7/22/2019 79221244 Arhivistika Pitanja i Odgovori Seminar Ski Diplomski Maturski Radovi Ppt i Skripte Na Www Ponude

1/20

ISPITNA PITANJA ZA PREDMET ARHIVISTIKA

1. to je Arhivistika.Arhivistika je nauka koja se bavi prouavanjem principa i metoda zatite

arhivske grae radi njenog koritenja kao izvora za historiju, ostale naukei druge opedrutvene potrebe. z de!inicije se vidi da je svrha zatitearhivske grae, prije svega, u !unkciji njenog kroitenja." obzirom na predmet prouavanja arhivistika se dijeli na# arhivskuteoriju, arhivsku praksu, arhivsku tehniku, historijat arhiva i arhivskozakonodavstvo.

$. to prouava arhivska tehnika.Arhivska tehnika istra%uje mjere i postupke !izike zatite, konzervacije irestauracije arhivske grae.

&. to prouava arhivska teorija.Arhivska teorija prouava osnovne arhivske pojmove, principe i metoderada, historijat arhivistike i njen odnos prema drugim srodnim naukama.

'. to je to arhivArhiv je ustanova koja se bavi zatitom, prikupljanjem, sreivanjem,uvanjem i davanjem arhivske grae na kroitenje.(sim ovog tumaenja ovaj termin se u irem smislu koristi i za arhivskucjelinu u znaenju !onda, a isto tako mo%e oznaavati i organizacionujedinicu u sastavu pisarnice.

). to ini registraturnu grau.*egistraturnu grau sainjavaju sve vrste zapisa primljenih ili nastalih uadministrativnom radu i odlo%enih prema odgovarajuem rasporedu. (vugrau osim spisa sainjavaju i svi !otogra!ski i !onogramski snimci, knjige,kartoteke i druge evidencije.

+. to je to registraturna cjelina.*egistraturna cjelina je cjelina registraturne grae nastale u radu jedneadministracije.

. -ko je to imalac, a tko stvaralac arhivske i registraturne grae.malac arhivske i registraturne grae je pravna ili !izika osoba koja jenjezin vlasnik, posjednik ili dr%alac, bez obzira na to da li je graa nastalanjegovim radom ili ne."tvaralac arhivske i registraturne grae je svaka !izika osoba iliadministracija ijim je radom nastala takva graa.adle%ni dr%avni arhiv utvruje popis stvaraoca i imaoca javnog arhivskogi registraturnog gradiva na podruju svojeg djelovanja.

7/22/2019 79221244 Arhivistika Pitanja i Odgovori Seminar Ski Diplomski Maturski Radovi Ppt i Skripte Na Www Ponude

2/20

8. to je to arhivski !ond.Arhivski !ond sastoji se od ukupne arhivske grae nastale radom jedneadministracije.

/. 0akvi su to konvencionalni, a kakvi nekonvecionalni dokumenti.

0onvencionalni dokumenti su svi oni dokumenti za ije oitanje nisupotrebni posebni ureaji.ekonvencionalni dokumenti su oni za ije su oitanje potrebni posebniureaji.

1. to je to sreivanje arhivske grae."reivanje je jedan od postupaka na zatiti, koji se vri u onimsluajevima, kada je raspored arhivskog materijala iz bilo kojeg razlogaporemeen ili nepregledan. 2bog toga se postupak sastoji u tome da searhivske jedinice sistematiziraju u odgovarajue rasporede i da se nakontoga sve ire jedinice jasno razgranie 3opisom sadr%aja svake takvejedinice, npr. 4ascikla, ime se posti%e preglednost5.6od sreivanjem se podrazumijevaju i svi intelektualni i !iziki postupci iuinci ralanjivanja i raporeda dokumenata u skladu sa arhivistikimnaelima."reenim se smatra ono arhivsko gradivo u kojem se pojedinani zapisi iliosnovne jedinice udru%ivanja zapisa nastale u procesu poslovanja nalaze usklopu arhivskog gradiva na mjestu odreenom nainom upravljanja spisate njihova odlaganja.

