23
10.12.2019. 1 EKONOMSKA POLITIKA FISKALNA POLITIKA & PRORAČUN RH Veleučilište u Požegi 10.12.2019. Teme predavanja: Fiskalna politika, funkcije i vrste Struktura javnog sektora u RH i njegova veličina Struktura i kretanje državnog proračuna

8 Fiskalna politika

  • Upload
    others

  • View
    14

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

1

EKONOMSKA POLITIKAFISKALNA POLITIKA & PRORAČUN RH

Veleučilište u Požegi

10.1

2.20

19.

Teme predavanja:

Fiskalna politika, funkcije i vrste Struktura javnog sektora u RH i

njegova veličina Struktura i kretanje državnog

proračuna

Page 2: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

2

POJAM FISKALNE POLITIKE• obuhvaća upravljanje proračunskim prihodima i rashodima, odnosno upravljanje deficitom/suficitom proračuna zbog njegova utjecaja na agregatnu potražnju.

Pojavila se 1930-ih godina…

Uloga fiskalne politike je prikupljanje javnih prihoda u državni proračun (i proračun opće države) za pokrivanje javnih rashoda. Prema tome izučavanje javnog sektora putem proračuna opće države iz kojih se isti financira, znači zapravo proučavanje fiskalne politike u RH.

FUNKCIJE FISKALNE POLITIKEALOKACIJSKA -> suština je u tome da se rashodima i porezima preusmjeri dio sredstava od zadovoljenja privatnih na podmirenje javnih potreba mimo djelovanja tržišnih zakonitosti (ponude i potražnje)…

REDISTRIBUCIJSKA -> preraspodjela dohotka i bogatstva kojom se omogućava pravednija raspodjela, u

granicama koje su društvu prihvatljive, što se osobito odnosi na ravnomjerniju socijalnu distribuciju javne

potrošnje (npr. putem socijalne pomoći)...

STABILIZACIJSKA -> ostvaruje se utjecajem javnih prihoda i rashoda na agregatnu potražnju (anticikličko djelovanje)…

Page 3: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

3

INSTRUMENTI fiskalne politike= jesu promjene u vrsti i visini javnih prihoda i javnih

rashoda

= imaju veliki utjecaj na AD (agregatnu potražnju) (AD=C+I+G+NI)

Država može utjecati na AD (INSTRUMENTI fiskalne politike):povećanjem ili smanjenjem državne potrošnje (javni

rashodi)povećanjem ili smanjenjem poreznih stopa (javni

prihodi)povećanjem ili smanjenjem transfernih rashoda (javni

rashodi)

Promjeni u vrsti i visini javnih prihoda i javnih rashoda (i ostvarivanje ekonomskih ciljeva)mogu se ostvariti diskrecijskim mjerama fiskalne politike i automatskim stabilizatorima.

Fiskalna politika

interne tržišnesnage

vanjski šokovi

državna politika: fiskalna politika

output

radna mjesta

cijene

rast

vanjska trgovina

ODREDNICE ISHODI

AD

AS

Page 4: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

4

VRSTE FISKALNE POLITIK (EP)

EKSPANZIVNA

• povećanje državne potrošnje

• smanjenje poreznih stopa

• povećanje transfernih rashoda

RESTRIKTIVNA

smanjenje državne potrošnje

povećanje poreznih stopa smanjenje transfernih

rashoda

Ekspanzivna je fiskalna politika usmjerena povećanju agregatne potražnje (AD) prilagođavanjem proračuna (javnih prihoda i rashoda).

Restriktivna je FP usmjerena smanjenju AD, također prilagođavanjem proračuna (javnih prihoda i rashoda).

