Upload
miroslav-ambrus-kis
View
220
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/29/2019 Kako se Sojuz našao u Francuskoj Gvajani
http://slidepdf.com/reader/full/kako-se-sojuz-nasao-u-francuskoj-gvajani 1/3
56
Tehnologija
Tiho nam je, ispod radara, proš-la zapravo epohalna vijest: začetvrtak 20. listopada iz francu-sko-europskog svemirskog cen-tra Kourou u Francuskoj Gvaja-
ni lansira se Sojuz. Bajkonur u džungli! Rusiu europskom svemirskom centru? Hladnora-tovske paranoike bi još prije dva desetljeća nasamu takvu pomisao obuzeo neizreciv užas.Međutim, Kourou je po prirodi posla danasmjesto gdje se prakticira pristup “businessas usual”. Interesi su jači od ideologije. Čaki Francuzi u Centre spatial Gyannaise govo-re engleski.
SVIJET ĆE ZABILJEŽITi samo još jednu jed-nokratnu dnevnu vijest da je ruskom veteran-skom raketom lansiran par pokusnih satelitaza vlastitu europsku satelitsku navigaciju Gali-leo. A to su već tri senzacije: Europa se poči-nje oslobađati ovisnosti o američkoj satelitskoj
geopozicijskoj usluzi GPS, a priča o Sojuzu sKariba jedna je od onih koje nadilaze maštupisaca znanstvene fantastike.
Kako su Rusi dospjeli u 850 četvornih kilo-metara strogo čuvane tropske ravnice visi-nom gotovo izjednačenom s razinom mora?Duga priča s brojnim zapletima počinje već1998. , otprilike nakon što su zaredali skupineuspjesi s lansiranjem europske teške rake-te-nosača Ariane 5. Pri prvom se raketa ras-padne već 37 sekundi poslije lansiranja zbog,pokazalo se, glupog programerskog previ-da. Softver samo djelomice prerađen sa slabi-
—Svemirski pakt—
tekst MIROSLAV AMBRUŠ-KIŠ
fo to NC L
SojuzizdžungleU europskom svemirskom
centru Kourou u Francuskoj
Gvajani Rusi i Francuzi pripremaju lansiranjenekoliko satelita za
navigaciju
Ruska raketa Sojuz i nakon 40 godina služi za lansiranja
7/29/2019 Kako se Sojuz našao u Francuskoj Gvajani
http://slidepdf.com/reader/full/kako-se-sojuz-nasao-u-francuskoj-gvajani 2/3
57 18/10/2011
je i uspješne Ariane 4 (od 116 lansiranja 1983.-
2003. zatajila je samo u tri slučaja) nije mogao
progutati brojke mnogo veće lansirne mrcine.
Nesretni se početni niz divovske rakete zavr-
šio 1999., poslije čega je do danas obavljeno
56 uspješnih misija. Međutim, toj raketi ispr- va namijenjenoj da lansira ljude u europskom
minishuttleu Hermes više nikada u toj mjeri
nisu vjerovali.
Ali raketa Sojuz Europskoj svemirskoj
agenciji nije pala na pamet zbog njene pouz-
danosti, iako je s više od 1800 lansiranja i tek
manje od deset zatajenja najpouzdaniji lansir-
ni sustav. Još manje zato što je posve svejed-
no ima li za teret svemirski brod s ljudima ili
kakvu tehničku željezariju. Europa je dugo-
ročno odustala od toga da sama svoje astro-
naute šalje u svemir. Prepustila je to savezni-
cima, kako na zapadu, tako i na istoku.
Trebala im je raketa koja bi pokrila sred-
nje terete, jer ESA s Arinane 5 može u niskuZemljinu orbitu izbaciti 21 tonu, a mala raketa
tek 1,5 tonu. Iz Bajkonura i Plesecka Sojuzom
se u isto takvo kruženje oko Zemlje do visine
od 2000 kilometara moglo ispaliti samo 2,5-
3 tone korisnoga tereta, a iz Kouroua, samo
zbog povoljnijega zemljopisnog položaja do
gotovo 6,5 tona! Taman toliko da se na lukra-
tivnom tržištu komercijalnih lansiranja, čije
je cijene izgradio cjenovno nezajažljivi civil-
ni i još bezobzirniji vojni sektor, ponude cijelu
paletu lansirnih vozila. Iza tog komercijalnog
poteza stoje moćne, za najširu javnost goto-
Galileo, europskikonkurent GPS-u
FLOTA30 satelita (6 više od GPSa)
PRVI SIGNAL/PUNA USLUGA2014./2020.
