bi koja se fi-

nancira iz prora~una ima oko 2500 zapo-slenih, a u LVM-u 559. Nijedan od 559zaposlenih nije direktni radnik jer sve{umarske poslove uzgoja, sje~e, prijevoza

obavljaju poduze}a za eksploataciju i pri-vatnici (koji moraju biti pravni subjekti), adobivaju ih ugovorima ili na natje~aju.

Pla}a regionalnih menad‘era u LVM-u(njih 8 – odgovaralo bi statusu upraviteljauprave) je 950 $, a upravitelja {umarija(97) oko 500 $. Zaposleni u dr‘avnoj slu‘biu rangu nekog rukovoditelja imaju 325 $, adr‘avni revirnici oko 160 $.

– Pla}a je u LVM-u zna~ajno ve}a, aliondje se i mnogo vi{e radi i ne pita za ra-dno vrijeme, potkrijepio je tu poprili~nurazliku Kotovi~s. Kad smo nedavno tra‘ilijednog pomo}nika, premda ih u dr‘avnojslu‘bi ima dosta, nitko se nije javio nanatje~aj!

LovDr‘avne {ume Latvije vlasnik su prava

lova na svih 1,63 milijuna hektara kojimagospodare. Od toga se 93% iznajmljujelova~kim dru{tvima, a sa 7% lovi{ta gospo-dare sami.

Za{ti}ena prirodaMinistarstvo za{tite okoli{a i prostornog

planiranja gospodari s 2% {umskogzemlji{ta zemlje ili 50.000 ha podru~japosebno za{ti}enih i nacionalnih parkova.Od 1,63 milijuna ha kojima gospodariLVM, 320.000 ha pod nekim je re‘imomza{tite, no u njima se ipak gospodari – podposebnim re‘imom.

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME 9Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME8

latvija

Foto:Latvias

valstos me‘i

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

KAKO JE PROVEDENO RESTRUKTURIRANJE[UMARSTVA LATVIJE

Promjene bez(velikih) gubitakaradnih mjestai dru{tvenihstresova Restrukturiranjem{umarstva Latvije

osnovano je dioni~kodru{tvo Dr‘avne{ume Latvije, moglobi ga se nazvati ipoduze}emmenad‘era, koje jeve} prve godine rada(2000.), dr‘avi daloblizu 13 milijunadolara. Uz njega u{umarstvu djeluje iDr‘avna {umarskaslu‘ba i {umarskiodsjek priMinistarstvu koji sefinanciraju izprora~una

BBBBB alti~ka dr‘ava Latvija jedna jeod zemalja koja je po~etkom2000. godine provela procesrestrukturiranja {umarstva, uzsudjelovanje konzultantske tvrtkeCoillte. U organizaciji Ministarstvapoljoprivrede i {umarstva, njihova jeiskustva hrvatskim {umarima pro{legodine prezentirao Tomas Kotovi~s,direktor ureda za odnose s javno{}uDr‘avnih {uma Latvije (Latvijas valstsmezi, LVM), a u prezentaciji je su-djelovao i Leif Strömquist, nezavisnikonzultant u tvrtki Coillte. Donosimoneke dijelove izlaganja.

Povijesne okolnostiKako bi se lak{e razumjelo sada{nje

stanje latvijskog {umarstva, trebapone{to znati i o povijesnim okolnosti-ma i uvjetima u kojima se razvijalo,istaknuo je na po~etku izlaganja To-mas Kotovi~s. Tako je krajem 19. ipo~etkom 20. stolje}a postojala insti-tucija za gospodarenje dr‘avnim{umama koja se bavila i drvnom indu-strijom. Premda u vlasni{tvu dr‘ave,bila je tr‘i{no orijentirana rukovode}ise dvama osnovnim na~elima: dobrimgospodarenjem i dono{enjem dobitidr‘avi. Dolazi Drugi svjetski rat, oku-pacija, nacionalizacija {uma, i stanjese bitno mijenja. Godine 1957. osnivase Ministarstvo nafte i {umarstva La-tvije. [umarstvo je organizirano u 35poduze}a (koja su se bavila uzgojem,iskori{tavanjem, a imala su i pilane) na26 regionalnih {umskih revira {to jeodgovaralo tada{njoj regionalnoj po-djeli zemlje. Bilo je to relativno stabil-no razdoblje koje je potrajalo do

