6 28.5.1996 Konvencija o bioraznolikosti.pdf

18. 5. 2014. 6 28.5.1996. Zakon o potvrivanju Konvencije o biolokoj raznolikosti

file:///G:/2.8_IUOP/Znanstvni%20i%20stru%C4%8Dni%20%C4%8Dlanci/MU_6-96.%20Zakon%20o%20potvr%C4%91ivanju%20Konvencije%20o%20biol 1/34

ZASTUPNIKI DOM SABORA REPUBLIKEHRVATSKE

Na osnovi lanka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAENJU ZAKONA O POTVRIVANJU KONVENCIJE OBIOLOKOJ RAZNOLIKOSTI

Proglaavam Zakon o potvrivanju Konvencije o biolokoj raznolikosti, koji je donio Zastupniki dom

Sabora Republike Hrvatske na sjednici 19. travnja 1996.

Broj: 01-96-780/1

Zagreb, 25. travnja 1996.

Predsjednik

Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuman, v. r.

ZAKON

O POTVRIVANJU KONVENCIJE O BILOKOJ RAZNOLIKOSTI

lanak 1.

Potvruje se Konvencija o biolokoj raznolikosti potpisana na Konfereciji Ujedinjenih naroda o okoliu i

razvoju, odranoj u lipnju 1992. u Rio de Janeiru. Konvencija je u izvorniku pisana na arapskom, engleskom,

francuskom, kineskom, ruskom i panjolskom jeziku.

lanak 2.

Konvencija u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik glasi:

KONVENCIJA O BIOLOKOJ RAZNOLIKOSTI

PREAMBULA

Ugovorne stranke,

Svjesne istinske vrijednosti bioloke raznolikosti, kao i ekolokih, genetskih, socijalnih, ekonomskih,

znanstvenih, edukativnih, kulturolokih, rekreacijskih i estetskih vrijednosti bioloke raznolikosti i njenih

komponenti,

Svjesne, nadalje, vanosti bioloke raznolikosti za razvoj i odranje ivotnih sustava biosfere,

Potvrujui da je ouvanje bioloke raznolikosti zajednika briga ljudskog roda,



Nadalje potvrujui da drave imaju suverena prava nad svojim vlastitim biolokim izvorima,

Takoer potvrujui da su drave odgovorne za ouvanje svoje bioloke raznolikosti te odrivo koritenje

svojih biolokih izvora,

Imajui na umu da je bioloka raznolikost znaajno smanjena kao rezultat nekih ljudskih aktivnosti,

Svjesne opeg pomanjkanja informacija i znanja u vezi s biolokom raznolikosti, kao i hitnih potreba da serazviju znanstveni, tehniki i institucionalni kapaciteti, kako bi se osigurala osnovna usuglaenost, na temelju

koje bi se planirale i primjenjivale odgovarajue mjere,

Ukazujui na to da je bitno predvidjeti, sprijeiti i napasti uzroke znatnog osiromaenja ili gubitka bioloke

raznolikosti na izvoru,

Takoer ukazujui na to da tamo gdje prijeti vee osiromaenje ili gubitak bioloke raznolikosti, ne bi se

smio koristiti nedostatak potpune znanstvene spoznaje kao razlog odgaanja mjera u cilju spreavanja ili

smanjenja na minimum takve prijetnje,

Ukazujui nadalje da je temeljni zahtjev za ouvanje bioloke raznolikosti ouvanje ekosustava i prirodnihstanita in-situ te odravanje i obnavljanje populacije vrsta sposobnih za opstanak u njihovom prirodnom

okruenju,

Uoavajui, nadalje, da ex-situ mjere takoer imaju vanu ulogu, prvenstveno u zemlji podrijetla,

Priznajui usku i tradicionalnu ovisnot mnogih zaviajnih i lokalnih zajednica tradicionalnog naina ivota obiolokim izvorima, kao i elju da se pravedno dijele dobrobit koje proistjeu iz primjene tradicionalnihznanja, inovacija i postupaka vanih za ouvanje bioloke raznolikosti i odrivog koritenja njenih

komponenti,

Priznajui takoer vitalnu ulogu koju igraju ene u ouvanju i odriviom koritenju bioloke raznolikosti tepotvrujui potrebu za punim ueem ena u svim razinama kreiranja i ostvarenja politike ouvanja bioloke

raznolikosti,

Naglaavajui vanost i potrebu promidbe meunarodne, regionalne i globalne suradnje izmeu drava imeuvladinih organizacija s nevladinim sektorom, na ouvanju biloke raznolikosti i odrivom koritenju

njenih komponenti,

Potvrujui da se moe oekivati kako e osiguranje novih i dodatnih financijskih izvora i odgovarajuegpristupa dotinim tehnologijama izvriti znaajnu promjenu u sposobnostima svijeta da rijei pitanje gubitka

bioloke raznolikosti,

Potvrujui nadalje da su potrebne posebne mjere, kako bi se udovoljilo potrebama zemalja u razvoju,ukljuujui i odredbe o novim i dodatnim financijskim izvorima kao i odgovarajui pristup primjerenim

tehnologijama,

Uoavajui s tim u vezi posebne uvjete najnerazvijenijih zemalja i malih otonih drava,

Potvrujui da su potrebne znatne investitcije kako bi se ouvala bioloka raznolikost, te da se od tihinvesticija oekuje irok raspon okoline, ekonomske i socijalne dobrobiti,

Priznajui da ekonomski i socijalni razvoj, te iskorjenjivanje siromatva predstavlja prve i premostive

prirotete zemalja u razvoju,



Svjesne da je ouvanje i odrivo koritenje biloke raznolikosti od kljunog znaaja za zadovoljenjeprehrambenih, zdravstvenih i drugih potreba rastue svjetske populacije, za to je neophodna mogunostpristupu i raspodjeli genetskih izvora i tehnologija,

Uoavajui napokon da e ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti uvrstiti prijateljske odnose

meu dravama i doprinjeti miru u svijetu,

elei ojaati i dopuniti postojee meunarodne sporazume za ouvanje bioloke raznolikosti i odrivokoritenje njenih komponenti,

Odlune da zatite i odrivo koriste bioloku raznolikost na dobrobit sadanjih i buduih generacija,

sporazumjele su se kako slijedi:

lanak 1.

CILJEVI

Ciljevi ove Konvencije, koje treba provoditi u skladu s njenim relevantnim odredbama, jesu ouvanjebioloke raznolikosti, odrivo koritenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz

koritenja genetskih izvora, na nain koji ukljuuje prikladni pristup genetskim izvorima kao i prijenosodgovarajuih tenologija, uzevi u obzir sva prava nad tim izvorima i tehnologijama, kao i nain koji ukljuuje

odgovarajue financiranje.

lanak 2.

UPOTREBA TERMINA

Za potrebe ove Konvencije:

Bioloka raznolikost je sveukupnost svih ivuih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih idrugih vodenih ekosustava i ekolokih kompleksa; te ukljuuje raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta, teraznolikost izmeu ekosustava.

Bioloki izvori ukljuuju genetske izvore, organizme ili dijelove organizama, populacije ili neke druge

biotike komponente ekosustava sa stvarnom ili potencijalnom upotrebom ili vrijednou za ovjeanstvo.

Biotehnologija je svaka tehnologija koja koristi bioloke sustave, ive organizme ili njihove dijelove, za

proizvodnju ili promjenu proizvoda ili procesa za posebnu namjenu.

Zemlja porijekla genetskih izvora je zemlja koja posjeduje genetske izvore u in-situ uvjetima.

Zemlja snabdjeva genetskim izvorima je zemlja koja snabdijeva genetskim materijalima sakupljenim iz

in-situ izvora, ukljuujui populaciju i divljih i udomaenih vrsta, ili uzetih iz ex-situ izvora koji mogu ili nemoraju poticati iz te zemlje.

Udomaene ili kultivirane vrste su vrste na iji je proces evolucije djelovao ovjek kako bi udovoljio

svojim potrebama.

Ekosustav je dinamian kompleks zajednica biljaka, ivotinja i mikroorganizama i njihovoga neivog

okolia koji meusobno djeluju kao funkcionalna jedinica.



Ex-situ ouvanje je ouvanje komponenti bioloke raznolikosti izvan njihovih prirodnih stanita.

Genetski materijal je biljni, ivotinjski i mikrobni materijal i drugi materijali koji sadre funkcionalnejedinice nasljea.

Genetski izvori su genetski materijali stvarne ili potencijalne vrijednosti.

Stanite je prostor ili mjesto gdje se organizam ili populacija prirodno pojavljuju.

In-situ uvjeti su uvjeti u kojima egzistiraju genetski izvori unutar ekosustava i prirodnih stanita, a u sluaju

udomaenih ili kultiviranih vrsta, okruenje u kome su razvili svoja specifina svojstva.

In-situ ouvanje je ouvanje ekosustava i prirodnih stanita, te odravanje i obnavljanje vrsta sposobnih

za opstanak u njihovom prirodnom okruenju, a u sluaju udomaenih ili kultiviranih vrsta u okruenju u kome

su razvili svoja specifina svojstva.

Zatieno podruje je zemljopisno odreeno podruje koje je namijenjeno, ili voeno i upravljano na

nain da se postignu specifini ciljevi zatite.

Organizacija regionalne ekonomske integracije je organizacija osnovana od strane suverenih drava u

dotinoj regiji, na koju su njene drave lanice prenijele nadlenosti po predmetima koje regulira ova

Konvencija, a koja u skladu s internim postupcima ima sva ovlatenja da potpie, potvrdi (ratificira), prihvati,odobri ili pristane na istu.

Odrivo koritenje je koritenje komponenti bioloke raznolikosti, na nain i u obimu koji ne vodi

propadanju bioloke raznolikosti, na nain kojim se odrava njen potencijal, kako bi se udovoljilo potrebamai tenjama sadanjih i buduih narataja.

Tehnologija ukljuuje biotehnologiju.

lanak 3.

NAELA

Drave, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i naelima meunarodnog prava, imaju suvereno pravo

koritenja svih vlastitih izvora u skladu s vlastitom politikom o okoliu, te su odgovorne osigurati, da aktivnosti

koje se odvijaju unutar njene nadlenosti ili kontrole, ne izazivaju tete po okoli drugih drava ili podruja

izvan granica necionalne nadlenosti.

lanak 4.

