012 Predavanje Upravljanje Neto Obrtnim Sredstvima [Compatibility Mode]

Embed Size (px)

DESCRIPTION

neto obrtna sredstva

Citation preview

  • UPRAVLJANJE NETO OBRTNIM SREDSTVIMAOBRTNIM SREDSTVIMA

  • Struktura aktive i pasive obrnih sredstava

    U strukturi obrtnih sredstava najzastupljenije su zalihe materijala, nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda.

    Zalihe su namijenjene za odravanje poslovnog ciklusa. One se pretvaraju u poslovnog ciklusa. One se pretvaraju u novac u okviru jednog poslovnog ciklusa koji traje najdue do jedne godine, tako da imaju tretman tekue imovine.

    Prodajom gotovih proizvoda sa zaliha, trokovi njihove nabavke se prenose na trokove prodate robe i tako sueljavaju sa prihodima od prodaje.

  • Izvori finansiranja prema ronosti1. kratkorone (do jedne godine:

    vrijednosni papiri do jedne godine, obaveze prema dobavljaima, unaprijed naplaeni prihodi, neplaeni rashodi i sl.),

    2. dugorone izvore finansiranja (preko jedne godine)

    3. roni (dugoroni krediti, emisija 3. roni (dugoroni krediti, emisija obveznica)

    4. neroni (trajno su raspoloivi - akcijski kapital i zadrana dobit).

    Trokovi finansiranja rastu s vremenom koritenja izvora finansiranja. to je rok otplate kredita dui, trokovi finansiranja su vei, i obrnuto.

  • Prema porijeklu, izvori obrtnih sredstava mogu biti:

    vlastiti (neroni) tui izvori (roni) izvori.

  • Upravljanje neto obrtnim sredstvima

    Upravljanje obrtnim sredstvima obuhvata novac, novane ekvivalente, potraivanja, zalihe i kratkorone obaveze.

    Ono je najee usmjereno na optimiziranje novca, utrivih hartija od vrijednosti, potraivanja i zaliha, a pri vrijednosti, potraivanja i zaliha, a pri tom izostaje optimizacija drugih likvidnih sredstava.

    Optimizacija se odnosi i na uravnoteenje odnosa u ukupnoj strukturi sredstava.

    Efikasno upravljanje obrtnim sredstvima zahtijeva prethodnu analizu obrtnih sredstava sa aspekta likvidnosti.

  • Prema stepenu likvidnosti razlikujemo tekuu aktivu:

    I stepena likvidnosti (gotovina u blagajni, depoziti po vienju, hartije od vrijednosti koje su odmah unovive),

    II stepena likvidnosti (hartije od vrijednosti unovive za 30 dana, potraivanja od kupaca naplativa do 30 dana) i

    III stepena likvidnosti (kratkorona III stepena likvidnosti (kratkorona potraivanja naplativa preko 30 dana i zalihe gotovih proizvoda, zalihe sirovina i materijala).

    Ovakvu podjelu tekue aktive treba shvatiti uslovno, iz razloga to neke stavke aktive svrstane u kategoriju manje likvidne aktive mogu biti bre unovive od stavki koje su svrstene u brzo likvidnu aktivu.

  • Od ega zavisi utrivost?

    intenziteta trita (pada ili rasta),

    ponude i potranje finansijskih instrumenata,

    koliine novca u opticaju, visine kamatne stope i stope inflacje, i sl.

  • Uzroke nelikvidnosti nedostatku trajnih obrtnih

    sredstava, loem upravljanju zalihama, nenamjenskom povlaenju

    gotovine iz opticaja (najee od gotovine iz opticaja (najee od strane vlasnika), te u

    ulaganju likvidnih sredstava u osnovna sredstva.

  • Poslovni ciklus Poslovni ciklus obuhvata vremenski

    period od momenta nastanka novane obaveze za nabavku do naplate potraivanja po osnovu prodaje.