1988. godine i novih velikih demokrat-skih promjena, osamostaljenja dr‘avei reformi, podsjetio je Kotovi~s. Bilo jeto i vrijeme kad je {umarstvo postalojedna od iznimno va‘nih djelatnostiLatvije, pokrenuti su me|unarodniprojekti za razvoj {umarstva i procespristupa EU. Godine 1990. osniva seMinistarstvo za {umarstvo i drvnu in-dustriju koje se tri godine kasnije uki-da, a ustanovljuje se Dr‘avna {umar-ska slu‘ba koja je 1997. uklju~ena unovo Ministarstvo poljoprivrede i{umarstva. Sljede}ih nekoliko godina(1998.–2000.) va‘an je period zbog

toga {to je razra|en novi dr‘avni insti-tucionalni sustav s tri dr‘avne slu‘be.Politiku {umarstva vodio je {umarskiodsjek pri Ministarstvu, a prija{njaDr‘avna {umarska slu‘ba (VMD) reor-ganizirana je kako bi mogla nadziratiprovedbu zakona. I {umarski odsjek iDr‘avna {umarska slu‘ba financirajuse iz prora~una. Gospodarenje dr‘av-nim {umama preneseno je na novo-osnovano dioni~ko dru{tvo Dr‘avne{ume Latvije (LVM) ~iji je jedini osni-va~ i dioni~ar dr‘ava. Godinu dana

kasnije, 2001., Latvija po~inje rad naNacionalnom {umarskom programu.

Kako radi LVM–vlasni{tvo, novac,dobit

LVM je pravna osoba sa samostal-nom bilancom, no sav fiksni kapital({ume) pripada dr‘avi. Poduze}e kojeje po~elo s radom 1. sije~nja 2000.ima osam regionalnih {umskih sektora(uprava – ranije ih je bilo 35), turisti~ki

i poslovni centar te komercijalni rasa-dnik. Upravlja s 1,63 milijuna ha dr-‘avnog {umskog zemlji{ta, godi{njesje~e oko 4 milijuna kubika. Dr‘avnim{umama Latvije upravlja Skup{tina iNadzorno vije}e, a menad‘mentpoduze}a sastoji se od pet direktora,od kojih je jedan predsjednik kompa-nije.

O tome kako konkretno funkcioni-raju Dr‘avne {ume Latvije, prenosimoiz materijala pripremljenog za hrvat-ske {umare.

“LVM je korisnik {uma na dr`av-nom {umskom zemlji{tu u vlasni{tvudr`ave, koju formalno predstavlja Mi-nistarstvo financija. U preliminarnomradu na osnivanju LVM bilo je, me|u-tim, predvi|eno da se poduze}u do-dijele vlasni~ka prava. Ta je odlukapomaknuta na kasniji, neutvr|eni da-tum. Za godinu 2000. Ministarstvo fi-nancija zatra`ilo je (bez izravnih pre-govaranja o iznosu) da LVM plati12,58 milijuna USD ({to iznosi 45 %postignutog obrtaja/poslovnog pro-meta) za kori{tenje prava. Pla}anja semoraju dozna~ivati na mjese~noj os-novi neovisno o gotovinskom toku.Pla}anja u 2000. godini pokrivajutro{kove Latvijske dr`avne {umarskeslu`be. Za 2001. godinu iznos jepove}an na 13,29 milijuna USD. Vlas-nik jo{ nije zatra`io da mu se plateLatvija – osam regionalnih {umskih sredi{ta (uprava) LVM-aCrnogori~na {uma

Te{ka odlukaJo{ nekoliko zanimljivosti o restrukturi-

ranju Latvijskih dr‘avnih {uma.Kad se pri{lo restrukturiranju i osnivanju

Dr‘avnih {uma Latvije, svi zaposleni u{umarstvu, njih oko 3.500, na{lo se predte{kom odlukom. Svi su formalno biliotpu{teni s opcijom da mogu birati: zapo-sliti se opet u Dr‘avnoj {umarskoj slu‘bi ilinovom poduze}u LVM, s tim da zadovoljetra‘ene kriterije. Tu se vi{e tra‘ilo, ali idavalo. Sa socijalnog stanovi{ta nije biloproblema jer se moglo oti}i i u drvnu indu-striju.

PrihodOd gospodarenja {umama poduze}e

ostvaruje 95% prihoda, od proizvodnje sje-mena i sadnica 1% te od lova i rekrea-cijskih aktivnosti 4%.

Godi{nji etat od oko 4 milijuna m3 samoje 50% prirasta. U budu}nosti orijentacija}e biti na pove}anje prihoda od poslovanjas nekretninama ({to posebno vrijedi za{ume na Baltiku koje se mogu iznajmljivatiza rekreacijske aktivnosti), te na proizvo-dnju i prodaju izra|enih elemenata.