DJELOKRUG NADLENOSTI

Ovisno o pravima drugih drava, te ukoliko nije izriito drukije navedeno u ovoj Konvenciji, odredbe ove

Konvencije primjenjuju se u odnosu na svaku ugovornu stranku:

(a) U sluaju komponenti bioloke raznolikosti na podrujima unutar nacionalne nadlenosti,

(b) U sluaju procesa i aktivnosti, bez obzira gdje se njihov uinak pojavi, a koje se provode pod njenom

nadlenou i kontrolom, unutar podruja njene nacionalne nadlenosti ili izvan granica nacionalne nadlenosti.

lanak 5.



SURADNJA

Svaka e ugovorna stranka, koliko je to mogue i prikladno, suraivati s drugim ugovornim strankama

izravno, ako je prikladno ili preko odgovarajuih meunarodnih organizacija, za podruja koja su izvan

nacionalne nadlenosti, kao i o drugim predmetima od zajednikog interesa na ouvanju i odrivom koritenjubioloke raznolikosti.

lanak 6.

OPE MJERE ZA OUVANJE I ODRIVO KORITENJE

Svaka e ugovorna stranka u skladu sa svojim posebnim uvjetima i mogunostima:

(a) Razviti nacionalne strategije, planove ili programe za ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti ili

u tu svrhu usvojiti ve postojee strategije, planove ili programe, koji e odraziti, izmeu ostalog, mjere

planirane ovom Konvencijom, vane za ugovornu stranku o kojoj se radi,

(b) Uklopiti, koliko je to mogue i prikladno, ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti u

odgovarajue sektorske i meusektorske planove, programe i politiku.

lanak 7.

UTVRIVANJE I PRAENJE

Svaka e ugovorna stranka, koliko je to mogue i prikladno, a napose u smislu lanka 8. do 10.:

(a) Identificirati komponente biloke raznolikosti vane za njeno ouvanje i odrivo koritenje, vodei brigu o

indikativnoj listi kategorija navedenih u Dodatku I.,

(b) Pratiti, kroz uzimanje uzoraka i druge tehnike, komponente bioloke raznolikosti identificirane u skladu s

podstavkom (a) gore, obraajui naroito panju na one kojima su potrebne hitne mjere ouvanja, kao i one

koje nude najvei potencijal za odrivo koritenje,

(c) Utvrditi procese i kategorije aktivnosti za koje se pretpostavlja da imaju, ili mogu imati, lo utjecaj na

ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti, te pratiti njihov utjecaj kroz uzimanje uzoraka ili druge

tehnike,

(d) Odravati i organizirati podatke dobivene aktivnostima utvrivanja i praenja, kroz bilo koji mehanizam u

skladu s podstavcima (a), (b) i (c) gore.

lanak 8.

IN-SITU OUVANJE

Svaka ugovorna stranka e, koliko je to mogue i prikladno:

(a) Utemeljiti sustav zatienih podruja ili podruja gdje treba primijeniti posebne mjere za ouvanje

bioloke raznolikosti,

(b) Razviti, gdje je potrebno, smjernice za odabir, utemeljenje i upravljanje zatienim podrujima ili

podrujima gdje je potrebno primijeniti posebne mjere za ouvanje biloke raznolikosti,



(c) Voditi ili upravljati biolokim izvorima vanim za ouvanje biloke raznolikosti, bez obzira da li se nalaze

unutar ili izvan zatienih podruja, s ciljem da se osigura njihovo ouvanje i odrivo koritenje,

(d) Promicati zatitu ekosustava, prirodnih stanita, te odravanje i obnavljanje populacije vrsta koje susposobne za opstanak u prirodnom okruenju,

(e) Promicati odriv i za okoli prihvatljiv razvoj u podrujima koja granie sa zatienim podrujima, s ciljemdaljnje zatite tih podruja,

(f) Obnoviti i ponovo uspostaviti naruene ekosustave te promicati oporavak ugroenih vrsta, izmeu ostalog,

kroz razvoj i provedbu planova i ostalih strategija upravljanja,

(g) Utemeljiti ili podrati naine voenja, upravljanja ili kontrole rizika pri koritenju i oslobaanju ivihmodificiranih organizama koji su rezultat biotehnologije, a koji bi mogli nepovoljno djelovati na okoli i

zdravlje ljudi i utjecati na ouvanje i odrivo koritenje biloke raznolikosti,

(h) Sprijeiti uvoenje te kontrolirati ili iskorijeniti one strane vrste koje ugroavaju ekosustave, stanita ili

vrste,

(i) Nastojati osigurati uvjete potrebne za usklaivanje sadanjeg korienja i ouvanja bioloke raznolikosti te

odrivog koritenja njenih komponenata,

(j) U skladu s nacionalnim zakonodavstvom potovati, tititi i podravati znanja, inovacije i obiaje zaviajnih i

lokalnih zajednica koje utjelovljuju tradicionalan nain ivota, vaan za ouvanje i odrivo koritenje bioloke

raznolikosti, te promicati njihovu iru primjenu uz odobrenje i ukljuivanje nosilaca tih znanja, inovacija i

obiaja i poticati pravednu razdiobu dobiti nastalih koritenjem takvih znanja, inovacija i obiaja,

(k) Razviti ili odravati potrebno zakonodavstvo i/ili druge propise, kojima se ureuje zatita ugroenih vrsta i

populacija,

(l) Voditi i upravljati odgovarajuim postupcima i kategorijama aktivnosti na osnovi lanka 7., tamo gdje je

utvren znaajan nepovoljan utjecaj na bioloku raznolikost,

(m) Suraivati u pribavljanju financijske i druge pomoi za in-situ zatitu, kako je navedeno u podstavcima (a)

do (l) gore, a posebno za zemlje u razvoju.

lanak 9.

EX-SITU OUVANJE

Svaka ugovorna stranka e, ukoliko je to mogue ili prikladno, a prvenstveno s ciljem ispunjenja in-situ

mjera:

(a) Usvojiti mjere za ex-situ ouvanje komponenti bioloke raznolikosti, prvenstveno u zemlji podrijetla tih

komponenti,

(b) Utvrditi i podrati mogunosti za ex-situ ouvanje i istraivanja na biljkama, ivotinjama i

mirkoorganizmima, prvenstveno u zemlji porijekla genetskih izvora,

(c) Usvojiti mjere za oporavak i obnavljanje ugroenih vrsta te ponovo uvoenje istih u njihova prirodna

stanita pod odgovarajuim uvjetima,



(d) Voditi i upravljati sakupljanjem biolokih izvora iz prirodnih stanita za ex-situ zatitu, kako se ne bi

ugroavali ekosustavi i in-situ populacije i vrste, osim tamo gdje je potrebna privremena primjena ex-situ

mjera, u skladu s podstavkom (c) gore,

(e) Suraivati u osiguravanju financijske i druge potpore za ex-situ zatitu, navedene u podstavcima (a) do (d)

gore, te u utemeljenju i provoenju ex-situ zatitnih mjera u zemljama u razvoju.

lanak 10.

ODRIVO KORITENJE KOMPONENTI BIOLOKE

RAZNOLIKOSTI

Svaka e ugovorna stranka, koliko je to mogue i prikladno:

(a) Ukljuiti brigu o zatiti i odrivom koritenju biolokih izvora prilikom donoenja odluka na nacionalnojrazini,

(b) Usvojiti mjere vezane za koritenje biolokih izvora, kako bi se izbjegao ili sveo na minimum nepovoljan

utjecaj na bioloku raznolikost,

(c) tititi i poticati uobiajeno koritenje biolokih izvora u skladu sa tradicijom i kulturom, sukladno

zahtjevima za ouvanje i odrivo koritenje,

(d) Podrati zaviajno stanovnitvo pri razvoju i primjeni postupaka oporavka u naruenim podrujima sa

smanjenom biolokom raznolikou,

(e) Poticati suradnju izmeu nadlenih dravnih tijela i privatnog sektora u razvoju metoda za odrivo

koritenje biolokih izvora.

lanak 11.

POTICAJNE MJERE

Svaka e ugovorna stranka, koliko god je to mogue i prikladno, usvojiti ekonomski i socijalno usklaene

mjere koje djeluju poticajno na ouvanje i odrivo koritenje komponenti bioloke raznolikosti.

lanak 12.

ZNANSTVENA ISTRAIVANJA I OBUAVANJA

Ugovorne stranke e, uzevi u obzir posebne potrebe zemalja i razvoju:

(a) Utvrditi u provoditi programe znanstvenog i tehnikog obrazovanja i obuavanja o mjerama za

utvrivanje, ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti i njenih komponenti, te osigurati potporu

takvom obrazovanju i obuci za posebne potrebe zemalja u razvoju,

(b) Promicati i poticati istraivanja koja doprinose ouvanju i odrivom koritenju bioloke raznolikosti,posebno u zemljama u razvoju, u skladu s odlukama Konferencije stranaka donesenim na osnovi preporuka

Pomonoga znanstvenog tijela, Tehnikog i Tehnolokog savjeta,

(c) Pridravajui se odredbi lanka 16., 18. i 20., unapreivati i suraivati u koritenju znanstvenih dostignua



u istraivanjima bioloke raznolikosti na razvijanju metoda za ouvanje i odrivo koritenje biolokih izvora.

lanak 13.

OBRAZOVANJE JAVNOSTI I SVIJESTI

Ugovorne e stranke:

(a) Promicati i poticati shvaanje vanosti ouvanja bioloke raznolikosti, mjera koje su za to potrebne, kao i

promidbu istih kroz medije, te ukljuivanje ovih tema u obrazovne programe, i

(b) Suraivati, koliko je mogue, s ostalim dravama i meunarodnim organizacijama u razvoju programa

obrazovanja i javne svijesti, u pogledu ouvanja i odrivog koritenja biolokih raznolikosti.

lanak 14.