    Poslovni ciklus se moe matematiki izraziti:izraziti:

    Poslovni ciklus = prosjean period zadravanja zaliha + prosjean period naplate potraivanja

    Preduzee, koje ima kratak poslovni ciklus, efikasno je sa relativno malim iznosom tekuih sredstava.

  • Gotovinski ciklus Gotovinski ciklus (koeficijent obrta

    gotovine) obuhvata period koji protekne od stvarnog novanog odliva za nabavke do naplate gotovine.

    Prema tome, koeficijent obrta gotovine se dobije kada se stavi u odnos broj dana u godini sa prosjenim trajanjem dana u godini sa prosjenim trajanjem jednog obrta. Zbog kreditiranja, odlivi novca nastaju poslije preuzimanja obaveza.

    Gotovinski ciklus = poslovni ciklus dani vezivanja dobavljaa (prosjean period plaanja dobavljaa).

  • Primjer: Potrebno je izraunati prosjeno vrijeme

    trajanja jednog obrta gotovine u uslovima kada je koeficijent obrta dobavljaa 12, kupaca 8, a zaliha 6. Na osnovu datih parametara, prvo emo utvrditi vrijeme vezivanja sredstava i izvora.

    Prosjeno vrijeme plaanja obaveza prema dobavljaima je (360 /12) = 30 dana, dobavljaima je (360 /12) = 30 dana,

    Prosjeno vrijeme naplate potraivanja od kupaca (360 / 8) = 45 dana, a

    Prosjeno stajanje robe na zalihama (360 / 6) = 60 dana.

    Shodno tome, prosjeno vrijeme trajanja jednog obrta iznosi 75 (45+ 60 - 30) dana, to odgovara koeficijentu obrta od (360 / 96) = 4,8

  • ta je cilj svakog preduzea? Cilj svakog preduzea treba da bude

    skraenje vremena trajanja obrta, odnosno poveanje koeficijenta obrta, jer to ima za posljedicu odranje manjeg salda gotovine na odranje manjeg salda gotovine na raunu.

    Meutim, preduzee mora drati gotovinu pod stalnom kontrolom i voditi rauna da saldo gotovine ne padne ispod optimalnog nivoa.

  • UPRAVLJANJE GOTOVINOMUPRAVLJANJE GOTOVINOM

  • Upravljanje gotovinom Centralno mjesto finansijske funkcije je

    novac. Novac je poetna i zavrna faza svakog procesa u sistemu.

    Kao mjera vrijednosti, novac se javlja prilikom pribavljanja inputa, utvrivanja vrijednosti trokova proizvodnje, kalkulacije cijena outputa i kod raspodjele dobiti. dobiti.

    Kao plateno sredstvo koristi se prilikom plaanja pribavljenih sredstava, naplate realizovanih proizvoda ili usluga, te kod raspodjele ostvarene dobiti.

    I napokon, kao sredstvo razmjene u robno novanoj privredi koristi se iskljuivo novac. Ukoliko se izmeu uesnika obavi kompenzacioni posao, obavezujua je razmjena novca.

  • Izvori i upotreba gotovineIZVORI GOTOVINE UPOTREBA GOTOVINE

    Neto zarada Isplata dividendi

    Amortizacija

    Poveanje dugoronih obaveza Smanjenje dugoronih obaveza

    Poveanje vlasnikog kapitala Smanjenje vlasnikog kapitala

    Poveanje tekuih obaveza Smanjenje tekuih obaveza

    Smanjenje fiksne imovine Poveanje fiksne imovine

    Smanjenje nenovane tekue imovinePoveanje nenovane tekue

    imovine

  • Efikasno upravljanje gotovinom Efikasno upravljanje gotovinom

    pretpostavlja stalno balansiranje izmeu rentabilnosti i likvidnosti.

    Balansiranje se sastoji u utvrivanju optimalnog salda gotovine u svakom trenutku.

    Viak gotovine iznad optimalnog salda smanjuje rentabilnost, a istovremeno smanjuje rentabilnost, a istovremeno omoguava redovno servisiranje preuzetih obaveza.

    Manjak gotovine, usljed njenog potpunijeg zapoljavanja, ugroava likvidnost a poveava profit.

