Upload
-
View
140
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1-0
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
BLOK
4
Upravljanje obrtnim kapitalom
1-1
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Investiranje u nenovčani obrtni kapital
Razlika između tekuće aktive i tekućih obaveza često se od strane
računovođa naziva obrtni kapital.
Za potrebe naše analize modifikujemo definiciju i pravimo
razliku imeđu negotovinske tekuće aktive i nekamatonosne
tekuće pasive (obaveza) i njihovu razliku nazivamo negotovinski
obrtni kapital.
Eliminišemo gotovinu iz tekuće aktive jer danas veliki iznosi
novca ostvaruju određene tržišne prinose.
Eliminišemo dug iz kratkoročnih obaveza jer se dug smatra
dijelom miksa finansiranja i uključuje se u obračun troška
kapitala.
Razlika između tekuće aktive i tekućih obaveza često se od strane
računovođa naziva obrtni kapital.
Za potrebe naše analize modifikujemo definiciju i pravimo
razliku imeđu negotovinske tekuće aktive i nekamatonosne
tekuće pasive (obaveza) i njihovu razliku nazivamo negotovinski
obrtni kapital.
Eliminišemo gotovinu iz tekuće aktive jer danas veliki iznosi
novca ostvaruju određene tržišne prinose.
Eliminišemo dug iz kratkoročnih obaveza jer se dug smatra
dijelom miksa finansiranja i uključuje se u obračun troška
kapitala.
1-2
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Razlikovanje obrtnog kapitala i
negotovinskog obrtnog kapitala
Boeing The Home Depot
Current Assets (tekuća aktiva) $16,375 $4,933
Current Liabilities (tekuće obaveze) $13,422 $2,857
Working Capital (obrtni kapital) $2,953 $2,076
I Non-cash Current Assets (negotovinska tekuća aktiva)
1. Inventory (zalihe) $8,349 $4,293
2. Accounts Receivable (potraživanja) $5,564 $469
II Non-cash Current Liabilities (negotovinska tekuće obaveze)
1. Accounts Payables (dobavljači) $10,733 $1,586
2. Other Current Liabilities (ostale tekuće obaveze) $1,820 $1,257
III (I-II) Non-cash Working Capital (negotovinski obrtni kapital) $1,360 $1,919
Boeing The Home Depot
Current Assets (tekuća aktiva) $16,375 $4,933
Current Liabilities (tekuće obaveze) $13,422 $2,857
Working Capital (obrtni kapital) $2,953 $2,076
I Non-cash Current Assets (negotovinska tekuća aktiva)
1. Inventory (zalihe) $8,349 $4,293
2. Accounts Receivable (potraživanja) $5,564 $469
II Non-cash Current Liabilities (negotovinska tekuće obaveze)
1. Accounts Payables (dobavljači) $10,733 $1,586
2. Other Current Liabilities (ostale tekuće obaveze) $1,820 $1,257
III (I-II) Non-cash Working Capital (negotovinski obrtni kapital) $1,360 $1,919
1-3
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Zašto su investicije u negotovinski
obrtni kapital važne…Svaka investicija u negotovinski obrtni kapital može se
smatrati gotovinom koja ne donosi prinos. Tako, svako
povećanje negotovinskog obrtnog kapitala može se
smatrati odlivom gotovine, a smanjenje prilivom
gotovine.
Ovo utiče na:
Analizu investicija, jer inkrementalni gotovinski tokovi
projekta nastaju nakon tokova gotovine vezanih za
negotovinski obrtni kapital.
Vrijednost firme, jer gotovinski tokovi ka firmi takođe nastaju
nakon tokova gotovine vezanih za negotovinski obrtni kapital.
Svaka investicija u negotovinski obrtni kapital može se
smatrati gotovinom koja ne donosi prinos. Tako, svako
povećanje negotovinskog obrtnog kapitala može se
smatrati odlivom gotovine, a smanjenje prilivom
gotovine.
Ovo utiče na:
Analizu investicija, jer inkrementalni gotovinski tokovi
projekta nastaju nakon tokova gotovine vezanih za
negotovinski obrtni kapital.
