Vrtovi i parkovi ST.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

  • Ana Grgi

    Sveuilite u SplituGraevinsko-arhitektonski fakultetHR 21000 Split, Ulica Matice hrvatske 15

    Prethodno priopenje

    UDK 712.253:712.035 (4)(497.5 Split)

    Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam2.01.05 Vrtna i pejsana arhitektura

    lanak primljen / prihvaen: 30. 12. 2004. / 25. 03. 2005.

    Znanstveni priloziScientific Papers 13[2005] 1[29] PROSTOR 79

    University of SplitFaculty of Architecture and Civil EngineeringHR 21000 Split, Ulica Matice hrvatske 15

    Preliminary communication

    UDC 712.253:712.035 (4)(497.5 Split)

    Technical Sciences / Architecture and Urban Planning2.01.05 Landscape Architecture and Landscape Design

    Article Received / Accepted: 30. 12. 2004. / 25. 03. 2005.

    Vrtovi i perivoji SplitaNastajanje i razvoj perivojne arhitekture grada

    Gardens and Parks of SplitOrigin and Development of Splits Landscape Architecture

    perivojna arhitekturapovijesni perivojirazvoj gradaSplitzatita parkovnog naslijea

    Ovaj pregled perivojne arhitekture grada Splita ukazuje na bitnu ulogu perivo-ja i vrtova u urbanistikom razvoju grada. U povijesnom okviru njihova nasta-janja i razvoja, 19. stoljee ostavlja u naslijee najznaajnije primjere perivoja ivrtova nastalih na mjestu bedema iz druge polovice 17. st. Sudbina veine njihdo polovice 20. st. pokazuje degradaciju odnosa prema perivojima i vrtovimakoji su zbog izgradnje nestali, ili su posve devastirani.

    This review of Splits landscape architecture points to a fundamental role ofparks and gardens in the towns urban development. The most significantparks and gardens in the history of Splits landscape architecture were de-signed in the 19th century on the sites of the 17th century curtain walls. Due toexcessive construction and lack of appropriate care most of them were devas-tated or even vanished until the mid 20th century.

    landscape architecturehistorical parksurban developmentSplitprotection of landscaped heritage

  • UVOD

    INTRODUCTION

    Postojanje vrtova i perivoja u gradu Splitumo`emo pratiti od samih poetaka nastankagrada, odnosno od onoga trenutka kada Diok-lecijanova palaa prima izbjeglo stanovnitvonapadnute Salone i postaje tkivo od kojeganastaje jedinstven srednjovjekovni grad. Pre-ma Grgi Novaku, vjerojatno se ve u samomenazivu grada krije grko ime za biljku brnistrukoja je krasila taj mediteranski kraj, ime Aspa-lathos koje je pripadalo naselju to se na tomeprostoru nalazilo i prije gradnje Palae.1

    Razvoj vrtova i perivoja Splita najbolje je pri-kazati kronoloki, potujui karakteristineskupine specifino odreene u sklopu osnov-ne podjele perivojne arhitekture. Osim poz-natih gradskih perivoja, ovaj pregled navodi ibrojne perivoje i vrtove koji su danas gotovoneprepoznatljivi iako su njihove lokacije sau-vane od izgradnje. Postojanje perivoja i vrto-va koji su u potpunosti nestali, a nalazimo ihsamo na starim katastarskim kartama i plano-vima, te onih perivoja koji su do`ivjeli trans-formaciju i postali gradski trgovi ukazuje nainjenicu da su perivoji i vrtovi bili bitan koraku urbanistikom razvoju grada.2

    OD ANTIKE DO 19. STOLJE]A

    FROM ANTIQUITY TO 19TH CENTURY

    Iako nedokazane, postoje pretpostavke o ra-nijem postojanju vrtova unutar same Palae,primjerice kao ona o postojanju peristila s vi-ridariumom (ova je mogunost potpuno od-

    baena),3 te pretpostavka E. Hbrarda o krov-nim vrtovima i vrtovima iznad cryptoporticusai carskih odaja, to nije mogue potvrditi po-najprije zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta, anisu pronaeni ni ostatci olovnih ploa koje biu tom sluaju slu`ile za zadr`avanje vode. Je-dine realne pretpostavke ondanjega kultivi-ranja zemljita mo`emo vezati uz Splitskopolje i carske povrtnjake, uz pretpostavku daje i Salona kao napredan grad imala vrtove iperivoje, ali od kojih nije ostalo tragova, kaouostalom ni od gospodarskih i ladanjskih vilau Katelanskom polju.4

    Nakon zbjega salonitanskog stanovnitva,Dioklecijanova palaa polako poinje do`iv-ljavati svoju transformaciju iako se naznaketoga procesa pojavljuju i ranije. Tipoloki i-sta i pravilna forma Palae, koja je u sebisadr`avala vojni logor i carski stambeni dio,tijekom stoljea gubi svoju prepoznatljivost,generirajui novom stambenom izgradnjomsplet uskih, nepravilnih uliica, od kojih ipakcardo i decumanus, sve do dananjih dana,zadr`avaju svoj smjer. Peristil ostaje sve dotrenutka kada grad probija kroza zapadne zi-dine glavni trg i jedini iroki otvoreni prostorkoji ima i crkvenu i svjetovnu funkciju.

    Vrtovi i perivoji, meutim, nisu u to doba po-stojali u svome klasinom smislu, ali sred-njovjekovni Statut grada Splita dokazuje nji-hovo postojanje. Rije je o dvoru plemikekue koji je, kao svojevrsna pretea perivoja ivrta, bio primjeren nainu `ivota takvoga zat-vorenoga grada. Odlikovao se specifinim ar-hitektonskim elementima, kao to su bunar skrunom i odrina, a od bilja prete`ito lonani-cama s cvijeem i zainskim biljem. Takvedvorove nalazimo u romanikoj palai i palaiDAugubio u Dioklecijanovoj ulici, zatim u Pa-palievoj palai i Maloj Papalievoj palai.Poznati su i dvor gotike palae Maruli tedvor dananjega Urbanistikoga zavoda kojise nalazi iza Vestibula, dok je potpuno uni-ten onaj iza stare restauracije Sarajevo.5

    80 PROSTOR 1[29] 13[2005] 79-92 A. GRGI Vrtovi i perivoji Splita Znanstveni priloziScientific Papers

    1 Pitanje prvog grkog i rimskog naselja u ju`noj uvalisplitskog poluotoka nije dosad sasvim razjanjeno. Na os-novi grkog toponima Aspalathos koji se za oznaku Splitajavio tek u kasnoj antici, uvrije`en je zakljuak o postojan-ju nekog starog naselja na tom prostoru koje bi prethodiloDioklecijanovoj palai. Porijeklo tog toponima izvodilo seiz grkog imena biljke brnistre, znakovite za splitsko po-druje. (Marasovi, 1997: 37)

    2 Ponajprije se misli na poetak 19. stoljea kada jeSplit imao najvie perivoja i vrtova, uzevi u obzir veliinusamoga grada. Takav proces nastajanja perivoja na mjestuporuenih baroknih bedema nalazimo u gradovima kao tosu Be, Karlovac i dr. Poslije veina tih perivoja u Splitu ne-staje ili se zaputa.

    3 Grgurevi, 2002: 16

    4 Grgurevi, 2002: 17

    5 Romanika palaa (Dioklecijanova ulica 7); palaaDAugubio (Dioklecijanova ulica 1); Papalieva palaa (Pa-palieva ulica 1); Mala Papalieva palaa; gotika palaaMaruli (Papalieva ulica); Dvor Urbanistikoga zavoda (IzaVestibula 1); Dvor restauracije Sarajevo (Donaldova 6).(Grgurevi, 1998: 62)

  • Dvorovi slinoga karaktera, ali skromniji i svie korisnih biljnih vrsta te odrinom od vinoveloze, bili su sastavni dio pukih kua. Poslije sepuka dvorita, u prvom redu gospodarskogakaraktera javljaju, i u predgraima Veli Varo iRadunica, koja se nalaze neposredno zapadnoodnosno istono od stare gradske jezgre.