UČINCI fiskalne politike na tržištu DOBARA

AS

QE = 5.600

a

AD1

PE

razi

na c

ijena

(pro

sje

čna)

realni BDP ($ godišnje)6.000 = QF

ravnotežni BDP

BDP pune zaposlenosti(potencijalni BDP)

b

BDP jaz

U situaciji kada na tržištu postoji recesijski jaz (kao na slici, ravnoteža uspostavljena pri nezaposlenosti) potrebno je provoditi ekspanzivnu FP…

Page 5: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

5

EKSPANZIVNA fiskalna politika ekspanzivnu fiskalnu politiku država najčešće koristi

onda kada misli da gospodarstvo ne raste dovoljno brzo ili je nezaposlenost previsoka… temeljna je pretpostavka da uspostavljena tržišna ravnoteža nije ona poželjna, odnosno da postoji recesijski BDP jaz, kao na prethodnoj slici.

u tom slučaju nositeljima FP ostaje na raspolaganju: povećati državnu potrošnjusmanjiti porezne stopepovećati transfere

RESTRIKTIVNA fiskalna politika obično se koristi ako privreda funkcionira u ravnoteži

koja je iznad pune zaposlenosti – dovodi do visoke inflacije (inflacijski BDP jaz). U tom je slučaju potrebno smanjiti količinu raspoloživog novca u gospodarstvu za potrošnju te tako, smanjujući potrošnju (potražnju) istovremeno se vrši pritisak i na cijene.

nositeljima EP ostaje na raspolaganju: smanjenje državne potrošnje

povećanje poreznog opterećenjasmanjenje transfera

Page 6: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

6

Provjera razumijevanja???• Provedba ekspanzivne fiskalne politike podrazumijeva uporabu jednog od navedenih instrumenata:

a. smanjenje državne potrošnjeb. povećanje poreznih stopac. povećanje transfernih rashoda

STRUKTURA I KRETANJE PRORAČUNA RHGlavni fiskalni instrument u svakoj je državi državni

proračun.

U RH postoje tri razine proračuna:

• Državni proračun

• Proračuni izvanproračunskih korisnika

• Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Sva tri proračuna čine cjelinu – proračun opće države i govore o veličini javnog sektora (javne potrošnje) u zemlji...

Page 7: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

7

Slika 1. Proračun opće države (2017)

Državni proračun (1)prihodi te rashodi proračunskih korisnika (vlada, sabor, ministarstava, visokoobrazovne institucije,

sudovi, zatvori, državne agencije i sl.) i svih onih koji se financiraju iz državnog proračuna.

Proračuni izvanproračunskih korisnika državnog proračuna (8):

Hrvatski zavod za mirovinskoosiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno

osiguranje, Hrvatske vode, Hrvatske ceste d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju

banaka (DAB), Centar za restrukturiranje i prodaju

Obrada prema: Ott, K. et al. (2003) Proračunski vodič za građane. Zagreb: Institut za javne financije. Str. 5.

Proračun lokalnih jedinica (575):županije, općine i gradovi te

Grad Zagreb(20 županija + Grad Zagreb, 428 općina

i 127 gradova)

87 %

10 %

3 %

…• Državni proračun – jesu institucije koje je osnovala država i koje se većim

dijelom financiraju iz državnog proračuna. To su primjerice Vlada, Sabor,ministarstva, javna sveučilišta, javna veleučilišta, sudovi, zatvori,raznorazne agencije i dr. Većim se dijelom financiraju iz državnog proračunai zato su njihovi prihodi i rashodi njegov sastavni dio.

• Izvanproračunski korisnici - jesu izvanproračunski fondovi, trgovačkadruštva i druge pravne osobe u kojima država ima odlučujući utjecaj naupravljanje, ali imaju i znatan stupanj autonomije koja uključuje samostalnoodlučivanje o dijelu prihoda i rashoda.

• U Republici Hrvatskoj ustrojeno je ukupno 555 jedinica lokalnesamouprave i to: 428 općina; 127 gradova te

• 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija + gradZagreb.

Page 8: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

8

DRŽAVNI PRORAČUN

• DRŽAVNI PRORAČUN je akt kojim seprocjenjuju prihodi i primici i utvrđuju rashodi iizdaci države za jednu godinu, u skladu sazakonom, a donosi ga Hrvatski sabor.