VISINA ORBITE:23.200 km
TOČNOST:svaku poziciju određuje 6-8satelita, točnost u metar
PREDNOST:neboderi ne ometaju točnost
SINKRONIZACIJA:vodikov artomski sat
KOMPATIBILNOSTGLONASS, Compass
PREDNOSTI:Točniji od GPSa, čini Europu neovisnijomu odnosu na SAD, pogotovo na budućekonkurentske sustave GLONASS(Rusija) i Compass (Kina).
Europa se oslobađaovisnosti o američkoj satelitskoj geopozicijskoj usluzi GPS, a u tomeće joj pomoći Rusi,saveznici na istoku
vo anonimne koliko moćne integrirane sve-
mirske i vojne europske industrije kao Thales
Alenia i EADS Atrium, čiji je tek jedan od spin-
offa transeuropski brend Airbus.
Za razliku od tajnovitih i tvrdih Amerika-
naca, s Rusima se moglo razmjenjivati idejepa i voditi ovakvu trgovinu najviše razine. Od
prvih kontakata i razmjene ideja do potpisi-
vanja ugovora na najvišoj razini između Fran-
cuske i Rusije 7. studenoga 2003. proteklo je
samo pet godina.
NOVAC KOJI SE zavrtio u jezgri tog joint-ven-
turea nikada nije izrijekom spomenut. Zna-
lo se samo da će se za gradnju kopije Bajko-
nura, lansirne platforme i pratećih zgrada i
objekata, među kojima je i hala u kojoj se Soj-
uzi - drukčije od svih drugih raketnih susta-
va - sastavljaju u vodoravnom položaju, tisu-
ću ruskih građevinara platilo između 121 i 130
milijuna eura. S preinakama ruskih postroje-
nja, da bi ih se prilagodilo neugodno vlažnoji korozivnoj tropskoj klimi, čestim naletima
uragana i stalnim grmljavinskim prijetnjama,
očekivalo se da će na etiketi završenoga posla
pisati zbroj od 344 milijuna eura, od kojih je
samo Francuska platila 62 posto troškova.
Prava cijena nikad nije objavljena, jer ona
mora da je vrtoglavo probila sve plafone.
Gradnja je počela u travnju 2005., a prvi testo-
vi s pravim SAojuzima trebali su početi 2008.,
38 mjeseci od polaganja temeljca. Prva lansi-
ranja trebala su biti početkom 2009., ali tek
su krajem studenoga 2009. prva dva Sojuza
Sateliti koje Francuzi lansiraju ruskimraketama služe za razvoj navigacije
7/29/2019 Kako se Sojuz našao u Francuskoj Gvajani
http://slidepdf.com/reader/full/kako-se-sojuz-nasao-u-francuskoj-gvajani 3/3
58
Tehnologija
rastavljenna krenula iz Petrogradske lukepreko Atlantika ESAinim trajektima za rakete Colibri.
PUNO TOGA pošlo je naopako, ali se višasila znala pokazati i u najbizarnijim oblici
ma. Pri gradnji lansirne platorme i vatro vodne grabe 13 kilometara sjeverozapadnood platormi za lansiranje Ariane nekoliko jeputa ukraden građevinski materijal u industrijskim količinama, pa su graditelji besposleni čekali uživajući u tropima i komarcimada se isporuče nove količine cementa i betona! A samo se te vrste nevolje u kalendarunakupilo za barem godinu dana.
Tek u rujnu 2008. u Sočiju je potpisanugovor između Francuza i Rusa o isporuci
prvih deset raketa po cijeni od 300-400 mili juna dolara. Neki neovisni anal itičari proci jenili su da u takvom poslu nema govora oprebacivanju hard casha s računa na račun isamo su čekali da otkriju ekvivalentnu kompenzaciju. Čini se da su je dočekali s potpisi
vanjem ugovora između Francuske i Rusije24. prosinca 2010. nakon osam mjeseci pre
govora: Rusi su od Francuza za 1,37 milijarde eura kupili dva 200 metara duga desantna nosača helikoptera i amfibijskih desantnih čamaca za 900 komandosa, 40 tenkovai 16 teških ili 35 lakih borbenih helikopteraza svoju Crnomorsku lotu. I otvorenim izborom za još dva. Slijed se pokazao još logični
jim: Francuzi su usred nabave stotina ruskihnapadnih i protupodmorničkih helikopteraza vlastite “mistrale” koji su posljednji put
bili angažirani prije nekoliko mjeseci u Libi ji. Protukompenzacija bi bila u najmodernijojelektroničkoj opremi helikoptera za Rusiju.