PROCJENA UTJECAJA I SMANJIVANJE TETNIH UTJECAJA

1. Svaka stranka e, koliko je to mogue i prikladno:

(a) Uvoditi odgovarajue postupke za procjenu utjecaja planiranih projekata na okoli koji bu mogli imati

nepovoljan utjecaj na bioloku raznolikost, s ciljem da se takav utjecaj izbjegne ili umanji, te e gdje je to

prikladno, omoguiti sudjelovanje javnosti u takvim postupcima,

(b) Uvesti odgovarajue mjere kojima se osigurava da se vodi rauna o posljedicama po okoli programa i

politike koji bi mogli imati znaajan negativan utjecaj na bioloku raznolikost,

(c) Promicati, na bazi reciprociteta, obavjetavanje, razmjenu informacija i konzultacije o aktivnostima pod

njihovom nadlenosti ili kontrolom, koje bi mogle znaajno nepovoljno djelovati na bioloku raznolikost

drugih drava ili podruja izvan granica nacionalne nadlenossti, te poticati zakljuivanje bilateralnih,

regionalnih ili multilateralnih sporazuma, ve prema mogunostima,

(d) U sluaju prijetee ozbiljne opasnosti ili tete po bioloku raznolikost na podrujima pod nadlenou

drugih drava ili podrujima izvan granica nacionalne nadlenosti, a koje bi proizale pod njezinomnadlenou ili kontrolom, potrebno je odmah obavijestiti potencijalno ugroene drave, te potaknuti

aktivnosti da se sprijei ili smanji takva opasnost ili teta,

(e) Promicati nacionalne sporazume za hitno reagiranje na aktivnosti ili dogaaje, kako one uzrokovane

prirodnim putem tako i drukije, a koje predstavljaju prijeteu opasnost po bioloku raznolikost, te poticati

meunarodnu suradnju da se podupru takvi nacionalni napori, i tamo gdje je prikladno, a drave ili regionalne

ekonomske integracijske organizacije su se sloile, utvrditi zajednike mogue planove,

2. Konferencija stranaka e ispitati, na osnovi istraivanja koje treba provesti, pitanje odgovornosti i

naknade, ukljuivi obnovu i nadoknadu tete nanesene biolokoj raznolikosti, osim kad ta odgovornost

predstavlja iskljuivo unutarnju stvar.

lanak 15.

PRISTUP GENETSKIM IZVORIMA

1. Priznajui suverena prava drava nad svojim prirodnim izvorima, nacionalne vlade su ovlatene odreivati i

regulirati nacionalnim zakonodavstvom pristup genetskim izvorima.



2. Svaka e ugovorna stranka nastojati stvoriti uvjete da se omogui pristup genetskim izvorima, u cilju

razboritog koritenja okolia od strane drugih ugovornih stranaka, bez nametanja ogranienja suprotno

ciljevima ove Konvencije.

3. U cilju ove Konvencije, pod genetskim izvorima koje osigurava ugovorna stranka, a o kojima je rije uovom lanku i lanku 16. i 19., podrazumijevaju se samo oni izvori koje osigurava ugovorna stranka, a to su

zemlje podrijetla tih izvora ili stranke koje su stekle genetske izvore u skladu s ovom Konvencijom.

4. Pristup, tamo gdje je odobren, odvijat e se na osnovi zajednikih dogovorenih uvjeta u skladu s

odredbama ovoga lanka.

5. Pristup genetskim izvorima mora unaprijed odobriti ugovorna stranka koja prua takve izvore, ukoliko tonije drukije odredila dotina stranka.

6. Svaka ugovorna stranka nastojat e izraditi u provesti znanstvena istraivanja na genetskim izvorima, koje

osiguravaju ugovorne stranke, koliko je to mogue uz ukljuivanje tih ugovornih stranaka.

7. Svaka ugovorna stranka provest e zakonske, upravne ili politike mjere, kako je prikladno, u skladu sa

lankom 16. i 19., a gdje je potrebno da se kroz financijski mehanizam utvren u lanku 20. i 21. s

ugovornom strankom koja je takve izvore osigurala, podijele razultati istraivanja i razvoja, kao i koristi napotenoj ili pravednoj osnovi. Takva e se podjela izvriti na osnovi zajedniki utvrenih uvjeta.

lanak 16.

PRISTUP I PRIJENOS TEHNOLOGIJE

1. Svaka ugovorna stranka, priznajui da tehnologija ukljuuje i biotehnologiju te da, i pristup i prijenos

tehnologije meu ugovornim strankama, predstavljaju osnovne elemente za postizanje ciljeva ove Konvencije,preuzima u skladu s odredbama ove Konvencije obvezu da osigura i/ili omogui pristup i prijenos tehnologija

bitnih za ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti ili upotrebu drugih genetskih izvora drugim

ugovornim strankama, ne priinjavajui vee tete po okoli.

2. Zemljama u razvoju biti e omoguen i/ili olakan pristup i prijenost tehnologije naveden u stavku 1, pod

potenim i najpovoljnijim, te koncesionalnim i preferencijalnim uvjetima, ako su zajedniki dogovoreni i

potrebni, u skladu sa financijskim mehanizmom utvrenim u lancima 20. i 21. Ukoliko tehnologija podlijee

patentima i drugim intelektualnim vlasnikim pravima, takav e pristup i prijenos biti osiguran pod uvjetimakoji priznaju i koji su sukladni s odgovarajuom i uinkovitom zatitom intelektualnih vlasnikih prava.

Primjena ovog stavka bit e u skladu sa stavkom 3., 4. i 5. dolje.

3. Svaka ugovorna stranka provest e zakonske, upravne ili politike mjere, kako je prikladno, s ciljem da

ugovornim strankama, posebice onima koje su zemlje u razvoju, a koje pruaju genetske izvore, bude

omoguen pristup i prijenos tehnologije koja se koristi ovim izvorima, pod zajedniki dogovorenim uvjetima,

ukljuivi, ako je potrebno, tehnologiju zatienu patentima ili drugim pravima intelektualnog vlasnitva, krozodredbe lanka 20. i 21., a u skladu s meunarodnim pravom i stavkom 4. i 5., dolje.

4. Svaka ugovorna stranka provesti e zakonske, upravne ili politike mjere, kako je prikladno, s ciljem da u

privatnom sektoru omogui pristup, zajedniki razvoj i prijenos tehnologije navedene u stavku 1. gore, kako

bi bili od koristi i dravnim institucijama i privatnom sektoru zemalja u razvoju i u tom smislu izvravali

obaveze ukljuene u stavku 1., 2. i 3., gore.

5. Ugovorne stranke, priznajui da patenti i druga prava intelektualnog vlasnitva mogu utjecati na provoenje


file:///G:/2.8_IUOP/Znanstvni%20i%20stru%C4%8Dni%20%C4%8Dlanci/MU_6-96.%20Zakon%20o%20potvr%C4%91ivanju%20Konvencije%20o%20bi 10/34

ove Konvencije, suraivat e u tom pogledu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i meunarodnim

pravom kako bi se osiguralo da ta prava predstavljaju potporu, a ne suprotnost ciljevima ove Konvencije.

lanak 17.

RAZMJENA INFORMACIJA

1. Ugovorne stranke omoguit e razmjenu informacija, iz svih izvora dostupnih javnosti, koje se odnose na

zatitu i odrivo koritenje bioloke raznolikosti, uzevi u obzir posebne potrebe zemalja u razvoju.

2. Takva razmjena informacija obuhvatit e i razmjenu rezultata tehnikih, znanstvenih i socijalno-ekonomskih

istraivanja, kao i informacija o programima obuavanja i praenja, specijaliziranih znanja, uroenih i

tradicionalnih znanja kao takvih, i u kombinaciji s tehnologijama o kojima je rije u lanku 16. stavku 1. Gdje

je to mogue, ukljuivati e takoer povrat informacija.

lanak 18.

TEHNIKA I ZNANSTVENA SURADNJA

1. Ugovorne stranke promicati e meunarodnu tehniku i znanstvenu suradnju na podruju ouvanja i

odrivog koritenja bioloke raznolikosti, kroz odgovarajue meunarodne i nacionalne institucije.

2. Svaka ugovorna stranka radit e na promidbi tehnike i znanstvene suradnje s drugim ugovornimstrankama, posebno zemljama u razvoju, u provedbi ove Konvencije, izmeu ostalog, i kroz razvoj i

ostvarenje nacionalne politike. U promicanju takve suradnje, posebnu panju treba posvetiti razvoju i jaanju

nacionalnih mogunosti, kroz osposobljavanje strunjaka i institucija.

3. Konferencija stranaka e na svom prvom sastanku utvrditi kako izraditi mehanizam za omoguavanje i

promicanje tehnike i znanstvene suradnje.

4. Ugovorne e stranke, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i politikama, poticati i razvijati metodesuradnje za razvoj i primjenu tehnologija, ukljuivi domae i tradicionalne tehnologije, u skladu s ciljevima

ove Konvencije. U tu svrhu, ugovorne e stranke takoer promicati suradnju u obuavanju i razmjeni

strunjaka.

5. Ugovorne stranke e na osnovi zajednikog sporazuma promicati utvrivanje programa zajednikih

istraivanja i zajednikih ulaganja u razvoj tehnologije prikladnih za ciljeve ove Konvencije.

lanak 19.

RUKOVANJE BIOTEHNOLOGIJOM I RAZDIOBA DOBROBITI

1. Svaka ugovorna stranka poduzeti e zakonske, upravne ili politike mjere, kako je prikladno, kojima bi se

ugovornim strankama koje pruaju izvore za biotehnoloka istraivanja pruila mogunost da i one uinkovito

sudjeluju u tim istraivanjima, a naroito ugovornim strankama zemljama u razvoju, te ako je mogue da se te

aktivnosti vre kod njih.

2. Svaka e ugovorna stranka poduzeti sve praktine mjere da se ugovornim strankama a posebno zemljama

u razvoju, na potenoj i pravednoj osnovi, omogui i unaprijedi pristup rezultatima i dobrobiti koja proizlazi iz

biotehnologije utemeljene na genetskim izvorima koje te stranke osiguravaju. Taj e pristup biti mogu pod

zajednikim dogovorenim uvjetima.



3. Stranke e razmotriti potrebu i modalitete protokola, koji navodi odgovarajue postupke, ukljuujui

posebno unaprijed najavljeni sporazum na podruju sigurnog prijenosa rukovanja i koritenja svih ivihmodificiranih organizama proizvedenih postupcima biotehnologije, a koji mogu negativno utjecati na ouvanje

i odrivo koritenje bioloke raznolikosti.

4. Svaka e ugovorna stranka izravno ili na zahtjev neke fizike ili pravne osobe pod svojom nadlenou,

koja osigurava organizme o kojima je rije u stavku 3., snabdijeti tu ugovornu stranku svim raspoloivim

informacijama o koritenju i propisima o sigurnosti, potrebnim za rukovanje takvim organizmima, kao i svim

raspoloivim informacijama o moguem negativnom utjecaju specifinih organizama na ugovornu stranku, ukojoj e dotini organizmi biti uvedeni.

lanak 20.

FINANCIJSKI IZVORI

1. Svaka se ugovorna stranka obvezuje, da e u skladu sa svojim nacionalnim planovima, prioritetima i

programima, osigurati prema svojim mogunostima, financijsku potporu i poticati one nacionalne aktivnosti,koje su namijenjene postizanju ciljeva ove Konvencije.

