Brendiranje i plasiranje ulja kroz turizam.ppt

Sandra PetrieviBrendiranje i plasiranje ulja kroz turizamGASTRO EKSPERTIZA d.o.o.

GASTRO EKSPERTIZA d.o.o.

Dolazak vie milijuna stranih turista u Hrvatsku prigoda je za domau prehrambenu industriju. Mesa, mlijeka, ribe, piva , vina i ulja na domaem tritu ima dovoljno, no voa i povra, bez uvoza, nemamo dovoljno

Tjedni promet rijeke ribarnice iznosi etiri tone ribe, u iznosu od 150.000 kuna. No, cijene karpine od 220 kuna po kilogramu, divljeg brancina od 200 do 220 kuna, kampa od 120 do 200 kuna te jastoga od 300 kuna mnoge e okrenuti prema jeftinijoj ribi iz uvoza.Da li je tako s uljem?.....

problem nepostojanja trnog reda za voe i povre. Naime, zapravo se ne zna koliko voa trebamo za domae potrebe odnosno turistiku potronju. Sada iz domae proizvodnje imamo dovoljno jedino mandarina i odnedavno jagoda, a nedostaje 40 posto jabuka, 80 posto kruaka, a ljiva ovisno o sezonskom urodu. voa se godinje uveze u vrijednosti do 180 milijuna eura, iako postoje prirodni uvjeti za proizvodnju svih vrsta voa, osim banana i naranaa

vinari ove su godine pobrali najvie meunarodnih priznanja i nagrada. Na prvoj hrvatskoj specijaliziranoj promociji vina u Londonu predstavljeno je 76 vina od 39 najboljih proizvoaa u Hrvatskoj. Britanski vinski strunjaci slau se u tome da hrvatska vina imaju kvalitetu, ali da ih je potrebno brendirati kako bi na taj nain nali svoje mjesto u svijetu. Kvaliteta upotpunjena dobrim brendom ini razliku, ulo se prigodom promocije najboljih hrvatskih vina koju je organizirao HGK u sklopu projekta Finewine Croatia. Britanskim vinskim strunjacima predstavili su se Matoevi vina, Roxandich, Agrokor, Badel, Feravino, Trapan, Tolj, Korta Katarina i dr.. Britanci su posebno oduevljeni hrvatskom malvazijom

HRVATSKA povratak na pobjedniki tronNakon gubitaka u posljednjih godina, zemlja se polako vraa u normalu. Uglavnom zbog posljedica poboljane ponude i poveanje kvalitete

U prilog tome govori injenica da Hrvatska ima vanu i brojnu prirodnu i kulturnu resursnu osnovu i znatne gospodarske uvjete za razvitak ruralnog prostora kroz turizam, u svim svojim podrujima. Uz tradicionalnu proizvodnju hrane, valja ravnopravno ukljuiti i seoski turizam kao dopunsku djelatnost u sklopu cjelokupnog razvitka ruralnog prostora.

Poticanjem razliitih oblika seoskog turizma (zaviajni, kontinentalni, kulturni, zdravstveni, vinski, gastronomski, ekoturizam, sportsko-rekreativni i dr), te koritenjem bogatstva kulturne batine (arheoloka nalazita, etnoloko nasljee, materijalna i duhovna batina, tradicionalne manifestacije i sl.) neminovno e doi do unapreenja ponude u naim ruralnim podrujima

Najnovija kretanja u svjetskom turizmu su snano usmjerena prema bijegu od masovnog turizma, od grupnog prema pojedinanom. U okviru toga ima puno razloga da se ak imperativno zahtijeva priznavanje domae kulture i njezino dosljedno i svestrano ukljuivanje u turistike ponude.

To se podjednako odnosi na ukazivanje na povijesnu, prirodnu i kulturnu batinu, kao i na upoznavanje s posebnostima kraja u pogledu graditeljstva, obrtnitva, domaeg umjetnikog stvaralatva ili pak ponude domaih jela i specijaliteta koji bi trebali biti posebno naznaeni na vrhu jelovnika svakog ugostiteljskog objekta. Ponudu tzv. meunarodnih kuhinja treba smanjiti. Isto tako treba prednost davati domaim piima. To nije samo gospodarski imperativ ve jednostavno pokuaj da se turistima, bez obzira od kuda dolazili, proire horizonti i saznanja na svim podrujima ivota

Malo je poznata injenica, posebno iroj javnosti, da talijanski konzorcij proizvoaa pruta iz Parme (Prosciutto di Parma) ostvaruje svake godine 1,4 milijardi USD prometa, od ega 400 milijuna u izvozu. Taj proizvod je 'osvojio' 44 posto domaeg talijanskog trita, a svake se godine proizvede otprilike devet milijuna pruta s tim brandom. Industrijski klaster za proizvodnju Parmskog pruta okuplja 201. meusobno povezanu tvrtku, a zajedniki organiziraju i jedan od najvanijih svjetskih sajmova prehrambenih proizvoda (CIBUS). Nesumnjivo, danas je taj klaster vodei proizvoa suene unke, koja nosi epitet specijaliteta prvoga ranga.

Uputno je stoga vidjeti kako je i to je uradio talijanski klaster za proizvodnju Parmskih pruta. Put, jasno, ni tamo nije bio jednostavan, ali je zapoeo dogovorom oko definicije pojma 'tradicionalnog procesa proizvodnje'. Zatim je slijedio dugi put lobiranja da bi se standardi, trgovaka marka (brand) i regija u kojoj se to proizvodi uklopili u postojee zakonodavstvo, koje se u tu svrhu i mijenjalo.