• Zakon o proračunu (NN 87/08, 136/12)

• Riječ je o PLANU odnosno procjeni prihoda iprimitaka te rashoda i izdataka koje moraodobriti Sabor.

najkraće rečeno

Državni proračun – odnosi se na institucije koje je osnovala država i koje se većim dijelom financiraju iz državnog proračuna. To su primjerice Vlada, Sabor, ministarstva, javna

sveučilišta, veleučilišta, sudovi, zatvori, raznorazne agencije i dr.

proračun je plan prihoda irashoda za neko razdoblje

STRUKTURA DRŽAVNOG PRORAČUNA

DRŽAVNI PRORAČUN

RAČUN FINANCIRANJA

RAČUN PRIHODA I RASHODA

Prihodiposlovanjaprodaje nefinancijske imovine

Rashodi poslovanjanabave nefinancijske imovine

Primici od financijske imovine i zaduživanja

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

Izvor: Proračunski vodič za građane, 2009., str. 18.

Page 9: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

9

STRUKTURA DRŽAVNOG PRORAČUNARAČUN PRIHODA I RASHODA – pokazuje

prihode i rashode države u jednoj godini. Država pregledno klasificira godišnju zaradu, odnosno prihode te godišnju potrošnju, odnosno rashode.

budući da su prihodi rijetko kada jednaki rashodima država ima i poseban račun financiranja.

RAČUN FINANCIRANJA – dio proračuna koji prikazuje način financiranja proračunskog manjka te korištenje proračunskog viška.

RAČUN PRIHODA I RASHODA državnog proračuna PRIHODI: pojam koji se koristi u računu prihoda i rashoda za

sredstva koja ulaze na taj račun na temelju poslovanja (99%) iprodaje nefinancijske imovine (1%).

RASHODI: pojam koji se koristi u računu prihoda i rashoda za sredstva koja izlaze s tog računa zbog poslovanja i nabave nefinancijske imovine.

prihodi = rashodi -> proračunska ravnotežaprihodi < rashodi -> proračunski deficitprihodi > rashodi -> proračunski suficit

Page 10: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

10

Koliki su ukupni prihodi državnog proračuna?

0

20

40

60

80

100

120

140

53,5

69,9 74,9 80,7 85,995,6

108,8116,1110,6107,4

107,1109,6

108,6114 109,7

116,8122,7129

136

Ukupni prihodi državnog proračuna u milijardama kuna (ostvareno), RH. Izvor: HGK

Iz kojih IZVORA država prikuplja novac???

Prihodi poslovanja (99% ukupnih prihoda): prihodi od redovitih aktivnosti države: a) (porezi, b) doprinosi i c) ostali prihodi (od imovine, upravne pristojbe, kazne).

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine (1% ukupnih prihoda): država ih obično ostvaruje prodajom stambenih i poslovnih objekata, zemljišta, prijevoznih sredstava i strateških zaliha.

POREZvrsta prisilnog davanja

državi bez direktne protunaknade i unaprijed

utvrđene namjene;DOPRINOSI

namjenski javni prihodi, primjerice za zdravstveno i

mirovinsko osiguranje. Za razliku od poreza koji se slijevaju u

zajedničku državnu blagajnu i

mogu se trošiti za bilo koju opće društvenu potrebu,

doprinosi se mogu koristiti samo za namjenu za koju su

prikupljeni.

jedinstveni račun riznicevećina se prihoda državnog proračuna uplaćuje na jedinstveni račun riznice koji se nalazi u HNB-u. Nadzire ga i kontrolira

Ministarstvo financija.

Page 11: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

11

VRSTE PRIHODA POSLOVANJAPRIHODI

POSLOVANJAPorezni prihodi

Doprinosi za

Ostali prihodi

zdravstveno osiguranje

mirovinsko osiguranje

zapošljavanje

porez na dohodak

porez na dobit

porezi na imovinu

porez na robu i usluge) PDV, trošarine i sl.)

carine i carinske pristojbe

Pomoći (međunarodnih organizacija, inozemnih

vlada, iz proračuna

prihodi od imovine

prihodi od upravnih pristojbi i po posebnim

propisima

prihodi od vlastite djelatnosti, kazne, donacije

58

19

23

0

20

40

60

80

100

120

Plan 2018 Plan 2019 Plan 2020

Ostalo

Doprinosi

Porezi

Kod doprinosa su izuzeti doprinosi za zdravstveno osiguranje jer su (tijekom 2018.) vidljivi kod izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, a ne u državnom proračunu. Iz toga je razloga vidljivo smanjenje uplaćenih doprinosa u državni proračun u odnosu na godine prije.