Pla}eU Dr‘avnoj {umarskoj slu‘bi koja se fi-

nancira iz prora~una ima oko 2500 zapo-slenih, a u LVM-u 559. Nijedan od 559zaposlenih nije direktni radnik jer sve{umarske poslove uzgoja, sje~e, prijevoza

obavljaju poduze}a za eksploataciju i pri-vatnici (koji moraju biti pravni subjekti), adobivaju ih ugovorima ili na natje~aju.

Pla}a regionalnih menad‘era u LVM-u(njih 8 – odgovaralo bi statusu upraviteljauprave) je 950 $, a upravitelja {umarija(97) oko 500 $. Zaposleni u dr‘avnoj slu‘biu rangu nekog rukovoditelja imaju 325 $, adr‘avni revirnici oko 160 $.

– Pla}a je u LVM-u zna~ajno ve}a, aliondje se i mnogo vi{e radi i ne pita za ra-dno vrijeme, potkrijepio je tu poprili~nurazliku Kotovi~s. Kad smo nedavno tra‘ilijednog pomo}nika, premda ih u dr‘avnojslu‘bi ima dosta, nitko se nije javio nanatje~aj!

LovDr‘avne {ume Latvije vlasnik su prava

lova na svih 1,63 milijuna hektara kojimagospodare. Od toga se 93% iznajmljujelova~kim dru{tvima, a sa 7% lovi{ta gospo-dare sami.

Za{ti}ena prirodaMinistarstvo za{tite okoli{a i prostornog

planiranja gospodari s 2% {umskogzemlji{ta zemlje ili 50.000 ha podru~japosebno za{ti}enih i nacionalnih parkova.Od 1,63 milijuna ha kojima gospodariLVM, 320.000 ha pod nekim je re‘imomza{tite, no u njima se ipak gospodari – podposebnim re‘imom.

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME10

isto tako proizvodnju celuloze i papi-ra, da kupuje te prodaje vlastitenekretnine (stvarna imovina, ne {ume)te gospodari nekretninama. Po~etnifiksni kapital poduze}a je 1,000.000LVL ({to odgovara 1,700.000 USD).

Kadrovska politikaSva radna mjesta u novim i restruk-

turiranim dr‘avnim {umarskim institu-cijama, bila su otvorena i popunjavana

natje~ajem i svi su se mogli javiti. Prio-ritet je imao LVM, potom Dr‘avna{umarska slu‘ba te na tre}em mjestuOdsjek za {ume. “Svim prija{njimdr‘avnim zaposlenicima bilo je jasnoda ne}e svatko od njih na}i zapo-slenje u novoj strukturi. Nisu po-nu|eni nikakvi specifi~ni programi zaotpremnine. Bilo je predvi|anja da bidrvnoindustrijski sektor koji se pro-{iruje mogao prihvatiti nove zaposle-nike. Pet direktora LVM-ovog Izvr{nogodbora kao i regionalni upravitelji bilisu jako tra‘eni i ponu|eni su im vrlokonkurentni uvjeti. Op}enito uzev{i,zaposlenici LVM-a vi{e zara|uju, ali

isto tako vi{e rade nego dr‘avnislu‘benici u {umarskoj administraciji.LVM ima ukupno oko 559 zaposlenih.Budu}i da je formiranje LVM-a bilosastavni dio institucionalnog procesarestrukturiranja, mo‘e se re}i da jepromjena menad‘menta automatskitekla kao prirodni dio ‘ivota podu-ze}a. ^injenica da je voditelj tima zarestrukturiranje imenovan za predsjed-nika kompanije, bila je jasan signal odstrane dioni~ara. Osim toga, glavniakteri na vrlo aktivnom latvijskomtr‘i{tu drva postavili su izravne zaht-jeve LVM-u, a dru{tvo velika o~ekiva-nja u pogledu profitabilnosti, tako daje vodstvo moralo u~inkovito djelova-ti”.

Poslovodstvo LVM-a radi na jasnojkomercijalnoj osnovi, {to zna~i da jesve podlo‘no promjenama i provjera-ma poslovnih na~ela. Primjer jetakvog pristupa pregled dugoro~nihugovora za prava kori{tenja. LVM zasada nema vlastite radove sje~e iodvoza stabala, ukupni se sijek ili oba-vlja prema dugoro~nim ugovorima ilise na godi{njoj osnovi prodaje napanju (licitacije). Drugi je primjer for-miranje novog poduze}a za proizvo-dnju sadnog materijala.

