BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 1

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 267 | Godina XXIII. | Zagreb, ožujak 2019. | ISSN 1330-6480

Aktualno

Raskinuti ugovori s 20 kogeneracija

Izdvajamo...

Smrekov potkornjak u paduPočelo rješavanje problema JadrijeŠest mjeseci Naturavite

Grmoščica građanima Velika reljef karta UŠP Zagreb u novim prostorima

Aktualno

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 3

Komentar

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hrUredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Zdenko Turniški, Mrzlo jutro | Zadnja stranica: Zdenko Turniški, Priča o dva lista

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj 3 Lika u plamenu, nitko niti riječi

4 Kraj 2018. godine donio je smanjenje broja smrekovog potkornjaka u Gorskom kotaru

6 Problem star više od 50 godina konačno pred rješenjem

8 Pojednostavljeno objašnjenje etata glavnog prihoda

10 Priprema za implementaciju jedinstvenog informatičkog sustava

12 Kako očuvati poplavne šume u rezervatu biosfere Mura - Drava - Dunav?

14 Bura i jugo diktiraju ritam radova

16 Pregled učinjenog u prvih šest mjeseci

19 Raskinuti ugovori vrijedni 1,2 milijarde kuna zbog neispunjavanja ugovornih obaveza

20 Potkornjaci - jedna od najraširenijih prijetnji

23 UŠP Zagreb napokon na okupu

24 Šumarski muzej u Bošnjacima po drugi puta otvorio je

svoja vrata

26 Grmoščica građanima!

30 Lov je oduvijek bio jedan od zaštitnih obilježja

šumarije

33 Ekološki sustavi ne mogu se shvatiti bez

ekopismenosti

34 Mala priča o pismu iz

Mitrovice i jednoj velikoj karti

37 Bolji život životinjama i biljkama, a samim time i

čovjeku

39 Zvonimir Tomac – šumar, slikar, pisac…

42 Vjeverica

Nedjelja 17. veljače bila je prekrasan dan u cijeloj ze-mlji. Ugodne temperature, sunčani, gotovo proljetni dan mnoge je istjerao van iz kuća na uživanje u sun-cu. Netko se odlučio za rekreaciju u prirodi, netko za

proljetne radove u voćnjacima i polju, a netko je jednostavno nabio sunčane cvike i uživao u kavi i ćakuli.

Dan idealan za „outdoor activities“.Ja sam se taj dan vraćao iz Splita prema Zagrebu i ostao u

šoku!Naime, od trenutka kada sam prošao tunel Sv. Rok pa sve

do tunela Mala Kapela, znači kroz cijelu Liku, gorilo je nemili-ce na sve strane. Nisu to bili neki veliki požari, ali toliko veliki broj jednostavno je nevjerojatan u zemlji u kojoj postoji velika opasnost od šumskih požara.

Započelo je odmah nakon izlaska iz tunela Sv. Rok. Već se negdje oko stajališta Zir moglo uočiti i vatrogasce, a oko Gos-pića dima je bilo posvuda. Kod Perušića ista priča, a tako je bilo i kod Ličkog Lešća i Otočca. Sve u plamenu.

Nastavak je slijedio i u okolici Brinja, a prestalo je tek nakon tunela Nova Kapela koja se i smatra sjevernom granicom Like.

Jasno mi je kako tradicionalna poljoprivreda u tom područ-ju podrazumijeva paljenje korova i ostalih nepoželjnih vrsta, ali isto sam tako svjestan da onoliki broj požara nije normalan.

Lika u plamenu, nitko niti riječiIsto tako mi je nevjerojatno da toliki broj požara bukne kada je vremenska prognoza idealna za njihovo širenje. Naime, svi meteorološki servisi najavljivali su tjedan bez ikakvih padalina.

Ono što je također bilo zabrinjavajuće i lako za uočiti vozeći se autocestom jest da pored požara nije bila neka „odgovorna osoba“, već se požar, uglavnom prizemnog rašća, širio stihijski. Čak je kod spomenute postaje Zir već došao do autoceste te su na HAK-ovim izvješćima, koje redovno prenosi Drugi pro-gram Hrvatskog radija, upozoravali vozače na dim.

Pa je li to normalno?Očito da je!Naime, kada sam idući dan došao na posao, radeći „press

clipping“ kojeg radim svako jutro, nisam našao niti riječi o jučerašnjim ličkim požarima. Niti jedan portal, dnevni list ili bilo koji drugi medij nije napisao niti riječi o tome iako šumari dobro znaju da je broj proljetnih požara prestigao broj ljetnih.

Mediji su nas tog ponedjeljka zabavljali Dorom, pobjedom Dinama protiv Slaven Belupa, pronađenim mrtvim tijelom u zamrzivaču u Međimurju, a ako ste u Google upisali požari i kliknuli na posljednja 24 sata, izbacilo je kako je izgorjela pe-čenjara na Kustošiji… Toliko o svim bitnim temama za naš ži-vot i državu.

Lički požari nikome nisu bitni. Niti je važno upozoriti na njihovu opasnost. Niti je važno da mediji edukativno djeluju prema stanovništvu kako bi se ta tradicija spaljivanja i nekon-troliranog širenja požara zaustavila.

Činjenica je da je u Lici sve manje stanovništva tako da ni-kada neće biti zanimljivi kao, recimo, splitski požar.

Da, ispada da su se građani bez razloga naljutili na premi-jera kada je izjavio da je splitski požar medijski zanimljiv…

Tekst: Goran VincencFoto: Marinko Bošnjaković

Sredinom veljače vozio sam se od Splita prema Zagrebu i ostao šokiran količinom požara u Lici koji su gorjeli na sve strane. Još šokantnije je kako nitko nije imao potrebe napisati ništa o tome.

Prizemni požari javljaju se u proljeće spaljivanjem otpada u poljoprivredi

Aktualno

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 3

Komentar

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hrUredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Zdenko Turniški, Mrzlo jutro | Zadnja stranica: Zdenko Turniški, Priča o dva lista

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj 3 Lika u plamenu, nitko niti riječi

4 Kraj 2018. godine donio je smanjenje broja smrekovog potkornjaka u Gorskom kotaru

6 Problem star više od 50 godina konačno pred rješenjem

8 Pojednostavljeno objašnjenje etata glavnog prihoda

10 Priprema za implementaciju jedinstvenog informatičkog sustava

12 Kako očuvati poplavne šume u rezervatu biosfere Mura - Drava - Dunav?

14 Bura i jugo diktiraju ritam radova

16 Pregled učinjenog u prvih šest mjeseci

19 Raskinuti ugovori vrijedni 1,2 milijarde kuna zbog neispunjavanja ugovornih obaveza

20 Potkornjaci - jedna od najraširenijih prijetnji

23 UŠP Zagreb napokon na okupu

24 Šumarski muzej u Bošnjacima po drugi puta otvorio je

svoja vrata

26 Grmoščica građanima!

30 Lov je oduvijek bio jedan od zaštitnih obilježja

šumarije

33 Ekološki sustavi ne mogu se shvatiti bez

ekopismenosti

34 Mala priča o pismu iz

Mitrovice i jednoj velikoj karti

37 Bolji život životinjama i biljkama, a samim time i

čovjeku

39 Zvonimir Tomac – šumar, slikar, pisac…

42 Vjeverica

Nedjelja 17. veljače bila je prekrasan dan u cijeloj ze-mlji. Ugodne temperature, sunčani, gotovo proljetni dan mnoge je istjerao van iz kuća na uživanje u sun-cu. Netko se odlučio za rekreaciju u prirodi, netko za

proljetne radove u voćnjacima i polju, a netko je jednostavno nabio sunčane cvike i uživao u kavi i ćakuli.

Dan idealan za „outdoor activities“.Ja sam se taj dan vraćao iz Splita prema Zagrebu i ostao u

šoku!Naime, od trenutka kada sam prošao tunel Sv. Rok pa sve

do tunela Mala Kapela, znači kroz cijelu Liku, gorilo je nemili-ce na sve strane. Nisu to bili neki veliki požari, ali toliko veliki broj jednostavno je nevjerojatan u zemlji u kojoj postoji velika opasnost od šumskih požara.

Započelo je odmah nakon izlaska iz tunela Sv. Rok. Već se negdje oko stajališta Zir moglo uočiti i vatrogasce, a oko Gos-pića dima je bilo posvuda. Kod Perušića ista priča, a tako je bilo i kod Ličkog Lešća i Otočca. Sve u plamenu.

Nastavak je slijedio i u okolici Brinja, a prestalo je tek nakon tunela Nova Kapela koja se i smatra sjevernom granicom Like.

Jasno mi je kako tradicionalna poljoprivreda u tom područ-ju podrazumijeva paljenje korova i ostalih nepoželjnih vrsta, ali isto sam tako svjestan da onoliki broj požara nije normalan.

Lika u plamenu, nitko niti riječiIsto tako mi je nevjerojatno da toliki broj požara bukne kada je vremenska prognoza idealna za njihovo širenje. Naime, svi meteorološki servisi najavljivali su tjedan bez ikakvih padalina.

Ono što je također bilo zabrinjavajuće i lako za uočiti vozeći se autocestom jest da pored požara nije bila neka „odgovorna osoba“, već se požar, uglavnom prizemnog rašća, širio stihijski. Čak je kod spomenute postaje Zir već došao do autoceste te su na HAK-ovim izvješćima, koje redovno prenosi Drugi pro-gram Hrvatskog radija, upozoravali vozače na dim.

Pa je li to normalno?Očito da je!Naime, kada sam idući dan došao na posao, radeći „press

clipping“ kojeg radim svako jutro, nisam našao niti riječi o jučerašnjim ličkim požarima. Niti jedan portal, dnevni list ili bilo koji drugi medij nije napisao niti riječi o tome iako šumari dobro znaju da je broj proljetnih požara prestigao broj ljetnih.

Mediji su nas tog ponedjeljka zabavljali Dorom, pobjedom Dinama protiv Slaven Belupa, pronađenim mrtvim tijelom u zamrzivaču u Međimurju, a ako ste u Google upisali požari i kliknuli na posljednja 24 sata, izbacilo je kako je izgorjela pe-čenjara na Kustošiji… Toliko o svim bitnim temama za naš ži-vot i državu.

Lički požari nikome nisu bitni. Niti je važno upozoriti na njihovu opasnost. Niti je važno da mediji edukativno djeluju prema stanovništvu kako bi se ta tradicija spaljivanja i nekon-troliranog širenja požara zaustavila.

Činjenica je da je u Lici sve manje stanovništva tako da ni-kada neće biti zanimljivi kao, recimo, splitski požar.

Da, ispada da su se građani bez razloga naljutili na premi-jera kada je izjavio da je splitski požar medijski zanimljiv…

Tekst: Goran VincencFoto: Marinko Bošnjaković

Sredinom veljače vozio sam se od Splita prema Zagrebu i ostao šokiran količinom požara u Lici koji su gorjeli na sve strane. Još šokantnije je kako nitko nije imao potrebe napisati ništa o tome.

Prizemni požari javljaju se u proljeće spaljivanjem otpada u poljoprivredi

Posljednjih godina dogodili su se ekstremni vremenski, klimatski i hidrološki događaji, kojih smo i sami svje-doci. Znanstvenici su itekako svjesni koliko klimatske promjene utječu na stanje naših šuma, od poplava i

vjetroizvala preko snjegoloma i ledoloma, šume su pogođene brojnim utjecajima različitih čimbenika, ali i dosadašnjim na-činima gospodarenja. Klimatske promjene i slobodna trgovin-ska razmjena isto su tako utjecale na pojavu i porast brojnosti mnogih invazivnih vrsta kukaca koje prijete našim šumama.

On je malen, opasan i ubojit, on je smrekov osmerozubi potkornjak ili smrekov pisar (Ips typographus). Ovaj opasni na-metnik posljednje tri godine poharao je Gorski kotar i uništio znatne sastojine smreke na području gospodarenja delničke podružnice Hrvatskih šuma. No, prema aktualnim podatcima prebrojanih potkornjaka u lovnim klopkama za UŠP Delnice

Smreka je spašena, na redu je jela

Kraj 2018. godine donio je smanjenje broja smrekovog potkornjaka u Gorskom kotaru

Kraj 2018. godine djelatnici delničke podružnice Hrvatskih šuma dočekali su itekako zadovoljni ostvarenim rezultatima. Klimatske promjene uzrokovale su ekstremne vremenske nepogode posljednjih 5 godina koje su znatno pogodile područje Gorskog kotara. Posljedično tome uzrokovale su i porast broja potkornjaka u smrekovim sastojinama od 2014. godine nadalje. Uz veliki trud i zajedničko djelovanje svih u Hrvatskim šumama te podršku nadležnih institucija, brojnost potkornjaka konačno je u padu, pokazali su rezultati s kraja 2018. godine.

Aktualno

tijekom perioda od 1995. do 2018. godine, brojnost mu je po-čela opadati i to za 50 %. Točnije, na četrdeset i jednoj lokaciji s isto toliko klopki 2018. godine uhvaćeno je 328.047 primje-raka smrekovog potkornjaka što je gotovo dvostruko manje nego 2017. godine kada je na istim pozicijama registrirano njih čak 654.587. Nastavak tog pada očekuje se i 2019. godi-ne što bi trebao biti znak da je širenje napokon zaustavljeno, a trud goranskih šumara itekako vidljiv. Pad brojnosti ovih malih pošasti s veseljem su dočekali djelatnici ove podruž-nice kojima pomoć u borbi protiv potkornjaka svakako daje spomenuti sustav monitoringa tih nametnika. Taj je sustav u Upravi šuma Podružnice Delnice utemeljen još 1995. godine na tzv. lovnim klopkama u koje se na četrdeset i jednoj loka-ciji svih goranskih šumarija ulove primjerci potkornjaka. Nitko drugi u Hrvatskoj, pa ni u Sloveniji, ne prati tako dugo popula-

ciju potkornjaka. Stalnim kontrolama tih klopki na vrijeme se uočava potencijalna opasnost te je lakše reagirati na vrijeme. - rekao je Željko Kauzlarić, rukovoditelj Odjela za ekologiju UŠP Delnice.

Ozbiljni problemi sa smrekovim potkornjakom u Gor-skom kotaru počeli su velikim ledolomom u veljači 2014. godine. Led koji je okovao Delnice i okolicu uzrokovao je lomljenje grana i izvaljivanje čitavih stabala. Posljedice te ledene kataklizme na Gorski kotar vidljive su u goranskim šumama, lomovima stabala, izvalama, a najveća oštećenja posebno su vidljiva na bjelogorici. Ta intenzivna vremenska nepogoda uništila je oko pola milijuna kubika drvne mase, a sanacija uništenih područja, kojih je bilo po različitim dijelo-vima Gorskog kotara, protegla se na četiri godine i dosegla brojku od 450.000 kubika. Najteže su stradala bukova stabla najtanjeg debljinskog razreda, što je i najveća šteta jer se iz-gubio najkvalitetniji prirast za narednih tridesetak godina. Dakle, ne samo da je veliki gubitak bio u drvnoj masi, već je šteta napravljena i za budućnost jer su baš ta stabla trebala biti temelj daljnjeg razvoja šume. Materijal koji je ležao na tlu predstavljao je idealne uvjete za razvoj različitih bolesti i štetnika i pogodovao naglom porastu smrekovog potkor-njaka u godinama koje su slijedile. Zbog toga se odmah kre-nulo na uklanjanje polomljenih stabala kako bi se spriječila ta velika najezda smrekova potkornjaka. Sanacija je počela odmah pripremom terena, čišćenjem od srušenog, odnosno uništenog drveća, leževine, popadalih grana, ali i čišćenjem svih šumskih prometnica zbog prohodnosti terena. Stradale terene delničke podružnice obišli su i šumarski stručnjaci Hr-vatskog šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta, vezano uz problematiku sanacije uništenih površina. Unatoč svim naporima, najezda se dogodila te je u ožujku 2017. godine Ministarstvo poljoprivrede donijelo naredbu o sprečavanju širenja i poduzimanju mjera za suzbijanje štetnog organiz-ma. Donesene Mjere integrirane zaštite šuma za sprečavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma Ips typographus (L.), osmerozubi smrekov pisar, propisale su sljedeće: intenzivni monitoring feromonskim klopkama, pravovremeno otkri-

Tekst: Helena JakobovićFoto: ustupljene iz UŠP Delnice

vanje i doznaka napadnutih stabala, pravovremeno rušenje doznačenih stabala, manipulacija posječenih doznačenih stabala, dodatni postupci, odnosno rušenje zdravih staba-la gdje se u nizinama širina pojasa preporuča od 0,5 do 2 srednje sastojinske visine, a u gorskom pojasu do 0,5 srednje sastojinske visine.

Kao da se klima zainatila, u prosincu 2017. godine or-kansko jugo poharalo je veliki dio Gorskog kotara, a nakon toga 2018. pao je veliki snijeg i onemogućio izvoženje polo-mljene drvne mase.

Broj smrekovog potkornjaka od 107.264 koliko je zabilježe-no u klopkama 2014. godine do 2017. godine konstanto raste. Popeo se tako na 245.432 u 2015. godini te 349.819 u 2016. godini, do drastičnih 654.587 u 2017. godini. Uprava šuma Podružnice Delnice već je 2016. godine krenula u doznaku i sječu zaraženih stabala te je iste godine doznačeno 74.181 ku-bika, 2017. godine doznačeno je 167.096 kubika, a 2018. godi-ne doznaka stabala smanjena je na samo 18.926 kubika. Šteta koja je nastala kao posljedica ovih kumulativnih nepogoda nastoji se umanjiti pošumljavanjem koje se stalno provodi. Za razliku od ranijih pošumljavanja uglavnom monokulturama, sad se pažnja daje sadnji različitih vrsta drveća jer su takve sastojine otpornije na nametnike. Tako se sada sade smreka, bukva, jela, crni bor, divlja trešnja, duglazija i ariš, a na temelju te raznolikosti šuma će u budućnosti biti jača i otpornija. Ru-kovoditeljica proizvodnog odjela Maja Bolf napominje kako je od 2014. do 2018. godine sanirano i pripremljeno za sadnju 650 hektara terena na kojima je zasađeno 450.000 komada sadnica različitih vrsta.

Voditeljica Uprave šuma Podružnice Delnice Iva-na Pečnik Kastner rekla je da su u ovoj podružnici itekako zadovoljni ostva-renim rezultatima koje je donio kraj 2018. godine. - Ponosni smo na realiza-ciju jer smo s ozbiljnijom proizvodnjom, zbog ogro-mnih količina snijega, po-čeli tek u travnju i u sedam mjeseci uspjeli smo ostva-riti godišnji plan. Nažalost, zbog prirodnih nepogoda koje su čak u tri navrata proglašene elementarnom nepogodom, mi sve naše snage posljednjih 5 godina

Ledolom iz 2014. godine

Potkornjakovi kanali

Osušena smrekova sastojina

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Aktualno

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 5

Posljednjih godina dogodili su se ekstremni vremenski, klimatski i hidrološki događaji, kojih smo i sami svje-doci. Znanstvenici su itekako svjesni koliko klimatske promjene utječu na stanje naših šuma, od poplava i

vjetroizvala preko snjegoloma i ledoloma, šume su pogođene brojnim utjecajima različitih čimbenika, ali i dosadašnjim na-činima gospodarenja. Klimatske promjene i slobodna trgovin-ska razmjena isto su tako utjecale na pojavu i porast brojnosti mnogih invazivnih vrsta kukaca koje prijete našim šumama.

On je malen, opasan i ubojit, on je smrekov osmerozubi potkornjak ili smrekov pisar (Ips typographus). Ovaj opasni na-metnik posljednje tri godine poharao je Gorski kotar i uništio znatne sastojine smreke na području gospodarenja delničke podružnice Hrvatskih šuma. No, prema aktualnim podatcima prebrojanih potkornjaka u lovnim klopkama za UŠP Delnice

Smreka je spašena, na redu je jela

Kraj 2018. godine donio je smanjenje broja smrekovog potkornjaka u Gorskom kotaru

Kraj 2018. godine djelatnici delničke podružnice Hrvatskih šuma dočekali su itekako zadovoljni ostvarenim rezultatima. Klimatske promjene uzrokovale su ekstremne vremenske nepogode posljednjih 5 godina koje su znatno pogodile područje Gorskog kotara. Posljedično tome uzrokovale su i porast broja potkornjaka u smrekovim sastojinama od 2014. godine nadalje. Uz veliki trud i zajedničko djelovanje svih u Hrvatskim šumama te podršku nadležnih institucija, brojnost potkornjaka konačno je u padu, pokazali su rezultati s kraja 2018. godine.

Aktualno

tijekom perioda od 1995. do 2018. godine, brojnost mu je po-čela opadati i to za 50 %. Točnije, na četrdeset i jednoj lokaciji s isto toliko klopki 2018. godine uhvaćeno je 328.047 primje-raka smrekovog potkornjaka što je gotovo dvostruko manje nego 2017. godine kada je na istim pozicijama registrirano njih čak 654.587. Nastavak tog pada očekuje se i 2019. godi-ne što bi trebao biti znak da je širenje napokon zaustavljeno, a trud goranskih šumara itekako vidljiv. Pad brojnosti ovih malih pošasti s veseljem su dočekali djelatnici ove podruž-nice kojima pomoć u borbi protiv potkornjaka svakako daje spomenuti sustav monitoringa tih nametnika. Taj je sustav u Upravi šuma Podružnice Delnice utemeljen još 1995. godine na tzv. lovnim klopkama u koje se na četrdeset i jednoj loka-ciji svih goranskih šumarija ulove primjerci potkornjaka. Nitko drugi u Hrvatskoj, pa ni u Sloveniji, ne prati tako dugo popula-

ciju potkornjaka. Stalnim kontrolama tih klopki na vrijeme se uočava potencijalna opasnost te je lakše reagirati na vrijeme. - rekao je Željko Kauzlarić, rukovoditelj Odjela za ekologiju UŠP Delnice.

Ozbiljni problemi sa smrekovim potkornjakom u Gor-skom kotaru počeli su velikim ledolomom u veljači 2014. godine. Led koji je okovao Delnice i okolicu uzrokovao je lomljenje grana i izvaljivanje čitavih stabala. Posljedice te ledene kataklizme na Gorski kotar vidljive su u goranskim šumama, lomovima stabala, izvalama, a najveća oštećenja posebno su vidljiva na bjelogorici. Ta intenzivna vremenska nepogoda uništila je oko pola milijuna kubika drvne mase, a sanacija uništenih područja, kojih je bilo po različitim dijelo-vima Gorskog kotara, protegla se na četiri godine i dosegla brojku od 450.000 kubika. Najteže su stradala bukova stabla najtanjeg debljinskog razreda, što je i najveća šteta jer se iz-gubio najkvalitetniji prirast za narednih tridesetak godina. Dakle, ne samo da je veliki gubitak bio u drvnoj masi, već je šteta napravljena i za budućnost jer su baš ta stabla trebala biti temelj daljnjeg razvoja šume. Materijal koji je ležao na tlu predstavljao je idealne uvjete za razvoj različitih bolesti i štetnika i pogodovao naglom porastu smrekovog potkor-njaka u godinama koje su slijedile. Zbog toga se odmah kre-nulo na uklanjanje polomljenih stabala kako bi se spriječila ta velika najezda smrekova potkornjaka. Sanacija je počela odmah pripremom terena, čišćenjem od srušenog, odnosno uništenog drveća, leževine, popadalih grana, ali i čišćenjem svih šumskih prometnica zbog prohodnosti terena. Stradale terene delničke podružnice obišli su i šumarski stručnjaci Hr-vatskog šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta, vezano uz problematiku sanacije uništenih površina. Unatoč svim naporima, najezda se dogodila te je u ožujku 2017. godine Ministarstvo poljoprivrede donijelo naredbu o sprečavanju širenja i poduzimanju mjera za suzbijanje štetnog organiz-ma. Donesene Mjere integrirane zaštite šuma za sprečavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma Ips typographus (L.), osmerozubi smrekov pisar, propisale su sljedeće: intenzivni monitoring feromonskim klopkama, pravovremeno otkri-

Tekst: Helena JakobovićFoto: ustupljene iz UŠP Delnice

vanje i doznaka napadnutih stabala, pravovremeno rušenje doznačenih stabala, manipulacija posječenih doznačenih stabala, dodatni postupci, odnosno rušenje zdravih staba-la gdje se u nizinama širina pojasa preporuča od 0,5 do 2 srednje sastojinske visine, a u gorskom pojasu do 0,5 srednje sastojinske visine.

Kao da se klima zainatila, u prosincu 2017. godine or-kansko jugo poharalo je veliki dio Gorskog kotara, a nakon toga 2018. pao je veliki snijeg i onemogućio izvoženje polo-mljene drvne mase.

Broj smrekovog potkornjaka od 107.264 koliko je zabilježe-no u klopkama 2014. godine do 2017. godine konstanto raste. Popeo se tako na 245.432 u 2015. godini te 349.819 u 2016. godini, do drastičnih 654.587 u 2017. godini. Uprava šuma Podružnice Delnice već je 2016. godine krenula u doznaku i sječu zaraženih stabala te je iste godine doznačeno 74.181 ku-bika, 2017. godine doznačeno je 167.096 kubika, a 2018. godi-ne doznaka stabala smanjena je na samo 18.926 kubika. Šteta koja je nastala kao posljedica ovih kumulativnih nepogoda nastoji se umanjiti pošumljavanjem koje se stalno provodi. Za razliku od ranijih pošumljavanja uglavnom monokulturama, sad se pažnja daje sadnji različitih vrsta drveća jer su takve sastojine otpornije na nametnike. Tako se sada sade smreka, bukva, jela, crni bor, divlja trešnja, duglazija i ariš, a na temelju te raznolikosti šuma će u budućnosti biti jača i otpornija. Ru-kovoditeljica proizvodnog odjela Maja Bolf napominje kako je od 2014. do 2018. godine sanirano i pripremljeno za sadnju 650 hektara terena na kojima je zasađeno 450.000 komada sadnica različitih vrsta.

Voditeljica Uprave šuma Podružnice Delnice Iva-na Pečnik Kastner rekla je da su u ovoj podružnici itekako zadovoljni ostva-renim rezultatima koje je donio kraj 2018. godine. - Ponosni smo na realiza-ciju jer smo s ozbiljnijom proizvodnjom, zbog ogro-mnih količina snijega, po-čeli tek u travnju i u sedam mjeseci uspjeli smo ostva-riti godišnji plan. Nažalost, zbog prirodnih nepogoda koje su čak u tri navrata proglašene elementarnom nepogodom, mi sve naše snage posljednjih 5 godina

Ledolom iz 2014. godine

Potkornjakovi kanali

Osušena smrekova sastojina

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Aktualno

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 5

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 7

AktualnoTekst/Foto: Goran Vincenc

ne usmjeravamo na redovno gospodarenje, već na sana-ciju brojnih oštećenja – od ledoloma i smrekovog potkor-njaka pa do vjetroizvala. Od 2014. godine sanirali smo oko 1.200.000 kubika čistog tzv. kalamiteta, odnosno oštećenih stabala. Taj će broj, nažalost, rasti jer i za narednu godinu planiramo otprilike 500.000 kubika uglavnom sanitarne sječe. - rekla je Ivana Pečnik Kastner. Isto tako, voditeljica je zahvalila na velikoj pomoći koju su pružile podružnice iz ostalih dijelova Hrvatske kako u ljudstvu, tako i u mehani-zaciji i strojevima.

Posljedice vjetroloma iz prosinca 2017. godine

Dolaskom Uprave Hrvatskih šuma na čelu s predsjed-nikom Krunoslavom Jakupčićem započeto je rješava-nje jednog od najstarijih imovinsko-pravnih pitanja na našim prostorima, a riječ je o problemu Jadrije.

Riječ je o turističkom vikend-naselju nastalom 60-ih godina na samome rubu kanala Sv. Ante na ulazu u Šibenik, preko puta poznate austro-ugarske tvrđave Sv. Nikola.

Na inicijativu Uprave započet je proces rješavanja nagomi-lanih imovinsko-pravnih problema Hrvatskih šuma, od kojih je Jadrija sigurno najdugovječniji. Cilj je staviti što je veći mo-gući broj nekretnina u funkciju kako bi se od njih mogla upri-hoditi određena sredstva.

Jadrija

Problem star više od 50 godina konačno pred rješenjemProblem nereguliranih vlasničkih odnosa nastao je 60-ih godina gradnjom kuća za odmor na zemljištu u vlasništvu Hrvatskih šuma, UŠP Split, Šumarije Šibenik. U međuvremenu su ljudi legalizirali objekte, ali ne i okućnice što je u konačnici dovelo do nevjerojatnog imovinsko-pravnog apsurda. Kako stvari stoje, ovaj više od pola stoljeća stari problem uskoro bi se mogao riješiti.

Još su u veljači prošle godine Hrvatske šume raspisale javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju zemljišta kojima su se vlasnici kuća i vikendica ionako služili proteklih pet desetljeća.

U kolovozu prošle godine određena je cijena otkupa ze-mljišta koja je procijenjena na fiksni iznos od 361 kunu po metru kvadratnom kao minimalna cijena. Prema savjetu gra-đevinskog vještaka variranje cijena ovisno o zonama nije bilo potrebno jer se cijeli prostor naselja nalazi u neposrednoj bli-zini mora.

Ukupno je riječ o 357 objekata koji se rasprostiru na 88.792 kvadrata. Treba naglasiti kako je dio okućnica na toj površini već ranije riješen.

Posao je na sebe preuzeo savjetnik Uprave za fondove EU, razminiranje i požare Nediljko Dujić koji izražava zadovolj-stvo do sada učinjenim poslovima.

- Možemo biti zadovoljni s definiranim stavkama koje su rezultat dvije runde pregovora održanih u Zagrebu i Splitu. Do kraja veljače sastavit će se prvih desetak kupoprodajnih ugovora, dok će završni korak biti prihvaćanje prijedloga ugo-vora na Nadzornom odboru Hrvatskih šuma. Ti će se ugovori ponuditi vlasnicima kuća što će predstavljati i službeni iskaz interesa otkupa navedenog zemljišta. Ponudit će se dvije op-cije otkupa. Prva opcija znači plaćanje cijelog iznosa odjed-

nom, dok će druga podrazumijevati otplatu na rate u roku od 3 godine. - izjavio je Nedjeljko Dujić.

Dujić se nada kako će se problem Jadrije riješiti u roku od tri godine, no treba uzeti u obzir kako će mnogo toga ovisiti i o Jadrijašima.

- Ako Nadzorni odbor odobri prijedlog ugovora, mi ćemo imati spremljeno stotinjak elaborata. No, o vlasnicima viken-dica ovisit će ritam rješavanja ovog problema, točnije, hoće li iskazani interes na kraju iskazati i potpisivanjem ugovora. - rekao je Dujić.

Brzo je reagirao i Grad Šibenik koji je nakon zaključaka donesenih na sastancima u Zagrebu i Splitu počeo raditi na rješavanju ostale problematike koja muči Jadrijaše. Tu se prvenstveno misli na izradu geodetskih elaborata cesta, od-nosno prometne mreže, čime bi se konačno izvršio proces urbanizacije naselja. Bez upisanih cesta ne može se širiti ni infrastruktura koja se povlači iza imovinsko-pravnih odnosa, a tu mislimo prije svega na sustav odvodnje te statusa pojedi-nih objekata koji bi mogli doživjeti prenamjenu, poput zgrade pošte ili gustirne.

Ipak, treba naglasiti kako jedan, više od pola stoljeća stari problem ide svome kraju i kako će vikendice i okućnice na Ja-driji konačno biti u vlasništvu jedne fizičke osobe.

Aktualno

6 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 7

AktualnoTekst/Foto: Goran Vincenc

ne usmjeravamo na redovno gospodarenje, već na sana-ciju brojnih oštećenja – od ledoloma i smrekovog potkor-njaka pa do vjetroizvala. Od 2014. godine sanirali smo oko 1.200.000 kubika čistog tzv. kalamiteta, odnosno oštećenih stabala. Taj će broj, nažalost, rasti jer i za narednu godinu planiramo otprilike 500.000 kubika uglavnom sanitarne sječe. - rekla je Ivana Pečnik Kastner. Isto tako, voditeljica je zahvalila na velikoj pomoći koju su pružile podružnice iz ostalih dijelova Hrvatske kako u ljudstvu, tako i u mehani-zaciji i strojevima.

Posljedice vjetroloma iz prosinca 2017. godine

Dolaskom Uprave Hrvatskih šuma na čelu s predsjed-nikom Krunoslavom Jakupčićem započeto je rješava-nje jednog od najstarijih imovinsko-pravnih pitanja na našim prostorima, a riječ je o problemu Jadrije.

Riječ je o turističkom vikend-naselju nastalom 60-ih godina na samome rubu kanala Sv. Ante na ulazu u Šibenik, preko puta poznate austro-ugarske tvrđave Sv. Nikola.

Na inicijativu Uprave započet je proces rješavanja nagomi-lanih imovinsko-pravnih problema Hrvatskih šuma, od kojih je Jadrija sigurno najdugovječniji. Cilj je staviti što je veći mo-gući broj nekretnina u funkciju kako bi se od njih mogla upri-hoditi određena sredstva.

Jadrija

Problem star više od 50 godina konačno pred rješenjemProblem nereguliranih vlasničkih odnosa nastao je 60-ih godina gradnjom kuća za odmor na zemljištu u vlasništvu Hrvatskih šuma, UŠP Split, Šumarije Šibenik. U međuvremenu su ljudi legalizirali objekte, ali ne i okućnice što je u konačnici dovelo do nevjerojatnog imovinsko-pravnog apsurda. Kako stvari stoje, ovaj više od pola stoljeća stari problem uskoro bi se mogao riješiti.

Još su u veljači prošle godine Hrvatske šume raspisale javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju zemljišta kojima su se vlasnici kuća i vikendica ionako služili proteklih pet desetljeća.

U kolovozu prošle godine određena je cijena otkupa ze-mljišta koja je procijenjena na fiksni iznos od 361 kunu po metru kvadratnom kao minimalna cijena. Prema savjetu gra-đevinskog vještaka variranje cijena ovisno o zonama nije bilo potrebno jer se cijeli prostor naselja nalazi u neposrednoj bli-zini mora.

Ukupno je riječ o 357 objekata koji se rasprostiru na 88.792 kvadrata. Treba naglasiti kako je dio okućnica na toj površini već ranije riješen.

Posao je na sebe preuzeo savjetnik Uprave za fondove EU, razminiranje i požare Nediljko Dujić koji izražava zadovolj-stvo do sada učinjenim poslovima.

- Možemo biti zadovoljni s definiranim stavkama koje su rezultat dvije runde pregovora održanih u Zagrebu i Splitu. Do kraja veljače sastavit će se prvih desetak kupoprodajnih ugovora, dok će završni korak biti prihvaćanje prijedloga ugo-vora na Nadzornom odboru Hrvatskih šuma. Ti će se ugovori ponuditi vlasnicima kuća što će predstavljati i službeni iskaz interesa otkupa navedenog zemljišta. Ponudit će se dvije op-cije otkupa. Prva opcija znači plaćanje cijelog iznosa odjed-

nom, dok će druga podrazumijevati otplatu na rate u roku od 3 godine. - izjavio je Nedjeljko Dujić.

Dujić se nada kako će se problem Jadrije riješiti u roku od tri godine, no treba uzeti u obzir kako će mnogo toga ovisiti i o Jadrijašima.

- Ako Nadzorni odbor odobri prijedlog ugovora, mi ćemo imati spremljeno stotinjak elaborata. No, o vlasnicima viken-dica ovisit će ritam rješavanja ovog problema, točnije, hoće li iskazani interes na kraju iskazati i potpisivanjem ugovora. - rekao je Dujić.

Brzo je reagirao i Grad Šibenik koji je nakon zaključaka donesenih na sastancima u Zagrebu i Splitu počeo raditi na rješavanju ostale problematike koja muči Jadrijaše. Tu se prvenstveno misli na izradu geodetskih elaborata cesta, od-nosno prometne mreže, čime bi se konačno izvršio proces urbanizacije naselja. Bez upisanih cesta ne može se širiti ni infrastruktura koja se povlači iza imovinsko-pravnih odnosa, a tu mislimo prije svega na sustav odvodnje te statusa pojedi-nih objekata koji bi mogli doživjeti prenamjenu, poput zgrade pošte ili gustirne.

Ipak, treba naglasiti kako jedan, više od pola stoljeća stari problem ide svome kraju i kako će vikendice i okućnice na Ja-driji konačno biti u vlasništvu jedne fizičke osobe.

Aktualno

6 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

8 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019. BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 9

AktualnoAktualno

Obnova šuma može se opisati kao zatvoreni krug. Ima slič-nosti s ratarstvom jer uklju-čuje ulaganje i iskorištavanje.

Glavne su razlike trajanje i pokrivenost tla. Ciklusi su u ratarstvu kratki, redovito jednogodišnji i kod njih nakon žetve tlo neko vrijeme ostaje golo. U šumarstvu, u gospodarskim šumama proces od sjetve ili sadnje do pridobivanja drvne građe traje više od stotinu godina ili ne-koliko desetaka godina, ovisno o vrsti drveta. Kada se stabla koja su dosegla starosnu dob kada će dati najkvalitet-niju drvnu građu iskoriste, netaknuta ostaju rasti mlađa stabla. Takav postu-pak kod kojega je vegetacija stalno pri-sutna naziva se održivim ili potrajnim gospodarenjem i provodi se u Hrvatskoj više od 250 godina.

Kakva je dobna struktura stabala koja ostaju rasti, odnosno nisu obuhvaćena propisanim etatom ovisi o načinu gos-podarenja. U hrvatskom šumarstvu ra-zlikujemo tri načina. Kod jednodobnog

Rječnik šumarskih pojmova

Pojednostavljeno objašnjenje etata glavnog prihoda

U javnosti se u posljednje vrijeme pojavio veliki broj članaka koji govore o šumarstvu, no vidljivo je iz koncepata članaka da autori ne barataju s osnovnim pojmovima i često „miješaju kruške i jabuke“. Naravno, velika ih je većina maliciozna i na njih ne možemo utjecati, ali nam je jasno zašto je šira javnost zbunjena te im ovom prigodom želimo pojasniti neke od šumarskih pojmova kako bi lakše razumjeli problematiku.

gospodarenja stabla su u šumi jednake starosti jer je izvršena masovna sjetva ili sadnja. To znači da će sva stabla hrasta lužnjaka istovremeno doseći starost od 140, kada daju najkvalitetniju drvnu gra-đu. Ta se starosna dob, određena ovisno o vrsti drveta, u šumarstvu naziva op-hodnja. Stabla odabrana za užitu drv-nu zalihu (sječu) nasljeđuju nova, već prisutna stabla koja su razvila svoje prve listove i koja imaju dovoljno razvijen ko-rijenov sustav da su stabilna u tlu. Stara stabla ometala su njihov rast jer se kroz njihove krošnje nije mogla probiti velika količina svjetlosti. Takav se način tipično provodi u ravničarskim šumama.

