JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA NA PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

Florula čazmanskih mlaka i rijeke Čazme (1913.-

2013.)

Predavači: dipl. ing. biologije Melita Medač mag. geologije Dragana Šolaja

IVO HORVAT (1897-1963)

Prof. dr. Ivo Horvat, poznati hrvatski botaničar svjetskog ugleda, vrstan znanstvenik, rodio se 7. listopada 1897. u Čazmi, a umro 23. travnja 1963. u Zagrebu.

Jedan je od najpoznatijih hrvatskih botaničara novijeg doba koji je dao značajne znanstvene i druge doprinose razvoju hrvatske botanike, pogotovo za područja fitocenologije, ekologije bilja i sistematike.

Proveo je kompleksna istraživanja planinske vegetacije te šuma i livada viših pojaseva Hrvatske, BiH, Crne Gore i Makedonije.

Poznata je njegova rasprava o hrvatskoj perunici, ‘Iris croatica -nova vrsta perunike u Hrvatskoj', koja je najvećim dijelom raširena na zagorskim gorama, a ima je i na Medvednici, Samoborskom gorju i Ogulinskom zagorju.

Prof. dr. Ivo Horvat napisao je ukupno 75 znanstvenih radova. Bio je član mnogih pretežno inozemnih botaničkih društava, član izdavačkih odbora uglednih znanstvenih časopisa, sudionik brojnih znanstvenih skupova i gost-profesor na sveučilištima u nekoliko njemačkih gradova.

Pisao o raznim temama npr. o zaštiti rijetke flore, biologiji drveća, nacionalnom parku Risnjak, potrebi fenoloških istraživanja, zaštiti bilja.

Posebna vrijednost koju je profesor Horvat ostavio u naslijeđe botanici i botaničarima je njegov herbarij, sakupio je vrlo bogat herbarski materijal neprocjenjive vrijednosti.

Herbarij je 21. travnja 1998., kao ‘Herbar Ive i Marije Horvat’ našao svoje konačno mjesto u krilu Botaničkog zavoda

FRANJO KOŠĆEC (1882-1968)Varaždinski

gimnazijski profesor, biolog i entomolog rođen 8. veljače 1882., a umro 30. lipnja 1968.

Njegova entomološka (zbirka kukaca) zbirka jedna je od najvrednijih entomoloških zbirki u Hrvatskoj

Istraživao područje od Siščana do Čazme (rijeka Česma, mlake uz Derezu, Cerinske šume, Medjame) tri puta u mjesecu srpnju 1907. i 1909. godine.

SKUPINE BILJAKA KOJE JE PRONAŠAO:

THALLOPHYTA•Alge, gljive, lišajevi

CORMOPHYTA•Mahovine•Papratnjače•Sjemenjače

Stanište: stajačice (vodena i močvarna područja)

ALGE: Spirogira longata –

višestanična zelena alga, u obliku tankih niti

Ljeti na površini stvara zelenu sluzavu masu, tzv. žabokrečina

Migracija – biljka u proljeće pod vodom, a ljeti (viša temperatura → O2) na površini

Sluz – prilagodba na sušu

ALGE:Hydrodictyon

reticulatum – zelena alga, tekućica i stajačica

Stanice stvaraju kolonije u obliku mrežice – plivaju na površini vode

U tekućoj vodi raste, a u stajaćoj se razmnožava

MAHOVINE:Fontialis antipyretica

– vodena mahovina, temperatura vode 15-22 °C, česta u akvariju

Građa: veći broj tankih stabljika s gustim listićima veličine oko 0,5 cm

Za razliku od ostalih mahovina koje se šire vodoravno ova vrsta raste prema površini vode (vertikalno)

VODENE PAPRATI:Četverolisna

raznorotka (Marsilea quadrifolia L.) – trajna močvarna biljka

Stabljika tanka, duga peteljka nosi četverodijelne listove bubrežastog oblika koji podsjećaju na djetelinu

Pravi korijen (zakorijenjena u mulju)

VODENE PAPRATI:Plivjuća nepačka

(Salvinia natans L.) – dva zelena jajolika listića plivaju na površini (fotosinteza)

Treći listić uronjen u vodu i vrši funkciju korijena (metamorfoza)

SJEMENJAČE:Vodeni orašac

(Trapa natans L.) – jednogodišnja cvjetnica

Listovi nazubljeni na dugim peteljkama (mjehurasto nadute)

Cvijetovi bijeli u pazušcu listova

Plod – drvenast i velik (nekada se koristio za prehranu)

SJEMENJAČE:Okruglolisni plavun

(Nymphoides peltata) – močvarna trajnica

Listovi cjeloviti, srcoliki, plivaju na površini

Cvjetovi žuti (srpanj) iznad površine vode razvijaju se u pazušcima listova kao metlica

SJEMENJAČE:Klasasti krocanj

(Myriophyllum spicatum L.) – cvjetnjača, člankovite stabljike, rasperjanih listova (povećana površina – fotosinteza)

Stajačice većih dubina

SJEMENJAČE:Žuti lokvanj

(Nuphar luteum L.) – raste uz obalu

Za dno pričvršćen podankom iz kojeg izbija korijenje, duge i šuplje peteljke sa okruglim listovima

Žuti cvijetovi – cvjetna stapka - podanak

SJEMENJAČE:Vodena leća

(Lemna minor L.) – najmanja cvjetnjača (oko 1 cm), pliva na površini stvarajući zeleni tepih

Mali korijenčić (nije zakorijenjen)

Lako se širi uz pomoć močvarnih ptica

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

RAZLOZI UGROŽENOSTI:

POSLJEDICE:

Promijene u vodnom režimu (odvodnjavanje, regulacija vodotoka i dr.)

Fizičke promijene (zatrpavanje, prirodno zaraštavanje)

Biološke promijene (preveliko iskorištavanje prirodnih resursa, unošenje stranih vrsta)

Onečišćenje vodotoka

Smanjenje raznolikosti flore i faune

Potpuno uništenje močvarnih staništa i stvaranje novih (poljoprivrednih, gradskih i dr.)