Upload
camdyn
View
34
Download
5
Embed Size (px)
DESCRIPTION
JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA NA PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE. Florula čazmanskih mlaka i rijeke Čazme (1913.-2013.). Predavači: dipl. ing. biologije Melita Medač mag. geologije Dragana Šolaja. IVO HORVAT (1897-1963). - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA NA PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE
Florula čazmanskih mlaka i rijeke Čazme (1913.-
2013.)
Predavači: dipl. ing. biologije Melita Medač mag. geologije Dragana Šolaja
IVO HORVAT (1897-1963)
Prof. dr. Ivo Horvat, poznati hrvatski botaničar svjetskog ugleda, vrstan znanstvenik, rodio se 7. listopada 1897. u Čazmi, a umro 23. travnja 1963. u Zagrebu.
Jedan je od najpoznatijih hrvatskih botaničara novijeg doba koji je dao značajne znanstvene i druge doprinose razvoju hrvatske botanike, pogotovo za područja fitocenologije, ekologije bilja i sistematike.
Proveo je kompleksna istraživanja planinske vegetacije te šuma i livada viših pojaseva Hrvatske, BiH, Crne Gore i Makedonije.
Poznata je njegova rasprava o hrvatskoj perunici, ‘Iris croatica -nova vrsta perunike u Hrvatskoj', koja je najvećim dijelom raširena na zagorskim gorama, a ima je i na Medvednici, Samoborskom gorju i Ogulinskom zagorju.
Prof. dr. Ivo Horvat napisao je ukupno 75 znanstvenih radova. Bio je član mnogih pretežno inozemnih botaničkih društava, član izdavačkih odbora uglednih znanstvenih časopisa, sudionik brojnih znanstvenih skupova i gost-profesor na sveučilištima u nekoliko njemačkih gradova.
Pisao o raznim temama npr. o zaštiti rijetke flore, biologiji drveća, nacionalnom parku Risnjak, potrebi fenoloških istraživanja, zaštiti bilja.
Posebna vrijednost koju je profesor Horvat ostavio u naslijeđe botanici i botaničarima je njegov herbarij, sakupio je vrlo bogat herbarski materijal neprocjenjive vrijednosti.
Herbarij je 21. travnja 1998., kao ‘Herbar Ive i Marije Horvat’ našao svoje konačno mjesto u krilu Botaničkog zavoda
FRANJO KOŠĆEC (1882-1968)Varaždinski
gimnazijski profesor, biolog i entomolog rođen 8. veljače 1882., a umro 30. lipnja 1968.
Njegova entomološka (zbirka kukaca) zbirka jedna je od najvrednijih entomoloških zbirki u Hrvatskoj
Istraživao područje od Siščana do Čazme (rijeka Česma, mlake uz Derezu, Cerinske šume, Medjame) tri puta u mjesecu srpnju 1907. i 1909. godine.
SKUPINE BILJAKA KOJE JE PRONAŠAO:
THALLOPHYTA•Alge, gljive, lišajevi
CORMOPHYTA•Mahovine•Papratnjače•Sjemenjače
Stanište: stajačice (vodena i močvarna područja)
ALGE: Spirogira longata –
višestanična zelena alga, u obliku tankih niti
Ljeti na površini stvara zelenu sluzavu masu, tzv. žabokrečina
Migracija – biljka u proljeće pod vodom, a ljeti (viša temperatura → O2) na površini
Sluz – prilagodba na sušu
ALGE:Hydrodictyon
reticulatum – zelena alga, tekućica i stajačica
Stanice stvaraju kolonije u obliku mrežice – plivaju na površini vode
U tekućoj vodi raste, a u stajaćoj se razmnožava
MAHOVINE:Fontialis antipyretica
– vodena mahovina, temperatura vode 15-22 °C, česta u akvariju
Građa: veći broj tankih stabljika s gustim listićima veličine oko 0,5 cm
Za razliku od ostalih mahovina koje se šire vodoravno ova vrsta raste prema površini vode (vertikalno)
VODENE PAPRATI:Četverolisna
raznorotka (Marsilea quadrifolia L.) – trajna močvarna biljka
Stabljika tanka, duga peteljka nosi četverodijelne listove bubrežastog oblika koji podsjećaju na djetelinu
Pravi korijen (zakorijenjena u mulju)
VODENE PAPRATI:Plivjuća nepačka
(Salvinia natans L.) – dva zelena jajolika listića plivaju na površini (fotosinteza)
Treći listić uronjen u vodu i vrši funkciju korijena (metamorfoza)
SJEMENJAČE:Vodeni orašac
(Trapa natans L.) – jednogodišnja cvjetnica
Listovi nazubljeni na dugim peteljkama (mjehurasto nadute)
Cvijetovi bijeli u pazušcu listova
Plod – drvenast i velik (nekada se koristio za prehranu)
SJEMENJAČE:Okruglolisni plavun
(Nymphoides peltata) – močvarna trajnica
Listovi cjeloviti, srcoliki, plivaju na površini
Cvjetovi žuti (srpanj) iznad površine vode razvijaju se u pazušcima listova kao metlica
SJEMENJAČE:Klasasti krocanj
(Myriophyllum spicatum L.) – cvjetnjača, člankovite stabljike, rasperjanih listova (povećana površina – fotosinteza)
Stajačice većih dubina
SJEMENJAČE:Žuti lokvanj
(Nuphar luteum L.) – raste uz obalu
Za dno pričvršćen podankom iz kojeg izbija korijenje, duge i šuplje peteljke sa okruglim listovima
Žuti cvijetovi – cvjetna stapka - podanak
SJEMENJAČE:Vodena leća
(Lemna minor L.) – najmanja cvjetnjača (oko 1 cm), pliva na površini stvarajući zeleni tepih
Mali korijenčić (nije zakorijenjen)
Lako se širi uz pomoć močvarnih ptica
MEDJAME 2011. – Ivan Šepak
MEDJAME 2011. – Ivan Šepak
MEDJAME 2011. – Ivan Šepak
MEDJAME 2011. – Ivan Šepak
MEDJAME 2011. – Ivan Šepak
MEDJAME 2011. – Ivan Šepak
MEDJAME 2011. – Ivan Šepak
MEDJAME 2011. – Ivan Šepak
RAZLOZI UGROŽENOSTI:
POSLJEDICE:
Promijene u vodnom režimu (odvodnjavanje, regulacija vodotoka i dr.)
Fizičke promijene (zatrpavanje, prirodno zaraštavanje)
Biološke promijene (preveliko iskorištavanje prirodnih resursa, unošenje stranih vrsta)
Onečišćenje vodotoka
Smanjenje raznolikosti flore i faune
Potpuno uništenje močvarnih staništa i stvaranje novih (poljoprivrednih, gradskih i dr.)