TIME ME�ADŽME�T

7

68

1. UVOD Danas, kada će gotovo svaki čovjek reći da nema dovoljno vremena za sve obaveze koje treba obaviti, sve više do izražaja dolazi time management ili upravljanje vremenom. Ovo vrijeme karakterizira stalna turbulentnost, sve više posla i obaveza, razne promjene, a čini se kao da vremena ima sve manje. Jedno istraživanje među menadžerima je dovelo do ovakvih rezultata: od sto menadžera

• 1 ima dovoljno vremena • 10 treba 10% više vremena • 40 treba 25% više vremena • 40 ih treba 50% više vremena.

2. POJAM TIME MA�AGEME�TA Vrijeme se nekada nije smatralo resursom, a pogotovo ne tako važnim resursom, ali vrijeme je jedini resurs kojeg ne možemo obnavljati – jednom izgubljeno vrijeme je zauvijek izgubljeno vrijeme. S vremenom, kako se shvaćala važnost vremena tako se razvijao i pojam «time management», što se na hrvatski najčešće prevodi kao «upravljanje vremenom» ili «vremenski menadžment». Neki stručnjaci time management promatraju kao novu granu menadžmenta, dok neki to smatraju samo vještinom, a neki potpuno negiraju neku veliku ulogu vremena u procesu upravljanja i odlučivanja. S druge strane, neki upravljanje vremenom smatraju samo vještinu planiranja i delegiranja, dok drugi to smatraju stilom života. «Vremenski menadžment je dosljedna primjena, orijentirana cilju, pouzdanih radnih tehnika i dnevne prakse, kako biste vodili i organizirali sami sebe i vlastita životna područja, tako da vrijeme koje vam stoji na raspolaganju optimalno i pametno iskoristite.»1 Time management nam omogućava da postignemo veće uspjehe, na svakom području života, iako se on najviše koristi u poslovanju. On nam omogućava da bolje iskoristimo svoje vrijeme i svoj rad, a ne da dopustimo da oni vladaju nama. Deset prednosti vremenskog managementa2:

1. izvršavanje zadataka s manje napora 2. Bolja organizacija vlastitog rada 3. Bolji radni rezultati 4. Manje napetosti i stresa 5. Veće radno zadovoljstvo 6. Veća radna motivacija 7. Kvalifikacije za više zadatke 8. Smanjivanje radne napetosti 9. Manje grešaka kod rješavanja zadataka 10. Bolje postizanje raznih i životnih ciljeva.

1 Gorupić, D., Bošković M.: Management ciljeva i vremena, Horizont Internacional, Zagreb, 2006., str.54. 2 Gorupić, D., Bošković M.: Management ciljeva i vremena, Horizont Internacional, Zagreb, 2006., str.57.

69

2.1. Funkcije time managementa Time management je proces, dakle ima svoje trajanje, to jest faze ili funkcije. To ide ovim redoslijedom:

1. Analiza o formuliranje ciljeva kojima se teži 2. Planiranje kao priprema za ostvarenje cilja 3. Odluka o zadacima koje treba provesti 4. Organizacija i provođenje mjera – realizacija 5. Kontrola postizanja cilja i analiza odstupanja 6. Razmjena informacija i komunikacija – za tu funkciju je bitno naglasiti da je ona

potrebna kod svakog koraka. 7. Funkcije ne teku samo tim redom, nego su stalno međusobno isprepletene.

