Click here to load reader

Istraživanje znanstvenog načina razmišljanja i logičkog

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Istraživanje znanstvenog načina razmišljanja i logičkog

Menegoni, Karla
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Science / Sveuilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiki fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:802835
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
povjerenstvom u sastavu:
Potpisi lanova povjerenstva:
1._____________________
2. _____________________
3. _____________________
Veliko hvala mojoj mentorici, dr.sc. Ani Sušac, na uloenom trudu i savjetima pri izradi ovog
diplomskog rada.
Takoer, zahvaljujem se svim svojim kolegama, prijateljima i partneru, koji su uvijek bili uz
mene i bez kojih ovaj tijek mog studiranja ne bi bio ovako lagan i zabavan.
I na kraju, najveu zaslugu za ono što sam postigla pripisujem svojoj obitelji, osobito mojim
roditeljima bez ije podrške, ljubavi i odricanja sve što sam postigla ne bi bilo mogue.
Sadraj
2.2. Konstrukcija testa ........................................................................................................ 8
2.3. Obrada podataka .......................................................................................................... 9
3.1. Lawsonov test – ukupni rezultati ............................................................................... 11
3.2. Usporedba s prijašnjim rezultatima ........................................................................... 16
3.3. Lawsonov test - analiza po zadatcima ....................................................................... 23
3.4. Dodatni zadatci - ukupni rezultati ............................................................................. 41
3.5. Dodatni zadatci - analiza po pojedinim zadatcima .................................................... 43
Zakljuak .................................................................................................................................. 58
Literatura .................................................................................................................................. 60
Saetak ..................................................................................................................................... 61
Summary .................................................................................................................................. 62
ivotopis ................................................................................................................................... 63
kljuno je za studente iz STEM (science, technology, engineering, mathematics) podruja, ali
vano je i za studente iz drugih podruja jer ih priprema za ivot i rad u modernom društvu u
kojemu prirodne znanosti i tehnologija imaju sve vaniju ulogu. Upravo vanost znanstvenog
naina razmišljanja bila je motivacija za pisanje ovog diplomskog rada. Cilj ovog diplomskog
rada je ispitati koliko studenti prve godine tehnikog fakulteta imaju razvijenu sposobnost
znanstvenog naina razmišljanja i logikog zakljuivanja, tj. koliko su je razvili tijekom
osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Znanstveno zakljuivanje podrazumijeva
sljedee kognitivne sposobnosti: kontrolu varijabli, hipotetsko-deduktivno zakljuivanje,
proporcionalno razmišljanje, korelacijsko zakljuivanje, probabilistiko zakljuivanje te
zakljuivanje u kojem se primjenjuju zakoni ouvanja.
Kontrolirati varijablu zapravo znai osigurati da ona nije podlona promjenama tijekom
pokusa ili zakljuivanja. U tu svrhu prvo je potrebno odrediti koja varijabla (npr. neka fizikalna
veliina) je nezavisna, tj. ona varijabla koju u pokusu mijenjamo, a koja je zavisna, tj. ona iju
ovisnost o nezavisnoj varijabli ispitujemo. U svemu tome javlja se i trea varijabla, ona koja je
kontrolirana i koja je tijekom pokusa stalna. Tih varijabli moe biti i više. Hipotetsko-
deduktivno zakljuivanje je osnovni oblik zakljuivanje u znanosti. Ono slui za testiranje
hipoteza i ono je oblika „ako..i..onda…(ali)…stoga“. Prvo se postavlja hipoteza te nakon toga
provodi planirani test. Ako se predvieni rezultati pojave, hipoteza je potvrena, ali ako ne doe
do predvienih rezultata mora se odbaciti poetna hipoteza. Bitno je naglasiti da planiranje i
provoenje testa esto ukljuuje druge naine zakljuivanja, kao što je kontrola varijabli. Ovaj
oblik znanstvenog zakljuivanja smatra se najteim i potrebno je puno vremena i uloenog truda
za razvijanje ove vještine. Proporcionalno zakljuivanje odnosi se na prouavanje
proporcionalnih veliina. Proporcionalne veliine su one veliine koje ovise jedna o drugoj na
nain da koliko se puta povea ili smanji jedna veliina, toliko se puta povea ili smanji i druga
veliina. Proporcionalno zakljuivanje ukljuuje i zakljuivanje na temelju obrnute
proporcionalnosti. Korelacijsko zakljuivanje podrazumijeva uoavanje i procjenjivanje do
koje mjere su dvije varijable u korelaciji, a probabilistiko zakljuivanje je zakljuivanje koje
ukljuuje vjerojatnost. Pod probabilistikim zakljuivanjem podrazumijevamo i kombinatorno
zakljuivanje u kojem je potrebno izvesti sve mogue kombinacije danih objekata.
