BOTANIČKI VRTOVI I ARBORETUMI HRVATSKE

Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma HRVATSKOG BOTANIČKOG DRUŠTVA

BOTANIČKI VRTOVI I ARBORETUMI HRVATSKE

Zagreb, 2011.

SIMPOZIJ s međunarodnim sudjelovanjem

SIMPOZIJ BOTANIČKI VRTOVI

I ARBORETUMI HRVATSKE S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

ZAGREB, 30. SVIBNJA 2011.

Urednici SANJA KOVAČID

VANJA NIKOLA STAMENKOVID


UREDNICI Sanja Kovačid Vanja Nikola Stamenkovid DIZAJN I PRIJELOM Vanja Nikola Stamenkovid ILUSTRACIJE biljaka Mirela Ivankovid Bielen TISAK Kolding d. o. o. ZAGREB, 2011.

ISBN 978-953-99774-4-1

SIMPOZIJ

BOTANIČKI VRTOVI I ARBORETUMI HRVATSKE S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

KNJIŽICA SAŽETAKA

V

UMJESTO PREDGOVORA...

O nastanku Tjedna botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske

Iako nema višestoljetnu tradiciju raskošnih vrtova i bogatih zbirki biljaka

poput mnogih drugih europskih zemalja, Hrvatska se ipak diči lijepim

vrtovima, starim perivojima i uglednim parkovima. Međutim, samo se

rijetki među njima mogu smatrati botaničkim vrtovima u punom smislu,

prema važedoj definiciji Svjetske udruge botaničkih vrtova (Botanic

Gardens Conservation International, BGCI). Iako malobrojni – u najužem

smislu, tek nas je desetak - hrvatski su botanički vrtovi ipak poznati i

cijenjeni u Europi. Naša je najveda vrijednost, u skladu s primarnom

djelatnošdu botaničkih vrtova 21. stoljeda, u zaštiti i očuvanju domovinske

flore, ali i starih, cijenjenih i zakonom zaštidenih zbirki, kao što su one

arboretuma Opeka u Vinici i Trstena nedaleko Dubrovnika.

Međutim, kako niti jedan naš botanički vrt koji i zadovoljava propisane

uvjete nije samostalna ustanova (svi su dijelom drugih institucija), kao

zaposlenici tih objekata okupili smo se 2009. u Sekciju Botaničkih vrtova i

arboretuma unutar Hrvatskog botaničkog društva. To je bio

najjednostavniji način zajedničkog nastupanja prema javnosti, zastupanja

zajedničkih interesa i, bliskom suradnjom, pokušaja rješavanja zajedničkih

poteškoda. Sekcija je okupila vedinu djelatnika naših botaničkih vrtova:

biologe, šumare, agronome, farmaceute i ostale stručnjake vezane uz

botaničke vrtove. Za pročelnicu Sekcije izabrali smo voditeljicu Botaničkog

vrta Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu, mr. sc. Biserku Juretid, koja je i predstavnica naše zemlje u

Europskom konzorciju botaničkih vrtova (European Botanic Gardens

Consortium, EBGC), sastavnici Svjetske udruge botaničkih vrtova (BGCI).

Gospođa Juretid s punim pravom glasa uz svoje kolege-predstavnike svih

zemlja Europske unije i još nekoliko zemalja-nečlanica EU, sudjeluje u

odlučivanju o putevima razvoja europskih botaničkih vrtova.

VI

Nakon osnivanja Sekcije botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, na

Tredem botaničkom kongresu na Murteru u rujnu 2010. organizirali smo

okrugli stol, oko kojega su se okupili članovi Sekcije i drugi botaničari

zainteresirani za dobrobit i napredak naših botaničkih vrtova. Uz redovito

jadanje, prvi put se pojavila ideja zajedničkog nastupanja prema javnosti,

organizacijom Dana otvorenih vrata hrvatskih botaničkih vrtova. Prijedlog

je dala članice Sekcije mr. sc. Modrid Surina iz Hrvatskog prirodoslovnog

muzeja u Rijeci, koji u svome sklopu ima i omanji Primorski botanički vrt.

Ideja se kuhala i hladila, podgrijavala i miješala s drugima, i naposlijetku

smo s početkom ove godine u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu započeli s

ozbiljnom organizacijom prvog nacionalnog Tjedna botaničkih vrtova i

arboretuma Hrvatske. Pomalo smo se povezali i okupili sve kolege koji rade

u botaničkim vrtovima i arboretumima, počeli s osmišljavanjem zajedničkih

i koordinacijom pojedinačnih programa događanja u našim vrtovima i

arboretumima, s traženjem pokrovitelja i sponzora te idejnih rješenja

bududih tiskanih materijala. Isprva skeptični i bez puno vjere, ubrzo smo se

ugodno iznenadili nailazedi na bezrezervno odobravanje i nadležnih

ustanova i svih institucija koje smo zamolili za pokroviteljstva i pomod.

Mreža se polako širila i program Tjedna korak po korak napredovao, te

smo ubrzo počeli razmjenjivati i tjedno „glasilo“ elektroničkom poštom.

Naposlijetku su se u organizaciju Tjedna uključili svi članovi Sekcije i

mnoštvo vanjskih suradnika!

Kako je do prokrovitelja ipak lakši put nego do sponzora, pogotovo u

kriznim vremenima koja nas sve pogađaju, najboljim načinom da se dođe

do kakvih skromnih sredstava pokazala se organizacija dvodnevnog

simpozija, na kojemu bismo izložili pojedinačne i zajedničke poteškode i

ciljeve razvitka naših objekata. Isprva zamišljen tek kao formalnost,

simpozij se pokazao pravim pogotkom, jer – osim što nam je uistinu donio

malena sredstva potrebna za tiskanje pozivnica i programa događanja – na

simpozij su se prijavili predstavnici svih botaničkih vrtova i arboretuma.

Štoviše, tek formalni poziv da održe uvodna predavanja toga prvoga dana

VII

Tjedna prihvatili su i direktorica globalnih programa Svjetske udruge

botaničkih vrtova, gospođa Suzanne Sharrock, i slovenski predstavnik u

Europskom konzorciju, upravitelj Botaničkog vrta ljubljanskog Sveučilišta,

dr. sc. Jože Bavcon. U utorak (31. svibnja) gospođa Sharrock nazočit de

također otvaranju Tjedna u Dubrovniku, gdje de se za raznovrsnost

događanja pobrinuti ravnatelj Instituta za more i priobalje dubrovačkog

Sveučilišta, izv. prof. dr. sc. Nenad Jasprica i stručna suradnica u

Botaničkom vrtu na Lokrumu (u sastavu Instituta) mr. sc. Katija Dolina.

Istoga dana priredit de se i svečano otvaranje Tjedna u Splitu: iako danas

tek sjena nekadašnjeg sjaja, Botanički vrt PMF-a u Splitu također de

sudjelovati u događanjima nacionalnog Tjedna, uz veliki entuzijazam

novozaposlenog voditelja, dr. sc. Mirka Ruščida i njegovih kolega.

Tjedan de završiti u subotu, 4. lipnja, „drugim danom simpozija“, koji de

u Kaštel Lukšidu organizirati ravnatelj najpoznatijeg školskog vrta u

Hrvatskoj, Botaničkog vrta OŠ „Ostrog“, gospodin Stipe Božinovid Mađor i

voditeljica Vrta, gospođa Leda Tomaš. Nede izostati niti svesrdna pomod

utemeljiteljice toga zakonom zaštidenog objekta, danas umirovljene no još

itekako aktivne, gospođe Ivne Budan, koja je za „svoj“ vrt primila brojne

nagrade, između ostalih i one za životno djelo Ministarstva kulture i

Splitsko-dalmatinske županije.

Od utorka, 31. svibnja, do subote, 4. lipnja, širom Hrvatske odvijat de se

raznovrsna besplatna događanja u botaničkim (ali i drugim) vrtovima i

arboretumima: obilasci uz stručnu pratnju, predavanja, radionice, izložbe,

prikazivanje dokumentarnih filmova, lutkarske predstave, predstavljanja

učeničkih projekata i radova, domjenci s kušanjem biljnih jela i napitaka...

za najširu javnost: od vrtidkih mališana do umirovljenika!

Nakon početnog simpozija, u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu radit de

se čitav tjedan „punom parom“, od 9 ujutro do 20 sati uvečer. U Tjedan su

se, osim botaničara zaposlenih u Vrtu (mr. sc. Biserka Juretid, dr. sc. Sanja

Kovačid, Darko Mihelj, Vanja Stamenkovid i Dubravka Sandev),

entuzijastično uključili i nastavnici Biološkog odsjeka PMF-a te vjerni

VIII

vanjski suradnici („Prijatelji“) Botaničkog vrta, pa de tu čitav tjedan biti

živahno i veselo! Ni mnogi Zagrepčani ne znaju da Zagreb – točnije rečeno,

zagrebačko Sveučilište – ima još jedan botanički vrt, također zakonom

zaštideni Farmaceutski botanički vrt „Fran Kušan“ Farmaceutsko-

biokemijskog fakulteta, u kojemu de Tjedan organizirati njegov voditelj, dr.

sc. Dario Kremer, uz pomod (malobrojnih) kolega. Naša dva – nekod divna,

a danas potrebita vede brige i ulaganja – planinska botanička vrta,

osnovana na obroncima najznačajnijih središta razvitka biljnih endema u

našoj zemlji, Velebita i Biokova, priključit de se organizacijom lokalnih

događanja. Ispred Velebitskog botaničkog vrta, koji je danas sastavni dio

NP „Sjeverni Velebit“, Tjedan de na čak pet lokacija (Botanički vrt u Modrid

dolcu, Krasno, Senj, Gospid i Otočac!) organizirati mlada biologinja Tea

Šilid. Organizacije Tjedna u Biokovskom botaničkom vrtu Kotišina (u

sastavu PP „Biokovo“) prihvatila se također “mlada snaga”, biologinja

Zvjezdana Popovid, uz svesrdnu pomod svojih nadređenih i kolega iz Parka

prirode. Hrvatski prirodoslovni muzej u Rijeci predstavit de svoju zbirku

primorskih biljnih vrsta u organizaciji mr. sc. Željke Modrid Surina i njenih

kolega: između ostaloga, Riječani de predstaviti i pilot-projekt HPM-a,

uporabu QR-kodova u botaničkim vrtovima i muzejima.

