30
VELADŽIĆ NAJDA IV2 AGENDA 21 Biološka raznolikost

AGENDA 21 Biološka raznolikost

  • Upload
    oksana

  • View
    149

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

AGENDA 21 Biološka raznolikost. Veladžić Najda IV2. Put prema Agendi 21. 1972. - Konferencija o čovjekovom okolišu u Stockholm 1983. - Komisija Brundtland 1987. - "Naša zajednička budućnost" - izvještaj Komislije Brundtland 1989. - Započelo planiranje Konferencije o okolišu i razvoju. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

VELADŽIĆ NAJDA IV2

AGENDA 21

Biološka raznolikost

Put prema Agendi 21

1972. - Konferencija o čovjekovom okolišu u Stockholm

1983. - Komisija Brundtland1987. - "Naša zajednička budućnost" -

izvještaj Komislije Brundtland1989. - Započelo planiranje Konferencije o

okolišu i razvoju. 1992. "Skup o Zemlji“ - održan u Rio de

Janeiru– Agenda 21

Agenda 21 – ekološki program samozaštite čovječanstva u 21.st.

Agenda21 - predložak za djelovanje u 40 različitih područja (zaštita tla, šuma, voda, zraka, očuvanje biološke raznolikosti, zbrinjavanje otpada, itd.),čije je djelovanje od ključnog značenja za održivi razvoj Zemlje.

Ideja održivog razvoja= usklađenost gospodarskog rasta i prirodnih ekosistema.

‘Održivi razvoj je onaj koji zadovoljava potrebe današnjih generacija,ne ugrožavajući buduće generacije u  zadovoljavanju njihovih potreba.‘ - Brundtland Komisija

Izveštaj komisije iz 1987.godine - ljudsko prisustvo pritiska životni ciklus planete.

Od 1950.godine – duplikacija populacije, a materijalna dobra veća za 4 puta!

¾ ljudi – u rastućem siromaštvuKoncept održivog razvoja mora biti kao svakodnevna praksa i

program A21 stvara prostor za takvo ostvarivanje.“Ideja vodilja je bila: održivi razvoj se mora događati tamo gdje žive

ljudi, gdje kupuju, gdje imaju škole, gdje planiraju građevinsko zemljište, gdje imaju svoja radna mjesta - dakle u gradovima i općinama. Tako su i rođene vizije lokalne Agende 21.”

Trendovi i zadaci Agende 21:

1. Suzbijanje siromaštva kao prioritetni zadatak OUN-a

2. Promjena obrasca potrošnje3. Zaštita i unapređenje ljudskog zdravlja4. Razvoj koncepta održivog naselja5. Zaštita atmosfere6. Održivo upravljanje tlom7. Sprečavanje odumiranja šuma8. Zaštita i upravljanje slatkim vodama9. Upravljanje opasnim vodama10. Upravljanje radioaktivnim otpadom

Postupci i zadaci iz oblasti u Agendi 21:

1. Suzbijanje dezertifikacije(nastanka pustinja) i suša2. Održivog razvoja planina3. Održive poljoprivrede i razvoja sela4. Očuvanje biološke raznolikosti5. Upravljanje biotehnologijom6. Zaštita i upravljanje okeanima7. Upotreba otrovnih hemikalija8. Upravljanje krutim otpadom

Realizacija ovih ciljeva i zadataka = obrazovanje, osposobljavanje i razvijanje svijesti javnosti!

Razmišljati globalno - djelovati lokalno

Ključna uloga u ostvarivanju održivog razvoja – lokalne vlasti.

Dokument - lokalna Agenda 21

Do 1996. većina zemalja je trebala postići opću saglasnost o lokalnoj Agendi 21.

Danas više od 2000 lokalnih vlasti radi na izradi lokalne Agende 21.

Zaključak

Glavno pitanje danas:

Možemo li se pouzdati u to da će se u kratkom roku uspjeti promijeniti dovoljan broj ljudi kako bi se spasio suvremeni svijet?

Biološka raznolikost(biodiverzitet)

Kratki prikaz:

1. Pojam2. Nivoi3. Problemi upravljanja4. Efikasna zaštita

Šta je biodiverzitet?

29.decembar 1995.godine – Međunarodni dan biološke raznolikosti.

UN proglasile period od 1994. do 2003. god. dekadom biološke raznolikosti, a 1995.god. godinom zaštite prirodne i životne sredine.