2
Sposobnost znanstvenog zakljuivanja razvija se vjebom i moe se prenijeti s jedne
osobe na drugu. Takoer, moe se i mjeriti pomou raznih testova, a jedan od najpoznatijih je
Lawsonov test (LCTSR Lawson's Classroom Test of Scientific Reasoning) koji je korišten i u
ovom istraivanju.
U ovom diplomskom radu opisuje se istraivanje provedeno u dva navrata; prvo
testiranje odrano je 2017. godine, a drugo 2018. godine. Oba testiranja provedena su na
studentima prve godine Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveuilišta u Zagrebu.
Ovaj diplomski rad sastoji se od etiri poglavlja. Prvo poglavlje je „Pregled prijašnjih
istraivanja“. U tom poglavlju daje se kratki pregled testova koji mjere znanstveno
zakljuivanje kod uenika i studenata. Podrobnije su opisana istraivanja u kojima je korišten
Lawsonov test na amerikim i kineskim studentima. Ukratko su opisani ispitanici, istraivanja
te njihovi rezultati. Drugo poglavlje je „Metode“ u kojem se opisuje Lawsonov test i nain na
koji su konstruirani dodatni zadatci koje su rješavali studenti na drugom testiranju. Takoer se
ukratko opisuju studenti koji su sudjelovali u istraivanju te nain na koji su rezultati testova
obraivani. Tree poglavlje pod nazivom „Rezultati i diskusija“ sastoji se od nekoliko dijelova.
U prvom dijelu usporeuju se rezultati Lawsonovog testa u dvije generacije studenata te se ti
rezultati ujedinjuju za daljnju analizu. Nakon obrade zajednikih podataka rezultati se
usporeuju s rezultatima prijašnjih istraivanja. Sljedei dio je detaljnija obrada Lawsonovog
testa tako da se svaki zadatak zasebno analizira. Na samom kraju treeg poglavlja obrauju se
rezultati dodatnih zadataka koje su rješavali samo studenti koji su testirani u 2018. godini.
Takoer je napravljena detaljna analiza rezultata na pojedinim dodatnim zadatcima. Zadnje
poglavlje je „Zakljuak“ u kojem se daje kratki pregled najvanijih rezultata ovog diplomskog
rada te se navode implikacije na nastavu matematike i prirodoslovnih predmeta, posebno fizike.
3
1. Prijašnja istraivanja
Znanost je hipotetsko-deduktivna po prirodi budui da je to nain na koji mozak
procesira informacije bile one iz svakodnevnog ivota ili kompliciranije znanstvene hipoteze.
Pri znanstvenom razmišljanju i zakljuivanju potrebno je problemu pristupiti sistematino,
postaviti i testirati hipotezu, kontrolirati varijable i analizirati podatke te evaluirati rezultate
eksperimenata.
Kognicija je skup viših mentalnih procesa pomou kojih ljudi nastoje shvatiti svijet oko
sebe. Prema Piagetu kognitivni razvoj djeteta odvija se kroz nekoliko stadija: stadij
psihomotorikog razvoja (0–2 godine), predoperacijski stadij (2–7 godina), stadij razvoja
konkretnih operacija (7–11 godina) i stadij razvoja formalnih operacija (od 11 godine nadalje).
U obrazovanju su posebno vani stadiji konkretnih i formalnih operacija. Konkretni mislioci
razumiju pojmove i jednostavne pretpostavke koje se odnose na poznate objekte i procese.
Uenici koji su konkretni mislioci primjenjuju jednostavne zakone ouvanje te razvrstavaju
konkretne objekte na temelju nekih svojstava. Stadij formalnih operacija ukljuuje apstraktno
razmišljanje, proporcionalno zakljuivanje, identificiranje relevantnih varijabli i kontrolu
varijabli, formuliranje i testiranje hipoteza, uporabu logike, kombinatorno i probabilistiko
zakljuivanje te korelacijsko zakljuivanje. Kognitivni razvoj je zapravo razvoj mentalnih
struktura ( [1], str. 223–273). Odreene mentalne strukture su uroene i omoguavaju djetetu
interakciju s okolinom, dok se ostale mentalne strukture razvijaju pod utjecajem iskustva,
interakcije i dozrijevanja.