Najstariji arboretum u Europi, zakonom zaštideni negdašnji posjed

velikaške obitelji Gučetid-Gozze u Trstenu, koji datira s kraja 15. stoljeda,

otvorit de vrata javnosti različitim događanjima tijekom Tjedna, u

organizaciji njegova upravitelja, gospodina Ivana Šimida i brojnih suradnika.

Najstariji zakonom zaštideni spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj,

arboretum Opeka u prelijepom zagorskom mjestu Marčan (opdina Vinica),

udružio je snage svojih nadležnih, ravnateljice JU za upravljanje zaštidenim

objektima prirode na području Varaždinske županije, gospođe Alenke Car i

njene suradnice, gospođe Sanje Kopjar, s obližnjom srednjom školom, gdje

de „kolo učenika“ voditi njihova profesorica, gospođa Blanka Pazman, uz

podršku svoje ravnateljice i kolegica. Naš slavonski član, u Domovinskom

ratu ošteden, a danas u postupku za zakonsku zaštitu, arboretum Lisičine

IX

na obroncima Papuka, u postupku je revitalizacije. Njime upravlja Uprava

šuma-Podružnica Našice, a za organizaciju stručno vođenih obilazaka

Arboretuma tijekom Tjedna pobrinut de se gospođe Bojana Filid iz Šumarije

Vodin i Nataša Rap iz UŠP Našice. I naposlijetku je tu mladi Školski

arboretum zabočke Gimnazije Antuna Gustava Matoša, koji nastaje

tijekom posljednjih nekoliko godina pogonjen nepresušnim entuzijazmom

mlade ravnateljice Bibijane Šlogar i njene kolegice Dinke Tomaškovid-

Presečki, a i svih učenika i nastavnika Gimnazije.

S obzirom na to da je vedina objekata čiji su djelatnici članovi Sekcije

botaničkih vrtova i arboretuma zakonom zaštidena kao spomenici

parkovne arhitekture (Arboretum Trsteno i Botanički vrt PMF-a u Zagrebu

su i spomenici kulture), pokroviteljstvo smo zatražili, prije svega, od

Ministarstva kulture. Uz velike simpatije i punu podršku dobili smo

pokroviteljstvo Tjedna i od toga Ministarstva, i od Državnog zavoda za

zaštitu prirode. Od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa

dobili smo i pokroviteljstvo i konkretnu potporu: oni su uputili preporuke

svim osnovnim i srednjim školama u našoj zemlji da toga tjedna posjete

svoje lokalne arboretume i botaničke vrtove, te školskim vrtovima, da se

priključe ovome Tjednu. Njihovim posredstvom javilo nam se još nekoliko

škola koje bi rado predstavile svoje vrtove. Također, od strane Ministarstva

nam je ljubezno predloženo i da Tjedan postane tradicionalan:

Ministarstvo bi savjetovalo škole da se svake godine tijekom toga tjedna

uključe u događanja u svojim obližnjim botaničkim vrtovima i

arboretumima, a ako imaju svoje školske vrtove, da i u njima organiziraju

kakva događanja otvorena za javnost.

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva

također je prihvatilo pokroviteljstvo Tjedna botaničkih vrtova i

arboretuma, kao i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,

Ministarstvo prostornog planiranja, graditeljstva i zaštite okoliša te

Ministarstvo turizma. Kao vlasnici botaničkih vrtova unutar svojih

X

sastavnica (fakulteta i instituta), pokrovitelji su nam i Sveučilišta u Zagrebu,

Splitu i Dubrovniku, te gradovi Zagreb i Dubrovnik.

Među sponzorima spomenimo Biološki odsjek PMF-a Sveučilišta u

Zagrebu, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, Grad

Kaštela, Grad Zagreb i Turističku zajednicu Grada Zagreba.

Kako su razlike u mogudnostima naših botaničkih vrtova i arboretuma

velike, ove de godine i razlike u raznovrsnosti lokalnih programa biti

značajne: no, svatko de organizirati ponešto, prema svojim mogudnostima

– važno je sudjelovati! Na ovome Simpoziju sudjeluju svi.

(prilagođeno prema članku u časopisu „Priroda“ br. 1001, svibanj 2011.)

Dr. sc. Sanja Kovačid, prof. biol.

Stručna savjetnica u znanosti i visokom obrazovanju pri Botaničkom vrtu Biološkog

odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i članica Sekcije botaničkih vrtova i

arboretuma Hrvatskog botaničkog društva

XI

ŠTO JE TO, ZAPRAVO, BOTANIČKI VRT?

U našoj javnosti često možemo čuti ili pročitati da netko oko kude ima uređen krasan botanički vrt, jer u njemu raste mnogo različitih vrsta biljaka i vlasnik čak zna kako se posađene biljke nazivaju! Međutim, botanički vrt je ipak mnogo više od raznolike i brojne zbirke živih biljaka.

Botanički vrtovi se bitno razlikuju, i po sadržaju i po djelatnosti, od drugih vrtova i perivoja. Lijepo uređeni (gradski ili privatni) vrtovi i perivoji pružaju hortikulturno oblikovan prostor za opuštanje i ugodan boravak „u zelenilu”, ali to ipak nisu botanički vrtovi. Prije desetak godina u svijetu je prihvadena definicija botaničkog vrta koju su napisali Wyse Jackson i Sutherland (2000):

Botanički vrt je ustanova koja posjeduje dokumentiranu zbirku

živih biljaka koja služi znanstvenim istraživanjima, zaštiti bilja, obrazovanju i dostupna je javnosti.

Iz definicije je vidljivo da je osnova svakog botaničkog vrta dobro

dokumentirana zbirka živih biljaka, pri čemu se misli na to da je svaka biljka označena točnim stručnim imenom na latinskom jeziku te da je poznato kad je i gdje sakupljena sjemenka (ili reznica) iz koje je biljka uzgojena. Bilježe se i prate i brojni drugi podaci važni za uspješan uzgoj te podaci o ljekovitosti/otrovnosti biljke i sl. Također, svaki biljni „uzorak“ u zbirkama obilježen je brojem koji omogudava pradenje porijekla primjerka i kada se njegove sjemenke pošalju, npr., u neki botanički vrt u Australiji i tamo se iz njih uzgoje nove biljke. Za kvalitetno održavanje takvih zbirki biljaka potrebno je da u svakom botaničkom vrtu rade školovani biolozi (šumari, agronomi) botaničke struke. Botaničari u današnje vrijeme puno rade na zaštiti i očuvanju flore, surađuju s drugim botaničkim vrtovima i istraživačkim institucijama. Knjižnica i herbarij sastavni su dio svakog botaničkog vrta. Bududi da je i obrazovanje izuzetno važna djelatnost svih botaničkih vrtova, oni su otvoreni javnosti, i u skladu s prostornim, kadrovskim i financijskim mogudnostima, obrazuju posjetitelje i širu javnost pružajudi im raznolike informacije o svijetu biljaka.

XII

Naravno da postoje različiti botanički vrtovi: vedi i manji; stariji i suvremeni; javni, privatni, sveučilišni, gradski. Botanički vrtovi mogu biti specijalizirani za uzgoj planinskih, močvarskih, ljekovitih, sukulentnih biljaka ili npr. poljoprivrednih kultura.

Arboretumi imaju sličnu djelatnost kao i botanički vrtovi, a njihove

zbirke čine drvenaste vrste biljaka. Razlikuju se od uresnih perivoja također po dokumentiranim zbirkama, istraživačkom radu i dostupnosti javnosti. Arboretumi mogu biti zasebne institucije, ali i dijelovi botaničkih vrtova.

