SVEUČILIŠTE U SPLITU

POMORSKI FAKULTET U SPLITU

Odjel: Pomorska Nautika

Seminarski rad

Kolegij: Sigurnost na moru i zaštita morskog okoliša

AFS Konvencija – Međunarodna konvencija o kontroli štetnih Anti-vegetativnih sustava na brodovima

Mentor: Dr.sc. Merica Slišković

Student: Tomislav Landeka

Matični broj: 6982948

Split, 2009.

Sadržaj

1 Uvod___________________________________________________________________3

2 Pojam AFS Konvencije_____________________________________________________4

2.1 Raščlamba AFS Konvencije___________________________________________________4

2.2 ANEKS 1 Kontrola Anti-Vegetativnih Sustava____________________________________7

2.3 ANEKS 4 Zahtjevi za Preglede i Certifikaciju Anti-Vegetativnih Sustava_______________72.3.1 Pravilo 1, Pregledi________________________________________________________________72.3.2 Pravilo 2, Izdavanje ili Ovjera Međunarodne Svjedodžbe Anti-vegetativnog Sustava___________82.3.3 Pravilo 3, Izdavanje ili Ovjera Međunarodne Svjedodžbe Anti-vegetativnog Sustava od strane

druge Države___________________________________________________________________92.3.4 Pravilo 4, Valjanost Međunarodne Svjedodžbe Anti-vegetativnog Sustava__________________92.3.5 Pravilo 5, Deklaracija o Anti-vegetativnom Sustavu_____________________________________9

3 AFS Konvencija u domaćoj pravnoj regulativi_________________________________10

3.1 Inspekcijski nadzor Anti-vegetativnih brodskih sustava u Republici Hrvatskoj_________10

3.2 Rezolucija MEPC.104(49) – Smjernice za kratko uzorkovanje Anti-vegetativnih sustava na brodovima_______________________________________________________________11

3.2.1 Uzorkovanje i analiza AV premaza__________________________________________________113.2.1.1 Metoda brzog uzorkovanja i analize AV sustava broda primjenjiva u inspekcijskom nadzoru

broda___________________________________________________________________123.2.1.1.1 Prvostupanjska analiza fragmenta brodskog AV sustava________________________133.2.1.1.2 Drugostupanjska analiza fragmenta brodskog AV sustava_______________________15

4 Upravljanje odstranjivanjem AV brodskih sustava_____________________________16

4.1 Zašto su zabranjeni organokositreni spojevi?___________________________________16

4.2 Najbolje prakse upravljanja odstranjivanjem AV sustava sa brodova________________19

4.3 Opće metode čišćenja trupa broda____________________________________________20

5 Zaključak______________________________________________________________21

6 Literatura______________________________________________________________22

Dodatak 1 – Model Međunarodne Svjedodžbe AV sustava__________________________23

Dodatak 2 – Deklaracija AV sustava____________________________________________27

Dodatak 3 – Obrazac Uzorkovanja i Analize AV brodskog sustava na organokositrene spojeve_______________________________________________________________28

2

1 Uvod

Već kratkim uvidom u razne promidžbene, ali i službene časopise istaknutih proizvođača antivegetativnih (dalje samo AV) zaštitnih brodskih premaza daje se naslutiti jaki ekonomski naglasak (pritisak) na brodare pri promociji novih AV premaza. Studije utjecaja na okoliš zasigurno nisu mogle pokriti prošireni utjecaj novih AV premaza na sve morske organizme čisto zbog toga što će brodovi ticati sva mora svijeta te što bi takve studije tražile duže vrijeme provođenja i procijene, a time i sporije uvođenje novih konkurentnih i profitabilnih proizvoda na tržište.

Zbog velikog broja bitnih radova koji objašnjavaju utjecaja organokositrenih spojeva na žive organizme u moru, a i zbog osobnih iskustava da u upravljanju otklanjanja takvih premaza sa trupa brodova postoje propusti i određena neznanja, rad također daje naputke kako praktično najbolje upravljati sa odstranjivanjem štetnih premaza. Nažalost obim rada je toliki da se moralo ispustiti znatne napretke u zaštiti trupa broda, a koji u sebi u mnogome imaju za uzrok upravo AFS Konvenciju (dalje samo Konvencija) koja je doslovno natjerala proizvođače da krenu korak dalje u zaštiti okoliša a ne u zaštiti ekonomskih interesa sebe i svojih stranki. U marketinškom smislu kupci još uvijek ''padaju'' na uštede pri apliciranju svakojakih premaza premda je Konvencija nedvojbeno pridonijela njihovoj svijesti pri upravljanju brodom i njegovom eksploatacijskom utjecaju na okoliš.