Neke zemlje postavile su za jedan od glavnih ciljeva školstva razvoj sposobnosti
znanstvenog zakljuivanja kod uenika što pokušavaju postii ponajviše kroz pouavanje
fizike, kemije i matematike. U svrhu mjerenja sposobnosti znanstvenog zakljuivanja kod
uenika, potrebno je razviti odgovarajue testove. Do sada je konstruirano 38 testova koji za
cilj imaju procijeniti koliko je razvijeno znanstveno razmišljanje i logiko zakljuivanje
uenika i studenata [2]. Od toga je jedanaest testova sastavljeno od 1973. godine do 1989.
godine, a 27 testova je sastavljeno od 2002. godine do 2013. godine. Od toga su 22 testa
namijenjena uenicima srednjih škola, 14 testova studentima i 12 testova uenicima osnovnih
škola. Neki testovi mogu biti primijenjeni i na studentima i na uenicima razliite dobi. Pomou
tih testova provedena su brojna istraivanja u svijetu, ali nijedno testiranje te vrste nije
provedeno u Republici Hrvatskoj.
Prvo znaajno istraivanje znanstvenog zakljuivanja provedeno je 1978. godine i za
zadau je imalo konstruirati i testirati test koji bi: mjerio konkretne i formalne operacije, mogao
se primijeniti u srednjim školama i na fakultetima, lako se ocjenjivao, sastojao se od zadataka
koji ukljuuju svakodnevni kontekst vezan uz prirodoslovne teme, mogao se riješiti sa što manje
itanja i pisanja te ukljuivao vei broj zadataka u kojima se pojavljuju razliiti problemi [3].
Kako su se do tada uglavnom provodila samo usmena ispitivanja i testiranja u ovom podruju,
konstrukcija ovog testa bila je od iznimne vanosti. Test se sastojao od 15 zadataka koji su
ispitivali kontrolu varijabli, kombinatorno zakljuivanje, probabilistiko zakljuivanje te
proporcionalno zakljuivanje. Na testiranju je sudjelovalo 513 uenika od kojih je bilo 145
uenika osmog razreda (u rasponu dobi od 13 do 15 godina), 192 uenika devetog razreda (u
rasponu dobi od 13 do 17 godina) i 175 uenika desetog razreda (u rasponu dobi od 15 do 18
godina). Kako bi se procijenilo je li test valjan od 513 uenika nasumino je odabrano 75
uenika koji su sudjelovali u standardnom usmenom testiranju dok su ostali uenici pisali test
koji je trajao izmeu 75 i 100 minuta. Ukupan broj bodova koje su uenici mogli ostvariti
iznosio je 15 bodova. Distribucija rezultata bila je priblina normalnoj raspodjeli sa srednjom
vrijednosti od 7.4 boda i standardnom devijacijom od 4.3 boda. Postotak tonih odgovora bio
je u rasponu od 23% do 83%. Ovim istraivanjem potvreno je da je konstruirani test efikasan
i valjan [3].
Tijekom sljedeih godina u istraivanjima se esto koristio taj test znanstvenog
zakljuivanja kojeg je razvio Lawson i koji se skraeno zove Lawsonov test. Pokazala se
potreba za ukljuivanjem zadataka koji ispituju hipotetsko-deduktivno zakljuivanje. Prvobitni
test je modificiran, dodana su dva nova zadatka i dobivena je nova verzija Lawsonovog testa
koja je korištena u ovom diplomskom radu [4]. Testiranje pomou te nove verzije Lawsonovog
testa provedeno je na uzorku od 667 studenata koji nisu studirali u STEM podruju, u sklopu
kolegija „The Living World“ u jesen 1997. godine.