    U razdoblju od 10. do 12. stoljea grad izlazi izokvira Palae, irei se u dva navrata premazapadu, a unutar njega u 13. st. nastaje Ploka-ta sv. Lovre (dananji Narodni trg) koja preu-zima ulogu novoga svjetovnog centra grada.Iz srednjeg vijeka, poevi od 13. st. kada seprvi put spominje vrt klaustra crkve sv. Fra-ne,6 poznato je jo nekoliko samostanskih isjemeninih perivoja: mali park stare Nadbi-skupije do katedrale, perivoj u franjevakomsamostanu Male brae na Poljudu,7 u samo-stanu sv. Marije de Taurello,8 u samostanu sv.Klare, zatim perivoj dominikanaca na StaromPazaru, a poslije, u 18. st., i perivoj Nadbi-skupskog sjemenita.9 Poetkom 15. st., kadapotpada pod mletaku vlast, grad biva opa-san venecijanskim Katelom, koji se sastojiod pet kula povezanih zidovima, i brani jugo-zapadni pristup gradu. U 16. stoljeu grade sebranici Civran i Bernardi.

    Nakon to Turci osvajaju Klis 1537. g., slijedidugo razdoblje slo`enoga geostratekog po-lo`ajaSplita, koji se naaouneposrednoj blizi-ni tursko-venecijanske granice, ali ipak nalazinaina da razvije trgovinu koja je inicirala iz-gradnju karantenske graevine Lazareta. Me-utim, Kandijski rat donosi sa sobom nove na-ine ratovanja, a tako i potrebu zanovimprste-nom obrambenih zidina koje u drugoj polovici17. st. (sl. 1), po suvremenom Vaubanovu su-stavu, gradi venecijanski in`enjer AlessandroMagli. Prsten se sastoji od pet branika poveza-nih bedemima koji su ispunjeni zemljom: SanAntonio, S. Marina, Cornaro, Contarini i San

    Giorgio. Izvan glavnih utvrda, na uzvisinamaistono od grada, podi`u se odvojene tvraveGripe i Bavice.10 Ova posljednja brzo je na-putena i potpuno unitena.

    19. STOLJE]E I PRVA POLOVICA 20. STOLJE]A

    19TH AND FIRST HALF OF 20TH CENTURIES

    Nakon vie od stoljea stagnacije poslije Kan-dijskog rata, Split ulazi u razdoblje kratke fran-cuske vladavine (1806.-1813.). Istodobno smora prijete ruske i engleske flote, od kojihpostoji opasnost da zauzmu gradska utvren-ja pa ih je Marmont dao poruiti. Na vlast 1813.dolazi Austrija, koja preputa Dalmaciju tali-janskoj upravi. Vojna vlast prenamijenila jemnoge zgrade, a vei dio Lazareta pretvoren jeu tamnice. Nizom neplanskih ruenja naglo semijenja srednjovjekovni oblik grada, koji se u2. pol. 19. st. sve vie iri prema predgraima.Nakon to Austrija gubi Lombardiju i Veneciju,naelnik autonomake vlasti A. Bajamonti po-duzima opse`ne radove u Splitu, koji postajereprezentativni grad novoga graanskog sta-le`a. Za narodnjake opinske uprave, od1882., nastavlja se gradnja niza javnih i privat-nih zgrada, sve dok Prvi svjetski rat nije preki-nuo taj zalet. Meutim, Split nakon rata napre-duje dalje u ulozi novoga upravnog centraDalmacije, koju preuzima od Zadra.

    PERIVOJI I VRTOVI NASTALI NA MJESTUBEDEMA IZ 17. STOLJE]A

    PARKS AND GARDENS ON THE SITEOF 17TH C. CURTAIN WALLS

    Tijekom francuske vladavine maral Marmontdao je poruiti brojne gradske utvrde kojevie nisu bile strateki potrebne, poput vee-

    Znanstveni priloziScientific Papers Vrtovi i perivoji Splita A. GRGI 79-92 13[2005] 1[29] PROSTOR 81

    6 U 11. st. izgraena je crkva sv. Feliksa, a klaustar je biodovren u 13. st. (Novak, 1978: 563). Vrt klaustra imao jebunar s krunom i bio je ukraen lonanicama. (Grgurevi,1998: 60-61)

    7 Najstariji su dijelovi iz gotiko-renesansnog razdobljas kraja 15. st.; uniten je dogradnjom na prijelazu iz 19. u20. stoljee; ponovno je dograen i obnovljen 1968. (***1973: 84)

    8 Izgleda da je samostan sv. Marije bio filijala onogasv. Benedikta. Isprave iz Xlll i XV stoljea, koje su se odno-sile na taj samostan i dale nam neki pogled u njegov ivot injegove prilike, kako nam to daju one samostana sv. Bene-dikta, nemamo. Jedino doznajemo iz zapisnika Velikog vi-jea 1353. godine, da je samostan imao svoj zdenac. (No-vak, 1978: 568)

    9 Kekemet, 1973: 110. Godine 1700. osnovano je sje-menite koje je nekoliko puta mijenjalo lokaciju, a 1868. g.izgraena je nova zgrada na Skalicama po projektu FraneLocattija; 1930. postojalo je ako igralite s gajem za od-mor i dvoritem za etnje. (Piplovi, 2000: 289-298)

    10 San Antonio ili perun (dovren 1666.), S. Mari-na-Priuli ili Baun (graen 1666.-1668.), Cornaro (dovrenprije 1666.), Contarini (graen 1658.-1664.) i San Giorgio(graen 1658.-1664.); Gripe etiri branika i tlocrt oblikakornjae (1647.-1657.); Bavice tri branika povezana uobliku klina (dovrena prije 1666.). (Muljai, 1958: 62)

    Sl. 1. Splitska luka sredinom 18. stoljea(prema R. Adamu)

    1 mletaki katel,2 branik Civran,3 branik Bernardi,4 branik San Antonio (perun),5 branik S. Marina (Priuli, Baun),6 branik Cornaro,7 branik Contarini,8 branik San Giorgio

    Fig. 1 Port of Split, mid 18th c. (according to R. Adam)

    1 Venetian castle,2 Civran bastion,3 Bernardi bastion,4 San Antonio (perun) bastion,5 S. Marina (Priuli, Baun) bastion,6 Cornaro bastion,7 Contarini bastion,8 San Giorgio bastion

  • ga dijela zaputenoga Katela, bedema pe-run i spojnoga zida izmeu branika Cornaro iContarini. Poetkom 19. st. upravo na mjestuovih bedema nastaju dva najznaajnija split-ska perivoja: Marmontov perivoj na mjestuperuna te Strossmayerov perivoj izmeubranika Cornaro i Contarini (sl. 2).

    Oba su perivoja ucrtana na urbanistikomplanu Vicka Andria iz 1847. g., koji odlinodokumentira postanak brojnih perivoja i vrto-va na postojeim utvrdama, oko njih i na mje-stu sruenih utvrda. Meutim, postoji razi-la`enje u interpretaciji Andrievih planovaspomenutih perivoja i vrtova, pa se danas nemo`e s potpunom sigurnou ustvrditi jesu lioni autentian prikaz realnoga stanja ili su,mo`da, Andrieve projektantske vizije njiho-va ureenja.11

    Marmontov perivoj

    Marmonts Park

    Godine 1808.-1810., na mjestu sruenoga bra-nika San Antonio (perun) po nalogu maralaMarmonta, nastaje prvi javni gradski perivojpravilna izdu`enog oblika pod nazivom Mar-montov perivoj. Nema dokaza kako je ovajperivoj tono izgledao, no na planovima VickaAndria12 prikazan je idealan raspored polja,nasada i sredinje graevine (spomenik ilifontana na sjevernom dijelu). Nakon odlaskaFrancuza perivoj se u vie navrata devastira iobnavlja, a promjena prvobitne forme isadr`aja mo`e se oditati na katastarskojmapi iz 1831. g., gdje se vidi da je perivoj izra-zito smanjen i da nema ni jedno stablo, to jevjerojatno posljedica tih procesa. Budui da

    se nalazio na razmeu grada i pukoga nasel-ja Veli Varo, kao takav teko je bio u ulozigradskog perivoja, bez obzira to je stilskiimao tendenciju da bude toga karaktera. Us-taljeni put puana koji je dijagonalno sjekaoperivoj, bivajui usmjeren prema gradskojtr`nici, bio je stalna zapreka afirmaciji perivo-ja, kojega je forsiranje nerijetko izazivalo ot-voreno negodovanje stanovnitva Veloga Va-roa (sl. 3, 4). Obnovljen je 1850. g., a krajemtoga desetljea ponovno je uniten prilikomgradnje Bajamontijeva kazalita na sjever-nom dijelu perivoja. Fotografije iz razdobljaod 1900. do 1928. pokazuju stabla murvi, kojasu se tamo zadr`ala sve do 1922. kada su za-mijenjena palmama. Topografski plan iz1846. i plan iz 1950. godine13 pokazuju slianizgled perivoja,14 a u svim je planovima, uklju-ujui i onaj iz 1847., prikazan kao geometrij-ski pravilno organizirana povrina, simetrinapo osi sjever-jug. Godine 1863. poela jegradnja prvo zapadnoga dijela, a tek poet-kom 20. st. i istonoga dijela Prokurativa,15

    koje su u poetku obrubljivale perivoj, ali na-kon njihove izgradnje uslijedilo je propadanjeperivoja i njegova postupna transformacija utrg. Konaan zaborav perivoj je do`ivio poplo-avanjem 1941. godine, da bi uskoro postaoljetna pozornica za kazaline predstave. Me-utim, danas taj prostor o`ivi samo jednomgodinje, kada ugouje glazbeni festival.Nekada najva`niji i jedini javni gradski peri-voj, danas je trg koji se naao izvan glavnihpjeakih tijekova pa su njegove prostornemogunosti ostale neiskoritene.