    Uspjenost balansiranja izmeu likvidnosti i profitabilnosti zavisi od raspoloivih alternativa za racionalnije zapoljavanje novca.

  • Glavni ciljevi upravljanja gotovinom

    Glavni ciljevi upravljanja gotovinom i likvidnou su kontrola troenja novca, efikasna realizacija planova i minimiziranje trokova zaduivanja.

    Za uspjeno provoenje plana preduzee treba osigurati podmirenje obaveza u skladu sa ugovorenim uslovima, kao i skladu sa ugovorenim uslovima, kao i blagovremenu naplatu fakturisane realizacije.

    Istovremeno je potrebno minimizirati transakcijske trokove, zaduivati se uz niu kamatnu stopu, te stvarati dodatnu gotovinu investiranjem u hartije od vrijednosti sa veim prinosom.

  • Prolongiranje plaanja obaveza Prolongiranje isplate obaveza prema

    dobavljaima zbog nedostatka obrtnih sredstava treba koristiti kao mogunost premotavanja nelikvidnosti, ali pod uslovom da se znaajnije ne narui kreditni ugled. Prolongiranjem isplata poveava se Prolongiranjem isplata poveava se koeficijent obrta gotovine i smanjuju trokovi dranja minimalnog stanja gotovine.

    Meutim, koritenje odgoda plaanja kod dobavljaa ima svoje ogranienje u realnim kreditnim mogunostima dobavljaa.

  • Utvrivanje potrebnog salda gotovine

    Strategija upravljanja gotovinom polazi od slijedeih zahtjeva:

    prolongiranja kratkoronih isplata,isplata,

    efikasnijeg koritenja zaliha i skraivanja perioda naplate

    potraivanja

  • Optimalni saldo gotovine Na osnovu navedenog, optimalni saldo

    gotovine bi trebao biti onaj koji obezbjeuje najnie trokove gotovine. Kako se sa preciznou ne mogu utvrditi tokovi gotovine, teko je predvidjeti i visinu optimalnog salda. U praksi se optimalan saldo utvruje na U praksi se optimalan saldo utvruje na osnovu informacija dobivenih tekuom finansijskom analizom i planiranjem.

    Pretpostavka je da optimalan saldo treba da odgovara prosjenom godinjem saldu gotovine koji je potreban za obavljanje redovne poslovne aktivnosti.

  • Prosjeno godinje stanje gotovine Prosjeno godinje stanje gotovine

    se rauna pomou slijedee matematike formule:

    Prosjeno stanje gotovine = ukupni godinji odlivi gotovine / koeficijent godinji odlivi gotovine / koeficijent obrta gotovine,

    Pri emu je: Koeficijent obrta gotovine = ukupni

    godinji odlivi gotovine / prosjeno stanje gotovine.

  • Prolongiranja kratkoronih isplata

    Poveani trokovi kreditiranja kupaca smanjuju profitabilnost dobavljaa, tako da oni svoje trokove nastoje nadoknaditi kroz obraun zatezne kamate.

    Istovremeno, za blagovremena plaanja se odobravaju popusti u vidu kasa-skonta. se odobravaju popusti u vidu kasa-skonta.

    Zbog nedostatka obrtnih sredstva kupci najee ne koriste kasa-skonto, mada i sami nisu svjesni njegovog efekta.

    Trokovi finansiranja dobavljaa se mogu utvrditi putem slijedee matematike formule: Trokovi: % kasa-skonto/(100 -% kasa skonta) x 360/(kreditni period diskontni perid) x 100 =?

  • Primjer: Trokovi finansiranja dobavljaa se

    mogu utvrditi putem slijedee matematike formule:

    Ako pretpostavimo da preduzee dobije robu na kredit od 30 dana, s mogunou da iskoristi 2% kasa skonta ako plati u periodu od 5 skonta ako plati u periodu od 5 dana, moemo izraunati trokove finansiranja:

    2 360 Trokovi = --- x ------- x 100 = 29.39

    98 (30- 5)

  • Ubrzanje naplate potraivanja Prodaja robe na kredit ubrzava,

    olakava i poveava prodaju. Poveanje obima prodaje utie na rast rentabilnosti poslovanja. Meutim, preveliko iscrpljivanje u kreditiranju kupca moe ugroziti likvidnost preduzea.