Rezultati testa iskorišteni su kako bi se studente razvrstalo u etiri razliite razine koje
govore koliko je student sposoban postaviti i testirati hipotezu. Razina 0 ukljuuje studente koji
nisu u stanju testirati hipotezu na temelju svojstava koja se mogu opaziti, Niska razina 1
ukljuuje studente koji ne mogu u svakoj situaciji testirati hipotezu na temelju svojstava koja
se mogu opaziti, Visoka razina 1 ukljuuje studente koji u svakoj situaciji mogu testirati
hipotezu na temelju svojstava koja se mogu opaziti te Razina 2 ukljuuje studente koji su u
stanju testirati hipotezu koja ukljuuje svojstva koja se ne mogu opaziti. Testiranje je izvršeno
i na poetku i na kraju kolegija te se na taj nain izmjerio napredak studenata, a što je još bitnije,
5
moglo se uoiti da li je novi nain predavanja poboljšao nain razmišljanja i zakljuivanja
studenata. U oba testa studenti su trebali odgovoriti na pitanje (tj. oznaiti toan odgovor) te
navesti i obrazloenje odgovora. Ako su i odgovor i traeno obrazloenje bili toni, tek tada bi
student dobio 1 bod. Ako je student postigao 0–3 boda, svrstan je u razinu 0. Za postignutih 4–
6 bodova, student je svrstan u Nisku razinu 1. Za postignutih 7–10 bodova student je svrstan u
Visoku razinu 1, te za 11–13 bodova, student je svrstan u Razinu 2. Rezultati ulaznog i izlaznog
testa prikazani su na Slici 1.1. Sa Slike 1.1 uoava se kako je na ulaznom testu veina studenata
svrstana u Nisku razinu 1 i Visoku razinu 1, dok je najmanji postotak studenata svrstan u Razinu
2. Na izlaznom testu rezultati su se znatno poboljšali, postotak studenata na Razini 0 se znatno
smanjio, a veina studenata svrstana je u Visoku razinu 1 i Razinu 2. Zakljueno je da je kolegij
bio koristan jer je uoen veliki napredak u znanstvenom zakljuivanju studenata [4].
Slika 1.1: Rezultati ulaznog i izlaznog testa u istraivanju [4]
U ovom diplomskom radu usporeuju se dobiveni rezultati s tri prijašnja istraivanja
koja su provedena u Kini i SAD-u. Cilj istraivanja koje su proveli Bao i suradnici bio je
usporediti utjecaj dvaju razliitih obrazovnih sustava (kineskog i amerikog) na razvoj logikog
razmišljanja i znanstvenog zakljuivanja [5]. Istraivanje je provedeno na 5760 studenata
tehnikih i prirodoslovnih smjerova s etiri sveuilišta u SAD-u i tri sveuilišta u Kini. Svih
6
sedam sveuilišta odabrano je tako da nisu ni meu najbolje ni meu najgore rangiranim
sveuilištima. Testiranje je provedeno na poetku sveuilišnog studija pomou Lawsonovog
testa (LCTSR) te su rezultati testiranja pokazali da je distribucija studenata u SAD-u i Kini
gotovo identina. Ovo istraivanje je pokazalo da vrlo razliiti obrazovni sustavi Kine i SAD-
a nemaju za posljedicu veliku razliku u razvijanju znanstvenog razmišljanja i logikog
zakljuivanja uenika. Autori su zakljuili da bi nastavnici, kako bi pomogli uenicima i
studentima u razvijanju ovih sposobnosti, trebali provoditi što je više mogue istraivaki
usmjerenu nastavu [5].
Sljedee istraivanje s kojim se usporeuju rezultati istraivanja dobiveni u ovom
diplomskom radu proveli su Moore i Rubbo [6]. Cilj tog istraivanja bio je odrediti u kojoj
mjeri opi obrazovni sustav razvija znanstveno razmišljanje i logiko zakljuivanje uenika te
s kojim aspektima znanstvenog zakljuivanja studenti koji pohaaju studije koji nisu vezani uz
STEM podruja imaju najviše poteškoa. Autori su koristili Lawsonov test na studentima koji
su slušali kolegij „Astronomija“ ili kolegij „Konceptualna fizika“. Testirano je 109 studenata
koji su imali srednju vrijednost postotka riješenosti testa 54%. Na temelju ostvarenih rezultata
na Lawsonovom testu, studenti su razvrstani u tri razine, nulta razina su studenti koji su
konkretni mislioci, prva razina su studenti koji se nalaze u prijelaznom stadiju izmeu
konkretnih i formalnih mislioca, a prva visoka razina su formalni mislioci. Studenti koji su
ostvarili manje od 25% svrstani su u nultu razinu, studenti koji su ostvarili izmeu 25% i 58%
svrstani su u prvu razinu, a studenti koji su ostvarili iznad 58% svrstani su u višu prvu razinu.
ak 56% studenata svrstano je u prvu razinu, otprilike 18% studenata spada u nultu razinu, a
25% u prvu višu razinu. Autori su eljeli istraiti pojedine vrste znanstvenog razmišljanja i
zakljuivanja, pa su u tu svrhu pitanja razvrstali u šest kategorija: zakoni ouvanja,
proporcionalno razmišljanje, kontrola varijabli, probabilistiko zakljuivanje, korelacijsko
zakljuivanje i hipotetsko-deduktivno zakljuivanje. Analizom podataka odredili su koliki je
postotak studenata tono odgovorio na pitanja iz svake kategorije te su zakljuili da studenti
imaju najviše poteškoa s proporcionalnim razmišljanjem, izoliranjem relevantnih varijabli i
kontrolom varijabli te hipotetsko-deduktivnim zakljuivanjem [6].