Iz Kouroua polijeće najnoviji tip gotovo40 godina konceptualno neizmijenjene rakete Sojuz2 s pojačanim drugim teretnim stupnjem FregatMT. Konstrukcijski korijeni ipakpotječu iz ureda Sergeja Koroljova i njegovaVoshoda koji je prije 50 godina ponio Gagarina.
Poslovnim četvrtima velikih
američkih gradova dominiraju
dva mobilna uređaja - iPhone i
BlackBerry. U Europi je iPho-
ne također jedan od omiljeni-
jih smartphonea među poslovnom elitom,
no BlackBerry se ne može pohvaliti ništa
većim udjelom od onog koji među takvim,
vrlo zahtjevnim tipom korisnika, imaju
Nokia, Samsung, HTC i drugi. Za RIM, tvrt-
ku koja proizvodi BlackBerry, europsko je
tržište oduvijek bilo teško i izazovno. Ovdjese, naime, BlackBerry smatra odveć “štre-
berskim” uređajem i postoji vjerovanje da
je nužno biti natprosječno tehnički pismen
da bi ga se koristilo. Usprkos tome, gotovo
svi koji ipak imaju taj smartphone nevjero-
jatno su mu vjerni i toliko su njime zadovolj-
ni da se uopće ne trude isprobati ni jedan
drugi tip uređaja. Tako je, zapravo, bilo do
proteklog tjedna. Sada stvari stoje druk-
čije. U samo tri dana RIM je uspio mnoge
svoje korisnike u Europi (ali i na Dalekom
Istoku, u Africi i još nekim zonama) natje-
rati da ozbiljno razmisle o tome da presta-
nu koristiti BlackBerry i prijeđu na iPhone
ili neki smartphone s Androidom ili Win-dows Phoneom. Razlog je - poznato je sada
već i onima koji ne koriste BlackBerry - taj
što se u cijeloj Europi, kao i u mnogim dru-
gim dijelovima svijeta, čak tri puna dana
ovaj uređaj nije mogao koristiti za osnov-
nu namjenu zbog koje su ga korisnici i kupi-
li - razmjenu e-maila. Nije se također moglo
ni surfati webom, chatati, koristiti Facebo-
ok, Twitter, Foursquare... RIM-u se raspao
serverski sustav u Londonu koji pokriva
nekoliko kontinenata, a rezervno rješenje
za takav scenarij nije proradilo. U panici,
čak tri dana nisu uspijevali popraviti greš-ku, a ozbiljno su kasnili i s kriznim PR-om,
koračajući na taj način nenadano, ali brzo i
sigurno prema poslovnom krahu na za njih
ionako vrlo izazovnom europskom tržištu.
OVO JE KARDINALNA, praktički suici-
dalna pogreška za RIM jer su u ta tri
dana izgubili najveću prednost nad svo-
jim rivalima - neupitno povjerenje kori-
snika. Apple, Google i Microsoft su do
prošlog tjedna mogli samo sanjati o tome
da u korisnika svojih iPhonea, Androi-
da i Manga ugrade takav osjećaj lojalno-
—Krah BlackBerryja—
Bijesni korisnici BlackBerryja odmah supomislili na iPhone4Si najviše će ih zacijeloprijeći k Appleu
Smrt najpouzdanijeggeekovskog telefonaKanadski tehnološki gigant Research In Motion, tvoracamoznog BlackBerryja, proteklih je dana proživljavao poslovnu kataklizmu. Zbog pada sustava izgubili sunajvrednije što su imali apsolutnu lojalnost korisnikakoji sada žele drukčiji smartphone
tekst DRAGAN PETRIC, izvršni urednik Buga
fo to REUTERS
BlackBerry jebio popularan
zbog savršenog slanja mejlova iizvrsnog sučelja
Kopija ruskog kozmodroma Bajkonur izgrađena je u Francuskoj Gvajani