2. Stranke razvijene zemlje osigurat e nove i dodatne financijske izvore, kako bi strankama zemljama u

razvoju omoguile da u potpunosti ispune rastue trokove za izvravanje obaveza koje proizlaze iz ove

Konvencije, te uivati korist njenih odredbi, koji trokovi su dogovoreni izmeu stranke zemlje u razvoju iinstitucionalne strukture spomenute u lanku 21., u skladu s politikom, strategijom, programom prioriteta i

kriterijem prikladnosti te indikativnom listom rastuih trokova, koju utvruje Konferencija stranaka. Ostalestranke, ukljuujui i zemlje koje prolaze proces prelaska na trinu ekonomiju, mogu dobrovoljno preuzeti

obaveze stranaka razvijenih zemalja.

U smislu ovoga lanka, Konferencija stranaka e na svom prvom sastanku utvrditi listu stranaka razvijenihzemalja kao i ostalih zemalja, koje dobrovoljno preuzimaju obveze stranaka razvijenih zemalja. Konferencija

stranaka e povremeno preispitati i, ako je potrebno, izmijeniti listu. Takoer e se poticati doprinos iz drugihzemalja i izvora na dobrovoljnoj osnovi. Pri ispunjavanju ovih obveza uzet e u obzir potrebu primjerenosti,

predvidivosti i pravovremenog protoka sredstava, kao i vanost podjele tereta izmeu stranaka ukljuenih ulistu.

3. Stranke razvijene zemlje mogu takoer pribaviti, a stranke zemlje u razvoju koristiti, financijske izvorevezane na ostvarenje ove Konvencije putem bilateralnih, regionalnih ili drugih multilateralnih kanala.

4. Obim u kojem e stranke zemlje u razvoju uinkovito izvravati svoje obveze po ovoj Konvenciji, ovisit e

o uinkovitom izvravanju obaveza stranaka razvijenih zemalja ovisno o financijskim izvorima i prijenosutehnologije, te treba ozbiljno uzeti u obzir injenicu da ekonomski i socijalni razvoj kao i iskorjenjivanje

siromatva predstavljaju prve i premostive prioritete stranaka zemalja u razvoju.

5. Stranke e naroito voditi rauna o specifinim potrebama i posebnim situacijama najnerazvijenih zemalja u

njihovim aktivnostima u vezi s financiranjem i prijenosom tehnologije.

6. Ugovorne e stranke takoer uzeti u obzir posebne uvjete, koji su rezultat ovisnosti o raspodjeli i smjetajubioloke raznolikosti kod stranaka zemalja u razvoju, a posebno malih otonih drava.

7. Panju treba, takoer, posvetiti specifinoj situaciji zemalja u razvoju, ukljuivi i one koje imaju najranjivijiokoli, poput onih sa sunim i polusunim zonama, obalnim i planinskim podrujima.



lanak 21.

FINANCIJSKI MEHANIZAM

1. Ustanovit e se mehanizam za osiguranje financijskih izvora za stranke zemlje u razvoju u cilju ove

Konvencije, na bazi dotacija ili koncesija, iji su osnovni elementi opisani u ovom lanku. Mehanizam efunkcionirati pod nadlenou, i vodstvom Konferencije stranaka, kojoj e biti odgovoran u smislu ove

Konvencije. Operacije mehanizma vrit e institucionalna struktura koju odredi Konferencija stranaka nasvom prvom sastanku. U cilju ove Konvencije Konferencija stranaka odredit e politiku, strategiju, programprioriteta i prikladne kriterije u vezi s pristupom i koritenjem takvih izvora. Doprinosi e uzeti u obzir potrebu

predvidivosti, odgovarajueg i pravovremenog protoka sredstava o kojima je rije u lanku 20., u skladu savisinom sredstava koju e periodino odrediti Konferencija stranaka, te vanosti podjele tereta meu

strankama ukljuenim u listu navedenu u lnaku 20. stavku 2. Dobrovoljne doprinose mogu takoer datistranke zemalja u razvoju, kao i druge zemlje i izvori.

Mehanizam e funkcionirati u okviru demokratskog i otvorenog sustava upravljanja.

2. U skladu s ciljevima ove Konvencije, Konferencija stranaka e na svom prvom sastanku odrediti politiku,strategiju i program prioriteta, kao i detaljne kriterije i smjernice za odgovarajui pristup i koritenje

financijskih izvora, ukljuivi redovito praenje i vrednovanje takvog koritenja. Konferencija stranakaodredit e aranmane ispunjenje stavka 1. gore, nakon konzultacije s institucionalnom strukturom kojoj je

povjerena operacionalizacija financijskog mehanizma.

3. Konferencija stranaka e preispitati uinkovitost mehanizma utvrenog u ovom lanku, ukljuivi kriterije ismjernice navedene u stavku 2. gore, ali najranije dvije godine nakon stupanja ove Konvencije na snagu, a

nakon toga redovito. Na osnovu tog preispitivanja poduzet e odgovarajue korake u cilju poboljanjauinkovitosti mehanizma, ako je potrebno.

4. Ugovorne stranke e razmotriti mogunost osnaenja postojeih financijskih insitutucija, kako bi seosigurali financijski izvori za ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti.

lanak 22.

ODNOS S DRUGIM MEUNARODNIM KONVENCIJAMA

1. Odredbe ove Konvencije nee utjecati na prava i obveze bilo koje ugovorne stranke, koje proizlaze iz

nekog ve postojeega meunarodnog sporazuma, osim ukoliko bi ispunjenje tih prava i obveza uzrokovaloozbiljnu tetu ili prijetnju biolokoj raznolikosti.

2. Ugovorne stranke e provoditi ovu Konvenciju u svezi zatite mora, dosljedno pravima i obvezama drava

preuzetim na osnovu prava mora.

lanak 23.

KONFERENCIJA STRANAKA

1. Konferencija stranaka je ovime osnovana. Prvi sastanak Konferencije stranaka saziva izvrni direktorPrograma za okoli Ujedinjenih naroda, najkasnije u roku od godine dana kako je ova Konvencija stupila na

snagu. Nakon toga e se redovni sastanci Konferencije stranaka odravati u redovnim intervalima, kojeKonferencija odredi na svom prvom sastanku.



2. Izvanredni sastanci ugovornih stranaka odravat e se kad Konferencija utvrdi da je potrebno, ili napismeni zahtjev jedne od stranaka, pod uvjetom da u roku od est mjeseci kako ih je Tajnitvo obavijestilo ozahtjevu, isti podri barem jedna treina stranaka.

3. Konferencija stranaka e konsenzusom dogovoriti i usvojiti pravila postupka u svoje ime i u ime nekogapomonog tijela koje moe osnovati, kao i financijske propise koji reguliraju financiranje Tajnitva. Na

svakom redovnom sastanku usvojit e se proraun za financijsko razdoblje do sljedeega redovnogsastanaka.

4. Konferencija stranaka e pratiti provoenje ove Konvencije i u tu svrhu e:

a) Utvrditi formu i vremenske intervale za prijenos informacija koje je potrebno dostaviti u skladu sa lankom26., razmotriti tu informaciju, kao i izvjetaje dostavljene od strane pomonog tijela,

b) Prosuivati znanstvene, tehnike i tehnoloke savjete o biolokoj raznolikosti, pripremljene u skladu salankom 25.,

c) Razmotriti i usvojiti, ako je potrebno, protokole u skladu sa lankom 28.,

d) Razmotriti i usvojiti, ako je potrebno, u skladu s lankom 29. i 30. amandmane na ovu Konvenciju i njeneDodatke,

e) Razmotriti amandmane svim protokolima, kao i Dodacima istih, te ukoliko je tako odlueno, preporuitistrankama u dotinom protokolu njihovo usvajanje,

f) Razmotriti i usvojiti, u skladu sa lankom 30. dopune Dodataka ovoj Konvenciji,

g) Osnovati pomona tijela, posebno za pribavljanje znanstvenih i tehnikih savjeta koji se smatrajupotrebnim za provoenje ove Konvencije,

h) Kontaktirati, putem Tajnitva, s izvrnim tijelima Konvencije koja se bave predmetima obuhvaenim ovomKonvencijom, kako bi se utvrdili odgovarajui oblici suradnje s njima,

i) Razmotriti i poduzeti bilo koje dodatne korake koji mogu biti potrebni za postizanje ciljeva oveKonvencije, a na temelju iskustva steenog kroz njezinu primjenu.

5. Ujedinjeni narodi i njihove specijalizirane agencije i Meunarodna agencija za atomsku energiju, kao i

svaka drava koja nije stranka u ovoj Konvenciji, moe biti prisutna na sastancima Konferencije stranakakao promatra. Svako drugo tijelo ili agencija, bez obzira da li vladina ili nevladina, kvalificirana na polju

ouvanja i odrivog koritenja bioloke raznolikosti, a koja je obavijestila Tajnitvo o svojoj elji da budeprisutna na sastanku Konferencije stranaka u svojstvu promatraa moe biti primljena osim ukoliko najmanjejedna treina prisutnih stranaka nije protiv. Primanje i sudjelovanje promatraa podlijee pravilima postupka

koje je usvojila Konferencija stranaka.

lanak 24.

TAJNITVO

1. Tajnitvo se ovime osniva. Njegove funkcije bit e sljedee:

a) Pripremanje i opsluivanje sastanaka Konferencije stranaka predvienih u lanku 23.,



b) Izvravanje funkcija koje su mu povjerene bilo kojim protokolom,

c) Pripremanje izvjetaja o izvrenju svojih funkcija po ovoj Konvenciji, i njihovo podnoenje Konferenciji

stranaka,

d) Koordiniranje s drugim odgovarajuim meunarodnim tijelima, a posebno stupanje u administrativne iugovorne aranmane koji mogu biti potrebni za uinkovito obavljanje njegovih funkcija,

e) Izvravanje drugih funkcija koje odredi Konferencija stranaka.

2. Na svom prvom redovnom sastanku, Konferencija stranaka e izabrati Tajnitvo izmeu onih postojeih

meunarodnih organizacija, koje su iskazale svoju spremnost da vre funkciju Tajnitva po ovoj Konvenciji.

lanak 25.

POMONO TIJELO ZA ZNANSTVENE, TEHNIKE I TEHNOLOKE SAVJETE

1. Ovime se osniva pomono tijelo za znanstvene, tehnike i tehnoloke savjete, koje e Konferencijastranaka, kao i njena druga pomona tijela, opskrbljivati pravovremenim savjetima u vezi s provoenjem ove

Konvencije. U tom e tijelu moi sudjelovati sve stranke i bit e multidisciplinirano. Ono e ukljuivatipredstavnike drava, strune za odreeno podruje znanja. Redovno e obavjetavati Konferenciju stranakao svim aspektima svog rada.