Imajući u vidu gore navedene činjenice rad će prvo prikazati osnove Međunarodne konvencije o štetnim AV brodskim sustavima, uvjete broda i inspekcijskog nadzora nad njima, kako država kao zakonodavac sudjeluje u svemu tome te gdje se spominje provedba ove konvencije u domaćoj regulativi. Potom će se dati kratke upute za upravljanje uklanjanja AV premaza sa brodova.

3

2 Pojam AFS Konvencije

Međunarodna konvencija o štetnim antivegetativnim brodskim sustavima (The International Convention on the Control of Harmful Anti-Fouling Systems on Ships), poznata kao ''AFS Konvencija'' usvojena 2001 godine kojom se zabranjuje uporaba štetnih tvari u antivegetativnim premazima brodskih trupova stupila je na snagu 17. rujna 2008 god. nakon što su je ratificirale 34 države koje raspolažu s ukupno 52,81% svjetske trgovačke tonaže [1].

Zaključno sa 31. svibnja 2009. Konvenciji je pristupilo 39 država sa ukupno 66,89% svjetske brodske tonaže. Hrvatska je pristupila Konvenciji 02.12.2006, dakle dok još sama Konvencija nije niti stupila na snagu.

2.1 Raščlamba AFS Konvencije

Konvencija se sastoji od 21 članka, 4 aneksa i dva dodatka četvrtom aneksu.

Konvencija ide sljedećim redom:

Članak 1 Opće Obveze

Članak 2 Definicije

Članak 3 Primjena

Članak 4 Kontrola Ani-Vegetativnih Sustava

Članak 5 Kontrola Otpadnih Materijala iz Aneksa 1

Članak 6 Proces Prijedloga Izmjena Kontrola Anti-Vegetativnog Sustava

Članak 7 Tehničke Grupe

Članak 8 Znanstvena i Tehnička Istraživanja i Nadzor

Članak 9 Komunikacija i Razmjena Informacija

Članak 10 Pregled i Certifikacija

Članak 11 Inspekcija Brodova i Otkrivanje Prekršaja

Članak 12 Prekršaji

Članak 13 Pretjerano Kašnjenje ili Zadržanje Broda

Članak 14 Rješavanje Spora

Članak 15 Odnosi prema Međunarodnom pravu mora

Članak 16 Dopune

Članak 17 Potpisivanje, Potvrda, Prihvaćanje, Odobrenje i Pristupanje

Članak 18 Stupanje na snagu

Članak 19 Pritužbe

Članak 20 Jezici

ANEKS 1 Kontrola Anti-Vegetativnih Sustava

ANEKS 2 Elementi potrebni za Početni Prijedlog4

ANEKS 3 Elementi potrebni za Opsežni Prijedlog

ANEKS 4 Zahtjevi za Preglede i Certifikaciju Anti-Vegetativnih Sustava

Članak 2, Stavak 1, Administracija znači Vladu države pod čijom upravom brod plovi. Što se tiče brodova koji viju zastavu države, Administracija predstavlja Vladu države. S obzirom na fiksne ili plutajuće platforme zaposlene u istraživanju i iskorištavanju morskog dna i podzemlja pripadne obalne države nad kojim ona ima suverena prava istraživanja i iskorištavanja prirodnih resursa, Administracija predstavlja Vladu dotične obalne države.

U članku 2, stavak 2 Konvencije daje se točna definicija AV sustava; ''Anti-vegetativni sustav'' znači premaz, boju, površinski postupak, površinu ili uređaj

koji se koristi na brodovima za kontrolu ili sprječavanje hvatanja neželjenih organizama.[3]

Stavak 3 daje objašnjenje za izraz Komitet,

''Komitet'' znači Marine Environment Protection Committee (MEPC) IMO-a tj. Odbor za zaštitu morskog okoliša Međunarodne pomorske organizacije.