U svijetu postoji više od 2500 botaničkih vrtova, u kojima se uzgaja

oko 90 000 različitih vrsta biljaka (oko 30% ukupno poznatih vrsta, uključujudi i neke koje su ved izumrle u prirodi), a godišnje ih posjeti oko 200 milijuna posjetitelja (podaci BGCI-ja, 2010.). („Priroda“ 1001, svibanj 2011.) Voditeljica Botaničkog vrta Biološkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu Mr. sc. Biserka Juretid, dipl. inž. biol. pročelnica Sekcije botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva i stalna predstavnica Republike Hrvatske pri Europskom konzorciju botaničkih vrtova

XIII

ORGANIZACIJA

Hrvatsko botaničko društvo Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma

Botanički vrt Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ORGANIZACIJSKI ODBOR TJEDNA BOTANIČKIH VRTOVA I ARBORETUMA

Biserka Juretid, Zagreb Sanja Kovačid, Zagreb Darko Mihelj, Zagreb Željka Modrid Surina, Rijeka Ivna Budan, Kaštel Lukšid Stipe Božinovid Mađor, Kaštel Lukšid Nenad Jasprica, Dubrovnik Tehnička organizacija i potpora Simpoziju: Vanja Stamenkovid, Zagreb Dubravka Sandev, Zagreb

HRVATSKO BOTANIČKO DRUŠTVO (HBoD) Antun Alegro, predsjednik Sandro Bogdanovid, dopredsjednik Igor Boršid, tajnik Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma HBoD-a Biserka Juretid, pročelnica

PROGRAM

3

SIMPOZIJ 30. svibnja 2011.,

IZLOŽBENI PAVILJON Botaničkog vrta PMF-a, Zagreb

USMENA IZLAGANJA 09.00-09.30 Otvaranje – prigodna obradanja pokrovitelja i

organizatora 09.30-09.45 Biserka Juretid (Prirodoslovno-matematički fakultet,

Zagreb i Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva): Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva

09.45-10.15 Suzanne Sharrock (Botanic Gardens Conservation

International): Plant Conservation in Europe - the role of Botanic Gardens and BGCI

10.15-10.45 Jože Bavcon (Biotehniška fakulteta, Ljubljana, Slovenija):

Botanički vrt Sveučilišta u Ljubljani 10.45-... Stanka za kavu uz obilazak izložbe „Botanički vrtovi i

arboretumi Hrvatske - čuvari zbirki živih biljaka“ ...-11.30 Razgovor s predstavnicima medija Kratka usmena priopćenja (Moderatori: S. Kovačić i N. Jasprica) 11.30-11.45 Ivan Šimid, Maja Anastazija Kovačevid (Arboretum HAZU,

Trsteno): Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom

11.45-12.00 Sanja Kopjar, Alenka Car (JU za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Varaždinske županije): Arboretum Opeka – najstariji zaštideni objekt parkovne arhitekture u Hrvatskoj

4

12.00-12.15 Marilena Idžojtid, Marko Zebec, Igor Poljak; Bojana Filid; Tatjana Arnold Sabo (Šumarski fakultet, Zagreb; Šumarija Vodin; JU za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije): Arboretum Lisičine – najmlađi hrvatski arboretum

12.15-12.30 Mirko Ruščid (Prirodoslovno-matematički fakultet, Split):

Botanički vrt na Marjanu PMF-a Split 12.30-12.45 Zvjezdana Popovid, Ksenija Protrka, Slavo Jakša, Hrvoje

Škrabid (JU „Park prirode Biokovo“): Biokovski botanički vrt Kotišina

12.45-13.00 Tea Šilid (JU „Nacionalni park Sjeverni Velebit“): Velebitski

botanički vrt - jučer, danas,... sutra? 13.00-13.15 Katija Dolina, Nenad Jasprica (Institut za more i priobalje,

Dubrovnik): Povijest, ciljevi i bududnost Botaničkog vrta na Lokrumu Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku

13.15-13.30 Pitanja i kratka rasprava 13.30-15.00 Stanka za objed – organizirano, za sudionike Simpozija Kratka usmena priopćenja (Moderatori: Ž . Modrić Surina i M. Ruščić) 15.00-15.15 Antun Alegro (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

i Hrvatsko botaničko društvo): Botanički vrtovi - važnost i uloga u nastavi botanike

15.15-15.30 Leda Tomaš (Osnovna škola „Ostrog“, Kaštel Lukšid):

Školski botanički vrt OŠ „Ostrog“, Kaštel Lukšid 15.30-15.45 Dinka Tomaškovid-Presečki (Gimnazija A.G. Matoša,

Zabok): Školski arboretum Gimnazije A.G. Matoša

5

15.45-16.00 Željka Modrid Surina (Prirodoslovni muzej Rijeka): Primorski botanički vrt - stalni postav Prirodoslovnog muzeja Rijeka

16.00-16.15 Dario Kremer (Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb):

Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan" 16.15-16.30 Darko Mihelj, Sanja Kovačid, Vanja Stamenkovid, Biserka

Juretid (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb): Botanički vrt PMF-a u Zagrebu – dio zaštidene „Zelene potkove“

16.30-16.45 Stanka za kavu 16.45-17.30 Obilazak Botaničkog vrta PMF-a uz stručnu pratnju

(D. Mihelj, S. Kovačid) POSTERSKA PREDSTAVLJANJA BOTANIČKIH VRTOVA I ARBORETUMA U sklopu izložbe „Botanički vrtovi i arboretumi Hrvatske – čuvari zbirki živih biljaka“, otvorene javnosti u paviljonu Botaničkog vrta PMF-a: Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva Biserka Juretid (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb)

Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trsteno Vanja Stamenkovid (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb) Arboretum Lisičine Igor Poljak, Marilena Idžojtid, Marko Zebec (Šumarski fakultet, Zagreb), Stanko Vlahovid (u mirovini, Zagreb) Arboretum Opeka Sanja Kopjar i Alenka Car (JU za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Varaždinske županije)

6

Biblijski vrt Svetišta Gospe Stomorije Ivna Budan (u mirovini, Kaštel Lukšid) Botanički vrt „Kotišina“ PP Biokovo Darko Mihelj (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb) Botanički vrt na Lokrumu Sveučilišta u Dubrovniku Katija Dolina (Institut za more i priobalje, Dubrovnik) Botanički vrt na Marjanu PMF-a u Splitu Darko Mihelj (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb) Botanički vrt PMF-a Sveučilišta u Zagrebu Biserka Juretid (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb) Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan" Dario Kremer (Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb) Arboretum Kačideva samostana, Zaostrog Žana Soče Primorski botanički vrt Prirodoslovnog muzeja Rijeka Željka Modrid Surina (Prirodoslovni muzej Rijeka) Školski arboretum Gimnazije A. G. Matoša, Zabok (učenici škole) Školski arboretum Šumarske i drvodjelske škole, Karlovac (učenici škole) Školski botanički vrt OŠ „Ostrog“, Kaštel Lukšid Leda Tomaš (Osnovna škola „Ostrog“, Kaštel Lukšid), Ivna Budan (u mirovini, Kaštel Lukšid) Velebitski botanički vrt NP Sjeverni Velebit Tea Šilid ( JU „Nacionalni park Sjeverni Velebit“)

SAŽECI PLENARNA I UVODNA PREDAVANJA

9

Plant Conservation in Europe - the role of botanic gardens and BGCI

SUZANNE SHARROCK

Director of Global Programmes

Botanic Gardens Conservation International

The European region includes a wide range of habitats and topographies

and this supports a great diversity of plant species. The European flora

includes around 14,000 species with Spain, Greece, Italy, Bulgaria and

Romania having the highest numbers of endemic plants. Despite being

one of the most well-studied floras, plant diversity in Europe is under

increasing threat from habitat loss, invasive alien species, pollution and

climate change. The Global Strategy for Plant Conservation (GSPC) of the

Convention on Biological Diversity includes 16 targets for plant

conservation to be achieved by 2020. As botanic gardens have a specific

focus on the conservation, cultivation and display of wild plants, GSPC

Target 8 which calls for “At least 75% of threatened species to be in ex situ

collections, preferably in the country of origin and 20% available for

recovery and restoration programmes” is of particular relevance. There

are over 2,500 botanic gardens in existence worldwide, and approximately

800 of these are located in Europe. The combined collections of the

world’s botanic gardens include over 100,000 species, or nearly one third

of all known plants. Botanic Gardens Conservation International (BGCI) is a

networking organisation that links botanic gardens globally and also

supports collaboration amongst botanic gardens at a regional level. In

Europe, the European Botanic Gardens Consortium provides a forum for

the exchange of information and experiences between botanic gardens.

Supported by BGCI, and including one representative from each country in

Europe, the Consortium meets twice per year, to discuss a range issues

relevant to the work of botanic gardens. The Consortium has developed a

range of specific initiatives that are implemented regionally. These are

related for example, to the exchange of plant material between gardens,

10

the control in invasive alien species and monitoring progress towards GSPC

Target 8. BGCI has a particular responsibility for Target 8 and uses its

database of plants in cultivation in botanic gardens around the world

(PlantSearch) to monitor progress. In 2008, the state of conservation of

European threatened plants was reviewed by BGCI. As no up-to-date Red

List of European plants existed, BGCI developed a consolidated list of

threatened plants based on data from national Red Lists, This included

some 1,917 taxa. By comparing this list with data in PlantSearch from

European botanic gardens, as well as European seedbank data, BGCI was

able to identify 42% of threatened species in ex situ collections.

Degenia velebitica – detalj ilustracije

Mirela Ivankovid-Bielen

11

Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva

BISERKA JURETID

Pročelnica Sekcije Botaničkih vrtova i arboretuma

Hrvatskog botaničkog društva

Botanički vrt Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu, Marulidev trg 9a, 10000 Zagreb; [email protected]

Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva

osnovana je na Tredoj izbornoj skupštini Hrvatskog botaničkog društva

2008. godine s ciljem okupljanja i zajedničkog djelovanja botaničkih vrtova

i arboretuma u Republici Hrvatskoj. Sekcija je osnovana radi poticanja

kvalitetne suradnje između vrtova i arboretuma; radi pokretanja inicijativa

za poboljšanje prilika u kojima djeluju botanički vrtovi i arboretumi u

Hrvatskoj; radi poticanja i razvijanja djelatnosti na području uzgoja,

očuvanja i zaštite rijetkih i ugroženih biljnih svojta (Globalna strategija

očuvanja biljaka, GSPC); radi promicanja i zaštite strukovnih interesa

prilikom donošenja novih propisa koji se odnose na stručni, obrazovni i

znanstveni rad u botaničkim vrtovima i arboretumima. Sekcija broji ukupno

12 članova (4 sveučilišna botanička vrta, 2 planinska botanička vrta, 1

muzejski botanički vrt, 4 arboretuma i 1 školski botanički vrt).