Slika 13: Faze time menadžmenta

70

2.1.1. Postavljanje ciljeva Prvi korak je, naravno, postavljanje ciljeva. Svaka aktivnost započinje postavljanjem ciljeva, jer oni nam pokazuju put kojim trebamo ići, a istodobno su i mjerilo učinka. Zato se kaže da postaviti ciljeve znači svoje potrebe, želje i zadatke oblikovati u stvarne namjere, te svoja djelovanja usmjeriti na ostvarenje istih. Ciljevi su jako važni, jer ni najbolje metode i načini rada ne vrijede ako nije jasno određeno što se želi napraviti. Cilj je zapravo ono čemu težimo u budućnosti. «Ciljevi ili odrednice (engl. objectives or goals) opisuju što se od organizacija, funkcija, odjela, timova i pojedinaca očekuje da će postići»3 Jako je važno da ciljevi budu jednoznačno utvrđeni, odnosno nedvosmisleni. Tako će svima bit jasno čemu se teži i što se želi ostvariti. Tako trebamo odrediti:

1. SADRŽAJ CILJA – Što treba postići? 2. RASPON CILJA- Što se mora postići (minimum)? Što se može postići (maksimum)? 3. ROK ZA OSTVARENJE CILJA – Kada treba postići cilj?

Za ciljeve se kažu da su dobri kada su: usklađeni, precizni, izazovni, mjerljivi, ostvarivi, dogovoreni, vremenski ograničeni i usmjereni na timski rad. «Neke organizacije u istom smislu koriste akronim SMART čija prva slova imaju ova značenja:

• S (stretching) – ambiciozan • M (measurable) – mjerljiv • A (agreed) – dogovoren • R (realistic) – realan • T (time-related) – vremenski ograničen.»4

2.1.2. Planiranje Pod planiranjem se prvenstveno misli na planiranje vremena, i neki bi rekli da je to bit time managementa. Postoje važna pravila na koja se treba osvrnuti kod planiranja vremena, koja ćemo sada nabrojati.

Pravila i načela planiranja vremena5:

• Isplanirajte samo određeni dio svog radnog vremena (prema iskustvu: 50%), zadržite određenu rezervu vremena za neočekivane posjetioce, telefonske razgovore, krize itd.

• Dokumentirajte i provjerite kako i na što trošite vrijeme. • Redovito i sustavno pravite vremenske planove. • Budite fleksibilni, jer vremenski planovi ne postoje zato da se bezuvjetno poštuju,

već da se pomoću njih ostvare ciljevi. • Planirajte na gotovim formularima ili na formularima koje ste sami razvili. Tako

vam ništa neće promaknuti i imat ćete stalan pregled.

3 Armstrong, M.: Kompletna menadžerska znanja – Upravljanje poslovima i aktivnostima, M.E.P. Consult, Zagreb, 2001., str. 16. 4 Armstrong, M.: Kompletna menadžerska znanja – Upravljanje poslovima i aktivnostima, M.E.P. Consult, Zagreb, 2001., str. 19. 5 Gorupić, D., Bošković M.: Management ciljeva i vremena, Horizont Internacional, Zagreb, 2006., str. 20.

71

• Svaki nedovršeni zadatak prenesite na idući periodični plan. Time ćete te zadatke automatski uključiti u nova planska razmišljanja.

• Utvrdite rezultate (krajnja stanja), a ne samo djelatnosti. • Utvrdite vremenske zadatke i konačne rokove svojih aktivnosti (nikakav «odmah»

i nikakav «najbrže moguće» itd.) i zabranite neodlučnost, krzmanje, odgađanje. • Utvrdite prioritete i planirajte također mogućnost delegiranja. • Rezervirajte određeni dio vremena za planske pripreme i kreativne djelatnosti te za

svoje daljnje obrazovanje. • Planirajte izvršenje svojih rutinskih i pojedinačnih djelatnosti, npr. mjesečni

izvještaj. • Pobrinite se za raznolikost svojih aktivnosti kako biste postigli ravnotežu između

dugoročnih i kratkoročnih projekata, između individualnog rada i poslovnih razgovora itd.