Vrijednost firme, jer gotovinski tokovi ka firmi takođe nastaju
nakon tokova gotovine vezanih za negotovinski obrtni kapital.
1-4
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
PRIMJER
Analizirate bilans stanja firme Bed, Bath i Beyond koja prodaje namještaj na dan 26. februar 1995. (u milionima $):
AKTIVA PASIVA
Novac 6.5 Dobavljači 27.5
Potraživanja 3.1 Ostale tekuće obaveze 18.6
Zalihe 108.4
Stalna sredstva 53.8 Dugoročni dug 16.8
Akcijski kapital 108.9
Ukupna sredstva 171.8 Ukupne obaveze 171.8
Firma je u 1994. godini ostvarila ukupan prihod od 440,3 mil, cijena koštanja prodatihproizvoda je 249,2 mil.
a) Izračunajte neto obrtni kapital.
b) Izračunajte nenovčani obrtni kapital.
c) Izračunajte nenovčani obrtni kapital kao procenat od ukupnih prihoda.
Analizirate bilans stanja firme Bed, Bath i Beyond koja prodaje namještaj na dan 26. februar 1995. (u milionima $):
AKTIVA PASIVA
Novac 6.5 Dobavljači 27.5
Potraživanja 3.1 Ostale tekuće obaveze 18.6
Zalihe 108.4
Stalna sredstva 53.8 Dugoročni dug 16.8
Akcijski kapital 108.9
Ukupna sredstva 171.8 Ukupne obaveze 171.8
Firma je u 1994. godini ostvarila ukupan prihod od 440,3 mil, cijena koštanja prodatihproizvoda je 249,2 mil.
a) Izračunajte neto obrtni kapital.
b) Izračunajte nenovčani obrtni kapital.
c) Izračunajte nenovčani obrtni kapital kao procenat od ukupnih prihoda.
1-5
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Vrijednost firme i investicije u obrtni kapital
Investicije u obrtni kapital smanjuju tokove
gotovine i, ukoliko su ostale stvari
nepromijenjene, smanjuje vrijednoti firme.
Kada firma smanjuje investicije u negotovinski
obrtni kapital (drži manje zalihe, koristi više
kredita od dobavljača...), ona:
povećava svoje tokove gotovine, ali
potencijalno smanjuje prihod, i očekivani rast, zbog
izgubljene realizacije; sebe čini rizičnijom firmom.
Investicije u obrtni kapital smanjuju tokove
gotovine i, ukoliko su ostale stvari
nepromijenjene, smanjuje vrijednoti firme.
Kada firma smanjuje investicije u negotovinski
obrtni kapital (drži manje zalihe, koristi više
kredita od dobavljača...), ona:
povećava svoje tokove gotovine, ali
potencijalno smanjuje prihod, i očekivani rast, zbog
izgubljene realizacije; sebe čini rizičnijom firmom.
1-6
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Obrtni kapital i vrijednost: primjer
Veleprodajna firma ima tekući prihod od of 1mlrd. dolara i
operativni profit poslije oporezivanja od 100 miliona dolara.
Ukoliko firma nema obrtnog kapitala, očekuje se da njen
operativni profit poslije oporezivanja raste 3% godišnje zauvijek,
a firma će imati trošak kapitala 12,50%.
Kako obrtni kapital, izražen kao procenat od kupnog prihoda,
raste, očekivani rast operativnog profita će rasti, po opadajućoj
stopi, a trošak kapitala će rasti po 0,05% na svakih 10% rasta
obrtnog kapitla izraženog kao procenat od ukupnog prihoda.
Veleprodajna firma ima tekući prihod od of 1mlrd. dolara i
operativni profit poslije oporezivanja od 100 miliona dolara.
Ukoliko firma nema obrtnog kapitala, očekuje se da njen
operativni profit poslije oporezivanja raste 3% godišnje zauvijek,
a firma će imati trošak kapitala 12,50%.
Kako obrtni kapital, izražen kao procenat od kupnog prihoda,
raste, očekivani rast operativnog profita će rasti, po opadajućoj
stopi, a trošak kapitala će rasti po 0,05% na svakih 10% rasta
obrtnog kapitla izraženog kao procenat od ukupnog prihoda.