Osnovni cilj Sekcije je potaknuti revitalizaciju i obnavljanje postojedih

botaničkih vrtova i arboretuma, te osnivanje novih vrtova i arboretuma u

skoroj bududnosti. Pri tome treba poštovati i prihvatiti definiciju

botaničkog vrta: botanički vrt je institucija koja posjeduje dokumentiranu

zbirku živih biljaka koja služi znanstvenim istraživanjima, očuvanju biološke

raznolikosti biljaka, obrazovanju i dostupna je javnosti.

U svijetu postoji više od 2500 botaničkih vrtova u kojima se uzgaja oko 90

000 različitih vrsta biljaka (oko 30% ukupno poznatih vrsta, uključujudi i

neke koje su ved izumrle u prirodi!), a godišnje ih posjeti oko 200 milijuna

posjetitelja.

12

Botanički vrtovi – važnost i uloga u nastavi botanike

ANTUN ALEGRO

Predsjednik Hrvatskog botaničkog društva

Botanički zavod s botaničkim vrtom, Biološki odsjek Prirodoslovno-

matematičko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marulidev trg 20/2, 10000

Zagreb; [email protected]

Botanički vrtovi u Europi su od svog postanka neraskidivo vezani uz

obrazovanje. Tako je ved temeljna uloga najstarijeg europskog botaničkog

vrta, kojeg je 1543. godine utemeljio Luca Ghini u Pisi, bila upoznavanje

studenata medicine s ljekovitim biljkama i osiguravanje dostatne količine

bilja za spravljanje lijekova. Sa sličnom zadadom nastaju zatim i ostali

botanički vrtovi, u Padovi (1545.), Firenci (1545.), Parizu (1597.), Oxfordu

(1621.), Uppsali (1655.), Edinburghu (1670.), Berlinu (1679.) itd., koji svi

redom djeluju i danas. Iako se uloga botaničkih vrtova s vremenom

nadopunjavala i proširivala na mnoge značajne aspekte, osobito na

temeljna botanička istraživanja, popularizaciju i konzervacijsku biologiju,

oni su ne samo trajno ostali mjesta edukacije, nego se njihova edukacijska

uloga bitno proširila. Od mjesta gdje se u počecima prvenstveno svladavala

materia medica postali su mjesta gdje se stječu znanja iz svih grana

botanike, kao što su morfologija, sistematika, fitogeografija, ekologija

biljaka, primijenjena botanika, hortikultura i konzervacijska biologija.

Botanički vrt kao mjesto obrazovanja služi na više razina. Najneposredniju

razinu čini posjet vrtu kako bi se na licu mjesta upoznavalo s biljkama,

promatralo njihovu građu i ostale značajke. Ukoliko je vrt u sklopu neke

(visoko)školske ustanove mogude je i postavljanje različitih dugotrajnijih

pokusa ili vježbi vezanih uz pradenje životnog ciklusa, utjecaj različitih

faktora iz okoliša na biljke, promatranje oprašivača i ostalih životinja

vezanih uz biljke, te naravno praktičnih vježbi vezanih uz sijanje, uzgoj,

13

njegu i ostale hortikulturalne tehnike. Botanički vrt bit de mjesto gdje se

mogu objasniti i osnovne postavke terenskog rada, pravilnog sabiranja i

herbariziranja te prikupljanja vegetacijskih podataka. Na drugoj razini

botanički vrt služi nastavniku kao izvor živog ili svježeg biljnog materijala za

nastavu. To mogu biti čitave biljke kao ilustracija uz predavanja i objekti za

praktikum ili određeni biljni dijelovi i organi koji služe za izradu preparata,

anatomskih presjeka i slično.

Nastava botanike na Botaničkom zavodu PMF-a neraskidivo je vezana uz

Botanički vrt. Botanički vrt je izvor materijala za praktikume iz morfologije i

anatomije bilja, sistematske botanike, na biljkama iz Vrta podučava se

determinacija, a primjerci iz zbirki, osobito egzotične vrste, donose se u

predavaonice. Botanički vrt je također mjesto na kojem se studenti

upoznaju s florom Hrvatske, a mnogi se tu po prvi puta susredu s rijetkim,

endemičnim i ugroženim vrstama. U Vrtu se poučavaju i neke metodološke

osnove vezane uz terenski rad, georeferenciranje, izradu vegetacijskih

snimki, uzimanje uzoraka tla i mikroklimatološka mjerenja.

Zaključno, može se redi da botanički vrtovi predstavljaju, kako to je

zacrtano ved u njihovim počecima, nezaobilazno mjesto u nastavi iz svih

aspekata botanike, osobito ako se tom nastavom želi dosedi praktično

znanje i kompetentnost.

Adiantum capillus-veneris – detalj ilustracije


14

Botanički vrt Sveučilišta u Ljubljani

JOŽE BAVCON

Voditelj Botaničkog vrta Sveučilišta u Ljubljani

Odjel za biologiju, Biotehnološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani

(Slovenija); [email protected]

Botanički vrt u Ljubljani nalazi se na istome mjestu od 1810. U vrijeme

Ilirskih provincija (1809.-1813.) osnovan je kao vrt autohtone flore pri

jednoj od Visokih škola (École Centrales). Osnivač vrta bio je Franc Hladnik

(1773.-1844.), koji je bio i njegov prvi ravnatelj, te predavač botanike na

Visokoj školi. Izvorno, vrt je obuhvadao površinu od 33 hektara (919

klaftera), imao je godišnju subvenciju od 1000 franaka i stalno zaposlenog

vrtlara s 500 franaka godišnje plade. Iz Hladnikovog pisma rektoru Visokih

škola (27. prosinca 1810.) vidi se da je do rujna te godine u vrtu raslo 447

»linnéjevskih vrsta«. Popis biljaka (inventarni list) za godinu 1812. navodi

ved 766 autohtonih vrsta koje rastu u vrtu.

Izvorni naziv vrta bio je »Vrt domovinske flore«, iako su ved od početka u

njemu rasle i strane biljne vrste. Ta se tradicija nastavila do današnjih

dana. Kao što priliči sveučilišnom botaničkom vrtu, u njemu pokušavamo

uzgajati širok spektar najrazličitijih vrsta. Godine 2010. izgradili smo novi

tropski staklenik, u kojemu posjetitelji mogu izbliza razgledati egzotične

biljke tropskih područja. Poseban staklenik imamo i za mediteransko bilje,

koji se nalazi na prostoru planiranog novog vrta. Tijekom ljeta, bilje se iz

toga staklenika iznosi na otvoreno. Od 2009. vrtne se biljke ljeti izlažu i u

stakleniku u gradskom parku Tivoli. U najnovije vrijeme posebna se

pozornost poklanja biljnim vrstama sa slovenskog Crvenog popisa, te

endemima slovenske flore. Izvan vrta, u predgrađu Ljubljane, ved desetak

godina imamo u najmu suhi travnjak, na kojemu izučavamo i štitimo biljke

in situ. U posljednjem desetljedu u bavimo se istraživanjima intraspecijske

15

raznolikosti pojedinih široko rasprostranjenih vrsta u Sloveniji. Tu su

uključene vrste kao što su visibaba (Galanthus nivalis), ciklama (Cyclamen

purpurascens), različite vrste šafrana (Crocus sp.) koje rastu u Sloveniji i dr.

Posebna pažnja posvedena je skupinama školske djece svih uzrasta, za koje

imamo pripremljene radne listove i koje vodimo u stručni obilazak vrta.

Botanički vrt otvoren je za javnost tijekom cijele godine. U tu svrhu, u vrtu

svaki mjesec organiziramo redovita predavanja i radionice.

Edraianthus pumilio

detalj ilustracije


SAŽECI KRATKA USMENA PRIOPDENJA

Arboretumi

19

Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom

IVAN ŠIMID, MAJA ANASTAZIJA KOVAČEVID

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Arboretum Trsteno, Potok

20, 20233 Trsteno; [email protected]

Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom, kao

jedini arboretum na hrvatskoj jadranskoj obali, u jedinstvenom bogatstvu

svojih vrijednosti sjedinjuje kulturnu i prirodnu baštinu.

Na svom prostoru od 28 hektara objedinjuje nekoliko različitih cjelina:

povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni neoromantičarski

perivoj iz 19/20. stoljeda, povijesni maslinik, te prirodnu vegetaciju šume

hrasta medunca, alepskog bora i čempresa, vegetaciju makije i priobalne

stijene. Kao povijesni dubrovački ladanjski plemidki posjed prepoznatljiv je

po dvije karakteristične arhitektonske cjeline reprezentativnih i

gospodarskih građevina, organski povezanih uz osnovu vrtno-

reprezentativnih i agrikulturno-proizvodnih površina posjeda te je jedini na

dubrovačkom području zakonom zaštiden cjeloviti kompleks toga tipa.

Od izgradnje renesansnog ljetnikovca s vrtom 1494. godine posjed je

kontinuirano bio u vlasništvu iste dubrovačke obitelji Gučetid-Gozze, sve

do 1948. kad prelazi u vlasništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Nekoliko naših eminentnih stručnjaka definiraju prenamjenu zaštidenog

kompleksa u arboretum, te se od tada njegovo upravljanje i održavanje

usklađuje sa zakonskim odredbama konzervacije i zaštite. U Arboretumu je

danas determinirano 465 svojti kultivirane i 510 svojti autohtone

vegetacije.

Djelatnost Arboretuma usmjerena je na zaštitu i održavanje kulturno-

povijesnih i prirodnih znamenitosti, na istraživanje i zaštitu biološke

raznolikosti, na stvaranje žive zbirke u smislu zaštite genetičke raznolikosti,

te na istraživanja iz područja povijesti vrtne arhitekture.