Drugi način naziva se preborno gos-podarenje i u njemu se, kao što naziv upućuje, stabla predviđena za užitu drvnu zalihu prebiru. U takvim šumama rastu stabla svih starosti i dimenzija pa ćete u njima moći vidjeti jelu koja je tek niknula, koja je rastom dosegla vašu vi-sinu i čiji je vrh daleko iznad vas. Glavni kriterij prema kojem se u takvoj šumi

odabiru stabla za užitu drvnu zalihu je njihov promjer, odnosno određuje se koliko su rastom dosegla u širinu te se odabiru ona najšira. Način se tipično provodi u gorskim šumama u kojima je zastupljena jela kao vrsta koja dobro podnosi zasjenu drugih stabala.

Treći način naziva se raznodobno gospodarenje. Kod njega su na odre-đenom šumskom prostoru prisutne skupine stabala podjednakih starosti i skupine različitih starosti pa je način gospodarenja skupinast.

Šume u kojima se provode ovakvi postupci kojima se vrši pridobivanje drvne građe nazivaju se gospodarskim šumama. S obzirom na podjelu šuma prema namjeni, šumarska struka uz gospodarske poznaje i zaštitne šume i šume posebne namjene.

Izračunati ukupni volumen stabala koja se planiraju iskoristiti za drvnu gra-đu i druge svrhe na određenoj površini šumarska struka naziva etatom. Uku-pni etat u jednodobnim gospodarskim

šumama namijenjen za drvnu građu naziva se etat glavnog prihoda. Osim starosti stabala, određivanje glavnog prihoda uključuje još neke kriterije te-meljene na stanju šume. U jednodob-nim šumama određuje se i propisuje i etat prethodnog prihoda na temelju kojega se na terenu vrše proredi koji, u principu, prethode izvršenju glavnog prihoda. Etat koji ima za svrhu pridobi-vanje drvne građe u slučaju prebornog i raznodobnog gospodarenja naziva se općom osnovom sječa.

Da bi šumarski stručnjaci mogli pro-pisati etat, potrebno je prvo načiniti terensku razdiobu šuma. To znači da se određeni šumski kompleks, koji može biti više ili manje cjelovit ili rascjepkan i imati manje odvojene pripadajuće površine, mjeri uz pomoć geodetskih instrumenata, a zatim ucrtava na kar-tu. Na terenu se vanjske granice takvog kompleksa obilježavaju na stablima trima horizontalnim crtama, a takva se izdvojena šumska površina naziva gos-podarskom jedinicom. Svaka od njih nosi neki naziv, npr. gospodarska jedi-nica Crne grede. Hrvatske šume d.o.o. ustrojene su na način da s određenim brojem gospodarskih jedinica (3, 4, 5) gospodare šumarski stručnjaci zaposle-ni u šumarijama. Gospodarske jedinice dijele se na odjele. Odjeli se ucrtavaju na karte unutar gospodarskih jedinica, a u šumi se njihove granice označavaju na stablima brojem i dvjema crtama. Grani-ce odjela određuju se prema prirodnim obilježjima poput vodotoka ili umjetnih objekata, npr. prometnica. Odjeli se di-jele na odsjeke čije se granice na kar-ti ucrtavaju unutar granica odjela, a u šumi označavaju jednom crtom i malim slovom. Odsjeci se određuju prema na-mjeni, vrstama drveća, starosti i drugim kriterijima. Granice ucrtane na karti mo-raju lokacijski odgovarati crtama iscrta-nim na stablima tako da svaki šumarski

stručnjak koji ima na raspolaganju kartu gospodarske jedinice Crne grede može na terenu pronaći npr. 2b odsjek.

Nakon što se izvrši podjela na od-sjeke, vrši se terenska izmjera ukupne drvne mase ili se radi izračun u uredu. Cilj je izračunati ukupni volumen drve-ća unutar svakog odsjeka, odnosno za svaki odsjek zasebno. Takav se ukupni volumen naziva drvna zaliha i jedna je od najvažnijih stavki kod određivanja etata. Taj etat zapravo predstavlja odre-đeni postotak od ukupne drvne zalihe i može biti veći ili manji što struka onda naziva intenzitetom sječe. Drvna se za-liha određuje posebno za većinu vrsta stabala unutar odsjeka. Grupno se odre-đuje za manje zastupljene vrste, manjih dimenzija (npr. ostale meke listače). Sljedeći je korak svrstavanje u grupe prema dobi i debljini unutar vrste.

Prema brojno najzastupljenijoj gos-podarskoj vrsti u odsjeku, dakle onoj koja će dati drvnu građu, određuje se uređajni razred. U prebornim šumama obavezno se kao primarna glavna vrsta uzima jela. Kod određivanja uređajnog razreda određuje se i namjena šume te kod jednodobnih i raznodobnih šuma i uzgojni oblik. Kod jednodobnih i razno-dobnih šuma se na temelju glavne vrste određuje cilj gospodarenja.

Sljedeći važan parametar koji se uzi-ma u obzir kod određivanja etata je pri-rast. To je ukupna količina drvne mase koju šuma proizvede u jednom vegeta-cijskom razdoblju.

Šumarska struka prepoznaje i pojam šumske sastojine, što je važno kod odre-đivanja načina gospodarenja. Prema definiciji to je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, dobi i stadiju razvitka, uzgojnom obliku, načinu postanka i načinu gospodarenja.

Uzmemo li u obzir promatrati is-ključivo etat glavnog prihoda u jed-nodobnim šumama, valja uzeti u obzir

kako su na terenu prisutni i uravnote-ženi i neuravnoteženi šumski sustavi. U uravnoteženom sustavu šume godiš-nja užita drvna zaliha uvijek je jednaka godišnjem prirastu i u takvim šumama vrijeme iskorištavanja za drvnu građu odgovara propisanoj ophodnji. Primje-ri vremena ophodnje su 140 godina za hrast lužnjak, 120 godina za hrast kit-njak i 100 godina za običnu bukvu. U šumama narušene dobne strukture vri-jeme iskorištavanja drvne zalihe više ili manje odstupa od propisane ophodnje. Što je veći stupanj narušenosti dobne strukture, veće je i vremensko odstu-panje. U krajnje narušenim strukturama etat se ni ne propisuje. Kao što je poja-snio šumarski stručnjak dr. sc. Krunoslav Teslak tijekom jednog predavanja, u slučaju narušene dobne strukture osim starosne dobi, u odsjeku kod određi-vanja etata, nužno se u obzir uzimaju i drugi kriteriji kao što su obrast, prostor-ni raspored sječine i dr.

Svaki slučaj pojave narušene dobne strukture nužno je analizirati zasebno kako bi se donijelo najpovoljnije rješe-nje, odnosno najpovoljniji model. Na-kon deset godina, za isti se određeni odsjek traži novi najpovoljniji model. U svakom slučaju, cilj je popravak naruše-ne dobne strukture. Uspostava i održa-vanje ravnoteže ključni su za ekološku i ekonomsku stabilnost šuma i osigura-vaju održivo (potrajno) gospodarenje.

Postoje dva modela planiranja gospo-darenja. Model „imam – nudim“ stavlja težište na potrebe šume, a što se provodi putem njege i obnove. Drugi je model „trebam – tražim“ i stavlja težište na po-trebe tržišta za drvnom građom i raznim šumskim proizvodima. Šumarska struka u Hrvatskoj oduvijek teži i u različitim okolnostima je uspjela očuvati model gospodarenja u kojem su potrebe i za-htjevi šuma za njegom, obnovom i zašti-tom bile na prvom mjestu.

Tekst: Marija GlavašFoto: Arhiva

Raznodobno gospodarenje

Jednodobno gospodarenje

Preborno gospodarenje

8 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019. BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 9

AktualnoAktualno

Obnova šuma može se opisati kao zatvoreni krug. Ima slič-nosti s ratarstvom jer uklju-čuje ulaganje i iskorištavanje.

Glavne su razlike trajanje i pokrivenost tla. Ciklusi su u ratarstvu kratki, redovito jednogodišnji i kod njih nakon žetve tlo neko vrijeme ostaje golo. U šumarstvu, u gospodarskim šumama proces od sjetve ili sadnje do pridobivanja drvne građe traje više od stotinu godina ili ne-koliko desetaka godina, ovisno o vrsti drveta. Kada se stabla koja su dosegla starosnu dob kada će dati najkvalitet-niju drvnu građu iskoriste, netaknuta ostaju rasti mlađa stabla. Takav postu-pak kod kojega je vegetacija stalno pri-sutna naziva se održivim ili potrajnim gospodarenjem i provodi se u Hrvatskoj više od 250 godina.

Kakva je dobna struktura stabala koja ostaju rasti, odnosno nisu obuhvaćena propisanim etatom ovisi o načinu gos-podarenja. U hrvatskom šumarstvu ra-zlikujemo tri načina. Kod jednodobnog

Rječnik šumarskih pojmova

Pojednostavljeno objašnjenje etata glavnog prihoda

U javnosti se u posljednje vrijeme pojavio veliki broj članaka koji govore o šumarstvu, no vidljivo je iz koncepata članaka da autori ne barataju s osnovnim pojmovima i često „miješaju kruške i jabuke“. Naravno, velika ih je većina maliciozna i na njih ne možemo utjecati, ali nam je jasno zašto je šira javnost zbunjena te im ovom prigodom želimo pojasniti neke od šumarskih pojmova kako bi lakše razumjeli problematiku.

gospodarenja stabla su u šumi jednake starosti jer je izvršena masovna sjetva ili sadnja. To znači da će sva stabla hrasta lužnjaka istovremeno doseći starost od 140, kada daju najkvalitetniju drvnu gra-đu. Ta se starosna dob, određena ovisno o vrsti drveta, u šumarstvu naziva op-hodnja. Stabla odabrana za užitu drv-nu zalihu (sječu) nasljeđuju nova, već prisutna stabla koja su razvila svoje prve listove i koja imaju dovoljno razvijen ko-rijenov sustav da su stabilna u tlu. Stara stabla ometala su njihov rast jer se kroz njihove krošnje nije mogla probiti velika količina svjetlosti. Takav se način tipično provodi u ravničarskim šumama.

Drugi način naziva se preborno gos-podarenje i u njemu se, kao što naziv upućuje, stabla predviđena za užitu drvnu zalihu prebiru. U takvim šumama rastu stabla svih starosti i dimenzija pa ćete u njima moći vidjeti jelu koja je tek niknula, koja je rastom dosegla vašu vi-sinu i čiji je vrh daleko iznad vas. Glavni kriterij prema kojem se u takvoj šumi

odabiru stabla za užitu drvnu zalihu je njihov promjer, odnosno određuje se koliko su rastom dosegla u širinu te se odabiru ona najšira. Način se tipično provodi u gorskim šumama u kojima je zastupljena jela kao vrsta koja dobro podnosi zasjenu drugih stabala.

Treći način naziva se raznodobno gospodarenje. Kod njega su na odre-đenom šumskom prostoru prisutne skupine stabala podjednakih starosti i skupine različitih starosti pa je način gospodarenja skupinast.

Šume u kojima se provode ovakvi postupci kojima se vrši pridobivanje drvne građe nazivaju se gospodarskim šumama. S obzirom na podjelu šuma prema namjeni, šumarska struka uz gospodarske poznaje i zaštitne šume i šume posebne namjene.

Izračunati ukupni volumen stabala koja se planiraju iskoristiti za drvnu gra-đu i druge svrhe na određenoj površini šumarska struka naziva etatom. Uku-pni etat u jednodobnim gospodarskim

šumama namijenjen za drvnu građu naziva se etat glavnog prihoda. Osim starosti stabala, određivanje glavnog prihoda uključuje još neke kriterije te-meljene na stanju šume. U jednodob-nim šumama određuje se i propisuje i etat prethodnog prihoda na temelju kojega se na terenu vrše proredi koji, u principu, prethode izvršenju glavnog prihoda. Etat koji ima za svrhu pridobi-vanje drvne građe u slučaju prebornog i raznodobnog gospodarenja naziva se općom osnovom sječa.

Da bi šumarski stručnjaci mogli pro-pisati etat, potrebno je prvo načiniti terensku razdiobu šuma. To znači da se određeni šumski kompleks, koji može biti više ili manje cjelovit ili rascjepkan i imati manje odvojene pripadajuće površine, mjeri uz pomoć geodetskih instrumenata, a zatim ucrtava na kar-tu. Na terenu se vanjske granice takvog kompleksa obilježavaju na stablima trima horizontalnim crtama, a takva se izdvojena šumska površina naziva gos-podarskom jedinicom. Svaka od njih nosi neki naziv, npr. gospodarska jedi-nica Crne grede. Hrvatske šume d.o.o. ustrojene su na način da s određenim brojem gospodarskih jedinica (3, 4, 5) gospodare šumarski stručnjaci zaposle-ni u šumarijama. Gospodarske jedinice dijele se na odjele. Odjeli se ucrtavaju na karte unutar gospodarskih jedinica, a u šumi se njihove granice označavaju na stablima brojem i dvjema crtama. Grani-ce odjela određuju se prema prirodnim obilježjima poput vodotoka ili umjetnih objekata, npr. prometnica. Odjeli se di-jele na odsjeke čije se granice na kar-ti ucrtavaju unutar granica odjela, a u šumi označavaju jednom crtom i malim slovom. Odsjeci se određuju prema na-mjeni, vrstama drveća, starosti i drugim kriterijima. Granice ucrtane na karti mo-raju lokacijski odgovarati crtama iscrta-nim na stablima tako da svaki šumarski

stručnjak koji ima na raspolaganju kartu gospodarske jedinice Crne grede može na terenu pronaći npr. 2b odsjek.

Nakon što se izvrši podjela na od-sjeke, vrši se terenska izmjera ukupne drvne mase ili se radi izračun u uredu. Cilj je izračunati ukupni volumen drve-ća unutar svakog odsjeka, odnosno za svaki odsjek zasebno. Takav se ukupni volumen naziva drvna zaliha i jedna je od najvažnijih stavki kod određivanja etata. Taj etat zapravo predstavlja odre-đeni postotak od ukupne drvne zalihe i može biti veći ili manji što struka onda naziva intenzitetom sječe. Drvna se za-liha određuje posebno za većinu vrsta stabala unutar odsjeka. Grupno se odre-đuje za manje zastupljene vrste, manjih dimenzija (npr. ostale meke listače). Sljedeći je korak svrstavanje u grupe prema dobi i debljini unutar vrste.

Prema brojno najzastupljenijoj gos-podarskoj vrsti u odsjeku, dakle onoj koja će dati drvnu građu, određuje se uređajni razred. U prebornim šumama obavezno se kao primarna glavna vrsta uzima jela. Kod određivanja uređajnog razreda određuje se i namjena šume te kod jednodobnih i raznodobnih šuma i uzgojni oblik. Kod jednodobnih i razno-dobnih šuma se na temelju glavne vrste određuje cilj gospodarenja.

Sljedeći važan parametar koji se uzi-ma u obzir kod određivanja etata je pri-rast. To je ukupna količina drvne mase koju šuma proizvede u jednom vegeta-cijskom razdoblju.

Šumarska struka prepoznaje i pojam šumske sastojine, što je važno kod odre-đivanja načina gospodarenja. Prema definiciji to je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, dobi i stadiju razvitka, uzgojnom obliku, načinu postanka i načinu gospodarenja.

Uzmemo li u obzir promatrati is-ključivo etat glavnog prihoda u jed-nodobnim šumama, valja uzeti u obzir

kako su na terenu prisutni i uravnote-ženi i neuravnoteženi šumski sustavi. U uravnoteženom sustavu šume godiš-nja užita drvna zaliha uvijek je jednaka godišnjem prirastu i u takvim šumama vrijeme iskorištavanja za drvnu građu odgovara propisanoj ophodnji. Primje-ri vremena ophodnje su 140 godina za hrast lužnjak, 120 godina za hrast kit-njak i 100 godina za običnu bukvu. U šumama narušene dobne strukture vri-jeme iskorištavanja drvne zalihe više ili manje odstupa od propisane ophodnje. Što je veći stupanj narušenosti dobne strukture, veće je i vremensko odstu-panje. U krajnje narušenim strukturama etat se ni ne propisuje. Kao što je poja-snio šumarski stručnjak dr. sc. Krunoslav Teslak tijekom jednog predavanja, u slučaju narušene dobne strukture osim starosne dobi, u odsjeku kod određi-vanja etata, nužno se u obzir uzimaju i drugi kriteriji kao što su obrast, prostor-ni raspored sječine i dr.

Svaki slučaj pojave narušene dobne strukture nužno je analizirati zasebno kako bi se donijelo najpovoljnije rješe-nje, odnosno najpovoljniji model. Na-kon deset godina, za isti se određeni odsjek traži novi najpovoljniji model. U svakom slučaju, cilj je popravak naruše-ne dobne strukture. Uspostava i održa-vanje ravnoteže ključni su za ekološku i ekonomsku stabilnost šuma i osigura-vaju održivo (potrajno) gospodarenje.

Postoje dva modela planiranja gospo-darenja. Model „imam – nudim“ stavlja težište na potrebe šume, a što se provodi putem njege i obnove. Drugi je model „trebam – tražim“ i stavlja težište na po-trebe tržišta za drvnom građom i raznim šumskim proizvodima. Šumarska struka u Hrvatskoj oduvijek teži i u različitim okolnostima je uspjela očuvati model gospodarenja u kojem su potrebe i za-htjevi šuma za njegom, obnovom i zašti-tom bile na prvom mjestu.

Tekst: Marija GlavašFoto: Arhiva

Raznodobno gospodarenje

Jednodobno gospodarenje

Preborno gospodarenje

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 11

Detaljna priprema nužna je kako bi ponuđači shvatili što sve sadrže i na koji način funkcioniraju svi radni procesi koji će biti obuhvaćeni ERP–om. Zahtjevnost njihovog zadatka ogleda se ne samo u činjenici da je šumarstvo složena i vrlo slojevita struka, već i jer Hrvatske šume funkcioniraju kroz zajedničko djelovanje više struka i djelatnosti (šumarstvo, geodezija, građevina, ekonomika, pravo).

10 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Modernizacija informatičkog sustava jedan je od najvažni-jih strateških ciljeva Uprave Hrvatskih šuma i od iznimne

je važnosti za daljnji razvoj svih radnih procesa tvrtke. U svrhu ostvarenja tog cilja angažiran je ponuđač iz zajednice tvrtki koje pružaju usluge informacij-skog društva, savjetovanje u vezi s po-slovanjem i upravljanjem, ispitivanje tržišta i dr. Pokrenut je projekt koji je obuhvatio sve poslovne razine u Hrvat-skim šumama.

Prvi korak projekta Izrada podloge za nabavu i implementaciju ERP sustava bio je sazivanje inicijalnog sastanka na kojem su sudjelovali predstavnici Hr-vatskih šuma d.o.o. i tvrtki Horwat Tax and Accounting d.o.o. i UM UM d.o.o. Sastanak je za cilj imao upoznati pred-stavnike Hrvatskih šuma s načinom i dinamikom provođenja priprema za im-plementaciju ERP–a. Iz Hrvatskih šuma

Informatizacija

Priprema za implementaciju jedinstvenog informatičkog sustava

Aktualno

po potrebi, i više puta. U svakoj su od tih poslovnih jedinica rukovoditelji i vodi-telji odabrali nekoliko osoba (3, 4) koje predstavljaju članove projektnog tima. Članovi su odabrani prema kriteriju du-gogodišnjeg iskustva i odličnog pozna-vanja procesa i radnih zadataka za koji su zaduženi. Prema potrebi članove je moguće zamijeniti kako bi se dobio još potpuniji uvid u sve segmente i specifič-nosti vezane uz radne zadatke i struku.

Obveze članova sastoje se u priku-pljanju svih dokumenata koje koriste tijekom radnog procesa, opisu radnih za-dataka koje obavljaju i popisivanja svih softverskih programa koje koriste. Na-vedeni zahtjev predstavlja prvu od šest faza projekta Izrade podloge za nabavu i implementaciju ERP sustava. Za svrhu ima snimanje, odnosno analizu postojećih radnih procesa. Takva detaljna priprema nužna je kako bi ponuđači shvatili što sve sadrže i na koji način funkcioniraju svi radni procesi koji će biti obuhvaćeni ERP–om. Zahtjevnost njihovog zadatka ogleda se ne samo u činjenici da je šu-marstvo složena i vrlo slojevita struka, već i jer Hrvatske šume funkcioniraju kroz zajedničko djelovanje više struka i djelat-nosti (šumarstvo, geodezija, građevina, ekonomika, pravo). Uslijed nerazumije-vanja principa sustava i vezanih potreba dolazi do prisustva rizika od implemen-

tacije neučinkovitog sustava, odnosno sustava koji je loše prilagođen korisniku. Važna je uspostava softvera koji je visoko učinkovit u svim segmentima zbog veli-ke složenosti i visoke cijene ERP-a. Druga faza odnosi se na dokumentiranje po-stojećeg stanja s težištem na IT rješenja. Treća faza je dokumentiranje podloga unaprjeđenja, u vezi čega je zatraženo od članova projektnog tima da načine popis prijedloga. Popis bi se onda uspo-redio s popisom koji je načinio ponuđač te bi se izvršila analiza u svrhu procjene mogućnosti i učinaka. Četvrta faza odno-si se na definiranje strategije upravljanja promjenama. Za cilj ima definirati način promjena s popisa unaprjeđenja koje su ušle u obzir za primjenu. Tijekom pete faze daju se prijedlozi načina informatič-ke provedbe, odnosno opcije implemen-tiranja. Šesta, završna faza, odnosi se na analizu je li potrebna još neka promjena te definiranje i odobrenje.

Tijekom inicijalnog sastanka Ivica Perica pojasnio je kako će u Projektu od ponuđača sudjelovati stručnjaci sa stečenim iskustvom rada na projekti-ma u velikim tvrtkama. Tim je opisao kao multidisciplinaran, sastavljen od IT stručnjaka, stručnjaka za unaprjeđenje poslovnih procesa i stručnjaka specijali-ziranih za određena ERP rješenja.

Prema planu, dvotjedno se održavaju koordinacijski sastanci projektnog tima i mjesečni sastanci Nadzornog odbora. Tijekom istih izvještava se o postignu-tom i donose odluke neophodne za uspješnu provedbu projekta.

Ciljevi uspostave sustava su veća racionalizacija na način da se jedan po-datak unosi jednokratno u sustav, čime se postiže ubrzanje i pojednostavljenje izvršavanja radnih zadataka. To funkcio-nira na način da se podatci iz jedinstvene izvorne datoteke automatski distribui-raju u one operativne sustave u kojima su potrebni. Primjerice, podatak o broju sadnica hrasta lužnjaka otpremljenih iz nekoga od rasadnika neće biti vidljiv stručnim suradnicima koji rade u nekoj radnoj jedinici u svojstvu stručnjaka spe-cijaliziranih za cestogradnju, ali će biti odmah vidljiv stručnim suradnicima za rasadničarstvo u UŠP i Direkciji. Pri tome bi određeni zaposlenici imali samo uvid u podatke, a određeni bi imali i ovlašte-nje manipulirati podatcima.

Očekivana dobit od implementacije je i učinkovitija i brža povezanost iz-među zaposlenika Hrvatskih šuma. Po-slovni softver ERP sustav, punog naziva Enterprize Resourse Planning System, može to omogućiti jer je posebno po-godan za rad s velikim brojem statistič-kih podataka.

U konačnici, početno ulaganje u sof-tver moralo bi rezultirati lakšim, sigur-nijim i jeftinijim poslovanjem. Time bi se morao ostvariti jedan od najvažnijih ciljeva - zadovoljstvo korisnika operativ-nih sustava.

Ukratko o ERP-u za časopis Hrvat-ske šume napisao je voditelj odjela po-moći korisnicima u Direkciji Hrvatskih šuma d.o.o. Ninoslav Pleše:

- ERP (Enterprise Resource Planning) je naziv za poslovni softver koji integrira aktivnosti različitih odjela, odnosno po-slovni program koji objedinjuje više pro-cesa i odjela u tvrtki poput proizvodnje, nabave, upravljanja resursima itd. Radi se o integriranom upravljanju temelj-nim poslovnim procesima, poglavito u realnom vremenu, podržanog informa-cijskim tehnologijama i softverom. ERP putem aplikacija koje sačinjavaju sustav olakšava protok informacija između svih

Tekst/foto: Marija Glavaš Inicijalni sastanak

na sastanku su sudjelovali predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić, članovi Uprave Hrvatskih šuma Ante Sabljić i Igor Fazekaš, rukovoditelj Sektora pla-na, analize i informatike mr. sc. Ivica Mil-ković, rukovoditelj informatičke službe Ivica Nikolić i dr. Iz zajednice ponuđača sudjelovali su Ivica Perica i Anita Lovrić.

U projektu, u svojstvu predsjednika Nadzornog odbora sudjeluje Igor Faze-kaš, u svojstvu voditelja projekta Ivica Nikolić, dok je za koordinaciju projek-tnog tima i organizaciju sastanaka za-dužena informatičarka Edita Batinjan (UŠP Sisak). Pripreme se provode na na-čin da predstavnici ponuđača provode radionice na uzorku koji obuhvaća sve poslovne razine. To znači da se radio-nice održavaju u Direkciji, pet Uprava šuma podružnica, sedam šumarija i če-tiri radne jedinice. Prema projektnom planu planirano je održati radionice za 75 poslovnih područja, od kojih za neka,

poslovnih funkcija. Sustav integrira ra-zličite organizacijske sustave i olakšava transakcije uz mogućnost rada na razli-čitim računalnim hardverima i mrežnim konfiguracijama koristeći baze podataka kao repozitorij informacija.

Kratica ERP datira iz 90-tih godina prošlog stoljeća, a prvo je upotrebljava Gartner grupa u cilju proširenja moguć-nosti planiranja materijalnih potreba i planiranja proizvodnih resursa. Zahva-ljujući poznatim problemima u računal-nom svijetu koji se pojavljuju dolaskom 2000. godine („milenijski bug“) i uvođe-nju eura koji je poremetio nasljeđene su-stave, mnoge tvrtke iskoristile su priliku zamijeniti postojeće sustave s ERP-om.

ERP sustav integrirani je sustav kojeg karakterizira rad u stvarnom vremenu korištenjem zajedničke baze podataka koja podržava sve aplikacije kroz doslje-dan izgled i dojam modularnosti. Prije samog uvođenja ERP-a potrebno je de-finirati potrebne funkcionalnosti koje mora imati budući softver uzevši u obzir informacije koje posjedujemo i one koje želimo dobiti.

Implementacija ERP-a obično zahti-jeva promjene u postojećim poslovnim procesima, a nerazumijevanje potrebnih promjena procesa prije pokretanja im-plementacije glavni je razlog za neuspjeh projekta. Poteškoće se najčešće odnose na sustav, poslovni proces, infrastruktu-ru, obuku ili nedostatak motivacije.

Prije uvođenja ERP-a ključna je te-meljita analiza poslovnih procesa ko-jom se moraju identificirati mogućno-sti za modernizaciju procesa i procjenu usklađenosti trenutnih procesa s oni-ma koje osigurava ERP sustav. - završio je Pleše.

Predstavnici Hrvatskih šuma d.o.o.

Aktualno

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 11

Detaljna priprema nužna je kako bi ponuđači shvatili što sve sadrže i na koji način funkcioniraju svi radni procesi koji će biti obuhvaćeni ERP–om. Zahtjevnost njihovog zadatka ogleda se ne samo u činjenici da je šumarstvo složena i vrlo slojevita struka, već i jer Hrvatske šume funkcioniraju kroz zajedničko djelovanje više struka i djelatnosti (šumarstvo, geodezija, građevina, ekonomika, pravo).

10 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Modernizacija informatičkog sustava jedan je od najvažni-jih strateških ciljeva Uprave Hrvatskih šuma i od iznimne

je važnosti za daljnji razvoj svih radnih procesa tvrtke. U svrhu ostvarenja tog cilja angažiran je ponuđač iz zajednice tvrtki koje pružaju usluge informacij-skog društva, savjetovanje u vezi s po-slovanjem i upravljanjem, ispitivanje tržišta i dr. Pokrenut je projekt koji je obuhvatio sve poslovne razine u Hrvat-skim šumama.

Prvi korak projekta Izrada podloge za nabavu i implementaciju ERP sustava bio je sazivanje inicijalnog sastanka na kojem su sudjelovali predstavnici Hr-vatskih šuma d.o.o. i tvrtki Horwat Tax and Accounting d.o.o. i UM UM d.o.o. Sastanak je za cilj imao upoznati pred-stavnike Hrvatskih šuma s načinom i dinamikom provođenja priprema za im-plementaciju ERP–a. Iz Hrvatskih šuma

Informatizacija

Priprema za implementaciju jedinstvenog informatičkog sustava

Aktualno

po potrebi, i više puta. U svakoj su od tih poslovnih jedinica rukovoditelji i vodi-telji odabrali nekoliko osoba (3, 4) koje predstavljaju članove projektnog tima. Članovi su odabrani prema kriteriju du-gogodišnjeg iskustva i odličnog pozna-vanja procesa i radnih zadataka za koji su zaduženi. Prema potrebi članove je moguće zamijeniti kako bi se dobio još potpuniji uvid u sve segmente i specifič-nosti vezane uz radne zadatke i struku.

Obveze članova sastoje se u priku-pljanju svih dokumenata koje koriste tijekom radnog procesa, opisu radnih za-dataka koje obavljaju i popisivanja svih softverskih programa koje koriste. Na-vedeni zahtjev predstavlja prvu od šest faza projekta Izrade podloge za nabavu i implementaciju ERP sustava. Za svrhu ima snimanje, odnosno analizu postojećih radnih procesa. Takva detaljna priprema nužna je kako bi ponuđači shvatili što sve sadrže i na koji način funkcioniraju svi radni procesi koji će biti obuhvaćeni ERP–om. Zahtjevnost njihovog zadatka ogleda se ne samo u činjenici da je šu-marstvo složena i vrlo slojevita struka, već i jer Hrvatske šume funkcioniraju kroz zajedničko djelovanje više struka i djelat-nosti (šumarstvo, geodezija, građevina, ekonomika, pravo). Uslijed nerazumije-vanja principa sustava i vezanih potreba dolazi do prisustva rizika od implemen-

tacije neučinkovitog sustava, odnosno sustava koji je loše prilagođen korisniku. Važna je uspostava softvera koji je visoko učinkovit u svim segmentima zbog veli-ke složenosti i visoke cijene ERP-a. Druga faza odnosi se na dokumentiranje po-stojećeg stanja s težištem na IT rješenja. Treća faza je dokumentiranje podloga unaprjeđenja, u vezi čega je zatraženo od članova projektnog tima da načine popis prijedloga. Popis bi se onda uspo-redio s popisom koji je načinio ponuđač te bi se izvršila analiza u svrhu procjene mogućnosti i učinaka. Četvrta faza odno-si se na definiranje strategije upravljanja promjenama. Za cilj ima definirati način promjena s popisa unaprjeđenja koje su ušle u obzir za primjenu. Tijekom pete faze daju se prijedlozi načina informatič-ke provedbe, odnosno opcije implemen-tiranja. Šesta, završna faza, odnosi se na analizu je li potrebna još neka promjena te definiranje i odobrenje.

Tijekom inicijalnog sastanka Ivica Perica pojasnio je kako će u Projektu od ponuđača sudjelovati stručnjaci sa stečenim iskustvom rada na projekti-ma u velikim tvrtkama. Tim je opisao kao multidisciplinaran, sastavljen od IT stručnjaka, stručnjaka za unaprjeđenje poslovnih procesa i stručnjaka specijali-ziranih za određena ERP rješenja.

Prema planu, dvotjedno se održavaju koordinacijski sastanci projektnog tima i mjesečni sastanci Nadzornog odbora. Tijekom istih izvještava se o postignu-tom i donose odluke neophodne za uspješnu provedbu projekta.

Ciljevi uspostave sustava su veća racionalizacija na način da se jedan po-datak unosi jednokratno u sustav, čime se postiže ubrzanje i pojednostavljenje izvršavanja radnih zadataka. To funkcio-nira na način da se podatci iz jedinstvene izvorne datoteke automatski distribui-raju u one operativne sustave u kojima su potrebni. Primjerice, podatak o broju sadnica hrasta lužnjaka otpremljenih iz nekoga od rasadnika neće biti vidljiv stručnim suradnicima koji rade u nekoj radnoj jedinici u svojstvu stručnjaka spe-cijaliziranih za cestogradnju, ali će biti odmah vidljiv stručnim suradnicima za rasadničarstvo u UŠP i Direkciji. Pri tome bi određeni zaposlenici imali samo uvid u podatke, a određeni bi imali i ovlašte-nje manipulirati podatcima.

Očekivana dobit od implementacije je i učinkovitija i brža povezanost iz-među zaposlenika Hrvatskih šuma. Po-slovni softver ERP sustav, punog naziva Enterprize Resourse Planning System, može to omogućiti jer je posebno po-godan za rad s velikim brojem statistič-kih podataka.

U konačnici, početno ulaganje u sof-tver moralo bi rezultirati lakšim, sigur-nijim i jeftinijim poslovanjem. Time bi se morao ostvariti jedan od najvažnijih ciljeva - zadovoljstvo korisnika operativ-nih sustava.

Ukratko o ERP-u za časopis Hrvat-ske šume napisao je voditelj odjela po-moći korisnicima u Direkciji Hrvatskih šuma d.o.o. Ninoslav Pleše:

- ERP (Enterprise Resource Planning) je naziv za poslovni softver koji integrira aktivnosti različitih odjela, odnosno po-slovni program koji objedinjuje više pro-cesa i odjela u tvrtki poput proizvodnje, nabave, upravljanja resursima itd. Radi se o integriranom upravljanju temelj-nim poslovnim procesima, poglavito u realnom vremenu, podržanog informa-cijskim tehnologijama i softverom. ERP putem aplikacija koje sačinjavaju sustav olakšava protok informacija između svih

Tekst/foto: Marija Glavaš Inicijalni sastanak

na sastanku su sudjelovali predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić, članovi Uprave Hrvatskih šuma Ante Sabljić i Igor Fazekaš, rukovoditelj Sektora pla-na, analize i informatike mr. sc. Ivica Mil-ković, rukovoditelj informatičke službe Ivica Nikolić i dr. Iz zajednice ponuđača sudjelovali su Ivica Perica i Anita Lovrić.

U projektu, u svojstvu predsjednika Nadzornog odbora sudjeluje Igor Faze-kaš, u svojstvu voditelja projekta Ivica Nikolić, dok je za koordinaciju projek-tnog tima i organizaciju sastanaka za-dužena informatičarka Edita Batinjan (UŠP Sisak). Pripreme se provode na na-čin da predstavnici ponuđača provode radionice na uzorku koji obuhvaća sve poslovne razine. To znači da se radio-nice održavaju u Direkciji, pet Uprava šuma podružnica, sedam šumarija i če-tiri radne jedinice. Prema projektnom planu planirano je održati radionice za 75 poslovnih područja, od kojih za neka,

poslovnih funkcija. Sustav integrira ra-zličite organizacijske sustave i olakšava transakcije uz mogućnost rada na razli-čitim računalnim hardverima i mrežnim konfiguracijama koristeći baze podataka kao repozitorij informacija.

Kratica ERP datira iz 90-tih godina prošlog stoljeća, a prvo je upotrebljava Gartner grupa u cilju proširenja moguć-nosti planiranja materijalnih potreba i planiranja proizvodnih resursa. Zahva-ljujući poznatim problemima u računal-nom svijetu koji se pojavljuju dolaskom 2000. godine („milenijski bug“) i uvođe-nju eura koji je poremetio nasljeđene su-stave, mnoge tvrtke iskoristile su priliku zamijeniti postojeće sustave s ERP-om.

ERP sustav integrirani je sustav kojeg karakterizira rad u stvarnom vremenu korištenjem zajedničke baze podataka koja podržava sve aplikacije kroz doslje-dan izgled i dojam modularnosti. Prije samog uvođenja ERP-a potrebno je de-finirati potrebne funkcionalnosti koje mora imati budući softver uzevši u obzir informacije koje posjedujemo i one koje želimo dobiti.

Implementacija ERP-a obično zahti-jeva promjene u postojećim poslovnim procesima, a nerazumijevanje potrebnih promjena procesa prije pokretanja im-plementacije glavni je razlog za neuspjeh projekta. Poteškoće se najčešće odnose na sustav, poslovni proces, infrastruktu-ru, obuku ili nedostatak motivacije.

Prije uvođenja ERP-a ključna je te-meljita analiza poslovnih procesa ko-jom se moraju identificirati mogućno-sti za modernizaciju procesa i procjenu usklađenosti trenutnih procesa s oni-ma koje osigurava ERP sustav. - završio je Pleše.

Predstavnici Hrvatskih šuma d.o.o.

Aktualno

12 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Aktualno

BROJ 267 | OŽUJAK 2019. HRVATSKE ŠUME 13

Aktualno

Program Interreg Danube transnacionalni je program ko-jem je cilj zajednički pristup očuvanju, jačanju i uprav-ljanju raznolikošću prirodnih i kulturnih dobara u du-navskoj regiji, kao temelju za održivi razvoj i strategiju

rasta.Programom se potiče transnacionalno upravljanje vodama

i prevencija rizika od poplava, održivo korištenje prirodne i kulturne baštine i resursa, obnova i upravljanje ekološki za-štićenih područja te poboljšanje spremnosti na upravljanje i suočavanje s katastrofama (rizicima) kao mogućim posljedi-cama uzrokovanim promjenama u klimatskim uvjetima.

U sklopu spomenutog programa zaživio je projekt akronima REFOCuS, punog naziva Otporne poplavne šume kao ekološki koridori rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, a kojem su hr-vatski partneri na projektu Hrvatski šumarski Institut iz Jastre-barskog te Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko–križevačke županije.

Nizinske poplavne šume središnja su tema REFOCuS pro-jekta. Poplavne šume ne samo da su jedan od najsloženijih

Interreg Dunav projekt REFOCuS

Kako očuvati poplavne šume u rezervatu biosfere Mura - Drava - Dunav?