1-7
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Vrijednost firme kao funkcija
obrtnog kapitala
Ocekivani rast Trosak kapitala Vrijednost Obrtni kapital
kao % uk. prihoda operativnog profita firme
0% 3.00% 12.50% $ 1,084.21
10% 4.00% 12.45% $ 1,183.43
20% 4.50% 12.40% $ 1,208.86
30% 4.83% 12.35% $ 1,201.77
40% 5.08% 12.30% $ 1,174.36
50% 5.28% 12.25% $ 1,132.06
60% 5.45% 12.20% $ 1,077.78
70% 5.59% 12.15% $ 1,013.29
80% 5.72% 12.10% $ 939.73
90% 5.83% 12.05% $ 857.87
100% 5.93% 12.00% $ 768.23
Ocekivani rast Trosak kapitala Vrijednost Obrtni kapital
kao % uk. prihoda operativnog profita firme
0% 3.00% 12.50% $ 1,084.21
10% 4.00% 12.45% $ 1,183.43
20% 4.50% 12.40% $ 1,208.86
30% 4.83% 12.35% $ 1,201.77
40% 5.08% 12.30% $ 1,174.36
50% 5.28% 12.25% $ 1,132.06
60% 5.45% 12.20% $ 1,077.78
70% 5.59% 12.15% $ 1,013.29
80% 5.72% 12.10% $ 939.73
90% 5.83% 12.05% $ 857.87
100% 5.93% 12.00% $ 768.23
1-8
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Odnos između komponenti
obrtnog kapitala
Efekat porasta komponente
Komponenta Pozitivni aspekti Negativni aspekti
Zalihe Niža izgubljena prodaja *troškovi zaliha
niži troš. ponovne narudžbe *noac vezan u zalihama
Potraživanja Viši prihod *sporna potraživanja (neizvršenje...)
*novac zarobljen u potraživanjima
Dobavljači koristi se za finansiranje *povećamni kreditni rizik
zaliha i potraživanja *implicitni trošak (ukoliko postoji
diskont za promptna plaćanja)
Efekat porasta komponente
Komponenta Pozitivni aspekti Negativni aspekti
Zalihe Niža izgubljena prodaja *troškovi zaliha
niži troš. ponovne narudžbe *noac vezan u zalihama
Potraživanja Viši prihod *sporna potraživanja (neizvršenje...)
*novac zarobljen u potraživanjima
Dobavljači koristi se za finansiranje *povećamni kreditni rizik
zaliha i potraživanja *implicitni trošak (ukoliko postoji
diskont za promptna plaćanja)
1-9
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Upravljanje zalihama
Economic Order Quantity Models: Kod firmi
sa homoogenim proizvodima i jasno definisanim
troškovima narudžbe i skladištenja, optimalni
nivo zaliha može se ocijenititi na bazi ova dva
troška.
Analiza srodne drupe: Firme mogu uporediti
svoje zalihe sa uporedivim firmama iz branše da
bi vidjele da li imaju previše zaliha.
Economic Order Quantity Models: Kod firmi
sa homoogenim proizvodima i jasno definisanim
troškovima narudžbe i skladištenja, optimalni
nivo zaliha može se ocijenititi na bazi ova dva
troška.
Analiza srodne drupe: Firme mogu uporediti
svoje zalihe sa uporedivim firmama iz branše da
bi vidjele da li imaju previše zaliha.
1-10
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Optimlane zalihe...
Kod firmi sa jednim proizvodom koje sa sigurnošću znaju tražnju
za svojim proizvodom, optimalni nivo zaliha može se ocijeniti na
bazi troškova narudžbe i troškova skladištenja. Optimalni iznos
zaliha koji bi firma trebalo da naruči može biti:
Ukoliko postoji neizvjesnot u pogledu buduće tražnje, zalihe bi
trebalo da budu uvećane za nivo zaliha sigurnosti, kojima će se
pokriti neočekivani porast tražnje.