    Strossmayerov perivoj

    Strossmayers Park

    Nakon to je 1808. godine, za francuske upra-ve, maral Marmont dao sruiti kortinu (zid s

    82 PROSTOR 1[29] 13[2005] 79-92 A. GRGI Vrtovi i perivoji Splita Znanstveni priloziScientific Papers

    11 D. Grgurevi smatra da je Andri bilje`io svoje projek-tantske vizije, inicirajui tako plansku sadnju na pojedinimlokacijama. Kekemet, naprotiv, smatra kako za tri Andri-eva plana postoje potvrde da su to snimke postojeegstanja perivoja i da predstavljaju Andrievo ureenje Mar-montova perivoja. Prvi plan je plan dijela Obrova s preure-enjem prodavaonica mesa i ribe (1847.), drugi je plan cije-loga grada iz iste godine, a trei je plan iz knji`ice o proble-mima ienja podruma (1851.). (Kekemet, 1993: 148)

    12 Plan iz 1847. godine razlikuje se od plana iz 1846. go-dine, na kojemu perivoj ima rjee rasporeena stabla i e-tiri vee plohe za koje se ne mo`e sa sigurnou tvrditi topredstavljaju. Takoer, prikazane su samo dvije denivela-cije partera, za razliku od Andrieva plana iz 1847. na koje-mu su prikazane tri denivelacije.

    13 Kekemet, 1973: 111

    14 Grgurevi, 1998: 63

    15 Projektant cijelog tog graevnog sklopa je tada poz-nati mletaki arhitekt Giovanni Battista Meduna koji je sa-gradio kazalite u Ravenni, rekonstruirao poznato veneci-jansko kazalite La Fenice, restaurirao najljepu mletakugotiku palau Ca d'Oro, baziliku Sv. Marka i dr. (Keke-met, 2002: 473)

    Sl. 2. Vicko Andri: Plan Splita s pojasom utvrenjaiz 17. stoljea, oko 1847.

    1 Jardin de mr. Joseph Andrich,2 Jardin de mr. Alexander Brand,3 Marmontov perivoj,4 perivoji de Rossi,5 perivoj Karaman,6 perivoj na braniku Cornaro,7 vrt uz benediktinski samostan,8 perivoj na braniku Contarini,9 Gradski perivoj,

    10 vrt na braniku Priuli,11 perivoj na Starom pazaru,a ostali vrtovi na Dobrom, Pisturi i Manuu koji

    su oznaeni na Andrievu planu, a za koje nepostoje dokumentirani podaci u arhivskoj grai.

    Fig. 2 Vicko Andri: Plan of Split with its 17th c.fortifications (around 1847)

    1 Jardin de mr. Joseph Andrich,2 Jardin de mr. Alexander Brand,3 Marmonts park,4 de Rossi parks,5 Karaman park,6 park on Cornaro bastion7 garden next to Benedictine monastery,8 park on Contarini bastion,9 Town park,

    10 Garden on Priuli bastion,11 old marketplace park,a other parks on Dobri, Pistura and Manu marked

    on Andris plan but unrecorded in the archives.

  • nasipom) izmeu branika Cornaro i Contarini,otvorio se novi prazni prostor koji se u kata-starskoj karti16 prvi put spominje, odnosnobiva uknji`en, kao panjak s dijagonalnim pu-tom koji spaja sjeverni i ju`ni dio grada.Smjeten izmeu dva bastiona na istoku i za-padu te sjevernoga zida Dioklecijanove pala-e na jugu, taj je prostor je zadr`ao svoje gra-nice i povrinu do danas (sl. 5, 6). U Grad-skom planu iz 1847. prikazana je elipsastaaleja od etiri reda stabala, mjestiminoobrubljenih `ivicom. Zabilje`eni su i ulazi uperivoj na sredini istonoga i zapadnoga dije-la u obliku okruglastih proirenja, takoerobrubljenih `ivicom, ali nema nikakvih nazna-ka obrade partera. Ovaj perivoj postaje bitannakon 1859., kada zbog gradnje sjevernogadijela Prokurativa preuzima ulogu glavnogagradskog perivoja, koju je prethodno imaoMarmontov perivoj. Iz podataka bekoga rat-nog arhiva mo`e se zakljuiti kako je postoje-i elipsasti put neto smanjenog opsega i

    obrubljen stablima.17 Pretpostavlja se da sutri reda stabala posjeena po nalogu tada-njega gradonaelnika Bajamontija, koji je od-luio obnoviti i urediti perivoj kao veliku pol-janu za gimnastike vje`be.18 Nacrt s tokastogrupiranim stablima u kutovima opravdavapretpostavku sadnje stabala empresa i alep-skog bora, a neto ranije i platana u Zagreba-koj ulici. Namjena vje`balita uskoro segubi, a perivoj otad nazivan Gradskim peri-vojem do`ivljava bitne stilske promjene.Naime, krajem 19. st. perivoj poprima izgledbaroknog utjecaja,19 kojega stilska obilje`jaostavljaju trag u svim buduim razvojnim fa-zama perivoja usprkos njegovu propadanju.Na sredinjem dijelu nalazi se paviljon kojikasnije nestaje, a zamjenjuje ga kamena fon-tana sa skulpturom putta na vrhu.20 Perivoj se1907. ograuje niskim zidom, a tijekom i na-kon Prvoga svjetskog rata perivoj se zaputa,da bi se 1920. organizirala njegova obnova,ali samo u obliku nu`nih radova.21 injenicada podatci i nacrti iz 1879., 1926. i 1989. poka-zuju puno slinosti u izgledu i rasporedu povr-ina,22 dokazuje ve spomenuto ouvanje ob-likovnih elemenata s kraja 19. st. Izmeu dvasvjetska rata u Splitu je uestala sadnja egzo-ta, poslije pod negativno konotiranim nazi-vom tropizam. Iako gradski perivoji repre-zentativnoga karaktera obino sadr`e alohto-ne vrste, takva se promjena ovdje dogodilavie spontano negoli planski. Nakon 1945.godine radovi u perivoju su marginalni, sve-deni samo na ienje i odr`avanje, jer grad-ska uprava ne nalazi sredstava ni volje za ure-enje perivoja. Uvoenjem novih oblika jav-noga gradskog prijevoza23 javlja se potrebaza proirenjem prometnica, pa se sjevernagranica perivoja, Zagrebaka ulica, iri takoda se uklanja niski kameni zid perivoja. Pjea-ki se promet kroz perivoj pojaava, a njego-vo se znaenje sve manje vrednuje, da bi, na-posljetku, postao ciljem izrazito radikalnihprijedloga (parkiralite, privremena tr`nica)

    Znanstveni priloziScientific Papers Vrtovi i perivoji Splita A. GRGI 79-92 13[2005] 1[29] PROSTOR 83

    16 Dr`avni arhiv u Splitu, Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju,list XIV.

    17 *** 1983: 3

    18 Beki ratni arhiv iz 1862., 1865., 1868. i 1870. (Keke-met, 1973: 113)

    19 Plan u kojem se ita stilska promjena perivoja jest in-dikacijska katastarska mapa iz 1879. Prisutna je simetrija,sredinja ploha oblikovana je poput cvijeta, a ravnih linijanema. Tada je perivoj imao dva glavna ulaza po sredini itri sporedna ulaza, a jugozapadni dio nema ulaz. (Grgure-vi, 1998: 66)

    20 Ta fontana, nedavno restaurirana, djelo je Bilinieveklesarske radionice i izraena je po nacrtu Gine Bilini.(*** 1983: 23)

    21 Ruenje propalih stabala, nasipanje zemlje, sadnja e-smine, bagrema, koele, imira, ru`a, palmi, grmova i jed-nogodinjeg cvijea te postavljanje sjedala. (*** 1983: 7)

    22 Grgurevi, 1998: 66

    23 Bilo je govora da se u starom gradskom parku lociraokretite trolejbusa, tako da bi park djelomino ostao, aoko njega bi se okretao trolejbus. Za utjehu se mora dodatida se mislilo na minimalnu sjeu stabala: samo onoliko ko-liko je potrebno! (Gotovac, 1995: 12)

    Sl. 3. S. Kovai: Strossmayerov perivoj,snimka postojeega stanja, 2001.