    Uslovima kreditiranja bi trebalo nadoknaditi cijenu kapitala. Visina zatezne kamate moe ponekad biti kritian faktor unapreenja prodaje, to zahtijeva stalno praenje rada konkurencije.

    Kupci se mogu stimulisati na prijevremeno plaanje odobravanjem kasa-skonta ili prodajom potraivanja.

  • Plasiranje povremenih vikova gotovine

    Upravljanje gotovinom podrazumijeva ulaganja vikova gotovine u profitabilne poslove, a da pri tome ne bude ugroena likvidnost preduzea.

    Sredstva, koja su van funkcije, ne donose nikakav prinos. Plasiranjem sredstava poveava se korist i za zajmodavca, i za zajmoprimca. Zajmodavac stie prinos kroz zajmoprimca. Zajmodavac stie prinos kroz kamatu, a zajmoprimac dolazi u posjed dobara koja su mu potrebna u datom vremenu, kroz bolje planiranje i raspored ulaganja i kupovine.

    Ulaganja u depozite i hartije od vrijednosti nee znaajnije naruiti ravnoteu likvidnosti obzirom na njihovu brzu utrivost, dok prinos varira zavisno od stepena preuzetog rizika.

  • UPRAVLJANJE ZALIHAMAUPRAVLJANJE ZALIHAMA

  • ta je to upravljanje zalihama? Upravljanje zalihama podrazumijeva

    donoenje politika i procedura kako bi se odredila pravila nabavljanja i dranja zaliha, odnosno pravila za postizanje ekonominog nivoa zaliha. zaliha.

    Zalihe obuhvataju: sirovine, materijal, sitan inventar, meufazne zalihe (repromaterijal), gotove proizvode, kupljenu robu i obrtno stado (stado radi uzgoja, tova i prodaje).

  • Upravljanje zalihama obuhvata slijedee aktivnosti: planiranje zaliha, osiguranje smjetaja, analiziranje trita nabave i trita prodaje, procjenu optimalne porudbine i perioda

    nabavke, ugovaranje i transport, ugovaranje i transport, osiguranje od rizika, odreivanje nomenklatura i ifriranje zaliha, raunovodstvenu evidenciju i izvjetavanje

    o zalihama, vrednovanje zaliha, utvrivanje nekurentnih zaliha, analizu trokova dranja zaliha, te kontrolu i popis zaliha.

  • MRS 2 Zalihe Koje se dre radi prodaje u

    redovnom poslovanju; U procesu proizvodnje

    namjenjeni prodaji; U obliku osnovnog i pomonog

    materijala koji se troi u proizvodnom procesu, odnosno pri pruanju usluga;

  • Zalihe i metode upravljana zalihama

    Upravljanje zalihama se osnovi svodi na cost benefit analizu, tj. na analizu trokova i koristi od dranja zaliha;

    Zapravo, utvrivanje optimalne koliine zalihe zahtijeva balansiranje izmeu trokova dranja zaliha i koristi koja se ostvaruje raspolaganjem tim zalihama;

  • Littlovov zakon

    Prema Littlovom zakonu, zalihe predstavljaju prizvod brzine i prodaje i vremena toka materijala:materijala:

    I = RT I zalihe materijala R brzina prodaje T vrijeme toka materijala

  • Parametri upravljanja zalihama

    Potranja; Trokovi zaliha:1. Trokovi dranja zaliha

    (Carryng Costs);(Carryng Costs);2. Trokovi narudbe

    (Ordering Costs);3. Trokovi nedovoljne potranje

    (Shortage Costs);

  • Planiranje i kontrola zaliha pomou JIT metode (Just in time) Efikasnost proizvodnog procesa moe se

    poveati sistemom planiranja i kontrole potrebnih sirovina i materijala.

