5 Nastavci i spojevi

NASTAVCI I SPOJEVI Nastavci i spojevi u DK mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe i to:

1. Konstruktivne ili tesarske spojeve 2. Nosive spojeve

Pravila konstruiranja i izvoenja tesarskih spojeva rezultat su prakseizvoenja drvenih, posebno krovnih konstrukcija i prilagoena su vrsti konstrukcije i funkciji tog spoja u konstrukciji. U pravilu ove se veze neproraunavaju, osim u sluaju posebne sloenosti i iznimne vanosti ukonstrukciji. (Tesarski spojevi Elementi zgrada / Literatura: . Peuli Graevinske konstrukcije 2) Nosivi spojevi konstruiraju se za odreenu konstrukciju i definirane sile te semora dokazati njihova nosivost. Nosivi spojevi:

- Nastavci - Sudari - Prehvatanja - Spojevi s tipskim elinim oblicima

NASTAVCI U klasinim konstrukcijama zbog prirode materijala, a ponekad i u suvremenim,zbog ogranienja transportnih duina, javlja se potreba nastavljanja elemenata.Te nastavke potrebno je konstruirati i proraunati po principima koji se razlikujuza tapove optereene vlanom silom i za tapove optereene tlanom silom (stupove). Vlani nastavci (nastavci tapova optereenih vlanom uzdunom silom) Poloaji ovih nastavaka slobodno se odabiru obzirom na to kod ovih tapovanema pojave nestabilnosti. Preko prekinutog presjeka sila se prevodi dodanim elementima vezicama, koje moraju biti i na jednoj i na drugoj strane spojene spajalima dovoljne nosivosti damogu preuzeti punu vlanu silu N.

Nastavljanje jednodijelnih tapova vanjskim vezicama

Nastavljanje dvodijelnih tapova unutranjom vezicom

Nastavljanje dvodijelnih tapova kombiniranim vezicama

Tlani nastavci (nastavci tapova optereenih tlanom uzdunom silom) Ove nastavke potrebno je izvoditi to blie prostorno ukruenim tokama.

Nastavci moraju biti izvedeni precizno (kontakt na itavoj povrini), osi moraju biti centrirane, vezice i spajala simetrino rasporeeni.

SUDARI Sudare ili spojeve tlanih tapova podijelit emo u dvije osnovne grupe:

- okomite sudare - sudare pod kutom ili zasjeke (ei naziv)

Kod ovih spojeva sile se prenose direktno preko kontaktnih povrina, pri emu raunamo sa slijedeim principima :

- sile djeluju u teitu kontaktne povrine - sile se prenose okomito na kontaktne povrine (iskljuena mogunost prijenosa trenjem)

U pravilu proraunom je potrebno dokazati nosivost preko lokalnih tlanihnapona okomito odnosno pod kutom prema vlakancima.

cd = 200 (250) N/cm2 c

Okomiti sudari Proraun ovih spojeva svodi se na kontrolu napona na kontaktnoj povrini. Ukoliko je napon u granicama doputenog potrebno je konstruktivno osiguratizadanu geometriju ime je problem rijeen (epom, skobama, vezicama).

Balansiranje napona na izvijanje i kontaktnog napona: Potpuno iskoritenje materijala tapa mogue je jedino u sluaju da se dokraja iskoristi njegova nosivost u polju i u spoju. Prema dokazu, oito je da jeto mogue samo kod tapova velike vitkosti.

c = AV cd c = AV cd

AV =

||c AV = c

||c = c =

c

c||

ZA II KLASU ETINARA:

= 200850 = 25,4 = 115

Ako je napon na kontaktnoj povrini vei od doputenog potrebno je izvestiproirenje - poveati kontaktnu povrinu.

Sudari pod kutom (zasjeci) Zasjeke koristimo prilikom spajanja tlanih tapova na pojasne tapove podkutom razliitim od 90. Kod klasinih krovnih konstrukcija zasjek koristimo za niz spojeva glavnih nosivih sistema konstrukcije, posebno za veze kosnik-vezna greda, kosnik-stup, razupora-stup itd.

Postoji niz varijanti izvedbe, najea je varijanta izvedbe jednostruki zasjek sa geometrijomprema slijedeim skicama:

Ostale varijante izvedbe sa osnovnom geometrijom pokazane su na skicama koje slijede.

Ojaanje zasjeka mogue je izvesti proirenjem u voru dodavanjem vezica ime sepoveava nosivost spoja. Spajala se dimenzioniraju se na razliku izmeu pune sile i sile koju preuzima zasjek sa faktorom poveanja 1,5 (po usvojenom principu za dimenzioniranje spajala kod indirektnog prijenosa sila).

Prehvatanje Radi se o spajanju vlanog tapa ispune na pojasni tap pod kutom 90. Kod osnovne varijante tap ispune izvodi se kao dvodijelni tap koji se u spoju tesarski obrauje tako da se kroz njega proputa pojas. vor se stee vijcima koji imaju samo konstruktivni karakter i ne uvode se u proraun kod dokaza nosivosti.

Neka varijantna rjeenja ovakvog spajanja i mogunosti spajanja pod kutom pokazana su na slijedeim skicama.

Spojevi s tipskim elinim elementima U suvremenim drvenim konstrukcijama tesarske veze elemenata zamijenjenesu spojevima u kojima se koriste tipski elini elementi ( "papue" ). Elementi se oblikuju hladnim postupkom iz elinih limova debljine 1 4 mm i antikorozivno zatiuju pocinavanjem. Po posebnim zahtjevima izrauju sei od nehrajueg elika. Kao spajala koriste se razne vrste avala, vijci i posebna verzija elinih trnova. Spajala se ugrauju kroz unaprijed rasporeene rupe. Tipski elini elementi raznovrsnih su oblika, prilagoenih zahtjevima inamjeni spoja a njihova nosivost raunski se dokazuje od sluaja do sluajaili posebnim doputenjima. Dimenzije i nosivost tipskih proizvoda ove vrste elinog pribora sadrane su u priznatim tablicama proizvoaa (prema EC5) za tipove GH, Bilo i BMF. Proizvodi ostalih poznatih proizvoaa EuP, Hollwede, Loewen, SM, AV i WBimaju doputenje uz uvjet da se proraunom dokae njihova nosivost.