2.1.3. Odluka Kod time managementa vrlo je važno znati postaviti prioritete, to jest, znati prepoznati važne i manje važne zadatke i obaveze. To je nešto po čemu se razlikuju dobri menadžeri od lošijih. Dok oni lošiji stalno nastoje napraviti previše toga odjednom te se počnu gubiti u pojedinostima i važne stvari ostaju netaknute ili nedovršene iako se radilo cijeli dan, dobri menadžeri, iako obavljaju više zadataka i aktivnosti, znaju se u određeno vrijeme posvetiti jednom zadatku, te tako sve na vrijeme i kvalitetno stignu obaviti. 2.1.4. Realizacija Iz svakodnevnog života i sami znamo, da se gotovo svaki dan javlja jedan isti problem. Čak i kad imamo isplanirano što trebamo napraviti tijekom dana, tu su stalne smetnje poput pošte, telefonskih razgovora i slično. To nas sve ometa u izvršenju plana i ostvarenju ciljeva. Ono što nam može pomoći u sanaciji takvih situacija je predviđanje i planiranje određenih smetnji, te unos neplaniranih radnih zadataka u naše planove. Pametno je obavljati važnije zadatke odmah na početku radnog dana, prije nego počnu bilo kakve smetnje. Iako je planiranje važno, ne može se uvijek sve vrijeme isplanirati zbog određenih smetnji. Zato se prema iskustvenom pravilu to radi na sljedeći način:

• Oko 60% za planirane aktivnosti • Oko 20% za neočekivane aktivnosti (rezerva vremena) • Oko 20% za spontane aktivnosti

2.1.5. Kontrola Nakon realizacije uvijek slijedi kontrola. Ono učinjeno se uspoređuje s onim što je planirano. Kontrole rezultata nam pomažu da poboljšamo svoje aktivnosti, odnosno da ih optimiziramo. Kontrole pomažu da se ustanove problemi i da se nađu bolji načini za rješavanje tih problema. Uvijek je važno procijeniti kvalitetu obavljenog posla.

72

2.1.6. Informacija i komunikacija Kao što je već bilo rečeno, informacija i komunikacija je potrebna kod svakog prethodno objašnjenog koraka. «Informacija i komunikacija su ključne funkcije svakog procesa rukovođenja i procesa vremenskog managementa.»6 Potrebno je održavati stalnu razmjenu informacija i komunikaciju između funkcija time managementa. 2.2. Kradljivci vremena Kradljivci vremena ili vremenske stupice su nazivi za sve ono što nas sprječava da gubimo svoje vrijeme, a time i da ne izvršavamo poslove kako smo to planirali. Kao kradljivci vremena se navode7:

1. nejasno određivanje ciljeva 2. bez prioriteta 3. nedostaje pregled predstojećih zadataka i aktivnosti 4. pokušaji da se previše posla radi odjednom 5. loš dnevni plan 6. vlastita neorganiziranost/pretrpan pisaći stol 7. hrpe papira i teksta za čitanje 8. loš način spremanja 9. traženje bilježaka, adresa, telefonskih brojeva 10. pomanjkanje motivacije/indiferentan odnos prema radu 11. pomanjkanje koordinacije/timskog rada 12. telefonski prekidi 13. nanajavljeni posjetioci 14. nesposobnost reći ne 15. nepotpune, zakašnjele informacije 16. nedostatak samodiscipline 17. zadaci se ne privode kraju 18. udaljivanje/buka 19. dugi dogovori 20. manjkava priprema razgovora i dogovora 21. neprecizna ili nikakva komunikacija 22. privatno brbljanje 23. previše komunikacije 24. previše bilježaka 25. bolest odgađanja 26. htjeti znati sve činjenice 27. vrijeme čekanja 28. žurba, nestrpljenje 29. premalo delegiranja 30. manjkava kontrola delegiranoga posla

Za povećanje radnog učinka od presudne je važnosti pronaći svoje kradljivce vremena i eleminirati ih. 6 Gorupić, D., Bošković M.: Management ciljeva i vremena, Horizont Internacional, Zagreb, 2006., str.36. 7 Gorupić, D., Bošković M.: Management ciljeva i vremena, Horizont Internacional, Zagreb, 2006., str.74.