Kod firmi sa jednim proizvodom koje sa sigurnošću znaju tražnju
za svojim proizvodom, optimalni nivo zaliha može se ocijeniti na
bazi troškova narudžbe i troškova skladištenja. Optimalni iznos
zaliha koji bi firma trebalo da naruči može biti:
Ukoliko postoji neizvjesnot u pogledu buduće tražnje, zalihe bi
trebalo da budu uvećane za nivo zaliha sigurnosti, kojima će se
pokriti neočekivani porast tražnje.
jedinici po jaskladisten troskovi
narudzbi po narudzbe x trosak kolicina trazenagodisnja x 2
1-11
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Primjer
Diler automobila navodi sljedeće podatke:
• Očekivana godišnja prodaja, u broju automobila, je 1200 auta; postoji neizvjesnost u prognozi, a mjesečna prodaja ima normalni raspored sa srednjom vrijednošću100 auta i standardnom devijacijom 15 auta.
• Trošak narudžbe je 10.000$ i potrebno je 15 dana da nova auta bud isporučena.
Troškovi skladiđtenja po autu na godišnjem nivousu 1.000$.
Economic order quantity (ekonomični obim narudžbe)bio bi:
Economic Order Quantity = = 155 auta
Zalihe sigurnosti: Pretpostavimo da firma želi da se osigura sa 95% vjerovatnoće da neće ostati bez zaliha, zalihe sigurnosti trebalo bi da iznose 30 auta (što čini dva puta standardna devijacija).
Docnja isporuke = 0,5 x mjesečna prodaja = 0,5 x 100 = 50 auta
Zalihe sigurnosti = docnja isporuke + neizvjesnost= 50 + 30 = 80 auta
Diler automobila navodi sljedeće podatke:
• Očekivana godišnja prodaja, u broju automobila, je 1200 auta; postoji neizvjesnost u prognozi, a mjesečna prodaja ima normalni raspored sa srednjom vrijednošću100 auta i standardnom devijacijom 15 auta.
• Trošak narudžbe je 10.000$ i potrebno je 15 dana da nova auta bud isporučena.
Troškovi skladiđtenja po autu na godišnjem nivousu 1.000$.
Economic order quantity (ekonomični obim narudžbe)bio bi:
Economic Order Quantity = = 155 auta
Zalihe sigurnosti: Pretpostavimo da firma želi da se osigura sa 95% vjerovatnoće da neće ostati bez zaliha, zalihe sigurnosti trebalo bi da iznose 30 auta (što čini dva puta standardna devijacija).
Docnja isporuke = 0,5 x mjesečna prodaja = 0,5 x 100 = 50 auta
Zalihe sigurnosti = docnja isporuke + neizvjesnost= 50 + 30 = 80 auta
2 * 1200 * 10,000
1000
1-12
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Zalihe u EOQ modelu
Popunjavanje zaliha
Prosječna zaliha= naručena količina/2+
zalihe sigurnosti
Vrijeme
Zalihe sigurnosti
Nivo
zal
iha
Nivo
zal
iha
1-13
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Analiza srodne grupe - primjer
Company Name Inventory/Sales ln(Revenues) σ: Operating Earnings
Building Materials 10.74% 6.59 35.82%
Catalina Lighting 17.46% 5.09 52.76%
Cont'l Materials Corp 14.58% 4.59 25.15%
Eagle Hardware 20.88% 6.88 45.50%
Emco Limited 16.50% 7.14 39.68%
Fastenal Co. 19.96% 5.99 43.41%
Home Depot 14.91% 10.09 24.15%
HomeBase Inc. 21.27% 7.30 36.93%
Hughes Supply 18.43% 7.54 35.90%
Lowe's Cos. 16.91% 9.22 33.72%
National Home Centers 12.72% 5.02 70.93%
Waxman Industries. Inc. 24.76% 4.66 112.57%
Westburne Inc. 14.79% 7.76 25.14%
Wolohan Lumber 9.24% 6.05 24.56%
Prosjek 16.65% 43.30%
Company Name Inventory/Sales ln(Revenues) σ: Operating Earnings
Building Materials 10.74% 6.59 35.82%
Catalina Lighting 17.46% 5.09 52.76%
Cont'l Materials Corp 14.58% 4.59 25.15%
Eagle Hardware 20.88% 6.88 45.50%
Emco Limited 16.50% 7.14 39.68%
Fastenal Co. 19.96% 5.99 43.41%
Home Depot 14.91% 10.09 24.15%
HomeBase Inc. 21.27% 7.30 36.93%
Hughes Supply 18.43% 7.54 35.90%
Lowe's Cos. 16.91% 9.22 33.72%
National Home Centers 12.72% 5.02 70.93%
Waxman Industries. Inc. 24.76% 4.66 112.57%
Westburne Inc. 14.79% 7.76 25.14%
Wolohan Lumber 9.24% 6.05 24.56%
Prosjek 16.65% 43.30%
1-14
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Upravljanje potraživanjima
Cash Flow analiza: Uporediti sadašnju
vrijednost novčanih tokova (na veće prodaje)
koji će biti generisani sa sadašnjom vrijednošću
troškova (veđa sporna potraživanja, veće
vezivanje gotovine u potraživanjima)
Analiza srodne grupe: Uporediti potraživanja
kao procenat prihoda u našoj firmi sa firmama sa
istim koeficijentom obrta potraživanja.