    JIT metoda (tano na vrijeme) kontrole i planiranja zaliha polazi od toga da preduzee treba vriti nabavku one koliine i kvaliteta zaliha koje su neophodne radi i kvaliteta zaliha koje su neophodne radi zadovoljenja potreba kupaca za odreenim proizvodima.Dast in tajm sistem je usavrio sistem snabdijevanja proizvodnih linija.

    Prednost metode je to eliminie skladita materijala koja poveavaju troak proizvodnje i omoguava vrlo preciznu kontrolu utroka materijala.

  • Za realizaciju metode potrebno je: drati na zalihama samo ogranienu

    koliinu zaliha najvie kvalitete, uspostaviti najkrau liniju toka

    odvijanja poslovnog procesa,skraivati vrijeme odvijanja skraivati vrijeme odvijanja poslovnog procesa,

    eliminisati trokove nekvaliteta (kala, rastura, loma, kvara i sl.), te

    kontinuirano vriti obuku zaposlenih u cilju zadovoljenja zahtjeva trita.

  • Planiranje zaliha pomou Vilsonove formule

    Vilsonova formula se temelji na postavci da se materijal poruuje onda, kada se koliina zaliha na skladitu spusti na zaliha na skladitu spusti na nivo koji moe opsluiti proizvodnju do prispjea nove koliine.

  • Optimalna veliina naloga se izraunava Vilsonovom formulom:

    200 x N x PV= ---------------

    U x BV optimalna veliina naloga

    N godinje potrebe u fizikim veliinamaP posebni trokovi naloga u KMU posebni trokovi skladita u % od BB kupovna cijena u KM / cjelina

  • Trokovi zaliha Zalihe ine znaajan dio aktive

    preduzea. Zbog svoje veliine, one iziskuju i velika novana ulaganja.

    Da ulaganja ne bi bila previsoka, Da ulaganja ne bi bila previsoka, potrebno je efikasno upravljati zalihama.

    Upravljanje zalihama zahtijeva poznavanje njihove prirode i potrebe postojanja u preduzeu.

  • Prilikom donoenja odluke o visini zaliha trebalo bi analizirati slijedee trokove:

    trokove pribavljanja zaliha, trokove dranja zaliha i trokove nedostatka zaliha. trokove nedostatka zaliha. Trokovi pribavljanja zaliha odnose

    se na zamjenu utroenih zaliha sirovina i materijala za potrebe proizvodnje i vlastitih gotovih proizvoda za potrebe prodaje.

  • Trokovi pribavljanja zaliha obuhvataju:

    trokove ispostavljanja narudbe i pripreme proizvodnje (prodaje),

    nabavnu vrijednost, trokove naruivanja (transport, trokove naruivanja (transport,

    carina, pedicija, osiguranje, popusti i sl.),

    trokove prijema, pretovara, istovara, kontrole i smjetaja zaliha i

    komisione popuste.

  • Trokovi dranja zaliha trokovi vezivanja kapitala, trokovi skladitenja, manipulacije i

    osiguranja, trokovi rastura, loma, kvara, kala, trokovi rastura, loma, kvara, kala, tro{kovi poreza na imovinu, trokovi amortizacije, trokovi nekurentnih zaliha i finansijski gubici.

  • ta uzrokuje nedostatak zaliha?

    proputeni prihod od prodaje uzrokovan nedostatkom proizvoda,

    gubitak poslovnog ugleda kod gubitak poslovnog ugleda kod kupaca i

    gubitak zbog neizvrenih planova proizvodnje i prodaje.

  • GLAVA VIII

    UPRAVLJANJEPOTRAIVANJIMA POTRAIVANJIMA OD KUPACA

  • Upravljanje potraivanjima od kupaca

    Potraivanja od kupaca predstavljaju vrstu kredita koji preduzee odobrava svojim kupcima u cilju unapreenja plasmana.