73

3. METODE U TIME MA�AGEME�TU 3.1. Kairos system Za vremenski planer se često kaže da je neophodan za djelotvorno planiranje vremena. Vremenski planer je istodobno kalendar, dnevnik, blok za bilješke, sredstvo planiranja, podsjetnik, adresar, kartoteka ideja i sredstvo kontrole. Taj planer nije samo nešto kao obični rokovnik, nego on pruža ono što je stvarno važno: postavljanje ciljeva, prioriteta i vremensko trajanje aktivnosti. Za vremenski planer se još kaže da funkcionira kao mali ured. Planer treba imati:

• Kalendarski dio za planiranje • Dio s radnim zadacima (planer ciljeva) • Informacijski dio s općim informacijama (adresa, brojevi telefona i sl.)

Slika 14: Kairos system

3.2. Paretovo načelo «Talijanski ekonomist Vilfredo Pareto 1906. godine napravio je matematičku formulu koja opisuje nejednaku distribuciju bogatstva u njegovoj zemlji, promatrajući kako 20 % ljudi posjeduje 80 % bogatstva.»8 Iako je to načelo Vilfreda Pareta, njegov univerzalni princip je prepoznao Joseph M. Juran i primjenio ga na različita područja. 80:20 znači da je 20% uzroka odgovorno zna 80% učinaka. To načelo ima vrlo važnu ulogu u time managementu. On nam govori da samo 20% vremena čovjek iskoristi učinkovito, a preostalih 80'% na neučinkovite stvari. Zato je važno

8 http://www.portalalfa.com/mambo/index.php?option=com_content&task=view&id=215&Itemid=127 (preuzeto: 14. studenoga 2008.)

74

odrediti koje su najvažnije stvari (20%) te na njih potrošiti svoje vrijeme jer će one donjeti 80% učinka. Neki od primjera Paretovog načela:

• 20% klijenata donosi 80% profita, a 80% klijenata donosi 20% profita • 20% izdataka odgovara 80% troškova, a 80% izdataka odgovara 20% troškova • 20% zaliha zauzima 80% skladišta, a 80% zaliha zauzima 20% skladišta • 20% radnika proizvede 80% proizvoda/usluga, a 80% radnika proizvede 20%

proizvoda/usluga. 3.3. ABC analiza ABC analiza razvrstava zadatke prema njihovoj važnosti. Tako imamo:

• A zadatke na koje se troši 15% vremena, a donose 65% učinka • B zadatke na koje se troši 20% vremena, a donose 20% učinka • C zadatke na koje se troši 65% vremena, a donose samo 15% učinka.

Tom analizom se koristimo kada želimo prvo riješiti najvažnije zadatke i time ostvariti najviše rezultata. Tu je važno znati prepoznati koju su A, koji B, a koji C zadaci. 3.4. Eisenhowerovo načelo Slika 15: Eisenhowerovo načelo

75

Ovo načelo je najbolje kada treba brzo odlučiti koji zadatak ima prioritet. Kriteriji prema kojima se određuju prioriteti su hitnost zadatka i važnost zadatka, pa onda imamo:

• A zadatke koje treba uraditi odmah i samostalno • B zadatke koji su važni, ali nisu hitni • C zadatke koji su manje važni, ali su hitni • Tu se pojavljuju zadaci koji nisu ni važni ni hitni, što znači da ih se treba odgoditi ili

ih odbaciti.

