9 Upravljanje Obrtnim Kapitalom

8/16/2019 9 Upravljanje Obrtnim Kapitalom

1/35

UPRAVLJANJE OBRTNIM

KAPITALOM


2/35

obrtni kapital predstavlja razliku izmeu kratkotrajne imovine ikratkoronih obveza tvrtke

U praksi se još naziva i neto radni kapital.

Vrijednost obrtnog kapitala može biti pozitivna ili negativna, a ovisi o

strukturi imovine i dugova tvrtke.

Obrtni kapital = kratkotrajna imovina – kratkorone obveze


3/35

UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM

Upravljanje dijelom ukupne poslovne imovine

Analiziramo kratkorone stavke bilance Sirovine i materijali namijenjeni proizvodnoj potrošnji

Vrijednosti utrošene u proizvodnju koja nije dovršena gotovina i utrživi v.p. (supstitut novcu, ostvarujemo prinos pomou

njih, a i likvidni su) najlikvidniji oblik imovine

upravljanje zalihama (najmanje likvidan oblik imovine)

upravljanje potraživanjima (drugi oblik kratkotrajne imovine su

potraživanja od kupaca; postoji odgoda plaanja)


4/35

UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM

Upravljanje obrtnim sredstvima koja se definiraju kao dio poslovnihsredstava koja se u pravilu jednokratnim ulaganjem utroše u proizvodnom procesu i drugim poslovnim procesima.

Fokus na kratkoronu imovinu i naine njezina financiranja

oko 60% radnog vremena financijskog menadžera posveeno je upravljanjuobrtnim kapitalom dnevni zadaci

suradnja financijskog menadžera s odjelima: poslovne logistike,informacijske tehnologije, proizvodnje i marketinga

Cilj:

smanjiti razinu zaliha koje drže u odreenom roku

pogodan je JIT (just-in-time) sustav nabave


5/35

OSNOVNI POJMOVI

upravljanje obrtnim kapitalom podrazumijeva: uspostavljanje politike upravljanja obrtnim kapitalom

dnevnu kontrolu: gotovine

zaliha potraživanja – sve dok ne naplatimo potraživanja, nemamo dotok

novca u poduzee, a uložili smo kratkoronih obveza


6/35

ALTERNATIVNE POLITIKE UPRAVLJANJA

konzervativnia – podrazumijeva držanje velike koliine novca, utrživihv.p. i zaliha (naelo sigurnosti)

umjerena – prema koliinama novca, utrživih v.p. i zaliha nalazi se izmeukonzervativne i agresivne

agresivna – koliina novca, utrživih v.p. i zaliha su minimalizirane (naelo profitabilnosti) velika izloženost poslovnom riziku


7/35


8/35

Kružno kretanje obrtnih sredstava

1. Pribavljanje novanih sredstava

2. Trošenje novanih sredstava za nabavku sirovina

3. Primanje, uskladištavanje i uvanje materijalnih vrijednosti

4. Trošenje novanih sredstava za nabavke proizvodnih usluga i

energije

5. Isplate i izdatci koji e teretiti buduu proizvodnju

6. Isplate akontacionih davanja doprinosa, poreza i drugih obaveza

7. Isplate akontacija plaa radnicima

8. Ulaganje sirovina i materijala u proizvodnju

9. Izrada proizvoda ili usluge10. Zaprimanje iz proizvodnje i skladištenje

11. Prodaja i otprema gotovih proizvoda

12. Naplata i zaprimanje naplaenih iznosa

13. Izdavanje novanih sredstava i raspodjela dobiti

14. Podmirenje obveza


9/35

CIKLUS KONVERZIJE NOVCA

fokusira se na vremenski period izmeu plaanja obveze premadobavljaima i zaposlenicima te naplate potraživanja od kupaca

efikasno upravljanje obrtnim kapitalom temelji se na minimiziranjuvremena izmeu plaanja obveza i naplate potraživanja