20

Arboretum Opeka –

najstariji zaštideni objekt parkovne arhitekture u Hrvatskoj

SANJA KOPJAR, ALENKA CAR

Javna ustanova za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima na

području Varaždinske županije, Kratka 1, 42 000 Varaždin;

[email protected]

Arboretum Opeka je perivoj koji je zbog mnogobrojnih formi i varijeteta

raznovrsnog drveda i grmlja proglašen arboretumom. Nalazi se u

Varaždinskoj županiji, Opdini Vinica, uz cestu u naselju Marčan, oko 20 km

zapadno od Varaždina. Ime „Opeka“ vezano je uz ciglanu, koja se nekad

nalazila u blizini dvorca. Prvi počeci parka i njegovo smišljeno plansko

oblikovanje datiraju s početka 19. stoljeda, dok formiranje kompleksa

kakvog danas poznajemo započinje sredinom 19. stoljeda, kad vlasnik

posjeda postaje grof Marko Bombelles. On prema načelima krajobraznog

oblikovanja pretvara prostor oko svog dvorca u perivoj engleskog,

romantičarskog stila. U povoljnim klimatskim uvjetima uspješno su

uzgojene brojne egzotične vrste koje je grof Bombelles donosio sa svojih

putovanja. Na prostoru gdje se nekod vadila zemlja za izradu opeke,

napravljeno je umjetno jezero s otočidem. Arboretum Opeka je zbog

izuzetnih umjetničkih, dendroloških, znanstvenih, odgojno-obrazovnih,

kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti zaštiden od 1947. Zakonom o zaštiti

prirode i najstariji je spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj. Kompleks

dvorca i arboretuma Opeka je od prosinca 2007. i zaštideno kulturno

dobro Republike Hrvatske. Perivoj se godinama formirao pod utjecajem

raznih oblika vlasništva i upravljanja, što se uočava u današnjem stanju i

izgledu. Područje površine od oko 60 ha može se podijeliti na 1. ravničarski

dio, u kojem se nalazi dvorac i izrazito parkovno oblikovani dio perivoja, te

2. brežuljkasti dio, s očuvanom ili djelomično očuvanom šumskom

vegetacijom, oblikovanom kao park-šuma. Bogatstvo i raznolikost drveda i

21

grmlja, te mnogobrojnih formi i varijeteta postoji i danas, iako je tijekom

vremena uočavan trend smanjenja broja vrsta. Tu su zastupljene mnoge

egzotične vrste podrijetlom iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne

Amerike i Europe. Zadnja inventarizacija biljnog materijala ravničarskog

dijela Arboretuma (na cca 25 ha) provedena je tijekom 2006. (Šumarski

institut Jastrebarsko), u sklopu koje je determinirano ukupno 2816 biljnih

jedinki razvrstanih u 180 taksonomskih jedinica, 86 rodova i 44 porodice.

Arboretum Opeka je bogat egzotama koje su po novom popisu zastupljene

kroz 84 taksonomske jedinice. Neki primjerci su značajni ved zbog svoje

starosti od preko 150 godina i dimenzija koje su postigli, dok su drugi

jedinstveni radi svojih visokih estetskih svojstava ili rijetkosti. Od kraja

2003. Arboretum je u vlasništvu Republike Hrvatske. Njegov nedjeljivi dio

je i dvorac Opeka, koji je danas napušten, u derutnom stanju i bez

namjene. Problem je i starost dendroflore koja polako dostiže svoju punu

zrelost, te pojedina stabla potpomognuta bolestima i štetnicima polako

odumiru. Neke štete uzrokovane su vjetrom ili snijegom, dok su dodatne

neplanske sadnje na pojedinim mjestima uzrokovale narušavanje osnovne

perivojne kompozicije. Od 2007. Arboretum se održava i uređuje u

organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštidenim prirodnim

vrijednostima na području Varaždinske županije, u suradnji s Opdinom

Vinica: financijska sredstva za tu namjenu izdvajaju se uglavnom iz

proračuna Varaždinske županije, te dijelom i iz državnog proračuna

(Ministarstvo kulture).

Calocedrus decurrens

Arboretum Opeka


22

Arboretum Lisičine - najmlađi hrvatski arboretum

MARILENA IDŽOJTID1, MARKO ZEBEC1, IGOR POLJAK1, BOJANA FILID2,

TATJANA ARNOLD SABO3

1 Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Svetošimunska 25,

10000 Zagreb; [email protected] 2 Hrvatske šume d.o.o., UŠP Našice, Šumarija Vodin,

Trg Gospe Vodinske 4, 33522 Vodin 3 JU za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-

podravske županije, Trg Ljudevita Patačida 1, 33000 Virovitica

Arboretum Lisičine osnovan je 1979. godine te je najmlađi arboretum u

Hrvatskoj. Nalazi se na Papuku, na reljefno razvedenom terenu, na površini

od oko 45 ha. Njime upravljaju Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma

podružnica Našice, Šumarija Vodin. Javna ustanova za upravljanje

zaštidenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije

pokrenula je aktivnosti za zaštitu Arboretuma i uvođenje u upisnik

zaštidenih prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske.

U sjevernom dijelu Arboretuma nalazi se prirodna bukova šuma. Južni dio,

površine oko 24 ha, koji je arboretum u užem smislu, podijeljen je na tri

cjeline: 1. hortikulturni dio na kojem je posađeno ukrasno drvede i grmlje,

2. dio zasađen biljkama s područja Europe i Azije i 3. dio zasađen biljkama s

područja Amerike. Tijekom Domovinskog rata Arboretum je bio okupiran i

devastiran. Dio biljaka se osušio, zasađene biljke nisu primjereno

održavane, a neke su se pokazale invazivne te su se nekontrolirano

proširile po ostalim dijelovima Arboretuma. Također je došlo i do

zarastanja bagremom, kupinom i drugim samoniklim vrstama. U okviru

projekta Hrvatskih šuma d.o.o. "Revitalizacija Arboretuma Lisičine", od

2006. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu radi na uređenju

Arboretuma. Dokumentacija o biljkama ne postoji te se sukcesivno, po

23

poljima radi na determinaciji i označavanju biljaka. Do sada je u

hortikulturnom dijelu, na dvanaest polja, determinirano 416 različitih

svojti, iz 113 rodova. Radovi na uređenju ostalih dijelova Arboretuma i

determinaciji biljaka kontinuirano se nastavljaju. Biljke koje danas rastu u

Arboretumu možemo smatrati prilagođenima ekološkim uvjetima koji tu

vladaju, bududi da su bez njege opstale od svoje sadnje do danas. Posebnu

vrijednost imaju brojni kultivari četinjača pa se može redi da je Arboretum

Lisičine među najbogatijim živim zbirkama različitih svojti četinjača u

Hrvatskoj.

U Arboretumu se nalaze i pokusne plohe podignute kao znanstveni pokusi

Zavoda za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Šumarskog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. To su plohe različitih vrsta i križanaca

borova, što je vrijedan i u svijetu jedinstven dendrološki materijal

proizveden kontroliranom hibridizacijom dvoigličavih borova.

Zbog velike dendrološke, hortikulturne, znanstvene, edukativne i

društvene vrijednosti, kao i zbog svoje jedinstvenosti, Arboretum Lisičine

de nakon uređenja biti prepoznatljiv za stručnjake i znanstvenike, ali de

također razveseliti i oplemeniti sve ljude koji de u njemu boraviti i biti

otvoreni za ljepotu biljaka i prostora u kojemu one žive.

Rhododendron 'Nova Zembla'

Arboretum Lisičine


Platanus orientalis

Arboretum HAZU, Trsteno



Sveučilišni botanički vrtovi

27

Botanički vrt PMF-a u Zagrebu – dio zaštidene „Zelene potkove“

DARKO MIHELJ, SANJA KOVAČID,

VANJA STAMENKOVID, BISERKA JURETID

Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki

odsjek, Botanički zavod s Botaničkim vrtom, Botanički vrt,

10000 Zagreb; [email protected]

Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta osnovao je 1889. prof.

dr. sc. Antun Heinz, tada kao „Kraljevski botanički vrt“. Sastavni je dio

vrijedne zagrebačke „Zelene“ ili „Lenuzzijeve potkove“, gdje je 1971. i

zakonom zaštiden kao spomenik kulture i parkovne arhitekture, s obvezom

zadržavanja izvornog stanja nasada, građevina i površina dostupnih

posjetiteljima. Najvedi dio Vrta zauzima perivoj-arboretum izgrađen u

engleskom stilu i razdijeljen na 53 polja, dok se središnji dio naziva

parterom, koji je izgrađen u francuskom stilu. Osobitost Vrta čine četiri

biljno-geografske skupine s različitim vrstama hrvatske flore i susjednih

područja (krška, dvije mediteranske i submediteranska), a tu su i dvije

biljno-geografske skupine sa stranom florom: alpska (Alpe) i

zapadnoeuropska (Španjolska, Portugal i Francuska). Najstarija vrtna

kamenjara je „Alpinum“ iz 1891., na kojemu su danas posađene pretežito

uresne biljke. U pojedinim dijelovima Vrta smještene su manje tematske

zbirke, poput papratnjača, glavočika, hosta, ljekovitih biljaka, kadulja,

uresnih trajnica („Spektar“), sukulenata i božura. Botanički vrt ima vodedu

ulogu u zaštiti biljnih vrsta, popularizaciji očuvanja prirode i edukaciji

građanstva (zadaci BGCI); u zbirkama živoga bilja čuva se neprocjenjivo

bogatstvo hrvatske flore, koje se stalno nastoji unaprijediti i obogatiti

putem ex-situ programa uzgoja naših zaštidenih, rijetkih i endemičnih

svojti. U Vrtu je danas zaposleno 27 djelatnika (voditeljica, troje stručnih

suradnika, dvije više tehničarke, administratorica, sedam vrtlara, troje

28

čuvara, bravar, stolar i osam pomodnih djelatnika). Kao pomod u stručnom

vođenju skupina posjetitelja (učenici različitih uzrasta) organizirana je

„studentska služba“, dok česti posjetitelji Vrta (ljubitelji i stručnjaci) nose

pločice s natpisima „Prijatelj Botaničkog vrta“. Uz donacije, posjetitelji

mogu „posvojiti“ stabla i klupe u Vrtu.