    Fig. 3 S. Kovai: Strossmayers park, survey, 2001

    Sl. 4. S. Kovai: Strossmayerov perivoj,projekt pejsanog ureenja, 2001.

    Fig. 4 S. Kovai: Strossmayers park,landscape architecture project, 2001

    Sl. 6. Prokurative, oko 1920.

    Fig. 6 Prokurative, around 1920

    Sl. 5. Devastirani Marmontov perivoj prije izgradnjeistonoga i zapadnoga krila Prokurativa, oko 1860.

    Fig. 5 Marmonts park devastated before theconstruction of the east and west wings ofProkurative, around 1860

  • kao zamjenski prostor za nerijeene gradskeprobleme. Prijedlog obnove Strossmayero-vog perivoja iz 1983. g., izraen pod vod-stvom D. Grgurevia iz tvrtke Parkovi i nasa-di, nikada nije do`ivio realizaciju iako je1989. izraen izvedbeni projekt, prilikomega je snimljeno postojee stanje perivoja.Perivoj je preureen 2002. godine po projek-tu bekog arhitekta Borisa Podrecce, kojemuje projekt povjeren 1997. godine. Ovo preure-enje izazvalo je brojne rasprave u gradskojjavnosti koja bi zasigurno bila naklonjenijaobnovljenom perivoju da je izvedeno i projek-tom predvieno ureenje kontaktnoga pro-stora uza sjeverni zid Palae.

    Utvrde Gripe i Bavice

    Gripe and Bavice Fortifications

    Utvrde koje su bile izdvojene od glavnogaobrambenog prstena jesu Gripe i Bavice naKatalinievu brijegu. Sjeveroistono od tvra-ve Gripe, na mjestu gdje se iskopavala tupina,bio je predvien park,24 a podatke o sadnji natome prostoru zabilje`io je i Bajamonti.25 NaKatalinievu brijegu nalazi se Park pomoraca,gdje su 1957. zasaeni nasadi uz padine, na-kon to je izmjetena cesta u podno`ju brije-ga, a tijekom te i sljedee godine postavljen jespomen-svjetionik Pomorac (projektanti I.Cari i B. Pervan), koji je postao prva vertikalaposlijeratne siluete Splita. Uz njega je postav-

    ljena i grobnica Neznanom pomorcu s kame-nim reljefom kipara Krstulovia, pa je time za-okru`en spomeniki karakter toga perivoja.

    Ostali perivoji i vrtovi nastalina mjestu bedema iz 17. stoljea

    Other Parks and Gardens at theSites of 17th C. Curtain Walls

    Nacrt iz 1808. g.,26 na mjestu branika Bernar-di, prikazuje perivoj pod nazivom Jardin demr. Alexander Brand, koji se poslije mo`e vid-jeti samo na katastarskoj karti iz 1831. (nijeprikazan na planu iz 1846. g.). Na unutarnjemdijelu istoga branika spominje se prvo perivojobitelji Koludrovi, a zatim obitelji Brajnovi(sl. 7), koji je nestao kada je 1908./09. uklon-jena zemlja s branika. Na tome mjestu formi-rana je poljana (danas Vid Morpurgova polja-na). Istih godina nastaje i vrt Jardin de mr. Jo-seph Andrich, uz branik Bernardi zapadno odmletake kule. Danas je to samo zaputen inedostupan prostor.

    U doba austrijske vladavine nastavlja se ru-enje branika i njihovih spojnih zidina, pamnogi od njih dolaze u privatno vlasnitvo.Na branicima Civran, Priuli i Contarini nastajutada privatni vrtovi koji odra`avaju sklonostgraana prema vrtnim prostorima. Na brani-ku Priuli nalazio se prilino velik vrt, a takavnalazimo i sjeverno od Pisture27 te istono odbivega benediktinskog samostana. Na Pi-sturi izmeu utvrda Baun i Cornaro (na mje-stu dananje zgrade Pote) spominje se peri-voj obitelji Karaman. Na katastarskoj karti iz1831. na bastionu Civran (Zorzi, poslije zvanDerossi) vide se dva perivoja, koji postoje idanas u izmijenjenom stanju, u vlasnitvuobitelji De Rossi. Dananja zgrada ribarnice iprizemni sklop pokraj nje izgraeni su na mje-stu nekadanjih perivoja koji su nastali upra-vo na mjestu poruenih utvrda.28

    Na branik Cornaro irio se tzv. bolniki vrtCivilne bolnice, a cijeli branik bio je zasaenstablima.29 Na braniku Contarini bio je smje-ten privatni vrt jo 1817. godine, a dio toga

    84 PROSTOR 1[29] 13[2005] 79-92 A. GRGI Vrtovi i perivoji Splita Znanstveni priloziScientific Papers

    24 Radica, 1931: 123

    25 To nam potvruje i Julije Bajamonti u knjizi ,Zapisi ogradu Splitu, gdje stoji da su u bedemima tvrave Gripezasaene planta`e duda. (Grgurevi, 1998: 68)

    26 Plan splitske obale sa stanjem prije i nakon Marmon-tove regulacije (Gale), 1808. (Kekemet, 1993: 1)

    27 Vrt na braniku Priuli i vrt sjeverno od Pisture poslije sunestali pod izgradnjom.

    28 Perivoji na Obrovu vide se na katastarskoj karti iz1831., a izgraeni sklop na Andrievu planu iz 1847.

    29 U Schrmanovu regulacijskom planu iz 1924. predvi-a se veza stubitem, koje bi povezivalo Gradski perivoj sizdignutim parkom Pokrajinske bolnice (Radica, 1931:123). U blizini bastiona Cornaro, ispred sjevernoga zidaDioklecijanove palae uz tada zazidana Zlatna vrata, po-stojao je benediktinski perivoj. Godine 1949. ureen jemali perivoj pred Zlatnim vratima. (Muljai, 1958: 89)

    Sl. 7. Katastarski plan Splita iz 1831.

    1 Jardin de mr. Joseph Andrich,2 Jardin de mr. Alexander Brand,3 perivoji na Obrovu,4 perivoji De Rossi,5 perivoji na Pisturi,6 vrt pokraj civilne bolnice,7 vrt uz benediktinski samostan

    Fig. 7 Cadastral plan of Split, 1831

    1 Jardin de mr. Joseph Andrich,2 Jardin de mr. Alexander Brand,3 parks on Obrov,4 de Rossi parks,5 parks on Pistura,6 garden next to hospital,7 garden next to Benedictine monastery

  • vrta postoji i danas.30 Na dijelu poruenogabastiona sagraena je 1910. zgrada gimnazi-je, poznatija kao Realka. Vrt je nekada po-stojao i na mjestu ugaonoga dijela branikaSan Giorgio (istono uz kapucinski samostan,po kojemu se i branik naziva kapucinski). Za-bilje`eno je i postojanje jo jednoga vrta uzasamostan, na njegovoj sjeverozapadnoj stra-ni. Sam bedem sruen je 1885., a 1901.-1903.na tome je mjestu sagraena Biskupova pala-a. Godine 1914., pokraj kasarne i tamnice La-zareta, postojao je vei vrt, a ispred zgradepod nazivom Re`ija duhana postojao jepark.31 Ta je zgrada sruena 1944., a na njezi-nu je mjestu nekoliko godina nakon toga ure-en perivoj koji je 1947. zasaen palmama.32

    Perivoj je nestao zbog izgradnje `eljezniko-ga tunela. Potkraj pedesetih godina 20. stol-jea perivoj se nalazio i na mjestu u ratu poru-ene crkve sv. Petra, pokraj Staroga Pazara.Danas ne postoji nijedan od ovih vrtova i par-kova koji su nastali pokraj ili na mjestu bede-ma San Giorgio.33 U 17. stoljeu, izvan grad-skih zidina izgraena su i dva ljetnikovca34 sureenim vrtovima jedan na Dobrome, adrugi ispred bedema na ju`noj strani dana-njega Trga brae Radi.35

    OBALA KNEZA BRANIMIRA, TRG FRANJETU\MANA I OBALA HRVATSKOG NARODNOGPREPORODA (RIVA)

    PRINCE BRANIMIRS WATERFRONT, FRANJOTU\MANS SQUARE AND WATERFRONT OFCROATIAN NATIONAL REVIVAL (RIVA)

    Ju`no od Prokurativa nalazi se Trg Franje Tu-mana,36 koji je oduvijek bio nedjeljiva cjelina

    s prostorom Prokurativa, to jasno pokazuju istare fotografije s kraja 19. st., na kojima jeglavni akter Bajamontijeva fontana37 u prvomplanu, s kulisama Prokurativa u pozadini. Dioobale ju`no od Prokurativa proiren je u Mar-montovo doba, poetkom 19. st., materijalompreostalim od ruenja Katela, pa je nosio na-ziv Marmontova obala. Austrijska vlast(1813.-1860.) ponovno proiruje taj dio Obale,a takva nejednaka irina zadr`ala se sve dopedesetih godina 20. st.38 Godine 1880., zaautonomake opinske uprave (1860.-1880.),zasaena su stabla duda u jednoredu ispredPalae i u etveroredu na prostoru oko Baja-montijeve fontane, da bi 1920. ta stabla bilauklonjena i zamijenjena palmama, koje su seu nekoliko navrata smrzle.