Hrvatski šumarski institut kao partner pridružio se kolegama iz Austrije, Slovenije, Srbije i Mađarske u radu na projektu pod akronimom REFOCuS, punog naziva Otporne poplavne šume kao ekološki koridori rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav. Cilj REFOCuS-a je suprotstaviti se propadanju poplavnih šuma gradeći njihovu otpornost novim metodama gospodarenja i zaštite ovih šuma te povećati dostupnost prikladnog šumsko-reproduktivnog materijala koji bi se koristio u slučaju neuspjeha prirodne obnove.

ekosustava na zemlji i izvor velike bioraznolikosti, već one pružaju autentičan vizualni doživljaj u prirodi i primjer su svi-jeta u kojem biljke i životinje žive u suglasju i uvijek iznova obnavljaju ciklus života. Poplavne šume rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav tvore ekološki koridor koji je zbog svojih osobina vrlo važan za razvoj društva u cjelini. On pruža mno-gobrojne općekorisne usluge i pogodnosti za sav živi svijet, ali je iznimno ugrožen jer se nalazi u nepovoljnim uvjetima. Naime, sve veća pojava raznih štetnika i biljnih bolesti, ljudske aktivnosti koje nisu u skladu s održivim razvojem, nedostatak smjernica o gospodarenju poplavnim šumama te nedostatak

šumskog reprodukcijskog materijala utječu na to da poplavne šume postaju sve ugroženije. Cilj je projekta REFOCuS suprot-staviti se propadanju upravo poplavnih šuma gradeći njihovu otpornost novim metodama gospodarenja i zaštite ovih šuma te povećati dostupnost prikladnog šumsko-reproduktivnog materijala koji bi se koristio u slučaju neuspjeha prirodne ob-nove.

Projektni konzorcij sastoji se od 4 projekta i 6 pridru-ženih partnera iz Austrije, Mađarske, Slovenije, Hrvatske i Srbije, geografski pokriva cijelo područje rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, a predvodi ga Slovenski šumarski in-stitut. Projekt se sastoji od četiri tematske skupine aktivnosti i to: interpretacije znanja, uzgajanja i zaštite šuma, dostupnosti šumskog reproduktivnog materijala te javne politike i uz to vezanih komunikacijskih aktivnosti. Hrvatski šumarski institut u sklopu projekta predstavljaju dr. sc. Mladen Ivanković, kao voditelj projekta i koordinator za Hrvatsku, zajedno s dr. sc. Sil-vijom Krajter Ostoić, mag. ing. silv. Miranom Lanšćakom i mag. ing. silv. Mašom Nedanovom. Projektni tim mijenja se ovisno o aktivnostima. Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo Hrvatskog šumarskog instituta glavni je nositelj projekta u Hrvatskoj. Za-vod za međunarodnu znanstve-nu suradnju jugoistočne Europe (EFISEE) pruža podršku u vidu rada na komunikacijskim aktiv-nostima. Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje pomaže u identifikaciji šumskih štetnika i invazivnih stranih vrsta, a Zavod za uređivanje i šumarsku eko-nomiku radi prostorne analize povezanosti staništa u koridoru poplavnih šuma Mura - Drava - Dunav.

Važnost ovog projekta očitu-je se u donošenju preporuka za gospodarenje i očuvanje poplav-nih šuma u rezervatu biosfere Mura - Drava - Dunav te usposta-vi regionalne sjemenske štedi-onice poplavnih vrsta drveća za potrebe obnove u rezervatu. Hr-

vatski šumarski institut definiran je u Zakonu o šum-skom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11, 56/13, 14/14 ) kao „Službeno tijelo koje obavlja po-slove i odgovorno je za obavljanje poslova kontrole proizvodnje, stavljanja na tržište i kakvoće šumskog reprodukcijskog materijala“, a pod nadzorom je Mi-nistarstva poljoprivrede. Stoga je Ministarstvo po-ljoprivrede u Hrvatskom šumarskom institutu osno-valo nacionalnu banku gena i sjemensku štedionicu naših najvažnijih vrsta.

Hrvatski šumarski institut je u dosadašnjim aktivnostima, a u suradnji sa Slovenskim šumar-skim institutom i privatnim šumoposjednicima,

tijekom dvodnevnog terenskog rada u Murskoj šumi pored Lendave (Slovenija) sakupio oko 20 kg šumskog reprodukcij-skog materijala (češera i sjemena) iz klonsko-sjemenske plan-taže crne johe. Nakon trušenja sakupljeno sjeme pohranjeno je u regionalnoj banci sjemena koja se nalazi u Hrvatskom šu-marskom institutu. Nadalje, djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta bili su i na terenu u Kloštru Podravskom gdje su pri-kupili oko 30 kg šumskog reprodukcijskog materijala (češera i sjemena) s plus stabala crne johe. Ova su stabla prethodno odabrana prema kriterijima koje su zajednički usuglasili pro-jektni partneri. Dozvolu za prikupljanje sjemena dale su Hr-vatske šume d.o.o. (Šumarija Kloštar Podravski), a koje su ujed-no i jedan od glavnih sudionika projekta.

Uspostava regionalne banke sjemena najvažnijih poplav-nih vrsta drveća u rezervatu biosfere Mura - Drava - Dunav jedan je od rezultata projekta REFOCuS. Time se doprinosi povećanju dostupnosti kvalitetnog šumskog reprodukcijskog materijala poplavnih vrsta drveća, što je jedan od glavnih ci-ljeva projekta. To je posebno važno za održivo gospodarenje i očuvanje ovih šuma koje su naročito ugrožene, između osta-log i ljudskim djelovanjem.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Goran Vincenc

Poplavne šume rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav Foto

Johove šume

Nizinske poplavne šume središnja su tema REFOCuS projekta

12 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Aktualno

BROJ 267 | OŽUJAK 2019. HRVATSKE ŠUME 13

Aktualno

Program Interreg Danube transnacionalni je program ko-jem je cilj zajednički pristup očuvanju, jačanju i uprav-ljanju raznolikošću prirodnih i kulturnih dobara u du-navskoj regiji, kao temelju za održivi razvoj i strategiju

rasta.Programom se potiče transnacionalno upravljanje vodama

i prevencija rizika od poplava, održivo korištenje prirodne i kulturne baštine i resursa, obnova i upravljanje ekološki za-štićenih područja te poboljšanje spremnosti na upravljanje i suočavanje s katastrofama (rizicima) kao mogućim posljedi-cama uzrokovanim promjenama u klimatskim uvjetima.

U sklopu spomenutog programa zaživio je projekt akronima REFOCuS, punog naziva Otporne poplavne šume kao ekološki koridori rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, a kojem su hr-vatski partneri na projektu Hrvatski šumarski Institut iz Jastre-barskog te Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko–križevačke županije.

Nizinske poplavne šume središnja su tema REFOCuS pro-jekta. Poplavne šume ne samo da su jedan od najsloženijih

Interreg Dunav projekt REFOCuS

Kako očuvati poplavne šume u rezervatu biosfere Mura - Drava - Dunav?

Hrvatski šumarski institut kao partner pridružio se kolegama iz Austrije, Slovenije, Srbije i Mađarske u radu na projektu pod akronimom REFOCuS, punog naziva Otporne poplavne šume kao ekološki koridori rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav. Cilj REFOCuS-a je suprotstaviti se propadanju poplavnih šuma gradeći njihovu otpornost novim metodama gospodarenja i zaštite ovih šuma te povećati dostupnost prikladnog šumsko-reproduktivnog materijala koji bi se koristio u slučaju neuspjeha prirodne obnove.

ekosustava na zemlji i izvor velike bioraznolikosti, već one pružaju autentičan vizualni doživljaj u prirodi i primjer su svi-jeta u kojem biljke i životinje žive u suglasju i uvijek iznova obnavljaju ciklus života. Poplavne šume rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav tvore ekološki koridor koji je zbog svojih osobina vrlo važan za razvoj društva u cjelini. On pruža mno-gobrojne općekorisne usluge i pogodnosti za sav živi svijet, ali je iznimno ugrožen jer se nalazi u nepovoljnim uvjetima. Naime, sve veća pojava raznih štetnika i biljnih bolesti, ljudske aktivnosti koje nisu u skladu s održivim razvojem, nedostatak smjernica o gospodarenju poplavnim šumama te nedostatak

šumskog reprodukcijskog materijala utječu na to da poplavne šume postaju sve ugroženije. Cilj je projekta REFOCuS suprot-staviti se propadanju upravo poplavnih šuma gradeći njihovu otpornost novim metodama gospodarenja i zaštite ovih šuma te povećati dostupnost prikladnog šumsko-reproduktivnog materijala koji bi se koristio u slučaju neuspjeha prirodne ob-nove.

Projektni konzorcij sastoji se od 4 projekta i 6 pridru-ženih partnera iz Austrije, Mađarske, Slovenije, Hrvatske i Srbije, geografski pokriva cijelo područje rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, a predvodi ga Slovenski šumarski in-stitut. Projekt se sastoji od četiri tematske skupine aktivnosti i to: interpretacije znanja, uzgajanja i zaštite šuma, dostupnosti šumskog reproduktivnog materijala te javne politike i uz to vezanih komunikacijskih aktivnosti. Hrvatski šumarski institut u sklopu projekta predstavljaju dr. sc. Mladen Ivanković, kao voditelj projekta i koordinator za Hrvatsku, zajedno s dr. sc. Sil-vijom Krajter Ostoić, mag. ing. silv. Miranom Lanšćakom i mag. ing. silv. Mašom Nedanovom. Projektni tim mijenja se ovisno o aktivnostima. Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo Hrvatskog šumarskog instituta glavni je nositelj projekta u Hrvatskoj. Za-vod za međunarodnu znanstve-nu suradnju jugoistočne Europe (EFISEE) pruža podršku u vidu rada na komunikacijskim aktiv-nostima. Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje pomaže u identifikaciji šumskih štetnika i invazivnih stranih vrsta, a Zavod za uređivanje i šumarsku eko-nomiku radi prostorne analize povezanosti staništa u koridoru poplavnih šuma Mura - Drava - Dunav.

Važnost ovog projekta očitu-je se u donošenju preporuka za gospodarenje i očuvanje poplav-nih šuma u rezervatu biosfere Mura - Drava - Dunav te usposta-vi regionalne sjemenske štedi-onice poplavnih vrsta drveća za potrebe obnove u rezervatu. Hr-

vatski šumarski institut definiran je u Zakonu o šum-skom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11, 56/13, 14/14 ) kao „Službeno tijelo koje obavlja po-slove i odgovorno je za obavljanje poslova kontrole proizvodnje, stavljanja na tržište i kakvoće šumskog reprodukcijskog materijala“, a pod nadzorom je Mi-nistarstva poljoprivrede. Stoga je Ministarstvo po-ljoprivrede u Hrvatskom šumarskom institutu osno-valo nacionalnu banku gena i sjemensku štedionicu naših najvažnijih vrsta.

Hrvatski šumarski institut je u dosadašnjim aktivnostima, a u suradnji sa Slovenskim šumar-skim institutom i privatnim šumoposjednicima,

tijekom dvodnevnog terenskog rada u Murskoj šumi pored Lendave (Slovenija) sakupio oko 20 kg šumskog reprodukcij-skog materijala (češera i sjemena) iz klonsko-sjemenske plan-taže crne johe. Nakon trušenja sakupljeno sjeme pohranjeno je u regionalnoj banci sjemena koja se nalazi u Hrvatskom šu-marskom institutu. Nadalje, djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta bili su i na terenu u Kloštru Podravskom gdje su pri-kupili oko 30 kg šumskog reprodukcijskog materijala (češera i sjemena) s plus stabala crne johe. Ova su stabla prethodno odabrana prema kriterijima koje su zajednički usuglasili pro-jektni partneri. Dozvolu za prikupljanje sjemena dale su Hr-vatske šume d.o.o. (Šumarija Kloštar Podravski), a koje su ujed-no i jedan od glavnih sudionika projekta.

Uspostava regionalne banke sjemena najvažnijih poplav-nih vrsta drveća u rezervatu biosfere Mura - Drava - Dunav jedan je od rezultata projekta REFOCuS. Time se doprinosi povećanju dostupnosti kvalitetnog šumskog reprodukcijskog materijala poplavnih vrsta drveća, što je jedan od glavnih ci-ljeva projekta. To je posebno važno za održivo gospodarenje i očuvanje ovih šuma koje su naročito ugrožene, između osta-log i ljudskim djelovanjem.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Goran Vincenc

Poplavne šume rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav Foto

Johove šume

Nizinske poplavne šume središnja su tema REFOCuS projekta

Mnogi misle kako šumari na otocima po završetku protupožarne sezone okače gojzerice o klin i do sljedećeg ljeta nemaju nikakvog posla. Nažalost, takvo mišljenje ima i poneki šumar s kontinenta, no stvarnost je itekako drugačija. Upravo je zima vrijeme kada šumari obavljaju najviše poslova, stoga smo posjetili Šumariju Krk i proveli dan s otočkim šumarima.

Život na otoku težak je sam po sebi i ne diktira ga sva-kodnevica, već vremenski uvjeti koji često znaju biti itekako surovi. To najbolje znaju šumari na otocima koji doslovno ovise o vremenskoj prognozi koju po-

mno prate i prema kojoj planiraju radove. Njima nije svejedno puše li jugo ili bura jer upravo takve „sitnice“ određuju koje će poslove u koje doba odraditi. Nije svejedno puše li senjska ili bakarska bura jer svaka ima svoje karakteristike koje ogra-ničavaju šumarske radove na otoku. A Planovi gospodarenja isti su za sve i svi ovise o rokovima!

Iako otok Krk ima sre-ću što je mostom spojen s kopnom, što je naspram ostalih otoka čisti luksuz jer drugdje ovise o trajek-tu, poslužio nam je kao ogledni primjer što se i na koji način radi tijekom zime. Proveli smo dan s upraviteljicom Šumarije Krk Ljubom Stipančić koja nas je provela otokom i

ograde pristupilo se sadnji sadnica cr-noga bora 2+0 uzgojenih u rasadniku Podbadanj u vlasništvu Hrvatskih šuma, UŠP Senj. Kako je u Šumariji Krk zaposle-no svega 7 djelatnika, na radovima sad-nje borovih sadnica dobili su ispomoć iz Šumarije Senj.

Ostatak do kraja godine djelatnici šumarije iskoristili su kako bi mehanički uklanjali nametnika borovog četnjaka gnjezdara s mladih borovih sastojina kako bi pomogli da mladi borovi što pri-je ojačaju i stvore stabilnu sastojinu. U 2014. godini na području šumarije bio je jak napad ovog leptira, kada su gusje-nice koje stvaraju probleme alergičnim osobama napravile velike štete.

Na početku ove godine djelatnici šumarije pristupili su radovima čišće-nja sastojine u svrhu protupožarne za-štite. Riječ je o poslovima kresanja gra-na i uklanjanja nepoželjnih vrsta poput šmrike koja vatrogascima stvara veće probleme od toliko prozivanog alep-skog bora. Mi smo zatekli radnike šu-marije u obavljanju upravo ovih radova koji su od velike važnosti za predstojeću protupožarnu sezonu.

Po završetku čišćenja sastojina šuma-ri će krenuti u prorjeđivanje sastojine drugog dobnog razreda u panjači hra-sta medunca i graba. Ovdje je koncen-tracija poslova usmjerena na uklanjanje inferiornih stabala kako bi se veća koli-čina hranjiva preusmjerila prema kvali-tetnijim stablima nastalim iz sjemena. Ovdje je također riječ o mukotrpnom poslu koji zahtjeva mnogo rada, truda i znanja jer, kao i svagdje na kršu, i naj-manja greška može napraviti korak una-zad od 10 godina.

Veljača je i mjesec kada kreću radovi na pripremi šumskih cesta s elementi-ma protupožarne prometnice, čime za-pravo započinje priprema za protupo-žarnu sezonu. Donji stroj ceste održava mehanizacija iz GMP Senj, dok šumarija odrađuje tzv. „zeleni dio“ radova koji po-drazumijeva uklanjanje vegetacije koja se javlja na rubovima prometnica kako bi olakšali prolaz vatrogasnim vozilima i ljudstvu. Taj se posao zna rastegnuti sve do svibnja jer u proljeće pada najviše kiše što uzrokuje bujanje vegetacije.

Osim navedenih poslova, šumari-ja izvan protupožarne sezone radi i veliki broj manjih poslova koji su uglav-

Zima na otocima

Bura i jugo diktiraju ritam radova

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, Ljuba Stipančić

Aktualno

pokazala koje radove obavljaju za vrijeme mirovanja vegeta-cije ili neposredno prije i poslije te nas je uvjerila kako opus poslova otočkih šumara nimalo nije lak.

Pošto na otocima ne postoji značajnija proizvodnja drvne mase, gotovo su svi poslovi koncentrirani prema radovima bi-ološke obnove šuma zbog čega se sezona dijeli na dva razdo-blja, protupožarnu sezonu koja traje od 1. lipnja do 30. rujna te ostatak godine koji je rezerviran za ostale poslove u BOŠ-u.

E, upravo nam je taj drugi ili, točnije rečeno, ostali dio godi-ne zanimljiv.

Vremenski je to period koji je šumarija iskoristi-la kako bi površinu koju je riperanjem pripremila za pošumljavanje prošle godine ogradila ogradom kako bi pošumljenu po-vršinu zaštitila od divljači i stoke. Riječ je o površini od 9,30 ha čime su proširili pošumljenu površinu od prethodnog vremena na 30 ha. Nakon postavljanja

Čišćenje borove sastojine

Ograđena pošumljena površina

Mlade sadnice zelene se na riperanoj površini

14 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Aktualno

Mlade sastojine mehanički se čiste od borovog četnjaka

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 15

Protupožarna cesta

Mnogi misle kako šumari na otocima po završetku protupožarne sezone okače gojzerice o klin i do sljedećeg ljeta nemaju nikakvog posla. Nažalost, takvo mišljenje ima i poneki šumar s kontinenta, no stvarnost je itekako drugačija. Upravo je zima vrijeme kada šumari obavljaju najviše poslova, stoga smo posjetili Šumariju Krk i proveli dan s otočkim šumarima.

Život na otoku težak je sam po sebi i ne diktira ga sva-kodnevica, već vremenski uvjeti koji često znaju biti itekako surovi. To najbolje znaju šumari na otocima koji doslovno ovise o vremenskoj prognozi koju po-

mno prate i prema kojoj planiraju radove. Njima nije svejedno puše li jugo ili bura jer upravo takve „sitnice“ određuju koje će poslove u koje doba odraditi. Nije svejedno puše li senjska ili bakarska bura jer svaka ima svoje karakteristike koje ogra-ničavaju šumarske radove na otoku. A Planovi gospodarenja isti su za sve i svi ovise o rokovima!

Iako otok Krk ima sre-ću što je mostom spojen s kopnom, što je naspram ostalih otoka čisti luksuz jer drugdje ovise o trajek-tu, poslužio nam je kao ogledni primjer što se i na koji način radi tijekom zime. Proveli smo dan s upraviteljicom Šumarije Krk Ljubom Stipančić koja nas je provela otokom i

ograde pristupilo se sadnji sadnica cr-noga bora 2+0 uzgojenih u rasadniku Podbadanj u vlasništvu Hrvatskih šuma, UŠP Senj. Kako je u Šumariji Krk zaposle-no svega 7 djelatnika, na radovima sad-nje borovih sadnica dobili su ispomoć iz Šumarije Senj.

Ostatak do kraja godine djelatnici šumarije iskoristili su kako bi mehanički uklanjali nametnika borovog četnjaka gnjezdara s mladih borovih sastojina kako bi pomogli da mladi borovi što pri-je ojačaju i stvore stabilnu sastojinu. U 2014. godini na području šumarije bio je jak napad ovog leptira, kada su gusje-nice koje stvaraju probleme alergičnim osobama napravile velike štete.

Na početku ove godine djelatnici šumarije pristupili su radovima čišće-nja sastojine u svrhu protupožarne za-štite. Riječ je o poslovima kresanja gra-na i uklanjanja nepoželjnih vrsta poput šmrike koja vatrogascima stvara veće probleme od toliko prozivanog alep-skog bora. Mi smo zatekli radnike šu-marije u obavljanju upravo ovih radova koji su od velike važnosti za predstojeću protupožarnu sezonu.

Po završetku čišćenja sastojina šuma-ri će krenuti u prorjeđivanje sastojine drugog dobnog razreda u panjači hra-sta medunca i graba. Ovdje je koncen-tracija poslova usmjerena na uklanjanje inferiornih stabala kako bi se veća koli-čina hranjiva preusmjerila prema kvali-tetnijim stablima nastalim iz sjemena. Ovdje je također riječ o mukotrpnom poslu koji zahtjeva mnogo rada, truda i znanja jer, kao i svagdje na kršu, i naj-manja greška može napraviti korak una-zad od 10 godina.

Veljača je i mjesec kada kreću radovi na pripremi šumskih cesta s elementi-ma protupožarne prometnice, čime za-pravo započinje priprema za protupo-žarnu sezonu. Donji stroj ceste održava mehanizacija iz GMP Senj, dok šumarija odrađuje tzv. „zeleni dio“ radova koji po-drazumijeva uklanjanje vegetacije koja se javlja na rubovima prometnica kako bi olakšali prolaz vatrogasnim vozilima i ljudstvu. Taj se posao zna rastegnuti sve do svibnja jer u proljeće pada najviše kiše što uzrokuje bujanje vegetacije.

Osim navedenih poslova, šumari-ja izvan protupožarne sezone radi i veliki broj manjih poslova koji su uglav-

Zima na otocima

Bura i jugo diktiraju ritam radova

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, Ljuba Stipančić

Aktualno

pokazala koje radove obavljaju za vrijeme mirovanja vegeta-cije ili neposredno prije i poslije te nas je uvjerila kako opus poslova otočkih šumara nimalo nije lak.

Pošto na otocima ne postoji značajnija proizvodnja drvne mase, gotovo su svi poslovi koncentrirani prema radovima bi-ološke obnove šuma zbog čega se sezona dijeli na dva razdo-blja, protupožarnu sezonu koja traje od 1. lipnja do 30. rujna te ostatak godine koji je rezerviran za ostale poslove u BOŠ-u.

E, upravo nam je taj drugi ili, točnije rečeno, ostali dio godi-ne zanimljiv.

Vremenski je to period koji je šumarija iskoristi-la kako bi površinu koju je riperanjem pripremila za pošumljavanje prošle godine ogradila ogradom kako bi pošumljenu po-vršinu zaštitila od divljači i stoke. Riječ je o površini od 9,30 ha čime su proširili pošumljenu površinu od prethodnog vremena na 30 ha. Nakon postavljanja

Čišćenje borove sastojine

Ograđena pošumljena površina

Mlade sadnice zelene se na riperanoj površini

14 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Aktualno

Mlade sastojine mehanički se čiste od borovog četnjaka

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 15

Protupožarna cesta

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 17

Događaji

Posljedice vjetroloma iz 2014

nom koncentrirani oko održavanja i zaštite klonske sjemen-ske plantaže crnoga bora. Pod tim poslovima podrazumijeva se prihrana sadnica koja se obavlja kako bi se škrto tlo barem malo obogatilo, zatim košnja travnatih površina unutar plan-taže te tretiranje protiv nametnika koji prezimljuju na boro-vima.

Naravno, razdoblje je to i administrativnih priprema za novu protupožarnu sezonu. U suradnji s lokalnom samou-pravom i vatrogasnom zajednicom rade se planovi i sklapaju ugovori te se poslovi dijele prema odgovornosti. Kako nam ističe upraviteljica Stipančić, suradnja je odlična i do sada nije bilo većih problema.

Iako na otocima nema proizvodnje drvne sirovine, vremen-ski uvjeti, prvenstveno spomenuti vjetrovi bura i jugo, znaju uzrokovati vjetroizvale zbog čega je potrebno odraditi sani-tarnu sječu koja se najčešće obavlja u zimskom periodu. Za-dnja je bila 2015. godine, no posebno intenzivna bila je 2014. godine kada je olujni vjetar uzrokovao znatnu štetu na boro-vim kulturama na površini od 25,95 ha.

Znatnije sanitarne sječe znaju se javiti uslijed jakog napada nekog štetnika pa je tako sredinom protekle dekade zabilje-žen jak napad gljivice Sphaeropsis sapinea na borovima zbog koje je bilo potrebno napraviti sanitarnu sječu na području od 58,67 ha, posječeno i odvezeno je 2.336 m³ drvne mase.

Kao što vidimo, posao šumara na otoku nije nimalo dosa-dan niti lak. Potrebno je uložiti veliki trud kako bi se postojeće stanje zadržalo, i to u klimatskim uvjetima u kojima su izraže-ni vremenski ekstremi i jaki vjetrovi. Možemo zaključiti kako otočki šumari zaista žive u skladu s ćudima prirode.

16 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Prema onome što smo vidjeli na sastanku projektnog tima koji je održan sredinom veljače u Lovačkom domu Zlatna greda u Baranji, projekt Naturavita velikim kora-cima grabi naprijed prema svom cilju. Iz predstavljenih

podataka koje smo mogli čuti na prezentacijama, veliki dio posla obavljen je u prvih 6 mjeseci od potpisivanja projekta i svi prisutni partneri mogu biti zadovoljni učinjenim.

Na sastanku su prisustvovali predstavnici Hrvatskih voda, JU Park prirode Kopački rit, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, kao i domaćina, Hrvatskih šuma koje su ujedno i nositelj projekta Naturavita.

Kako je prvoga dana naglasio Blaž Štefanek, viši stručni su-radnik za EU projekte, svrha je bila predstaviti rezultate uči-njenog u prvih 6 mjeseci projekta, ali i utvrditi naredne korake koji će se provoditi u narednom kvartalu projekta.

Gotovo su sve pripremne aktivnosti završene ili pri kraju. U postupku je evaluacija javne nabave za vanjske usluge oso-blja koje će raditi na projektu.

Javnost će zanimati kako je zbog iznimno povoljnih vre-menskih uvjeta za razminiranje, tople i suhe jeseni te niskih vodostaja rijeke Drave i Dunava, do sada razminirano više od 50 posto projektnog područja što je fantastičan rezultat i pre-

EU projekt Naturavita

Pregled učinjenog u prvih šest mjeseci

Lovački dom Zlatna greda bila je domaćin sastanka projektnog tima Naturavita koji je održan sredinom veljače 2019. s ciljem da se predstavi do sada učinjen posao svih projektnih partnera te da se dogovore idući koraci. Već se sada može reći kako će projekt biti uspješno realiziran.

duvjet za pokretanje novih koraka ostalih partnera u projektu koji će trajati ukupno pet godina.

U Posebnom zoološkom rezervatu Kopačkog rita bilo je predviđeno 600 ha za razminiranje, a već sada razminirano je 500 ha.

Prema izvješću HCR-a u prva dva kvartala, odnosno od pot-pisa Ugovora, poslovi razminiranja obavljaju se na svih pet projektnih cjelina ukupne površine 25.343.683 m². Do sada je ukupno razminirano 15.903.109. m². Tijekom obavljanja poslova razminiranja pronađeno je 1.249 mina, od kojih 480 protupješačkih i 769 protuoklopnih. Osim mina, do sada je pronađeno i 75 neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Važno je napomenuti kako su na projektu Naturavita na po-slovima razminiranja uključeni gotovo svi kapaciteti za razmini-ranje u Republici Hrvatskoj. Sukladno navedenom očekujemo da će se poslovi razminiranja završiti do kraja ove godine.

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, Zdenko Turniški

Događaji

Dragomir Pfeifer, zamjenik vodi-telja projekta, rekao je kako su prvih 10,84 ha već obnovili sadnicama hra-sta lužnjaka, a postavljeno je i 5,52 km zaštitnih ograda, dok nastavak slijedi u proljeće. U tijeku je sadnja 10,09 ha hra-sta lužnjaka u Šumariji Osijek te 29,76 ha na području Šumarije Darda, dok se vrba sadi na površini od 25,12 ha u Šu-mariji Osijek te na 11,33 ha u Šumariji Darda. Riječ je o dijelovima projektnog područja koji se mogu odmah obnoviti, dok će se za dio ostalih površina mora-ti pričekati da se završe poslovi razmi-niranja, čime će se omogućiti siguran pristup. Do kraja sezone sadnje jesen 2018.-proljeće 2019. godin bi se radovi biološke obnove šuma napravili na 8,79

% od ukupno 1.021 ha površina predviđenih za BOŠ. Ukupna vrijednost dosadašnjih radova je oko 500 tisuća kuna.

Drugog dana članovi projektnog tima obišli su područja kod Biljskog jezera gdje su u tijeku pripremni radovi za ob-novu te već obnovljenu površinu kod prigradskog naselja Josipovac uvjerivši se u kvalitetu obavljenih radova. Obnov-ljena šuma je ograđena a posađene su dvogodišnje sadnice hrasta lužnjaka koje su pristigle iz koprivničkog rasadnika Močile.

Od planiranih aktivnosti najviše se govorilo o javnoj na-bavi te o vidljivosti i diseminaciji projekta. Kako je naglasila Ines Kos, pomoćnica voditelja projekta za nadzor kvalitete iz MRRFEU-e, izrađena je komunikacijska strategija te definiran vizualni identitet. Aktivirane su društvene mreže Instagram i Facebook te Youtube kanal projekta Naturavita. Promotivni su materijali u procesu javne nabave, a planirana je i „kick off“

Detalj sa sastanka u Zlatnoj gredi

Obilazak terena kod Biljskog jezera

Ograda u zapadnom dijelu Osijeka kod Josipovca

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 17

Događaji

Posljedice vjetroloma iz 2014

nom koncentrirani oko održavanja i zaštite klonske sjemen-ske plantaže crnoga bora. Pod tim poslovima podrazumijeva se prihrana sadnica koja se obavlja kako bi se škrto tlo barem malo obogatilo, zatim košnja travnatih površina unutar plan-taže te tretiranje protiv nametnika koji prezimljuju na boro-vima.

Naravno, razdoblje je to i administrativnih priprema za novu protupožarnu sezonu. U suradnji s lokalnom samou-pravom i vatrogasnom zajednicom rade se planovi i sklapaju ugovori te se poslovi dijele prema odgovornosti. Kako nam ističe upraviteljica Stipančić, suradnja je odlična i do sada nije bilo većih problema.

Iako na otocima nema proizvodnje drvne sirovine, vremen-ski uvjeti, prvenstveno spomenuti vjetrovi bura i jugo, znaju uzrokovati vjetroizvale zbog čega je potrebno odraditi sani-tarnu sječu koja se najčešće obavlja u zimskom periodu. Za-dnja je bila 2015. godine, no posebno intenzivna bila je 2014. godine kada je olujni vjetar uzrokovao znatnu štetu na boro-vim kulturama na površini od 25,95 ha.

Znatnije sanitarne sječe znaju se javiti uslijed jakog napada nekog štetnika pa je tako sredinom protekle dekade zabilje-žen jak napad gljivice Sphaeropsis sapinea na borovima zbog koje je bilo potrebno napraviti sanitarnu sječu na području od 58,67 ha, posječeno i odvezeno je 2.336 m³ drvne mase.

Kao što vidimo, posao šumara na otoku nije nimalo dosa-dan niti lak. Potrebno je uložiti veliki trud kako bi se postojeće stanje zadržalo, i to u klimatskim uvjetima u kojima su izraže-ni vremenski ekstremi i jaki vjetrovi. Možemo zaključiti kako otočki šumari zaista žive u skladu s ćudima prirode.

16 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Prema onome što smo vidjeli na sastanku projektnog tima koji je održan sredinom veljače u Lovačkom domu Zlatna greda u Baranji, projekt Naturavita velikim kora-cima grabi naprijed prema svom cilju. Iz predstavljenih

podataka koje smo mogli čuti na prezentacijama, veliki dio posla obavljen je u prvih 6 mjeseci od potpisivanja projekta i svi prisutni partneri mogu biti zadovoljni učinjenim.

Na sastanku su prisustvovali predstavnici Hrvatskih voda, JU Park prirode Kopački rit, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, kao i domaćina, Hrvatskih šuma koje su ujedno i nositelj projekta Naturavita.

Kako je prvoga dana naglasio Blaž Štefanek, viši stručni su-radnik za EU projekte, svrha je bila predstaviti rezultate uči-njenog u prvih 6 mjeseci projekta, ali i utvrditi naredne korake koji će se provoditi u narednom kvartalu projekta.

Gotovo su sve pripremne aktivnosti završene ili pri kraju. U postupku je evaluacija javne nabave za vanjske usluge oso-blja koje će raditi na projektu.

Javnost će zanimati kako je zbog iznimno povoljnih vre-menskih uvjeta za razminiranje, tople i suhe jeseni te niskih vodostaja rijeke Drave i Dunava, do sada razminirano više od 50 posto projektnog područja što je fantastičan rezultat i pre-

EU projekt Naturavita

Pregled učinjenog u prvih šest mjeseci

Lovački dom Zlatna greda bila je domaćin sastanka projektnog tima Naturavita koji je održan sredinom veljače 2019. s ciljem da se predstavi do sada učinjen posao svih projektnih partnera te da se dogovore idući koraci. Već se sada može reći kako će projekt biti uspješno realiziran.

duvjet za pokretanje novih koraka ostalih partnera u projektu koji će trajati ukupno pet godina.

U Posebnom zoološkom rezervatu Kopačkog rita bilo je predviđeno 600 ha za razminiranje, a već sada razminirano je 500 ha.

Prema izvješću HCR-a u prva dva kvartala, odnosno od pot-pisa Ugovora, poslovi razminiranja obavljaju se na svih pet projektnih cjelina ukupne površine 25.343.683 m². Do sada je ukupno razminirano 15.903.109. m². Tijekom obavljanja poslova razminiranja pronađeno je 1.249 mina, od kojih 480 protupješačkih i 769 protuoklopnih. Osim mina, do sada je pronađeno i 75 neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Važno je napomenuti kako su na projektu Naturavita na po-slovima razminiranja uključeni gotovo svi kapaciteti za razmini-ranje u Republici Hrvatskoj. Sukladno navedenom očekujemo da će se poslovi razminiranja završiti do kraja ove godine.

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, Zdenko Turniški

Događaji

Dragomir Pfeifer, zamjenik vodi-telja projekta, rekao je kako su prvih 10,84 ha već obnovili sadnicama hra-sta lužnjaka, a postavljeno je i 5,52 km zaštitnih ograda, dok nastavak slijedi u proljeće. U tijeku je sadnja 10,09 ha hra-sta lužnjaka u Šumariji Osijek te 29,76 ha na području Šumarije Darda, dok se vrba sadi na površini od 25,12 ha u Šu-mariji Osijek te na 11,33 ha u Šumariji Darda. Riječ je o dijelovima projektnog područja koji se mogu odmah obnoviti, dok će se za dio ostalih površina mora-ti pričekati da se završe poslovi razmi-niranja, čime će se omogućiti siguran pristup. Do kraja sezone sadnje jesen 2018.-proljeće 2019. godin bi se radovi biološke obnove šuma napravili na 8,79

% od ukupno 1.021 ha površina predviđenih za BOŠ. Ukupna vrijednost dosadašnjih radova je oko 500 tisuća kuna.

Drugog dana članovi projektnog tima obišli su područja kod Biljskog jezera gdje su u tijeku pripremni radovi za ob-novu te već obnovljenu površinu kod prigradskog naselja Josipovac uvjerivši se u kvalitetu obavljenih radova. Obnov-ljena šuma je ograđena a posađene su dvogodišnje sadnice hrasta lužnjaka koje su pristigle iz koprivničkog rasadnika Močile.

Od planiranih aktivnosti najviše se govorilo o javnoj na-bavi te o vidljivosti i diseminaciji projekta. Kako je naglasila Ines Kos, pomoćnica voditelja projekta za nadzor kvalitete iz MRRFEU-e, izrađena je komunikacijska strategija te definiran vizualni identitet. Aktivirane su društvene mreže Instagram i Facebook te Youtube kanal projekta Naturavita. Promotivni su materijali u procesu javne nabave, a planirana je i „kick off“

Detalj sa sastanka u Zlatnoj gredi

Obilazak terena kod Biljskog jezera

Ograda u zapadnom dijelu Osijeka kod Josipovca

18 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019. BROJ 267 | OŽUJAK 2019. HRVATSKE ŠUME 19

konferencija koja će se, prema svemu sudeći, održati sredi-nom godine. U sklopu planiranih aktivnosti producirat će se i film o projektu Naturavita.

O infrastrukturnom dijelu projekta govorio je Darko Ha-milton, stručni suradnik za šumsku infrastrukturu, istaknuvši kako je napravljena projektna dokumentacija za šest protu-požarnih prosjeka s elementima šumske ceste ukupne dužine 8,49 km te da za njih slijedi provedba postupka javne nabave. Zbog rokova i natječaja te raznih ograničenja vezanih za uv-jete zaštite prirode, ovaj dio radova može krenuti tek krajem srpnja, dok se svi poslovi moraju završiti do listopada.

Govora je bilo i o edukaciji koja će također biti predmet jav-ne nabave o čemu je govorio Dalibor Tonc, stručni suradnik za edukaciju. Preliminarni dogovori sa školama napravljeni su i vrlo su pozitivni, a planirano je organizirati 29 edukacija godišnje, ukupno 115. Prema novome kurikulumu program je najzanimljiviji 4. i 6. razredima osnovne škole.

Važno je naglasiti kako su već dva puta zatraženi zahtjevi za nadoknadom sredstava, prvi iznosu od 68,2 milijuna kuna, a drugi u iznosu od 4,4 milijuna kuna.

Također je rečeno kako je do sada iskorišteno 19 % osigu-ranih sredstava, od čega je najveći dio pripao HCR-u za razmi-niranje.

U okviru projekta Naturavita, Hrvatske vode odgovara-ju za provedbu aktivnosti Zaštita i očuvanje voda i o vodama ovisnih ekosustava, istaknula je Silvija Sitar, pomoćnica vodite-lja projekta za nadzor kvalitete. Ova aktivnost za cilj ima dopri-nijeti zaštiti vodnih resursa vlažnih i poplavnih područja, kao i vodama ovisnih ekosustava na projektnom području.

Projektne aktivnosti u ovom elementu projekta podijeljene su u tri cjeline: • utvrđivanjeretencijskogkapacitetainultogstanjavodai

o vodama ovisnih ekosustava poplavnog područja Parka prirode Kopački rit

• provedbaistražnihradovaimonitoringasinterpretacijomrezultata

• izradastudijerevitalizacijevodnihekosustavapoplavnogpodručja Parka prirode Kopački rit.