2. Pod nadlenou, a u skladu sa smjernicama koje je postavila Konferencija stranaka, te na njen zahtjev,ovo e tijelo:

a) Pruiti znanstvene i tehnike procjene statusa bioloke raznolikosti,

b) Pripremiti znanstvene i tehnike procjene uinaka mjera poduzetih u skladu s odredbama ove Konvencije,

c) Utvrditi nove, uinkovite i vrhunske tehnologije i znanja u vezi ouvanja i odrivog koritenja bioloke

raznolikosti, te pruati savjete o nainima i sredstvima promicanja razvoja i/ili prijenosa tehnologija,

d) Dati savjet o znanstvenim programima i meunarodnoj suradnji u istraivanjima i razvoju vezano na

ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti, i

e) Odgovoriti na znanstvena, tehnika, tehnoloka i metodoloka pitanja, koja Konferencija stranaka i njenapomona tijela mogu postaviti ovom tijelu.

3. Funkcije, reference, organizaciju i djelovanje ovog tijela moe dalje razraditi Konferencija stranaka.

lanak 26.

IZVJETAJI

Svaka ugovorna stranka e u vremenskim razmacima koje odredi Konferencija stranaka, podnijetiKonferenciji stranaka izvjetaje o mjerama koje je poduzela na ispunjenju odredbi ove Konvencije i njihove

uinkovitosti u postizanju ciljeva ove Konvencije.

lanak 27.

RJEAVANJE SPOROVA



1. U sluaju spora izmeu ugovornih stranaka u svezi s tumaenjem ili primjenom ove Konvencije, stranke usporu potrait e rjeenje u pregovorima.

2. Ukoliko stranke u sporu ne postignu sporazum pregovorima, one zajedniki mogu potraiti dobre usluge ilizahtijevati posredovanje tree stranke.

3. Prilikom ratifikacije, prihvaanja, odobravanja ili pristupanja ovoj Konvenciji, ili u bilo kojem trenutkunakon toga, drava ili organizacija regionalne ekonomske integracije moe dati pismenu izjavu depozitaru, dau sluaju spora koji nije rijeen u skladu sa stavkom 1 ili 2, prihvaa jedan ili oba od sljedeih sredstava

rjeavanja spora kao obvezne:

a) Arbitrau u skladu s postupkom navedenim u Dijelu 1. Dodatka II.,

b) Podnoenje spora Meunarodnom sudu pravde.

4. Ako stranke u sporu, u skladu sa stavkom 3. nisu prihvatile isti ili neki od postupaka, spor e biti predanna mirenje u skladu s Dijelom 2. Dodatka II., ukoliko se stranke drukije ne sloe.

5. Odredbe ovoga lanka primjenjivat e se u vezi sa svim protokolima, osim ukoliko u samom protokolunije drukije dogovoreno.

lanak 28.

USVAJANJE PROTOKOLA

1. Ugovorne stranke e suraivati u izradi i usvajanju protokola ovoj Konvenciji.

2. Protokoli e biti usvojeni na sastanku Konferencije stranaka.

3. Tekst svakoga predloenog protokola Tajnitvo e priopiti ugovornim strankama najmanje est mjeseci

prije takvog sastanka.

lanak 29.

AMANDMANI NA KONVENCIJU ILI PROTOKOLE

1. Amandmane na ovu Konvenciju moe predloiti bilo koja ugovorna stranka. Amandmane na bilo kojiprotokol moe predloiti stranka u tom protokolu.

2. Amandmani na ovu Konvenciju bit e usvojeni na sastanku Konferencije stranaka. Amandmani na bilo koji

protokol bit e usvojeni na sastanku stranaka o protokolu o kojem se radi. Tekst svakoga predloenogamandmana na ovu Konvenciju ili bilo koji od protokola, osim ukoliko nije drukije navedeno u tom

protokolu, Tajnitvo e priopiti strankama u ispravi o kojoj se radi, najkasnije est mjeseci prije sastanka nakojem se predlae njegovo usvajanje. Tajnitvo e takoer priopiti predloene amandmane potpisnicima

ove Konvencije radi informacije.

3. Stranke e sve poduzeti da bi se konsenzusom sporazumjele o svakom predloenom amandmanu ovojKonvenciji ili bilo kojem protokolu. Ako su svi napori postizanje konsenzusa iscrpljeni, a sporazum nije

postignut, amandman e kao zadnje to se moe uiniti, biti usvojen dvotreinskom veinom glasova stranakakoje su u pitanju, koje su prisutne i glasuju na sastanku, a depozitar e taj amandman dostaviti svim

strankama na ratificiranje, prihvat ili odobrenje.



4. O ratificiranju, prihvatu ili odobrenju amandmana depozitar e biti pismeno obavijeten. Amandmani, koji

su usvojeni u skladu sa stavkom 3., stupit e na snagu meu strankama koje su ih prihvatile, i to devedesetdana nakon polaganja instrumenata o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju od strane najmanje dvije treineugovornih stranaka u ovoj Konvenciji ili stranaka u protokolu o kojem je rije, osim ukoliko nije drukije

navedeno u dotinom protokolu. Nakon toga, amandmani e stupiti na snagu za svaku drugu strankudevedeseti dan kako je ta stranka deponirala svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju amandmana.

5. U smislu ovoga lanka Stranke prisutne s pravom glasovanja znai stranke koje su prisutne i daju svojglas, bez obzira je li pozitivan ili negativan.

lanak 30.

USVAJANJE I IZMJENA DODATAKA

1. Dodaci ovoj Konvenciji ili bilo kojem protokolu, predstavljat e sastavni dio Konvencije ili dotinog

protokola, o emu se ve radi, i ukoliko nije izriito drukije navedeno, pozivanje na ovu Konvenciju ili njeneprotokole predstavljat e istovremeno pozivanje na bilo koji Dodatak istoj. Dodaci e biti ogranieni naproceduralna, znanstvena, tehnika i upravna pitanja.

2. Osim ukoliko nije drukije odreeno u protokolu vezano na Dodatke, primijenit e se sljedei postupak zaprijedlog, usvajanje i stupanje na snagu dopune Dodataka ovoj Konvenicji ili Dodataka nekom od protokola:

a) Dodaci ovoj Konvenciji ili bilo kojem od protokola predloit e se i usvojiti u skladu s postupkomnavedenim u lanku 29.,

b) Svaka stranka koja nije u mogunosti odobriti dopunu Dodataka ovoj Konvenciji ili Dodatak bilo kojem

protokolu u kojem je stranka, obavijestit e o tome depozitara pismeno, u roku od godine dana kako je oddepozitara primio obavijest o usvajanju. Depozitar e bez odlaganja obavijestiti sve stranke o tako primljenoj

obavijesti. Stranka moe u svakom momentu povui raniji prigovor, i nakon toga e Dodatak stupiti na snaguza stranku spomenutu u stavku (c),

c) Po isteku jedne godine, od datuma priopenja o usvajanju od strane depozitara, Dodatak stupa na snaguza sve stranke u ovoj Konvenciji ili nekom od protokola, koje nisu dostavile obavijest u skladu s odredbamastavka (b) gore.

3. Prijedlog, usvajanje i stupanje na snagu amandmana na Dodatak ovoj Konvenciji ili bilo kojem protokolu,podlijee istom postupku koji se primjenjuje na prijedlog, usvajanje i stupanje na snagu Dodataka ovoj

Konvenciji, kao i Dodataka bilo kojem od protokola.

4. Ako se dopuna Dodataka ili amandman Dodatku odnosi na amandman ovoj Konvenciji ili nekomprotokolu, dopuna Dodatka ili amandman ne moe stupiti na snagu tako dugo dok amandman na Konvenciju

ili neki od protokola ne stupi na snagu.

lanak 31.

PRAVO GLASOVANJA

1. Svaka ugovorna stranka u ovoj Konvenciji ili nekom protokolu imat e jedan glas osim predvienog ustavku dolje.

2. Organizacije regionalnih ekonomskih integracija, o pitanjima u okviru njihove nadlenosti, iskoristit e svoje



pravo glasovanja s brojem glasova koji je jednak broju njenih drava lanica, koje su ugovorne stranke u

ovoj Konvenciji ili odnosnom protokolu. Takve organizacije nee koristiti svoje pravo glasovanja, ukolikonjene drave lanice koriste svoje pravo, i obratno.

lanak 32.

ODNOS IZMEU OVE KONVENCIJE I NJENIH PROTOKOLA

1. Drava ili organizacija regionalne ekonomske integracije ne moe postati stranka u protokolu, ukoliko nije

ili ne postaje istovremeno ugovorna stranka u ovoj Konvenciji.

2. Odluke po bilo kojem od protokola donosit e samo stranke u tom protokolu. Ugovorne stranke koje nisuratificirale, prihvatile ili odobrile protokol na sastanku potpisnica, u tom protokolu mogu sudjelovati samo kao

promatrai.

lanak 33.

POTPISI

Ova e Konvencija biti otvorena za potpisivanje svim dravama i bilo kojoj organizaciji regionalneekonomske integracije u Rio de Janeiru, od 5. lipnja 1992. do 14. lipnja 1992., te u centrali Ujedinjenih

naroda u New Yorku od 15. lipnja 1992. do 4. lipnja 1993.

lanak 34.

POTVRIVANJE (RATIFIKACIJA), PRIHVAT I ODOBRENJE

1. Ova Konvencija i svi protokoli podlijeu ratifikaciji, prihvatu i odobrenju od strane drava i organizacijaregionalnih ekonomskih integracija. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju bit e poloene kod

depozitara.

2. Sve organizacije o kojima je rije u stavku 1., koje postaju ugovorna stranka u ovoj Konvenciji ili bilo

kojem protokolu, bez ijedne od svojih drava lanica koje su ugovorne stranke, bit e duna ispuniti sveobaveze po ovoj Konvenciji ili protokolu o kojem je rije. U sluaju takvih organizacija koje imaju jednu ili

vie drava lanica koje su ugovorne stranke u ovoj Konvenciji ili odnosnom protokolu, organizacija i njenedrave lanice odluit e o svojim pojedinanim odgovornostima u izvrenju obaveza po ovoj Konvenciji iliprotokolu, ve prema tome o emu se radi. U takvim sluajevima, organizacija i drave lanice nee biti

ovlatene istodobno iskoristiti prava po ovoj Konvenciji ili odnosnom protokolu.