    Palme su bile zasaene i na dananjoj Obalikneza Branimira (Zapadna obala), nakon toje nasut dio od Sustipana do hotela Ambasa-dor u razdoblju od 1936. do 1938., pa je tajdio obale postao lijepo gradsko etalite, alisu palme propale zbog vjetra te su zamijenje-ne tamarisima.39 Riva je 1926. godine asfalti-rana, a 1948. ureen je mali perivoj na Mate-juki pokraj bivega aeroporta. Nekolikogodina poslije izvedeno je proirenje dijelaispred Palae za oko 26 m, to je konano iz-jednailo irinu zapadnoga i istonoga dijelaRive, koja je dobila nasade s niskim cvjetnimalejama i slobodnim grupama palmi (projek-tant P. Mudni).

    Na mjestu Bajamontijeve fontane postavljenje 1948. okrugli bazen s vodoskokom (projek-tant M. Dru`ei), koji takoer okru`uju cvjet-ne aleje. Ovakav hortikulturni tretman parte-ra predmet je stalnih rasprava, zajedno s vje-nim pitanjem vraanja Bajamontijeve fontanena staro mjesto.

    ezdesetih godina 20. stoljea, u projektu zaureenje Rive (tadanje Titove obale), zapad-ni i istoni dio luke trebali su preko Rive bitipovezani etverotranom prometnicom, ali seona nikada nije izvela u tom obliku.40 Rivom jeprolazio automobilski promet sve do 1980., adanas je to najva`nije gradsko etalite pred-met novoga urbanistiko-arhitektonskog nat-jeaja (od Prokurativa do zgrade Luke kape-tanije), kojim bi se trebalo konano osmisliti iurediti Rivu.

    TRG GAJE BULATA

    GAJO BULATS SQUARE

    Trg Gaje Bulata,41 uz Prokurative, jo je jedanprimjer gdje je postojao perivoj koji je tijekomrazvoja grada nestao, odnosno pretvorio se utrg. Jo prilikom gradnje kazalita (1893. g.)(sl. 8, 9) taj je prostor bio posve nedefiniranagola poljana, a formira se tek desetak godinaposlije, kada su postavljeni kameni stupii sodrinom i kamena fontana, pa su zasaene

    Znanstveni priloziScientific Papers Vrtovi i perivoji Splita A. GRGI 79-92 13[2005] 1[29] PROSTOR 85

    30 Taj je vrt poslije podijeljen usjekom `eljeznike pruge.(Bojani Obad itaroci, 2004: 163)

    31 Muljai, 1958: 84

    32 Muljai, 1958: 89

    33 Nedavno je zavreno preureenje Biskupove palae.U tijeku su radovi kojima bi se trebao obnoviti vrt.

    34 Grgurevi, 2002: 37-39

    35 Trg brae Radi je nekadanji Voni trg, Trg Milesi od-nosno Trg Preporoda.

    36 Trg Franje Tumana nalazi se na spoju Obale hrvat-skog narodnog preporoda i Trumbieve obale.

    37 Fontana je postavljena 1880. g. Izraena je u Milanupo modelu prof. Cenonija. (Muljai, 1958: 78)

    38 To se vidi na planu grada iz 1914. godine, kada se za-padni, iri dio naziva Francuska obala, a u`i, istoni dioDioklecijanova obala.

    39 1921. poelo je vaenjemurvi (dudova), koje suu eti-ri reda bile zasaene na zapadnom dijelu splitske Rive, te ujednom redu pred Palaom, u zadnjoj etvrtini 19. stoljea.Godine 1921. je drvored murvi pred kavanama na Obali za-mijenjen jednoredom palmi, koje su donesene iz rasadnikana Visu. Dva reda palmi uz more postavljena su 1922. i1927., a jednored palmi pred Palaom 1926. S Prokurativa je1911. g. uklonjen dvored murvi, te su 1924. posaene palme,koje suopet povaene 1937. dabi se ovaj trgmogao iskori-avati za festivalske priredbe. (Muljai, 1958: 82)

    40 Marasovi, 1965./1966: 164

    41 Trg Gaje Bulata (nekada pod nazivom Bulatova polja-na) nalazi se na predjelu Dobri, sjeverno od branika Priuli.

    Sl. 9. Trg Gaje Bulata, 1952.

    Fig. 9 Gajo Bulats square, 1952

    Sl. 8. Trg Gaje Bulata, 1939.

    Fig. 8 Gajo Bulats square, 1939

  • palme i grmlje.42 Godine 1952. Metrovievspomenik Luki Botiu prenesen je s prvogavrha Marjana43 i postavljen u os kazalita, trgje poploan i asfaltiran, a perivoj u potpunostinestaje. Neki radovi iz natjeaja koji je prove-den 1996. g. pokuavaju ponovno unijeti ele-mente perivojnog ureenja na trg, ali sve sesvodi na individualnu interpretaciju koja nijeuvjetovana programom.

    GROBLJANSKI PERIVOJI

    CEMETERY PARKS

    U osvrtu na grobljanske perivoje najva`niji jeprimjer groblje Sustipan, najstarije splitskogroblje, koje se nalazilo na zelenom poluotoi-u izmeu zapadnoga dijela uvale Gradskeluke i Zvonaca. S ju`ne strane stijene se go-tovo okomito sputaju u more,44 dok sjeveroi-stoni dio oblikuje blagu uvalu. Iz 1020. g. po-stoje podaci u kojima se na tome mjestu spo-minje srednjovjekovna opatija Sv. Stjepan odborova (Sanctus Stephanus de Pinis) kojamo`da datira iz 1000. g.45 Iako su pronaeniantiki sarkofazi koji svjedoe o moguim po-kapanjima, ali koji su mogli biti i doneseni izSalone, nema potpunih dokaza o pokapanji-ma prije srednjega vijeka. Groblje je slu`benootvoreno tek 1826. (po D. Kekemetu, projektje izradio V. Andri), nakon to je poruenastara benediktinska opatija, a pokapanja tra-

    ju slu`beno do 1943. g., iako tek krajem 1946.nastupa konana zabrana. Sustipan je biograansko groblje, tako da ga nije resio ra-sko plemikih grobnica, ali njegova vrijed-nost i ljepota bila je upravo u skladnosti pri-rodnoga krajolika, kamenih grobnica i raslin-ja s izrazitim mediteranskim peatom.46 Neo-sporna je i vrijednost brojnih djela klesara,kamenara i pukih graditelja, koja su, na`a-lost, ostala sauvana u malom broju, i to iz-dvojeno od svojih prvotnih spomenika i okoli-a.47 Glavna aleja s pravilnim drvoredimaempresa i alepskih borova prote`e se po sre-dini u smjeru istok-zapad, s klasicistikim pa-viljonom i velikim kamenim kri`em u sredini(u sjecitu s poprenom alejom) te `eljeznimreetkastim vratima na ulazu. Uza sjevernizid, gdje su se nalazile zidane grobnice, bila jei manja arkada s grobnicama. U razdoblju od1958.-1960. obavljaju se radovi na istra`ivan-ju benediktinskoga samostana i bazilike, pasu tada odstranjeni dotrajali empresi te sru-eni biva mrtvanica, uvareva kuica i dje-lomino zid nekadanjega groblja. Nakon tosu 1959./60. grobnice ekshumirane,48 grobljeje konano sravnjeno. Sarajevski pejsa`ni ar-hitekt Smiljan Klai izradio je projekt ureenjagroblja, pa su se radovi odvijali do 1964., alinakon toga sve je potpuno zaputeno i pre-puteno povremenim zahvatima odr`avanja.Tek je 1984. g. izraen novi projekt ureenja49

    koji je do`ivio nepotpunu realizaciju.