CIKLUS VRIJEME VRIJEME VRIJEME ODGODEKONVERZIJE = KONVERZIJE + NAPLATE - PLAANJA OBVEZA

NOVCA ZALIHA (u danima) POTRAŽIVANJA (pomou toga se kreditiramo)

Ciklus proizvodnje i prodaje vrijeme koje je potrebno da se od sirovina imaterijala proizvede gotov proizvod i proda kupcima.

cilj poduzea je skraivanje ciklusa konverzije novca koliko god je mogue bez ugrožavanja poslovnih transakcija


10/35

RAZLOZI DRŽANJA NOVCA

tekua plaanja (cash flow) podmirivanje dospjelih obaveza; svaki dan poduzeu stigne neka obaveza

na naplatu (otplate kredita, isplate plaa) mjere opreza

naješe podmirene iz kreditnih linija i utrživih kratkoronih v.p. –

smanjuju potrebu za držanjem gotovine uvijek u poduzeu postoje rezerve sigurnosti jer uvijek ima nepredvienih

troškova kompenzirajua salda

za bankovne kredite (banke zahtijevaju polog ako hoemo uzeti kredit) špekulativni motivi

iskorištavanje tržišnih oportuniteta zbog gotovinskih plaanja, podmiruje seiz kreditnih linija i utrživih kratkoronih v.p.

štedi novac na taj nain imamo rok plaanja od 45 dana, ali ako uplatimo u roku od npr. 10 dana,

dobije popust od 3%


11/35

CILJEVI UPRAVLJANJA GOTOVINOM

imati dovoljno sredstava kako bi se zadovoljile spomenute potrebe

ne držati više gotovine od stvarnih potreba jer se na gotovinu neostvaruje prinos i visok je oportunitetni trošak

zbog nedostatka zaliha ne možemo isporuiti kupcu odreenu

koliinu proizvoda, pa e nam pasti rejting


12/35

PROGNOZIRANJE NOVANOG PLANA(BUDŽETA)

sposobnost poduzea da generira novane primitke potrebne za podmirenje novanih izdataka

svrha: upotreba projekcija novanih primitaka i izdataka za prognoziranje financijskih potreba

dnevno, tjedno i mjeseno planiranje, ovisno o svrsi izrade plana


13/35


14/35

UPRAVLJANJE ZALIHAMA

važan, ali esto težak i zahtjevan zadatak

pogrešna procjena vodi ili do gubitka prodaje (premalo) ili do velikihtroškova držanja zaliha (previše)

efikasno upravljanje zalihama zahtijeva usku suradnju meu odjelima prodaje, nabave, proizvodnje i financija

kategorije troškova vezene uz upravljanje zalihama-

troškovi držanja zaliha: troškovi skladištenja i upravljanja, troškovi osiguranja,amortizacija, propadanje zaliha

troškovi vezani uz nabavu: troškovi narudžbe, troškovi prijevoza (dok zalihenisu kod nas)

troškovi nedostatnih zaliha: gubitak prodaje, gubitak povjerenja kupaca, poremeaj proizvodnog procesa (indirektni troškovi)


15/35

sustavi kontrole i upravljanja zalihama

kompjutezirani sistemi

stanje zaliha raunalno se prati, a kada dosegne odreeni nivo, raunalo

automatski šalje

narudžbu dobavljau

JIT sistemi

sirovine i materijal naruuju se nekoliko sati prije nego što budu upotrijebljene

u proizvodnji

znaajno smanjuje potrebna koliina zaliha, no zahtijevaju dobru koordinaciju sdobavljaima (što se tie vremena isporuke, ali i kvalitete isporuene robe)

uvoenjem JIT sustava smanjuje se držanje zaliha i poveava se efikasnost

proizvodnje na svjetskoj razini


16/35

KRATKORO NOFINANCIRANJE


17/35

KRATKORO NO FINANCIRANJE

politike financiranja obrtnog kapitala

trgovaki krediti

komercijalni papiri

kratkoroni bankovni krediti


18/35

PREDNOSTI KRATKORO NOGFINANCIRANJA

kratkoroni kredit emo dobiti brže od dugoronog

brzina i jednostavnost pribavljanja sredstava

fleksibilnost (kreditori ne nameu ogranienja na poslovne i financijske

odluke poduzea; kreditor name

e okvir unutar koje se možemo kretati koddugoronog kredita)