U tijeku je provedba postupka javne nabave za prvu cjeli-nu - utvrđivanje retencijskog kapaciteta i nultog stanja voda i o vodama ovisnih ekosustava poplavnog područja Parka prirode Kopački rit, odnosno za izradu 3D modela terena po-plavnog područja Parka prirode Kopački rit, utvrđivanje re-tencijskog kapaciteta i nultog stanja voda i o vodama ovisnih ekosustava te izradu detaljnog plana monitoringa i istraživa-nja u svrhu izrade studije revitalizacije vodenih ekosustava poplavnog područja Parka prirode Kopački rit. Nakon dovr-šetka postupka javne nabave, odnosno odabira izvršitelja, započet će i provedba aktivnosti na terenu.

Sastanak u Zlatnoj gredi pokazao je kako se na projektu vrijednom gotovo 50 milijuna eura radi ozbiljno i odgovorno te kako ćemo u bliskoj budućnosti imati još dobrih vijesti iz Naturavite.

Jesenski radovi

Projektno područje Višegodišnji ugovori za isporuku drvne sječke, koje su Hrvatske šume sklapale s pojedinim tvrtkama u vla-sništvu kogeneracijskih postrojenja na rok od 14 ili 15 godina, raskinuti su jer tvrtke potpisnice nisu dostavi-

le uporabnu dozvolu za kogeneracijska postrojenja u ugovor-no zagarantiranom roku.

Radi se o 20 od ukupno 50 višegodišnjih ugovora koje je bivša Uprava Društva sklapala u razdoblju od 2010. do 2016. godine s pojedinim tvrtkama u vlasništvu kogeneracijskih postrojenja, kojima je ugovorom bila zagarantirana isporuka ukupno 3,71 milijun tona robe (265 tisuća tona robe na godiš-njoj razini) čija je vrijednost u ukupnom ugovornom razdoblju iznosila 1,16 milijardi kuna.

Mnoge od tvrtki koje su ostale bez unosnog ugovora traži-le su i diplomatskim putem produljenje roka dostave uporab-ne dozvole za postrojenje, no uvažavajući interese investitora, ali i obvezu zaštite nacionalnih interesa, ministar poljoprivre-de Tomislav Tolušić i nova Uprava Hrvatskih šuma inzistirali su na ispunjavanju ugovornih obveza kako od strane prodavača, tako i od strane kupca.

Desetak dana nakon objave, 12. veljače objavljen je i Jav-ni poziv za prodaju 265 tisuća tona ove strateške sirovine.

Šumska biomasa

Raskinuti ugovori vrijedni 1,2 milijarde kuna zbog neispunjavanja ugovornih obaveza

Uprava Hrvatskih šuma je koncem siječnja objavila kupcima i javnosti da 20 ugovora za prodaju drvne sječke i ogrjevnog drva radi proizvodnje električne i/ili toplinske energije zbog neispunjavanja ugovornih obaveza smatra raskinutima. Na taj čin državna se tvrtka za gospodarenje šumama odlučila jer dotični kupci (firme potpisnice) nisu dostavili uporabne dozvole za svoja kogeneracijska postrojenja u ugovorenim rokovima.

Na njega su se mogla javiti kogeneracijska postrojenja koja mogu dokazati visoku učinkovitost svojih sustava (minimalno 60 posto). Bodovi su se dodjeljivali i prema planiranom broju novozaposlenih djelatnika po jedinici kapaciteta za koju će se koristiti ova vrijedna sirovina i indeksu razvijenosti područja, dok su prednost imale tvrtke koje su ishodovale uporabnu dozvolu, imale rješenje o statusu povlaštenog proizvođača električne energije Hrvatske energetske regulatorne agenci-je, potvrdu HEP-a koja dokazuje da su tvrtke stekle pravo na trajno priključenje postrojenja na elektroenergetsku mrežu te potvrdu da su utrošile najmanje 75 posto planiranih investi-cijskih troškova u gradnju postrojenja. Novi ugovori sklopit će se s tvrtkama koje će u prijavi dokazati da njihova kogenera-cijska postrojenja mogu započeti s radom najkasnije do konca 2019.

Osim što će tvrtke morati dokazati kako će koristiti ot-padnu toplinu, bodovat će se tražena količina sirovine u od-nosu na instaliranu snagu električne energije. U prednosti su postrojenja koja će tražiti manji postotak sirovine (maksi-malno do 80 % kapaciteta) čime se želi aktivirati potencijal privatnih proizvođača biomase. Cijene ove vrijedne sirovine utvrđene su temeljem podataka europskog statističkog ureda EUROSTAT-a, a usklađivat će se prema indeksu cijene drvne sječke. Cijene će biti varijabilne tijekom ugovornog razdoblja, ovisno o kretanjima na tržištu.

- Upravljanje nacionalnim resursom s pažnjom dobrog gospodara naša je zakonska obaveza zbog čega kod prodaje strateške sirovine moramo voditi računa kakvu će novu vri-jednost ona stvoriti. Stoga se u novim ugovorima obvezuje-mo kontrolirati učinkovitost postrojenja i distribuciju energije prema drugim proizvođačima, vrtićima, školama ili stambe-nim zgradama. Drvna je biomasa strateški energent među obnovljivim izvorima i zato je naglasak ovog Javnog poziva na učinkovitoj upotrebi sirovine i energije u svim fazama ener-getskog lanca. – objašnjava Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma naglašavajući kako je jedan od najvaž-

Tekst: Goran VincencFoto: Arhiva

Događaji

Sječka

Događaji

18 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019. BROJ 267 | OŽUJAK 2019. HRVATSKE ŠUME 19

konferencija koja će se, prema svemu sudeći, održati sredi-nom godine. U sklopu planiranih aktivnosti producirat će se i film o projektu Naturavita.

O infrastrukturnom dijelu projekta govorio je Darko Ha-milton, stručni suradnik za šumsku infrastrukturu, istaknuvši kako je napravljena projektna dokumentacija za šest protu-požarnih prosjeka s elementima šumske ceste ukupne dužine 8,49 km te da za njih slijedi provedba postupka javne nabave. Zbog rokova i natječaja te raznih ograničenja vezanih za uv-jete zaštite prirode, ovaj dio radova može krenuti tek krajem srpnja, dok se svi poslovi moraju završiti do listopada.

Govora je bilo i o edukaciji koja će također biti predmet jav-ne nabave o čemu je govorio Dalibor Tonc, stručni suradnik za edukaciju. Preliminarni dogovori sa školama napravljeni su i vrlo su pozitivni, a planirano je organizirati 29 edukacija godišnje, ukupno 115. Prema novome kurikulumu program je najzanimljiviji 4. i 6. razredima osnovne škole.

Važno je naglasiti kako su već dva puta zatraženi zahtjevi za nadoknadom sredstava, prvi iznosu od 68,2 milijuna kuna, a drugi u iznosu od 4,4 milijuna kuna.

Također je rečeno kako je do sada iskorišteno 19 % osigu-ranih sredstava, od čega je najveći dio pripao HCR-u za razmi-niranje.

U okviru projekta Naturavita, Hrvatske vode odgovara-ju za provedbu aktivnosti Zaštita i očuvanje voda i o vodama ovisnih ekosustava, istaknula je Silvija Sitar, pomoćnica vodite-lja projekta za nadzor kvalitete. Ova aktivnost za cilj ima dopri-nijeti zaštiti vodnih resursa vlažnih i poplavnih područja, kao i vodama ovisnih ekosustava na projektnom području.

Projektne aktivnosti u ovom elementu projekta podijeljene su u tri cjeline: • utvrđivanjeretencijskogkapacitetainultogstanjavodai

o vodama ovisnih ekosustava poplavnog područja Parka prirode Kopački rit

• provedbaistražnihradovaimonitoringasinterpretacijomrezultata

• izradastudijerevitalizacijevodnihekosustavapoplavnogpodručja Parka prirode Kopački rit.

U tijeku je provedba postupka javne nabave za prvu cjeli-nu - utvrđivanje retencijskog kapaciteta i nultog stanja voda i o vodama ovisnih ekosustava poplavnog područja Parka prirode Kopački rit, odnosno za izradu 3D modela terena po-plavnog područja Parka prirode Kopački rit, utvrđivanje re-tencijskog kapaciteta i nultog stanja voda i o vodama ovisnih ekosustava te izradu detaljnog plana monitoringa i istraživa-nja u svrhu izrade studije revitalizacije vodenih ekosustava poplavnog područja Parka prirode Kopački rit. Nakon dovr-šetka postupka javne nabave, odnosno odabira izvršitelja, započet će i provedba aktivnosti na terenu.

Sastanak u Zlatnoj gredi pokazao je kako se na projektu vrijednom gotovo 50 milijuna eura radi ozbiljno i odgovorno te kako ćemo u bliskoj budućnosti imati još dobrih vijesti iz Naturavite.

Jesenski radovi

Projektno područje Višegodišnji ugovori za isporuku drvne sječke, koje su Hrvatske šume sklapale s pojedinim tvrtkama u vla-sništvu kogeneracijskih postrojenja na rok od 14 ili 15 godina, raskinuti su jer tvrtke potpisnice nisu dostavi-

le uporabnu dozvolu za kogeneracijska postrojenja u ugovor-no zagarantiranom roku.

Radi se o 20 od ukupno 50 višegodišnjih ugovora koje je bivša Uprava Društva sklapala u razdoblju od 2010. do 2016. godine s pojedinim tvrtkama u vlasništvu kogeneracijskih postrojenja, kojima je ugovorom bila zagarantirana isporuka ukupno 3,71 milijun tona robe (265 tisuća tona robe na godiš-njoj razini) čija je vrijednost u ukupnom ugovornom razdoblju iznosila 1,16 milijardi kuna.

Mnoge od tvrtki koje su ostale bez unosnog ugovora traži-le su i diplomatskim putem produljenje roka dostave uporab-ne dozvole za postrojenje, no uvažavajući interese investitora, ali i obvezu zaštite nacionalnih interesa, ministar poljoprivre-de Tomislav Tolušić i nova Uprava Hrvatskih šuma inzistirali su na ispunjavanju ugovornih obveza kako od strane prodavača, tako i od strane kupca.

Desetak dana nakon objave, 12. veljače objavljen je i Jav-ni poziv za prodaju 265 tisuća tona ove strateške sirovine.

Šumska biomasa

Raskinuti ugovori vrijedni 1,2 milijarde kuna zbog neispunjavanja ugovornih obaveza

Uprava Hrvatskih šuma je koncem siječnja objavila kupcima i javnosti da 20 ugovora za prodaju drvne sječke i ogrjevnog drva radi proizvodnje električne i/ili toplinske energije zbog neispunjavanja ugovornih obaveza smatra raskinutima. Na taj čin državna se tvrtka za gospodarenje šumama odlučila jer dotični kupci (firme potpisnice) nisu dostavili uporabne dozvole za svoja kogeneracijska postrojenja u ugovorenim rokovima.

Na njega su se mogla javiti kogeneracijska postrojenja koja mogu dokazati visoku učinkovitost svojih sustava (minimalno 60 posto). Bodovi su se dodjeljivali i prema planiranom broju novozaposlenih djelatnika po jedinici kapaciteta za koju će se koristiti ova vrijedna sirovina i indeksu razvijenosti područja, dok su prednost imale tvrtke koje su ishodovale uporabnu dozvolu, imale rješenje o statusu povlaštenog proizvođača električne energije Hrvatske energetske regulatorne agenci-je, potvrdu HEP-a koja dokazuje da su tvrtke stekle pravo na trajno priključenje postrojenja na elektroenergetsku mrežu te potvrdu da su utrošile najmanje 75 posto planiranih investi-cijskih troškova u gradnju postrojenja. Novi ugovori sklopit će se s tvrtkama koje će u prijavi dokazati da njihova kogenera-cijska postrojenja mogu započeti s radom najkasnije do konca 2019.

Osim što će tvrtke morati dokazati kako će koristiti ot-padnu toplinu, bodovat će se tražena količina sirovine u od-nosu na instaliranu snagu električne energije. U prednosti su postrojenja koja će tražiti manji postotak sirovine (maksi-malno do 80 % kapaciteta) čime se želi aktivirati potencijal privatnih proizvođača biomase. Cijene ove vrijedne sirovine utvrđene su temeljem podataka europskog statističkog ureda EUROSTAT-a, a usklađivat će se prema indeksu cijene drvne sječke. Cijene će biti varijabilne tijekom ugovornog razdoblja, ovisno o kretanjima na tržištu.

- Upravljanje nacionalnim resursom s pažnjom dobrog gospodara naša je zakonska obaveza zbog čega kod prodaje strateške sirovine moramo voditi računa kakvu će novu vri-jednost ona stvoriti. Stoga se u novim ugovorima obvezuje-mo kontrolirati učinkovitost postrojenja i distribuciju energije prema drugim proizvođačima, vrtićima, školama ili stambe-nim zgradama. Drvna je biomasa strateški energent među obnovljivim izvorima i zato je naglasak ovog Javnog poziva na učinkovitoj upotrebi sirovine i energije u svim fazama ener-getskog lanca. – objašnjava Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma naglašavajući kako je jedan od najvaž-

Tekst: Goran VincencFoto: Arhiva

Događaji

Sječka

Događaji

20 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Događaji

nijih ciljeva uprave, kojoj je na čelu od početka 2017. godine, raščišćavanje zatečenih poslovnih odnosa i izgradnja transpa-rentnih i održivih kriterija kako bi se ovim vrijednim resursom gospodarilo na najbolji mogući način.

Prema riječima Maria Klobučara, koordinatora za šum-sku biomasu Hrvatskih šuma, najveća je učinkovitost u po-strojenjima unutar drvoprerađivačke industrije jer ona imaju cjelogodišnji plasman otpadne toplinske energije za potrebe osnovne proizvodnje (sušenje pilanskih proizvoda i sl.), dok je kod „greenfield“ kogeneracijskih postrojenja, koja su domi-nantna na našem tržištu, učinkovitost najniža zbog velike koli-čine otpadne toplinske energije za koju ne postoji mogućnost plasmana.

Predsjednik udruge za biomasu CROBIOM Davor Zec za medije je izjavio kako bi pomicanje rokova za dostavu dozvola izgubilo svaki smisao te da navedene ugovore treba raskinuti iako je i on jedan od onih koji će ostati bez unosnog ugovora. Ističe kako su u CROBIOM-u svi zainteresirani da se problem ri-ješi i da se uspostave kriteriji za osiguravanje sirovine. Navodi primjer kako za jedan MW (megavat) proizvodnje električne energije različite tvrtke troše različitu količinu sječke.

- Svi smo mi na neki način sufinancirani iz državnog prora-čuna i cijene koje imamo na kraju plaćaju porezni obveznici. - kaže Zec.

Tržišna potražnja za drvnom biomasom sve je veća te on postaje strateški energent među obnovljivim izvorima ener-gije. Stoga su se Hrvatske šume opredijelile za snažan zaokret u raspolaganju ovom sirovinom kroz niz novih investicija u šu-marsku opremu i tehnologiju. Jedan od posljednjih primjera nabava je tehnološki najsuvremenijeg samohodnog iverača koji u sat vremena rada od drvnog otpada može proizvesti više od 100 kubičnih metara biomase. Time se osiguravaju preduvjeti za proizvodnju zelene energije, očuvanje okoliša, ali i otvaranje novih radnih mjesta i ostanak stanovništva u ruralnim područjima.

Pilanski drvni ostatak

U Opatiji u Grand hotelu 4 opatijska cvijeta od 5. do 8. veljače 2019. godine održan je 63. Seminar biljne za-štite. Izlaganja za Šumarsku sekciju pripremilo je uku-pno 22 autora i koautora iz najrelevantnijih domaćih

šumarskih institucija u Republici Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini.

Tema prvog referata Šumarske sekcije bila je posvećena metodi zaštite od štetnog invazivnog, stranog kukca mreža-ste hrastove stjenice na području UŠP Vinkovci i UŠP Bjelovar. Metoda se provodila postavljanjem kartonskih prstenova oko stabala hrasta lužnjaka u klonskoj sjemenskoj plantaži (KPS)

63. Seminar biljne zaštite

Potkornjaci - jedna od najraširenijih prijetnjiNa dvodnevnoj Šumarskoj sekciji ukupno je sudjelovalo oko 50 sudionika, među kojima i nagrađena studentica Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Antonia Iveković. Prigodno je u doktora znanosti na području zaštite bilja promoviran dr. sc. Ivan Lukić iz Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom. Izlaganjima su obuhvaćeni najvažniji aktualni problemi vezani za hrast lužnjak, poljski jasen, štetnike i glodavce.

Petkovac i na području Šumarije Otok (UŠP Vinkovci) i KPS Plešice (UŠP Bjelovar). Cilj postavljanja kartona tijekom lipnja i listopada prošle godine bio je utvrditi brojnost imaga. Saku-pljene jedinke izbrojene su u laboratoriju i pojedinačno pre-gledane radi utvrđivanja omjera među spolovima. Značajnim se nalazom pokazao onaj u KSP Petkovac. Pretežno je riječ o ženkama, što je jako dobro s pozicije integrirane zaštite šuma jer ih je lakše koncentrirati i uništiti, pojasnio je predavač dr. sc. Milivoj Franjević. Prvi rezultat učinkovitosti metode uhr-pljivanja i spaljivanja prstenova bit će vidljiv nakon listanja u travnju ove godine. Novčana sredstva za projekt osigurale su Hrvatske šume d.o.o.

Drugo izlaganje odnosilo se na populaciju štetnika mrazov-ca na području Šumarije Repaš, UŠP Koprivnica, s obzirom na promjene temperature zraka. Dr. sc. Krunoslav Arač pojasnio je kako stanje brojnosti mrazovca kod kojeg je došlo do na-glog povećanja, a zatim opadanja odgovara temperaturnim trendovima tijekom 2018. godine. Nagli prelazak iz zime u lje-to (tijekom razdoblja veljača – travanj) pogodovao je razvoju gusjenica. Uslijedilo je naglo zahlađenje te nije došlo do usporednog razvoja lisne mase. Gusjenice su tako napravile jači brst pupova i cijelih izbojaka. Krajem svibnja došlo je do pojave sekundarnog listanja očuvanih pupo-va. Naglasak temeljen na ovome iskustvu je kako je osim brojnosti nužno usporedno po-mno pratiti klimatske uvjete.

Najvažnija poruka trećeg referata bila je nužnost poštivanja zakonskih mjera koje za svrhu imaju sprečavanje unosa karanten-skih štetnih organizama u zemlju. Azijska strizibuba utvrđena je u Hrvatskoj 2007. go-dine u rasadniku MBM-a u Turnju u Zadar-skoj županiji i u rasadniku MBM-a u Rugvici u Zagrebačkoj županiji 2014. godine na ukra-snim javorima. Budući da je riječ o primar-nom štetniku koji nema značajnih prirodnih neprijatelja, procijenjeno je kako bi njegovo

širenje moglo imati katastrofalne posljedi-ce za naše šume, parkove i okoliš u cijelosti. Ujedno se nameće pitanje novčanih gubitaka za proračun RH. Na oba područja provedena je eradikacija (istrebljivanje). Prema riječima izlagača Andrije Vukadina iz Hrvatskog cen-tra za poljoprivredu, hranu i selo, naredne go-dine predstavljaju fitosanitarni rizik za šume u neposrednoj blizini, odnosno potrebno je da prođu četiri godine bez pozitivnog na-laza kako bi se moglo utvrditi da je eradika-cija azijske strizibube uspješno provedena. Uništavanje azijske strizibube regulirano je zakonskom regulativom Republike Hrvatske i EU.

Sljedeći referat bio je posvećen monitorin-gu mediteranskog potkornjaka na području Dalmacije. Masovnu pojavu uzrokovale su vi-soke temperature zraka tijekom 2015., 2016.

i 2017. godine i izostanak niskih temperatura zimi. Brojnost je praćena uz pomoć 50 feromonskih klopki koje su Hrvatske šume d.o.o. nabavile 2018. godine. Provođena je intenzivna doznaka, sječa i izvlačenje zaraženih stabala. Drvna masa na stovarištima prekrivana je insekticidnim mrežama, a aktivno-sti monitoringa i sanacije još će se intenzivnije nastaviti u ovoj godini. Izlagačica Ankica Komadina izrazila je zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima. Detaljnije informacije o feromon-skim pripravcima primijenjenim na mediteranskom potkor-njaku u park–šumi Marjan pripremili su dr. sc. Milan Pernek i dr. sc. Ivan Lukić iz HŠI-ja za referat koji je uslijedio.

Izlaganje Mirka Perušeka iz Zavoda za šume Slovenije za temu je imalo namnoženje potkornjaka na području Šum-skog gospodarskog područja Kočevje (jug države). Uzrokova-no je snažnim ledolomom koji je 2014. godine pogodio za-padni dio, a do namnoženja potkornjaka došlo je već sljedeće godine. Od problema učinkovitosti provedene sanacije koja je uslijedila navedeni su: loša povezanost s privatnim šumo-vlasnicima, nedostatan broj šumskih prometnica i manjkavost

Tekst/foto: Marija Glavaš

Radno predsjedništvo prvoga dana Šumarske sekcije Izlagačica Ankica Komadina iz UŠP Split

Nagrađena studentica Antonia Iveković

Događaji

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 21

Iverač Hrvatskih šuma

20 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Događaji

nijih ciljeva uprave, kojoj je na čelu od početka 2017. godine, raščišćavanje zatečenih poslovnih odnosa i izgradnja transpa-rentnih i održivih kriterija kako bi se ovim vrijednim resursom gospodarilo na najbolji mogući način.

Prema riječima Maria Klobučara, koordinatora za šum-sku biomasu Hrvatskih šuma, najveća je učinkovitost u po-strojenjima unutar drvoprerađivačke industrije jer ona imaju cjelogodišnji plasman otpadne toplinske energije za potrebe osnovne proizvodnje (sušenje pilanskih proizvoda i sl.), dok je kod „greenfield“ kogeneracijskih postrojenja, koja su domi-nantna na našem tržištu, učinkovitost najniža zbog velike koli-čine otpadne toplinske energije za koju ne postoji mogućnost plasmana.

Predsjednik udruge za biomasu CROBIOM Davor Zec za medije je izjavio kako bi pomicanje rokova za dostavu dozvola izgubilo svaki smisao te da navedene ugovore treba raskinuti iako je i on jedan od onih koji će ostati bez unosnog ugovora. Ističe kako su u CROBIOM-u svi zainteresirani da se problem ri-ješi i da se uspostave kriteriji za osiguravanje sirovine. Navodi primjer kako za jedan MW (megavat) proizvodnje električne energije različite tvrtke troše različitu količinu sječke.

- Svi smo mi na neki način sufinancirani iz državnog prora-čuna i cijene koje imamo na kraju plaćaju porezni obveznici. - kaže Zec.

Tržišna potražnja za drvnom biomasom sve je veća te on postaje strateški energent među obnovljivim izvorima ener-gije. Stoga su se Hrvatske šume opredijelile za snažan zaokret u raspolaganju ovom sirovinom kroz niz novih investicija u šu-marsku opremu i tehnologiju. Jedan od posljednjih primjera nabava je tehnološki najsuvremenijeg samohodnog iverača koji u sat vremena rada od drvnog otpada može proizvesti više od 100 kubičnih metara biomase. Time se osiguravaju preduvjeti za proizvodnju zelene energije, očuvanje okoliša, ali i otvaranje novih radnih mjesta i ostanak stanovništva u ruralnim područjima.

Pilanski drvni ostatak

U Opatiji u Grand hotelu 4 opatijska cvijeta od 5. do 8. veljače 2019. godine održan je 63. Seminar biljne za-štite. Izlaganja za Šumarsku sekciju pripremilo je uku-pno 22 autora i koautora iz najrelevantnijih domaćih

šumarskih institucija u Republici Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini.

Tema prvog referata Šumarske sekcije bila je posvećena metodi zaštite od štetnog invazivnog, stranog kukca mreža-ste hrastove stjenice na području UŠP Vinkovci i UŠP Bjelovar. Metoda se provodila postavljanjem kartonskih prstenova oko stabala hrasta lužnjaka u klonskoj sjemenskoj plantaži (KPS)

63. Seminar biljne zaštite

Potkornjaci - jedna od najraširenijih prijetnjiNa dvodnevnoj Šumarskoj sekciji ukupno je sudjelovalo oko 50 sudionika, među kojima i nagrađena studentica Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Antonia Iveković. Prigodno je u doktora znanosti na području zaštite bilja promoviran dr. sc. Ivan Lukić iz Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom. Izlaganjima su obuhvaćeni najvažniji aktualni problemi vezani za hrast lužnjak, poljski jasen, štetnike i glodavce.

Petkovac i na području Šumarije Otok (UŠP Vinkovci) i KPS Plešice (UŠP Bjelovar). Cilj postavljanja kartona tijekom lipnja i listopada prošle godine bio je utvrditi brojnost imaga. Saku-pljene jedinke izbrojene su u laboratoriju i pojedinačno pre-gledane radi utvrđivanja omjera među spolovima. Značajnim se nalazom pokazao onaj u KSP Petkovac. Pretežno je riječ o ženkama, što je jako dobro s pozicije integrirane zaštite šuma jer ih je lakše koncentrirati i uništiti, pojasnio je predavač dr. sc. Milivoj Franjević. Prvi rezultat učinkovitosti metode uhr-pljivanja i spaljivanja prstenova bit će vidljiv nakon listanja u travnju ove godine. Novčana sredstva za projekt osigurale su Hrvatske šume d.o.o.

Drugo izlaganje odnosilo se na populaciju štetnika mrazov-ca na području Šumarije Repaš, UŠP Koprivnica, s obzirom na promjene temperature zraka. Dr. sc. Krunoslav Arač pojasnio je kako stanje brojnosti mrazovca kod kojeg je došlo do na-glog povećanja, a zatim opadanja odgovara temperaturnim trendovima tijekom 2018. godine. Nagli prelazak iz zime u lje-to (tijekom razdoblja veljača – travanj) pogodovao je razvoju gusjenica. Uslijedilo je naglo zahlađenje te nije došlo do usporednog razvoja lisne mase. Gusjenice su tako napravile jači brst pupova i cijelih izbojaka. Krajem svibnja došlo je do pojave sekundarnog listanja očuvanih pupo-va. Naglasak temeljen na ovome iskustvu je kako je osim brojnosti nužno usporedno po-mno pratiti klimatske uvjete.

Najvažnija poruka trećeg referata bila je nužnost poštivanja zakonskih mjera koje za svrhu imaju sprečavanje unosa karanten-skih štetnih organizama u zemlju. Azijska strizibuba utvrđena je u Hrvatskoj 2007. go-dine u rasadniku MBM-a u Turnju u Zadar-skoj županiji i u rasadniku MBM-a u Rugvici u Zagrebačkoj županiji 2014. godine na ukra-snim javorima. Budući da je riječ o primar-nom štetniku koji nema značajnih prirodnih neprijatelja, procijenjeno je kako bi njegovo

širenje moglo imati katastrofalne posljedi-ce za naše šume, parkove i okoliš u cijelosti. Ujedno se nameće pitanje novčanih gubitaka za proračun RH. Na oba područja provedena je eradikacija (istrebljivanje). Prema riječima izlagača Andrije Vukadina iz Hrvatskog cen-tra za poljoprivredu, hranu i selo, naredne go-dine predstavljaju fitosanitarni rizik za šume u neposrednoj blizini, odnosno potrebno je da prođu četiri godine bez pozitivnog na-laza kako bi se moglo utvrditi da je eradika-cija azijske strizibube uspješno provedena. Uništavanje azijske strizibube regulirano je zakonskom regulativom Republike Hrvatske i EU.

Sljedeći referat bio je posvećen monitorin-gu mediteranskog potkornjaka na području Dalmacije. Masovnu pojavu uzrokovale su vi-soke temperature zraka tijekom 2015., 2016.

i 2017. godine i izostanak niskih temperatura zimi. Brojnost je praćena uz pomoć 50 feromonskih klopki koje su Hrvatske šume d.o.o. nabavile 2018. godine. Provođena je intenzivna doznaka, sječa i izvlačenje zaraženih stabala. Drvna masa na stovarištima prekrivana je insekticidnim mrežama, a aktivno-sti monitoringa i sanacije još će se intenzivnije nastaviti u ovoj godini. Izlagačica Ankica Komadina izrazila je zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima. Detaljnije informacije o feromon-skim pripravcima primijenjenim na mediteranskom potkor-njaku u park–šumi Marjan pripremili su dr. sc. Milan Pernek i dr. sc. Ivan Lukić iz HŠI-ja za referat koji je uslijedio.

Izlaganje Mirka Perušeka iz Zavoda za šume Slovenije za temu je imalo namnoženje potkornjaka na području Šum-skog gospodarskog područja Kočevje (jug države). Uzrokova-no je snažnim ledolomom koji je 2014. godine pogodio za-padni dio, a do namnoženja potkornjaka došlo je već sljedeće godine. Od problema učinkovitosti provedene sanacije koja je uslijedila navedeni su: loša povezanost s privatnim šumo-vlasnicima, nedostatan broj šumskih prometnica i manjkavost

Tekst/foto: Marija Glavaš

Radno predsjedništvo prvoga dana Šumarske sekcije Izlagačica Ankica Komadina iz UŠP Split

Nagrađena studentica Antonia Iveković

Događaji

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 21

Iverač Hrvatskih šuma

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 23

Događaji

zakonodavstva. U dijelu Kočevsko - Raška dolina izvršena je samo šumska higijena, odnosno sanacija polomljenih vrhova smreke 2016. i 2017. godine te je došlo do pojave velikih ža-rišta. Tijekom ove godine očekuje se značajna gradacija pot-kornjaka.

Sušna razdoblja koja su se dogodila u posljednjih nekoli-ko godina uzrokovala su kalamitete potkornjaka i u susjednoj Bosni i Hercegovini. Autori referata, šumarski stručnjaci sa Šu-marskog fakulteta u Sarajevu i iz JP Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona utvrdili su kako uslijed jake naru-šenosti šumskog ekosustava na pojedinim lokacijama može doći do potpune devastacije. Najveće štete utvrđene su na sastojinama smreke i jele koje čine najvrjednije gospodarske vrste u BiH. Nakon sanacije nastali su goleti od više hektara te je nužno potreban dugoročan plan sanacije. Analizom evi-dencija utvrđeno je da je u razdoblju od 2013. do 2018. godi-ne posječeno sanitarnom sječom gotovo 1.700.000 m3 drvne mase, od čega najviše na području kojim gospodari JP ŠPD Zeničko–dobojski kanton. Direktni gubitci procjenjuju se na više od 100 mil. €.

Dr. sc. Andreja Kavčič iz Šumarskog instituta Slovenije izvi-jestila je o pojavi nove vrste potkornjaka u Sloveniji. Azijski ambrozijski potkornjak polifagna je vrsta (na više domaćina) s velikim potencijalom širenja. U Europi nema status karanten-skog štetnog organizma, no naveden je na EPPO (Organizacija za zaštitu biljaka Europe i Mediterana) popisu kao invazivna strana vrsta i potencijalni štetnik. U Sloveniji je pojava ove vrste prvi puta zabilježena 2003. godine no daljnja praćenja nisu pokazala značajnije štete.

Referat na temu problematike otvorenog požara izni-jela je autorica Mandica Dasović iz UŠP Gospić. Višednevni požari zahvatili su područja Šumarija Perušić i Gračac neko-liko godina unazad. Načinili su štetu na površini od 2.990 ha, a nagorjelo je 215.900 m3 drvne mase. Glavni ciljevi obnove su povratak autohtone vegetacije u što kraćem vremenu uz podržavanje mješovitosti.

Grupa autora iz Zavoda za šume Slo-venije i Šumarskog instituta Slovenije pripremila je referat na temu odumiranja bijelog i uskolisnog jasena uslijed napada štetnika jasenovog žarnjaka. Pojava ovog kukca u Sloveniji je prvi puta zabilježena 2006. godine u sjeverozapadnom dijelu, a do kraja ljeta 2017. godine udio sanitarne sječe jasena uslijed odumiranja iznosio je 13 %. Druga tema u referatu odnosila se na odumiranje joha uslijed pseudogljive. Johina sušica opažena je i determinirana 2002. godine, a 2016. godine evidentira-no je masovno odumiranje johe. Stabla su sječena sanitarnom sječom, a planira-na obnova osim crne johe uključivala bi vrbu, hrast i topolu.

O istaknutom problemu u Hrvatskoj, zdravstvenom stanju jasena referat su pri-premili fitopatolozi sa Šumarskog fakulte-

ta dr. sc. Danko Diminić i dr. sc. Jelena Kranjec Orlović. U našim je šumama od 2009. godine prisutan uzročnik nove bolesti ja-sena, gljivični patogen vrste Hymenoscyphus fraxineus. Gljiva se proširila na čitavom području rasprostranjenosti običnog i poljskog jasena. Patogen ima iznimnu ulogu u naglom trendu odumiranja ovih vrsta u šumskim ekosustavima.

Zajednički referat autora Šumarskog instituta Slovenije i Šumarskog fakulteta u Zagrebu odnosio se na pitanje je li potrebno suzbijati karantensku gljivičnu bolest smeđu pjega-vost borovih iglica. Zadnjih je godina sve učestalija u Europi, u Hrvatskoj je raširena samo na alepskom boru, a u Sloveniji uglavnom na planinskom i crnom boru. Zaključeno je kako je potrebno vršiti sanitarne sječe i uništavanje ostataka, osobito na mjestima gdje se ljudi zadržavaju u većem broju jer mogu biti prijenosnici ove bolesti.

Posljednja dva referata posvećena su šumskim glo-davcima u šumama hrasta lužnjaka. Ukazano je na gustoću populacije, a detaljno se govorilo o načelima integralnog pristupa zaštiti šuma od sitnih glodavaca. Autori prvog re-ferata, od kojih je većina sa Šumarskog fakulteta, ukazali su na potrebu sustavnog praćenja brojnosti i šteta, primjenu rodenticida, repelenata, zamki i posuda za ulov. Veliko zna-čenje daje se šumsko uzgojnim zahvatima. U posljednjem referatu autora zaposlenih u Hrvatskim šumama d.o.o. Darka Pleskalta i Vesne Ančić Tunuković upozorava se da na hrvat-skom tržištu ne postoje rodenticidi za primjenu u šumarstvu. Rodenticidi su prisutni na europskom tržištu, ali sadrže ak-tivnu tvar zabranjenu FSC certifikatom te su poduzete mjere kojima je isposlovana posebna dozvola. Na osnovu podata-ka o brojnosti pristupilo se suzbijanju glodavaca na ugrože-nim područjima.

Tijekom rasprave, stručni suradnik za zaštitu šuma iz Služ-be za zaštitu šuma u Direkciji Darko Pleskalt iznio je zaključak kako su informacije iznesene na ovim seminarima neprocjenjive. One omogućuju uvid u potencijalne opasnosti i uvid u posljedi-ce uslijed djelovanja biotskih i abiotskih činitelja, a ne temelju čega se mogu promišljati mogućnosti prevencije.

Izlagač Mirko Perušek iz Slovenije

22 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Sve stručne službe Uprave šuma Podružnice Zagreb, na-pokon, nakon dugo vremena pod istim su krovom! Još sredinom 2018. godine kada su Hrvatske šume kupile zgradu T-coma na križanju Zagrebačke avenije i Goliko-

ve ulice, u zagrebačkom naselju Voltino, intenzivno se počelo raditi na njenom preuređenju i prilagođavanju novim stanari-ma. U novoj 2019. godini zacrtani poslovni planovi sigurno će se lakše ostvariti u novom i osvježenom prostoru.

Investicije

UŠP Zagreb napokon na okupu

Prvi puta nakon osnutka trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., zagrebačka podružnica dobila je jedinstveni zajednički poslovni prostor i tako objedinila sve stručne službe na istom mjestu. Prošle godine kupljena zgrada u zagrebačkom naselju Voltino preuređena je i prilagođena novim stanarima pa su djelatnici počeli useljavati u nove prostorije.

Riječ je o poslovnom objektu koji uz prizemlje ima 4 kata te podrum s infrastrukturom prilagođenom atomskom skloništu. Ukupna kvadratura je 1.680,74 m3, a zgrada je izgrađena 1998. godine i označena je energetskim certifikatom C. Prostor se većim dijelom sastoji od visoko infrastrukturno opremljenih uredskih prostorija u prizemlju i na 4 etaže te pratećih prosto-rija: recepcije, sanitarnih čvorova, čajnih kuhinja te skladišnih prostora. Uredi u prizemlju mogu se koristiti i kao lokali jer imaju zasebne ulaze. Sa sjeverne strane zgrade (Lazinska uli-ca) parkirni je prostor s 13 parkirnih mjesta. Svaki kat odvojen je kao zaseban sektor protupožarnim vratima. Sustav zaštite na radu sastoji se od vatrodojave s protupožarnom sirenom i protupožarnim tipkalima, sustavom protuprovalnih senzora s protuprovalnom sirenom te plinodojavom u kotlovnici zgra-de koja dojavljuje curenje plina. Hidrantna mreža nalazi se na svakom katu, kao i „panik“ rasvjeta.

Prostrani i svijetli uredi ugodni su za rad i sigurno će do-prinijeti motivaciji i radnom elanu. U pripremi je i opremanje velike poslovne sale za sastanke koja će imati najnoviju teh-nološku opremu.

Voditelj zagrebačke podružnice Damir Miškulin zado-voljan je što je upravo za njegova upravljanja ovom podruž-nicom ostvaren cilj objedinjavanja svih odjela u zajedničkoj poslovnoj zgradi, a za koji slobodno možemo reći da je bio dugogodišnji san svih u toj podružnici Hrvatskih šuma.

Napokon, kupovinom ovoga objekta riješen je dugogo-dišnji problem Uprave šuma Zagreb koja je svoje poslovanje obavljala na četiri lokacije, što je umnogome otežavalo komu-nikaciju. Ovom investicijom djelatnici UŠP Zagreb dobili su kvalitetan i ugodan radni prostor što će zasigurno pridonijeti kvaliteti obavljenih radova.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Helena Jakobović, Goran Vincenc

Događaji

Nova zgrada UŠP Zagreb

Novi uredi u novoj poslovnoj zgradi

Radnici zagrebačke podružnice sele inventar

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 23

Događaji

zakonodavstva. U dijelu Kočevsko - Raška dolina izvršena je samo šumska higijena, odnosno sanacija polomljenih vrhova smreke 2016. i 2017. godine te je došlo do pojave velikih ža-rišta. Tijekom ove godine očekuje se značajna gradacija pot-kornjaka.