3.5 Delegiranje Menadžer ne može sve napraviti sam, što dovodi do jasnog zaključka da neke zadatke mora delegirati. Delegiranje se često koristi uz još neku metodu, jer se B i C zadaci delegiraju, dok one najvažnije A zadatke menadžeri obavljaju sami. Delegiranje postižemo rasterećenje i dobivanje vremena za važne zadatke. Mora se isplanirati koje zadatke je moguće delegirati, ali uvijek imati pregled delegiranih zadataka, ovlaštenja, rokova i slično. Delegiranje nije jednostavan posao. Osim što je teško povjeravati posao drugima, mora se paziti da se pravi posao delegira pravoj osobi, onoj koja je sposobna taj posao obaviti. Treba odrediti i količinu zadatka koju treba delegirati, te imati dovoljno povjerenja da će oni taj posao dobro obaviti. Nakon delegiranja i pratiti uspješnost izvršenja zadataka. 3.6. �PR OK metoda NPR OK je jednostavna metoda i kada se nakon nekog vremena stekne navika korištenja te metode, potrebno je svega oko 10 minuta planiranja. Ta metoda ima 5 stupnjeva, od čega i potiče njezino ime. Ti stupnjevi su sljedeći:

1. N – načiniti pregled nad zadacima 2. P – procijeniti trajanje posla 3. R – rezervirati tampon – vrijeme za stvari koje se ne daju predviđati 4. O – odlučiti o prioritetima, skraćenjima i delegiranju 5. K – kontrola – neobavljeno prenijeti.

3.7. Tehnike za povećanje efikasnosti vremenskih utrošaka Prema nekim autorima, postoje tri tehnike kojima svaki zaposlenik u poduzeću upravlja svojim vremenom, odnosno povećava efikasnost vremenskih utrošaka. To su sljedeće tehnike:

1. segmentiranje poslova 2. povezivanje sličnih poslova 3. prilagođavanje vremenskim rokovima.

76

«Tehnika segmentiranja poslova kazuje da se svaki posao ili projekt može rastaviti na niz segmenata kojima je lakše upravljati.»9 Poslovi trebaju biti grupirani prema sličnosti i treba u jednom vremenskom periodu rješavati poslove samo iz jedne skupine, a nakon toga se prelazi na sljedeću i tako do kraja svih poslova. Tehnika prioriteta govori da se poslove obavljaju prema važnosti, što znači da ih prije toga moramo podijeliti u prioritetne skupine, što se čini prema roku izvršenja (odmah, danas, kada vrijeme dopusti, do određenog datuma). «Da bi se efikasno upravljalo vremenom, utrošci vremena se analiziraju i utvrđuje se koliko vremena pojedina skupina dnevno zahtjeva, a ako osoba obavlja uredske poslove za više menadžera, provodi se analiza utroška vremena po pojedinom menadžeru i skupini poslova koja se za menadžera obavljaju.»10 3.8. Tihi rad Tihi rad se smatra jednom od najboljih tehnika u upravljanju vremenom. Postoji mnogo načina za što koristiti mirno vrijeme – priprema govora, pisanje izvješća ili članak, planiranje budućih poslovnih aktivnosti, utvrđivanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, izrada strategije marketinga, priprema ili procjena ugovora ili rješavanje važnih pisanih materijala. Neovisno na što trošite to vrijeme, bitno je osigurati vrijeme da bez ometanja i za rješavanje stvari koje su najvažnije i koje vode k postavljenim ciljevima. 3.9. Kradljivci vremena Svakim se danom, obraćali mi na to pozornost ili ne, susrećemo s „kradljivcima vremena“. Upravo u svrhu boljeg upravljanja vremenom kradljivcima vremena se pridaje posebna pažnja. „Kradljivci vremena su neproduktivne navike, problematični ljudi i loše napisane politike koje ugrožavaju menadžerovu produktivnost pa ih je zbog toga potrebno eliminirati.“11 Ma, koliko god mi imali jako dobru namjeru završiti poslove tijekom radnog dana ili slobodnog vremena, uvijek postoje kradljivci vremena koji će se nam pokušati „otuđiti“ produktivno vrijeme. Valja spomenuti neke najčešće:

• Nejasni ciljevi • Neorganiziranost • Nesposobnost reći “ne” • Prekidi • Puno stvari odjednom • Stres i muka • Samo rad bez relaksacije

9 Srića,V., Kliment, A., Knežević B.: Uredsko poslovanje – Strategija i koncepti automatizacije ureda, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2003., str. 31. 10 Srića,V., Kliment, A., Knežević B.: Uredsko poslovanje – Strategija i koncepti automatizacije ureda, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2003., str. 32. 11 http://hrcak.srce.hr/file/33767 15.11.2008.