    Prilikom kreditiranja preduzee polazi od pretpostavke da e potraivanja biti naplaena u dogovorenim rokovima. naplaena u dogovorenim rokovima.

    Meutim, naplata najee traje i do godinu dana, tako da se potraivanja svrstavaju u kategoriju obrtnih sredstava.

    Upravljanje potraivanjima od kupaca podrazumijeva razmatranje ekonomske koristi (bonusa, kamata i sl.), a ne samo mogunosti prijevremene naplate.

  • Politike i procedure Shodno tome, za efikasno

    upravljanje potraivanjima od kupaca potrebno je prethodno definisati politike i procedure u oblasti:

    kreditnih standarda, kreditnih standarda, uslova kreditiranja, rizika naplate, te politike i postupaka naplate

  • Kreditni standardi Kreditni standardi podrazumijevaju

    definisanje minimalnog kvaliteta kreditne sposobnosti kupaca robe na odloeno plaanje. Sa prodajom robe na kredit raste i ukupno potraivanje od kupaca, bilo zbog poveane prodaje ili poveanog roka odloenog plaanja.

    Utvrivanje platene sposobnosti dunika podrazumijeva analizu eksternih i internih podrazumijeva analizu eksternih i internih faktora, koji utiu na poslovanje i bonitet dunika.

    Pripadnost klijenta odreenoj industrijskoj grani govori o finansijskom poloaju klijenta i njegovoj akumulativnoj sposobnosti. Tako npr. preduzea iz oblasti telekomunikacija su u vidnoj prednosti u odnosu na preduzea iz oblasti poljoprivrede ili, pak, drvne industrije.

  • Eksterna analiza kupaca

    Eksterna analiza kupaca podrazumijeva:

    vrstu industrije, PEST analizu, PEST analizu, Porterovih pet snaga i analizu poslovnog ciklusa.

  • Vrsta industrije Pripadnost klijenta odreenoj

    industrijskoj grani govori o finansijskom poloaju klijenta i njegovoj akumulativnoj sposobnosti.

    Naprimjer, preduzea iz oblasti Naprimjer, preduzea iz oblasti telekomunikacija su u vidnoj prednosti u odnosu na preduzea iz oblasti poljoprivrede ili, pak, drvne industrije.

  • Porterov model Ovaj model analizira pet

    konkurentskih sila i to :1. ulazak novih konkurenata,2. opasnost od supstituta,3. pregovaraku sposobnost kupaca,3. pregovaraku sposobnost kupaca,4. pregovaraku sposobnost

    dobavljaa i5. rivalstvo postojee konkurencije.

  • PEST analizaPest analiza se bavi utvrivanjem:1. politikog, 2. ekonomskog, 3. socijalnog i 4. tehnolokog okruenja klijenta.

    Navedeni faktori, najee, slue kao standardi na osnovu kojih se procjenjuje klijentova finansijska sposobnost.

    Nestabilno politiko okruenje ili, pak, loa monetarna, carinska i fiskalna politika, govore o potrebi uzdravanja od prodaje robe na odloeno plaanje.

  • Analizu poslovnog ciklusa Analiza kupaca preko analize

    poslovnog ciklusa podrazumijeva dobro poznavanje industrije, djelatnosti i rizika koji se mogu javiti u poslovanju.

    Svaki poslovni ciklus ima odreeni Svaki poslovni ciklus ima odreeni period imobilizacije novca, tj. period javljanja novca u drugim pojavnim oblicima.

    to je period imobilizacije krai, preduzee je u povoljnijoj poziciji jer se poveava koeficijent obrta novca.

  • Uslovi kreditiranja U sluaju prodaje robe na odloeno

    plaanje, preduzee je duno svojim politikama i procedurama definisati slijedee uslove:

    kreditni period, diskontni period,

    period godinjeg popusta, period godinjeg popusta, gotovinski popust (smanjenje prodajne

    cijene kod prijevremenog plaanja), sezonsko datiranje (produenje

    rokova naplate zbog oteane prodaje, kako bi se snizili trokovi dranja zaliha).