    Sustipanski poluotok biva poevi od 1931.kada je izgraena luica jedriliarskoga klubaLabud okru`en izgradnjom koja je uklije-tila taj zeleni istak Marjana i potaknula mnogerasprave o tome jesu li marina ACY s istone ihotel s bazenom Jadran (posebno njegovetribine na padini Sustipana) sa zapadne stra-ne, naruili prirodnu konfiguraciju poluotoka.

    Na mjestu odakle se na Sustipan pru`a naj-ljepa vizura, a to je marjanska prva vidilica,nalazi se idovsko groblje, osnovano 1573. i

    86 PROSTOR 1[29] 13[2005] 79-92 A. GRGI Vrtovi i perivoji Splita Znanstveni priloziScientific Papers

    42 Pred nekadanjim kazalitem punim izazova plivalesu zlatne ribice u umjetnom bazeniu meu palmama.(Kudrijavcev, 2001: 162)

    43 Prethodno je bio postavljen na Prokurativama kojedobivaju ime Botieva poljana. (Muljai, 1958: 80)

    44 Ju`ne hridine bile su prekrivene agavama, a grobljebilo je zasaeno lovorom, mirtom, ru`marinom, lopoikamai ostalim mediteranskim grmljem. (Kekemet, 1994: 52)

    45 Novak, 1978: 553-555

    46 Kekemet, 1994: 53

    47 Sustipan su resila djela Ivana Rendia, imuna Carra-re, Ivana Metrovia, Pavla Bilinia i mnogih drugih umjet-nika. (Kekemet, 1994: 69-75)

    48 Ostaci su djelomino preseljeni na novo groblje Lovri-nac, a neki su dijelovi grobnica sauvani u Muzeju gradaSplita. (Kekemet, 1994: 106)

    49 Pejza`no-vrtni projekt ureenja groblja Sustipan Vraanje identiteta, autori D. Grgurevi i G. Mitrovi. Pro-jekt nije u cijelosti izveden. (Grgurevi, 2002: 104)

    50 Groblje se nalazi na predjelu Trenica, na istonomerubu Splita.

    Sl. 10. Plan grada Splita, izvorno mjerilo 1:2500,1914.1 idovsko groblje,2 Botieva poljana (Prokurative),3 Bulatova poljana (Trg Gaje Bulata),4 branik Cornaro,5 Gradski perivoj,6 perivoj pokraj crkve sv. Petra,7 utvrda Gripe,8 perivoj iza Biskupove palae,9 perivoj na Katalinievu brijegu

    10 groblje Sustipan

    Fig. 10 Plan of Split original scale 1:2500; 19141 Jewish cemetery,2 Botis field (Prokurative),3 Bulats field (Gajo Bulats square),4 Cornaro bastion,5 Town park,6 park next to St Peters church,7 Gripe fortification,8 park behind Bishops palace,9 park on Katalinis hill

    10 Sustipan cemetery

  • ograeno rustinim kamenim zidom. Zasae-no je u sklopu poumljivanja Marjana 1852. g.Do platoa pred idovskim grobljem izgraenoje 1919./20. stubite (projektanti P. Senjano-vi i P. uli), poslije nazvano po istaknutomborcu za Marjan dr. Jaki Raiu. Groblje jedanas zatvoreno za javnost, iza zakljuanihvrata pokraj zgrade bive mrtvanice.

    Novo groblje Lovrinac50 otvoreno je nakonsadnje aleje empresa 1928. godine. Nekoli-ko godina ranije groblje je ve hortikulturnoureeno lokalnim i mediteranskim biljem icvijeem. Ureenje ovoga groblja, isprva zva-noga Pokoj, nije bilo dugo vremena prive-deno kraju, pa nije izveden ni ulaz, za koji jepostojalo vie nacrta, od kojih i jedan Metro-viev. Sam naziv Lovrinac potjee od crkvicesv. Lovre od Pazdigrada koja je, iako prilinoudaljena, slu`ila za pogrebne obrede. Osno-vu za ureenje groblja vodio je ing. Kodl (au-tor jednoga od neizvedenih projekata ulaza ugroblje), a 1960. izgraena je spomen-kostur-nica palih boraca iz Drugoga svjetskog ratapo projektu Budimira Pervana.51 No, usprkossvim nastojanjima da se groblje potpuno ure-di, tek je 1978. g. izgraen kompleks mrtva-nice po projektu Miroslava i Jasenke Kollenz,a samo djelomino po projektu izvedeno jeproirenje grobnih polja i spomen-park.52

    VRTOVI UZ IZVANGRADSKE VILE

    GARDENS OF COUNTRY VILLAS

    Poetkom 20. st., u razdoblju koje traje neg-dje do Prvoga svjetskog rata, Split je dobioniz zgrada u stilu beke secesije, i to na glav-nim potezima irenja grada.53 Takoer, u is-tom se stilu gradi i u samoj jezgri grada, ali iz-vangradske privatne kue bitne su po tomuto imaju osmiljeni vrt kao svoj sastavni dio.Ti, u pravilu mali, vrtovi pokazuju izrazituosvijetenost graanskoga stale`a, koji shva-

    a va`nost vrta pa on postaje prisutan i u pri-vatnom, a ne samo u javnom `ivotu. Pomnoosmiljeni izbor biljaka i mnotvo razliitih ar-hitektonskih elemenata54 ostali su sauvanisamo u rijetkim vrtovima.

    Masovna izgradnja poslije Drugoga svjetskograta degradirala je ambijentalne vrijednostiveine tih vila, koje su postale `rtve regulacijei trasiranja novih prometnica. Najee zarob-ljene izmeu novih proizvodnih hala i stano-gradnje, odnosno devastirane zbog izgradnje`eljeznikog tunela kue ostaju bez svojihvrtova (primjerice vila Brainovi, vila Plevna,vila Petne te vile u Nazorovoj, Bregovitoj i Vi-koj ulici).

    Jedna od rijetkih koja uspijeva donekle sau-vati vrt jest vila Toni55 koja je imala i dobroouvani secesijski interijer, ali tome vrtu ta-koer prijeti unitenje. Ograen visokim be-tonskim zidom, vrt je imao vidikovac, dva ba-zena, kamene vaze i klupe, te pomno ureenenasade obrubljene `ivicom.

    Osim privatnih vila, na novim potezima koji seire prema periferiji nastaju i neke znaajnijejavne graevine, primjerice zgrada Arheolo-koga muzeja u Zrinsko-Frankopanskoj ulici(projektanti Ohmann i Kirstein), ograena vi-sokim zidom to s dvorine strane tvori trijem(lapidarij) oko lijepoga perivoja koji sadr`imnoge raritete.

    Znanstveni priloziScientific Papers Vrtovi i perivoji Splita A. GRGI 79-92 13[2005] 1[29] PROSTOR 87

    51 Poslijenatjeajni projekt izraen je 1960. Projektantisu prvonagraeni sudionici natjeaja za spomen-kosturni-cu na groblju iz 1948. arh. Budimir Pervan i kipar AndrijaKrstulovi. Autor je pejsa`nog ureenja arh. Petar Mudni.(Tuek, 1996: 37-41)

    52 Prvonagraeni rad iz natjeaja za groblje Lovrinac ispomen-park II. etapa (1974./75.). (Tuek, 1996: 262-269)

    53 Zrinsko-Frankopanska i Solinska ulica prema sjeveru,istona padina Marjana, predio Poljike i dananja Vikaulica na Bavicama.

    54 Balustrade, rubnjaci, kamene vaze, klupe i ograde ve-inom su proizvedeni u splitskoj tvornici cementa Gilar-di-Bettiza.