Cash Flow analiza: Uporediti sadašnju
vrijednost novčanih tokova (na veće prodaje)
koji će biti generisani sa sadašnjom vrijednošću
troškova (veđa sporna potraživanja, veće
vezivanje gotovine u potraživanjima)
Analiza srodne grupe: Uporediti potraživanja
kao procenat prihoda u našoj firmi sa firmama sa
istim koeficijentom obrta potraživanja.
1-15
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Cash Flow analiza - primjer
Stereo City, veleprodaja electronike, obavlja prodaju isključivo za gotovinu. Tekuće godine ima
uk. prihod od 10 miliona dolara, a operativni prohod prije oporezivanja od 2 miliona dolara.Ako
Stereo City klijetima ponudi otplatu na kredit od 30 dana , za očekivati je da se dei sljedeće:
• Očekuije se da prodaja poraste za 1 milion svake godine, sa maržom operativnog profita prije
oporezivanja od koja ostaje 20% na inkrementalnu (dodatnu) prodaju.
• Očekuje se da veleprodavac primijeni godišnju kamatnu stopu od 12% na odloženo plaćanje.
• Očekuje se da sporna potraživanja iznose 5% od prodaje na kredit.
• Očekuje se da administrativni troškovi koji prate prodaju na kredit budu $25.000 godišnje,
kao i initialna ulaganja u kompjuterizovani sistem za prodaju na kredit od $100.000.
Komputerizovani sistem se ravnomjerno amortizuje tokom narednih 10 godina.
• Poreska stopa je 40%.
• Očekuje se da firma ostane u poslu 10 godina; a da na kraju tog perioda, naplati 95%
potraživanja (i ugasi se)
• Očekuje se trošak kapitala firme od 10%.
Stereo City, veleprodaja electronike, obavlja prodaju isključivo za gotovinu. Tekuće godine ima
uk. prihod od 10 miliona dolara, a operativni prohod prije oporezivanja od 2 miliona dolara.Ako
Stereo City klijetima ponudi otplatu na kredit od 30 dana , za očekivati je da se dei sljedeće:
• Očekuije se da prodaja poraste za 1 milion svake godine, sa maržom operativnog profita prije
oporezivanja od koja ostaje 20% na inkrementalnu (dodatnu) prodaju.
• Očekuje se da veleprodavac primijeni godišnju kamatnu stopu od 12% na odloženo plaćanje.
• Očekuje se da sporna potraživanja iznose 5% od prodaje na kredit.
• Očekuje se da administrativni troškovi koji prate prodaju na kredit budu $25.000 godišnje,
kao i initialna ulaganja u kompjuterizovani sistem za prodaju na kredit od $100.000.
Komputerizovani sistem se ravnomjerno amortizuje tokom narednih 10 godina.
• Poreska stopa je 40%.
• Očekuje se da firma ostane u poslu 10 godina; a da na kraju tog perioda, naplati 95%
potraživanja (i ugasi se)
• Očekuje se trošak kapitala firme od 10%.