3. U svojim ispravama o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, organizacije koje se spominju u stavku 1. gore,

objavit e opseg svoje nadlenosti u odnosu na predmete

koje regulira ova Konvencija ili odnosni protokol. Ove organizacije e takoer obavijesiti depozitara o svimeventualnim promjenama u okviru svoje nadlenosti.

lanak 35.

PRISTUPANJE

1. Ova Konvencija kao i svi protokoli bit e otvoreni za pristup dravama i organizacijama regionalneekonomske integracije od datuma kada je Konvencija ili dotini protokol spreman za potpisivanje. Ispravepristupanja treba poloiti kod Depozitara.



2. U njihovim ispravama o pristupanju, organizacije o kojima je rije u stavku 1., objavit e opseg svojih

nadlenosti u odnosu na predmete koje regulira ova Konvencija ili dotini protokol. Ove organizacije etakoer obavijestiti Depozitara o svim promjenama u okviru svoje nadlenosti.

3. Odredbe lanka 34. stavka 2. primjenjivt e se na organizaciji regionalne ekonomske integracije kojepristupaju ovoj Konvenciji ili nekom protokolu.

lanak 36.

STUPANJE NA SNAGU

1. Ova Konvencija stupa na snagu devedesetog dana od polaganja tridesete isprave o ratifikaciji, prihvatu,

odobrenju ili pristupanju.

2. Svaki protokol stupa na snagu devedesetog dana nakon polatganja broja isprava o ratifikaciji, prihvatu,odobrenju ili pristupanju koji su navedeni u tom protokolu.

3. Za svaku ugovornu stranku koja ratificira, prihvati ili odobri ovu Konvenciju ili joj pristupi nakon polaganjatridesete isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, Konvencija stupa na snagu devedesetog dana

od datuma kako je ta ugovorna stranka poloila svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupanju.

4. Svi protokoli osim ako u istima nije drugaije navedeno, stupaju na snagu za ugovornu stranku kojaratificira, prihvaa ili odobrava taj protokol ili mu pristupa, nakon to je isti stupio na snagu sukladno stavku

2. gore, devedeseti dan od datuma kada je dotina ugovorna stranka poloila svoju ispravu o ratifikaciji,prihvatu, odobrenju ili pristupanju ili na datum kada ova Konvencija stupa na snagu za tu ugovornu stranku,

to ve od toga kasnije nastupi.

5. U smislu stavka 1. i 2. gore, bilo koja isprava koju je poloila organizacija reginalne ekonomske integracije

nee se smatrati dodatkom onima koje su poloile drave lanice takve organizacije.

lanak 37.

REZERVE

U svezi s ovom Konvencijom nije mogue postavljati nikakve rezerve.

lanak 38.

POVLAENJE

1. U bilo kom momentu, po isteku od dvije godine od datuma kako je ova Konvencija stupila na snagu zaugovornu stranku, dotina ugovorna stranka moe se povui iz Konvencije uz pismenu obavijest depozitaru.

2. Svako takvo povlaenje nastupit e po isteku od jedne godine kako ga je depozitar primio, ili nakonkasnijeg datuma, koji moe biti naveden u obavijesti o povlaenju.

3. Svaka ugovorna stranka koja se povlai iz ove Konvencije, smatrat e se da se povlai iz svih protokola u

kojima je stranka.

lanak 39.

PRIVREMENI FINANCIJSKI ARANMANI



Pod uvjetom da je potpuno prestruktuiran u skladu sa zahtjevima lanka 21., Fond pogodnosti za globalniokoli Razvojnog programa Ujedinjenih naroda, Program za okoli Ujedinjenih naroda i Meunarodna bankaza obnovu i razvoj predstavljat e institucionalnu strukturu o kojoj je rije u lanku 21., na privremenoj

osnovi, za razdoblje izmeu stupanja ove Konvencije na snagu i prvog sastanka Konferencije stranaka ili dokKonferencija stranaka ne odlui koja e institucionalna struktura biti odreena u skladu sa lankom 21.

lanak 40.

TAJNITVO PRIVREMENIH ARANMANA

Tajnitvo koje osigurava izvrni direktor Programa za okoli Ujedinjenih naroda predstavljat e Tajnitvo iz

lanka 24. stavka 2. na privremenoj osnovi, za razdoblje izmeu stupanja ove Konvencije na snagu i prvogsastanka Konferencije stranaka.

lanak 41.

DEPOZITAR

Generalni tajnik Ujedinjenih naroda preuzima funkcije depozitara ove Konvencije i svih protokola.

lanak 42.

VJERODOSTOJNI TEKSTOVI

Izvornik ove Konvencije, iji je arapski, kineski, engleski, francuski, ruski i panjolski tekst jednakovjerodostojan, bit e poloen kod generalnog tajnika Ujedinjenih naroda.

U POTVRDU TOGA nie potpisani, propisno ovlateni, potpisali su ovu Konvenciju.

Sainjeno u Rio de Janeiru petog lipnja tisuu devetsto devedeset druge godine.

DODATAK I.

UTVRIVANJE I PRAENJE

1. Ekosustavi i stanita: koji sadre veliku raznolikost, veliki broj endemskih ili ugroenih vrsta, pustinje;znaajni za migratorne vrste; koji imaju socijalni, ekonomski, kulturoloki ili znanstveni znaaj; ili su tipini,

jedinstveni ili su povezani s kljunim evolucijskim ili drugim biolokim procesima;

2. Vrste i zajednice koje su: ugroene; divlji roaci udomaenih ili kultiviranih vrsta; koje imaju medicinske,

poljoprivredne ili druge ekonomske vrijednosti; ili socijalni, znanstveni ili kulturoloki znaaj ili su vane zaistraivaki rad na ouvanju i odrivom koritenju bioloke raznolikosti, kao indikator vrste; i

3. Opisani genomi i geni koji imaju socijalnu, znanstvenu ili ekonomsku vanost.

DODATAK II.

Dio 1

ARBITRAA

lanak 1.



Stranka koja podnosi zahtjev obavijestit e Tajnitvo da stranke upuuju spor na arbitrau u skladu salankom 27. U obavijesti treba navesti predmet arbitrae i ukljiti posebno lanke Konvencije ili protokola,

ije je tumaenje ili primjena sporna. Ukoliko se stranke ne sloe po predmetu spora, prije nego to seodredi predsjednik suda, arbitrani sud e utvrditi predmet spora. Tajnitvo e primljenu obavijest uputitisvim ugovornim strankama u ovoj Konvenciji ili dotinom protokolu.

lanak 2.

1. U sporovima izmeu stranaka, sudit e arbitrani sud koga ine tri lana. Svaka stranka u sporu imenuje

svog arbitra, a njih dvoje zajedno odredit e sporazumno treeg arbitra, koji e biti predsjednik suda. Ovajpotonji ne smije biti nacionalnosti niti jedne stranke u sporu, njegovo ili njezino mjesto boravka ne smije bitina teritoriju jedne od stranaka, niti smije biti uposlen kod bilo kojeg od njih, a niti raditi na sluaju u bilo

kojem drugom svojstvu.

2. U sporu izmeu vie od dviju stranaka, stranke e u zajednikom interesu imenovati jednog arbitra

sporazumom.

3. Sva upranjena mjesta biti e popunjena na nain propisan za poetno imenovanje.

lanak 3.

1. Ukoliko predsjednik arbitranog suda nije odreen u roku od dva mjeseca po imenovanju drugog arbitra,generalni tajnik Ujedinjenih naroda e na zahtjev stranke imenovati predsjednika u roku od dva mjeseca.

2. Ukoliko jedna od stranaka u sporu ne imenuje arbitra u roku od dva mjeseca po primitku zahtjeva, drugastranka moe o tome obavijestiti generalnog tajnika, koji e izvriti imenovanje u roku od daljnja dvamjeseca.

lanak 4.

Arbitrani sud donijet e svoju odluku u skladu s odredbama ove Konvencije, svih protokola koji su u

pitanju, te meunarodnim pravom.

lanak 5.

Ukoliko stranke u sporu ne dogovore drukije, arbitrani sud e odrediti vlastita pravila i postupke.

lanak 6.

Arbitrani sud moe na zahtjev jedne od stranaka preporuiti neophodne privremene mjere zatite.

lanak 7.

Stranke u sporu omoguit e rad arbitranom sudu, a posebno e, koritenjem svih sredstava koja su im naraspolaganju:

(a) opskrbiti svim odgovarajuim dokumentima, obavijestima i sredstvima, i

(b) omoguiti pozivanje svjedoka ili strunjaka i uvaavati njihovo svjedoenje.

lanak 8.



Ugovorne stranke i arbitri su pod obvezom da tite povjerljivost svake informacije koju prime u povjerenju zavrijeme postupka arbitanog suda.

lanak 9.

Ukoliko arbitrani sud ne odlui drukije, zbog posebnih okolnosti sluaja, trokove arbitrae snose stranke usporu podjedanko. Sud e uvati evidenciju svih svojih trokova, i konano stanje istih dostaviti e

strankama.

lanak 10.

Svaka ugovorna stranka, koja je zainteresirana za pravnu prirodu predmeta u sporu, na koju moe djelovatiodluka u sluaju, moe uz odobrenje suda intervenirati u postupku.

lanak 11.

Sud moe sasluati i odrediti protuzahtjeve koji izravno proistjeu iz predmeta spora.

lanak 12.

Odluke o postupku i sadraju arbitranog suda donijet e se veinom glasova njegovih lanova.

lanak 13.

Ako se neka od stranaka u sporu ne pojavi pred arbitranim sudom, ili propusti braniti svoj sluaj, druga

stranka moe zahtijevati od suda da nastavi s postupkom i donoenjem presude. Odsustvo stranke ili njenpropust da brani svoj sluaj nee predstavljati prepreku postupcima. Prije donoenja svoje konane odluke,

arbitrani sud mora se uvjeriti, da se zahtjev temelji na injenici i zakonu.

lanak 14.

Sud e donijeti svoju konanu odluku u roku od pet mjeseci nakon to je potpuno konstituiran, ukoliko ne

ustanovi da je potrebno vremenski termin produiti za razdoblje, koje ne bi smjelo prijei daljnjih pet mjeseci.

lanak 15.

Konana odluka arbitranog suda bit e ograniena na predmet spora i treba sadravati razloge na kojima setemelji, imena lanova koji su sudjelovali, kao i datum konane odluke. Svaki lan suda moe priloitiodvojeno ili suprotno miljenje na konanu odluku.

lanak 16.

