1

EDMUND BURKE

2

Bilješka o Edmundu BurkeuEdmund Burke (1729 – 1797), rođen u Dublinu, IrskaPolitički filozofDugo godina služio u britanskom domu naroda, kao član Whig stranke (vigovci)Poznat je po snažnoj oporbi Francuskoj revolucijiKasnije je postao jedna od vodećih figura konzervativne frakcije vigovacaOsnivač je političkog časopisa Annual Register Još i danas se smatra jednim od najboljih britanskih govornika u povijestiNajpoznatija djela:

A Philosophical Enquiry into the Origin of Our Ideas of the Sublime and Beautiful, 1757.

Reflections on the Revolution in France, 1790.

3

Edmund Burke on-line

http://www.filozofija.net/http://www.blupete.com/Literature/Biographies/

Philosophy/Burke.htmhttp://en.wikipedia.org/wiki/Edmund_Burke

http://www.historyguide.org/intellect/burke.htmlhttp://www.let.rug.nl/usa/B/eburke/burke.htm

http://plato.stanford.edu/entries/burke/

4

Edmund Burke Razmišljanja o Francuskoj revoluciji

Politička kultura, Zagreb, 1993.

Raščlamba:Adem Olovčić, Filozofski fakultet Sarajevo

travanj, 2012.

 

5

Razmišljanja o francuskoj revolucije

Djelo Razmišljanja o francuskoj revolucije smatra se djelom klasičnoga ili tradicionalnoga konzervativizma.Premda je konzervativizam postojao i prije Burkea, on mu je dao filozofsko političku dimenziju, s jasnom napomenom kako je konzervativizam društveno kontekstualizirao mišljenje. Burke je pokazao njegovu društvenu uvjetovanost. Djelo je nastalo tijekom listopada godine gospodnje 1789. kao učinak dopisivanja autora i jednog mladog gospodina u Parizu. Dakle, napisano je u godini odigravanja Francuske revolucije. U uvodnoj bilješci Burke piše: »Možda će biti potrebno izvijestiti čitatelja kako sljedeća razmišljanja imaju svoj izvor u dopisivanju između autora i jednog vrlo mladog gospodina iz Pariza, koji mu je učinio čast htijući saznati njegovo mišljenje o važnim zbivanjima koja su od tada pa nadalje tako snažno zaokupljala pažnju sviju ljudi.»

6

Razmišljanja o francuskoj revolucije

Odgovor je napisan tijekom mjeseca listopada 1789., ali nakon razborita promišljanja nije otposlan.To je to pismo koje se spominje početkom sljedećih stranica.» (str. 8.) Burke izražava skepticizam spram revolucije u Francuskoj. On kaže da je ona «francuska revolucija nešto najzačudnije što se dosad dogodilo na svijetu». (str.13.)Francusku je revoluciju doživljavao je kao kaos, divljaštvo popraćeno zločinimaOna je «čudovišni, tragikomični prizor, nužno se javljaju najprotivnije strasti, a ponekad se i miješaju u umu: izmjenjuju se prezir i gađanje, smijeh i suze, poruga i užas». (str.13.)

7

Razmišljanja o francuskoj revolucije

Zagovornik je tradicije ili neprekidnosti, trajnosti i kontinuiteta, nasljeđivanja i,oslanjanja na iskustva prethodnih generacija: »Ljudi koji se nikada ne osvrću na svoje pretke, neće se radovati ni potomcima.» (str.33.)Revolucija je prekid, a svaka novotarija «rezultat sebične naravi i skučenih vidika». (str.33.)Politika mora djelovati po uzoru na prirodu, dok je politički sustav u skladu sa simetrijom svijeta.Princip reforme, Burke suprotstavlja principu revolucije koja je u Francuskoj proizvela «rasulo dobrih običaja, te drsko bezbožništvo misli i djela, šireći se svim područjima života, kao da im time daje neki privilegij ili otvara neko zaključano blago,svu onu pokvarenost koja je obično bila bolest bogatih i moćnih. To je jedno od novih načela jednakosti u Francuskoj.» ( str.37.) Primjećuje ironično Burke.