Konvencija se po Članku 3. Primjena, osim ako nije drugačije određeno Konvencijom, primjenjuje na

a) Brodove koji plove pod zastavom države potpisnice (dalje Država)b) Brodove koji ne plove pod zastavom Države, ali koji plove pod upravom

Države, i c) Brodove koji ulaze u luku, brodogradilište ili odobalni terminal Države, ali koji

ne potpadaju pod stavke a) i b).

Konvencija se ne primjenjuje na ratne brodove, brodove ratne mornarice ili druge brodove u posjedu Države koji se koriste samo u državne nekomercijalne svrhe. No Država mora osigurati određene mjere koje će osigurati da se ovi brodovi ponašaju, što je više praktično i razumno moguće, u skladu sa Konvencijom.

Na brodove država nepotpisnica Konvencije Država će morati primjenjivati pravila Konvencije.

Članak 4 – Kontrola AV Sustava govori da u skladu sa pravilima Aneksa 1 svaka Država mora zabraniti i/ili ograničiti

a) Aplikaciju, reaplikaciju, instaliranje ili uporabu štetnih AV Sustava na brodovima koji plove ili su pod upravom Države, te

b) Aplikaciju, reaplikaciju, instaliranje ili uporabu takvih sustava u luci, brodogradilištu ili odobalnom terminalu Države od strane brodova koji nisu pod upravom Države niti viju njenu zastavu,

te da će poduzeti učinkovite mjere da se osigura udovoljavanje brodova ovim pravilima.

5

Brodovi koji koriste AV Sustave i koji se kontroliraju preko Aneksa 1 mogu, i nakon stupanja Konvencije na snagu, zadržati postojeći sustav do sljedećeg planiranog održavanja takvog sustava, ali ni u kojem slučaju ne dulje od 60 mjeseci od zadnje obnove sustava, osim ako Komitet odluči da postoje izvanredne okolnosti koje osiguravaju primjenu postojećeg sustava kontrole.

Po Članku 8 Znanstvena i Tehnička Istraživanja i Nadzor, Konvencija nalaže da se Država obveže na poduzimanje adekvatnih mjera koje bi promicale i omogućavale znanstveno i tehničko istraživanje utjecaja AV sustava kao i nadzor takvih djelovanja. Posebno, takva istraživanja moraju uključivati promatranje, mjerenje, uzorkovanje, procjenu i analizu djelovanja AV sustava.

Nadalje, svaka Država će morati promicati dostupnost bitnih podataka na zahtjev druge Države u njenim

a) Znanstvenim i tehničkim aktivnostima provedenim u skladu sa Konvencijom;b) Pomorskim znanstvenim i tehnološkim programima i njihovim ciljevima, ic) Opaženim utjecajima u bilo kojem programu promatranja i ocjenjivanja AV

sustava.

Članak 11 Inspekcija Brodova i Otkrivanje Prekršaja

Brod na kojeg se primjenjuje ova Konvencija može biti podvrgnut inspekciji u bilo kojoj luci, brodogradilištu ili odobalnom terminalu Države od ovlaštenih časnika Države u svrhu utvrđivanja pridržavanja odredaba Konvencije. Osim ako ne postoje čvrsti razlozi da je brod u prekršaju odredaba Konvencije, svaka takva inspekcija će se ograničiti na:

a) Utvrđivanje da, gdje je potrebno, na brodu postoji valjana Međunarodna Svjedodžba AV Sustava ili Deklaracija o AV Sustavu; i/ili

b) Mali uzorak brodskog AV sustava koji ne utječe na integritet, strukturu ili operativnost AV sustava.

Ako postoje čvrsti dokazi da brod krši pravila Konvencije nad brodom se može provesti puna inspekcija u skladu sa izrađenim naputcima IMO-a. Nadalje, ako je brod otkriven u prekršaju Konvencije, Država koja provodi inspekciju može poduzeti korake da upozori, zadrži, otpusti ili isključi brod iz svojih luka. Država koja poduzme takvu mjeru protiv broda koji ne ispunjava pravila Konvencije mora odmah obavijestiti Administraciju broda u prekršaju.