Sušna razdoblja koja su se dogodila u posljednjih nekoli-ko godina uzrokovala su kalamitete potkornjaka i u susjednoj Bosni i Hercegovini. Autori referata, šumarski stručnjaci sa Šu-marskog fakulteta u Sarajevu i iz JP Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona utvrdili su kako uslijed jake naru-šenosti šumskog ekosustava na pojedinim lokacijama može doći do potpune devastacije. Najveće štete utvrđene su na sastojinama smreke i jele koje čine najvrjednije gospodarske vrste u BiH. Nakon sanacije nastali su goleti od više hektara te je nužno potreban dugoročan plan sanacije. Analizom evi-dencija utvrđeno je da je u razdoblju od 2013. do 2018. godi-ne posječeno sanitarnom sječom gotovo 1.700.000 m3 drvne mase, od čega najviše na području kojim gospodari JP ŠPD Zeničko–dobojski kanton. Direktni gubitci procjenjuju se na više od 100 mil. €.

Dr. sc. Andreja Kavčič iz Šumarskog instituta Slovenije izvi-jestila je o pojavi nove vrste potkornjaka u Sloveniji. Azijski ambrozijski potkornjak polifagna je vrsta (na više domaćina) s velikim potencijalom širenja. U Europi nema status karanten-skog štetnog organizma, no naveden je na EPPO (Organizacija za zaštitu biljaka Europe i Mediterana) popisu kao invazivna strana vrsta i potencijalni štetnik. U Sloveniji je pojava ove vrste prvi puta zabilježena 2003. godine no daljnja praćenja nisu pokazala značajnije štete.

Referat na temu problematike otvorenog požara izni-jela je autorica Mandica Dasović iz UŠP Gospić. Višednevni požari zahvatili su područja Šumarija Perušić i Gračac neko-liko godina unazad. Načinili su štetu na površini od 2.990 ha, a nagorjelo je 215.900 m3 drvne mase. Glavni ciljevi obnove su povratak autohtone vegetacije u što kraćem vremenu uz podržavanje mješovitosti.

Grupa autora iz Zavoda za šume Slo-venije i Šumarskog instituta Slovenije pripremila je referat na temu odumiranja bijelog i uskolisnog jasena uslijed napada štetnika jasenovog žarnjaka. Pojava ovog kukca u Sloveniji je prvi puta zabilježena 2006. godine u sjeverozapadnom dijelu, a do kraja ljeta 2017. godine udio sanitarne sječe jasena uslijed odumiranja iznosio je 13 %. Druga tema u referatu odnosila se na odumiranje joha uslijed pseudogljive. Johina sušica opažena je i determinirana 2002. godine, a 2016. godine evidentira-no je masovno odumiranje johe. Stabla su sječena sanitarnom sječom, a planira-na obnova osim crne johe uključivala bi vrbu, hrast i topolu.

O istaknutom problemu u Hrvatskoj, zdravstvenom stanju jasena referat su pri-premili fitopatolozi sa Šumarskog fakulte-

ta dr. sc. Danko Diminić i dr. sc. Jelena Kranjec Orlović. U našim je šumama od 2009. godine prisutan uzročnik nove bolesti ja-sena, gljivični patogen vrste Hymenoscyphus fraxineus. Gljiva se proširila na čitavom području rasprostranjenosti običnog i poljskog jasena. Patogen ima iznimnu ulogu u naglom trendu odumiranja ovih vrsta u šumskim ekosustavima.

Zajednički referat autora Šumarskog instituta Slovenije i Šumarskog fakulteta u Zagrebu odnosio se na pitanje je li potrebno suzbijati karantensku gljivičnu bolest smeđu pjega-vost borovih iglica. Zadnjih je godina sve učestalija u Europi, u Hrvatskoj je raširena samo na alepskom boru, a u Sloveniji uglavnom na planinskom i crnom boru. Zaključeno je kako je potrebno vršiti sanitarne sječe i uništavanje ostataka, osobito na mjestima gdje se ljudi zadržavaju u većem broju jer mogu biti prijenosnici ove bolesti.

Posljednja dva referata posvećena su šumskim glo-davcima u šumama hrasta lužnjaka. Ukazano je na gustoću populacije, a detaljno se govorilo o načelima integralnog pristupa zaštiti šuma od sitnih glodavaca. Autori prvog re-ferata, od kojih je većina sa Šumarskog fakulteta, ukazali su na potrebu sustavnog praćenja brojnosti i šteta, primjenu rodenticida, repelenata, zamki i posuda za ulov. Veliko zna-čenje daje se šumsko uzgojnim zahvatima. U posljednjem referatu autora zaposlenih u Hrvatskim šumama d.o.o. Darka Pleskalta i Vesne Ančić Tunuković upozorava se da na hrvat-skom tržištu ne postoje rodenticidi za primjenu u šumarstvu. Rodenticidi su prisutni na europskom tržištu, ali sadrže ak-tivnu tvar zabranjenu FSC certifikatom te su poduzete mjere kojima je isposlovana posebna dozvola. Na osnovu podata-ka o brojnosti pristupilo se suzbijanju glodavaca na ugrože-nim područjima.

Tijekom rasprave, stručni suradnik za zaštitu šuma iz Služ-be za zaštitu šuma u Direkciji Darko Pleskalt iznio je zaključak kako su informacije iznesene na ovim seminarima neprocjenjive. One omogućuju uvid u potencijalne opasnosti i uvid u posljedi-ce uslijed djelovanja biotskih i abiotskih činitelja, a ne temelju čega se mogu promišljati mogućnosti prevencije.

Izlagač Mirko Perušek iz Slovenije

22 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Sve stručne službe Uprave šuma Podružnice Zagreb, na-pokon, nakon dugo vremena pod istim su krovom! Još sredinom 2018. godine kada su Hrvatske šume kupile zgradu T-coma na križanju Zagrebačke avenije i Goliko-

ve ulice, u zagrebačkom naselju Voltino, intenzivno se počelo raditi na njenom preuređenju i prilagođavanju novim stanari-ma. U novoj 2019. godini zacrtani poslovni planovi sigurno će se lakše ostvariti u novom i osvježenom prostoru.

Investicije

UŠP Zagreb napokon na okupu

Prvi puta nakon osnutka trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., zagrebačka podružnica dobila je jedinstveni zajednički poslovni prostor i tako objedinila sve stručne službe na istom mjestu. Prošle godine kupljena zgrada u zagrebačkom naselju Voltino preuređena je i prilagođena novim stanarima pa su djelatnici počeli useljavati u nove prostorije.

Riječ je o poslovnom objektu koji uz prizemlje ima 4 kata te podrum s infrastrukturom prilagođenom atomskom skloništu. Ukupna kvadratura je 1.680,74 m3, a zgrada je izgrađena 1998. godine i označena je energetskim certifikatom C. Prostor se većim dijelom sastoji od visoko infrastrukturno opremljenih uredskih prostorija u prizemlju i na 4 etaže te pratećih prosto-rija: recepcije, sanitarnih čvorova, čajnih kuhinja te skladišnih prostora. Uredi u prizemlju mogu se koristiti i kao lokali jer imaju zasebne ulaze. Sa sjeverne strane zgrade (Lazinska uli-ca) parkirni je prostor s 13 parkirnih mjesta. Svaki kat odvojen je kao zaseban sektor protupožarnim vratima. Sustav zaštite na radu sastoji se od vatrodojave s protupožarnom sirenom i protupožarnim tipkalima, sustavom protuprovalnih senzora s protuprovalnom sirenom te plinodojavom u kotlovnici zgra-de koja dojavljuje curenje plina. Hidrantna mreža nalazi se na svakom katu, kao i „panik“ rasvjeta.

Prostrani i svijetli uredi ugodni su za rad i sigurno će do-prinijeti motivaciji i radnom elanu. U pripremi je i opremanje velike poslovne sale za sastanke koja će imati najnoviju teh-nološku opremu.

Voditelj zagrebačke podružnice Damir Miškulin zado-voljan je što je upravo za njegova upravljanja ovom podruž-nicom ostvaren cilj objedinjavanja svih odjela u zajedničkoj poslovnoj zgradi, a za koji slobodno možemo reći da je bio dugogodišnji san svih u toj podružnici Hrvatskih šuma.

Napokon, kupovinom ovoga objekta riješen je dugogo-dišnji problem Uprave šuma Zagreb koja je svoje poslovanje obavljala na četiri lokacije, što je umnogome otežavalo komu-nikaciju. Ovom investicijom djelatnici UŠP Zagreb dobili su kvalitetan i ugodan radni prostor što će zasigurno pridonijeti kvaliteti obavljenih radova.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Helena Jakobović, Goran Vincenc

Događaji

Nova zgrada UŠP Zagreb

Novi uredi u novoj poslovnoj zgradi

Radnici zagrebačke podružnice sele inventar

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 25

Događaji

24 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Noć muzeja predstavlja jedinstve-ni kulturni događaj u organizaciji muzejskih i drugih kulturnih in-stitucija, a kojem je glavna zna-

čajka da su izložbeni prostori otvoreni do kasno u noć te da je ulaz slobodan, što posjetitelju omogućava posjet ne samo jednom muzejskom prostoru, nego više njih. Hrvatsko muzejsko društvo ovu mani-festaciju u Hrvatskoj održava još od 2005. godine, u početku kao pilot projekt s tek šest zagrebačkih muzeja. Od 2007. godine Noć muzeja postaje nacionalna manifesta-cija u koju se uključuje sve više gradova i muzeja, a broj posjetitelja prelazi 70.000. Aktivnostima u manifestaciji Noći muzeja

Događaji

Manifestacija Noć muzeja

Šumarski muzej u Bošnjacima po drugi puta otvorio je svoja vrata

Četrnaesta Noć muzeja održana je u 120 gradova i općina, u petak dana 1. veljače. Svoja vrata posjetiteljima po drugi puta u sklopu ove manifestacije otvorio je i Šumarski muzej u Bošnjacima. Posjećenost je premašila prošlu godinu gotovo za duplo, evidentirano je 1.074 posjetitelja. Ondje je gostima, uz stručno vodstvo šumara-kustosa Antuna Leakovića, bilo omogućeno razgledavanje stalnoga muzejskog postava, kao i predstavljena izložba „Šuma okom šumara“ uz bogat kulturno – umjetnički program.

potiče se na prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija koje povezuju ljude s globalnim izvorima informacija te ideja-ma i stvaralaštvom za kojim tragaju. Inspi-racija Hrvatskom muzejskom društvu bila je prva Noć muzeja održana u Berlinu pod nazivom Lange Nacht der Museen 1997. godine. Zbog iznimnog interesa i načina na koji je ideja o samom događaju reali-zirana ubrzo se proširio na više institucija i različitih gradova diljem Europe i svijeta.

U ovogodišnjoj Noći muzeja u Hrvat-skoj, više od 250.000 posjetitelja obišlo je 230 muzeja i galerija, ustanova u kojima se njeguju kultura i baština, obrazovnih ustanova, arhiva, knjižnica i lokalnih in-

stitucija. Četrnaesta po redu, Noć muzeja održala se u 120 gradova i općina, u petak dana 1. veljače. Kvaliteta muzejskih i osta-lih programa te trud i ulaganje u edukaciju i osmišljavanje novih programa dokazane su tisućama posjetitelja u toj noći, ali i pora-stom posjetitelja kulturnim institucijama i tijekom cijele godine. Uobičajeno, muzeji u Zagrebu i okolici bilježe najbolju po-sjećenost - s 92.857 posjetitelja. Među njima se, sa po nekoliko tisuća ljudi, ističu Tehnički muzej Nikola Tesla (9.858 posjetitelja) i Hrvatski prirodoslovni muzej (8.217 posjetitelja). Iz izvješća Hrvatskog muzejskog društva dozna-je se i broj posjetitelja Javnoj ustanovi

Park šuma Maksimir koja je organizira-la izložbu pod nazivom „Svijet gljiva“, a broj posjetitelja u Noći muzeja bio je 1.502.

Kulturne ustanove u Slavoniji ta-kođer su zabilježile dobar odaziv publi-ke - imale su ukupno 17.761 posjetitelja. Svoja vrata posjetiteljima po drugi puta u sklopu ove hvale vrijedne manifesta-cije, s početkom u 18 sati do jedan sat iza ponoći, otvorio je i Šumarski muzej u Bošnjacima. Posjećenost je premaši-la prošlu godinu gotovo za duplo, evi-dentirano je 1.074 posjetitelja. Gostima je, uz stručno vodstvo šumara-kustosa Antuna Leakovića, bilo omogućeno razgledavanje stalnoga muzejskog postava koji predstavlja bližu i daljnju povijest šumarstva ovog kraja, a pogla-vito Spačvanskog bazena poznatog po šumi hrasta lužnjaka odnosno, na dale-ko znanog slavonskog hrasta. Neke od predmeta Muzeju su darovali mještani Bošnjaka. To su uglavnom tradicijski alati za izradu drvenih predmeta i ala-ti za rad u šumi i izvoz drva iz šume, a najveći dio predmeta dopremljen je iz šumarija na području UŠP Vinkovci. U organizaciji općine Bošnjaci, Uprave

šuma podružnice Vinkovci i Hrvatskog šumarskog društva ogranak Vinkovci, u sklopu manifestacije otvorena je izlož-ba fotografija „Šuma okom šumara“, ko-joj je cilj predstavljanje i popularizacija šumarske struke, a time i osviještenosti cijele javnosti prema šumi, njenoj okoli-ni i prirodi uopće. Fotografije su nastale na domaćem terenu – u šumi, uz pomoć digitalnih tehnologija. Fotografije su snimili šumari entuzijasti, koji su željeli ovjekovječiti nezaboravne doživljaje čarobnog svijeta šume. Autori nekih od izloženih fotografija su i djelatnici matične Uprave - Darko Posarić, Vesna Ančić Tunuković, Dražen Čurdinjaković i Ana Bašić.

U prigodnom bogatom glazbenom programu nastupili su Kulturno umjet-ničko društvo „Branimir“ iz Bošnjaka, Muška pjevačka skupina „Baće“, Ženska pjevačka skupina „Snaše“ i dr. Inače, ra-dovi na otvaranju i izgradnji Šumarskog muzeja i uređenja prostora započeli su još 1988. godine. Domovinski rat ih je 1991. prekinuo pred dovršetkom, da bi sve konačno bilo pripremljeno i muzej otvoren tek 2007. godine. Od tada do danas na zanimljiv i slikovit način s povi-

Tekst: Helena JakobovićFotografije:

Šumarski muzej u Bošnjacima, Goran Vincenc

Šumarski muzej vole i stari i mladi

ješću šumarstva Slavonije upoznale su se nebrojene skupine školske djece i posje-titelja iz Hrvatske i inozemstva, zapisujući u knjigu dojmova same pohvale. Godiš-nje muzej razgleda od 1500 do 2000 po-sjetitelja. Prvi voditelj muzeja bio je dipl. ing. šumarstva Mato Šarčević, a njego-vim umirovljenjem taj je posao preuzeo i vrlo uspješno nastavio Antun Leaković. Muzej je tako u punome smislu ispunio svoju edukacijsku i turističku funkciju, na ponos šumarima i selu Bošnjaci.

Ovogodišnja glavna tema Noći mu-zeja bila je: „Inovacije i digitalna buduć-nost“. Digitalni prostori omogućavaju preglede, pretraživanje i sagledavanje nevjerojatnih količina različitih muzej-skih sadržaja na jedinstven i zabavan na-čin. Ipak, teško da inovacije i digitalnost mogu pobijediti slavonsku srdačnost i tradiciju. Šumari se prilagođavaju no-vom vremenu i tehnologijama, ali i osta-ju vjerni svojoj tradiciji, koju posjetitelji prepoznaju i s radošću prihvaćaju. Nai-me, druženje na poznati slavonski način u dvorištu muzeja uz mašćenje slanine i pečenje kobasice uz vatru, glazbu, pje-smu i ples, svima je izmamio osmijeh na lice. A osmijeh je uvijek u modi!

Detalj s otvorenja manifestacije

Stalni postav Postav s faunom

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 25

Događaji

24 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Noć muzeja predstavlja jedinstve-ni kulturni događaj u organizaciji muzejskih i drugih kulturnih in-stitucija, a kojem je glavna zna-

čajka da su izložbeni prostori otvoreni do kasno u noć te da je ulaz slobodan, što posjetitelju omogućava posjet ne samo jednom muzejskom prostoru, nego više njih. Hrvatsko muzejsko društvo ovu mani-festaciju u Hrvatskoj održava još od 2005. godine, u početku kao pilot projekt s tek šest zagrebačkih muzeja. Od 2007. godine Noć muzeja postaje nacionalna manifesta-cija u koju se uključuje sve više gradova i muzeja, a broj posjetitelja prelazi 70.000. Aktivnostima u manifestaciji Noći muzeja

Događaji

Manifestacija Noć muzeja

Šumarski muzej u Bošnjacima po drugi puta otvorio je svoja vrata

Četrnaesta Noć muzeja održana je u 120 gradova i općina, u petak dana 1. veljače. Svoja vrata posjetiteljima po drugi puta u sklopu ove manifestacije otvorio je i Šumarski muzej u Bošnjacima. Posjećenost je premašila prošlu godinu gotovo za duplo, evidentirano je 1.074 posjetitelja. Ondje je gostima, uz stručno vodstvo šumara-kustosa Antuna Leakovića, bilo omogućeno razgledavanje stalnoga muzejskog postava, kao i predstavljena izložba „Šuma okom šumara“ uz bogat kulturno – umjetnički program.

potiče se na prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija koje povezuju ljude s globalnim izvorima informacija te ideja-ma i stvaralaštvom za kojim tragaju. Inspi-racija Hrvatskom muzejskom društvu bila je prva Noć muzeja održana u Berlinu pod nazivom Lange Nacht der Museen 1997. godine. Zbog iznimnog interesa i načina na koji je ideja o samom događaju reali-zirana ubrzo se proširio na više institucija i različitih gradova diljem Europe i svijeta.

U ovogodišnjoj Noći muzeja u Hrvat-skoj, više od 250.000 posjetitelja obišlo je 230 muzeja i galerija, ustanova u kojima se njeguju kultura i baština, obrazovnih ustanova, arhiva, knjižnica i lokalnih in-

stitucija. Četrnaesta po redu, Noć muzeja održala se u 120 gradova i općina, u petak dana 1. veljače. Kvaliteta muzejskih i osta-lih programa te trud i ulaganje u edukaciju i osmišljavanje novih programa dokazane su tisućama posjetitelja u toj noći, ali i pora-stom posjetitelja kulturnim institucijama i tijekom cijele godine. Uobičajeno, muzeji u Zagrebu i okolici bilježe najbolju po-sjećenost - s 92.857 posjetitelja. Među njima se, sa po nekoliko tisuća ljudi, ističu Tehnički muzej Nikola Tesla (9.858 posjetitelja) i Hrvatski prirodoslovni muzej (8.217 posjetitelja). Iz izvješća Hrvatskog muzejskog društva dozna-je se i broj posjetitelja Javnoj ustanovi

Park šuma Maksimir koja je organizira-la izložbu pod nazivom „Svijet gljiva“, a broj posjetitelja u Noći muzeja bio je 1.502.

Kulturne ustanove u Slavoniji ta-kođer su zabilježile dobar odaziv publi-ke - imale su ukupno 17.761 posjetitelja. Svoja vrata posjetiteljima po drugi puta u sklopu ove hvale vrijedne manifesta-cije, s početkom u 18 sati do jedan sat iza ponoći, otvorio je i Šumarski muzej u Bošnjacima. Posjećenost je premaši-la prošlu godinu gotovo za duplo, evi-dentirano je 1.074 posjetitelja. Gostima je, uz stručno vodstvo šumara-kustosa Antuna Leakovića, bilo omogućeno razgledavanje stalnoga muzejskog postava koji predstavlja bližu i daljnju povijest šumarstva ovog kraja, a pogla-vito Spačvanskog bazena poznatog po šumi hrasta lužnjaka odnosno, na dale-ko znanog slavonskog hrasta. Neke od predmeta Muzeju su darovali mještani Bošnjaka. To su uglavnom tradicijski alati za izradu drvenih predmeta i ala-ti za rad u šumi i izvoz drva iz šume, a najveći dio predmeta dopremljen je iz šumarija na području UŠP Vinkovci. U organizaciji općine Bošnjaci, Uprave

šuma podružnice Vinkovci i Hrvatskog šumarskog društva ogranak Vinkovci, u sklopu manifestacije otvorena je izlož-ba fotografija „Šuma okom šumara“, ko-joj je cilj predstavljanje i popularizacija šumarske struke, a time i osviještenosti cijele javnosti prema šumi, njenoj okoli-ni i prirodi uopće. Fotografije su nastale na domaćem terenu – u šumi, uz pomoć digitalnih tehnologija. Fotografije su snimili šumari entuzijasti, koji su željeli ovjekovječiti nezaboravne doživljaje čarobnog svijeta šume. Autori nekih od izloženih fotografija su i djelatnici matične Uprave - Darko Posarić, Vesna Ančić Tunuković, Dražen Čurdinjaković i Ana Bašić.

U prigodnom bogatom glazbenom programu nastupili su Kulturno umjet-ničko društvo „Branimir“ iz Bošnjaka, Muška pjevačka skupina „Baće“, Ženska pjevačka skupina „Snaše“ i dr. Inače, ra-dovi na otvaranju i izgradnji Šumarskog muzeja i uređenja prostora započeli su još 1988. godine. Domovinski rat ih je 1991. prekinuo pred dovršetkom, da bi sve konačno bilo pripremljeno i muzej otvoren tek 2007. godine. Od tada do danas na zanimljiv i slikovit način s povi-

Tekst: Helena JakobovićFotografije:

Šumarski muzej u Bošnjacima, Goran Vincenc

Šumarski muzej vole i stari i mladi

ješću šumarstva Slavonije upoznale su se nebrojene skupine školske djece i posje-titelja iz Hrvatske i inozemstva, zapisujući u knjigu dojmova same pohvale. Godiš-nje muzej razgleda od 1500 do 2000 po-sjetitelja. Prvi voditelj muzeja bio je dipl. ing. šumarstva Mato Šarčević, a njego-vim umirovljenjem taj je posao preuzeo i vrlo uspješno nastavio Antun Leaković. Muzej je tako u punome smislu ispunio svoju edukacijsku i turističku funkciju, na ponos šumarima i selu Bošnjaci.

Ovogodišnja glavna tema Noći mu-zeja bila je: „Inovacije i digitalna buduć-nost“. Digitalni prostori omogućavaju preglede, pretraživanje i sagledavanje nevjerojatnih količina različitih muzej-skih sadržaja na jedinstven i zabavan na-čin. Ipak, teško da inovacije i digitalnost mogu pobijediti slavonsku srdačnost i tradiciju. Šumari se prilagođavaju no-vom vremenu i tehnologijama, ali i osta-ju vjerni svojoj tradiciji, koju posjetitelji prepoznaju i s radošću prihvaćaju. Nai-me, druženje na poznati slavonski način u dvorištu muzeja uz mašćenje slanine i pečenje kobasice uz vatru, glazbu, pje-smu i ples, svima je izmamio osmijeh na lice. A osmijeh je uvijek u modi!

Detalj s otvorenja manifestacije

Stalni postav Postav s faunom

26 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Događaji Događaji

Park-šuma Grmoščica - pluća zapadnog dijela Zagreba urediti će se za potrebe građana u sklopu projekta URBforDAN koji je dio programa transnacionalne suradnje INTERREG DUNAV 2014.–2020.g.

Ukoliko pogledate grad Zagreb na aplikaciji Google Earth primijetit ćete kako se na prostoru koji omeđu-ju kvartovi Vrapče, Graberje i Kustošija nalazi šumski kompleks, najveći u zapadnom dijelu grada i pred-

stavlja idealan prostor za odmor i rekreaciju građana. Radi se o park šumi Grmoščica koja je za lokalno stanovništvo tri spo-menuta kvarta mala zelena oaza za odmor, rekreaciju i opu-štanje u prirodnom šumskom okruženju. Koristi se najviše za šetnju, ali prepoznali su je i ljubitelji aktivnosti na otvorenom poput biciklista koji su na tom prostoru napravili improvizi-rane staze za tzv. downhill ili spust. Ipak, većini Zagrepčana park-šuma Grmoščica je nepoznata iako je riječ o golemom potencijalu urbanih šuma kakvog se ne bi posramili niti boga-tiji europski gradovi.

Za održavanje dijela park-šume Grmoščica koji se nalazi u vla-sništvu Republike Hrvatske zadužena je radna jedinica urbanog šumarstva RJ Hortikultura u sastavu UŠP Zagreb. Dugi niz godi-na se na tom području u potpunosti provode radovi propisani Osnovom gospodarenja za gospodarsku jedinicu “Park šume grada Zagreba“ (GJ“PŠGZ“), kao i dodatni radovi ugovoreni sa Gradom Zagrebom, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.

Potreba za izgradnjom dodatnih sadržaja koji bi potaknu-li građane na intenzivnije korištenje svih dobrobiti koje pru-ža jedan šumski ekosustav u urbanom području davno je

Urbano šumarstvo

Grmoščica građanima!

prepoznata i planirana, ali se zbog već pomalo zaboravljene gospodarske krize nije mogla realizirati u kratkom roku. Prva faza izgradnje je provedena još prije četiri godine ugradnjom dječjeg igrališta i mini-vježbališta za odrasle sa odgovarajućim hortikulturnim uređenjem na lokaciji Graberje. Godinu dana kasnije izgrađena je i drvena nadstrešnica sa pripadajućim masivnim garniturama za sjedenje na predjelu znakovitog imena Vidikovac odakle se pruža pogled na cijelu zapadnu polovicu glavnog grada.

U slijedećim fazama planirana je izrada poučne staze koja bi završavala sa „zelenom učionicom“ gdje bi se mogla održavati nastava u prirodi po uzoru na poznatu akciju „Ško-la u šumi, šuma u školi“ čiji su pokretač Hrvatske šume. Duž poučne staze bi se prema potrebi ugradile drvene stepenice sa rukohvatima te osigurao teren od površinske erozije zabija-njem bagremovog kolja.

Na prirodnoj čistini u središnjem dijelu park-šume zamišljeno je malo nogometno igralište sa pratećom urbanom opremom za ugodniji boravak u prirodi. Postojeće biciklističke staze bi se uredile i obilježile u skladu sa važećim standardima a izgradio bi se i mini-poligon za uvježbavanje biciklističkih vještina.

Time bi se zaokružila ponuda različitih aktivnosti za građa-ne koja bi se uklopila u postojeći način upravljanja državnim dijelom tog područja.

Promatrajući cijeli kompleks Grmoščice, vidljivi su i broj-ni problemi, a očituju se prvenstveno kroz stalno odlaganje otpada u šumu od strane neodgovornih pojedinaca, zatim kroz nerješavanje brojnih klizišta uzrokovanih eksploataci-jom gline u prošlosti ali i „divljom“ gradnjom bez odgova-rajućih geo-mehaničkih rješenja i bez regulacije odvodnje oborinskih voda, te u nebrizi privatnih šumoposjednika za svoje parcele.

Obzirom da su opće korisne dobrobiti šumskih ekosustava nedjeljive po vlasništvu, idealno bi bilo njima i gospodariti na „integralan“ način za što trenutno ne postoje zakonske pret-postavke .

Upravo zbog svega navedenog, projekt URBforDAN, kao dio programa transnacionalne suradnje INTERREG DUNAV 2014. – 2020. godine namijenjenog razvitku gradova zemalja podunavskog sliva , činio se kao idealno polazište za početak izrade prijedloga za zakonsko pozicioniranje problematike upravljanja i održavanja urbanih šuma temeljem razmjene iskustava sa kolegama iz zemalja u okruženju. Nije zanemariva niti činjenica da će projekat kroz svoju financijsku komponen-tu omogućiti brz dovršetak svih ranije planiranih radova od strane RJ Hortikultura i tako ih, sa do sada završenim sadržaji-ma, uklopiti u jedinstvenu cjelinu.

URBforDAN akronim je za projekt punog naziva Uprav-ljanje i korištenje urbanih šuma kao prirodne baštine u gra-dovima Dunavskog sliva, kojem su glavni ciljevi unapređenje upravljanja urbanim i periurbanim šumama, očuvanje i pro-micanje prirodne i kulturne baštine u okviru programa Dunav, poboljšanje kvalitete života u gradovima u segmentima rekre-acije i zdravog načina života, kao i podržavanje višenamjen-skog korištenja urbanih i periurbanih šuma i istraživanje no-vih mogućnosti održivog razvoja. Financiran je sredstvima iz fondova Europske Unije, a trajanje mu je predviđeno od lipnja 2018. do studenog 2020. godine.

Među jedanaest projektnih partnera našla se i Hrvatska. Naime, Grad Zagreb u suradnji sa Hrvatskim šumama pristu-pio je projektu URBforDAN, s naglaskom na spomenuti zapad-ni dio grada Zagreba i park-šumu Grmoščica.

Grad Zagreb i Hrvatske šume su dugogodišnji partneri koji su zajedno prepoznali potencijal koji imaju šume u gra-du Zagrebu s važnim ekološkim i društvenim vrijednostima i slobodno možemo reći da su oni pioniri u razvoju urbanog šumarstva, osobito u operativnoj komponenti.

Hrvatske šume imaju zna-čajno iskustvo u upravljanju ur-banim šumama, kao i hrvatska šumarska znanost. Ovaj projekt svakako služi za razmjenu ideja sa kolegama iz okruženja, ali je i velika prigoda za prezentaciju naših dostignuća i da se namet-nemo kao predvodnik u toj grani šumarstva, kao što smo i u šu-marstvu u cjelini.

Partneri se nadaju kako će ovim projektom iznaći rješenja

koja će biti primjenjiva ne samo u zagrebačkim urbanim šu-mama, nego u svim dijelovima Lijepe naše gdje postoje mo-gućnosti, potrebe i interes građana za neposrednim kontak-tom sa prirodom.

Zbog sveprisutnog nerazumijevanja temeljnih postulata šumarske struke kod dijela građana, projekt URBforDAN bi Hr-vatskim šumama trebao biti prigoda da pokažu široj javnosti koliki je trud potreban kako bi se gradske šume očuvale i odr-žavale u svom prirodnom obliku te koliki je značaj urbanog šumarstva.

Projekt URBforDAN osmišljen je na način da se una-prijedi komunikacija i suradnja između upravitelja urba-nih šuma, njihovih korisnika i vlasnika uz podizanje svijesti javnosti o urbanim šumama i njihovoj vrijednosti, kako u ekološkom tako i u sociološkom smislu. Iz tog razloga prije početka samog projekta, u studenom 2018. godine, u pro-storijama čitaonice Kustošija održana je javna tribina na temu „Grmoščica za građane“, a na kojoj su svi zainteresirani upoznati s projektom URBforDAN i planovima oko uređenja Grmoščice. U javnoj raspravi su sudjelovali partneri iz Gra-da Zagreba i Hrvatskih šuma, kao i dionici i korisnici urbanih šuma, lokalni stanovnici, privatni šumoposjednici, planinari, sportaši i rekreativci, turisti, izviđači, školarci, znanstvenici, skupljači sporednih šumskih proizvoda i drugi. Uz prezen-taciju projektnog plana i konstruktivnu raspravu svi prisutni građani postavljali su pitanja i davali svoje prijedloge, vizije i viđenje oblikovanja samog prostora prema potrebama zain-teresiranih skupina - korisnika prostora. Treba reći da je bilo prisutno i kritičkih, ponekad i osuđujućih, tonova uzrokova-nih nerazumijevanjem šumarske struke što samo potvrđuje nužnost ovakvih zajedničkih akcija u planiranju i upravljanju koje bi trebale omogućiti svim zainteresiranim građanima da igraju aktivnu i utjecajnu ulogu u donošenju odluka koje utječu na njihove živote, a što bi na kraju trebalo rezultirati i nestankom nepovjerenja u rad stručnih službi. Projektom se želi naglasiti da svi vlasnici i dionici prostora imaju pravo konstruktivno sudjelovati u stvaranju i provođenju planova oko uređenja urbanih šuma čije usluge eko sustava koriste , ali i da imaju obvezu odgovorno se ponašati i sudjelovati u njihovom održavanju .

Nakon održane javne tribine u Zagrebu je od 11.-13. prosinca 2018. u sklopu projekta organizirana trodnevna kon-

Tekst: Helena Jakobović, Damir Dramalija, Goran VincencFoto: Helena Jakobović, Goran Vincenc

Pogled s vidikovca

Projektni tim Hrvatskih šuma i Grada Zagreba

26 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Događaji Događaji

Park-šuma Grmoščica - pluća zapadnog dijela Zagreba urediti će se za potrebe građana u sklopu projekta URBforDAN koji je dio programa transnacionalne suradnje INTERREG DUNAV 2014.–2020.g.

Ukoliko pogledate grad Zagreb na aplikaciji Google Earth primijetit ćete kako se na prostoru koji omeđu-ju kvartovi Vrapče, Graberje i Kustošija nalazi šumski kompleks, najveći u zapadnom dijelu grada i pred-

stavlja idealan prostor za odmor i rekreaciju građana. Radi se o park šumi Grmoščica koja je za lokalno stanovništvo tri spo-menuta kvarta mala zelena oaza za odmor, rekreaciju i opu-štanje u prirodnom šumskom okruženju. Koristi se najviše za šetnju, ali prepoznali su je i ljubitelji aktivnosti na otvorenom poput biciklista koji su na tom prostoru napravili improvizi-rane staze za tzv. downhill ili spust. Ipak, većini Zagrepčana park-šuma Grmoščica je nepoznata iako je riječ o golemom potencijalu urbanih šuma kakvog se ne bi posramili niti boga-tiji europski gradovi.

Za održavanje dijela park-šume Grmoščica koji se nalazi u vla-sništvu Republike Hrvatske zadužena je radna jedinica urbanog šumarstva RJ Hortikultura u sastavu UŠP Zagreb. Dugi niz godi-na se na tom području u potpunosti provode radovi propisani Osnovom gospodarenja za gospodarsku jedinicu “Park šume grada Zagreba“ (GJ“PŠGZ“), kao i dodatni radovi ugovoreni sa Gradom Zagrebom, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.

Potreba za izgradnjom dodatnih sadržaja koji bi potaknu-li građane na intenzivnije korištenje svih dobrobiti koje pru-ža jedan šumski ekosustav u urbanom području davno je

Urbano šumarstvo

Grmoščica građanima!

prepoznata i planirana, ali se zbog već pomalo zaboravljene gospodarske krize nije mogla realizirati u kratkom roku. Prva faza izgradnje je provedena još prije četiri godine ugradnjom dječjeg igrališta i mini-vježbališta za odrasle sa odgovarajućim hortikulturnim uređenjem na lokaciji Graberje. Godinu dana kasnije izgrađena je i drvena nadstrešnica sa pripadajućim masivnim garniturama za sjedenje na predjelu znakovitog imena Vidikovac odakle se pruža pogled na cijelu zapadnu polovicu glavnog grada.

U slijedećim fazama planirana je izrada poučne staze koja bi završavala sa „zelenom učionicom“ gdje bi se mogla održavati nastava u prirodi po uzoru na poznatu akciju „Ško-la u šumi, šuma u školi“ čiji su pokretač Hrvatske šume. Duž poučne staze bi se prema potrebi ugradile drvene stepenice sa rukohvatima te osigurao teren od površinske erozije zabija-njem bagremovog kolja.

Na prirodnoj čistini u središnjem dijelu park-šume zamišljeno je malo nogometno igralište sa pratećom urbanom opremom za ugodniji boravak u prirodi. Postojeće biciklističke staze bi se uredile i obilježile u skladu sa važećim standardima a izgradio bi se i mini-poligon za uvježbavanje biciklističkih vještina.

Time bi se zaokružila ponuda različitih aktivnosti za građa-ne koja bi se uklopila u postojeći način upravljanja državnim dijelom tog područja.

Promatrajući cijeli kompleks Grmoščice, vidljivi su i broj-ni problemi, a očituju se prvenstveno kroz stalno odlaganje otpada u šumu od strane neodgovornih pojedinaca, zatim kroz nerješavanje brojnih klizišta uzrokovanih eksploataci-jom gline u prošlosti ali i „divljom“ gradnjom bez odgova-rajućih geo-mehaničkih rješenja i bez regulacije odvodnje oborinskih voda, te u nebrizi privatnih šumoposjednika za svoje parcele.

Obzirom da su opće korisne dobrobiti šumskih ekosustava nedjeljive po vlasništvu, idealno bi bilo njima i gospodariti na „integralan“ način za što trenutno ne postoje zakonske pret-postavke .

Upravo zbog svega navedenog, projekt URBforDAN, kao dio programa transnacionalne suradnje INTERREG DUNAV 2014. – 2020. godine namijenjenog razvitku gradova zemalja podunavskog sliva , činio se kao idealno polazište za početak izrade prijedloga za zakonsko pozicioniranje problematike upravljanja i održavanja urbanih šuma temeljem razmjene iskustava sa kolegama iz zemalja u okruženju. Nije zanemariva niti činjenica da će projekat kroz svoju financijsku komponen-tu omogućiti brz dovršetak svih ranije planiranih radova od strane RJ Hortikultura i tako ih, sa do sada završenim sadržaji-ma, uklopiti u jedinstvenu cjelinu.

URBforDAN akronim je za projekt punog naziva Uprav-ljanje i korištenje urbanih šuma kao prirodne baštine u gra-dovima Dunavskog sliva, kojem su glavni ciljevi unapređenje upravljanja urbanim i periurbanim šumama, očuvanje i pro-micanje prirodne i kulturne baštine u okviru programa Dunav, poboljšanje kvalitete života u gradovima u segmentima rekre-acije i zdravog načina života, kao i podržavanje višenamjen-skog korištenja urbanih i periurbanih šuma i istraživanje no-vih mogućnosti održivog razvoja. Financiran je sredstvima iz fondova Europske Unije, a trajanje mu je predviđeno od lipnja 2018. do studenog 2020. godine.

Među jedanaest projektnih partnera našla se i Hrvatska. Naime, Grad Zagreb u suradnji sa Hrvatskim šumama pristu-pio je projektu URBforDAN, s naglaskom na spomenuti zapad-ni dio grada Zagreba i park-šumu Grmoščica.