Presuda e biti obvezujua za stranke u sporu. Bit e bez mogunosti priziva, ukoliko se stranke u sporu nisu

unaprijed dogovorile o apelacionom postupku.

lanak 17.

Bilo koja nesuglasica koja se moe pojaviti izmeu stranaka u sporu u vezi s tumaenjem ili nainomprovedbe konane odluke, stranke dostavljaju na odluku arbitranom sudu koji je presudu donio.

Dio 2

MIRENJE



lanak 1.

Komisija za mirenje bit e imenovana na zahtjev jedne od stranaka u sporu. Ukoliko stranke nisu drukijedogovorile, komisija e biti sastavljena od pet lanova, po dva imenuje svaka stranka, dok predsjednika

zajedniki biraju ti lanovi.

lanak 2.

U sporovima izmeu vie od dviju stranaka, stranke koje imaju isti interes imenovati e svoje lanovekomisije zajednikim sporazumom. Ukoliko dvije ili vie stranaka imaju razliite interese, ili postojinesporazum oko toga je li im je interes isti, svoje e lanove imenovati odvojeno.

lanak 3.

Ukoliko neka imenovanja stranaka nisu izvrena u roku od dva mjeseca od zahtjeva da se osnuje komisija zamirenje, generalni tajnik Ujedinjenih naroda e, ako to od njega trai stranka koja je podnijela zahtjev,odrediti predsjednika u roku od daljnja dva mjeseca.

lanak 4.

Ukoliko predsejdnik komisije za mirenje nije odabran u roku od dva mjeseca, nakon imenovanja posljednjeglana komisije za mirenje, generalni tajnik Ujedinjenih naroda e u roku od daljnja dva mjeseca, odreditipredsjednika, ukoliko to od njega zatrai stranka.

lanak 5.

Komisija za mirenje donijet e svoje odluke veinom glasova svojih lanova. Ona e, ukoliko stranke u sporu

nisu drukije dogovorile, odrediti svoj vlastiti postupak. Ona e dati prijedlog za rjeenja spora, koji estranke potovati u dobroj vjeri.

lanak 6.

Razilaenje u miljenju o tome ima li komisija za mirenje kompetencije, rijeit e komisija.

UNITED NATIONS CONVENTION ON BIOLOGICAL DIVERSITY

PREAMBLE

The Contracting Parties,

Conscious of the intrinsic value of biological diversity and of the ecological, genetic, social, economic,scientific, educational, cultural, recreational and aesthetic values of biological diversity and its components,

Conscious also of the importance of biological diversity for evolution and for maintaining life sustaining

systems of the biosphere,

Affirming that the conservation of biological diversity is a common concem of humankind,

Reaffirming that States have sovereign rights over their own biological resources,

Reaffirming also that States are responsible for conserving their biological diversity and for using theirbiological resources in a sustainable manner,



Concerned that biological diversity is being significantly reduced by certain human activities,

Aware of the general lack of information and knowledge regarding biological diversity and of the urgent needto develop scientific, technical and institutional capacities to provide the basic understanding upon which toplan and implement appropriate measures,

Noting that it is vital to anticipate, prevent and attack the causes of significant reduction or loss of biological

diversity at source,

Noting also that where there is a threat of significant reduction or loss of biological diversity, lack of fullscientific certainty should not be used as a reason for postponing measures to avoid or minimize such a threat,

Noting further that the fundamental requirement for the conservation of biological diversity is the in-situconservation of ecosystems and natural habitats and the maintenance and recovery of viable populations of

species in their natural surroundings,

Noting further that ex-situ measures, preferably in the country of origin, also have an important role to play,

Recognizing the close and traditional dependence of many indigenous and local communities embodyingtraditional lifestyles on biological resources, and the desirability of sharing equitably benefits arising from theuse of traditional konwledge, innovations and practices relevant to the conservation of biological diversity and

the sustainable use of its components,

Recognizing also the vital role that women play in the conservation and sustainable use of biological diversityand affifming the need for the full participation of women at all levels of policymaking and implementation forbiological diversity conservation,

Stressing the importance of, and the need to promote, international, regional and global cooperation among

States and intergovernmental organizations and the non-governmental sector for the conservation of biologicaldiversity and the sustainable use of its components,

Acknowledging that the provision of new and additional financial resources and appropriate access torelevant technologies can be expected to make a substantial difference in the worlds ability to address theloss of biological diversity,

Acknowledging further that special provision is required to meet the needs of developing countries,including the provision of new and additional financial resources and appropriate access to relevanttechnologies,

Noting in this regard the special conditions of the least developed countries and small island States,

Acknowledging that substantial investments are required to conserve biological diversity and that there is the

expectation of a broad range of environmental, economic and social benefits from those investments,

Recognizing that economic and social development and poverty eradication are the first and overridingpriorities of developing countries,

Aware that conservation and sustainable use of biological diversity is of critical importance for meeting thefood, health and other needs of the growing world population, for which purpose access to and sharing of

both genetic resources and technologies are essential,



Noting that, ultimately, the conservation and sustainable use of biological diversity will strengthen friendlyrelations among States and contribute to peace for humankind,

Desiring to enhance and complement existing intemational arrangements for the conservation of biologicaldiversity and sustainable use of its components, and

Determined to conserve and sustasinably use biological diversity for the benefit of present and futuregenerations,

Have agreed as follows:

Article 1.

OBJECTIVES

For the purposes of this Convention:

The objectives of this Convention, to be pursued in accordance with its relevant provisions, are the conservation of biological diversity, the sustainable use of itscomponents and the fair and equitable sharing of the benefits arising out of the utilization of genetic resources, including by appropriate access to genetic resourcesand by appropriate transfer of relevant technologies, taking into account all rights over those resources and to technologies, and by appropriate funding.

Article 2.

USE OF TERMS

Biological diversity means the variability among living organisms from all sources including, inter alia, terrestrial, marine and other aquatic ecosystems andthe ecological complexes of which they are part; this includes diversity within species, between species and of ecosystems.

Biological resources includes genetic resources, organisms or parts thereof, populations, or any other biotic component of ecosystems with actual or potentialuse of value for humanity.

Biotechnology means any technological application that uses biological systems, living organisms, or derivatives thereof, to make or modify products orprocesses for specific use.

Country of origin of genetic resources means the country which possesses those genetic resources in in-situ conditions.

Country providing genetic resources means the country supplying genetic resources collected from insitu sources, including poulations of both wild anddomesticated species, or taken from ex-situ sources, which may or may not have originated in that country.

Domesticated or cultivated species means species in which the evolutionary process has been influenced by humans to meet their needs.

Ecosystem means a dynamic complex of plant, animal and micro-organism communities and their non-living environment interacting as a functional unit.

Ex-situ conservation means the conservation of components of biological diversity outside their natural habitats.

Genetic material means any material of plant, animal, microbial or other origin containing functional units of heredity.

Genetic resources means genetic material of actual or potential value.

Habitat means the place or type of site where an organism or population naturally occurs.

In-situ conditions means conditions where genetic resources exist within ecosystems and natural habitats, and, in the case of domesticated or cultivated species,in the surroundings where they have developed their distinctive properties.

In-situ conservation means the conservation of ecosystems and natural habitats and the maintenance and recovery of viable populations of species in their naturalsurroundings and, in the case of domesticated or cultivated species, in the surroundings where they have developed their distinctive properties.

Pprotected area means a geographically defined area which is designated or regulated and managed to achieve specific conservation objectives.

Regional economic integration organization means an organization constituted by sovereign States of a given region, to which its member States havetransferred competence in respect of matters governed by this Convention and which has been duly authorized, in accordance with its internal procedures, to sign,ratify, accept, approve or accede to it.

Sustainable use means use of components of biological diversity in a way and at a rate that does not lead to the long-term decline of biological diversity, therebymaintaining its potential to meet the needs and aspirations of present and future generations.

Technology includes biotechnology.

Article 3.

PRINCIPLE

States have, in accordance with the Charter of the United Nations and the principles of international law, the sovereign right to exploit their own resources pursuantto their own environmental policies, and the responsibility to ensure that activities within their jurisdiction or control do not cause damage to the environment ofother States or of areas beyond the limits of national jurisdiction.

Article 4.



JURISDICTIONAL SCOPE

Subject to the rights of other States, and except as otherwise expressly provided in this Convention, the provisions of this Convention apply, in relation to eachContracting Party:

(a) In the case of components of biological diversity, in areas within the limits of its national jurisdiction; and

(b) In the case of processes and activities, regardless of where their effects occur, carried out under its jurisdiction or control, within the area of its nationaljurisdiction or beyond the limits of national jurisdiction.

Article 5.

COOPERATION

Each Contracting Party shall, as far as possible and as appropriate, cooperate with other Contracting Parties, directly or, where appropriate, through competentinternational organizations, in respect of areas beyond national jurisdiction and on other matters of mutual interest, for the conservation and sustainable use ofbiological diversity.

Article 6.

GENERAL MEASURES FOR CONSERVATION AND SUSTAINABLE USE

Each Contracting Party shall, in accordance with its particular conditions and capabilities:

(a) Develop national strategies, plans or programmes for the conservation and sustainable use of biological diversity or adapt for this purpose existing strategies,plans or programmes which shall reflect, inter alia, the measures set out in this Convention relevant to the Contracting Party concerned; and

(b) Integrate, as far as possible and as appropriate, the conservation and sustainable use of biological diversity into relevant sectoral or cross-sectoral plans,programmes and policies.

Article 7.

IDENTIFICATION AND MONITORING

Each Contracting Party shall, as far as possible and as appropriate, in particular for the purposes of Articles 8 to 10:

(a) Identify components of biological diversity important for its conservation and sustainable use having regard to the indicative list of categories set down inAnnex I;

(b) Monitor, through sampling and other techniques, the components of biological diversity identified pursuant to subparagraph (a) above, paying particularattention to those requiring urgent conservation measures and those which offer the greatest potential for sustainable use;

(c) Identify processes and categories of activities which have or are likely to have significant adverse impacts on the conservation and sustainable use of biologicaldiversity, and monitor their effects through sampling and other techniques; and

(d) Maintain and organize, by any mechanism data, derived from identification and monitoring activities pursuant to subparagraphs (a), (b) and (c) above.

Article 8.