11. avedite stupnjeve nesreenosti arhivskog materijala.

esreeno stanje mo%e nastati uslijed neodgovornog i nemarnogodlaganja, obiminijeg izluivanja, premjetanja, preseljenja, elementarnihnepogoda. "tupnjevi nesreenosti#1. prvi stupanj7 je onaj 3najvii stupanj5 kada su meusobno izmijeanidokumenti dviju ili vie registraturnih cjelina, odnosno kada nisukon!ekcionirani u !ascikle ili mape.2. drugi stupanj 7 je onaj stupanj kada su meusobno izmijeani,odnosno kada nisu kon!ekcionirani u !ascikle ili mape, dokumenti unutarjedne registraturne cjeline.3. trei stupanj7 onaj stupanj, kada su nisu izmijeani dokumenti vieregistraturnih cjelina, nego samo ire jedinice, a one nisu oznaenesadr%ajem 3na !asciklima nema oznaka sadr%aja5.

7/22/2019 79221244 Arhivistika Pitanja i Odgovori Seminar Ski Diplomski Maturski Radovi Ppt i Skripte Na Www Ponude

3/20

4. etvrti stupanj7 onaj stupanj kada su izmijeane ire jedinice unutarjedne registraturne cjeline.5. peti stupanj 7 onaj stupanj kada su meusobno izmijeani !asciklidviju ili vie registraturnih cjelina, iako su oznaeni svojim sadr%ajem.6. esti stupanj 7 onaj stupanj kada su meusobno izmijeani !ascikli

unutar jedne registraturne cjeline, iako su oznaeni svojim sadr%ajem.7. sedmi stupanj 7 je onaj 3najni%i stupanj5 kada su !ascikli urednoodvojeni, oznaeni i odlo%eni, ali nisu popisani i numerirani brojevima izpopisa.

1$. 0oje dvije metode sreivanja arhivske grae poznajete.8vije su osnovne metode sreivanja arhivskog materijala#1. neposredna 9 podrazumijeva uspostavljanje rasporeda arhivskog

materijala, bez pomone evidencije: i2. posredna 9 podrazumijeva ispisivanje kartica za svaku tehniku

jedinicu, zatim njihovo sreivanje, a tek onda i prema njima, sreivanjearhivskog materijala.zbor izmeu ove dvije metode ovisi o stupnju nesreenosti i koliiniarhivskog materijala.

1&. to znai da je arhivski materijal sreen, a to da je pregledan."reenim se smatra ono arhivsko gradivo u kojem se pojedinani zapisi iliosnovne jedinice udru%ivanja zapisa nastale u procesu poslovanja nalaze usklopu arhivskog gradiva na mjestu odreenom nainom upravljanja spisate njihova odlaganja.6regledi obuhvaaju neposrednu audio i vizuelnu identi!ikaciju te kontrolu

cjelovitosti ispravnosti. (pisivanje obuhvaa upis identi!ikacijskihpodataka na kartice, posebno za svaku cjelinu i posebno za svaki njen dio.

1'. 0oji su osnovni razlozi za izluivanje arhivske grae.(snovni razlog izluivanja je pretjerana masovnost suvremeneregistraturne grae. 0ao posljedica masovnosti nastaju i dva posebnarazloga# prvi se odnosi na samu opravdanost uvanja a izra%ava se velikimtrokovima 3prostor, oprema, re%ijski trokovi5, a drugi se odnosi na svete%e i sporije pretra%ivanje u uvjetima pretjeranih koliina 3dva poznatastanovita# ;uvati sve znai ne uvati nita i uvati, znai pravilno izluiti52bog navedenih razloga, izluivanje je redovni zadatak 3svake ili svakedruge godine5, kako bi se s jedne strane smanjili trokovi, a s drugeomoguilo lake pretra%ivanje.

1). -ko pokree postupak izluivanja arhivske i registraturne grae.6ostupak pokree imaoc i komisijski predla%e onaj dio registraturne grae,za koji smatra da nije potrebno uvati. 6redstavnik arhiva vri procjenu nalicu mjesta, a nadle%ni arhiv, na osnovu nje, donosi odluku.< tom odluivanju, arhivi imaju pravo na diskrecionu odluku. 6rijedlog semo%e odobriti u cijelosti, ssamo djelomice ili u cijelosti odbiti.

16.a koja tri naina se vri procjena kod izluivanja s obzirom na jediniceu procjeni.