Grad Zagreb i Hrvatske šume su dugogodišnji partneri koji su zajedno prepoznali potencijal koji imaju šume u gra-du Zagrebu s važnim ekološkim i društvenim vrijednostima i slobodno možemo reći da su oni pioniri u razvoju urbanog šumarstva, osobito u operativnoj komponenti.

Hrvatske šume imaju zna-čajno iskustvo u upravljanju ur-banim šumama, kao i hrvatska šumarska znanost. Ovaj projekt svakako služi za razmjenu ideja sa kolegama iz okruženja, ali je i velika prigoda za prezentaciju naših dostignuća i da se namet-nemo kao predvodnik u toj grani šumarstva, kao što smo i u šu-marstvu u cjelini.

Partneri se nadaju kako će ovim projektom iznaći rješenja

koja će biti primjenjiva ne samo u zagrebačkim urbanim šu-mama, nego u svim dijelovima Lijepe naše gdje postoje mo-gućnosti, potrebe i interes građana za neposrednim kontak-tom sa prirodom.

Zbog sveprisutnog nerazumijevanja temeljnih postulata šumarske struke kod dijela građana, projekt URBforDAN bi Hr-vatskim šumama trebao biti prigoda da pokažu široj javnosti koliki je trud potreban kako bi se gradske šume očuvale i odr-žavale u svom prirodnom obliku te koliki je značaj urbanog šumarstva.

Projekt URBforDAN osmišljen je na način da se una-prijedi komunikacija i suradnja između upravitelja urba-nih šuma, njihovih korisnika i vlasnika uz podizanje svijesti javnosti o urbanim šumama i njihovoj vrijednosti, kako u ekološkom tako i u sociološkom smislu. Iz tog razloga prije početka samog projekta, u studenom 2018. godine, u pro-storijama čitaonice Kustošija održana je javna tribina na temu „Grmoščica za građane“, a na kojoj su svi zainteresirani upoznati s projektom URBforDAN i planovima oko uređenja Grmoščice. U javnoj raspravi su sudjelovali partneri iz Gra-da Zagreba i Hrvatskih šuma, kao i dionici i korisnici urbanih šuma, lokalni stanovnici, privatni šumoposjednici, planinari, sportaši i rekreativci, turisti, izviđači, školarci, znanstvenici, skupljači sporednih šumskih proizvoda i drugi. Uz prezen-taciju projektnog plana i konstruktivnu raspravu svi prisutni građani postavljali su pitanja i davali svoje prijedloge, vizije i viđenje oblikovanja samog prostora prema potrebama zain-teresiranih skupina - korisnika prostora. Treba reći da je bilo prisutno i kritičkih, ponekad i osuđujućih, tonova uzrokova-nih nerazumijevanjem šumarske struke što samo potvrđuje nužnost ovakvih zajedničkih akcija u planiranju i upravljanju koje bi trebale omogućiti svim zainteresiranim građanima da igraju aktivnu i utjecajnu ulogu u donošenju odluka koje utječu na njihove živote, a što bi na kraju trebalo rezultirati i nestankom nepovjerenja u rad stručnih službi. Projektom se želi naglasiti da svi vlasnici i dionici prostora imaju pravo konstruktivno sudjelovati u stvaranju i provođenju planova oko uređenja urbanih šuma čije usluge eko sustava koriste , ali i da imaju obvezu odgovorno se ponašati i sudjelovati u njihovom održavanju .

Nakon održane javne tribine u Zagrebu je od 11.-13. prosinca 2018. u sklopu projekta organizirana trodnevna kon-

Tekst: Helena Jakobović, Damir Dramalija, Goran VincencFoto: Helena Jakobović, Goran Vincenc

Pogled s vidikovca

Projektni tim Hrvatskih šuma i Grada Zagreba

28 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Događaji

ferencija za sve partnere u objektima zagrebačkog ZOO vrta u maksimirskoj šumi i na kraju popraćena terenskim obilaskom urbane šume Grmoščica. Sudionici su imali brojne stručne radionice i prezentacije na kojima su razmjenjivana iskustva na temu urbanog šumarstva i postojeće problematike, svatko

URBforDAN partneriVodeći partner je Grad Ljubljana SLOVENIJA sa 11 projek-

tnih partnera:

1 Slovenska šumska služba SLOVENIJA2 Općina Budimpešta MAĐARSKA3 Hortikulturno društvo Budimpešte d.o.o. MAĐARSKA4 Općina Cluj-Napoca RUMUNJSKA5 Udruga za razvoj međuzajednice gradskog područja Cluj

RUMUNJSKA6 Grad Beč - Odjel općine 45 - Upravljanje vodama AUSTRIJA7 Grad Zagreb HRVATSKA8 Hrvatske šume d.o.o. HRVATSKA

IPA Projektnog partnera 1 Grad Beograd SRBIJAIPA Projektnog partnera 2 Državno poduzeće za upravlja-

nje šumama “Srbijašume” Beograd SRBIJAENI UA Projektnog partnera 1 Izvršni odbor Ivano-Fran-

kivsk Gradskog vijeća UKRAJINA

Projektni tim Hrvatskih šuma:

Damir MiškulinNinoslav MatoševićAna HercegovacIzabela KuzleIvana Čirko Ante PejićDavorin SilaDamir Dramalija

vezano za svoju državu, grad i podneblje iz kojeg dolazi.

Uz spomenuta stručna predavanja, prezentaciju na temu usluga ekosustava održala je dr. sc. Silvija Krajter - Ostoić s Hrvatskog šumarskog instituta.

Park-šume grada Zagreba su sa svojim velikim i praktički neprocjenjivim biološ-kim i ekološkim kapitalom opstale zahva-ljujući brizi i radu njihovih vlasnika, građa-na Zagreba, gradskih čelnika i generacija šumarskih stručnjaka od kojih se danas te iste šume tobože štite. Oni su prepoznali njihovu ljepotu, vrijednost i nužnost nji-hova postojanja i opstanka.

Ubrzani ritam života, sve veće zagađe-nje životnog okoliša kao i socijalna otuđe-nost još više povećavaju potrebu suvre-menog čovjeka za šumom i dobrobitima

koje ona pruža. Zato je velika odgovornost i zadaća nas šuma-ra, kao i svih ostalih stručnjaka da šumsko-uzgojnim zahvati-ma, uvažavajući načela potrajnog gospodarenja ili kako je to danas moderno reći – načela održivog razvoja, ne prekinemo taj proces kako bi u ovim prekrasnim šumama uživale i ge-neracije iza nas. Vjerujemo da će i projekt URBforDAN svemu tome dati značajan doprinos.

Područje Grmoščice

Obilazak Grmoščice u sklopu konferencije

Sudionici konferencije

28 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Događaji

ferencija za sve partnere u objektima zagrebačkog ZOO vrta u maksimirskoj šumi i na kraju popraćena terenskim obilaskom urbane šume Grmoščica. Sudionici su imali brojne stručne radionice i prezentacije na kojima su razmjenjivana iskustva na temu urbanog šumarstva i postojeće problematike, svatko

URBforDAN partneriVodeći partner je Grad Ljubljana SLOVENIJA sa 11 projek-

tnih partnera:

1 Slovenska šumska služba SLOVENIJA2 Općina Budimpešta MAĐARSKA3 Hortikulturno društvo Budimpešte d.o.o. MAĐARSKA4 Općina Cluj-Napoca RUMUNJSKA5 Udruga za razvoj međuzajednice gradskog područja Cluj

RUMUNJSKA6 Grad Beč - Odjel općine 45 - Upravljanje vodama AUSTRIJA7 Grad Zagreb HRVATSKA8 Hrvatske šume d.o.o. HRVATSKA

IPA Projektnog partnera 1 Grad Beograd SRBIJAIPA Projektnog partnera 2 Državno poduzeće za upravlja-

nje šumama “Srbijašume” Beograd SRBIJAENI UA Projektnog partnera 1 Izvršni odbor Ivano-Fran-

kivsk Gradskog vijeća UKRAJINA

Projektni tim Hrvatskih šuma:

Damir MiškulinNinoslav MatoševićAna HercegovacIzabela KuzleIvana Čirko Ante PejićDavorin SilaDamir Dramalija

vezano za svoju državu, grad i podneblje iz kojeg dolazi.

Uz spomenuta stručna predavanja, prezentaciju na temu usluga ekosustava održala je dr. sc. Silvija Krajter - Ostoić s Hrvatskog šumarskog instituta.

Park-šume grada Zagreba su sa svojim velikim i praktički neprocjenjivim biološ-kim i ekološkim kapitalom opstale zahva-ljujući brizi i radu njihovih vlasnika, građa-na Zagreba, gradskih čelnika i generacija šumarskih stručnjaka od kojih se danas te iste šume tobože štite. Oni su prepoznali njihovu ljepotu, vrijednost i nužnost nji-hova postojanja i opstanka.

Ubrzani ritam života, sve veće zagađe-nje životnog okoliša kao i socijalna otuđe-nost još više povećavaju potrebu suvre-menog čovjeka za šumom i dobrobitima

koje ona pruža. Zato je velika odgovornost i zadaća nas šuma-ra, kao i svih ostalih stručnjaka da šumsko-uzgojnim zahvati-ma, uvažavajući načela potrajnog gospodarenja ili kako je to danas moderno reći – načela održivog razvoja, ne prekinemo taj proces kako bi u ovim prekrasnim šumama uživale i ge-neracije iza nas. Vjerujemo da će i projekt URBforDAN svemu tome dati značajan doprinos.

Područje Grmoščice

Obilazak Grmoščice u sklopu konferencije

Sudionici konferencije

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 3130 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Šumska razglednica Šumska razglednica

Šumarija Nova Kapela, UŠP Nova Gradiška

Šumarija koja je stekla svjetsku slavu zbog lovišta, koje se i danas smatra jednim od najboljih u Hrvatskoj, nalazi se na prekretnici. Problem sušenja jasena toliko je izražen da će odluke koje donosimo danas imati itekakav utjecaj u bliskoj budućnosti.

Šumarija Nova Kapela jedna je od 9 šumarija UŠP Nova Gradiška i zauzima njezin centralni polo-žaj. Na zapadu se nalazi Šumari-

ja Nova Gradiška, sjeverno je Šumarija Požega iz sastava UŠP Požega, sjeveroi-stočno je Šumarija Pleternica, također iz sastava UŠP Požega, a istočno je Šumari-ja Oriovac. Na jugu se nalazi rijeka Sava koja predstavlja granicu RH s Bosnom i Hercegovinom.

Šumarija se sastoji od 3 gospodarske jedinice: Južna Babja gora (4.867,20 ha), Ješevik Briknjevača (919,15 ha) te Radi-nje (2.639,60 ha). S ukupnom površinom od 8.425,95 ha Šumarija Nova Kapela prema kategorizaciji ubraja se među ve-like šumarije.

Već i letimičnim pogledom na geo-lošku osnovu vidljivo je da se šumarija sastoji od brdskog dijela s najvišim pre-djelom Kapavac na visini od 618 metara

Lov je oduvijek bio jedan od zaštitnih obilježja šumarije

gdje prevladavaju bukva i kitnjak te ni-zinskog dijela gdje glavne vrste pred-stavljaju jasen i lužnjak.

U šumariji je zaposleno 53 djelatnika od kojih je 6 revirnika i, kako nam ističe upravitelj šumarije Siniša Bukarica, taj je broj dovoljan za obavljanje redovnih poslova u šumariji.

Radovi biološke obnove šuma odra-đuju se u okvirima prosječne vrijednosti od oko 3,5 milijuna kuna. No, kako su dvije od tri osnove gospodarenja pri kra-ju, šumari će se potrudio odraditi sve za-ostale radove od prethodnih godina. Od radova, najviše se ističu poslovi čišćenja amorfe, invazivne vrste porijeklom iz Sjeverne Amerike s kojom problema ima cijela novogradiška podružnica.

Godišnji etat iznosi 53.047 kubika, a kako nam ističe upravitelj Bukarica, ve-liki dio otpast će na sušce jasena, što je ujedno i najveći problem šumarije. Nai-

me, kao i u ostatku ovoga dijela Europe, jasen se ubrzano suši, a u šumariji Nova Kapela problem je izražen u GJ Radinje gdje jasen sudjeluje s 53 % u smjesi.

Tempo kojim jasen propada je zastra-šujuć i šumari su već dali konkretne pri-jedloge jer je potrebno hitno reagirati. Generalno gledajući šumari na terenu predlažu sadnju lužnjaka bez obzira radi li se o nizi ili gredi jer je primjetno kako su ljeta sve duža i suša, stoga su u šuma-riji uvjereni kako će lužnjak u nizi uskoro biti naš najbolji proizvod.

Sigurno je jedna od najvažnijih obilježja šumarije njezin golemi lovni potencijal. Na području na kojem gos-podari Šumarija Nova Kapela nalazi se 7 lovišta kojima gospodare lovačke udru-ge te jedno kojim gospodari šumarija, a riječ je o vrlo uglednom Radinju gdje se nalazi i istoimeni lovački dom. Riječ je o jednom od najkvalitetnijih hrvatskih lo-višta čiji je glas odavno prešao granice RH. U šumariji lovstvo doživljavaju vrlo ozbiljno, stoga je jedan revirnik zapo-slen isključivo radi obavljanja ove grane djelatnosti.

U lovištu se lovi gotovo sve, od jelen-ske, svinjske i srneće divljači pa sve do sitne divljači poput fazana koji su po-

sebno zanimljivi lovkinjama koje često i same dolaze loviti u Radinje. Lovci iz cijeloga svijeta dolaze ovdje kako bi uži-vali u vrhunskoj usluzi i trofejnoj divljači, a upravo je za vrijeme našeg posjeta u tijeku bio lov s gostima iz Velike Britani-je. Nažalost, Veliki američki metilj stvara sve veće probleme, stoga je lov na jelen-sku divljač ograničen.

Zbog velike zainteresiranosti lovaca za lov na ovome području, šumarija će ove godine, kada završi lovna sezona, krenuti u rekonstrukciju lovačkog doma. Uredit će se cjelokupni interijer kako bi se povećao kapacitet doma i komfor, na što sve više paze mladi lovci. Ukupna in-vesticija planirana je s 2,5 milijuna kuna, no u šumariji smatraju kako će se ta in-vesticija itekako isplatiti u vrlo kratkom vremenskom roku.

Šumarija obiluje zanimljivosti-ma, kako prirodnim, tako i kulturnim. Šumski predio Radinje, gdje se nalazi i istoimena gospodarska jedinica, kao i lovište, zanimljiv je ekološki sustav nizinskih šuma isprepleten kanalima i mrtvajama koji su nastali kroćenjem rijeke Save zbog čega veliki broj odjela i odsjeka ima obilježja ritskih šuma. U proljeće kada se tope alpski snjegovi Radinje djeluje kao jedna od retencija toka rijeke Save gdje u pojedinim godi-nama zna biti do 3 metra vode. Uslijed takvih prilika razvoj ritskih šuma je ne-minovan, stoga se pored standardnih vrba, topola i jasena javlja i joha. U gos-podarskim osnovama bilježimo dva od-sjeka johe, ali i kulturu crnog oraha što je raritet u savskom porječju.

Područje Babje gore ne odlikuje se velikim nadmorskim visinama, ali po-stoje predjeli s velikim strminama gdje je gospodarenje ograničeno. Na tim se dijelovima ne odvija proizvodnja jer ti šumski predjeli služe kao zaštita od ero-zije.

Sa strminama dolaze i prirodne lje-pote poput vodopada i slapova, a kako je područje bogato vodom, neki od njih osobito su lijepi i impresivni.

Ono što obilježava područje Južne Babje gore jesu ostatci ruševina brojnih srednjovjekovnih gradova, utvrda, opa-tija i plemićkih kurija. Područje je to koje je tijekom povijesti služilo kao štit pre-ma Osmanskom carstvu koje se nalazilo s druge strane rijeke Save, stoga šumari poznaju brojne ostatke zidanih građevi-na koje su nekoć služile kao utvrde od turske najezde.

Zgrada šumarije izgrađena počet-kom 20. st. druga je najstarija zgrada

u mjestu Nova Kapela, stoga možemo slobodno reći kako je razvoj mjesta po-čeo s dolaskom šumarije kao gospodar-skog subjekta.

Prvi znakovi iskorištavanja šuma na ovome području javljaju se još u rimsko doba, mada se tada nije moglo govoriti o šumarstvu kao gospodarskoj grani.

Prvi cjeloviti zakonski akt iz srednjeg vijeka za područje Hrvatske smatra se Tripartitium iz 1514. godine, koji je bi-tan i iz šumarskog stanovišta jer regulira način čuvanja šume od pustošenja, tj. zabranjuje sječe i ispašu u tuđoj šumi te propisuje kazne.

Tekst/foto: Goran VincencUpravitelj Šumarije Nova Kapela Siniša Bukarica

Zgrada Šumarije Nova Kapela

Gospodarska jedinica Radinje

Problemi s jasenom

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 3130 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Šumska razglednica Šumska razglednica

Šumarija Nova Kapela, UŠP Nova Gradiška

Šumarija koja je stekla svjetsku slavu zbog lovišta, koje se i danas smatra jednim od najboljih u Hrvatskoj, nalazi se na prekretnici. Problem sušenja jasena toliko je izražen da će odluke koje donosimo danas imati itekakav utjecaj u bliskoj budućnosti.

Šumarija Nova Kapela jedna je od 9 šumarija UŠP Nova Gradiška i zauzima njezin centralni polo-žaj. Na zapadu se nalazi Šumari-

ja Nova Gradiška, sjeverno je Šumarija Požega iz sastava UŠP Požega, sjeveroi-stočno je Šumarija Pleternica, također iz sastava UŠP Požega, a istočno je Šumari-ja Oriovac. Na jugu se nalazi rijeka Sava koja predstavlja granicu RH s Bosnom i Hercegovinom.

Šumarija se sastoji od 3 gospodarske jedinice: Južna Babja gora (4.867,20 ha), Ješevik Briknjevača (919,15 ha) te Radi-nje (2.639,60 ha). S ukupnom površinom od 8.425,95 ha Šumarija Nova Kapela prema kategorizaciji ubraja se među ve-like šumarije.

Već i letimičnim pogledom na geo-lošku osnovu vidljivo je da se šumarija sastoji od brdskog dijela s najvišim pre-djelom Kapavac na visini od 618 metara

Lov je oduvijek bio jedan od zaštitnih obilježja šumarije

gdje prevladavaju bukva i kitnjak te ni-zinskog dijela gdje glavne vrste pred-stavljaju jasen i lužnjak.

U šumariji je zaposleno 53 djelatnika od kojih je 6 revirnika i, kako nam ističe upravitelj šumarije Siniša Bukarica, taj je broj dovoljan za obavljanje redovnih poslova u šumariji.

Radovi biološke obnove šuma odra-đuju se u okvirima prosječne vrijednosti od oko 3,5 milijuna kuna. No, kako su dvije od tri osnove gospodarenja pri kra-ju, šumari će se potrudio odraditi sve za-ostale radove od prethodnih godina. Od radova, najviše se ističu poslovi čišćenja amorfe, invazivne vrste porijeklom iz Sjeverne Amerike s kojom problema ima cijela novogradiška podružnica.

Godišnji etat iznosi 53.047 kubika, a kako nam ističe upravitelj Bukarica, ve-liki dio otpast će na sušce jasena, što je ujedno i najveći problem šumarije. Nai-

me, kao i u ostatku ovoga dijela Europe, jasen se ubrzano suši, a u šumariji Nova Kapela problem je izražen u GJ Radinje gdje jasen sudjeluje s 53 % u smjesi.

Tempo kojim jasen propada je zastra-šujuć i šumari su već dali konkretne pri-jedloge jer je potrebno hitno reagirati. Generalno gledajući šumari na terenu predlažu sadnju lužnjaka bez obzira radi li se o nizi ili gredi jer je primjetno kako su ljeta sve duža i suša, stoga su u šuma-riji uvjereni kako će lužnjak u nizi uskoro biti naš najbolji proizvod.

Sigurno je jedna od najvažnijih obilježja šumarije njezin golemi lovni potencijal. Na području na kojem gos-podari Šumarija Nova Kapela nalazi se 7 lovišta kojima gospodare lovačke udru-ge te jedno kojim gospodari šumarija, a riječ je o vrlo uglednom Radinju gdje se nalazi i istoimeni lovački dom. Riječ je o jednom od najkvalitetnijih hrvatskih lo-višta čiji je glas odavno prešao granice RH. U šumariji lovstvo doživljavaju vrlo ozbiljno, stoga je jedan revirnik zapo-slen isključivo radi obavljanja ove grane djelatnosti.

U lovištu se lovi gotovo sve, od jelen-ske, svinjske i srneće divljači pa sve do sitne divljači poput fazana koji su po-

sebno zanimljivi lovkinjama koje često i same dolaze loviti u Radinje. Lovci iz cijeloga svijeta dolaze ovdje kako bi uži-vali u vrhunskoj usluzi i trofejnoj divljači, a upravo je za vrijeme našeg posjeta u tijeku bio lov s gostima iz Velike Britani-je. Nažalost, Veliki američki metilj stvara sve veće probleme, stoga je lov na jelen-sku divljač ograničen.

Zbog velike zainteresiranosti lovaca za lov na ovome području, šumarija će ove godine, kada završi lovna sezona, krenuti u rekonstrukciju lovačkog doma. Uredit će se cjelokupni interijer kako bi se povećao kapacitet doma i komfor, na što sve više paze mladi lovci. Ukupna in-vesticija planirana je s 2,5 milijuna kuna, no u šumariji smatraju kako će se ta in-vesticija itekako isplatiti u vrlo kratkom vremenskom roku.

Šumarija obiluje zanimljivosti-ma, kako prirodnim, tako i kulturnim. Šumski predio Radinje, gdje se nalazi i istoimena gospodarska jedinica, kao i lovište, zanimljiv je ekološki sustav nizinskih šuma isprepleten kanalima i mrtvajama koji su nastali kroćenjem rijeke Save zbog čega veliki broj odjela i odsjeka ima obilježja ritskih šuma. U proljeće kada se tope alpski snjegovi Radinje djeluje kao jedna od retencija toka rijeke Save gdje u pojedinim godi-nama zna biti do 3 metra vode. Uslijed takvih prilika razvoj ritskih šuma je ne-minovan, stoga se pored standardnih vrba, topola i jasena javlja i joha. U gos-podarskim osnovama bilježimo dva od-sjeka johe, ali i kulturu crnog oraha što je raritet u savskom porječju.

Područje Babje gore ne odlikuje se velikim nadmorskim visinama, ali po-stoje predjeli s velikim strminama gdje je gospodarenje ograničeno. Na tim se dijelovima ne odvija proizvodnja jer ti šumski predjeli služe kao zaštita od ero-zije.

Sa strminama dolaze i prirodne lje-pote poput vodopada i slapova, a kako je područje bogato vodom, neki od njih osobito su lijepi i impresivni.

Ono što obilježava područje Južne Babje gore jesu ostatci ruševina brojnih srednjovjekovnih gradova, utvrda, opa-tija i plemićkih kurija. Područje je to koje je tijekom povijesti služilo kao štit pre-ma Osmanskom carstvu koje se nalazilo s druge strane rijeke Save, stoga šumari poznaju brojne ostatke zidanih građevi-na koje su nekoć služile kao utvrde od turske najezde.

Zgrada šumarije izgrađena počet-kom 20. st. druga je najstarija zgrada

u mjestu Nova Kapela, stoga možemo slobodno reći kako je razvoj mjesta po-čeo s dolaskom šumarije kao gospodar-skog subjekta.

Prvi znakovi iskorištavanja šuma na ovome području javljaju se još u rimsko doba, mada se tada nije moglo govoriti o šumarstvu kao gospodarskoj grani.

Prvi cjeloviti zakonski akt iz srednjeg vijeka za područje Hrvatske smatra se Tripartitium iz 1514. godine, koji je bi-tan i iz šumarskog stanovišta jer regulira način čuvanja šume od pustošenja, tj. zabranjuje sječe i ispašu u tuđoj šumi te propisuje kazne.

Tekst/foto: Goran VincencUpravitelj Šumarije Nova Kapela Siniša Bukarica

Zgrada Šumarije Nova Kapela

Gospodarska jedinica Radinje

Problemi s jasenom

32 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Ekologija

woodmizer.com l 800.553.0182

KOMPAKTNA 4-VERO STRANA PROFILNA BLANJALICA.3 GLAVNE DOBITI• 4-strano blanjanje i profiliranje u jednom prolazu• Veliki presjek 4 stranog blanjanja 260mm širine x 100 mm visine• Lagano podešavanje, rukovanje i svakodnevna upraba

PREGIMEX d.o.o. Slavka Batušića 31, 10090 ZAGREB Fax: +385 1 3894 668 Mob: +385 98 9934 639

All you need to

W rkwith wood

pregimex@pregimex.hr

www.woodmizer.hr

PREDSTAVLJAMOWood-Mizer BLANJALICE/PROFILIRKE

PROIZVODITE PODOVE, LETVICE, OBLOGE, OKVIRE

I JOŠ MNOGO TOGA!

PROFILIRKA / BLANJALICA

Osnivanjem Vojne krajine mijenja se i status šuma, iako u njezinim začetcima šume nisu imale gotovo nikakvu gospo-darsku vrijednost. Uvođenjem kanton-skih uprava oglašen je i novi šumski red, a država postaje svjesna gospodarske vrijednosti šume te nastoji odgovara-jućim metodama gospodarenja iz njih izvući odgovarajuću dobit. U tom raz-doblju šume su bile pod upravom za-povjednika pukovnija, odnosno satnija i šumarskog osoblja kojeg su činili šu-marnik, odnosno nadšumar, kao i pred-stojnici ureda te ostalo osoblje zaduže-no za čuvanje i nadzor šuma (šumari, lugari na konju, čuvari šuma). Jedan dio

današnje Šumarije Nova Kapela nala-zio se na teritoriju Vojne krajine, dok se drugi nalazi na teritoriju provincijalne Hrvatske, a njega je Gradiška imovna općina otkupila od raznih vlastelina.

Razvojačenjem Vojne Krajine 1871. nastaju Imovne općine koje vode brigu o šumama na svom području i koje op-staju sve do proglašenja NDH.

Nakon Drugog svjetskog rata šume postaju općenarodnom imovinom. Go-dine 1947. stupa na snagu Opći zakon o šumama koji se primjenjivao na sve šume u Jugoslaviji i bio je važeći sve do 1974. Godine 1949. donesen je repu-blički Zakon o šumama koji je revidiran

Ritske šume u Radinju Lovački dom Radinje

1961. godine kada su ustanovljena 24 šumsko privredna područja. Novi je za-kon donesen 1967. godine, a on je opet revidiran 1983. godine.

Kao i sve ostale šumarije u Hrvatskoj, od 1. siječnja 1991. godine Šumarija Nova Kapela posluje u sklopu Hrvatskih šuma, UŠP Nova Gradiška.

Inače mirna šumarija u malome mje-stu danas ipak razmišlja o velikim pro-blemima. Problem jasena je sveprisutan i u bliskoj budućnosti će odrediti bu-dućnost šumarskih poslova na ovome području. No, sigurni smo da će šumari i iz ove teške bitke na kraju izaći kao po-bjednici.

Iako je pojam „održivi razvoj“ star 300 godina, široku među-narodnu popularnost dobio je tek u zadnjih 25 godina. Iz-mislio ga je njemački plemić Hans Carl von Carlowitz (1645. - 1714.) u 17. stoljeću. Ono što se tada radilo u gradiću Frei-

bergu okruženom brdima Rudne gore bilo je sve, samo ne - održivo. Godine 1677. na mjesto vrhovnog rudarskog kape-tana došao je 32-godišnji Hans Carl von Carlowitz koji je za potrebe željezare počeo nadgledati eksploataciju prirodnih resursa u lokalnim rudnicima. Za potrebe pogona u rudniku srebra ložila su se drva i bezobzirno se uništavala okolna šuma. Peć je godišnje gutala 20 ha šume. Sve je to utjecalo na mladog plemića koji je svoju zabrinutost iskazao u knjizi Syvicultura Oeconomica u kojoj je zahtijevao da se presta-nu uništavati šume i tražio od svih koji koriste drvo da pri-mjereno sudjeluju u ponovnom pošumljavanju i vraćanju ravnoteže između rasta i krčenja šuma. Poznata je njego-va rečenica: „Ne smije biti posječeno više stabala nego što novih raste”. Godine 1712. taj je pojam definirao unutar šumarstva i održivog gospodarenja šumama te slovi kao kamen temeljac modernog šumarstva, a predstavlja promjenu paradigme razmišljanja, od krat-koročne strategije za ostvarivanje brzog profita do ob-zira prema interesima budućih generacija.

U novijoj povijesti termin „održivi razvoj“ (su-stainable development) prva je upotrijebila Barbara Ward na jednoj ekološkoj konferenciji u SAD-u 1968. godine, a na UN-ovoj konferenciji u brazilskom Rio de Janeiru 1992. godine definitivno je postao temeljno načelo globalnog pokreta za zaštitu okoliša. Danas je taj pojam postao sinonim za pravedan svijet koji živi u harmoniji s prirodnim resursima. Suvremenu de-finiciju tog pojma donijeli su zajednički Svjetska organizacija za zaštitu prirode (IUCN), UN–ov program za okoliš (UNEP) i Svjetski fond za prirodu (WWF): „Održivi razvoj je proces unaprjeđivanja kvalitete ljudskog života koji se odvija u okvirima tzv. nosivog kapaciteta održivog ekosustava“. Prekomjerno trošenje prirodnog kapaciteta uvi-jek dovodi do većih ili manjih sukoba.

Ukupnost i važnost bogatstva ekoloških sustava ne može se shvatiti bez temeljnih znanja iz ekologije kao znanstvene discipline i tzv. ekopismenosti. Bez znanja o uzajamnosti i si-nergije svih sastavnica okoliša nije moguće održivo gospoda-riti prirodnim resursima.

Šumska razglednica

Održivi razvoj i ekološka proizvodnja

Ekološki sustavi ne mogu se shvatiti bez ekopismenosti

Danas gotovo da nema djelatnosti u kojoj se ne spominje pojam održivi razvoj. Je li to samo prazna fraza koju koriste vlade, poduzeća i nevladine organizacije ili je održivi razvoj u fokusu svih ljudskih djelatnosti? Dobro je podsjetiti se što taj pojam označava i od kuda potječe.

Jedan od najočitijih primjera održivog razvoja poljo-privrednim tlima ostvaruje se ekološkom proizvodnjom koja je nastala kao odgovor na dosadašnji (konvencionalni) način uzgoja biljaka i životinja. U zadnjih pedeset godina konvenci-onalna proizvodnja hrane imala je za posljedicu onečišćenje tla, vode i zraka, a što je rezultiralo prisutnošću štetnih tvari u hrani. Ekološkom proizvodnjom „mrtvim tlima“ vraća se pri-

Tekst: dr. sc. Jadranka RošaFoto: arhiva

Naslovnica originala Tiho proljeće autorice dr. Rachel Carson

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 33

32 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Ekologija

woodmizer.com l 800.553.0182

KOMPAKTNA 4-VERO STRANA PROFILNA BLANJALICA.3 GLAVNE DOBITI• 4-strano blanjanje i profiliranje u jednom prolazu• Veliki presjek 4 stranog blanjanja 260mm širine x 100 mm visine• Lagano podešavanje, rukovanje i svakodnevna upraba

PREGIMEX d.o.o. Slavka Batušića 31, 10090 ZAGREB Fax: +385 1 3894 668 Mob: +385 98 9934 639

All you need to

W rkwith wood

pregimex@pregimex.hr

www.woodmizer.hr

PREDSTAVLJAMOWood-Mizer BLANJALICE/PROFILIRKE

PROIZVODITE PODOVE, LETVICE, OBLOGE, OKVIRE

I JOŠ MNOGO TOGA!

PROFILIRKA / BLANJALICA

Osnivanjem Vojne krajine mijenja se i status šuma, iako u njezinim začetcima šume nisu imale gotovo nikakvu gospo-darsku vrijednost. Uvođenjem kanton-skih uprava oglašen je i novi šumski red, a država postaje svjesna gospodarske vrijednosti šume te nastoji odgovara-jućim metodama gospodarenja iz njih izvući odgovarajuću dobit. U tom raz-doblju šume su bile pod upravom za-povjednika pukovnija, odnosno satnija i šumarskog osoblja kojeg su činili šu-marnik, odnosno nadšumar, kao i pred-stojnici ureda te ostalo osoblje zaduže-no za čuvanje i nadzor šuma (šumari, lugari na konju, čuvari šuma). Jedan dio

današnje Šumarije Nova Kapela nala-zio se na teritoriju Vojne krajine, dok se drugi nalazi na teritoriju provincijalne Hrvatske, a njega je Gradiška imovna općina otkupila od raznih vlastelina.

Razvojačenjem Vojne Krajine 1871. nastaju Imovne općine koje vode brigu o šumama na svom području i koje op-staju sve do proglašenja NDH.

Nakon Drugog svjetskog rata šume postaju općenarodnom imovinom. Go-dine 1947. stupa na snagu Opći zakon o šumama koji se primjenjivao na sve šume u Jugoslaviji i bio je važeći sve do 1974. Godine 1949. donesen je repu-blički Zakon o šumama koji je revidiran

Ritske šume u Radinju Lovački dom Radinje

1961. godine kada su ustanovljena 24 šumsko privredna područja. Novi je za-kon donesen 1967. godine, a on je opet revidiran 1983. godine.

Kao i sve ostale šumarije u Hrvatskoj, od 1. siječnja 1991. godine Šumarija Nova Kapela posluje u sklopu Hrvatskih šuma, UŠP Nova Gradiška.

Inače mirna šumarija u malome mje-stu danas ipak razmišlja o velikim pro-blemima. Problem jasena je sveprisutan i u bliskoj budućnosti će odrediti bu-dućnost šumarskih poslova na ovome području. No, sigurni smo da će šumari i iz ove teške bitke na kraju izaći kao po-bjednici.

Iako je pojam „održivi razvoj“ star 300 godina, široku među-narodnu popularnost dobio je tek u zadnjih 25 godina. Iz-mislio ga je njemački plemić Hans Carl von Carlowitz (1645. - 1714.) u 17. stoljeću. Ono što se tada radilo u gradiću Frei-

bergu okruženom brdima Rudne gore bilo je sve, samo ne - održivo. Godine 1677. na mjesto vrhovnog rudarskog kape-tana došao je 32-godišnji Hans Carl von Carlowitz koji je za potrebe željezare počeo nadgledati eksploataciju prirodnih resursa u lokalnim rudnicima. Za potrebe pogona u rudniku srebra ložila su se drva i bezobzirno se uništavala okolna šuma. Peć je godišnje gutala 20 ha šume. Sve je to utjecalo na mladog plemića koji je svoju zabrinutost iskazao u knjizi Syvicultura Oeconomica u kojoj je zahtijevao da se presta-nu uništavati šume i tražio od svih koji koriste drvo da pri-mjereno sudjeluju u ponovnom pošumljavanju i vraćanju ravnoteže između rasta i krčenja šuma. Poznata je njego-va rečenica: „Ne smije biti posječeno više stabala nego što novih raste”. Godine 1712. taj je pojam definirao unutar šumarstva i održivog gospodarenja šumama te slovi kao kamen temeljac modernog šumarstva, a predstavlja promjenu paradigme razmišljanja, od krat-koročne strategije za ostvarivanje brzog profita do ob-zira prema interesima budućih generacija.

U novijoj povijesti termin „održivi razvoj“ (su-stainable development) prva je upotrijebila Barbara Ward na jednoj ekološkoj konferenciji u SAD-u 1968. godine, a na UN-ovoj konferenciji u brazilskom Rio de Janeiru 1992. godine definitivno je postao temeljno načelo globalnog pokreta za zaštitu okoliša. Danas je taj pojam postao sinonim za pravedan svijet koji živi u harmoniji s prirodnim resursima. Suvremenu de-finiciju tog pojma donijeli su zajednički Svjetska organizacija za zaštitu prirode (IUCN), UN–ov program za okoliš (UNEP) i Svjetski fond za prirodu (WWF): „Održivi razvoj je proces unaprjeđivanja kvalitete ljudskog života koji se odvija u okvirima tzv. nosivog kapaciteta održivog ekosustava“. Prekomjerno trošenje prirodnog kapaciteta uvi-jek dovodi do većih ili manjih sukoba.

Ukupnost i važnost bogatstva ekoloških sustava ne može se shvatiti bez temeljnih znanja iz ekologije kao znanstvene discipline i tzv. ekopismenosti. Bez znanja o uzajamnosti i si-nergije svih sastavnica okoliša nije moguće održivo gospoda-riti prirodnim resursima.

Šumska razglednica

Održivi razvoj i ekološka proizvodnja

Ekološki sustavi ne mogu se shvatiti bez ekopismenosti

Danas gotovo da nema djelatnosti u kojoj se ne spominje pojam održivi razvoj. Je li to samo prazna fraza koju koriste vlade, poduzeća i nevladine organizacije ili je održivi razvoj u fokusu svih ljudskih djelatnosti? Dobro je podsjetiti se što taj pojam označava i od kuda potječe.

Jedan od najočitijih primjera održivog razvoja poljo-privrednim tlima ostvaruje se ekološkom proizvodnjom koja je nastala kao odgovor na dosadašnji (konvencionalni) način uzgoja biljaka i životinja. U zadnjih pedeset godina konvenci-onalna proizvodnja hrane imala je za posljedicu onečišćenje tla, vode i zraka, a što je rezultiralo prisutnošću štetnih tvari u hrani. Ekološkom proizvodnjom „mrtvim tlima“ vraća se pri-

Tekst: dr. sc. Jadranka RošaFoto: arhiva

Naslovnica originala Tiho proljeće autorice dr. Rachel Carson

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 33

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 35

PovijestEkologija

rodna ravnoteža i biološka raznolikost. Danas je ekološka pro-izvodnja definirana nacionalnim zakonima i postaje sve više svjetski trend u proizvodnji hrane. Hrana proizvedena na eko-loški način ne sadržava štetne rezidue i svojom hranidbenom vrijednošću doprinosi većoj otpornosti svih živih organizama. Na stvaranje svijesti o nužnosti promjene čovjekova odno-sa spram okoliša znatno je utjecala knjiga Tiho proljeće (The Silent Spring,1962) znanstvenice dr. Rachel Carson u kojoj je autorica dokumentirala nekontrolirano korištenje agresivnih kemijskih spojeva u suzbijanju insekata i neželjenih biljaka, tj. korova. U knjizi se suprotstavlja takvoj praksi koja ima doka-zano katastrofalne učinke na ostatak biljnog i životinjskoga svijeta i samog čovjeka. Pedesetih godina 20. stoljeća naglo je porasla upotreba pesticida, herbicida i fungicida tako da su pojedina područja ostala bez ptica i kukaca, a tlo je bilo toli-ko iskorišteno da na njemu više nije moglo ništa uspijevati. Dr. Carson se suprotstavila sveopćoj primjeni kemikalija bez analize njihovog utjecaja na okoliš. Danas dr. Carson smatra-mo začetnicom stvaranja posebne Agencije za zaštitu okoliša SAD-a. Njezina djela utjecala su i na sazivanje prve svjetske konferencije UN-a o zaštiti okoliša u Stockholmu 1972.