Biološka raznolikost(biodiverzitet) označava različitost na genetičkom nivou (gena), na nivou vrste, biocenoza i ekosistema.

Tri najvažije komponente biodiverziteta:1. Genetički diverzitet – različitost gena unutar jedne vrste2. Diverzitet vrsta – različitost vrsta u nekom području3. Diverzitet ekosistema – različitost staništa, životnih

zajednica, ekosistema i ekoloških procesa

Problemi upravljanja

Do danas u svijetu opisano oko 500 hiljada vrsta biljaka i oko 2,5 miliona vrsta žvotinja.

Smatra se da još nije opisano između 10-30 miliona vrsta biljaka i životinja.

Narušavanje prirodnog biodiverziteta zbog degradacionih i zagađujućih procesa, a sve zbog djelovanja čovjeka!

Kategorije biljaka i životinja prema stepenu ugroženosti:

1. Izumrle (Ex) - izumrle vrste 2. Ugrožene (E) – vrste kojima prijeti

izumiranje3. Osjetljive (V) – vrste čije se populacije

smanjuju4. Rijetke (R) – populacija mala i uskog

rasprostranjenja5. Skupina neodređenog statusa (I)

Popis izumrlih životinjskih vrsta

Ptice ( Lat. Aves )Kraljev Otočni

Emu(red Kazuara;porodica Emua)

Klokanov Otočni Emu (red Kazuara;porodica Emua)

Moe (red Moavki)Slonovske Ptice (red

Slonovskih Ptica)Dodo

Sisari (Lat. Mammalia)Falklandska Lisica(red

Mesoždera; porodica Pasa)

Morska Vidrica(red Mesoždera; porodica Kuna)

Karipska Medvjedica (red Mesoždera; porodica Pravih tuljana)

Stellerova Morska Krava(red Morskih krava ; porodica Moronja)

Kraljev Otočni Emu Moa

Morska krava

Popis ugroženih životinjskih vrsta Afrički slon Azijski slon Bengalski tigar Bizon Bonobo Divovska vidra Galapagoški pingvin Gavijal Gepard Golema želva Gorile Hijacintna ara  Indijski riječni dupin Indokineski tigar Južna riječna vidra

Kineski aligator  Madagaskarski prstaš

ili Aye-aye  Modrulj Morska vidra  Orangutan Patuljasti vodenkonj  Riječni rak Risovi Velika bijela psina Veliki panda Šaran

Popis osjetljivih vrsta

Velike mačkePtice grabljivice

Popis rijetkih životinjskih vrsta

Bijeli lavMrki tvorPatuljasti mišBezrepi makakiOtočna siva lisicaSumatranski

orangutanKubanski krokodilDivlji konj

PrzewalskogaČovječja ribica

Endemske i ugrožene biljne vrste

Rijetke vrste u BiH i Hrvatskoj:

Bosanski ljiljanVelebitska degenijaEnicijanHajdučka travaJavor planinskiPerunika bosanskaČekinjuša bosanskaDalmatinska iglica

Ugrožene vrste u svijetu:Divlji sago-SADOrhideja-MeksikoMorski ladolež-EuropaZelena vrčasta biljka-SADVelikolisna palma-

MadagaskarMogranj s otoka Sokotran-

JemenAfrička ljubica-

Istočna AfrikaPlava vanda-Indija/TajlandKanarski zmajevac,drvo-

Kanarski otociKaoba-Ekvador

Šta Crvena knjiga kaže?

Ugrožene životinjske vrste:

- 60 vrsta sisara - 28 vrsta ptica - 37 vrsta gmizavaca - 19 vrsta vodozemaca - 38 vrsta slatkovodnih

riba - preko 238 invertebrataU Evropi oko 4 500

ugroženih vrsta biljaka, a u BiH od ukupno 5 000 biljnih vrsta, ugroženih je 678 vrsta.

Efikasna zaštita

Ozbiljno uvažavanje ekoloških zakonitosti, dobro poznavanje ekosistema, podržavati udruženja za zaštitu prirode i podići svijest unutar zajednice!

Zaključak

Ali, zašto se uopšte bavimo temom biodiverziteta?

Zašto?

Koliko vrsta gubimo?

Shvatam da postoji problem koji se zove “gubitak biodiverziteta”, ali kakav će to uticaj imati na mene?