što je rok na koji posuujemo novac krai, postoji pitanje hoemo li

dobiti novi novac po dogovorenim uvjetima po kojima smo dobili

prvotna sredstva


19/35


20/35

METODE KRATKORO NOG FINANCIRANJA

dospijee unutar jedne godine

glavni izvori:

vremenska ogranienja

trgovaki kredit kratkoroni bankovni zajmovi

komercijalni zapisi


21/35

VREMENSKA OGRANIENJA

ne možemo na njih raunati kao osnovno sredstvo financiranja, alinovac je predvidiv

razliiti oblici spontanog financiranja obraunate plae

obraunati porezi neraspodijeljena tekua dobit

ovise o obujmu poslovnih aktivnosti i uobiajenom nainu isplate

ne izazivaju troškove financiranja

ako obraunamo plae rashod u tom mjesecu (to nije odljev novca)


22/35

TRGOVAKI KREDIT

oblik spontanog financiranja koji rezultira iz redovnih poslovnihtransakcija

jedan je od važnijih izvora kratkoronih sredstava

obveza plaanja ne obavlja se prilikom same isporuke, nego postoji

odgoda prije dospijea plaanja, što rezultira kreditnim odnosom postoje 3 tipa

otvoreni raun – prodavatelj odobrava kredit na temelju kreditnog povjerenjakupcu (stalni poslovni odnos)

vlastite mjenice – kupac potpisuje mjenicu koja se manifestira kao mjeninidug prodavatelju (izdali smo dobavljau mjenicu osiguranje plaanjatražbine)

akceptni nalog – njime se takoer priznaje zaduženost kupca


23/35

s stajališta troškova financiranja mogu se podijeliti na:

slobodne trgovake kredite

odobreni unutar kraeg roka naplate i to poznatim kupcima

podrazumijevaju popust na prodajnu cijenu ako kupci plate unutardogovorenog roka

naplatne trgovake kredite

odobreni na duži period ili kupcima s kojima ne postoji stalan poslovniodnos

mogu imati visoke troškove ime je njihova isplativost dovedena u pitanje treba ih koristiti istovremeno s alternativnim oblicima financiranja


24/35

KRATKORO NI BANKOVNI ZAJMOVI

alternativa držanju novca

dospijee:

unutar godine dana

mogunost obnavljanja kreditnog aranžmana

namjena:

financiranje povremenih potreba

alternativa držanju novca

fleksibilnost

mogunost prilagoavanja potrebama poduzea

minimalizacija troškova kredita


25/35

razlikovanje zajmova prema fleksibilnosti.

fiksni kredit

revolving kredit

kreditne linije komercijalni zapisi


26/35

Fiksni kredit

odobrava se i pušta u teaj u ukupnom iznosu

plaaju se kamate na cijeli iznos kredita

vraa se odjednom ili u ratama

nema fleksibilnost u iznosu kredita

mora uzeti u visini maksimalne potrebe

problem neiskorištenih sredstava


27/35

Revolving kredit

odobrava se maksimalni iznos zajma kroz razdoblje trajanja

do tog iznosa debitor se može stalno zaduživati nakon vraanja dijelazajma

vrlo fleksibilan

lako se prilagoava nastajanju i smanjenju potreba za sredstvima

eliminira rizik financiranja

uvjeti su fiksno dogovoreni izmeu banke i poduzea; i banka moraisplatiti novac poduzeu kad poduzee to zatraži