Iako mnogi danas misle da su ideološke borbe između boraca za zaštitu okoliša i gospodarstva stvar prošlosti, Olaf Tschimpke, predsjednik ekološke udruge NaBu, smatra da će sukoba biti dokle god privreda ne bude na pravi način vodila računa o onome što nam priroda daje. Znakovita je njegova izjava: „23 vrste kišnih glista u Njemačkoj su, u najmanju ruku, jednako važne za njemačku produktivnost kao i Deutsche bank jer kišne gliste proizvode tlo od kojega svi živimo“.

Ako želimo Zemlju sačuvati za buduće naraštaje, onda se ekološka proizvodnja postavlja kao nužnost.

Original Syvicultura Oeconomica Hansa Carla von Carlowitza

Šumarski dom na Trgu Mažuranića u Zagrebu već je više od 120 godina os oko koje se okuplja šumarska struka naše zemlje. Cijelu prošlu 2018. godinu šumari su po-svetili upravo obilježavanju ove sjajne okrugle godiš-

njice, da bi sve kulminiralo oko 20. listopada, dana kada je pri-je tih 120 godina, dakle 1898., svega tri godine iza susjednog, famoznog Hrvatskog narodnog kazališta, Šumarski dom zavr-šen i formalno otvoren. Formalno, ali i stvarno jer su praktički istog dana u svoj novi prostor sjeli prvi studenti novoosnova-ne Šumarske akademije. Naravno, uselilo je i samo Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo u svoj novi prostor, a istodobno je na drugom katu pokrenut i Šumarski muzej. Muzej je zapra-

Velika reljef karta

Mala priča o pismu iz Mitrovice i jednoj velikoj karti Na ukupnoj površini kraljevinah od 7.390.874 katastralnih jutara imate 2.659.326 jutara šuma. Naravno, da se to svesti na današnje mjere, ali za ovu priču bit će dovoljno da kažemo da se radi o 35,98 % šumovitosti preko dvije kraljevine. Danas za cijelu Hrvatsku, u koju je ušla cijela Dalmacija, Istra i otoci, govorimo o 42 % šumovitosti.

vo bio i svojevrsni „izgovor“ i kod dodjeljivanja zemljišta, i kod same izgradnje Šumarskog doma.

No tema ove priče nije ni Šumarski dom, pa ni muzej, već samo jedan njegov eksponat. I to čak ne niti s nekim poseb-nim povodom. Zgrada je tamo već stotinu i dvadeset godi-na, taj eksponat vjerojatno isto toliko i po svoj prilici tako će i ostati još neko dulje vrijeme. No, dogodilo se sasvim slučajno u nekoliko posljednjih dana da su u Šumarski dom naišli pravi šumari, ljudi koji su stoput bili ovdje, a, eto, nikad nisu primi-jetili ovu „sitnicu“ na zidu. Kako je jedna od žrtava ovog „wow“ efekta bio i urednik ovog časopisa - eto vam priče!

Nije poznato, zapravo, gdje priča počinje. Predlažem da krenemo od pisma što ga poznati šumar Pavle Barišić u svib-nju 1896. piše tadašnjem uredniku Šumarskog lista, izvje-snom Josipu Kozarcu:

Poštovani gospodine uredniče!

Mene je zapala dosta mučna zadaća: da opišem u glavnim i obćenitim crtama, kako je predstavljena šumarska struka na milenijskoj izložbi u Budimpešti. Ja velim «mučna» zadaća, jer je tamo toliko šumskog materijala sabrano i izloženo, da čovjek u prvi mah nezna na što će prije svoju pažnju da obrati. Tu se izložci na tisuće broje. Interesantno je ovo, intesantno ono … Ljubopit-stvo vuče te k jednom izložku a nesretno ono «kratko vrieme» bije te iza ledja i tjera dalje; dodaj tome nerazumievanje magjarskog jezika, pa eto ti okolnosti, pod kojima sam promatrao šumsku struku na toj izložbi.

Ugledni hrvatski književnik Josip Kozarac već iza sebe ima i Slavonsku šumu i Mrtve kapitale, pa i Tena je upravo no-voobjavljena. Naravno, ima i desetgodišnje šumarsko iskustvo iz Lipovljana gdje je polučio silne rezultate obnavljajući i po-mlađujući lipovljanske šume, odnosno ono što danas zovemo gospodarska jedinica Josip Kozarac. Mi šumari znamo da osim književnog ima i silan stručni, šumarski opus i da su njegove

rasprave od famozne K pitanju pomlađivanja posavskih hra-stika pa nadalje, a objavljivane i u Šumarskom listu i u tadaš-njim europskim stručnim tiskovinama, polučile silan interes, ne samo kod kuće, već i širom Europe. Te iste 1896. Kozarac je stekao status državnog nadšumara te službom prešao u Vinkovce, a istodobno se primio i uredničkog posla u svom Šumarskom listu.

Nećemo znati je li pismo Pavla Barišića, koje je iz Mitrovi-ce uputio sudrugu Josipu Kozarcu, pristiglo u Vinkovce ili na Markov trg 3 gdje je tada bilo sjedište Šumarskog društva, ali iz konteksta pisma znano je da je Pavle zapravo od nekoga (Šumarskog društva ili samog Kozarca?) dobio zadaću da učini nešto nemoguće i predstavi u razmjerno maloj formi velebnu Milenijsku izložbu, odnosno šumarstvo predstavljeno na toj izložbi. A šumarstvo je, pored poljodjelstva i stočarstva, u to doba bila jaka i važna gospodarska grana, a razmjerno tome i predstavljena na izložbi. Konačni naum Kozarčev - predstaviti u Šumarskom listu svekolikoj šumarskoj javnosti Milenijsku izložbu u Budimpešti - u suradnji sa sudrugom iz Mitrovice izveden je zapravo genijalno. U formi tri pisma koje šalje je-dan šumar s terena uredniku u redakciju, uz stalno kukanje u prvom licu o težini zadaće da se u malome prikaže veliko, napravljen je jedan, čak bi se moglo reći i književni uradak. U maloj formi dati cjeloviti opis dosta suhoparne materije, a da bude kroz subjektivan pogled pisca vrlo čitljiv i pitak. Koliki je u tome uratku udio pisca, a koliki urednika-književnika ostav-ljamo na procjenu čitateljima (za ovu priliku pripremili smo kompilaciju tekstova koji se mogu pronaći na internet stranici www.sumari.hr/sumlist). Za zaključak ovog dijela zgodno je primijetiti da pisac pisama možda ipak nije kukao o težini za-daće samo figurativno. Zaključni dio, opis paviljona Bosne i Hercegovine, iako ga je obećao, zaista nije napisao, već ga je urednik morao pribaviti iz drugih izvora.

Recimo konačno neku i o toj famoznoj Milenijskoj izložbi. Korijeni svega zapravo su u svjetskim izložbama koje imaju svoje ishodište 1851. u Crystal Palace u Londonu koji je izgrađen upravo za tu prvu izložbu na rubu Hyde parka. Mno-gima je poznatiji Tour Eiffel izgrađen za Parišku izložbu 1889. Svjetske izložbe organizirale su se tada svakih nekoliko godi-na i bila su mjesta gdje se okupljalo sve što se u globalnim razmjerima imalo za pokazati. Ne treba reći da su bile vrlo po-

Tekst: Branko MeštrićFoto: Branko Meštrić, arhiva

Fotografija iz nekoć Šumarskog muzeja u Zagrebu

Poznata fotografija transporta trupca od 21 m za izložbu u Budimpe-šti 1896. godine

34 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 35

PovijestEkologija

rodna ravnoteža i biološka raznolikost. Danas je ekološka pro-izvodnja definirana nacionalnim zakonima i postaje sve više svjetski trend u proizvodnji hrane. Hrana proizvedena na eko-loški način ne sadržava štetne rezidue i svojom hranidbenom vrijednošću doprinosi većoj otpornosti svih živih organizama. Na stvaranje svijesti o nužnosti promjene čovjekova odno-sa spram okoliša znatno je utjecala knjiga Tiho proljeće (The Silent Spring,1962) znanstvenice dr. Rachel Carson u kojoj je autorica dokumentirala nekontrolirano korištenje agresivnih kemijskih spojeva u suzbijanju insekata i neželjenih biljaka, tj. korova. U knjizi se suprotstavlja takvoj praksi koja ima doka-zano katastrofalne učinke na ostatak biljnog i životinjskoga svijeta i samog čovjeka. Pedesetih godina 20. stoljeća naglo je porasla upotreba pesticida, herbicida i fungicida tako da su pojedina područja ostala bez ptica i kukaca, a tlo je bilo toli-ko iskorišteno da na njemu više nije moglo ništa uspijevati. Dr. Carson se suprotstavila sveopćoj primjeni kemikalija bez analize njihovog utjecaja na okoliš. Danas dr. Carson smatra-mo začetnicom stvaranja posebne Agencije za zaštitu okoliša SAD-a. Njezina djela utjecala su i na sazivanje prve svjetske konferencije UN-a o zaštiti okoliša u Stockholmu 1972.

Iako mnogi danas misle da su ideološke borbe između boraca za zaštitu okoliša i gospodarstva stvar prošlosti, Olaf Tschimpke, predsjednik ekološke udruge NaBu, smatra da će sukoba biti dokle god privreda ne bude na pravi način vodila računa o onome što nam priroda daje. Znakovita je njegova izjava: „23 vrste kišnih glista u Njemačkoj su, u najmanju ruku, jednako važne za njemačku produktivnost kao i Deutsche bank jer kišne gliste proizvode tlo od kojega svi živimo“.

Ako želimo Zemlju sačuvati za buduće naraštaje, onda se ekološka proizvodnja postavlja kao nužnost.

Original Syvicultura Oeconomica Hansa Carla von Carlowitza

Šumarski dom na Trgu Mažuranića u Zagrebu već je više od 120 godina os oko koje se okuplja šumarska struka naše zemlje. Cijelu prošlu 2018. godinu šumari su po-svetili upravo obilježavanju ove sjajne okrugle godiš-

njice, da bi sve kulminiralo oko 20. listopada, dana kada je pri-je tih 120 godina, dakle 1898., svega tri godine iza susjednog, famoznog Hrvatskog narodnog kazališta, Šumarski dom zavr-šen i formalno otvoren. Formalno, ali i stvarno jer su praktički istog dana u svoj novi prostor sjeli prvi studenti novoosnova-ne Šumarske akademije. Naravno, uselilo je i samo Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo u svoj novi prostor, a istodobno je na drugom katu pokrenut i Šumarski muzej. Muzej je zapra-

Velika reljef karta

Mala priča o pismu iz Mitrovice i jednoj velikoj karti Na ukupnoj površini kraljevinah od 7.390.874 katastralnih jutara imate 2.659.326 jutara šuma. Naravno, da se to svesti na današnje mjere, ali za ovu priču bit će dovoljno da kažemo da se radi o 35,98 % šumovitosti preko dvije kraljevine. Danas za cijelu Hrvatsku, u koju je ušla cijela Dalmacija, Istra i otoci, govorimo o 42 % šumovitosti.

vo bio i svojevrsni „izgovor“ i kod dodjeljivanja zemljišta, i kod same izgradnje Šumarskog doma.

No tema ove priče nije ni Šumarski dom, pa ni muzej, već samo jedan njegov eksponat. I to čak ne niti s nekim poseb-nim povodom. Zgrada je tamo već stotinu i dvadeset godi-na, taj eksponat vjerojatno isto toliko i po svoj prilici tako će i ostati još neko dulje vrijeme. No, dogodilo se sasvim slučajno u nekoliko posljednjih dana da su u Šumarski dom naišli pravi šumari, ljudi koji su stoput bili ovdje, a, eto, nikad nisu primi-jetili ovu „sitnicu“ na zidu. Kako je jedna od žrtava ovog „wow“ efekta bio i urednik ovog časopisa - eto vam priče!

Nije poznato, zapravo, gdje priča počinje. Predlažem da krenemo od pisma što ga poznati šumar Pavle Barišić u svib-nju 1896. piše tadašnjem uredniku Šumarskog lista, izvje-snom Josipu Kozarcu:

Poštovani gospodine uredniče!

Mene je zapala dosta mučna zadaća: da opišem u glavnim i obćenitim crtama, kako je predstavljena šumarska struka na milenijskoj izložbi u Budimpešti. Ja velim «mučna» zadaća, jer je tamo toliko šumskog materijala sabrano i izloženo, da čovjek u prvi mah nezna na što će prije svoju pažnju da obrati. Tu se izložci na tisuće broje. Interesantno je ovo, intesantno ono … Ljubopit-stvo vuče te k jednom izložku a nesretno ono «kratko vrieme» bije te iza ledja i tjera dalje; dodaj tome nerazumievanje magjarskog jezika, pa eto ti okolnosti, pod kojima sam promatrao šumsku struku na toj izložbi.

Ugledni hrvatski književnik Josip Kozarac već iza sebe ima i Slavonsku šumu i Mrtve kapitale, pa i Tena je upravo no-voobjavljena. Naravno, ima i desetgodišnje šumarsko iskustvo iz Lipovljana gdje je polučio silne rezultate obnavljajući i po-mlađujući lipovljanske šume, odnosno ono što danas zovemo gospodarska jedinica Josip Kozarac. Mi šumari znamo da osim književnog ima i silan stručni, šumarski opus i da su njegove

rasprave od famozne K pitanju pomlađivanja posavskih hra-stika pa nadalje, a objavljivane i u Šumarskom listu i u tadaš-njim europskim stručnim tiskovinama, polučile silan interes, ne samo kod kuće, već i širom Europe. Te iste 1896. Kozarac je stekao status državnog nadšumara te službom prešao u Vinkovce, a istodobno se primio i uredničkog posla u svom Šumarskom listu.

Nećemo znati je li pismo Pavla Barišića, koje je iz Mitrovi-ce uputio sudrugu Josipu Kozarcu, pristiglo u Vinkovce ili na Markov trg 3 gdje je tada bilo sjedište Šumarskog društva, ali iz konteksta pisma znano je da je Pavle zapravo od nekoga (Šumarskog društva ili samog Kozarca?) dobio zadaću da učini nešto nemoguće i predstavi u razmjerno maloj formi velebnu Milenijsku izložbu, odnosno šumarstvo predstavljeno na toj izložbi. A šumarstvo je, pored poljodjelstva i stočarstva, u to doba bila jaka i važna gospodarska grana, a razmjerno tome i predstavljena na izložbi. Konačni naum Kozarčev - predstaviti u Šumarskom listu svekolikoj šumarskoj javnosti Milenijsku izložbu u Budimpešti - u suradnji sa sudrugom iz Mitrovice izveden je zapravo genijalno. U formi tri pisma koje šalje je-dan šumar s terena uredniku u redakciju, uz stalno kukanje u prvom licu o težini zadaće da se u malome prikaže veliko, napravljen je jedan, čak bi se moglo reći i književni uradak. U maloj formi dati cjeloviti opis dosta suhoparne materije, a da bude kroz subjektivan pogled pisca vrlo čitljiv i pitak. Koliki je u tome uratku udio pisca, a koliki urednika-književnika ostav-ljamo na procjenu čitateljima (za ovu priliku pripremili smo kompilaciju tekstova koji se mogu pronaći na internet stranici www.sumari.hr/sumlist). Za zaključak ovog dijela zgodno je primijetiti da pisac pisama možda ipak nije kukao o težini za-daće samo figurativno. Zaključni dio, opis paviljona Bosne i Hercegovine, iako ga je obećao, zaista nije napisao, već ga je urednik morao pribaviti iz drugih izvora.

Recimo konačno neku i o toj famoznoj Milenijskoj izložbi. Korijeni svega zapravo su u svjetskim izložbama koje imaju svoje ishodište 1851. u Crystal Palace u Londonu koji je izgrađen upravo za tu prvu izložbu na rubu Hyde parka. Mno-gima je poznatiji Tour Eiffel izgrađen za Parišku izložbu 1889. Svjetske izložbe organizirale su se tada svakih nekoliko godi-na i bila su mjesta gdje se okupljalo sve što se u globalnim razmjerima imalo za pokazati. Ne treba reći da su bile vrlo po-

Tekst: Branko MeštrićFoto: Branko Meštrić, arhiva

Fotografija iz nekoć Šumarskog muzeja u Zagrebu

Poznata fotografija transporta trupca od 21 m za izložbu u Budimpe-šti 1896. godine

34 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

36 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Zaštićena prirodaPovijest

BROJ 267 | OŽUJAK 2019. HRVATSKE ŠUME 37

pularne i silno posjećene. Bečka izložba bila je 1873. i na njoj je Ugarska, naravno, bila prisutna. No, kako nije bilo izgledno da carstvo ponovno dođe na red sa svjetskom izložbom, Ugarska je uzela stvar u svoje ruke. Upravo 1896. Mađarska slavi „sve-čanost milenija“ – tisućgodišnjicu svog državotvornog života i kao oblik slavlja organizira Milenijsku izložbu u Budimpešti. Hrvatska i Slavonija, politički i pravno povezane s Mađarskom, morale su u toj izložbi uzeti aktivno učešće pa su se tako i naši šumari našli tamo. Nije ni tamo sve išlo glatko. Iako Hrvatska i Slavonija imaju svoj segment cjelokupne izložbe na kojemu, između ostalog, izlaže i hrvatsko šumarstvo, Mađari nisu pro-pustili na prostoru ugarskog šumarstva predstaviti i spačvan-ske hrastove.

Nas to naravno ne ometa pa je u našem šumarskom pavi-ljonu i prostoru oko njega bila izložena sva sila razne građe, a između ostalog i čuveno „... hrastovo deblo od 21 m duži-ne i 80 cm promjera, pravno kao svieća, bez i jednog čvora ili kakve druge mane doneseno, ako se ne varam, iz vinkovačke okoline, te je ovde postavljeno na povisoki postamenat da se bolje vidi i da mu se vrstnoći sviet divi“. Ako se ja ne varam, to je primjerak iz Sočne s poznate fotografije koja kruži u šumar-skim krugovima.

I da konačno zatvorimo krug. Naš sudrug Pavle u svom pr-vom pismu opisuje detaljno unutrašnjost hrvatskog šumar-skog paviljona i ne može ne spomenuti:

„U sredini ove odaje izložena je velika relief karta, koja pri-kazuje sve šume, što pokrivaju zemljište Hrvatske i Slavonije; zasebno državne, imovno-obćinske, gradske urbarske, ple-mićke, manastirske, biskupske ; nadalje šume nadarbine, dio-ničkih družtava i prebendarske, zatim privatne, i one od «fidei-comissa», kraške i najzad dalmatinske pašnjake. Sve ove vrsti šumskog posjeda označene su zasebnom bojom, te je pregled svakovrstnih ovih šuma veoma jasno predočen. Ova karta biti će najskupocieniji izložak u našem šum. paviljonu. Izrada je veoma liepa te može služiti na čast onima koji su je izradjivali kao što se i ciela naša struka s njome na ovoj izložbi ponosi i dići. Tu kartu izložio je šum. odsjek naše vis. kr. zem. vlade, te će ona kasnije u našemu šum. muzeumu stalno da se smjesti...

Eto, cijelu ovu priču ispričali smo samo zbog jedne obične zemljopisne karte! Dobro, možda baš i ne obične...“

Šumovid kraljevinah Hrvatske i Slavonije, kako je punim imenom naslovljen i s potpisom: Šumarski odsjek kr. hrv.

slav. dalm. zemaljske vlade za Milenijsku izložbu u Budimpe-šti godine 1896., reljefna je karta tadašnje dvije kraljevine u mjerilu 1 : 75000 pa je za prostor od Rijeke pa do Zemuna trebalo preko 6 metara, a za visinu, s obzirom na to da ne-dostaju Međimurje i Dalmacija, bilo je dostatno „samo“ 3,6 metara. (Dobro je da su stropovi u Šumarskom domu tako vi-soki!) Reljefna znači da su izvedena sva uzvišenja, od srijem-skih uzvisina pa do velebitskih visina i to tako da se razaznaju slojnice. Detaljna tako da se precizno vidi svaki šor i u najma-njem slavonskom selu. No nama šumarima najvažnije je da se vidi i svaka površina obrasla šumom, i to čak razlučena po vlasništvu, kako to nabraja pisac. Ukupno, kaže legenda, na ukupnoj površini kraljevinah od 7.390.874 katastralnih jutara imate 2.659.326 jutara šuma. Naravno, da se to svesti na da-našnje mjere, ali za ovu priču bit će dovoljno da kažemo da se radi o 35,98 % šumovitosti preko dvije kraljevine. (Danas za cijelu Hrvatsku, u koju je ušla i cijela neobrasla Dalmacija i Istra, govorimo o 42 % šumovitosti.)

Nažalost, o izvorima podataka, odnosno o podlozi na osno-vu koje je karta izrađena nemamo zapisa. Baš kao i o autorima i načinu izrade. Tek je usmenom predajom do nas došla špe-kulacija da su dva časnika carske vojske dobila zadatak, vjero-jatno su se konzultirali s lokalnim šumarima te dobili tada naj-bolje dostupne izvore i podloge - pretpostavljamo i potrebni materijal, možda i neku stimulaciju - i da su oni svoj zadatak izvršili s voljom i na vrijeme, kako se to već u carskoj vojsci i radilo. U svakom slučaju, velebni šumovid bio je itekako pri-mjećen u središnjoj odaji hrvatskog šumarskog paviljona u Budimpešti.

Početna ideja, s kojom je i građen taj paviljon, bila je da se cijeli paviljon zajedno s izlošcima poslije izložbe prenese u Zagreb i tu postavi kao stalni Šumarski muzej. S istom ide-jom građen je i Umjetnički paviljon i eto ga danas preko puta zgrade Hrvatskih šuma. Ali sa šumarskim paviljonom nisu stvari išle baš tim redom. Praktični šumari vrlo brzo su ocije-nili da se demontaža, transport i ponovna montaža drvene građevine baš i ne isplati, pa su i paviljon i izloženu drvenu građu rasprodali, a novac iskoristili za gradnju onoga što da-nas znamo kao Šumarski dom, odnosno zgradu Hrvatskog šumarskog društva. Malo je danas to čudno, ali samo dvije godine i osamnaest dana po zatvaranju Milenijske izložbe već se u Zagrebu događa otvorenje Šumarskog doma i u nje-mu svima obećanog Šumarskog muzeja. U čvrstoj i prostra-noj građevini.

A velika reljefna karta svih šuma što pokrivaju zemljište Hr-vatske i Slavonije zaista se, kao što je i zabilježeno na prilože-noj fotografiji, smjestila u naš Šumarski muzej na drugom katu Šumarskog doma i ondje bila zapažen izložak. No rasformira-njem muzeja izgubila je i ona svoje mjesto. Što se u među-vremenu s njom događalo nije baš jasno. Neki je se sjećaju iz devedesetih godina prošlog stoljeća iz ureda prvog direktora Hrvatskih šuma, da bi kod prvog preuređenja opet „nestala“. No kraj priče ipak je sretan. Eto je već desetak godina na zidu u prostorima Hrvatskog šumarskog društva, malo oštećena, ali još uvijek impozantna i dojmljiva.

Dijelovi karte – Lika i Gorski kotar

Svjetski dan močvarnih staništa svake se godine obilje-žava na međunarodnoj razini dana 2. veljače kako bi se skrenula pozornost na važnost promicanja i očuvanja biološke raznolikosti i održivog korištenja prirodnih re-

sursa u tim važnim ekosustavima. Na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je i usvojena takozvana Ramsarska konvencija, koja je poslužila kao polazište za obi-lježavanje Svjetskog dana močvarnih staništa, njihovo razu-mno korištenje i zaštitu. Ramsarska područja definirana su kao sva kopnena područja, bilo prirodna ili umjetna, trajna ili privremena, zasićena vodom koja je statična ili tekuća, svježa, bočata ili slana. Stvaranje ramsarskog područja generira niz pogodnosti kao što su međunarodna tehnička i financijska pomoć, sve s ciljem njegove zaštite. Svjetskim danom mo-čvarnih staništa svake godine nastoji se dati pažnja određenoj temi, a u 2019. godini ukazuje se na močvare kao ključ i rješe-nje za suočavanje s klimatskim promjenama.

Ramsarsku konvenciju, kojom se obvezuje čuvanje močvar-nih staništa na vlastitom teritoriju, Hrvatska je potpisala 1991. godine. Dvije godine kasnije, 1993. godine, četiri područja u

Ramsarska konvencija

Bolji život životinjama i biljkama, a samim time i čovjeku

U ne tako dalekoj povijesti uz močvare su se vezale teze da su one neuredna, vlažna i nečista područja, a kao takva izvor različitih bolesti. Takva razmišljanja dovela su do njihovih devastacija. Srećom, postupno se mijenjao stav o tim vlažnim staništima koja se ubrajaju među najproduktivnije ekosustave na planetu. Polazišna točka za definiranje močvara, njihovu zaštitu i razumno korištenje bila je Ramsarska konvencija, usvojena i potpisana u iranskom gradu Ramsaru dana 2. veljače 1971. godine.

Hrvatskoj upisana su u tzv. ramsarsko područje i to: Kopački rit, Lonjsko polje, Crna Mlaka te donji tok Neretve. Od 2013. godine na popis je uvršteno još i Vransko jezero. To su poznata močvarna područja u Hrvatskoj koja se nalaze na listi zaštiće-nih mjesta i od velike su važnosti za okoliš.

Lonjsko polje obuhvaća močvarno područje gdje se susreću Sava, Kupa, Una, Strug i Lonja. U Lonjskom polju živi preko 16 vrsta vodozemaca, barske kornjače, bjelouške, žli-čarke i ostale vrste životinja. Ljepota polja ne leži samo u ve-likom broju životinjskih vrsta, nego i u hrastu lužnjaku. Lonj-sko polje zanimljivo je i zbog velikog broja bijelih roda kojih ima više nego stanovnika u selu Čigoč. Na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske smjestilo se još jedno poznato močvarno po-dručje, Kopački rit. Poznat je po zoološkom rezervatu u ko-jem obitavaju populacije orla štekavca i divljih pataka. Naj-veća je važnost Kopačkog rita u velikom broju ptica, a osim toga označen je kao važno močvarno područje za odmorište i hranilište močvarnih selica. U središnjem dijelu Hrvatske, u dolini rijeke Kupe, smjestila se Crna Mlaka. Ona je močvarno područje gdje obitavaju brojne biljne i životinjske vrste. Ov-

Tekst: Helena JakobovićFotografije: arhiva

Crna Mlaka

36 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

Zaštićena prirodaPovijest

BROJ 267 | OŽUJAK 2019. HRVATSKE ŠUME 37

pularne i silno posjećene. Bečka izložba bila je 1873. i na njoj je Ugarska, naravno, bila prisutna. No, kako nije bilo izgledno da carstvo ponovno dođe na red sa svjetskom izložbom, Ugarska je uzela stvar u svoje ruke. Upravo 1896. Mađarska slavi „sve-čanost milenija“ – tisućgodišnjicu svog državotvornog života i kao oblik slavlja organizira Milenijsku izložbu u Budimpešti. Hrvatska i Slavonija, politički i pravno povezane s Mađarskom, morale su u toj izložbi uzeti aktivno učešće pa su se tako i naši šumari našli tamo. Nije ni tamo sve išlo glatko. Iako Hrvatska i Slavonija imaju svoj segment cjelokupne izložbe na kojemu, između ostalog, izlaže i hrvatsko šumarstvo, Mađari nisu pro-pustili na prostoru ugarskog šumarstva predstaviti i spačvan-ske hrastove.

Nas to naravno ne ometa pa je u našem šumarskom pavi-ljonu i prostoru oko njega bila izložena sva sila razne građe, a između ostalog i čuveno „... hrastovo deblo od 21 m duži-ne i 80 cm promjera, pravno kao svieća, bez i jednog čvora ili kakve druge mane doneseno, ako se ne varam, iz vinkovačke okoline, te je ovde postavljeno na povisoki postamenat da se bolje vidi i da mu se vrstnoći sviet divi“. Ako se ja ne varam, to je primjerak iz Sočne s poznate fotografije koja kruži u šumar-skim krugovima.

I da konačno zatvorimo krug. Naš sudrug Pavle u svom pr-vom pismu opisuje detaljno unutrašnjost hrvatskog šumar-skog paviljona i ne može ne spomenuti:

„U sredini ove odaje izložena je velika relief karta, koja pri-kazuje sve šume, što pokrivaju zemljište Hrvatske i Slavonije; zasebno državne, imovno-obćinske, gradske urbarske, ple-mićke, manastirske, biskupske ; nadalje šume nadarbine, dio-ničkih družtava i prebendarske, zatim privatne, i one od «fidei-comissa», kraške i najzad dalmatinske pašnjake. Sve ove vrsti šumskog posjeda označene su zasebnom bojom, te je pregled svakovrstnih ovih šuma veoma jasno predočen. Ova karta biti će najskupocieniji izložak u našem šum. paviljonu. Izrada je veoma liepa te može služiti na čast onima koji su je izradjivali kao što se i ciela naša struka s njome na ovoj izložbi ponosi i dići. Tu kartu izložio je šum. odsjek naše vis. kr. zem. vlade, te će ona kasnije u našemu šum. muzeumu stalno da se smjesti...

Eto, cijelu ovu priču ispričali smo samo zbog jedne obične zemljopisne karte! Dobro, možda baš i ne obične...“

Šumovid kraljevinah Hrvatske i Slavonije, kako je punim imenom naslovljen i s potpisom: Šumarski odsjek kr. hrv.

slav. dalm. zemaljske vlade za Milenijsku izložbu u Budimpe-šti godine 1896., reljefna je karta tadašnje dvije kraljevine u mjerilu 1 : 75000 pa je za prostor od Rijeke pa do Zemuna trebalo preko 6 metara, a za visinu, s obzirom na to da ne-dostaju Međimurje i Dalmacija, bilo je dostatno „samo“ 3,6 metara. (Dobro je da su stropovi u Šumarskom domu tako vi-soki!) Reljefna znači da su izvedena sva uzvišenja, od srijem-skih uzvisina pa do velebitskih visina i to tako da se razaznaju slojnice. Detaljna tako da se precizno vidi svaki šor i u najma-njem slavonskom selu. No nama šumarima najvažnije je da se vidi i svaka površina obrasla šumom, i to čak razlučena po vlasništvu, kako to nabraja pisac. Ukupno, kaže legenda, na ukupnoj površini kraljevinah od 7.390.874 katastralnih jutara imate 2.659.326 jutara šuma. Naravno, da se to svesti na da-našnje mjere, ali za ovu priču bit će dovoljno da kažemo da se radi o 35,98 % šumovitosti preko dvije kraljevine. (Danas za cijelu Hrvatsku, u koju je ušla i cijela neobrasla Dalmacija i Istra, govorimo o 42 % šumovitosti.)

Nažalost, o izvorima podataka, odnosno o podlozi na osno-vu koje je karta izrađena nemamo zapisa. Baš kao i o autorima i načinu izrade. Tek je usmenom predajom do nas došla špe-kulacija da su dva časnika carske vojske dobila zadatak, vjero-jatno su se konzultirali s lokalnim šumarima te dobili tada naj-bolje dostupne izvore i podloge - pretpostavljamo i potrebni materijal, možda i neku stimulaciju - i da su oni svoj zadatak izvršili s voljom i na vrijeme, kako se to već u carskoj vojsci i radilo. U svakom slučaju, velebni šumovid bio je itekako pri-mjećen u središnjoj odaji hrvatskog šumarskog paviljona u Budimpešti.

Početna ideja, s kojom je i građen taj paviljon, bila je da se cijeli paviljon zajedno s izlošcima poslije izložbe prenese u Zagreb i tu postavi kao stalni Šumarski muzej. S istom ide-jom građen je i Umjetnički paviljon i eto ga danas preko puta zgrade Hrvatskih šuma. Ali sa šumarskim paviljonom nisu stvari išle baš tim redom. Praktični šumari vrlo brzo su ocije-nili da se demontaža, transport i ponovna montaža drvene građevine baš i ne isplati, pa su i paviljon i izloženu drvenu građu rasprodali, a novac iskoristili za gradnju onoga što da-nas znamo kao Šumarski dom, odnosno zgradu Hrvatskog šumarskog društva. Malo je danas to čudno, ali samo dvije godine i osamnaest dana po zatvaranju Milenijske izložbe već se u Zagrebu događa otvorenje Šumarskog doma i u nje-mu svima obećanog Šumarskog muzeja. U čvrstoj i prostra-noj građevini.

A velika reljefna karta svih šuma što pokrivaju zemljište Hr-vatske i Slavonije zaista se, kao što je i zabilježeno na prilože-noj fotografiji, smjestila u naš Šumarski muzej na drugom katu Šumarskog doma i ondje bila zapažen izložak. No rasformira-njem muzeja izgubila je i ona svoje mjesto. Što se u među-vremenu s njom događalo nije baš jasno. Neki je se sjećaju iz devedesetih godina prošlog stoljeća iz ureda prvog direktora Hrvatskih šuma, da bi kod prvog preuređenja opet „nestala“. No kraj priče ipak je sretan. Eto je već desetak godina na zidu u prostorima Hrvatskog šumarskog društva, malo oštećena, ali još uvijek impozantna i dojmljiva.

Dijelovi karte – Lika i Gorski kotar

Svjetski dan močvarnih staništa svake se godine obilje-žava na međunarodnoj razini dana 2. veljače kako bi se skrenula pozornost na važnost promicanja i očuvanja biološke raznolikosti i održivog korištenja prirodnih re-

sursa u tim važnim ekosustavima. Na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je i usvojena takozvana Ramsarska konvencija, koja je poslužila kao polazište za obi-lježavanje Svjetskog dana močvarnih staništa, njihovo razu-mno korištenje i zaštitu. Ramsarska područja definirana su kao sva kopnena područja, bilo prirodna ili umjetna, trajna ili privremena, zasićena vodom koja je statična ili tekuća, svježa, bočata ili slana. Stvaranje ramsarskog područja generira niz pogodnosti kao što su međunarodna tehnička i financijska pomoć, sve s ciljem njegove zaštite. Svjetskim danom mo-čvarnih staništa svake godine nastoji se dati pažnja određenoj temi, a u 2019. godini ukazuje se na močvare kao ključ i rješe-nje za suočavanje s klimatskim promjenama.

Ramsarsku konvenciju, kojom se obvezuje čuvanje močvar-nih staništa na vlastitom teritoriju, Hrvatska je potpisala 1991. godine. Dvije godine kasnije, 1993. godine, četiri područja u

Ramsarska konvencija

Bolji život životinjama i biljkama, a samim time i čovjeku

U ne tako dalekoj povijesti uz močvare su se vezale teze da su one neuredna, vlažna i nečista područja, a kao takva izvor različitih bolesti. Takva razmišljanja dovela su do njihovih devastacija. Srećom, postupno se mijenjao stav o tim vlažnim staništima koja se ubrajaju među najproduktivnije ekosustave na planetu. Polazišna točka za definiranje močvara, njihovu zaštitu i razumno korištenje bila je Ramsarska konvencija, usvojena i potpisana u iranskom gradu Ramsaru dana 2. veljače 1971. godine.

Hrvatskoj upisana su u tzv. ramsarsko područje i to: Kopački rit, Lonjsko polje, Crna Mlaka te donji tok Neretve. Od 2013. godine na popis je uvršteno još i Vransko jezero. To su poznata močvarna područja u Hrvatskoj koja se nalaze na listi zaštiće-nih mjesta i od velike su važnosti za okoliš.

Lonjsko polje obuhvaća močvarno područje gdje se susreću Sava, Kupa, Una, Strug i Lonja. U Lonjskom polju živi preko 16 vrsta vodozemaca, barske kornjače, bjelouške, žli-čarke i ostale vrste životinja. Ljepota polja ne leži samo u ve-likom broju životinjskih vrsta, nego i u hrastu lužnjaku. Lonj-sko polje zanimljivo je i zbog velikog broja bijelih roda kojih ima više nego stanovnika u selu Čigoč. Na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske smjestilo se još jedno poznato močvarno po-dručje, Kopački rit. Poznat je po zoološkom rezervatu u ko-jem obitavaju populacije orla štekavca i divljih pataka. Naj-veća je važnost Kopačkog rita u velikom broju ptica, a osim toga označen je kao važno močvarno područje za odmorište i hranilište močvarnih selica. U središnjem dijelu Hrvatske, u dolini rijeke Kupe, smjestila se Crna Mlaka. Ona je močvarno područje gdje obitavaju brojne biljne i životinjske vrste. Ov-

Tekst: Helena JakobovićFotografije: arhiva

Crna Mlaka

BROJ 267 | OŽUJAK 2019. HRVATSKE ŠUME 39

dje se nalaze važne vrste drveća, hrast lužnjak i obični grab te rijedak crveni ljiljan, kao i brojni gmazovi, beskralježnjaci i kukci. Delta Neretve nalazi se na samom jugu Hrvatske i predstavlja močvarno područje na kojem su smješteni ostat-ci sredozemnih močvara. Delta Neretve posebno je važna pticama kojima služi kao odmorište tijekom njihove selidbe prema Africi. Neretva je ujedno i zimovalište za skupine pti-ca iz srednje i sjeveroistočne Europe. Park prirode Vransko jezero smješteno je između dva poviješću bogata grada - Ši-benika i Zadra. Izvanredan je spoj kopna i vode koji pruža utočište najraznovrsnijim biljkama i životinjama nudeći im sve što je najpotrebnije za život. Obrastao travom, rogozom, šašem i trskom nalikuje dijelom na travnjak ispresijecan plit-kim barama, prekriven trajnim cvijećem s raskošnim bojama i mnoštvom leptira, vretenaca i ostalih raznovrsnih kukaca što pogoduje životu ptica tijekom cijele godine, koje osim u rezervatu borave na cijelom području parka.