Kontinuiranepromjene

“Poduze}e se od osnivanja obveza-lo da }e obavljati najva`nije inventurestani{ta na svim podru~jima predvi-|enim za dovr{ni sijek, prema ugovo-ru s Dr`avnom {umarskom slu`bom,kako bi moglo bolje udovoljiti zah-tjevima o biolo{koj raznolikosti i odr-`ivom razvoju. LVM je zapo~eo s FSCcertifikacijom {uma s ciljem da krajem2002. godine ima provedenu certifika-ciju za polovicu dr`avnog {umskogzemlji{ta. Prvi je certifikat izdan u je-sen 2001. Projekt je zapo~et s namje-rom da se dobije potvrda o vrijednostii mogu}oj promjeni vrijednosti dugo-trajne imovine (poput zgrada, cesta ikonstrukcije) u vlasni{tvu poduze}a teda se mogu procijeniti radovi LVM-akojima se pove}ava vrijednost {uma uvlasni{tvu dr`ave...

Dr‘ava Latvija djelomi~ni je vlasnik(33 %) i projektnog poduze}a BalticPulp (Balti~ka celuloza), koje planiraizgradnju tvornice celuloznog drvakapaciteta 650 000 tona godi{nje.

Kona~nu odluku o mogu}oj realizacijite velike investicije donijet }e tri part-nera koji ~ine Baltic Pulp prije kraja2002. godine. Inozemni investitorizahtijevaju garanciju da }e mo}inabavljati drvo u obliku dugoro~nihprava kori{tenja u LVM-ovim {umamai vlasni{tvo nad sada{njim dr‘avnim{umskim zemlji{tem. Vlada nije prihva-tila te zahtjeve, no ipak, sada se ozbi-ljno diskutira o dugoro~nim garancija-ma za isporuke celuloznog drva kojedolaze iz LVM-ovih {uma i sigurno }eznatno utjecati na tr‘i{ni polo‘ajpoduze}a”.

Za godinu 2000. Ministarstvofinancija zatra‘ilo je da LVM plati12,58 milijuna USD ({to iznosi 45 %prometa) za kori{tenje prava.Pored toga LVM pla}a porez naostvareni profit (25 %). U 2000.godini profit je iznosio 0,508milijuna USD. Razina socijalne(dru{tvene) naknade na brutopla}e iznosi 33 %.

Inozemni investitori zahtijevajugaranciju da }e mo}i nabavljatidrvo u obliku dugoro~nih pravakori{tenja u LVM-ovim {umama ivlasni{tvo nad sada{njim dr‘avnim{umskim zemlji{tem.

[uma breze u Latviji

Veliki rasadnik u Dr‘avnim {umama Latvije

dividende za njegove dio-nice. LVM je du`an pla}atii zemlji{ni porez u ime vla-snika. Pored toga, LVMpla}a porez na ostvareniprofit (25 %). Profit je u2000. godini bio 0,508milijuna USD. Razina so-cijalne (dru{tvene) nakna-de na bruto pla}e iznosi33 %...”

Predvi|eno je da seosim {umarstvom (u naj-{irem smislu), poduze}ebavi davanjem usluga ve-zanih za {umarstvo, turi-zam i rekreacijske aktivno-sti, lov, izgradnju cesta, ali

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME 11

austrija

OOOOO luja sredinom studenog 2002.godine u Austriji ne samo {toje prouzro~ila znatne mate-rijalne {tete na zgradama iinfrastrukturi te stajala ‘ivota nekolikoljudi, ve} je i izvalila oko 4 milijuna m3drva. Stabla su uglavnom polomljena uvisini od dva do tri metra, {to drasti~noreducira njihovu tehni~ku vrijednost,tako da se {teta trenutno procjenjujena 45 milijuna eura. Po{to je vrijednostdrva znatno sni‘ena, a pogo|eni suveliki nepristupa~ni predjeli, ne o~ekujese ve}i utjecaj na stabilnost tr‘i{ta dr-vom. Prouzro~ena {teta nadoknadit }ese iz sredstava Fonda za katastrofe te}e se poku{ati smanjiti i putem raz-li~itih programa.

Najve}u {tetu je oluja prouzro~ila upokrajinama [tajerskoj i Salzburgu(oko 3 milijuna m3). Kao najve}e{umarsko poduze}e Austrijske savezne{ume konstatiraju najve}u koli~inu de-vastiranog drva – oko 1,2 milijuna m3.Ipak }e ovu koli~inu uspjeti integrirati uregularnu sje~u i tako pridonijetiolak{anju tr‘i{ta. Zbrinjavanje polom-ljenih stabala neophodno je ve} iz sa-mih fitosanitarnih razloga. Me|utim,predstoje}a zima }e usporiti radovezbrinjavanja.