7/22/2019 79221244 Arhivistika Pitanja i Odgovori Seminar Ski Diplomski Maturski Radovi Ppt i Skripte Na Www Ponude

4/20

" obzirom na jedinice u procjeni, ona se mo%e vriti#1. po principu itavih dosijea 9 prva metoda se sastoji u procjeniitavih dosijea bez ula%enja u njihov sastav, te je ona najekonominija, alipretpostavlja klasi!ikacijski raspored i dosljednost kod odlaganja. 6remapropisima u *= primjenjuje se u postupcima izvan arhiva;

2. posebno at po at 9 metoda akt po akt 3ili predmet po predmet5primjenjuje se samo onda ako se ne mo%e primjeniti prva metoda tj. 0adne postoji klasi!ikacijski raspored. >ez obzira na ove pretpostavkeprimjenjuje se u zavrnom postupku 3u arhivu5;3. po principu u!ora9 ova metoda je kombinirana izmeu prve dvije: uisto vrijeme procjenjuje se vie dokumenata, ali ne i itav dosije.6rimjenjuje se u nekim u%im znanstvenim istra%ivanjima 3demogra!skim,sociolokim i ekonomskim5, a naroito ako zbog pretjerane koliine svedokumente nije mogue uvati.

1. to znate o papiru, a to o pergameni."#"$% 7 je proizveden u 0ini oko 1) godine p. n. e. otkuda se proirio poitavom svijetu. zraivan je runo iz lanenih i pamunih krpa, praktikibez dodatka kemikalija.

7/22/2019 79221244 Arhivistika Pitanja i Odgovori Seminar Ski Diplomski Maturski Radovi Ppt i Skripte Na Www Ponude

5/20

>ioloka zatita bazira se u prvom redu na eliminaciji uzoraka kojipogoduju razvoj biolokih uzronika, a to su poviena vlaga i temperatura.< zraku naime uvijek ima spora plijesni koje se razvijaju im naupogodnu podlogu i povoljne uvjete za razvoj. 8alji korak bioloke zatite jepreventivna dezin!ekcija, dezinsekcija i deratizacija u suradnji sa

zavodima za zatitu zdravlja. akon toga mogua je i dezin!ekcija usluajevima kada se pojavi in!ekcija.

7/22/2019 79221244 Arhivistika Pitanja i Odgovori Seminar Ski Diplomski Maturski Radovi Ppt i Skripte Na Www Ponude

6/20

" obzirom na !aze rada, proces mikro!ilmiranja mo%e se podijeliti na trietape#a, pripremu doumentacije9 6reduvjet za mikro!ilmiranje je sreenostdokumenata, naroito unutranja. < sluaju da arhivski materijal nijesreen, racionalno obilje%avanje pojedinih rola ne bi bilo mogue, a time

bi i pretra%ivanje bilo ote%ano. *edoslijed snimaka mora odgovaratiredoslijedu u evidencijama. 6rije mikro!ilmiranja dokumenti se iste odpraine, ravnaju i glaaju 3 jer bi u protivnom na mjestima savijanja nasnimku ostala tamna mjesta5. (sim toga, sa dokumenata treba skinuti sveelemente spajanja 3 spojnice i sl.5 koji mogu otetiti staklo na aparaturi, atakoer i zato, da se pojedine stranice mogu snimati u cijelosti.b, neposredno miro-imiranje7 (va !aza rada mo%e se podijeliti nasnimanje, kemijsku obradu, kontrole i kon!ekcioniranje.0emijska obrada obuhvaa# razvijanje, !iksiranje, ispiranje i suenje.6roces se obavlja ili neposredno u kameri ili u automatiziranimprocesorima 3 razvijaima5, a traje u prosjeku 1 7& minuta.ad itavim procesom provode se kontrole. (ne mogu biti kemijske ivizuelne. 0emijska kontrola odnosi se na ispravnost kemikalija, a obavljase prije i u toku obrade. Bizuelna kontrola obavlja se nakon kemijskeobrade, a obuhvaa pregled snimaka 3 utvrivanje itljivosti i gustoe!ilma5.6od kon!ekcioniranjem smatra se stvaranje izvedenih oblika na bazisvitaka, kao i stavljanje svitaka u odgovarajuu ambala%u 3plastinekutije5. zvedenim oblicima smatraju se svi ostali mikrooblici.ic, obradu snimjenih materijaa 7 6otpuna obrada obuhvaa, kako