Poslovi koji se obavljaju u Vrtu tiču se pretežito očuvanja i obnavljanja

biljnih zbirki i građevina. Pojedine zgrade u Vrtu danas su potpuno

rekonstruirane (izložbeni paviljon, javni zahod), dok druge obnova tek čeka

(staklenici, upravna zgrada iz 1890.). Vrtni botaničari bave se širokim

opsegom poslova, od nadzora nad uzgojem biljaka i terenskog prikupljanja

materijala (sukladno potrebnim dozvolama), preko podrške u nastavi

raznovrsnih botaničkih predmeta na PMF-u i drugim sastavnicama

zagrebačkoga Sveučilišta te srednjim i osnovnim školama, do stručnog i

znanstvenog rada u području botanike i hortikulture i koordiniranja Sekcije

Botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva. Djelatnici

Vrta posljednjih godina objavili su 35 znanstvenih radova, oko 60

kongresnih priopdenja, pet koautorskih knjiga, tri vodiča i 50-tak

enciklopedijskih antuknica; sudjelovali u 15 znanstvenih i stručnih,

domadih i međunarodnih projekata; napisali više od 150 stručnih i

znanstveno-popularnih članaka; osmislili i postavili 13 izložbi u izložbenom

paviljonu te više od 80 info-ploča u Vrtu. I ovaj simpozij.

Adiantum capillus-veneris

Botanički vrt PMF-a, Zagreb


29

Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan"

DARIO KREMER

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, A. Kovačida 1,

10000 Zagreb; [email protected]

Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan" osnovan je 1947. godine kao

jedan od malobrojnih europskih botaničkih vrtova specijaliziranih za uzgoj

ljekovitih i otrovnih biljnih vrsta, pa u početku i nosi naziv Botanički vrt

ljekovitog i otrovnog bilja. Osnovao ga je prof. dr. sc. Fran Kušan, prvi

profesor botanike na Zavodu za Farmaceutsku botaniku na

Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i osnivač triju naših

botaničkih vrtova od kojih dva postoje i danas (Farmaceutski botanički vrt

"Fran Kušan" i Velebitski botanički vrt). S vremenom se Farmaceutski

botanički vrt "Fran Kušan" razvio u svojevrsni kulturni i edukacijski objekt,

te ga je Republički zavod za zaštitu prirode SR Hrvatske stavio 1969. godine

pod posebnu zaštitu kao ''Spomenik prirode (spomenik vrtne arhitekture –

botanički vrt)'' i uveo ga u registar zaštidenih objekata.

Vrt je smješten u sjevernom dijelu grada Zagreba na nadmorskoj visini od

195 m i zapadnoj ekspoziciji s prosječnim nagibom terena od 13 %.

Današnja površina Vrta iznosi 23680 m2 i podijeljen je na dva podjednako

velika dijela. U prvom, sistematskom dijelu Vrta nalazi se ukupno 38 ploha

od kojih svaka obuhvada jedan ili nekoliko biljnih redova s važnijim

porodicama, rodovima i vrstama. Ovdje su biljne vrste raspoređene prema

razvojnom slijedu, počevši od evolucijski starijih pa do onih koje su na

vrhuncu stvaranja novih oblika. U sistematskom dijelu Vrta nalaze se još

klijalište, priručni rasadnik i dva staklenika u kojima se tijekom hladnog

dijela godine čuvaju na hladnodu osjetljive biljne vrste. Drugi dio Vrta

oblikovan je tako da su tu predstavljene pojedine biljne zajednice,

pretežno šuma kopnenog dijela Hrvatske s pripadajudim ljekovitim biljem.

30

Danas je u Vrtu prisutno oko 1000 različitih biljnih vrsta (vedinom

ljekovitih, začinskih, otrovnih i medonosnih) koje služe u nastavne, stručne

i znanstveno-istraživačke svrhe.

Ginkgo biloba

Botanički vrt FBF-a, Zagreb


31

Povijest, ciljevi i bududnost Botaničkog vrta na Lokrumu Instituta

za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku

KATIJA DOLINA, NENAD JASPRICA

Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku, Kneza Damjana Jude 12, pp. 83,

20000 Dubrovnik; [email protected] Botanički vrt na otoku Lokrumu utemeljila je tadašnja JAZU 1959. radi

unošenja i istraživanja prilagodbe biljaka iz tropskih i suptropskih krajeva.

Posebna pozornost posvedena je biljkama važnim za šumarstvo,

hortikulturu i farmaciju, i to drvedu i grmlju iz mediteranskih klimata.

U zbirci je najzastupljenija porodica Myrtaceae. Zbirka eukaliptusa je

osamdesetih godina prošloga stoljeda procijenjena kao najbogatija zbirka

roda Eucalyptus izvan Australije i Novog Zelanda. Biljke su uzgojene iz

sjemena dobivenoga razmjenom sa svjetskim botaničkim vrtovima.

Tijekom Domovinskoga rata više od pedeset projektila izravno je pogodilo

vrt te nanijelo golemu štetu biljkama i pratedim objektima. U požaru su

izgorjele dokumentacija i glavnina knjižnice.

Obnova vrta je započela 1993. godine. Od 2006. vrt djeluje u sastavu

Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Zauzima površinu od

2 ha (izložbena je 1,2 ha) na kojoj se uzgaja se oko 400 biljnih vrsta,

uglavnom drveda i grmlja. U stakleniku raste oko 200 vrsta mesnatica. U

vrtu rade botaničar i vrtlar.

S obzirom na položaj vrta u rezervatu šumske vegetacije (od 1976.), svakoj

aktivnosti prethodi ishođenje suglasnosti nadležnih službi, što otežava rad.

Nedostatci financijskih sredstava i radne snage su višegodišnji problemi

vrta. Koncept botaničkih vrtova s ciljem istraživanja unosa i prilagodbe

stranih biljnih vrsta danas je uglavnom napušten. Naš cilj jest uzgoj

autohtonih mediteranskih biljaka, posebno zaštidenih, rijetkih i endemičnih

32

vrsta. Tako demo doprinijeti njihovoj zaštiti na prirodnim staništima (in

situ) i očuvanju biološke raznolikosti te skrenuti pozornost znanstvenoj,

stručnoj i široj javnosti na potrebu očuvanja biljnoga svijeta.

Prioriteti su obnova dotrajalog staklenika i izgradnja klijališta, izgradnja

staklenika u izložbenom dijelu, izradba baze podataka i stavljanje u

funkciju zapuštenih površina vrta. Uz to, neophodno je uspostavljanje

konkretnije i čvršde znanstvene i stručne suradnje sa sličnim ustanovama

na Sredozemlju i šire.

Eucalyptus globulus

Botanički vrt na Lokrumu, IMP, Dubrovnik


33

Botanički vrt na Marjanu PMF-a Split

MIRKO RUŠČID

Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet , Odjel za biologiju,

Teslina 12, 21000 Split; [email protected]

Botanički vrt na Marjanu osnovan je 1951. u sastavu nekadašnje

Pedagoške akademije. Smješten je na južnim padinama Marjana, iznad

gradskog naselja Meje, na nadmorskoj visini oko 90 m, terasastog izgleda,

sa suhozidima. Inicijativu za osnivanje vrta dao je profesor Petar Matkovid,

voditelj Katedre za botaniku tadašnje Pedagoške akademije, uz veliku

podršku i entuzijazam studenata nastavničkog smjera biologije i kemije. U

izgradnji vrta sudjelovali su vlastitim radom. Cilj osnivanja vrta imao je

višestruko značenje u funkciji nastave za obrazovanje nastavnih kadrova iz

biologije, znanstveno istraživanje, praktične radove učenika osnovnih i

srednjih škola, turističko i kulturno značenje. Vrt obuhvada nešto više od 2

ha površine. Podijeljen je na dva dijela: kultivirane površine u južnijem

dijelu vrta te prirodne degradirane površine s autohtonim biljkama u

sjevernom dijelu vrta. Obje površine su podijeljene na oko 25 tematskih

polja, na kojima su zasađene brojne kultivirane biljke: polugrmovi, grmovi,

i drvenaste biljke tropskih i subtropskih područja te autohtona

eumediteranska vegetacija koja je ostatak biljnih zajednica mediteranskih

šuma i makija česmine, gdje je vidljiva sukcesija prema klimatogenoj

zajednici. Na tim površinama raslo je oko 2500 vrsta. U sastavu vrta

izgrađeno je i pet staklenika u kojima je smješteno klijalište, uređaji za

razmnožavanje biljaka, različite lončanice, egzotične biljke, grmovi i

polugrmovi, vodene biljke, sukulentne biljke, prostor za stratificiranje

sjemena, školski terenski laboratorij i dr.

U vrtu je bilo uposleno pet vrtlara, uz stručni nadzor profesora s Katedre za

botaniku. Vrt je do sredine sedamdesetih godina 20. stoljeda bio u

34

procvatu i bio je otvoren za posjetitelje. Od 1980.-tih godina, i nakon smrti

prof. Matkovida, započinje stagnacija i zapuštanje vrta (smanjen je broj

vrtlara na samo jednog djelatnika). Cjelokupni vrt je ved tridesetak godina

u propadanju, vjerojatno kao spoj ukupne nebrige i nerazumijevanja

gradskih službi i Fakulteta. Bilo je više pokušaja obnavljanja, ali sve bez

uspjeha.