Idemo li dovoljno aktivno i usklaeno?Trebalo je, nadalje, uskladiti tehnike proizvodnje i obradu, to se zajednikim dogovorom podvrglo nezavisnoj ocjeni, kako bi se osiguralo potrebnu razinu kvalitete, standarde proizvodnje i konzistentnost u plasmanu. Slijedila je agresivna strategija propagiranja proizvoda i oznaavanje marke, pri emu je naglasak stavljen na obranu marke i trgovakog iga kao znaka geografskog porijekla u odnosu na sline proizvoae suenih unki u Italiji i izvan nje. Proizvoai su, u skladu s takvim pristupom, razvili i zajedniku strategiju ulaska na meunarodna trita, pri emu su se ponajprije usredotoili na ameriko trite. Praksa i stalni rast prometa pokazuju da je ovako promiljen i marketinki podran projekt ciljanog proizvoda dao izuzetne rezultate.

Da Pravo je pitanje: zato dalmatinski, istarski ili neki drugi prut nije postigao takav nacionalni i meunarodni status? Ili, jo odreenije, zato se hrvatski proizvoai zadovoljavaju 'mrvicama', a nesposobni su da se okupe oko jednog nacionalnog programa i na njemu stjeu sline epitete i poslovne rezultate poput Parmskih pruta? Tu nije rije samo o prutu, vjerojatno najpoznatijem hrvatskom proizvodu kad je rije o stranim gostima koji dolaze ne samo na Jadran nego uope u Hrvatsku. Ali, takav imid proizvoda mogao bi se stvoriti i od slavonskoga kulena, pakoga sira i jo pokojega domaeg proizvoda. Nikada nismo uspjeli stvoriti jedan ustaljeni tip lozovae. Koliko stranih gostiju uope, recimo, poznaje rakiju od rogaa? Turizam i gastronomska ponuda moraju nositi u sebi obiljeja podruja na kojima se sve to odvija. Zato klasteri odreenih brandova domaih specijaliteta ne bi bili na trajni izazov?

Borba za dodanu vrijednost Ukratko, treba razvijati svijest i spoznaju da dodanu vrijednost u turizmu ne moe dati samo broj noenja ili dolazaka domaih i stranih gostiju ve da financijski rezultati sezone ovise, prije svega, o kvalitetnoj ponudi. A to opet znai da je vrijeme da se 'odmaknemo' od dravnih jasala i prionemo radu. Na neki nain to oznaava i povratak mikroekonomiji, gdje e svaki akter, svaki imbenik, pokazati svoju pravu vrijednost, svoju predanost turizmu i svoju rijeenost da se tim poslom bavi, ne sporadino, nego kao osnovnom djelatnou i u kontinuitetu.


tradicionalno

ruralno

osmiljeno

pretenciozno

Obavezni navodiNaziv hranePopis sastojakaKoliina odreenih sastojakaNeto koliina, rok valjanosti i uvjeti uvanjaZemlja podrijetlaNe obavezni, ali ako se navode moraju se ispunjavati uvjeti Regionalno podrijetloHladno preanje i hladni postupakPrehrambene tvrdnje (npr. "znaajan izvor oleinske kiseline")Zdravstvene tvrdnje (npr. "smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti)

dokumentacja

U istom vidnom polju moraju se nalaziti : Naziv hrane neto koliina rok valjanosti ili naznaka mjesta gdje se on nalazi


Zemlja u kojoj su masline ubrane i u kojoj se nalazi pogon u kojem su te masline preraene u ulje

Primarni proizvoai 100% HrvatskaSekundarni proizvoai 80% Hrvatska i sl.


Poseban sluaj:Ulje dobiveno u jednoj zemlji od maslina ubranih u drugoj zemlji

Navoenje podrijetla je odluka proizvoaa, a moe se navesti samo ako u pakovini ima najmanje 75% ulja iz jedne zemlje.


Oznaavanje regionalnog podrijetla dozvoljeno je samo za proizvode koji imaju registriranu Oznaku izvornosti i registriranu oznaku zemljopisnog podrijetla prema posebnom propisu.


Moe se navesti na deklaraciji proizvoda ali u tom sluaju proizvoa mora u proizvoakoj dokumentaciji imati pohranjen zapis koji dokazuje da je cijeli proces prerade proveden pri temperaturama tijesta i ulja niim od 27C.


deklarirane znaajke se moraju potkrijepiti objektivnim elementima nepravilnosti u nadmetanju na tritu ulja potroai dovode u zabludu Temeljni zahtjevi koji se primjenjuju u kontroli kvalitete maslinovih ulja odreeni su kriterijem kvalitete i kriterijem istoe

Utvrivanje zajednikih potreba- vei ekonomski uinak

Sve to donosi kvalitetuBRENDPogled potroaastigmastadienivoskoviECN 42Trans masne kiselineeritrodiol


Klaster?**

MOHOPGUgostiteljimaslinariMinistarstvo turizmaMinistarstvo poljoprivredeMinistarstvo kulture

Dodatni imbenici

Za sva pitanja moete nam se obratiti i pismenim putem.

E-mail: [email protected]


OLIO GASTRO SHOWULTRA EKSTRA 2009OLIO BAR PRIDRUITE NAM SE U NOVIM PLODNIM GODINAMA


*SVAKI PREHRAMBENI PROIZVOD MORA U SADRAJU SVOJE OBAVIJESTI O PROIZVODU (DEKLARACIJE) IMATI OVE PODATAKE: KOLIINA, NAZIV PROIZVODA, SASTOJCI, ROK TRAJANJA, PROIZVOA/UVOZNIK I DRUGE PODATKE UKOLIKO JE TO PROPISANO POSEBNIM PROPISIMA.*****

Documents

Brendiranje i plasiranje ulja kroz turizam.ppt