obradu mikro!ilma, tako i obradu originala, s kojeg je izvreno snimanje."vaka mikro!ilmska izvedba pretpostavlja opis sadr%aja itave takveizvedbe, kao i adrese pojedinih snimaka. (pis sadr%aja itave izvedbeodgovara vanjskom sadr%aju svake druge tehnike jedinice 3npr. sadr%ajjednog !ascikla 5, a obuhvaa naziv registraturne cjeline, granine podatkeo snimcima i broju role. Adresa snimaka odreuje njegovo mjesto u roli,odnosno u stripu, d%eketu i mikro!i oblicima. 8rugim rijeima, svakisnimak u svitku ili drugoj kon!ekciju ima svoju numeraciju, odnosnokoordinatne podatke 3 u sluaju mikro!ia 5. Ako izmeu dokumenata nepostoji jasan redosljed, onda je numeracija snimka jedina njegova sigurnaadresa 3 npr. u jednom predmetu 5.

(brada originala sastoji se u oznaavanju mikro!ilmskih adresa i naoriginalima. -ime se izmeu originala i kopije uspostavlja vrsta veza, kojaomoguava pretra%ivanje snimaka i na bazi originala. pr. ako se tra%ikoritenje dokumenata, a utvrdi da je oteen, takva adresa neposrednoupuuje na odgovarajuu kopiju 3 odnosno nije potrebno dodatnopretra%ivanje na kopijama5. Adresa sadr%i broj role i broj snimaka.

$$. avedite osnovne zadatke arhiva u zatiti arhivske grae. ?2atita arhivske grae ostvaruje se prije svega djelovanjem arhiva kaoosnovnih nosioca zatite.

7/22/2019 79221244 Arhivistika Pitanja i Odgovori Seminar Ski Diplomski Maturski Radovi Ppt i Skripte Na Www Ponude

7/20

$. sreivanje i struna obrada arhivske grae,&. struni nadzor nad arhiviranjem, uvanjem, odr%avanjem i odabiranjem

arhivske grae,'. objavljivanje znanstveno7obavjetajnih pomagala o arhivskoj grai,). objavljivanje arhivske grae,

+. izdavanje na koritenje,. upoznavanje javnosti o vrijednosti i razlozima uvanja arhivske grae.

23.avedite razine na kojima se ostvaruje suvremeno arhivskozakonodavstvo. 1$

Arhivsko zakonodavstvo se ostvaruje na nekoliko razina#1. na ra!ini osnovnih !aona, kojima se reguliraju sistemska inajva%nija pitanja zatite na odreenom dr%avnom teritoriju,2. na ra!ini provedbenih propisa, koji se donose na osnovi zakona, akojima se detaljnije reguliraju pojedine odredbe iz zakona,3. na ra!ini internih propisa, koje na temelju zakona i provedbenihpropisa donose imaoci i arhivske ustanove.

$'. (bjasnite dvije !aze u povijesnom razvoju arhivskog zakonodavstva.1$

< razvoju arhivskog zakonodavstva mogu se razluiti dva osnovnaperioda#1. period u kojem se donose propisi samo za odreenu ustanovu iliarhivsku grau 3npr. prvi se propis u nas iz 1?. god. odnosi samo na0raljevski zemaljski arhiv 5,$. period sveobuhvatnog normiranja zatite arhivske grae i organizacije

arhivske slu%be.

$). to je to uputstvo o vrednovanju registraturne grae. 1/Brednovanje se vri na dvije razine. a vioj, provodi se tzv.kategorizacija, a njome su obuhvaene registraturne cjeline za koje sepredvia preuzimanje u arhive. espomenute 3 nekategorizirane 5 cjelinenee se preuzimati, ali i dalje zadr%avaju sve obaveze u pogledu zatite.a ni%oj razini, u okviru svake cjeline, vrednovanje se vri na temelju lista.

7/22/2019 79221244 Arhivistika Pitanja i Odgovori Seminar Ski Diplomski Maturski Radovi Ppt i Skripte Na Www Ponude

8/20

$+. 0oje dvije vrste spisa imamo prema smjeru komuniciranja. $$

Spis je sredstvo slubenog i poslovnog komuniciranja. Osim izuzetaka prilog jesastavni dio spisa. pravo na temelju te de!inicije" nji#ova osnovna podjela vr$i se

prema smjeru komuniciranja. %ijele se na ulazne i izlazne. lazni su oni koji su

upu&eni od nekog po$iljaoca" a izlazni 'vlastiti( oni" $to se upu&uju nekom primaocu.