Struktura proračunskih prihoda 2018, u %

Page 12: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

12

Koliki su ukupni rashodi državnog proračuna RH?

0

20

40

60

80

100

120

140

57,873,3

80,484,589,497,5

111,1118,2

117,9120,5

119,9118,7

123,5125,7115,4116,8122,7

133,3140

Ukupni rashodi i neto posudbe državnog proračuna u milijardama kuna (ostvareno). Izvor: HGK

RAČUN PRIHODA I RASHODA

Ukupni prihodi i rashodi državnog proračuna u milijardama kuna (ostvareno), RH.Izvor: HGK

0

20

40

60

80

100

120

140

53,5

69,974,980,785,9

95,6

108,8116,1110,6107,4107,1109,6108,6

114 109,7116,8

122,7129

136

57,8

73,380,4 84,5 89,4

97,5

111,1118,2117,9120,5119,9118,7123,5125,7

118,6120,2124,9133,3

140Prihodi Rashodi

Page 13: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

13

Ukupni višak/manjak državnog proračuna, mil. Kn

-2,5

-6,1

-2,1

-3,8-2,5

-14,1

-10

-12,8

-8,8

-3,4-2,3

-4,3 -4

-16

-14

-12

-10

-8

-6

-4

-2

01999 2000 2002 2005 2008 2010 2012 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Ukupni manjak državnog proračuna u milijardama kuna (ostvareno), RH.Izvor: HGK

Rashodi državnog proračunaPostoji:

EKONOMSKA KLASIFIKACIJA po ekonomskoj namjeni rashoda (npr. naknade zaposlenima, subvencije, socijalne naknade)

FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA po namjeni rashoda (primjerice obrana, zdravstvo, obrazovanje)

PROGRAMSKA KLASIFIKACIJA po programima, aktivnostima i projektima (primjerice programi zaštite okoliša, informatizacije itd.)

ORGANIZACIJSKA KLASIFIKACIJA po organizacijskim jedinicama (npr. Sabor, Vlada, ministarstva, državni zvodi i sl.).

LOKACIJSKA KLASIFIKACIJA po teritorijalnim jedinicama (državama, županijama, gradovima, općinama, PPDS).

Page 14: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

14

21

1075

12

36

6

0

20

40

60

80

100

120

Plan 2018 Plan 2019 Plan 2020

Ostali rashodi

Socijalne naknade

Pomoći

Subvencije

Financijski r.

Materijalni r.

Rashodi za zaposlene

Struktura rashoda poslovanja prema ekonomskoj klasifikaciji

Izvor: MFIN (Ministarstvo financija)

Izvor: https://monopolizam.wordpress.com/2015/05/24/izvrsenje-proracuna-2014-godine/ (pristup: prosinac 2018.)

Page 15: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

15

Rashodi prema FUNKCIJSKOJ KLASIFIKACIJI (udio, %)Ostvarenje 2008. Udio (%) 2018. plan

UKUPNI RASHODI 118 583 975 100 100

Opće javne usluge 12 136 850 11 6,5

Obrana 5 217 233 4 3,6

Javni red i sigurnost 7 433 652 7 6

Ekonomski poslovi 14 756 380 14 14

Zaštita okoliša 305 950 1 1

Usluge unapređenja stanovanja i zajednice

2 867 353 2 2

Zdravstvo 18 459 942 15 8,6

Rekreacija, kultura i religija

2 070 968 2 1,7

Obrazovanje 10 247 052 8 11

Socijalna zaštita 45 088 595 37 38

Informativno. Izvor: DZS, Statistički ljetopis, razna godišta.

Rashodi prema ORGANIZACIJSKOJ KLASIFIKACIJI u 000

Page 16: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

16

93% HZMO3% HZZ

Mjere manjka/viška državnog proračuna

• Budući da je uravnoteženost prihoda i rashoda proračuna jedno od osnovnih načela proračuna, kad god prihodi i rashodi nisu uravnoteženi, a praktično nikada nisu, država mora prikazati razliku koja nastaje i to na različite načine.