U najnovije vrijeme ponovno se javlja veliki interes uprave mladog

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, osobito Odjela za biologiju, kao i

studenata profesorskog smjera biologije i kemije za ozbiljnom obnovom

Botaničkog vrta na Marjanu. Službeno je imenovan voditelj vrta u ožujku

ove godine te se započelo s akcijama čišdenja i uređenja vrta, u kojoj

sudjeluju studenti, profesori i jedini vrtlar fakulteta. U tijeku su tehnički

poslovi potpisivanja i obnavljanja Ugovora s gradom Splitom i Javnom

ustanovom Park šuma Marjan, izrada arhitektonskog krajobraznog rješenja

i dr. Cilj je obnoviti vrt kakav je nekada bio, odnosno izgraditi

reprezentativni mediteranski vrt s kultiviranim i autohtonim

mediteranskim biljkama, što de biti jedinstveni primjer vrta na istočnoj

obali Jadrana. Velika ljubav, volja, entuzijazam i znanje, kao i financijske

potpore, bez sumnje de rezultirati izvrsnim ishodom.

Styrax officinalis

Botanički vrt PMF-a, Split


SAŽECI

KRATKA USMENA PRIOPDENJA

Botanički vrtovi na zaštidenim

područjima prirode

37

Biokovski botanički vrt Kotišina

ZVJEZDANA POPOVID, KSENIJA PROTRKA, SLAVO JAKŠA, HRVOJE ŠKRABID

Javna ustanova „Park prirode Biokovo“, Botanički vrt Kotišina,

Marineta-Mala obala 16, 21300 Makarska;

[email protected]

Biokovski botanički vrt Kotišina smješten je na primorskim obroncima

planine Biokovo, 3 km od Makarske. Prostire se na 16,5 ha, na nadmorskoj

visini od 350 do 500 metara, a sastavni je dio Parka prirode Biokovo.

Vrt je osnovan Odlukom Skupštine opdine Makarska 2. listopada 1984.,

temeljem zaključaka I. i II. Znanstvenog skupa o prirodi Biokovskog

područja, a prema zamisli dr. fra Jure Radida (1920.-1990.). Zakonom je

zaštiden kao spomenik parkovne arhitekture.

Osnovna svrha i namjena vrta je znanstveno istraživanje, monitoring,

popularizacija i upoznavanje biljnog svijeta Biokova. Biokovski botanički vrt

Kotišina je zamišljen kao ograđeni dio prirode - „Biokovo u malom“, gdje

su zadržani prirodni oblici vegetacije sa samorodnom florom. Na relativno

maloj površini nalaze se raznolika staništa kao što su kamenjari, točila

(sipari), vrletne stijene, obradive površine, te kanjon Proslap, zbog čega je i

vrt podijeljen na sedam cjelina: 1. bilje biokovskih klisura, 2. bilje

biokovskih kamenjara, 3. bilje sipara, 4. ljekovito bilje područja Biokova, 5.

poljoprivredno bilje i kulture, 6. ostalo bilje Biokova i 7. bilje širih područja.

U vrtu je utvrđeno oko 300 samoniklih biljnih svojti, od tipično

mediteranskih do planinskih, a u dvije cjeline sađene su egzote,

poljoprivredno i ljekovito bilje.

Sa željom da se Biokovski botanički vrt obnovi i revitalizira, Javna ustanova

„Park prirode Biokovo“ u svibnju 2010. godine pokrenula je ponovnu

inventarizaciju i determinaciju biljnih vrsta unutar vrta. Duž glavnih staza

koje vode kroz vrt zabilježene su brojne biljne vrste: od toga desetak

38

endema, 12 zaštidenih i 4 strogo zaštidene biljne vrste, zaštidene temeljem

Pravilnika o divljim svojtama (NN 99/09). U sklopu revitalizacije sve

determinirane svojte duž glavnih staza označene su pločicama te su

postavljeni informativni panoi.

Unutar Biokovskog botaničkog vrta nalazi se i Kaštel, koji je registriran kao

kulturno dobro, a predstavlja najreprezentativniji sačuvani primjer takvog

tipa fortifikacijske arhitekture na Makarskom primorju. U planu Javne

ustanove je obnova Kaštela i uređenje herbarske, etnološke i

paleontološke zbirke.

S obzirom da Biokovski botanički vrt Kotišina svake sezone posjeti više od

1000 posjetitelja, u sklopu projekta Nature Protection Investment Project

(NPIP), vezanom za dodjeljivanje sredstava iz zajma Svjetske banke, Javna

ustanova kandidirala je i projekt obnove i uređenja Info-centra u Kotišini.

Edraianthus pumilio

Biokovski botanički vrt 'Kotišina' PP 'Biokovo'


39

Velebitski botanički vrt - jučer, danas,... sutra?

TEA ŠILID

Javna ustanova Nacionalni Park Sjeverni Velebit, Krasno 96, 53274 Krasno;

[email protected]

Velebitski botanički vrt tematski je botanički vrt koji sadrži isključivo

velebitske vrste. Osnovan je 1967. na inicijativu prof. dr. sc. Frana Kušana,

na površini od 50 ha. Stručne i tehničke poslove u Vrtu obavljala je

Šumarija Krasno na temelju prijedloga i mišljenja Komisije za predlaganje

stručnih mjera i vršenje stručnog nadzora u Velebitskom botaničkom vrtu,

dok je administrativne poslove vodio Republički zavod za zaštitu prirode.

Godine 1969. Velebitski botanički vrt zaštiden je kao spomenik parkovne

arhitekture, a 1971. na području Zavižan - Balinovac - Velika kosa

proglašen je botanički rezervat, unutar kojega se našao i Vrt.

Vizija dr. Kušana bila je da Vrt odaje izgled sasvim prirodnog biljnog

pokrova, s tom iznimkom što su biljne vrste označene pločicama sa

stručnim imenima vrsta, te da se donesene vrste s drugih dijelova Velebita

uklapaju u odgovarajude biljne zajednice. Vedina unesenih biljaka

posađena je ipak u središnjem dijelu, u kojem se nalaze tri male i jedna

velika kamenjara. Tu raste i poznata velebitska degenija, apsolutna zvijezda

Vrta.

Početkom Domovinskog rata Vrt je potpuno zapušten, što je uzrokovalo

gubitak velikog broja posađenih vrsta i zarastanje središnjeg, najuređenijeg

dijela Vrta u prirodnu vegetaciju.

Nakon osnivanja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit 1999. godine, na čijem

se području i našao Vrt, briga o njemu prešla je u nadležnost Javne

ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit, koja je potražila stručnu pomod

djelatnika Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u

Zagrebu, te su kamenjare oplijevljene i uređene. Četrdeseta godišnjica

40

osnivanja Velebitskog botaničkog vrta obilježena je 2007. izdavanjem

vodiča "Velebitski botanički vrt - oaza na 1500 m". Postavljene su i poučne

table o biljnim vrstama i zajednicama, ali i temama iz ekologije bilja. Kako

je iste godine Javna ustanova zaposlila i stručnu suradnicu-biologinju, koja

može dio svojeg radnog vremena posvetiti Vrtu, započeo je i rad na

obogadivanju zbirke Vrta: za sad tek razmnožavanjem postojedih vrsta.

Također je uveden program volontiranja u Vrtu sa svrhom održavanja

zasađenih biljaka u povoljnom stanju. Započeta je i izrada novih oznaka,

koje osim stručnog i latinskog imena sadrže i fotografiju biljke, kao i

dodatne informacije o sistematici, ekologiji, ugroženosti i zaštiti vrste.

Trenutačno stanje Vrta ne može se nazvati zadovoljavajudim, kako po

pitanju broja velebitskih vrsta koje predstavlja, tako niti po ostalim

funkcijama koje jedan botanički vrt treba obavljati (znanstvena

istraživanja, ex-situ zaštita, edukacija). Velebit, jedno od floristički

najzanimljivijih područja Hrvatske i jedan od hrvatskih centara

endemičnosti, svakako zaslužuje ozbiljan botanički vrt koji de biti centar za

istraživanje i pradenje stanja njegove jedinstvene flore. Sastavni dio zbirke

biljaka Velebitskog botaničkog vrta, uz živu zbirku, trebao bi biti i herbarij

te zbirka sjemena. Kako bi se što bolje postigla funkcija edukacije

posjetitelja, trebalo bi ponovno razmotriti koncept dr. Kušana o što

prirodnijem izgledu Vrta i uzeti u obzir razvijanje Vrta u smjeru stvaranja

intenzivnijeg estetskog doživljaja Vrta, kako bi se posjetiteljima što

učinkovitije skrenula pažnja na ljepotu i posebnost velebitskog biljnog

svijeta.

Degenia velebitica Velebitski botanički vrt NP 'Sjeverni Velebit'



Školski vrtovi i arboretumi

43

Školski botanički vrt „Ostrog“, Kaštel Lukšid

LEDA TOMAŠ

OŠ „Ostrog“, Kaštel Lukšid, Put Sv. Lovre 2; [email protected]

Na prostoru između stare Salone na istoku, starogrčkog Trogira na zapadu,

s juga okružen marjanskim poluotokom, podno padina Kozjaka, u uvjetima

blage mediteranske klime smjestio se jedan od bisera Kaštelanskog polja -

Kaštel Lukšid.

Uz cestu je 1976. izgrađena nova školska zgrada. Nedugo nakon useljenja

počinje se čistiti i uređivati školski okoliš. Uz podršku svih učitelja i učenika

zajedno, te ravnatelja, kroz niz akcija okoliš je očišden pa se ukazao veliki

prostor kojega je trebalo oplemeniti i učiniti ga ljepšim za učenike i učitelje.