28/35

Kreditne linije

izmeu banke i poduzea

uvjeti su manje službeni / fiksni

banka isplauje novac kad njoj odgovara

kao poseban vid izvora sredstava pojavljuju se bankovni krediti na

temelju akcepta


29/35

Bankovni krediti na temelju akceptavrijednosnih papira

1. akceptni banka ne odobrava kredit komitentu, ve mu akceptira mjenicu i time

postaje glavni dužnik, što omoguuje lakše eskontiranje mjenice odstrane njenog imatelja

kao osiguranje plaanja dobavljau dajemo mjenicu ima na težini kad

je akceptira banka (postaje glavni dužnik); ako ne platimo u roku, banka pokriva dug, pa ga utjeruje2. kontokorektni

kredit po tekuem raunu, na temelju ugovora izmeu komitenta i bankeutvr uje se rok kredita i granica do koje komitent može prijei udugovanje po tekuem raunu

pogodan je svima

3. lombardni kredit na temelju odreenog postotka založenih realnih vrijednosti, v.p.

ili dragocjenost uložili smo u v.p. emitenta dio sredstava smo uložili u financijsku

imovinu može služiti kao sredstvo osiguranja dizanja kredita


30/35

4. Rambursni

kombinacija lombardnog i akceptnog

akceptni kredit koji banka otvara uvozniku robe

služi za plaanje uvoza robe uz pokrie robnih dokumenata koji su preneseni na banku


31/35

Komercijalni zapisi

korporativni v.p. predstavlja neosiguranu utrživu promesu (obeanje

plaanja) prodanu na novanom tržištu, pri ijoj emisiji je vrlo važan

kredibilitet poduzea koje koristi taj instrument za kratkoro

no

financiranje

kratkoroni v.p. za financiranje kratkoronih obveza, neosigurane (ne

postoji garancija da e nam se novac vratiti) za poduzee visokog

kreditnog rejtinga


32/35

Karakteristike:

kratkog roka dospijea – do 270 dana služi za financiranje povremenih potreba poduzea neosigurani instrumenti nemaju razvijeno sekundarno tržište (tko u njih uloži, drži ih do

dospijea ostvari se odre

eni prinos)

imaju veliku nominalnu vrijednost (u njih ulažu institucionalniinvestitori)

diskontni v.p. – prodaje se uz diskont


33/35

Potencijalni emitenti komercijalnihzapisa velika prestižna poduzea

besprijekorni kreditni rejting

uvrštena su na primarnu kotaciju burze

imaju razgranatu financijsku funkciju (ili ak svoja financijska poduzea)

institucionalni investitori investicijski fond tržišta novca

osiguravajue kue (ulažu u v.p. gdje mogu predvidjeti prinos kako bi mogliuskladiti dospijea)

mirovinski fondovi

poslovne banke pojedinci – samo u izuzetnim prilikama


34/35

prednost emisije

alternativa izravnom financiranju bankarskim kreditima

poveanje fleksibilnosti kratkoronog financiranja

izbjegavanje kompenzirajueg salda

jeftinije kratkorono financiranje nedostaci emisije

ogranienost samo na velike prestižne korporacije s besprijekornimkreditnim rejtingom

nemaju razvijeno sekundarno tržište

gubljenje kontakta s bankama (banke e se boriti za klijenta ponudit e povoljnije uvjete nego tržište)


35/35

poveanje atraktivnosti

poveanjem stupnja likvidnosti put opcijom – vlasnik ih može u svakom

trenutku prodati poduzeu, tj. poduzee se obvezuje otkupiti ih uz diskont od

vlasnika prinos na komercijalne zapise

komercijalni zapisi su u pravilu, diskontni vrijednosni papiri

sa stajališta troškova financiranja, prinos treba prilagoditi za troškove emisije

prinos je razlika izmeu kupovne cijene i cijene po dospijeu

vlasnik komercijalnog zapisa uvijek ga može prodati natrag izdavatelju

Documents

9 Upravljanje Obrtnim Kapitalom