77

• Odgađanje • Perfekcionizam • Sanjarenje • Slaba motivacija • Umor • Nedisciplina • Nepotrebna prisutnost na sastancima i sl.

Kako bismo uspjeli u ostvarenju svoga cilja i obavljali zadatke efikasno i efektivno te za uštedu korisnog vremena, „kradljivcima vremena“ nužno je reći „ne“. Poznata je izreka Petera F. Druckera: „Ako ne možemo upravljati vremenom, ne možemo upravljati ni nečim drugim“. Druga je strana te izreke, prema Bernardu Baruch, da „čovjek koji može upravljati svojim vremenom može upravljati gotovo svime“ u poslovnom svijetu to su najčešće neučinkoviti sastanci, nenajavljeni posjetitelji, loša komunikacija i razmjena informacija, stalni telefonski pozivi, pretrpanost papirima, nepostavljanje prioriteta i nepostojanost jasno definiranih ciljeva. Prema Mackenzieu (1987.) i Guoqing i Yongxin (2000.) pet najčešćih kradljivaca vremena menadžera su: iznenadni telefonski pozivi, slučajni posjetitelji, sastanci (i prethodno dogovoreni i prethodno nedogovoreni), iznenadne krize kao i nedostatak ciljeva, liste prioriteta i vremenskih ogranicenja. Najvažnije je, stoga, prepoznati te postojeće zapreke i identificirati ih te koristiti različite strategije kako bismo ih prevladali. 4. SASTA�CI Osim gore navedene izreke, postoje i brojne druge koje govore koliko ljudi ne vole sastanke: «Povjerenstva se sastoje od nepodobnih ljudi koje su imenovali nesposobni, kako bi obavili ono što je nepotrebno» ili «Nijedna aktivnost ne može popuniti vrijeme kao sastanak». Veliki problem sastanaka je što često ljudi govore previše, dugo se ne mogu donijeti odluke, često troše puno vremena i novca. Zbog svega toga sastanci su poslati nešto vrlo mrsko većini ljudi. Naravno da sastanci imaju svoje dobre strane. Tako na primjer sastanak može osigurati iznošenje različitih stajališta i uvažavanje istih u donošenju odluka, može promicati suradnju, sastanak može postati proces sinergije. Da bi se sve to postiglo sastancima12:

• potrebno ih je dobro organizirati • potrebno je odabrati dobrog voditelja • potrebno je osigurati djelotvorno sudjelovanje svih prisutnih.

12 Armstrong, M.: Kompletna menadžerska znanja – Upravljanje poslovima i aktivnostima, M.E.P. Consult, Zagreb, 2001., str. 153.

78

5. UPRAVLJA�JE PROMJE�OM Promjene su postale neizbježni dio svakodnevice. Iako se tema time managementa direktno ne odnosi na upravljanje promjenom, tu je zapravo time management od velike važnosti, jer vrijeme je jedan od glavnih faktora koji nam govori da li će promjena uspjeti ili ne. «Vrijeme je jedan od najvažnijih čimbenika poslovanja, a osobito poslovanja tijekom promjene.»13 Promjena se mora provoditi određenim (planiranim) redoslijedom i u pravo vrijeme. Vremenski redoslijed se svakako mora unaprijed isplanirati. 6. SAVJETI 6.2. 10 savjeta za rješavanje kradljivaca vremena