U radu se izbjeglo navođenje Članka 6-9 Konvencije, kao i pripadajućih Aneksa 2 i 3 zbog samog obima rada. Kako bilo Države se tim odredbama članka obvezuju na kontrolu svog podmorja, međusobnu državnu suradnju u znanstvenim i tehničkim istraživanjima utjecaja AV sustava na morski okoliš. U skladu s tim Aneks 2 i 3 daju detaljne naputke koji su uvjeti potrebni da bi se neki AV sustav zaštite broda od obrastanja mogao proglasiti štetnim odnosno Prijedlogom da se uvrsti u zabranjene tj. kontrolirane AV sustave.

6

2.2 ANEKS 1 Kontrola Anti-Vegetativnih Sustava

Anti-vegetativni sustav Kontrolne mjere Primjena Datum primjene

Organokositreni spojevikoji djeluju kao biocidiu AV sustavu.

Brodovi neće aplicirati ili reaplicirati organokositrene spojeve.

Svi brodovi 1 Siječnja 2003

Organokositreni spojevikoji djeluju kao biocidiu AV sustavu.

Brodovi:1) neće nanositi organokositrene spojeve nasvoj trup ili vanjske dijelove ili površine; ili2) će nositi premaz koji ispiranjem sa temeljnog štetnog AV sustava stvara barijeru od takvih spojeva.

Svi brodovi (osim fiksnih i plutajućih platformi, FPSO1 i FSU2 koji su konstruirani prije 1 Siječnja 2003 i koji nisu bili u suhom doku na ili poslije 1 Siječnja 2003).

1 Siječnja 2008

Tablica 1 Zabrana primjene organokositrenih spojeva

2.3 ANEKS 4 Zahtjevi za Preglede i Certifikaciju Anti-Vegetativnih Sustava

2.3.1 Pravilo 1, Pregledi

1) Brodovi od 400 bruto tona (BRT) i veći koji obavljaju međunarodna putovanja, isključujući fiksne ili plutajuće platforme, FSU i FPSO jedinice, će biti podložni sljedećim pregledima:

a) Početnom pregledu prije puštanja broda u plovidbu ili prije prvog izdavanja Međunarodne Svjedodžbe AV Sustava (dalje Svjedodžbe); i

b) Pregledu kada je AV sustav promijenjen ili zamijenjen. Takvi pregledi moraju biti potvrđeni na izdanoj Svjedodžbi.

2) Pregled mora biti takav da osigura udovoljavanje brodskog AV sustava ovoj Konvenciji.

3) Administracija mora uspostaviti prikladne mjere za brodove koji ne potpadaju pod Članak 1) ovog pravila, tj. za brodove manje, jednake ili veće od 400 BRT koji ne obavljaju

1 Floating Production, Storage and Offloading jest skraćenica za brod (tanker) koji prerađuje, skladišti i prekrcava tekući ili plinoviti teret na moru. Često se kaže i FPSO jedinica ili sustav. Ovakvi tankeri su dizajnirani da preuzmu sav tekući teret sirove nafte ili plina sa obližnjih platformi ili izvora, prerade ga i uskladište za prekrcaj na sljedeći tanker (za razvoz) ili za transport kroz podmorski cjevovod.

2 Floating Storage and Offloading unit (FSO) je plutajući skladišni uređaj, pojednostavljeni FPSO, bez mogućnosti prerade sirove nafte ili plina. Većina FSO jedinica su stari prenamijenjeni supertankeri sa jednostrukom oplatom. Najpoznatiji primjer je najveći brod na svijetu, Knock Nevis (prijašnji Jahre Viking), koji je prenamijenjen u FSO da bi se koristio pred obalom Katara.

7

međunarodna putovanja, te za brodove manje od 400 BRT koji obavljaju međunarodna putovanja, da se osigura da i takvi brodovi udovoljavaju pravilima Konvencije.