Page 17: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

17

Promjene u vrsti i visini javnih prihoda i rashoda provode se primjenom:AUTOMATSKI STABILIZATORI

jesu oni javni prihodi i rashodi koji automatski, bez neposrednog utjecaja države, reagiraju na promjene u privatnoj sferi. Na taj način ublažavaju učinke promjena ukupne ponude i potražnje. Najvažniji je porez na dohodak. On djeluje kao automatski stabilizator, smanjujući mogući porast nacionalnog dohotka u fazi poleta i pad dohotka u vrijeme recesije…

DISKRECIJSKE MJERE FP su najvažnije. To su mjere koje nadležna državna tijela poduzimaju prema vlastitoj procjeni, a koje nisu unaprijed utvrđene. Vrsta i vrijeme primjene diskrecijskih mjera ovise o vrsti i veličini poremećaja u gospodarstvu na koje se nastoji djelovati ili pak pozitivno stimulirati. Npr. javni radovi, javno zapošljavanje i promjene poreznih stopa. Traže određeno vrijeme i otuda njihov nedostatak…

Provjera razumijevanja???Što od navedenog nije automatski stabilizator?

a. progresivno oporezivanje dohotka građana

b. osiguranje za slučaj nezaposlenosti

c. progresivno oporezivanje dohodaka korporacija

d. socijalna pomoć

e. operacije na otvorenom tržištu

Što od navedenog ima obilježje automatskog stabilizatora?

a. povećanje rashoda za nacionalnu obranu

b. politika obveznih rezervic. pomoć nezaposlenima

tijekom recesijed. povećanje poreznih stopa

tijekom ekspanzije

Page 18: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

18

RAČUN FINANCIRANJAdio proračuna koji prikazuje način financiranja proračunskog manjka te korištenje proračunskog viška.

RAČUN FINANCIRANJA

Primici od financijske imovine i zaduživanja

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

Neto financiranje

Država u primicima evidentira različitepriljeve u novcu, po domaćim i stranimdepozitima i zajmovima te od ostale financijske imovine poput vrijednosnih papira.

U izdacima se evidentiraju odljevi sredstava po istim kategorijama.

Razlika tih primitaka i izdataka je neto financiranje.

B. RAČUN FINANCIRANJA

Izvršenje 2013.

Primici od financijske imovine i zaduživanja 42.873.595.751,67

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 21.822.367.091,74

Izdaci za dane zajmove 8.811.052.680,43

Izdaci za dionice i udjele u glavnici 875.439.927,42

Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 8.135.874.483,89

Izdaci za otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire 4.000.000.000,00

Neto financiranje 16.225.350.830,83

Promjena u stanju depozita državnog proračuna -4.825.877.829,10

Izvor: http://www.mfin.hr/hr/drzavni-proracun-2010 [17. siječnja 2011.]

Page 19: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

19

REBALANS PRORAČUNARebalans proračuna obuhvaća izmjenu proračunskih iznosa odnosno njihovo smanjenje/povećanje u odnosu prema planu proračuna donesenom na početku kalendarske godine.

Razlozi rebalansa proračuna često se odnose na nerealnost procjene pojedinih proračunskih prihoda, ali i na potrebu povećanja pojedinih izdataka.

Slika 1. Proračun opće države

Državni proračun (1)prihodi te rashodi proračunskih

korisnika (vlada, sabor, ministarstava, visokoobrazovne institucije, državne agencije i sl.)

i svih onih koji se financiraju iz državnog proračuna.

Proračuni izvanproračunskih korisnika državnog proračuna (8):

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavodza zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstvenoosiguranje, Hrvatske vode, Hrvatske ceste d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju

banaka (DAB), Centar za restrukturiranje i prodaju

Obrada prema: Ott, K. et al. (2003) Proračunski vodič za građane. Zagreb: Institut za javne financije. Str. 5.