1-16
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Cash Flows: investicija u komp. sistem
Inicijalna investicija generiše troškove po dva
osnova:
Prvi je trošak nabavke komputerizovanog sistema,
potrebnog za prodaju na kredit, u iznosu 100.000$.
Drugi je trošak investiranja u potraživanja u iznosu
od 1 milion dolara, kreiran kao posledica prodaje na
kredit.
Inicijalna investicija generiše troškove po dva
osnova:
Prvi je trošak nabavke komputerizovanog sistema,
potrebnog za prodaju na kredit, u iznosu 100.000$.
Drugi je trošak investiranja u potraživanja u iznosu
od 1 milion dolara, kreiran kao posledica prodaje na
kredit.
1-17
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Inkrementalni tokovi gotovine
poslije oporezivanjaIncremental Revenues (porast prihoda) $ 1,000,000
Incremental Pre-tax Operating Income (20%) $ 200,000
(porast operativnog prihoda prije oporezivanja)
+ Interest Income from Credit (kamatni prihod) $ 114,000
- Bad Debts (sporna potraživanja) $ 50,000
- Annual Administrative Costs (god. admin. troškovi) $ 25,000
Incremental Pre-tax Operating Profit $ 239,000
(porast op. profita prije oporezivanja)
- Taxes (at 40%) (porez) $ 95,600
Incremental After-tax Operating Profit $ 143,400
(porast operativnog profita poslije oporez.)
+ Tax Benefit from Depreciation $ 4,000 [$10,000 * 0.4]
(poreski benefiti po osnovu amortizacija)
Incremental After-tax Cash Flow (porast g. t. poslije opor.) $ 147,400
Incremental Revenues (porast prihoda) $ 1,000,000
Incremental Pre-tax Operating Income (20%) $ 200,000
(porast operativnog prihoda prije oporezivanja)
+ Interest Income from Credit (kamatni prihod) $ 114,000
- Bad Debts (sporna potraživanja) $ 50,000
- Annual Administrative Costs (god. admin. troškovi) $ 25,000
Incremental Pre-tax Operating Profit $ 239,000
(porast op. profita prije oporezivanja)
- Taxes (at 40%) (porez) $ 95,600
Incremental After-tax Operating Profit $ 143,400
(porast operativnog profita poslije oporez.)
+ Tax Benefit from Depreciation $ 4,000 [$10,000 * 0.4]
(poreski benefiti po osnovu amortizacija)
Incremental After-tax Cash Flow (porast g. t. poslije opor.) $ 147,400
1-18
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
NPV odluke o prodaji na kredit
Ostatak vrijednosti (salvage value) dobija se
naplatom potraživanja na kraju životnog vijeka
firme, što iznosi 95% of 1 milion dolara.
Možemo izračunati sadašnju vrijednost odluke o
prodaji na kredit, uz trošak kapitala 10%:
NPV odluke = - 1.100.000$ + 147.400$ (PV anuiteta,
10 godina, 10%) + 950.000 $ /1.1010 = 171.975 $
Ostatak vrijednosti (salvage value) dobija se
naplatom potraživanja na kraju životnog vijeka
firme, što iznosi 95% of 1 milion dolara.
Možemo izračunati sadašnju vrijednost odluke o
prodaji na kredit, uz trošak kapitala 10%:
NPV odluke = - 1.100.000$ + 147.400$ (PV anuiteta,
10 godina, 10%) + 950.000 $ /1.1010 = 171.975 $
1-19
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Investiranje u utržive HOV
Firme često investiraju u utržive HOV. Utržive
HOV mogu se kretatati u rasponu od
kratkoročnih državnih HOV (nemaju default ili
cjenovni rizik) do vlasničkih HOV razlišitih
oblika (koje imaju značajan rizik).
Firme često investiraju u utržive HOV. Utržive
HOV mogu se kretatati u rasponu od
kratkoročnih državnih HOV (nemaju default ili
cjenovni rizik) do vlasničkih HOV razlišitih
oblika (koje imaju značajan rizik).Bez rizika Rizično
Treasuries Komercijalni
zapisi
Korporativne
obveznice
Akcije Akcije malih firmi
1-20
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Investiranje u bezrizične HOV
Investicije u bezrizičen HOV nose mnogo manje
prinose nego investicije u rizične projekte.