4) a) U svrhu provođenja ove Konvencije, pregledi brodova će biti obavljeni od strane časnika ovlaštenih od strane Administracije uzimajući u obzir smjernice pregleda koje je izradio IMO. Alternativno, Administracija može preglede zahtjevan Konvencijom povjeriti ili inspektorima imenovanim za tu svrhu ili ovlaštenim organizacijama.

b) Imenovani inspektori ili priznate organizacije Administracije, da bih obavile preglede, kao minimum, moraju uputiti predložene inspektore ili priznate organizacije da

i. Prilikom pregleda traže od broda da ispunjava odredbe Aneksa 1; iii. Obave preglede na zahtjev nadležnog tijela obalne države koja je potpisnica

Konvencije.

c) Kada Administracija, ovlašteni inspektor, ili priznata organizacija utvrde da brodski AV sustav ne udovoljava pojedinostima Svjedodžbe ili odredbama Konvencije, ta Administracija, inspektor ili organizacija će odmah osigurati da se poduzmu korektivne mjere u svrhu dovođenja broda u sukladnost. Inspektor ili organizacija će također navrijeme obavijestiti Administraciju o takvim odlukama. Ako korektivna radnja nije poduzeta, Administracija će biti odmah obaviještena i morat će osigurati da se Svjedodžba ne izda ili da se primjereno povuče.

d) U situaciji opisanoj u stavku c) ovog članka, ako je brod u luci druge Države, tada nadležni organi obalne države bez odlaganja moraju biti obaviješteni. Kada je Administracija, ovlašteni inspektor ili priznata organizacija obavijestila nadležne organe obalne države, Vlada dotične obalne države će dati Administraciji, inspektoru ili organizaciji potrebnu pomoć u provođenju njihovih obveza prema ovom pravilu.

2.3.2 Pravilo 2, Izdavanje ili Ovjera Međunarodne Svjedodžbe Anti-vegetativnog Sustava

1) Administracija će zahtijevati da se brodu, na koga se primjenjuje pravilo 1 i nakon uspješnog završetka pregleda u skladu sa pravilom 1, izda Svjedodžba. Svjedodžba izdana od organa Države će biti prihvaćena od strane drugih Država i ticati će se svih namjena pokrivenih ovom Konvencijom.

2) Svjedodžbe će biti izdane ili ovjerene od strane Administracije ili od strane osobe ili organizacije ovlaštene od Administracije. U svakom slučaju, Administracija preuzima potpunu odgovornost za Svjedodžbu.

3) Za brodove koji nose AV sustav kontroliran Aneksom 1, a koji je instaliran prije dana stupanja na snagu kontrole takvog sistema, Administracija će izdati Svjedodžbu u skladu sa člankom 1) i 2) ovog pravila ne kasnije od 2 godine nakon stupanja na snagu kontrole takvog sustava. Ovaj članak ne oslobađa brod da udovolji Aneksu 1.

8

4) Svjedodžba će biti napravljena u formi koja odgovara modelu danom u Dodatku 13

ovog Aneksa i bit će napisana na najmanje engleskom, francuskom ili španjolskom jeziku. U slučaju spora ili neslaganja može se koristi i službeni jezik Države koja izdaje Svjedodžbu.

2.3.3 Pravilo 3, Izdavanje ili Ovjera Međunarodne Svjedodžbe Anti-vegetativnog Sustava od strane druge Države

1) Na zahtjev Administracije, druga Država može napraviti pregled broda i ako se udovolji odredbama Konvencije ona će izdati ili će ovlastiti izdavanje Svjedodžbe brodu i, gdje je primjereno, ovjeriti ili odobriti ovjeru brodske Svjedodžbe u skladu sa ovom Konvencijom.

2) Kopija Svjedodžbe i kopija izvješća pregleda će biti poslana što je brže moguće Administraciji koja to zahtjeva.

3) Tako izdana Svjedodžba će sadržavati izjavu da je izdana na zahtjev Administracije iz članka 1) i imat će istu snagu i poprimat će isto priznanje kao Svjedodžba izdana od Administracije.

4) Svjedodžba ne smije biti izdana brodu koji je dužan vijati zastavu države nepotpisnice Konvencije.

2.3.4 Pravilo 4, Valjanost Međunarodne Svjedodžbe Anti-vegetativnog Sustava

1) Svjedodžba izdana pod pravilima 2) i 3) će prestati biti valjana u sljedećim slučajevima:

a) Ako je AV sustav promijenjen ili zamijenjen i ako Svjedodžba nije potvrđena u skladu sa Konvencijom; i

b) Nakon prebacivanja broda na zastavu druge Države. Nova Svjedodžba će biti izdana onda kada je Država koja izdaje novu Svjedodžbu u potpunosti zadovoljna da brod ispunjava odredbe Konvencije. U slučaju prebacivanja broda između Država, ako se zatraži unutar tri mjeseca nakon prebacivanja, Država čiju je zastavu brod prije vijao mora, što je prije moguće, poslati Administraciji kopiju Svjedodžbe koju je brod nosio prije prebacivanja i, ako su dostupne, kopije svih bitnih izvješća pregleda.