Počele su se saditi biljke. Tako smo krenuli.

Vrt je ved 1986. proglašen zaštidenim spomenikom parkovne arhitekture.

Danas je OŠ „Ostrog“ poznata po Školskom botaničkom vrtu, jedinom

školskom vrtu s pridjevom „botanički“ i jedinom zakonom zaštidenom u

Hrvatskoj, a po mnogima i jedinstvenom u Europi. Jedna od glavnih

značajki vrta je introdukcija: uvođenje novih biljnih vrsta i pradenje njihove

prilagodbe. Tu danas raste oko 1000 biljnih svojti podrijetlom sa svih

strana svijeta, pretežno mediteranskog i suptropskog podneblja.

Vrt se proteže uokolo školske zgrade, na ukupnoj površini od oko 4 hektra,

od čega najvedi dio zauzima perivoj, građen uglavnom u pejsažnom stilu

slobodno razmještenih skupina srodnih biljaka, najčešde prema prostornim

mogudnostima vrta.

Glavni dijelovi su: južni vrt, sjeverni vrt, maslinik, staklenik i rasadnik te

sportske i rekreacijske površine.

Južni vrt, radi svoje veličine i povoljne mikroklime, najbogatiji je dio vrta.

Ondje su smještene skupine autohtonog i egzotičnog drveda, grmlja,

trajnica i cvjetnica. Posebnu vrijednost predstavlja skupina kamelija i mali

44

agrumik, a jednako su zanimljive egzote, četinjače i kamenjar sa

sukulentima.

Maslinik se nalazi u najsjevernijem dijelu vrta na površini od oko 5000

četvornih metara. Utemeljen je 1983. godine sadnjom prve masline na

prvi dan proljeda. Iste godine je formirana i učenička zadruga koja na

godišnjoj skupštini dobiva naziv „Maslina“.

Maslinik čuva jedan od najbogatijih kolekcijskih nasada maslina na

hrvatskom priobalju. Sadrži 42 sorte i 170 stabala iz svih zemalja

Sredozemlja. Poštujudi staru izreku „gdje je maslina, tu je i Mediteran“,

bilo je neizbježno da maslina u ovom vrtu dobije svoje mjesto povijesne i

gospodarske važnosti.

Uz botaničku vrijednost, vrt je ved 35 godina u službi odgoja i obrazovanja,

osobito učenicima, za razvijanje radnog, estetskog i ekološkog odgoja,

potrebe očuvanja prirode i zaštite okoliša.

O vrtu skrbe voditeljica Leda Tomaš, agronom i tri vrtlara.

Camellia japonica cv.

Školski botanički vrt OŠ 'Ostrog', Kaštela


45

Školski arboretum Gimnazije Antuna Gustava Matoša

DINKA TOMAŠKOVID-PRESEČKI

Gimnazija A.G. Matoša, Prilaz Janka Tomida 2, 49210 Zabok;

[email protected]

Arboretum Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku nastao je u okviru

projekta Čovjek koji je sadio drvede, kako bi se oplemenio prostor

industrijske zone u kojoj je izgrađena nova gimnazijska zgrada 2002.

godine. U cijeli su projekt bili uključeni učenici, a realiziran je zahvaljujudi

podršci Ministarstva znanosti i obrazovanja RH te brojnim entuzijastima.

Misao vodilja bila je priča Jeana Gionoa o osamljenom pastiru koji strpljivo

sadi biljke i njeguje šume, pretvarajudi neplodnu i škrtu zemlju u oazu koju

de naseliti ljudi i tako stvoriti novi život. Izbor biljnih vrsta odlučili smo

povezati sa slavenskom mitologijom, proučavajudi Vjerovanja o drvedu u

Hrvata, doc. dr. sc. Tome Vinšdaka. Uključili smo i stručnjake botaničare i

krajobrazne arhitekte koji su nam pomogli osmisliti plan sadnje. Stvorena

je multimedijalna kazališna predstava koja se temeljila na motivima iz

slavenske mitologije i priči o Čovjeku koji je sadio drvede, a njezin je

završetak bio zajednička sadnja biljnih vrsta u školskom parku prilikom

otvorenja nove zgrade 2003. godine. Posađeno je tridesetak vrsta koje

prema vjerovanju naših predaka imaju svoju simboliku i izražavaju njihovo i

naše duboko poštovanje prirodi.

Od 2003. do danas park se uređuje i dopunjuje novim vrstama, koliko

njegov prostor dozvoljava, a u svemu sudjeluju učenici i nastavnici

Gimnazije. Prošle smo godine opisali i fotografirali sve biljne vrste, obilježili

ih pločicama s natpisima i postavili obavijesni pano u parku, kojeg smo

zbog raznovrsnosti i znanstvenog opisa nazvali „Arboretum“. Ove godine, u

Tjednu botaničkih vrtova, postavili smo izložbu u prostoru škole s opisom

46

biljnih vrsta te omogudili posjetiteljima da razgledaju naš arboretum uz

stručno vodstvo učenika i nastavnika.

Quercus robur

Školski arboretum Gimnazije AGM, Zabok



Botaničke zbirke

49

Primorski botanički vrt – stalni postav Prirodoslovnog muzeja Rijeka

ŽELJKA MODRID SURINA

Prirodoslovni muzej Rijeka, Lorenzov prolaz 1, 51000 Rijeka;

[email protected]

Primorski botanički vrt Prirodoslovnog muzeja Rijeka otvoren je 2005.

godine u ulozi stalnog postava Muzeja. S obzirom na vrlo malu površinu

Botaničkog vrta i njegovu ulogu stalnog postava, pri čemu je u ovom

trenutku nemogude idi za svim složenim funcijama botaničkih vrtova inače,

naglašen je edukativni aspekt. Botanički vrt pridonosi upoznavanju šire

javnosti s ljepotom naših autohtonih biljnih vrsta i specifičnih biljnih

zajednica koje one na našem području grade te problematikom njihove

zaštite. Stoga su kao vrste za prezentiranje izabrane upravo najčešde vrste

našega kraja, one vrste koje posjetitelji Muzeja mogu svakodnevno vidjeti.

Odabrane biljne vrste su unutar samoga Botaničkog vrta raspoređene

sukladno njihovim ekološkim potrebama u dva dijela Vrta – prednji,

izloženiji Suncu i javnosti, i stražnji, sjenoviti i zaklonjeniji od javnosti. U

prednjem dijelu Vrta, u kojem prevladavaju eumediteranske i

submediteranske biljke otvorenijih staništa – suhih livada i pašnjaka,

gariga, dračika i drugih šikarastih vegetacija, smješten je maksimalan broj

vrsta s obzirom na relativno malen prostor. Iz tog razloga, ovaj dio Vrta

uređen je geometrijski pravilno, bez ambicija prema simuliranju prirodnih

staništa. Tu su postavljena i dva kamenjara te gredica s aromatičnim

biljem. Stražnji dio Vrta sjenovitiji je i u njemu su zastupljene vrste koje

inače rastu u šumama hrasta crnike i njihvim degradacijskim stadijima –

makijama te u listopadnim šumama hrasta medunca i bijeloga graba i

pripadnim šikarama. Kako je ovaj dio Vrta zaklonjeniji od pogleda i

intimnijeg ozračja, u njemu je zamišljen i prostor za održavanje različitih

pedagoških aktivnosti na otvorenom. Cijeli prostor Botaničkog vrta

50

naglašava međusobnu spregu mediteranskih elemenata – vegetaciju i

vapnenačke stijene - u tom smislu u prostoru su smještene kamene klupice

bez naslona i samostalni kameni blokovi za sjedenje od autohtonog

vapnenca kredne starosti iz istarskih kamenoloma.

Botanički vrt opremljen je i samostojedim vanjskim info-kioskom s touch-

screen monitorom, na kojemu je mogude pregledavati multimedijalni CD-

ROM "Primorski botanički vrt – Dio flore riječkog područja" (Ž. Modrid i J.

Topid 2005). CD-ROm sadrži detaljne podatke o biologiji i ekologiji biljnih

vrsta u Botaničkom vrtu, za svaku vrstu po nekoliko fotografija (i/ili

animacija) u različitim fenofazama, podaci o eventualnoj uporabnoj

vrijednosti vrsta te zanimljivosti vezane za te vrste. Osim tih podataka o

biljnim vrstama, na CDu se mogu pregledavati i podaci o temperaturi

zraka, vjetru, onečišdenju zraka, polenu u zraku koji se svakodnevno

učitavaju s Internet stranica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo

Primorsko-goranske županije.

Botanički vrt Prirodoslovnog muzeja Rijeka godišnje posjeti i uz stručno

vodstvo upozna stotinjak grupa djece predškolske dobi, učenika i

studenata, a ovdje se održava i dio od stotinjak edukativnih radionica

prirodoslovnog sadržaja koje se godišnje organiziraju u Muzeju. Za

Botanički vrt se, uz ostale dužnosti, brinu viši kustos–muzejski edukator i

preparator.

Asphodeline liburnica

Primorski botanički vrt,

Prirodoslovni muzej Rijeka


ISBN 978-953-99774-4-1


SIMPOZIJ BOTANIČKI VRTOVI I ARBORETUMI HRVATSKE S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM ZAGREB, 30. SVIBNJA 2011.

POKROVITELJI I SPONZORI

Ministarstvo kulture Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Ministarstvo turizma Državni zavod za zaštitu prirode Sveučilište u Zagrebu Sveučilište u Splitu Sveučilište u Dubrovniku Grad Zagreb Grad Dubrovnik Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovnilu Turistička zajednica grada Zagreba

Documents

BOTANIČKI VRTOVI I ARBORETUMI HRVATSKE