Kako bi rije{ili te{ku situaciju i zaga-rantirali odgovaraju}u cijenu drva, Sa-vezno ministarstvo poljoprivrede i{umarstva predla‘e sklapanje ugovorao zbrinjavanju polomljenog drva izme-|u {umovlasnika i drvoprera|iva~a,poja~anje suradnje izme|u {umovla-snika te intenziviranje kooperacije sdrvoprera|iva~kom industrijom. Ostalefinancijske mjere odnosit }e se naprograme Europske unije – Odredba orazvoju ruralnog podru~ja, kreditna

sredstva ERP-a (European RecoveryProgram), kao i sredstva za investicije uagraru. Iz ovih sredstava kao i sredsta-va pokrajina (Fond za katastrofe) finan-cirat }e se po{umljavanje, infrastrukturai oprema.

Veliki dio pogo|enih povr{ina obu-hva}a za{titne i za{ti}ene {ume. Nekeod ovih povr{ina dugoro~no }e izgubitisvoju »za{titnu funkciju«. Kratkoro~nomoramo ra~unati s pove}anom opas-no{}u od odrona lavina, klizi{ta itd.Stoga je neophodno ~im prije zapo~etisa sanacijom ovih povr{ina. Austrijskadr‘ava izdvojit }e iz [umarskog poti-cajnog programa te iz Fonda za kata-strofe potrebna sredstva. Pozitivnom seocjenjuje i situacija da je vjetrolomostao regionalno ograni~en te da su-

Sredinom studenogoluja je u austrijskim{umama izvalila oko4 milijuna kubikadrvne mase iprouzro~ila {tetukoja se procjenjujena oko 45 milijunaeura. Najvi{e suo{te}ene Austrijskesavezne {ume gdjeje povaljano ipolomljeno oko 1,2milijuna kubikadrvne mase

prema kojima sama {umarska struka,kroz lo{e gospodarenje {umama, snosikrivicu ne odgovaraju istini, te ih Savez-no ministarstvo poljoprivrede i {umar-stva opovrgava.

Prouzro~ena {teta – preliminarna procjena upokrajinama

Gradi{}e 0Koru{ka 200Donja Austrija Inventura u tokuGornja Austrija 350Salzburg 2.000 6.000[tajerska 1.000Tirol 250Vorarlberg 3Be~ 0Austrija 3.803

Kako bi rije{ili te{ku situaciju izagarantirali odgovaraju}u cijenu drva,Savezno ministarstvo poljoprivrede i{umarstva predla‘e sklapanje ugovora ozbrinjavanju polomljenog drva izme|u{umovlasnika i drvoprera|iva~a, poja~anusuradnju izme|u {umovlasnika teintenziviranje kooperacije sdrvoprera|iva~kom industrijom. Ostalefinancijske mjere odnosit }e se naprograme Europske unije.

sjedne zemlje (Nje-ma~ka, Italija, Slove-nija, [vicarska i^e{ka) nisu pogo|e-ne, tako da se neo~ekuje znatan priti-sak na me|unarod-no tr‘i{te.

Ja~ina oluje bilaje takva da su pogo-|ene sve {umskesastojine podjedna-ko, tako da i prirod-no gospodarenjeAustrijskim {umamanije moglo sprije~itinastalu {tetu. Izjave

Savezna Preliminarna {teta povr{ina zemlja u 1.000 m3 ha

Pi{e:Dipl. ing. Vlado ^amba

Tr‘i{te drva ipak ostajestabilnoTr‘i{te drva ipak ostajestabilno

KATASTROFALNO NEVRIJEME _ OLUJA IZVALILA 4 MILIJUNA KUBIKA DRVAKATASTROFALNO NEVRIJEME _ OLUJA IZVALILA 4 MILIJUNA KUBIKA DRVA

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME 1312

UUUUU isto~nom dijelu Vukovarsko-srijemske ‘upanije, u me|u-rije~ju Save i Dunava, nala-zi se glasoviti {umski bazenSpa~va, povr{ine 40.000 hektara, sglavnim vrstama drve}a, svjetski poz-natim hrastom lu‘njakom, poljskim ja-senom te obi~nim grabom i klenom.Tu, u najve}oj cjelovitoj {umi hrastalu‘njaka u Hrvatskoj, unazad dvastolje}a razvio se i dragocjeni dio hr-vatske {umarske struke i znanosti.Posjetili smo [umariju Otok, jednu odnajboljih u vinkova~koj Upravi i cije-lim Hrvatskim {umama.