Močvarna područja dakle obuhvaćaju raznoliku pale-tu važnih sredina za vodenu floru i faunu. Ona su jedan od najbogatijih i najkompleksnijih ekosustava koja u značajnoj mjeri određuje ukupnu biosferu na Zemlji. Močvare predstav-ljaju jednu od najvećih bioloških i krajobraznih raznolikosti, značajna su zbog brojnosti biljnih i životinjskih vrsta, a pru-žaju mogućnost za razvoj turizma i rekreacije uz promicanje kulturnih vrijednosti kraja. Ipak, u ne tako dalekoj povijesti, uz močvare su se vezale teze da su one područja prljava, vlažna i neugodnog mirisa, a kao takva izvor različitih bolesti. Upra-vo takva razmišljanja dovela su danas do njihovih devastacija,

uništavanja i isušivanja kako bi se dobilo plodno tlo. Srećom, postupno se mijenjao stav o tim vlažnim staništima koja se ubrajaju među najproduktivnije ekosustave na planetu. Novi-je doba shvaća važnu funkciju močvara koja se očituje u kon-troliranju poplava, zadržavanju i taloženju nanosa, pražnjenju vodenih rezervi te neutraliziranju raznih otrova poput pestici-da i umjetnih gnojiva. Močvare imaju ključnu ulogu u regula-ciji riječnih tokova i mrjestilište su velikom broju riba. Bogata vegetacija koja se nalazi u urbanim sredinama blizu močvara djeluje kao filtar za domaći i industrijski otpad što pridonosi poboljšanju kvalitete voda. Mogli bismo ih smatrati spužvama koje, ovisno o količini podzemne i površinske vode, otpuštaju i zadržavaju vodu. Dosad je u svjetskim močvarama pronađe-no oko 100 tisuća različitih životinjskih vrsta, od čega je pola kukaca, u koje spadaju i nesretni komarci, i 20 tisuća kralje-žnjaka. O biološkom bogatstvu močvara govori činjenica da se svake godine u njima otkrije oko 200 novih ribljih vrsta.

Močvare apsorbiraju i pohranjuju ugljik iz atmosfere. Međutim, kada se isušuju ili degradiraju, one postaju izvor ugljika oslobađajući u atmosferu stoljećima nakupljani CO

2.

Razine ugljičnog dioksida u atmosferi danas su povećane za 40 % u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Zato je važno da se one ne isušuju te da se počne s njihovom revitalizaci-jom. Kroz Ramsarsku konvenciju nastoji se mudro koristiti močvare, što znači održavati ekološka obilježja i koristiti eko-sustave u kontekstu održivog razvoja. Isušivanje močvara na suprotnom je polu ljudskog ponašanja prema prirodi. Strate-gije koje se bave klimatskim promjenama uključuju razumno

korištenje vlažnih staništa, čiji je broj od 1975. do danas smanjen za 35 %. Pojedinci, zajednice, narodi i njihove vlade moraju raditi zajedno kako bi se zaštitili ovi nevjerojatni ekosustavi koji nam pomažu ublažiti posljedice klimatskih promjena.

Danas se močvare sve više štite i cijene, a njihovo se isušivanje smatra jednom od najvećih šteta počinjenih u prirodi i koja se višestruko negativ-no reflektira na čovjekov život. Mo-čvare su nam potrebne i zato trebamo raditi na njihovom očuvanju. Njihova bioraznolikost važna je čovjeku, ali i svim stanovnicima na planeti te zbog toga ne smijemo dopustiti da one nestanu s lica Zemlje.

Vransko jezero Kopački rit

Dolina Neretve

Koliko često možete naići na čovjeka koji je netom pro-slavio stoti rođendan, bistrog je uma i voljan vam je po sjećanju pričati događaje s nevjerojatnom preciznošću, prisjećajući se imena, datuma i godina, što je često i

nama puno mlađima problem? A kolika je vjerojatnost da je taj čovjek još i šumar? I to ne bilo koji šumar, već prvi upravitelj jedne šumarije, čovjek koji je aktivno sudjelovao u njezinom stvaranju i može ispričati sve potankosti iz tog vremena. I to nije sve jer bi taj čovjek još trebao biti slikar, pjesnik i pisac? Ne, nema ih puno. Samo jedan. Diplomirani inženjer šumar-stva Zvonimir Tomac.

Za diplomiranog inženjera šumarstva Zvonimira Tomca sa-znali smo od današnjeg upravitelja Šumarije Klana Hermana Sušnika koji nas je obavijestio kako ima jedan šumar koji kra-jem siječnja slavi stoti rođendan, a bio je prvi upravitelj Šuma-rije Klana pa ga je zanimalo bi li nam bio zanimljiv sugovornik. Naravno da smo odmah pristali, a uspostavilo se kako je gos-podin Tomac iznimno zanimljiv sugovornik.

Rođeni Koprivničan započeo nam je svoju priču s 1941. koju ističe kao najvažniju u svome životu zbog tri događaja koja su ga iz raja obiteljskog doma odvela u, kako sam ističe, dolinu suza - život. Prvi u nizu svakako je diploma na Šumar-skom fakultetu, drugi je bila ženidba, a treći zaposlenje. Tada nije bilo problema pronaći posao jer su se događala razna politička previranja. Jedna se država gasila, druga se rađala, a školovani kadrovi bili su traženi na svim razinama.

Kraj Drugog svjetskog rata dočekao je Tomac u Šumariji Koprivnica. Nedugo po završetku dobio je dekret u kojem je pisalo da je dužan javiti se na službu u Šumariju Kostaj-nica gdje je obavljao poslove referenta. Tu se zadržao svega godinu dana i već 1946. godine stiže novi dekret koji je tre-bao usmjeriti gospodina Tomca prema Krašiću, koji se u to vrijeme smatrao nepoželjnom destinacijom, stoga je uspio povući neke veze i završio je nakratko u Ogulinu. No tamo je već postojao šumarski referent, a kako je na riječkom Su-šaku upravo osnovano novo Zemaljsko šumarsko poduzeće

Zaštićena priroda Zanimljivosti

100 godina šumarskog života

Zvonimir Tomac – šumar, slikar, pisac… - Nakon sto godina premišljanja i postojanja mogu reći da sam naučio neke sitnice, no ostao je jedan golemi balon neznanja i sa sigurnošću mogu potvrditi da ništa ne znam. – rekao nam je na početku razgovora Zvonimir Tomac, šumar koji je krajem siječnja proslavio stoti rođendan.

– ZEMŠUMPOH, koje je pokrivalo cijelu Istru i veliki dio riječ-kog zaleđa sve do Fužina, tzv. Zonu B koja je zajedno sa Zo-nom A (okolicom Trsta) tvorila veliko područje koje je nekoć bilo pod talijanskom vlasti, a koje je diplomatskim putem tek trebalo biti pod hrvatskom vlasti, Tomac je 1947. godine pre-šao u novoosnovanu tvrtku.

Šuma je bila jedino što se na tom području moglo konzumirati, stoga su novome poduzeću nasušno trebali školovani ljudi. Na terenu nije bilo klasičnih šumarija kakve poznajemo danas, već su to bile šume nacionalizirane od ve-leposjednika kojima su te šume u Italiji bile dane na služnost. Cijela Istra imala je jednu jedinu šumu, onu Motovunsku koja je površinom bila znatno manja nego je danas. Na tom je po-dručju talijanska Polizia Forestale radila melioracijske radove i radove na održavanju kanala, a od vrsta moglo se naći jedino hrast lužnjak, poljski jasen te nizinski brijest koji je vrlo brzo nestao pokošen holandskom bolesti brijesta. No, već je i tada tartuf bio prepoznat kao delikatesni proizvod koji svojom izni-mnom cijenom može doprinijeti gospodarstvu istarskog kra-ja. Šumari su bili ti koji su otkupljivali sve pronađene tartufe te su ih plasirali na talijansko tržište.

Kao što nam je naš sugovornik potvrdio, novonastaloj tvrt-ki nasušno su trebali novi kadrovi. Prilikom dolaska na Sušak inženjera Tomca dočekao je samo trgovac drvima Ožbolt te kotarski inženjerski referent, inženjer Milas.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Diplomirani inženjer Zvonimir Tomac, prvi upravitelj Šumarije Klana

38 HRVATSKE ŠUME BROJ 265–266 | SIJEČANJ–VELJAČA 2019.

BROJ 267 | OŽUJAK 2019. HRVATSKE ŠUME 39

dje se nalaze važne vrste drveća, hrast lužnjak i obični grab te rijedak crveni ljiljan, kao i brojni gmazovi, beskralježnjaci i kukci. Delta Neretve nalazi se na samom jugu Hrvatske i predstavlja močvarno područje na kojem su smješteni ostat-ci sredozemnih močvara. Delta Neretve posebno je važna pticama kojima služi kao odmorište tijekom njihove selidbe prema Africi. Neretva je ujedno i zimovalište za skupine pti-ca iz srednje i sjeveroistočne Europe. Park prirode Vransko jezero smješteno je između dva poviješću bogata grada - Ši-benika i Zadra. Izvanredan je spoj kopna i vode koji pruža utočište najraznovrsnijim biljkama i životinjama nudeći im sve što je najpotrebnije za život. Obrastao travom, rogozom, šašem i trskom nalikuje dijelom na travnjak ispresijecan plit-kim barama, prekriven trajnim cvijećem s raskošnim bojama i mnoštvom leptira, vretenaca i ostalih raznovrsnih kukaca što pogoduje životu ptica tijekom cijele godine, koje osim u rezervatu borave na cijelom području parka.

Močvarna područja dakle obuhvaćaju raznoliku pale-tu važnih sredina za vodenu floru i faunu. Ona su jedan od najbogatijih i najkompleksnijih ekosustava koja u značajnoj mjeri određuje ukupnu biosferu na Zemlji. Močvare predstav-ljaju jednu od najvećih bioloških i krajobraznih raznolikosti, značajna su zbog brojnosti biljnih i životinjskih vrsta, a pru-žaju mogućnost za razvoj turizma i rekreacije uz promicanje kulturnih vrijednosti kraja. Ipak, u ne tako dalekoj povijesti, uz močvare su se vezale teze da su one područja prljava, vlažna i neugodnog mirisa, a kao takva izvor različitih bolesti. Upra-vo takva razmišljanja dovela su danas do njihovih devastacija,

uništavanja i isušivanja kako bi se dobilo plodno tlo. Srećom, postupno se mijenjao stav o tim vlažnim staništima koja se ubrajaju među najproduktivnije ekosustave na planetu. Novi-je doba shvaća važnu funkciju močvara koja se očituje u kon-troliranju poplava, zadržavanju i taloženju nanosa, pražnjenju vodenih rezervi te neutraliziranju raznih otrova poput pestici-da i umjetnih gnojiva. Močvare imaju ključnu ulogu u regula-ciji riječnih tokova i mrjestilište su velikom broju riba. Bogata vegetacija koja se nalazi u urbanim sredinama blizu močvara djeluje kao filtar za domaći i industrijski otpad što pridonosi poboljšanju kvalitete voda. Mogli bismo ih smatrati spužvama koje, ovisno o količini podzemne i površinske vode, otpuštaju i zadržavaju vodu. Dosad je u svjetskim močvarama pronađe-no oko 100 tisuća različitih životinjskih vrsta, od čega je pola kukaca, u koje spadaju i nesretni komarci, i 20 tisuća kralje-žnjaka. O biološkom bogatstvu močvara govori činjenica da se svake godine u njima otkrije oko 200 novih ribljih vrsta.

Močvare apsorbiraju i pohranjuju ugljik iz atmosfere. Međutim, kada se isušuju ili degradiraju, one postaju izvor ugljika oslobađajući u atmosferu stoljećima nakupljani CO

2.

Razine ugljičnog dioksida u atmosferi danas su povećane za 40 % u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Zato je važno da se one ne isušuju te da se počne s njihovom revitalizaci-jom. Kroz Ramsarsku konvenciju nastoji se mudro koristiti močvare, što znači održavati ekološka obilježja i koristiti eko-sustave u kontekstu održivog razvoja. Isušivanje močvara na suprotnom je polu ljudskog ponašanja prema prirodi. Strate-gije koje se bave klimatskim promjenama uključuju razumno

korištenje vlažnih staništa, čiji je broj od 1975. do danas smanjen za 35 %. Pojedinci, zajednice, narodi i njihove vlade moraju raditi zajedno kako bi se zaštitili ovi nevjerojatni ekosustavi koji nam pomažu ublažiti posljedice klimatskih promjena.

Danas se močvare sve više štite i cijene, a njihovo se isušivanje smatra jednom od najvećih šteta počinjenih u prirodi i koja se višestruko negativ-no reflektira na čovjekov život. Mo-čvare su nam potrebne i zato trebamo raditi na njihovom očuvanju. Njihova bioraznolikost važna je čovjeku, ali i svim stanovnicima na planeti te zbog toga ne smijemo dopustiti da one nestanu s lica Zemlje.

Vransko jezero Kopački rit

Dolina Neretve

Koliko često možete naići na čovjeka koji je netom pro-slavio stoti rođendan, bistrog je uma i voljan vam je po sjećanju pričati događaje s nevjerojatnom preciznošću, prisjećajući se imena, datuma i godina, što je često i

nama puno mlađima problem? A kolika je vjerojatnost da je taj čovjek još i šumar? I to ne bilo koji šumar, već prvi upravitelj jedne šumarije, čovjek koji je aktivno sudjelovao u njezinom stvaranju i može ispričati sve potankosti iz tog vremena. I to nije sve jer bi taj čovjek još trebao biti slikar, pjesnik i pisac? Ne, nema ih puno. Samo jedan. Diplomirani inženjer šumar-stva Zvonimir Tomac.

Za diplomiranog inženjera šumarstva Zvonimira Tomca sa-znali smo od današnjeg upravitelja Šumarije Klana Hermana Sušnika koji nas je obavijestio kako ima jedan šumar koji kra-jem siječnja slavi stoti rođendan, a bio je prvi upravitelj Šuma-rije Klana pa ga je zanimalo bi li nam bio zanimljiv sugovornik. Naravno da smo odmah pristali, a uspostavilo se kako je gos-podin Tomac iznimno zanimljiv sugovornik.

Rođeni Koprivničan započeo nam je svoju priču s 1941. koju ističe kao najvažniju u svome životu zbog tri događaja koja su ga iz raja obiteljskog doma odvela u, kako sam ističe, dolinu suza - život. Prvi u nizu svakako je diploma na Šumar-skom fakultetu, drugi je bila ženidba, a treći zaposlenje. Tada nije bilo problema pronaći posao jer su se događala razna politička previranja. Jedna se država gasila, druga se rađala, a školovani kadrovi bili su traženi na svim razinama.

Kraj Drugog svjetskog rata dočekao je Tomac u Šumariji Koprivnica. Nedugo po završetku dobio je dekret u kojem je pisalo da je dužan javiti se na službu u Šumariju Kostaj-nica gdje je obavljao poslove referenta. Tu se zadržao svega godinu dana i već 1946. godine stiže novi dekret koji je tre-bao usmjeriti gospodina Tomca prema Krašiću, koji se u to vrijeme smatrao nepoželjnom destinacijom, stoga je uspio povući neke veze i završio je nakratko u Ogulinu. No tamo je već postojao šumarski referent, a kako je na riječkom Su-šaku upravo osnovano novo Zemaljsko šumarsko poduzeće

Zaštićena priroda Zanimljivosti

100 godina šumarskog života

Zvonimir Tomac – šumar, slikar, pisac… - Nakon sto godina premišljanja i postojanja mogu reći da sam naučio neke sitnice, no ostao je jedan golemi balon neznanja i sa sigurnošću mogu potvrditi da ništa ne znam. – rekao nam je na početku razgovora Zvonimir Tomac, šumar koji je krajem siječnja proslavio stoti rođendan.

– ZEMŠUMPOH, koje je pokrivalo cijelu Istru i veliki dio riječ-kog zaleđa sve do Fužina, tzv. Zonu B koja je zajedno sa Zo-nom A (okolicom Trsta) tvorila veliko područje koje je nekoć bilo pod talijanskom vlasti, a koje je diplomatskim putem tek trebalo biti pod hrvatskom vlasti, Tomac je 1947. godine pre-šao u novoosnovanu tvrtku.

Šuma je bila jedino što se na tom području moglo konzumirati, stoga su novome poduzeću nasušno trebali školovani ljudi. Na terenu nije bilo klasičnih šumarija kakve poznajemo danas, već su to bile šume nacionalizirane od ve-leposjednika kojima su te šume u Italiji bile dane na služnost. Cijela Istra imala je jednu jedinu šumu, onu Motovunsku koja je površinom bila znatno manja nego je danas. Na tom je po-dručju talijanska Polizia Forestale radila melioracijske radove i radove na održavanju kanala, a od vrsta moglo se naći jedino hrast lužnjak, poljski jasen te nizinski brijest koji je vrlo brzo nestao pokošen holandskom bolesti brijesta. No, već je i tada tartuf bio prepoznat kao delikatesni proizvod koji svojom izni-mnom cijenom može doprinijeti gospodarstvu istarskog kra-ja. Šumari su bili ti koji su otkupljivali sve pronađene tartufe te su ih plasirali na talijansko tržište.

Kao što nam je naš sugovornik potvrdio, novonastaloj tvrt-ki nasušno su trebali novi kadrovi. Prilikom dolaska na Sušak inženjera Tomca dočekao je samo trgovac drvima Ožbolt te kotarski inženjerski referent, inženjer Milas.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Diplomirani inženjer Zvonimir Tomac, prvi upravitelj Šumarije Klana

38 HRVATSKE ŠUME BROJ 265–266 | SIJEČANJ–VELJAČA 2019.

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 41

Znanost

40 HRVATSKE ŠUME BROJ 267| OŽUJAK 2019.

Glavno šumarsko gospodarsko područje tada je bio Platak gdje je još za vrijeme Austro–Ugarske vladavine izgra-đena lugarnica. Inženjera Tomca dočekala su dva lugara od kojih je jedan bio pred mirovinu, stoga je pod hitno morao organizirati posao, posebice jer je stanovništvo grobničkog kraja trebalo drva za zimu.

O Klani se znalo jako malo. Bio je to bivši talijanski teritorij do kojeg se dolazilo uz posebnu vizu jer u tome trenutku još uvijek nije pripadala Jugoslaviji (Zona B).

Šumarstvo u Klani nije bilo naročito bitno, a oni koji su tre-bali brinuti o šumi bili su pilanarski manipulanti koji su isklju-čivo koristili resurs bez brige o zaštiti i obnovi. Ti manipulanti nisu razmišljali o otvorenosti šuma, stoga su sjekli neplanski uz rubove prometnica ono što im je bilo dostupno. Tu se prak-su moralo zaustaviti, ali nije bilo kadra koji bi mogao odraditi posao lugara. Od Polizie Forestale ostalo je nešto papira i za-pisnika, ali infrastruktura i kadrovi nisu postojali. Kako navodi Tomac, imao je sreću što je u Klani bio Anton Rudin koji se ra-zumio u talijansku administraciju i koji je bio od velike pomo-ći preuzevši sav administrativni posao na sebe čime je Tomcu olakšao organizaciju šumarskog posla.

Lugarska škola tek se osnovala u Delnicama i ona je trebala proizvoditi kadrove za cijelo područje, no dok prvi maturanti ne izađu iz školskih klupa, bilo je potrebno na brzinu izučiti lokalne stanovnike za obavljanje šumarskog posla te im podi-jeliti gospodarske rajone (revire). Problematično je bilo što su u to doba kadrovi dolazili i odlazili gotovo na mjesečnoj bazi tako da je bilo izuzetno teško organizirati posao.

Pozitivno je bilo što se nedugo nakon osnutka Šuma-rije Klana osnovala i Šumarija Buzet koja je pokrivala cijelu

Istru, a uskoro i Šumarija Sušak tako da su Šumariji Klana osta-la područja Smrekove drage i Čabarske police čime je uvelike olakšan posao jer svakodnevno putovanje po tako velikom području, u ono doba, nije bilo lako.

Kako je otvorenost šuma bila neznatna, a vozila za prijevoz na posao u šumu bila su rijetka, bilo je mukotrpno raditi i pu-tovati u 15 km udaljena područja po teškome terenu. Stoga je 1952. godine šumarija angažirala tesare i na temeljima sru-šene kuće izgradila lugarnicu Suho gdje su šumari često znali prenoćiti. Ta lugarnica i danas postoji, a u njoj se nalazi knjiga utisaka iz vremena kada je izgrađena.

Osim brige o šumi, bilo je potrebno strogo odvojiti uzgoj od iskorištavanja šuma jer se o uzgoju vodilo malo brige. In-ženjer Tomac uveo je sustav u kojem nema iskorištavanja ako uzgoj ne pripremi sve za eksploataciju.

Na taj način polako su otvarali GJ Suho i gospodari-li tim područjem. Angažiranjem lokalnog stanovništva u rad šumarije stali su na kraj bespravnim sječama, a lokal-ne pilanare navikli su na ritam sječa i obnove te da svoje proizvodne planove prilagode tom kalendaru. Pilanari su morali izvući sve što im je za tu godinu predviđeno planom jer ako kalkuliraju, a takvih slučajeva je najčešće bilo s uda-ljenim sastojinama, iduće bi godine dobili istu količinu na istoj lokaciji.

Šumari se nisu bavili samo šumarstvom, već su radili na korist lokalnoj zajednici. Šumarija je uredila nekoliko izvora na tom području osiguravši stanovnicima pitku vodu, a neki od njih i danas stoje kako bi slučajni putnici mogli utažiti žeđ.

Šumarija Klana bila je i uzgojno lovište, stoga se radilo na iz-gradnji lovnotehničkih objekata, a lovište je brzo steklo slavu.

Zanimljivosti

Lov se odvijao na prigon, uglavnom krajem siječnja, a lovi-lo se jelena običnog i svinju divlju.

Također ističe kako su nepotizam i sukob interesa u ono doba bili nepoznat pojam. Na svim razinama nedostajalo je radnika i snalazilo se na sve moguće načine. Službene do-kumente pisali su na staroj talijanskoj pisaćoj mašini koju su zatekli, a ona nije imala slova s kvačicama koje su naknadno dodavali rukom. Terenske inženjere uopće nisu opterećivali s administracijom jer je njihov posao bio u šumi, što je suprotno današnjim praksama.

Tomac kaže kako je imao puno povjerenje u svoje kadrove. Jednom zgodom kada je šumarija tražila administratora, re-kao je djevojkama iz kancelarije da odaberu onoga koga misle da je najkvalitetniji. Nije nitko oko toga pravio probleme jer je bilo bitno da se posao odradi kvalitetno.

Kadrove su nalazili posvuda, od Like do Italije. I danas se voli sjetiti djevojke Brune Bossi koja nije znala hrvatski jezik zbog čega je dobila nadi-mak „Il come si dice?“

Tvrdi kako je tada bilo više ljudskosti, a ljudi su bili bliskiji. Sjeća se lovova u kojima su muški bili u lovu, a djevojke koje su radile u kancelariji pripremale su tzv. „zadnji pogon“ koji se odvi-jao u šumariji. Odstreljeno je meso odmah transporti-rano na pregled i odmah bi se spremao lovački gulaš.

Jedan od lovaca svirao je harmoniku i odmah bi nastala fešta. Svi su tada bili zadovoljniji, a obavljena je ista količina posla.

Klanu je napustio 1955. godine kada je iz šumskog gospo-darstva prešao u Sekciju za uzgajanje šuma.

Zvonimir Tomac se u svome dugom i plodonosnom ži-votu bavio i pisanjem te slikarstvom. Njegov dnevni boravak prepun je slika koje je sam izradio, a veliku kolekciju poklonio je i Šumariji Klana kako bi ukrasili zidove institucije u čijem je sudjelovanju i sam dao svoj obol. Napisao je i 13 knjiga poe-zije i proze koje je objavio u vlastitoj nakladi. Umjetnošću se bavio sve dok ga je služio vid.

Šumarija Klana uspješno posluje i danas. Od onoga vreme-na promijenilo se mnogo toga, izgradila se adekvatna zgrada šumarije koja udovoljava svim potrebama zaposlenika, šu-marstvo i lovstvo organizirano je i djeluje prema organizacij-skim postulatima koje je utemeljio inženjer Zvonimir Tomac još davne 1947. godine.

- Nedavno sam čuo kako je hrvatsko šumarstvo pro-slavilo 250 godina organizi-ranog djelovanja. A ja vas pi-tam: čini li vam se to puno? Poredajte ovakvih kao ja i to vam je svega troje ljudi. Tisuću godina je puno? Po-redajte devetoricu ovakvih kao ja i onaj se deveti rukuje s kraljem Zvonimirom. - za-ključio je na šaljiv način Zvo-nimir Tomac.

Izaslanstvo UŠP Delnice i Šumarije Klana uručilo je prigodni poklon za stoti rođendan Dnevna soba puna je slika

Zbirka od 13 knjiga poezije i proze

BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 41

Znanost

40 HRVATSKE ŠUME BROJ 267| OŽUJAK 2019.

Glavno šumarsko gospodarsko područje tada je bio Platak gdje je još za vrijeme Austro–Ugarske vladavine izgra-đena lugarnica. Inženjera Tomca dočekala su dva lugara od kojih je jedan bio pred mirovinu, stoga je pod hitno morao organizirati posao, posebice jer je stanovništvo grobničkog kraja trebalo drva za zimu.

O Klani se znalo jako malo. Bio je to bivši talijanski teritorij do kojeg se dolazilo uz posebnu vizu jer u tome trenutku još uvijek nije pripadala Jugoslaviji (Zona B).

Šumarstvo u Klani nije bilo naročito bitno, a oni koji su tre-bali brinuti o šumi bili su pilanarski manipulanti koji su isklju-čivo koristili resurs bez brige o zaštiti i obnovi. Ti manipulanti nisu razmišljali o otvorenosti šuma, stoga su sjekli neplanski uz rubove prometnica ono što im je bilo dostupno. Tu se prak-su moralo zaustaviti, ali nije bilo kadra koji bi mogao odraditi posao lugara. Od Polizie Forestale ostalo je nešto papira i za-pisnika, ali infrastruktura i kadrovi nisu postojali. Kako navodi Tomac, imao je sreću što je u Klani bio Anton Rudin koji se ra-zumio u talijansku administraciju i koji je bio od velike pomo-ći preuzevši sav administrativni posao na sebe čime je Tomcu olakšao organizaciju šumarskog posla.

Lugarska škola tek se osnovala u Delnicama i ona je trebala proizvoditi kadrove za cijelo područje, no dok prvi maturanti ne izađu iz školskih klupa, bilo je potrebno na brzinu izučiti lokalne stanovnike za obavljanje šumarskog posla te im podi-jeliti gospodarske rajone (revire). Problematično je bilo što su u to doba kadrovi dolazili i odlazili gotovo na mjesečnoj bazi tako da je bilo izuzetno teško organizirati posao.

Pozitivno je bilo što se nedugo nakon osnutka Šuma-rije Klana osnovala i Šumarija Buzet koja je pokrivala cijelu

Istru, a uskoro i Šumarija Sušak tako da su Šumariji Klana osta-la područja Smrekove drage i Čabarske police čime je uvelike olakšan posao jer svakodnevno putovanje po tako velikom području, u ono doba, nije bilo lako.

Kako je otvorenost šuma bila neznatna, a vozila za prijevoz na posao u šumu bila su rijetka, bilo je mukotrpno raditi i pu-tovati u 15 km udaljena područja po teškome terenu. Stoga je 1952. godine šumarija angažirala tesare i na temeljima sru-šene kuće izgradila lugarnicu Suho gdje su šumari često znali prenoćiti. Ta lugarnica i danas postoji, a u njoj se nalazi knjiga utisaka iz vremena kada je izgrađena.

Osim brige o šumi, bilo je potrebno strogo odvojiti uzgoj od iskorištavanja šuma jer se o uzgoju vodilo malo brige. In-ženjer Tomac uveo je sustav u kojem nema iskorištavanja ako uzgoj ne pripremi sve za eksploataciju.

Na taj način polako su otvarali GJ Suho i gospodari-li tim područjem. Angažiranjem lokalnog stanovništva u rad šumarije stali su na kraj bespravnim sječama, a lokal-ne pilanare navikli su na ritam sječa i obnove te da svoje proizvodne planove prilagode tom kalendaru. Pilanari su morali izvući sve što im je za tu godinu predviđeno planom jer ako kalkuliraju, a takvih slučajeva je najčešće bilo s uda-ljenim sastojinama, iduće bi godine dobili istu količinu na istoj lokaciji.

Šumari se nisu bavili samo šumarstvom, već su radili na korist lokalnoj zajednici. Šumarija je uredila nekoliko izvora na tom području osiguravši stanovnicima pitku vodu, a neki od njih i danas stoje kako bi slučajni putnici mogli utažiti žeđ.

Šumarija Klana bila je i uzgojno lovište, stoga se radilo na iz-gradnji lovnotehničkih objekata, a lovište je brzo steklo slavu.

Zanimljivosti

Lov se odvijao na prigon, uglavnom krajem siječnja, a lovi-lo se jelena običnog i svinju divlju.

Također ističe kako su nepotizam i sukob interesa u ono doba bili nepoznat pojam. Na svim razinama nedostajalo je radnika i snalazilo se na sve moguće načine. Službene do-kumente pisali su na staroj talijanskoj pisaćoj mašini koju su zatekli, a ona nije imala slova s kvačicama koje su naknadno dodavali rukom. Terenske inženjere uopće nisu opterećivali s administracijom jer je njihov posao bio u šumi, što je suprotno današnjim praksama.

Tomac kaže kako je imao puno povjerenje u svoje kadrove. Jednom zgodom kada je šumarija tražila administratora, re-kao je djevojkama iz kancelarije da odaberu onoga koga misle da je najkvalitetniji. Nije nitko oko toga pravio probleme jer je bilo bitno da se posao odradi kvalitetno.

Kadrove su nalazili posvuda, od Like do Italije. I danas se voli sjetiti djevojke Brune Bossi koja nije znala hrvatski jezik zbog čega je dobila nadi-mak „Il come si dice?“

Tvrdi kako je tada bilo više ljudskosti, a ljudi su bili bliskiji. Sjeća se lovova u kojima su muški bili u lovu, a djevojke koje su radile u kancelariji pripremale su tzv. „zadnji pogon“ koji se odvi-jao u šumariji. Odstreljeno je meso odmah transporti-rano na pregled i odmah bi se spremao lovački gulaš.

Jedan od lovaca svirao je harmoniku i odmah bi nastala fešta. Svi su tada bili zadovoljniji, a obavljena je ista količina posla.

Klanu je napustio 1955. godine kada je iz šumskog gospo-darstva prešao u Sekciju za uzgajanje šuma.

Zvonimir Tomac se u svome dugom i plodonosnom ži-votu bavio i pisanjem te slikarstvom. Njegov dnevni boravak prepun je slika koje je sam izradio, a veliku kolekciju poklonio je i Šumariji Klana kako bi ukrasili zidove institucije u čijem je sudjelovanju i sam dao svoj obol. Napisao je i 13 knjiga poe-zije i proze koje je objavio u vlastitoj nakladi. Umjetnošću se bavio sve dok ga je služio vid.

Šumarija Klana uspješno posluje i danas. Od onoga vreme-na promijenilo se mnogo toga, izgradila se adekvatna zgrada šumarije koja udovoljava svim potrebama zaposlenika, šu-marstvo i lovstvo organizirano je i djeluje prema organizacij-skim postulatima koje je utemeljio inženjer Zvonimir Tomac još davne 1947. godine.

- Nedavno sam čuo kako je hrvatsko šumarstvo pro-slavilo 250 godina organizi-ranog djelovanja. A ja vas pi-tam: čini li vam se to puno? Poredajte ovakvih kao ja i to vam je svega troje ljudi. Tisuću godina je puno? Po-redajte devetoricu ovakvih kao ja i onaj se deveti rukuje s kraljem Zvonimirom. - za-ključio je na šaljiv način Zvo-nimir Tomac.

Izaslanstvo UŠP Delnice i Šumarije Klana uručilo je prigodni poklon za stoti rođendan Dnevna soba puna je slika

Zbirka od 13 knjiga poezije i proze

Aktualno Aktualno

42 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019. BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 4342 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

DV “BJELOVAR” Crtež nacrtala: Agata Laslo, 6 god. 6 mj.Odgojiteljica: Snježana AušpergerKomentar djeteta: Lika Šiprak, 6 god. 5mj.: „Vjeverica jede žireve, penje se po drveću. osim žireva bere i orahe. kada joj je dosadno posprema.”

DV “BUKOVAC”, ZagrebOdgojiteljice: Marina Mikulin, Lidija PintarićAutor: Vida Zbukvić (5,9 god.),Skupina „Sunce“

BROJ 267 | OŽUJAK 2019. HRVATSKE ŠUME 43

Vjeverica“Ni lisica,

ni ptica…

Od miša veće,

od lije manje,

ko tane leti

kroz lišće, granje.“(Drago Britvić ) DJEČJI VRTIĆ “VEDRI DANI”

Autor: Andrej Kević JankovićOdgojiteljice: Leonarda Stopić, Vera SiročićIzjava: „Vjeverica živi u šumi, u duplji drveća i jede žireve, lješnjake, orahe, če-šere i bobice.”

DV “ZAPRUĐE”Crtež: Mara Tereza Babić, 5,4 god.Izjava: Elena Maksimovski 5,6 god: „Vjeverica se penje po stablima, skuplja žireve. Ima kitnjast i malo čupkav repić. Čak može živjeti u rupama na stablima.”Odgojiteljice: Diana Dimitrov, Ivona Vekić, Bisera Drempetić

DV “ZLATNA RIBICA”, KostrenaIme i prezime djeteta: Vito Matijević, 6 god. i 2 mj.Odgojiteljice: Ana Radolović i Andreja GovićKomentar djeteta: „Vjeverica živi na stablu. Dođe druga vjeverica pa se zajed-no igraju i jedu žireve i juhu od žireva.“

DV “JOSIPDOL”Likovni rad: Petra Mihaljević, 6,3 god. Komentar djeteta: „Vjeverice živu tamo di je drvetu rupa”Odgojiteljice: Darinka Salopek i Biserka Pavković

DV “MASLAČAK”, Krapinske TopliceIme i prezime djeteta: Patricija Krznar, 6,2 god.

Odgojiteljice: Nina Ljubičić , Valerija BratkovićIzjava djeteta: „Vjeverica se sakrila u visoku travu od vuka. Onda

je počeo padati snijeg na nju i zato je točkasta.”

DV “DUGA RESA”Likovni rad: Lucija Grginčić, 6,2 god.Odgojiteljice: Edita Lesić, Viktorija BižićIzjava: „Vjeverica skuplja žirove za zimu.”

DV “GUSTAV KRKLEC”, KrapinaIme i prezime djeteta: Rebeka Horvat, 6,10 god.Odgajateljice: Fanika Vojnović i Tanja PečekDječja izjava o crtežu: „Vjeverice žive na drveću i jedu žireve koje traže u lišću, imaju pufasti rep.“

DV “PLOČE”Skupina: djeca od 5 god. do polaska u školuNacrtala:  Nea Radaljac, 6 god.Odgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić BurićKomentar: „Meni se sviđa vjeverica zato što ima divan, veliki rep.”

Aktualno Aktualno

42 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019. BROJ 267 | OŽUAJK 2019. HRVATSKE ŠUME 4342 HRVATSKE ŠUME BROJ 267 | OŽUJAK 2019.

DV “BJELOVAR” Crtež nacrtala: Agata Laslo, 6 god. 6 mj.Odgojiteljica: Snježana AušpergerKomentar djeteta: Lika Šiprak, 6 god. 5mj.: „Vjeverica jede žireve, penje se po drveću. osim žireva bere i orahe. kada joj je dosadno posprema.”

DV “BUKOVAC”, ZagrebOdgojiteljice: Marina Mikulin, Lidija PintarićAutor: Vida Zbukvić (5,9 god.),Skupina „Sunce“

BROJ 267 | OŽUJAK 2019. HRVATSKE ŠUME 43

Vjeverica“Ni lisica,

ni ptica…

Od miša veće,

od lije manje,

ko tane leti

kroz lišće, granje.“(Drago Britvić ) DJEČJI VRTIĆ “VEDRI DANI”

Autor: Andrej Kević JankovićOdgojiteljice: Leonarda Stopić, Vera SiročićIzjava: „Vjeverica živi u šumi, u duplji drveća i jede žireve, lješnjake, orahe, če-šere i bobice.”

DV “ZAPRUĐE”Crtež: Mara Tereza Babić, 5,4 god.Izjava: Elena Maksimovski 5,6 god: „Vjeverica se penje po stablima, skuplja žireve. Ima kitnjast i malo čupkav repić. Čak može živjeti u rupama na stablima.”Odgojiteljice: Diana Dimitrov, Ivona Vekić, Bisera Drempetić

DV “ZLATNA RIBICA”, KostrenaIme i prezime djeteta: Vito Matijević, 6 god. i 2 mj.Odgojiteljice: Ana Radolović i Andreja GovićKomentar djeteta: „Vjeverica živi na stablu. Dođe druga vjeverica pa se zajed-no igraju i jedu žireve i juhu od žireva.“

DV “JOSIPDOL”Likovni rad: Petra Mihaljević, 6,3 god. Komentar djeteta: „Vjeverice živu tamo di je drvetu rupa”Odgojiteljice: Darinka Salopek i Biserka Pavković

DV “MASLAČAK”, Krapinske TopliceIme i prezime djeteta: Patricija Krznar, 6,2 god.

Odgojiteljice: Nina Ljubičić , Valerija BratkovićIzjava djeteta: „Vjeverica se sakrila u visoku travu od vuka. Onda

je počeo padati snijeg na nju i zato je točkasta.”

DV “DUGA RESA”Likovni rad: Lucija Grginčić, 6,2 god.Odgojiteljice: Edita Lesić, Viktorija BižićIzjava: „Vjeverica skuplja žirove za zimu.”

DV “GUSTAV KRKLEC”, KrapinaIme i prezime djeteta: Rebeka Horvat, 6,10 god.Odgajateljice: Fanika Vojnović i Tanja PečekDječja izjava o crtežu: „Vjeverice žive na drveću i jedu žireve koje traže u lišću, imaju pufasti rep.“

DV “PLOČE”Skupina: djeca od 5 god. do polaska u školuNacrtala:  Nea Radaljac, 6 god.Odgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić BurićKomentar: „Meni se sviđa vjeverica zato što ima divan, veliki rep.”