U nastavku svog istraivanja iz 2012. godini [6], Moore i Rubbo napisali su novi lanak
[7] u kojem su usporedili svoje rezultate s rezultatima istraivanja koje su proveli Bao i
suradnici [5]. Bao je proveo istraivanje na 5760 studenata prve godine inenjerskih i
znanstvenih smjerova ija je srednja vrijednost postotka riješenosti testa iznosila 74%. Moore
je u suradnji s Rubboom proveo istraivanje na 109 studenata koji nisu pohaali studij iz STEM
7
podruja te je njihova srednja vrijednost postotka riješenosti testa bila znatno nia, odnosno
54% [6]. Kao što je navedeno u prijašnjim odlomcima, oba istraivanja koristila su Lawsonov
test. Rezultat usporedbe ova dva istraivanja je zakljuak da veina studenata koji ne pohaaju
studij iz STEM podruja spada u konkretne mislioce ili spadaju u prijelazno razdoblje izmeu
konkretnih i formalni mislioca, dok se studenti koji pohaaju neko od STEM podruja naješe
svrstavaju u formalne mislioce [7].
Tree istraivanje s kojim se usporeuju rezultati istraivanja u ovom diplomskom radu
je istraivanje koje su proveli Ding i suradnici [8]. Cilj istraivanja bio je provjeriti napredak u
znanstvenom zakljuivanju tijekom obrazovanja studenata razliitih studija i razliitih
sveuilišta. U tu svrhu testirano je 1637 studenata na prvoj, drugoj, treoj i etvrtoj godini
studija s tri razliita usmjerenja: studiji prirodoslovnih predmeta (fizika i kemija), inenjerski
studiji i nastavniki studiji prirodoslovnih predmeta. Istraivanje je provedeno na 5 sveuilišta
od kojih su dva meu 30 najboljih sveuilišta u Kini (Tier 1), a tri izmeu 100 i 150 najboljih
sveuilišta u Kini (Tier 2). Testiranje je provedeno pomou kineske verzije Lawsonovog testa
te je trajalo 45 minuta. Rezultati testa bili su iznenaujui jer je uoeno da su studentske
sposobnosti znanstvenog zakljuivanja kroz sve etiri godine studija nepromijenjene. Nije
uoen nikakav napredak studenata u znanstvenom zakljuivanju ni na jednom od tri usmjerenja.
Takoer je uoeno da su studenti fizike, kemije i inenjerskih studija postigli bolje rezultate od
nastavnikih smjerova, dok su rezultati studenata fizike i kemije te inenjerskih studija slini,
tj. nema statistiki znaajne razlike u njihovim rezultatima. Nadalje, studenti koji studiraju na
dva od 30 najboljih sveuilišta u Kini postigli su znaajno bolje rezultate od ostalih studenata.
Rezultati ovog testiranja pokazali su da, bez obzira na sveuilište i studij, napredak studenata
kroz godine nije uoen te kognitivne sposobnosti koje su studenti imali razvijene na prvoj
godini studija nisu dodatno razvili tijekom preostalih godina studija [8].
Posljednje istraivanje koje je bitno spomenuti je istraivanje koje su proveli Coletta i
Phillips na etiri razliita sveuilišta koristei Lawsonov test [9]. Cilj istraivanja bio je
potvrditi poveznicu izmeu razliitih tipova istraivaki usmjerene nastave i napretka studenata
u znanstvenom nainu razmišljanja tijekom jedne godine studija. Testiranje je provedeno na
poetku i na kraju uvodnih kolegija iz mehanike u kojima su nastavnici koristili razliite
interaktivne metode. Uoena je pozitivna korelacija izmeu istraivaki usmjerene nastave i
napretka u znanstvenom razmišljanju i logikom zakljuivanju studenata [9] .
8
2.1. Ispitanici i testiranje
Prvo testiranje provedeno je u oujku 2017. godine na Fakultetu elektrotehnike i
raunarstva (FER) Sveuilišta u Zagrebu na prvom predavanju u drugom semestru. U testiranju
je sudjelovalo 90 studenata prve godine studija. Drugo testiranje provedeno je u oujku 2018.
godine, takoer na prvom predavanju drugog semestra. Na testiranju je prisustvovalo 97
studenata prve godine studija.