Osobna karta_ Oto~ka {umarija otpo~ela je s

organiziranim gospodarenjem {uma-ma provo|enjem gospodarskih osno-va jo{ davne 1874. godine. Danasgospodarimo sa 11.216 ha {umskihpovr{ina u dvije gospodarske jedinice,Slaviru (8.630 ha) i Oto~kim {umama(2.586 ha), gdje {ume hrasta lu‘njakas ostalim vrstama imaju veliko gospo-darsko, ali istodobno i ekolo{ko i so-cijalno zna~enje, isti~e upravitelj {u-marije dipl. ing. Ivica Popi}.

U {umariji je zaposleno 112 rad-nika, a kroz sve ovo vrijeme ona jebila i ostala rasadnik vrsnih sjeka~a.Bogatstvo lovne divlja~i tijekom ratnihgodina dobrano je devastirano, a{umske povr{ine oto~ke {umarije pri-padaju dr‘avnom lovi{tu “Spa~va –sjever” u kojem je glavna lovna divlja~jelen obi~ni, srna i divlja svinja. Po-sljednih je nekoliko godina doneklesanirano brojno stanje divlja~i, a redo-vitom se ishranom i odr‘avanjemlovi{ta, kao i lovno-tehni~kih objekata,te kontroliranim lovom nastoji dovestiu predratno stanje. Na {umskimpovr{inama [umarije Otok u blizininaselja Spa~va nalazi se lijepa lova~kaku}a “Spa~va” u koju je pored mno-

[UMARIJA OTOK

U {uma

Foto: Z. Pei~evi}

Pi{e:Zvonko Pei~evi}

U Spa~vi, najve}oj cjelovitoj {umi lu‘njaka uHrvatskoj, razvio se i dragocjeni diohrvatske {umarske struke i znanosti, a hrastlu‘njak zbog svoje je odli~ne kakvo}e dobiome|unarodnu tehnolo{ku karakteristiku»slavonska hrastovina«

gih poznatih lovaca dolazio i veliki lju-bitelj lova prestolonasljednik FranjoFerdinand. U sklopu [umarije Otoknalazi se poznata sjemenska sastojinaLo‘e na povr{ini od 92 ha, sjemenskasastojina poljskog jasena na 56 ha iklonska sjemenska planta‘a hrastalu‘njaka na povr{ini od 30 ha. Ona jo{

nije u o~ekivanoj funkciji, jer je rije~ omladoj planta‘i.

Moderna mehanizacijaGospodarska jedinica Slavir u

Spa~vi gdje se obavlja dovr{ni sijekhrasta lu‘njaka, jedno je od najve}ihovogodi{njih radili{ta u U[P Vinkovci.Tri traktora Pionir-ekipa‘e obavljajuistovar drvnih sortimenata iz {ume napomo}no stovari{te. Revirnica JelicaJurendi} i poslovo|e Marko Bari{i} iBo‘idar Babi} govore da su prorede utoj sje~ini okon~ane u planiranim ro-kovima i direktno }e utjecati na ukup-no poslovanje [umarije Otok u 2002.godini. Izvoz drvnih sortimenata iz{ume na pomo}no stovari{te i tvrducestu obavljamo pomo}u male Pionir-ekipa‘e koja se sastoji od traktora IMT577, fleksibilne {umske prikolice nosi-vosti 5 tona i ugra|enog mehani~kogkrana s vitlom kapaciteta 700 kg.Osim voza~a, u organizaciji rada su-djeluje i pomo}nik, “ka~er”. Ta Pionir-ekipa‘a predstavlja jezgru najuspje-

SPA^VA HRASTA LU@NJAKASlavonac ljubi tu svoju hrastovu {umu nadasve; on jeu njoj kao u svojoj ku}i, njemu nema ve}e slasti,nego s marvom bezbri‘no basati ispod sjenovitog hra{}a;on pozna svako drvo, svaku pticu, svaki glas; on se stom {umom razgovara kao sa svojom materom. Onaje njemu odvajkada bila nepresu{ivim blagom; sta-nove si on podigao ukraj {ume, posagradio staje i{tagljeve, posadio vo}njake i {ljivike, pa je vi{e nastanu nego na selu. On je postao kukavac i siromah,otkako mu zabrani{e i zatvori{e {umu: jer ona musvojom pa{om odgajala volove, svojim ‘irom hranilakrmke, svojim lijesom dizala ku}e i ograde, svojom{i{kom kitila djevojke zlatom i svilom, ona kao ogro-man {tit ~uvala mu usjeve od bure i sjevera... Vuk,lisica i kuna davale mu skupo krzno, zec i srna sladakzalogaj i ugodnu zabavu... Pa tko ju ne bi volio, tkone bi ~eznuo za njom!...