  • Rizik naplate

    Preduzee je izloeno kreditnom riziku zbog:

    neizvrenja preuzetih obaveza od strane klijenta u dogovorenim rokovima,rokovima,

    mogunosti da obeani novani tok (od kredita i osiguranja) ne pokrije u cjelosti potraivanja, te

    opasnosti da klijent nee moi ili nee htjeti platiti svoju obavezu.

  • Politike i postupci naplate Preduzee je obavezno da, u sklopu

    svoje kreditne politike, definie i politike i postupke naplate spornih potraivanja. Politike naplate zavise od:

    boniteta kupaca, duine kreditnog perioda,

    iznosa gotovinskih popusta i drugih iznosa gotovinskih popusta i drugih povoljnosti, te od

    trokova naplate. Preduzee moe svojim politikama

    naplate pruiti povoljnosti za kupce koji prave velike promete i imaju kontinuirane porudbine.

  • Ciklus naplate

    Ciklus naplate robe obuhvata slijedee transakcije:

    naplata robe,povrat proizvoda, povrat proizvoda,

    ispravka vrijednosti potraivanja otpis nenaplativih potraivanja.

  • Osiguranje potraivanja od kupaca

    Preduzee mora svojom kreditnom politikom i procedurama propisati minimalne uslove za davanje robe na odloeno plaanje.

    Obaveza preduzea je da se osigura od uticaja kreditnih rizika. Obaveza preduzea je da se osigura od uticaja kreditnih rizika.

    Osiguranje obuhvata razliite oblike zatite u cilju postizanja najvieg stepena sigurnosti.

    Sigurnost se postie uzimanjem hipoteke, zaloga, jemstva, mjeninog akcepta ili prenosom prava svojine (fiducijarni prenos).

  • Diferncijalna dobit i trokovi kreditiranja prodaje

    Kriterij za prihvatanje neke alternative u procesu odluivanja je dobit, odnosno diferencijalna dobit.

    Diferencijalna dobit govori o promjeni dobiti poslije izvrenog ulaganja u odnosu na poetno stanje, tj. stanje kada tog ulaganja nije bilo. kada tog ulaganja nije bilo.

    Diferencijalna dobit od prodaje, koja se utvruje poreenjem dobiti u sluaju kreditiranja prodaje i u sluaju kada nema kreditiranja.

    Pored diferencijalne dobiti, relevantna veliina za donoenje odluke u investiranju je oekivani diferencijalni novani tok.

  • Politike naplate, skupa sa politikom kreditiranja kupaca ukljuuje:1. Odluka o kvalitetu prihvanog kupca;2. Odluka o duini perioda odgode

    plaanja;3. Odluku o veliini gotovinskog

    popusta;popusta;4. Odluku o uslovima sezonskog

    datiranja;5. Odluku o visini trokova naplate

    potraivanja;

  • Kako to standardi dijeluju? Ako kuci odbijaju kreditiranje

    prihod od prodaje opada; Ali s njim i opada i gubitak od

    loih odnosno nenaplativih potraivanja;potraivanja;

    Skrauje se prosjeno vrijeme njihove naplate;

    Rast profita e se usporiti uz loe kreditne standarde;

  • Optimalna politika sa stanovita standarda

    Optimalna politika sa stanovita standarda za odgoeno plaanje i kreditiranje kupaca odreuje nivo potranje od kupaca koji potranje od kupaca koji preduzee moe odravati, bez neprihvatljivog izlaganja gubitcima od nenaplativih potraivanja, a da istovremeno ne odbija solidne kupce;

  • Literatura: Obavezna literatura: Gligori Vujnovi Bogdana (2008),

    Poslovne finansije, Panevropski univerzite Apeiron, pp. 3.-281.

    Dopunska literatura: Damodaran, A. (2001), Korporativne Damodaran, A. (2001), Korporativne

    finansije - teorija i praksa, pp. 1.-969.

    Njuhovi, Z. (2010), Finansijski menadment, Teorija i praktina primjena, FER KOMERC D.O.O., Sarajevo, pp. 1.-449.