1. Razjasnite svoje prioritete i vremenski plan (argumentirano NE). 2. Tužite se na preopterećenost radom, stres, vremenski škripac (suosjećanje). 3. Uputite se na druge odjele, kolege itd. (prebacivanje problema). 4. Uputite svog naručioca svojem šefu (pomoć nadređenog autoriteta). 5. Ponudite brzo dva kasnija, alternativna termina (dijalektika). 6. Jednostavno recite da trenutno nemate vremena (suočavanje). 7. Demonstrativno ostanite stojeći i ne ponudite osobu sjesti (malj). 8. Demonstrativno nastavite svoj posao (neobaziranje). 9. Odmah otiđite sa svojim papirima u drugu prostoriju (bijeg). 10. Svjesno recite ne (otvorenost).

6.3. 10 savjeta za upravljanje vremenom

1. Shvatite važnost svojeg vremena. 2. Organizirajte se. 3. Nađite «skriveno vrijeme». 4. Vladajte sobom. 5. Izbjegavajte odgađanje. 6. Izbjegavajte aktivnosti koje uzalud troše vaše vrijeme. 7. Naučite druge da štede vaše vrijeme. 8. Uložite vrijeme da biste kasnije uštedili na svojem vremenu. 9. Planirajte unaprijed. 10. Koristite tehnologiju.

6.4. 10 Savjeta za delegiranje

1. Vjerujte svojim radnicima. 2. Izbjegavajte zahtjeva za perfekcionizmom. 3. Pružite što djelotvornije upute za obavljanje zadataka. 4. Prepoznajte u drugima talent i sposobnost za dovršavanje projekata. 5. Spoznajte vaše prave interese. 6. Smatrajte delegiranje načinom za učenje novih vještina.

13 Potts, R., LaMarsh J.: Upravljanje promjenom do uspjeha, Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 134.

79

7. Poduprite proces. 8. Pohvalite napore vaših zaposlenika. 9. Izbjegavajte krizni menadžment. 10. Izbjegavajte oprečno delegiranje.

7. ZAKLJUČAK

Upravljanje vremenom je postala jedna od najvažniji funkcija menadžera. No, još uvijek brojni menadžeri nisu svjesni činjenice koliko je vrijeme dragocjeno i da se njime treba upravljati kao i svim drugim resursima. «Vremenski menadžment je dosljedna primjena, orijentirana cilju, pouzdanih radnih tehnika i dnevne prakse, kako biste vodili i organizirali sami sebe i vlastita životna područja, tako da vrijeme koje vam stoji na raspolaganju optimalno i pametno iskoristite.» Danas se za upravljanje vremenom koriste različite metode i tehnike a to su:

• Kairos system • Paretovo načelo • ABC analiza • Eisenhowerovo načelo • Delegiranje • NPR OK metoda • Tehnike za povećanje efikasnosti vremenskih utrošaka • Tihi rad.

Uz pomoć tih metoda i tehnika menadžeri postižu veću efikasnost i učinkovitije koriste vrijeme kao resurs. Najvažnije je početi shvaćati vrijednost vremena, a zatim i naučiti upravljati njime. 8. LITERATURA Knjige:

• Armstrong, M.: Kompletna menadžerska znanja – Upravljanje slovima i aktivnostima, M.E.P. Consult, Zagreb, 2001.

• Gorupić, D., Bošković, M.: Management ciljeva i vremena, Horizont Internacional, Zagreb, 2006.

• Potts, R., LaMarsh, J.:Upravljanje promjenom do uspjeha, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

• Srića, V., Kliment, A., Knežević, B.: Uredsko poslovanje – Strategija i koncepti automatizacije ureda, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2003.

80

Internet:

• http://www.portalalfa.com/mambo/index.php?option=com_content&task=view&id=215&Itemid=127 (preuzeto 14. studenoga 2008.)

• http://www.portalalfa.com/mambo/index.php?option=com_content&task=view&id=228&Itemid=127 (preuzeto 14. studenoga 2008.)

• http://www.poslovni.hr/84384.aspx (preuzeto 10. studenoga 2008.)