Predvieno vrijeme za pisanje testa na prvom testiranju iznosilo je 25 minuta dok je
predvieno vrijeme za pisanje testa na drugom testiranju iznosilo 40 minuta.
2.2. Konstrukcija testa
Test koji se koristio u prvom i drugom testiranju sastavio je Anton E. Lawson, profesor
sa Sveuilišta u Arizoni da bi ispitao sposobnost znanstvenog naina razmišljanja i logikog
zakljuivanja kod studenata. Test se sastoji od 24 pitanja višestrukog izbora od kojih svaka dva
dolaze u paru, odnosno u jednom zadatku se postavi problem i pitanje te treba zaokruiti toan
odgovor na postavljeno pitanje dok se u drugom zadatku trai obrazloenje odgovora. Zbog
toga se test moe analizirati kao da je sastavljen i od 24 zadatka i od 12 zadataka. U testu se
provjeravaju: zakoni ouvanja, proporcionalno zakljuivanje, kontrola varijabli, probabilistiko
zakljuivanje, korelacijsko zakljuivanje i hipotetsko-deduktivno zakljuivanje. Promatra li se
test kao da je sastavljen od dvanaest zadataka uoava se da prvi i drugi zadatak provjeravaju
zakone ouvanja, a trei i etvrti zadataka provjeravaju proporcionalno zakljuivanje. Peti, šesti
i sedmi zadatak provjeravaju kontrolu varijabli, a osmi i deveti zadatak probabilistiko
zakljuivanje. U desetom zadatku provjerava se korelacijsko zakljuivanje dok se u
jedanaestom i dvanaestom zadatku ispituje hipotetsko-deduktivno zakljuivanje.
Obradom podataka prvog testiranja uoeno je da studenti imaju poteškoa s hipotetsko-
deduktivnim zakljuivanjem i kontrolom varijabli. Da bi se bolje istraili slabiji rezultati u ovim
podrujima zakljuivanja konstruirani su dodatni zadatci u drugom testiranju u kojima se
provjeravaju hipotetsko-deduktivno zakljuivanje, kontrola varijabli i proporcionalno
zakljuivanje. U dodatnom dijelu testa provjerava se i proporcionalno zakljuivanje da bi se
ispitali neki aspekti tog naina zakljuavanja koji nisu obuhvaeni Lawsonovim testom. Cilj
9
dodatnih zadataka bio je provjeriti navedene naine znanstvenog zakljuivanja budui da iz
prvog testiranja nije bilo jasno da li je uzrok niskom postotku riješenosti 5., 6., 7., 11. i 12.
zadataka nedovoljna razvijenost kognitivnih sposobnosti studenata ili specifini konteksti koji
se javljaju u zadatcima. Pri konstruiranju dodatnih zadataka pazilo se da su situacije koje se
javljaju u zadatcima iz svakodnevnog ivota te da ne zahtijevaju predznanja iz fizike.
Konstruirano je deset zadataka od kojih neki zahtijevaju odgovor na postavljeni problem i
obrazloenje zbog ega se u testu pojavljuje ukupno trinaest novih zadataka. Zadatci su
nadodani na Lawsonov test pa tako test koji se pisao prilikom drugog testiranja ima sveukupno
37 zadataka. Neki zadatci su modificirani ili preuzeti iz PISA (Programme for International
Student Assessment) programa meunarodnog ispitivanja znanja i vještina petnaestogodišnjih
uenika ( [10], str. 36-47, [11], str. 73-75 ).
2.3. Obrada podataka
Prvo su u Excel upisani svi podatci o studentima (ime, prezime, JMBAG) te odgovori
na pitanja iz testa. Korištena su dva naina bodovanja. Prvi nain bodovanja je bodovanje po
pojedinanim zadatcima. U ovom nainu bodovanja smatra se da je test sastavljen od 24 zadatka
u kojima je potrebno zaokruiti jedan toan odgovor. Ukoliko je zaokruen toan odgovor
studentu je dodijeljen jedan bod, a ukoliko je zaokrueno više odgovora (bez obzira je li
zaokruen i toan odgovor), nijedan odgovor ili krivi odgovor studentu je dodijeljeno 0 bodova.
Maksimalan broj bodova koje je student mogao ostvariti pri ovoj vrsti…

Search related