IN-SITU CONSERVATION

Each Contracting Party shall, as far as possible and as appropriate:

(a) Establish a system of protected areas or areas where special measures need to be taken to conserve biological diversity;

(b) Develop, where necessary, guidelines for the selection, establishment and management of protected areas or areas where special measures need to be taken toconserve biological diversity;

(c) Regulate or manage biological resources important for the conservation of biological diversity whether within or outside protected areas, with a view to ensuringtheir conservation and sustainable use;

(d) Promote the protection of ecosystems, natural habitats and the maintenance of viable populations of species in natural surroundings;

(e) Promote environmentally sound and sustainable development in areas adjacent to protected areas with a view to furthering protection of these areas;

(f) Rehabilitate and restore degraded ecosystems and promote the recovery of threatened species, inter alia, through the development and implementation of plans orother management strategies;

(g) Establish or maintain means to regulate, manage or control the risks associated with the use and release of living modified organisms resulting frombiotechnology which are likely to have adverse environmental impacts that could affect the conservation and sustainable use of biological diversity, taking also intoaccount the risks to human health;

(h) Prevent the introduction of, control or eradicate those alien species which threaten ecosystems, habitats or species;

(i) Endeavour to provide the conditions needed for compatibility between present uses and the conservation of biological diversity and the sustainable use of itscomponents;

(j) Subject to its national legislation, respect, preserve and maintain knowledge, innovations and practices of indigenous and local communities embodyingtraditional lifestyles relevant for the conservation and sustainable use of biological diversity and promote their wider application with the approval and involvementof the holders of such knowledge, innovations and practices and encourage the equitable sharing of the benefits arising from the utilization of such knowledge,innovations and practices;

(k) Develop or maintain necessary legislation and/or other regulatory provisions for the protection of threatened species and populations;

(l) Where a significant adverse effect on biological diversity has been determined pursuant to Article 7, regulate or manage the relevant processes and categories ofactivities; and



(m) Cooperate in providing financial and other support for in-situ conservation outlined in subparagraphs (a) to (l) above, particularly to developing countries.

Article 9.

EX-SITU CONSERVATION

Each Contracting Party shall, as far as possible and as appropriate, and predominantly fot the purpose of complementing in-situ measures:

(a) Adopt measures for the ex-situ conservation of components of biological diversity, preferably in the country of origin of such components;

(b) Establish and maintain facilities for ex-situ conservation of and research on plants, animals and micro-organisms, preferably in the country of origin of geneticresources;

(c) Adopt measures for the recovery and rehabilitation of threatened species and for their reintroduction into their natural habitats under appropriate conditions;

(d) Regulate and manage collection of biological resources from natural habitats for ex-situ conservation purposes so as not to threaten ecosystem and in-situpopulations of species, except where special temporary ex-situ measures are required under subparagraph (c) above; and

(e) Cooperate in providing financial and other support for ex-situ conservation outlined in subparagraphs (a) to (d) above and in the establishment and in theestablishment and maintenance of ex-situ conservation facilities in developing countries.

Article 10.

SUSTAINABLE USE OF COMPONENTS OF BIOLOGICAL DIVERSITY

Each Contracting Party shall, as far as possible and as appropriate:

(a) Integrate consideration of the conservation and sustainable use of biological resources into national decision-making;

(b) Adopt measures relating to the use of biological resources to avoid or minimize adverse impacts on biological diversity;

(c) Protect and encourage customary use of biological resources in accordence with traditional cultural practices that are compatible with conservation or sustainableuse requirements;

(d) Support local populations to develop and implement remedial action in degraded areas where biological diversity has been reduced; and

(e) Encourage cooperation between its governmental authorities and its private sector in developing methods for sustainable use of biological resources.

Article 11

INCENTIVE MEASURES

Each Contracting Party shall, as far as possible and as appropriate, adopt economically and socially sound measures that act as incentives for the conservation andsustainable use of components of biological diversity.

Article 12

RESEARCH AND TRAINING

The Contracting Parties, taking into account the special needs of developing countries, shall:

(a) Establish and maintain programmes for scientific and technical education and training in measures for the identification, conservation and sustainable use ofbiological diversity and its components and provide support for such education and training for the specific needs of developing countries;

(b) Promote and encourage research which contributes to the conservation and sustainable use of biological diversity, particularly in developing countries, interalia, in accordance with decisions of the Conference of the Parties taken in consequence of recommendations of the Subsidiary Body on Scientific, Technical andTechnological Advice; and

(c) In keeping with the provisions of Articles 16, 18 and 20, promote and cooperate in the use of scientific advances in biological diversity research in developingmethods for conservation and sustainable use of biological resources.

Article 13

PUBLIC EDUCATION AND AWARENESS

The Contracting Parties shall:

(a) Promote and encourage understanding of the importance of, and the measures required for, the conservation of biological diversity, as well as its propagationthrough media, and the inclusion of these topics in educational programmes; and

(b) Cooperate, as appropriate, with other States and international organizations in developing educational and public awareness programmes, with respect toconservation and sustainable use of biological diversity.

Article 14

IMPACT ASSESSMENT AND MINIMIZING ADVERSE IMPACTS

1. Each Contracting Party, as far as possible and as appropriate, shall:

(a) Introduce appropriate procedures requiring environmental impact assessment of its proposed projects that are likely to have significant adverse effects onbiological diversity with a view to avoiding or minimizing such effects and, where appropriate, allow for public participation in such procedures;

(b) Introduce appropriate arrangements to ensure that the environmental consequences of its programmes and policies that are likely to have significant adverseimpacts on biological diversity are duly taken into account;

(c) Promote, on the basis of reciprocity, notification, exchange of information and consultation on activities under their jurisdiction or control which are likely tosignificantly affect adversely the biological diversity of other States or areas beyond the limits of national jurisdiction, by encouraging the conclusion of bilateral,



regional or multilateral arrangements, as appropriate;

(d) In the case of imminent or grave danger or damage, originating under its jurisdiction or control, to biological diversity within the area under jurisdiction ofother States or in areas beyond the limits of national jurisdiction, notify immediately the potentially affected States of such danger or damage, as well as initiateaction to prevent or minimize such danger or damage; and

(e) Promote national arrangements for emergency responses to activities or events, whether caused naturally or otherwise, which present a grave and imminentdanger to biological diversity and encourage international cooperation to supplement such national efforts and, where appropriate and agreed by the States orregional economic integration organizations concerned, to establish joint contigency plans.

2. The Conference of the Parties shall examine, on the basis of studies to be carried out, the issue of liability and redress, including restoration and compensation,for damage to biological diversity, except where such liability is a purely internal matter.

Article 15

ACCESS TO GENETIC RESOURCES

1. Recognizing the sovereing rights of States over their natural resources, the authority to determine access to genetic resources rests with the national governmentsand is subject to national legislation.

2. Each Contracting Party shall endeavour to creeate conditions to facilitate access to genetic resources for environmentally sound uses by other Contracting Partiesand not to impose restrictions that run counter to the objectives of this Convention.

3. For the purpose of this Convention, the genetic resources being provided by a Contracting Party, as referred to in this Article and Articles 16 and 19, are onlythose that are provided by Contracting Parties that are countries of origin of such resources or by the Parties that have acquired the genetic resources in accordancewith this Convention.

4. Access, where granted, shall be on mutually agreed terms and subject to the provisions of this Article.

5. Access to genetic resources shall be subject to prior informed consent of the Contracting Party providing such resources, unless otherwise determined by thatParty.

6. Each Contracting Party shall endeavour to develop and carry out scientific research based on genetic resources provided by other Contracting Parties with the fullparticipation of, and where possible in, such Contracting Parties.

7. Each Contracting Party shall take legislative, administrative or policy measures, as appropriate, and in accordance with Articles 16 and 19 and, where necessary,through the financial mechanism established by Articles 20 and 21 with the aim of sharing in a fair and equitable way the results of research and development andthe benefits arising from the commercial and other utilization of genetic resources with the Contracting Party providing such resources. Such sharing shall be uponmutually agreed tems.

Article 16

ACCESS TO AND TRANSFER OF TECHNOLOGY

1. Each Contracting Party, recognizing that technology includes biotechnology, and that both access to and transfer of technology among Contracting Parties areessential elements for the attainment of the objectives of this Convention, undertakes subject to the provisions of this Article to provide and/or facilitate access forand transfer to other Conatracting Parties of technologies that are relevant to the conservation and sustainable use of biological diversity or make use of geneticresources and do not cause significant damage to the environment.

2. Access to and transfer of technology referred to in paragraph 1 above to developing countries shall be provided, and/or facilitated under fair and most favourableterms, including on concessional and preferential terms where mutually agreed, and, where necessary, in accordance with the financial mechanism established byArticles 20 and 21. In the case of technology subject to patents and other intellectual property rights, such access and transfer shall be provided on terms whichrecognize and are consistent with the adequate and effective protection of intellectual property rights. The application of this paragraph shall be consistent withparagraphs 3, 4 and 5 below.

3. Each Contracting Party shall take legislative, administrative or policy measures, as appropriate, with the aim that Contracting Parties, in particular those that aredeveloping countries, which provide genetic resources are provided access to and transfer of technology which makes use of those resources, on mutually agreedtems, including technology protected by patents and other intellectual property rights, where necessary, through the provisions of Articles 20 and 21 and inaccordance with international law and consistent with paragraphs 4 and 5 below.

4. Each Contracting Party shall take legislative, administrative or policy measures, as appropriate, with the aim that the private sector facilitates access to, jointdevelopment and transfer of technology referred to in paragraph 1 above for the benefic of both governmental institutions and the private sector of developingcountries and in this regard shall abide by the obligations included in paragraphs 1, 2 and 3 above.

5. The Contracting Parties, recognizing that patents and other intellectual property rights may have an influence on the implementation of this Convention, shallcooperate in this regard subject to national legislation and international law in order to ensure that such rights are supportive of and do not run counter to itsobjectives.

Article 17.

EXCHANGE OF INFORMATION

1. Contractig Parties shall facilitate the exchange of information, from all publicly available sources, relevant to the conservation and sustainable use of biologicaldiversity, taking into account the special needs of developing countries.

2. Such exchange of information shall include exchange of results of technical, scientific and socioeconomic research, as well as information on traning andsurveying programmes, specialized knowledge, indigenous and traditional knowledge as such and in combination with the technologies referred to in Article 16,paragraph 1. It shall also, where feasible, include repatriation of information.

Article 18.

TECHNICAL AND SCIENTIFIC COOPERATION

1. The Contracting Parties shall promote international technical and scientific cooperation in the field of conservation and sustainable

Documents

6 28.5.1996 Konvencija o bioraznolikosti.pdf