$. (bjasnite razlike izmeu arhivskih i nearhivskih propisa priizluivanju registraturne grae, te to koji propisi naroito reguliraju. '1

a bazi razliitih interesa, kriterije o uvanju propisuju i dvije vrstepropisa. 8ok se smisao arhivskih nalazi u zatiti arhivske grae,

nearhivski odreuju tzv. najmanje rokove uvanja. < ovom drugomsluaju, to su naprimjer# propisi iz raunovodstva, sudski poslovnik, propisiiz socijalnog osiguranja i dr. (sim toga, ako se radi o multipliciranimdokumentima, neki od tih nearhivskih, odreuju i mjesto gdje se uvajuobavezni primjerci 3npr. graevinski se projekti izrauju u vie primjeraka iuvaju kod projektne organizacije, kod investitora i kod organa uprave kojiizdaje graevinsku dozvolu 3iji je projekt sastavni dio5.pak, s obzirom na vrste kriterija, vrsta se granica izmeu arhivskih inearhivskih propisa ne mo%e odrediti. -ako arhivski djelomice sadr%e ikriterije za privremeno uvanje, a nearhivski za trajno 3npr. propisi izraunovodstva sadr%e odredbe o trajnom uvanju zavrnih rauna i

dokumenata o isplati osobnih dohodaka5.ajvea razlika izmeu te dvije vrste propisa odnosi se na mogunostponitenja. (dreujui najmanje rokove uvanja, nijedan od nearhivskihpropisa ne odobrava time i ponitenje 3nakon isteka rokova5. 6ostupak zaponitenje reguliran je jedino u arhivskim propisima.

$?. to je to pravilnik o odabiranju i izluivanju registraturne graejime je utvrena procedura i kriteriji za izluivanjenevrijedneregistraturne grae. 6ostupak zapoinje i priprema imalac, kojidostavlja zahtjev nadle%nom arhivu.

7/22/2019 79221244 Arhivistika Pitanja i Odgovori Seminar Ski Diplomski Maturski Radovi Ppt i Skripte Na Www Ponude

9/20

(dluku o ponitenju na temelju diskrecione ocjene donosi nadle%ni arhiv.

7/22/2019 79221244 Arhivistika Pitanja i Odgovori Seminar Ski Diplomski Maturski Radovi Ppt i Skripte Na Www Ponude

10/20

najmanje srednju strunu spremu i du%an je polo%iti struni ispit. (veobaveze odnose se samo na imaoce prve i druge kategorije.Heu kriterijima sreenosti najva%nija odredba odnosi se na odvojenoodlaganje arhivske i registraturne grae. (dvajanje se vri na temeljulista. (sim toga, imaoci obavezno vode popis arhivske grae, to se, npr.

ne mo%e izjednaiti s arhivskom knjigom u koju se jednako upisuje iarhivska i registraturna."va pitanja u vezi odlaganja, uvanja i odabiranja, imaoci ureuju svojimopim aktom. 6ravilnikom se utvruju i obavezni sadr%aji tog akta.

&&. avedite to mora sadr%avati 2apisnik o predaji arhivske graeG ++( predaji arhivske grae obavezno se sastavlja zapisnik. >ez njega se nemo%e izvriti nijedna predaja. 2apisnik obavezno sadr%i#7 datum i mjesto primopredaje,7 naziv predavaoca i nadle%nog arhiva s imenima ovlatenih osoba,7 zakonsku osnovu primopredaje 3 npr. depozit57 naziv registraturnih cjelina s graninim godinama i brojem arhivskihjedinica za svaku knjigu, !ascikl i dr.7 ukupnu koliinu preuzetih arhivskih jedinica7 zabiljeku o sauvanosti i obrazlo%enju predavaoca o tome,7 obaveza arhiva o uvjetima koritenja 3 nakon kojeg vremena i pod kojimsve drugim uvjetima57 zabiljeka o prilozima 3 obino je to jedino popis5.2apisnik se izrauje u pet primjeraka, od kojih dva zadr%ava predavalac,dva nadle%ni arhiv, a jedan se dostavlja Arhivu =rvatske. "astavni diozapisnika je popis po arhivskim jedinicama.