Josip Kozarac

Dipl. ing.IvicaPopi}

O{tar zvuk motorne pile ipovremeni prasakodzvanjaju ogromnimsnijegom prekrivenimradili{tem. Taj slavonskidragulj u 130 je godinapro‘ivio svoj ‘ivot i moraoti}i, kako bi ostavio mjestopodmlatku. Ciklus prirodneobnove se nastavlja.

Kamion MAN na utovaru

Pionir-ekipa‘a u radu

Revirnica Jelica Jurendi}, sjeka~ An|elko Livan~i} iposlovo|a Marko Bari{i}

“slavonriji ~iji je za{titni znakska hrastovina”

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME

{umske razglednice

Oto~ke {umelu‘njaka usnje‘nom ruhu

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME 1312

UUUUU isto~nom dijelu Vukovarsko-srijemske ‘upanije, u me|u-rije~ju Save i Dunava, nala-zi se glasoviti {umski bazenSpa~va, povr{ine 40.000 hektara, sglavnim vrstama drve}a, svjetski poz-natim hrastom lu‘njakom, poljskim ja-senom te obi~nim grabom i klenom.Tu, u najve}oj cjelovitoj {umi hrastalu‘njaka u Hrvatskoj, unazad dvastolje}a razvio se i dragocjeni dio hr-vatske {umarske struke i znanosti.Posjetili smo [umariju Otok, jednu odnajboljih u vinkova~koj Upravi i cije-lim Hrvatskim {umama.

Osobna karta_ Oto~ka {umarija otpo~ela je s

organiziranim gospodarenjem {uma-ma provo|enjem gospodarskih osno-va jo{ davne 1874. godine. Danasgospodarimo sa 11.216 ha {umskihpovr{ina u dvije gospodarske jedinice,Slaviru (8.630 ha) i Oto~kim {umama(2.586 ha), gdje {ume hrasta lu‘njakas ostalim vrstama imaju veliko gospo-darsko, ali istodobno i ekolo{ko i so-cijalno zna~enje, isti~e upravitelj {u-marije dipl. ing. Ivica Popi}.

U {umariji je zaposleno 112 rad-nika, a kroz sve ovo vrijeme ona jebila i ostala rasadnik vrsnih sjeka~a.Bogatstvo lovne divlja~i tijekom ratnihgodina dobrano je devastirano, a{umske povr{ine oto~ke {umarije pri-padaju dr‘avnom lovi{tu “Spa~va –sjever” u kojem je glavna lovna divlja~jelen obi~ni, srna i divlja svinja. Po-sljednih je nekoliko godina doneklesanirano brojno stanje divlja~i, a redo-vitom se ishranom i odr‘avanjemlovi{ta, kao i lovno-tehni~kih objekata,te kontroliranim lovom nastoji dovestiu predratno stanje. Na {umskimpovr{inama [umarije Otok u blizininaselja Spa~va nalazi se lijepa lova~kaku}a “Spa~va” u koju je pored mno-

[UMARIJA OTOK

U {uma

Foto: Z. Pei~evi}

Pi{e:Zvonko Pei~evi}

U Spa~vi, najve}oj cjelovitoj {umi lu‘njaka uHrvatskoj, razvio se i dragocjeni diohrvatske {umarske struke i znanosti, a hrastlu‘njak zbog svoje je odli~ne kakvo}e dobiome|unarodnu tehnolo{ku karakteristiku»slavonska hrastovina«

gih poznatih lovaca dolazio i veliki lju-bitelj lova prestolonasljednik FranjoFerdinand. U sklopu [umarije Otoknalazi se poznata sjemenska sastojinaLo‘e na povr{ini od 92 ha, sjemenskasastojina poljskog jasena na 56 ha iklonska sjemenska planta‘a hrastalu‘njaka na povr{ini od 30 ha. Ona jo{

nije u o~ekivanoj funkciji, jer je rije~ omladoj planta‘i.