Uprkos tome, investicije u bezrizične HOV su
neutralne u odnosu na vrijednost jer je potrebna
stopa prinosa (hurdle rate) za ove investicije
bezrizična stopa prinosa.
Investicije u bezrizičen HOV nose mnogo manje
prinose nego investicije u rizične projekte.
Uprkos tome, investicije u bezrizične HOV su
neutralne u odnosu na vrijednost jer je potrebna
stopa prinosa (hurdle rate) za ove investicije
bezrizična stopa prinosa.
1-21
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Investicije u rizične HOV
Rizične HOV imaju opseg od HOV sa dužničkim rizikom
(default risk) (korporativne obveznice) do HOV sa vlasničkim
rizikom (equity risk) (akcije raznih kompanija)
Investicioni princip se primjenjuje. Ukoliko je očekivani prinos
na ove investicije jednak potrebnoj stopi prinosa, ove investicije
su neutralne u odnosu na vrijednost:
Ako su HOV korektno vrednovane, investicije u utržive HOV
su neutralne u odnosu na vrijednost.
Ako su HOV potcijenjene, investicije u utržive HOV mogu
kreirati vrijednost (imaju pozitivnu neto sadašnju vrijednost)
Ako su HOV precijenjene, investicije u utržive HOV
degradiraju vrijednost.
Rizične HOV imaju opseg od HOV sa dužničkim rizikom
(default risk) (korporativne obveznice) do HOV sa vlasničkim
rizikom (equity risk) (akcije raznih kompanija)
Investicioni princip se primjenjuje. Ukoliko je očekivani prinos
na ove investicije jednak potrebnoj stopi prinosa, ove investicije
su neutralne u odnosu na vrijednost:
Ako su HOV korektno vrednovane, investicije u utržive HOV
su neutralne u odnosu na vrijednost.
Ako su HOV potcijenjene, investicije u utržive HOV mogu
kreirati vrijednost (imaju pozitivnu neto sadašnju vrijednost)
Ako su HOV precijenjene, investicije u utržive HOV
degradiraju vrijednost.
1-22
Prof. Saša Popović© 2006 Ekonomski fakultet, Postdiplomske studije
Osnovi principi, još jednom...
Investirajte u projekte koji donose prinos veći od minimalno prihvatljive
prosječne stope prinosa (hurdle rate).
Hurdle rate trebalo bi da bude veća za rizičnije projekte i da odražava
finansijski miks koji se koristi – sredstva vlasnika (equity) ili pozajmljeni
novac (debt)
Prinosi na projekte trebalo da se mjere na bazi generisanih tokova
gotovine i njihovog tajminga; takođe, trebalo bi da uzmu u obzir
pozitivne i negativne bočne efekte projekta.
Izaberite finansijski miks koji minimizira hurdle rate i koji odgovara vrsti
sredstava koja se finansiraju.
Ukoliko nema dovoljno investicija koje prinose hurdle rate, novac isplatite
akcionarima.
Oblik prinosa - dividende i otkup sopstvenih akcija – zavisiće od
karakteristika akcionara.
Investirajte u projekte koji donose prinos veći od minimalno prihvatljive
prosječne stope prinosa (hurdle rate).
Hurdle rate trebalo bi da bude veća za rizičnije projekte i da odražava
finansijski miks koji se koristi – sredstva vlasnika (equity) ili pozajmljeni
novac (debt)
Prinosi na projekte trebalo da se mjere na bazi generisanih tokova
gotovine i njihovog tajminga; takođe, trebalo bi da uzmu u obzir
pozitivne i negativne bočne efekte projekta.
Izaberite finansijski miks koji minimizira hurdle rate i koji odgovara vrsti
sredstava koja se finansiraju.
Ukoliko nema dovoljno investicija koje prinose hurdle rate, novac isplatite
akcionarima.
Oblik prinosa - dividende i otkup sopstvenih akcija – zavisiće od
karakteristika akcionara.