&'. avedite vrste audiovizuelnih dokumenata G ?'a oto doumenti-im izrazom oznaavaju se sve vrste audiovizuelnih 3AB5 dokumenata sastatinom slikom. 6rema nainu obrade i namjeni razlikuju se tzv. negativii pozitivi, te diapozitivi i kontaktne kopije, kao podvrste pozitiva. 6remavrsti tehnike, sve vrste dijele se na crno7bijele i kolor materijale. zraujuse na papirnoj 3samo pozitivi5 i podlozi !ilmske trake.(d 1?&/. godine do danas promijenilo se mnogo !ormata i tehnologija.ajstariji !oto dokumenti snimani su na srebrne ploe 3dagerotipije5, zatimna staklene ploe, pa zapaljivu nitroceluloznu podlogu i konano na

nezapaljivu nitroacetatnu podlogu 3plan !ilmovi5. < suvremenim uvjetima,najee su u upotrebi !ilmovi od &) mm 3Feica !ormat5 i +I/ cm smotani!ilmovi.(sim navedenih osnovnh vrsta, u najnovije vrijeme nastaju i neke uskospecijalizirane# napr. rentgentska, in!racrvena, mikroskopska,astronomska, podvodna, mikro!ilmska itd.b ono doumenti6rvi zvuni zapisi sauvani su od 1?. godine i Jdisonovog phonographa3zvuni valjci5, a ve 1??. nastaju >erlinerove gramo!onske ploe. oni!acius koji je uBeneciji 1+&$. godine objavio djelo N8e Archiviliber singularisN, i u njemurazrauje neke osnovne probleme u sreivanju arhivske grae.< 1?. st. po prvi puta se poinju javljati ideje da arhivi i arhivska graa neslu%e samo kao dokazi vlasnitva i nekih drugih prava ve da moguposlu%iti kao prvorazredan izvor pri povijesnim i nekim drugimznanstvenim istra%ivanjima.

8o velike prekretnice u radu arhiva dolazi krajem 1?. i poetkom 1/.stoljea. deja 4rancuske revolucije te rad mnogih prosvjetitelja i

7/22/2019 79221244 Arhivistika Pitanja i Odgovori Seminar Ski Diplomski Maturski Radovi Ppt i Skripte Na Www Ponude

19/20

enciklopedista doveli su do toga da se povijesni aspekt arhivistike sve viestavlja u prvi plan. 2naajno je da u to vrijeme dolazi do prestankapostojanja "vetog *imskog Darstva jemake narodnosti i odjednom sejavlja velika koliina registraturne grae, upravnih tijela koja su prestalapostojati, a koja predstavljaju prvorazredni izvor za izuavanje povijesti

europskih naroda.8o nove velike prekretnice u razvoju arhivistike dolazi polovinom 1/. st.-ada se po prvi puta u arhivistiku praksu uvodiprinipproveni!eni!e7zahtjev da jedan arhivski !ond bude sreen na nain i u obliku u kojem jeegzistirao kod njegovog tvorca.(vo naelo prvi puta se uvodi 1?'1. godine u 4rancuskoj uredbom!rancuske vlade. o arhivska graa koja je do tada bila predana u arhivebila je i dalje ureena prema naelu pertinencije. -ek 1?+1. godine u8anskoj donosi se uredba po kojoj e arhiv 8anske vlade biti ureen ponaelu provenijencije.0rajem 1/. stoljea princip provenijencije ulazi u iru uporabu i poinje seprimjenjivati u veem broju zemalja.

)). (bjasnite osnovne postavke 8ekreta iz 1/. g. kojim se regulirarad Arhiva arodne "kuptine 4rancuske.

Arhiv arodne "kuptine, koji je osnovan 1?/. g. je 8ekretom od1$.O.1/. godine odreen da preuzme i uva sve akte arodneskuptine o

7/22/2019 79221244 Arhivistika Pitanja i Odgovori Seminar Ski Diplomski Maturski Radovi Ppt i Skripte Na Www Ponude

20/20

-ako se 1/'?. godine pod okriljem