    55 Posebnu pozornost zavreuje i vrt pred ju`nom fasa-dom koji predstavlja pravo perivojno umijee. Prevladavadomaa flora: bor, empres, lovor, oleandar U njegovuoblikovanju oituje se simetrian raspored ukrasnog grmljai vrtne plastike. Vrtna plastika djelo je uenika Obrtne ko-le koji u njezinoj obradbi kombiniraju secesijske i domaefolklorne dekorativne motive. Sauvala se i starija kamenaklupa iz 1905. god. koju su vlasnici prenijeli iz vrta svojestare kue na Plokitama. (Kezi, 1991: 119)

    Sl. 11. Plan grada iz 1947.1 Trg Republike (Prokurative),2 i 3 perivoji na mjestu nekadanjih tamnica

    i zgrade Reije duhana,4 Gradski perivoj,5 branik Cornaro,6 perivoj iza Biskupove palae

    Fig. 11 Town plan from 19471 Republic square (Prokurative),2 and 3 parks on the sites of former prisons

    and Reija duhana building,4 Town park,5 Cornaro bastion,6 park behind Bishops palace

  • Na ju`noj padini Marjana, oko imanja Metro-vi na Mejama, podignut je oko 1930. ogradnizid s gara`om i stanom za uvara, a neto ka-snije i vila (projektant I. Metrovi), koja u pri-zemlju ima trijem s jonskom kolonadom. Peri-voj ispred vile odlikuje se velikim travnatimpovrinama sa slobodno saenim biljem56

    (nepoznati vrtlar).

    Metrovieva vila otvorena je za javnost1952., a perivoj je takoer postao mjesto zaizlaganje skulptura. To je inicirao sam Me-trovi, postavivi jo za `ivota jednu od svojihskulptura u os perivoja. Otada skulpture tije-kom godina nekoliko puta mijenjaju svojepolo`aje, ali nikada planski, jer postoje samopaualne skice. Postoji i stara fotografija nakojoj se vidi sjeverni dio vrta iza vile, s nizomantikih amfora koje su bile u kiparevu vla-snitvu.57

    Ivan Metrovi kupuje i preureuje Kateletobitelji Capogrosso-Kavanjin (poslije Metro-viev Katelet), koji je sagraen u 16. st., akrase ga masline, uresno bilje i aleja oleanda-ra od ogradnoga zida do ulaza. PansionSplit (poslije Schiller odnosno Vila Dal-macija) izgraen je 1914.,58 prvotno je biookru`en borovima, da bi se poslije oformiovelik krajobrazni park.

    Osim ovih vila s perivojima koje se nalaze naju`noj strani Marjana, na njegovoj istonojgranici s urbanim gradskim podrujem smje-stilo se jo nekoliko secesijskih kua s man-jim vrtovima, od kojih su tek poneki djelominosauvani. Sama park-uma Marjan izrazito jevrijedan pejsa`ni prostor grada i kao takavzahtijeva poseban osvrt jer je Marjan, nakonmnogih desetljea sustavne brige i poumlji-vanja, ne samo va`no javno gradsko etalitei rekreacijski prostor Splita ve i dio njegovaidentiteta.59

    ZAKLJU^AK

    CONCLUSION

    U ovome povijesnom pregledu navedeni superivoji i vrtovi koji su danas dio samo u`egagradskog centra, izuzevi grobljansko-samo-stanske perivoje i vrtove uz izvangradske vile.U razdoblju izmeu dva svjetska rata i nakonDrugoga svjetskog rata nastaju novi gradskiperivoji, ali njih je vrlo malo na prostoru kojise sve intenzivnije gradi (sl. 10-13).60

    Urbanistiki planovi pedesetih i ezdesetihgodina prologa stoljea bave se tom proble-matikom, ali sa za to doba karakteristinimpristupom kojim se velika gradska podrujatretiraju kao portsko-rekreacijske zone (Trs-

    88 PROSTOR 1[29] 13[2005] 79-92 A. GRGI Vrtovi i perivoji Splita Znanstveni priloziScientific Papers

    56 Palme su navodno dar Tresia-Paviia koji u nepo-srednoj blizini takoer posjeduje vilu s vrtom na junojstrani, koji je ukraen bazenom, ivicama imira i s mo-rem kao posuenim pejsaem. (Grgurevi, 2002: 108)

    57 Iz razgovora s kustosom Galerije Metrovi.

    58 Vila Dalmacija nalazi se takoer juno od etalitaIvana Metrovia, kao i Katelet.

    59 U sklopu tog osvrta nuno je obraditi i sve vane poje-dinane lokacije. To su Zooloki vrt s vivarijem, Botanikivrt na junoj padini Marjana, stubita s vidilicama, perivojOceanografskog instituta, kupalite i odmaralite u uvaliBene te itav priobalni pojas Meja od perivoja Zvonac,preko etalita Ivana Metrovia do Vile Dalmacija.

    60 Najznaajniji su: perivoj Emanuela Vidovia te Hatze-ov perivoj i etalite Bavice na Bavicama.

    61 Urbanistiki koncept Splita III nudi temu pjeake uli-ce, obodno ozelenjene privatnim vrtovima u prizemljimazgrada. Meutim, cijelo se podruje oslanja i na aktiviranjeobalnog pojasa koji se trebao nastaviti lungo mare sa za-pada prema istoku. To nije realizirano jer obalni pojas nijeureen i povezan s novoizgraenim dijelom grada suklad-no s projektima. Reduciranju izvorno predvienih parkov-nih povrina na podruju Splita III pridonijela je injenicada su te povrine zauzela javna parkiralita, koja su prvot-no trebala biti smjetena u suterenskim etaama stambe-nih ulica.

    Sl. 12. Plan grada Splita s prikazom perivoja,vrtova i parkova

    Fig. 12 Plan of Split with parks and gardens

  • tenik, zona Spinut-Poljud). Park Turska kula,koji je trebao postati gradskim parkom jo odSchrmanova regulacijskoga plana, nikadanije doivio taj preobraaj. Realizacija SplitaIII donosi sa sobom daljnje probleme u odno-su prema ureenju novih parkova.61 Park na-selja Mertojak i park Duilovo u sklopu vojnogodmaralita jedine su vee osmiljene par-kovne povrine novoga dijela Splita.

    Da bi se razumjeli procesi koji su impliciralidananju situaciju, nu`no je razmotriti neka-danje regulacijske osnove i generalne urba-nistike planove Splita, u sklopu kojih se ii-tava odnos vremena prema tome bitnomaspektu razvoja grada.

    Danas, osobito u uvjetima tranzicijskih proce-sa, nedovoljno se razmilja o va`nosti perivo-ja i vrtova u gradskom prostoru. Pred naletomnekontrolirane gradnje grad ne uspijeva sau-vati prostor ne samo za perivoje i parkove veni za druge javne namjene.

    Gledajui u prolost, postajemo svjesni velikerazlike izmeu nekadanjega grada kojega jegotovo petina povrine bila pod nasadima idananjega grada koji se ne mo`e podiiti nipribli`no takvim omjerom. Od velike je va`no-sti sprijeiti nestajanje tragova koji svjedoeo takvoj prolosti i njegovati osjetljivost pre-ma nadasve bitnoj potrebi potrebi ovjekada ugradi artificijelnu prirodu u svoj `ivotniokoli.

    Znanstveni priloziScientific Papers Vrtovi i perivoji Splita A. GRGI 79-92 13[2005] 1[29] PROSTOR 89

    Sl. 13. Plan grada Splita s prikazom perivoja,vrtova i parkova

    Fig. 13 Plan of Split with parks and gardens

  • 90 PROSTOR 1[29] 13[2005] 79-92 A. GRGI Vrtovi i perivoji Splita Znanstveni priloziScientific Papers

    Izvori

    Sources

    Izvori ilustracija

    Illustration Sources

    Sl. 1. Marasovi, 1997: 57

    Sl. 2. Kekemet, 1993: 82

    Sl. 3., 4. Arhiva tvrtke Parkovi i nasadi, Split

    Sl. 5. Kekemet, 2004: 26

    Sl. 6. Kekemet, 2002: 473

    Sl. 7. Kekemet, 1993: 6.

    Sl. 8. Kekemet, 2002: 209

    Sl. 9. Kekemet, 2002: 573

    Sl. 10. Arhiva arh. D. Tueka

    Sl. 11. *** 1969.