Proračun lokalnih jedinica (576):županije, općine i gradovi te

Grad Zagreb(20 županija + Grad Zagreb, 429 općina

i 126 gradova)

Page 20: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

20

PRORAČUNI IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA DRŽAVNOG PRORAČUNA

izvanproračunski korisnici državnog proračuna suizvanproračunski fondovi, trgovačka društva i drugepravne osobe u kojima država ima odlučujući utjecajna upravljanje, ali imaju i znatan stupanjautonomije koja uključuje samostalno odlučivanje odijelu prihoda i rashoda

izvanproračunski korisnici se financiraju iznamjenskih prihoda, ali i iz proračunskih sredstava

svaki izvanproračunski korisnik državnog proračunaima zaseban proračun i zbog toga se u mnogimzemljama prihodi i rashodi tih korisnika neprikazuju u državnom proračunu…

KONSOLIDIRANI PRORAČUN SREDIŠNJE DRŽAVE konsolidirani proračun središnje države predstavlja

zbroj prihoda i rashoda državnog proračuna i proračunaizvanproračunskih korisnika.

pri konsolidaciji (spajanje) se eliminiraju (izostavljaju)međusobne transakcije novca (prebacivanje novca) izdržavnog proračuna izvanproračunskim korisnicima iobrnuto.

središnja država – korisnici državnog proračuna(primjerice ministarstva, državne agencije) iizvanproračunski korisnici (primjerice Hrvatske vode iHrvatske ceste).

Page 21: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

21

PRORAČUN LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE prema Zakonu o proračunu, jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave jest općina, grad i županija čijatijela obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donoseprograme propisane zakonom i odlukama donesenima natemelju zakona, za što se sredstva osiguravaju u njihovuproračunu i financijskom planu proračunskih korisnika.

u Hrvatskoj svaka lokalna jedinica ima svoj proračunodnosno prihode i izdatke. Republika Hrvatska ima 20županija (i Grad Zagreb), 429 općina, 126 gradova.

na razini države svi se proračuni lokalnih jedinica vodekao jedinstveni proračun - proračun lokalnih jedinca.

KONSOLIDIRANI PRORAČUN OPĆE DRŽAVE za dobivanje potpune slike treba konsolidirati proračun

središnje države s proračunom lokalnih jedinica. Na taj senačin izostavljaju sve transakcije između svih proračunai dobiva (konsolidirani) proračun opće države.

proračun (konsolidirani) opće države rezultat jekonsolidacije (odnosno poništavanja međusobnihnovčanih transakcija) između svih triju dijelovanovčanika - državnog proračuna, proračunaizvanproračunskih korisnika i proračuna lokalnihjedinica.

samo proračun opće države pokazuje realnu slikuveličine državnog (javnog) sektora, odnosno prihode irashode javnog sektora.

Page 22: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

22

KONSOLIDIRANI PRORAČUN OPĆE DRŽAVE

KONSOLIDIRANI PRORAČUN OPĆE

DRŽAVE

PRORAČUN KONSOLIDIRANE

SREDIŠNJE DRŽAVE

KONSOLIDIRANI PRORAČUN LOKALNIH

JEDINICA

PRORAČUNI IZVANPRORAČUNSKIH

KORISNIKADRŽAVNI PRORAČUN

Konsolidirana opća država 2010-2016 (izvršeno)U 000 kuna 2010. 2012. 2012.

Udio (%)2016.

Prihodi 123 709 173 126 131 604

100 158 056 575

Državni proračun 107 457 602 109 558 431 87 110 105 832

Izvanproračunski korisnici* 3 351 565 3 312 348 3 25 887 142

Proračun lokalnih jedinica 12 900 006 13 260 825 10 22 063 601

Rashodi 133 486 091 132 413 362

100 152 714 569

Državni proračun 116 237 015 115 318 008 87 100 181 021

Izvanproračunski korisnici* 4 205 199 3 838 097 3 16 521 815

Proračun lokalnih jedinica 13 043 877 13 257 257 10 36 011 733

Neto/bruto operativni saldo -9 776 918 -6 281 758 5 342 006

Informativno. Izvor: DZS, Statistički ljetopis, razna godišta.

* U državnom proračunu uključene su transakcije HZMO-a, HZZO-a i HZZ-a.

Page 23: 8 Fiskalna politika

10.12.2019.

23

Tema – FISKALNA POLITIKA I PRORAČUNI –

dr. sc. Mirjana Jeleč Raguž, prof. v. š.