Moderna mehanizacijaGospodarska jedinica Slavir u

Spa~vi gdje se obavlja dovr{ni sijekhrasta lu‘njaka, jedno je od najve}ihovogodi{njih radili{ta u U[P Vinkovci.Tri traktora Pionir-ekipa‘e obavljajuistovar drvnih sortimenata iz {ume napomo}no stovari{te. Revirnica JelicaJurendi} i poslovo|e Marko Bari{i} iBo‘idar Babi} govore da su prorede utoj sje~ini okon~ane u planiranim ro-kovima i direktno }e utjecati na ukup-no poslovanje [umarije Otok u 2002.godini. Izvoz drvnih sortimenata iz{ume na pomo}no stovari{te i tvrducestu obavljamo pomo}u male Pionir-ekipa‘e koja se sastoji od traktora IMT577, fleksibilne {umske prikolice nosi-vosti 5 tona i ugra|enog mehani~kogkrana s vitlom kapaciteta 700 kg.Osim voza~a, u organizaciji rada su-djeluje i pomo}nik, “ka~er”. Ta Pionir-ekipa‘a predstavlja jezgru najuspje-

SPA^VA HRASTA LU@NJAKASlavonac ljubi tu svoju hrastovu {umu nadasve; on jeu njoj kao u svojoj ku}i, njemu nema ve}e slasti,nego s marvom bezbri‘no basati ispod sjenovitog hra{}a;on pozna svako drvo, svaku pticu, svaki glas; on se stom {umom razgovara kao sa svojom materom. Onaje njemu odvajkada bila nepresu{ivim blagom; sta-nove si on podigao ukraj {ume, posagradio staje i{tagljeve, posadio vo}njake i {ljivike, pa je vi{e nastanu nego na selu. On je postao kukavac i siromah,otkako mu zabrani{e i zatvori{e {umu: jer ona musvojom pa{om odgajala volove, svojim ‘irom hranilakrmke, svojim lijesom dizala ku}e i ograde, svojom{i{kom kitila djevojke zlatom i svilom, ona kao ogro-man {tit ~uvala mu usjeve od bure i sjevera... Vuk,lisica i kuna davale mu skupo krzno, zec i srna sladakzalogaj i ugodnu zabavu... Pa tko ju ne bi volio, tkone bi ~eznuo za njom!...

Josip Kozarac

Dipl. ing.IvicaPopi}

O{tar zvuk motorne pile ipovremeni prasakodzvanjaju ogromnimsnijegom prekrivenimradili{tem. Taj slavonskidragulj u 130 je godinapro‘ivio svoj ‘ivot i moraoti}i, kako bi ostavio mjestopodmlatku. Ciklus prirodneobnove se nastavlja.

Kamion MAN na utovaru

Pionir-ekipa‘a u radu

Revirnica Jelica Jurendi}, sjeka~ An|elko Livan~i} iposlovo|a Marko Bari{i}

“slavonriji ~iji je za{titni znakska hrastovina”

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME

{umske razglednice

Oto~ke {umelu‘njaka usnje‘nom ruhu

Broj 73 • sije~anj 2003. HRVATSKE [UME 1514

{nije, najpogodnije mehanizirane trak-torske ekipa‘e zbog svoje elasti~nostiu privla~enju drvne mase iz sje~ineodnosno proreda. Prema raspolo‘ivimkapacitetima strojni park novou-strojene Pionir-ekipa‘e U[P Vinkovciu 12 {umarija po raznovrsnosti iopremljenosti mo‘e se svrstati me|uvode}e u Hrvatskim {umama, istaknu-la je dipl. ing. Jelica Jurendi}.

Na radili{tuDan je radni, 19. prosinca 2002.

godine, na radili{tu vrvi kao u ko{nici.Poslovo|a Martin Marelji}, kojipomo}u instaliranog HsPrO programajo{ od 2000. godine otprema drvnesortimente kupcima, govori da je 12oto~kih sjeka~a u rekordnom vreme-nu obavilo dovr{ni sijek hrastalu‘njaka starosti 130 godina napovr{ini od 40 hektara. O{tar zvukmotorne pile i povremeni prasakodzvanjaju ogromnim snijegom prekri-venim radili{tem. Taj slavonski dragulju 130 je godina pro‘ivio svoj ‘ivot imora oti}i, kako bi ostavio mjestopodmlatku. Ciklus prirodne obnove senastavlja. Istodobno sna‘na zglobnaekipa‘a Kockum 850 i Valmet 860obavljaju privla~enje hrastovih trupacaiz sje~ine na pomo}na stovari{ta, doksna‘ni kamioni MAN odvoze trupcekupcima. Lokalno stanovni{tvo odmahuspostavlja {umski red. Dvojbe nema,posao je te‘ak i odgovoran a te sku-pocjene kvalitetne proizvode prilikomru{enja, utovara i istovara prati velikaopasnost. No za ovda{nje iskusne oto-~ke radnike – problema nema.Radnici [umarije Otok nakon radnog dana

Lova~ki objekt Spa~va

lovno gospodarstvo

U potraKako bi lovstvopostala djelatnostkoj