    Sl. 12., 13. Arhiva autorice

    Arhivski izvori

    Archive Sources

    1. Dr`avni arhiv u Splitu, Arhiv mapa za Istru i Dal-maciju, list XIV., Glagoljaka 18, Split

    2. Arhiva tvrtke Parkovi i nasadi, Kavanjinova 12,Split

    Literatura

    Bibliography

    1. Bojani Obad itaroci, B., Obad itaroci,M., Hajs, G., Krause, W. (2004.), Gradski peri-voji Hrvatske u 19. stoljeu: javna perivojna arhi-tektura hrvatskih gradova u europskom kontek-stu, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagre-bu, Zagreb

    2. iin ain, ., Pervan, B., Vekari, Z. (1951.), Di-rektivna regulaciona osnova grada Splita, Arhi-tektura, 5 (5-8): 6-27, Zagreb

    3. Grgurevi, D. (1998.), Pregled povijesti vrtova iparkova Splita i okolice nove spoznaje, u: Povi-jesni vrtovi, perivoji i parkovi primorske Hrvat-ske (ur. Grgurevi, D.), Parkovi i nasadi:58-73, Split

    4. Grgurevi, D. (2002.), Kultura vrtova, perivoja iparkova na podruju Splita tijekom povijesti,Knji`evni krug, Split

    5. Gotovac, F. (1995.), Izazov prostora, Drutvoarhitekata Splita i PB Konstruktor, Split

    6. Kekemet, D. (1973.), Javni parkovi u staromSplitu, Hortikultura, 4: 109-114, Zagreb

    7. Kekemet, D. (1993.), Vicko Andri, arhitekt ikonzervator 1793.-1866., Regionalni zavod zazatitu spomenika kulture, Knji`evni krug, Split

    8. Kekemet, D. (1994.), Splitsko groblje Sustipan,Logos, Split

    9. Kekemet, D. (2002.), Borba za grad, Drutvoarhitekata Splita, Marjan tisak, Split

    10. Kekemet, D. (2004.), Fotografija u Splitu1859.-1990., Marjan tisak, Split

    11. Kezi, M. (1991.), Arhitektura secesije u Splitu,Knji`evni krug, Split

    12. Kudrijavcev, A. (2001.), U potrazi za izgublje-nim Mediteranom, Knjigotisak, Split

    13. Marasovi, J. (1965./66.), Ureenje Titove oba-le, Urbs, 6: 164, Split

    14. Marasovi, T. (1997.), Split: 1700 godina razvit-ka, Buvina: 34-77, Zagreb

    15. Muljai, S. (1958.), Kronoloki pregled izgrad-nje Splita u XIX. i XX. stoljeu (1806.-1958.),u:Zbornik Drutva in`enjera i tehniara u Splitu,DIT: 61-96, Split

    16. Muljai, S. (1965./1966.), Urbanistiki razvitakSplita i regulacioni planovi od po. XIX. stoljeado 1944, Urbs, 6: 25, Split

    17. Novak, G. (1978.), Povijest Splita I, akavski sa-bor, Split

    18. Radica, B. (1931.), Novi Split 1918-1930, Hrvat-ska tamparija Bratske tedionice, Split

    19. Piplovi, S. (2000.), Graevine i dobra splitsko-ga sjemenita, u: 300. obljetnica splitskog sje-menita i klasine gimnazije (1700.-2000.), zbor-nik radova (ur. Bani, I.), Crkva u svijetu, Nadbi-skupsko sjemenite i Nadbiskupijska klasinagimnazija Don Frane Buli: 289-340, Split

    20. Tuek, D. (1996.), Arhitektonski natjeaji u Spli-tu 1945-1995., Graevinski fakultet Sveuilita uSplitu, Drutvo arhitekata Splita, Split

    21. *** (1969.), Prilozi, Urbs, 9, Split

    22. *** (1973.), Urbs, 12: 84, Split

    23. *** (1983.), Prijedlog obnove Strossmayerovogperivoja idejni projekt, Parkovi i nasadi, Split

  • Znanstveni priloziScientific Papers Vrtovi i perivoji Splita A. GRGI 79-92 13[2005] 1[29] PROSTOR 91

    Saetak

    Summary

    Gardens and Parks of SplitOrigin and Development of Splits Landscape Architecture

    The origin of landscape architecture in Split can betraced back to the time when a medieval town grewup within the walls of Diocletians palace and conse-quently changed its appearance over time leavingjust the basic outline of its antique structure. Theforerunner of later gardens and parks was the court-yard of an aristocratic villa or an ordinary house. Be-tween the 10th and 12th centuries, the town spreadout of the Palace westwards in two periods. This wasthe time of the first seminaries and monasteries withadjoiningparks and cloister gardens. In the early 15th

    century the town came under Venetian rule and wassurrounded from the south-west by Venetian fortifi-cations consisting of five bastions connected by cur-tain walls. The Civran and Bernardi bastions wereput up in the 16th century. The Candian war raised anawareness of the need for a new system of fortifica-tions which were erected in the second half of the17th century according to Vaubans method. The for-tifications consisted of five bastions linked withearth-filled ramparts. The new fortresses Gripe andBavice were built up on the hills east of the townoutside the main fortifications.As their strategic importance diminished, many ofthese fortifications were demolished. The processstarted under the French rule when MarshallMarmont ordered demolition of the derelict Katel(castle) together with the perun bastion and thecurtain wall between the Cornaro and Contarini bas-tions. In the early 19th century two most significantparks were laid out on the sites of these bastionsand curtain walls: Marmonts park on the site of theSan Antonio bastion and Strossmayers park be-tween the Cornaro and Contarini bastions. Bothparks were marked in Vicko Andris 1847 urbanplan. It is a valuable document giving insight into theorigin of numerous parks and gardens on the sites of

    the existing fortifications and their surroundings aswell as on the sites of the demolished fortifications.Although Andris plans are valuable historical re-cords they have been interpreted in different wayssince they apparently show not just the actual situa-tion at the time but also design concepts of the lay-out of some sites.The first public town park called Marmonts parkwas laid out in the 19thcentury on the site of the SanAntonio bastion demolished by Marshall Mar-monts decree. After the French rule the park wasdevastated and renovated several times. Its decaywas inevitably brought about by the construction ofProkurative. Once an important and unique townpark, it turned into an underused town square.At the time of Marmonts park layout, a new Townpark (Strossmayers park nowadays) was createdon the site of a demolished curtain wall betweenthe Cornaro and Contarini bastions. This new parkwas to become a central town park. Although itssize has not changed since then, its layout and pur-pose have undergone numerous transformations.Despite its role as a central town park, it was poorlymaintained and finally went into decay. Attempts torenovate it remained fruitless until 2002 when itwas finally remodelled.Marmonts park was not the only park convertedinto a square. Theatre square, i.e. Gajo Bulatssquare had also been a park until 1950s. Parks weremade on the sites of the former Gripe and Bavicefortifications too; Gripe fortification has been pre-served whereas no trace has been left of Bavice.Many other private or public parks were laid out onthe sites of the former curtain walls but unfortu-nately most of them have been transformed, de-stroyed or even wiped out.Riva, the most important waterfront promenade infront of the south-facing Palace wall in the centre of

    the Town port continues westwards into PrinceBranimirs waterfront across Franjo Tumanssquare. This long waterfront area has been trans-formed many times throughout its history. Its finallayout is hopefully going to be defined by a new ur-ban-planning and architectural competition .Marjan hill features numerous gardens and parkssuch as the sculpture park of Metrovis gallery,Katelet, parks and gardens of villas, a promenadeand the old Jewish cemetery. Sustipan, a natural ex-tension of Marjan, was once the only Splits ceme-tery but nowadays it is totally devastated. The newSplits cemetery Lovrinac is located eastwards. Itwas opened in 1928 more than a decade after theSustipan cemetery fell into disuse.A large number of Viennese Secession style build-ings with gardens conceived as their integral partswere put up in Split in the early 20th century. Thesesmall gardens favoured by the middle-class be-came important parts of both public buildings andprivate villas. Mass housing construction afterWorld War II has largely degraded the ambiencevalue of villas and their adjoining gardens whichwere often levelled and turned into roads. Someimportant public buildings with adjoining parkshave been also built as well in these areas spread-ing towards the periphery.Nowadays urban parks and gardens do not receiveproper care; owing to excessive and uncontrolledconstruction, urban spaces have become scarce.Looking back into history a great difference may benoticed between the town of the past in which al-most one-fifth of its area was planted and the townof today where parks and gardens are rare. It is ofutmost importance to prevent further devastationof the existing parks which still bear witness to theirrich past.

    Biografija

    Biography

    ANA GRGI, dipl.ing.arh., diplomirala je na Arhitek-tonskom fakultetu u Zagrebu 2000. godine. Do2003. radi u privatnom birou ARCu Splitu, a nakontoga zaposlena je na Graevinsko-arhitektonskomfakultetuSveuilita uSplitu kao znanstveni novak asistent na projektu prof. dr.sc. Darovana Tuekapod nazivom Splitska arhitektura 1945.-2000..

    ANA GRGI, Dipl.Eng. Arch., graduated from the Fac-ulty of Architecture in Zagreb in 2000. Employed inthe firm ARC in Split until 2003 and later at theFaculty of Architecture and Civil Engineering in Splitas a junior researcher assistant. She currentlyworks on the project Architecture of Split between1945 and 2000 run by prof. Darovan Tuek, Ph.D.

    ANA GRGI]