8

Razmišljanja o francuskoj revolucije

Pobunu Francuza protiv svoga kralja, Burke smatra neprirodnim činom:» To je bilo neprirodno.» (str.37.)Uradak revolucije bio je kaotičan: «Zakoni su bili oboreni, sudovi srušeni, industrija bez života, trgovina na izdisaju, porezi neplaćeni a narod unatoč tome osiromašen,crkva opljačkana a država nesretna...» (str.38.)Burke se pita, jeli to uopće bilo potrebno? Je li bio potreban sav taj metež? Je li bila potrebna sva ta krv? Odgovara niječno.Revolucija se doživljava kao uništenje, razaranje crkvene i građanske vlasti

9

Razmišljanja o francuskoj revolucije

Glede civilnog društva Burke kaže da je ono «čedo dogovora, tada taj dogovor mora biti njegovim zakonom. Taj dogovor mora ograničavati i modificirati svakovrsne uredbe koje se stvaraju pod njim. Svaka zakonodavna, sudska ili izvršna vlast njegov je stvor.» (str.55.)Piše i o jednom od prvih motiva civilnoga društva: «Jedan od prvih motiva civilnog društva, a koji postaje jednim od njegovih temeljnih pravila, glasi: nijedan čovjek ne može biti sudac u vlastitoj stvari.» (str.55.)Glede pravednosti i civilnog društva kaže: «Pravednost je po sebi velika stalna politika civilnog društva, te svako izrazito udaljavanje od nje,pod bilo kojim okolnostima, podliježe sumnji da uopće i nije politika». (str.137.)

10

Razmišljanja o francuskoj revolucije

Vlast određuje kao pronalazak ljudskog uma koji mora skrbiti za ljudske potrebe.Burke kaže kako se revolucija okomila na Crkvu i religiju. A na jednom mjestu govori o simbiozi religijskog i političkogU smislu institucionalnog konzervativizma, raspravlja o stvaranju institucija potrebnih čovjeku.Na kraju se opredjeljuje za britansko političko uređenje koje se temelji na reformama, a ne na revoluciji.Reforme su pomogle opstojnosti toga uređenja: «Mislim da svoj sretani položaj zahvaljujemo našem uređenju, ali njegovoj cjelini, a ne nekom dijelu posebno. Zahvaljujemo ga u velikoj mjeri onome što smo tijekom nekoliko naših reformi i revizija ostavili da stoji, kao i onome što smo izmijenili i nadodali.» (str.214.)

11

Razmišljanja o francuskoj revolucije

Na taj se način Burke u kontekstu institucionalnog konzervativizma i reformizma drži principa tradicije i neprekidnosti ili kontinuiteta u skladu s prirodnim redom stvari, bez intervencija koje pokrivaju institucionalni kontinuitetU skladu s institucionalnim konzervativizmom i idejom neprekidanja, Burke odbacuje svaku ideju i koncept nasilja, zalažući se za «domoljublje, slobodu i nezavisnost».Gledanje na promjene jednoga konzervativca je ovakvo: »Ne bih isključio promjene, ali čak i kad bih ja mijenjao, činio bih da to očuvam». (str.214.)Burke bi se u odnosu na promjene «slijedio primjer naših starih». (str.214.)Ističe i načela naših predaka pozivajući se prethodno na politički oprez i moral u njihovom ponašanjuPa kaže: »Nasljedujemo njihov oprez,želimo li zaslužiti njihov uspjeh, ili zadržati njihovu ostavštinu»

12

Razmišljanja o francuskoj revolucije

Burke je predstavnik teorije djelovanja na iskustvu prethodnih generacija i stajanja na čvrstom tlu,kao što stoji britansko uređenje za kojega kaže da se zadovoljimo time «da začuđeni gledamo,a ne da pokušavamo slijediti beznadni let francuskih zrakoplovaca». (str.214.)Na kraju Burke pokušava opisati od koga dolaze ovi svi mogući konzervativni savjeti? Od kojega čovjeka oni potječu?Burke: «Potječu od čovjeka koji bi htio sačuvati dosljednost,ali tako da svoja sredstva mijenja kako bi osigurala jedinstvo cilja,pa kad ravnovjesje broda kojim plovi bude ugroženo prevelikim teretom s jedne strane, on želi malu težinu svojih razloga prenijeti na onu koja bi mu to ravnovjesje sačuvala». (str.215.)The Reflections on the Revolution in France (dopunsko objašnjenje: engl.): http://en.wikipedia.org/wiki/Reflections_on_the_Revolution_in_France