2) Izdavanje nove Svjedodžbe Države, prije prebacivanja broda od druge Države, može se temeljiti na novom pregledu ili na temelju valjane Svjedodžbe izdane od prijašnje Države čiju je zastavu brod bio dužan vijati.

2.3.5 Pravilo 5, Deklaracija o Anti-vegetativnom Sustavu

1) Administracija će zahtijevati od broda dužine 24 metra ili većeg, ali manjeg od 400 BRT koji obavlja međunarodna putovanja i na kojeg se primjenjuje članak 3 (1)(a) (isključujući fiksne ili plutajuće platforme, FSU i FPSO) da nosi Deklaraciju o Anti-

3 Dodatak 1 i 2 Aneksa 4, tj. službene predložene forme Svjedodžbe i Deklaracije od strane IMO-a će biti prikazane u originalu, na engleskom jeziku, na zadnjim stranicama ovog rada.

9

vegetativnom sustavu (dalje samo Deklaracija) potpisanu od strane vlasnika ili posrednika ovlaštenog od strane vlasnika. Takvu Deklaraciju će pratiti odgovarajuća dokumentacija (poput računa za premaze ili računa izvođača radova) ili će sadržavati odgovarajuću ovjeru.

2) Deklaracija će biti napravljena u formi koja odgovara modelu danom u Dodatku 2 ovog Aneksa i bit će napisana najmanje na engleskom, francuskom ili španjolskom jeziku. U slučaju spora ili neslaganja može se koristi i službeni jezik Države koja izdaje Svjedodžbu.

3 AFS Konvencija u domaćoj pravnoj regulativi

Prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Konvencija je uvrštena u Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe (dalje Pravilnik), objavljenim u Narodnim novinama (NN) br.127/05, Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika objavljenim u NN br. 38/08 (dalje Izmjene). Izmjene su stupile na snagu 04. travnja 2008. od kada se službeno počinje provoditi inspekcijski nadzor brodova koji u sebi ima sadržan i pregled AV sustava broda.

3.1 Inspekcijski nadzor Anti-vegetativnih brodskih sustava u Republici Hrvatskoj

U Pravilniku za Konvenciju se koristi naziv Međunarodna konvencija o nadzoru štetnih sustava protiv obraštanja4 brodova, te osim vlasnika i zapovjednika broda inspekciji bivaju podvrguti i koncesionari luka koji također moraju paziti koje premaze protiv obraštanja koriste na svojim plovilima.

Ukoliko postoji osnovana sumnja da se na brodu ne primjenjuju premazi protiv obraštanja u skladu sa odredbama Aneksa 1 Konvencije tada će se izvršiti Detaljni inspekcijski nadzor koji će u područjima pokrivenosti Konvencijom zahtijevati:

1) Uzimanje uzoraka AV premaza u skladu sa Rezolucijom MEPC.104(49) 2) Pregled brodskih dokumenata i zapisa sa ciljem provjere podataka o korištenom AV

premazu.

4 Termin ''obraštaj'' ima dosta šire značenje u morskoj tehnologiji pa se izraz rabi i za razlikovanje rasta biljaka i životinja na umjetnim potopljenim površinama od onog na stijenama, kamenju i drugim prirodnim objektima. Procesom obraštanja povećava se težina uronjenog objekta uz dalekosežne negativne posljedice. Proces obrastanja obuhvaća niz događaja u kojem se na nastali makromolekularni film naseljavaju bakterije, a zatim se na njih naseljavaju i prihvaćaju slobodno plivajuće spore alge i ličinke beskralježnjaka. Utvrđeno je da oko 200 različitih vrsta sudjeluje u stvaranju obraštajnih zajednica na uronjenim strukturama. Akumulirani obraštaj povećava težinu mreže za uzgoj riba i do nekoliko puta (npr. mreža od 50 kg može doseći težinu od 1 tone), a zabilježeni su i slučajevi potapanja tovnih kaveza zbog toga (plutnja mreže nije mogla podnijeti dodatnu masu obraštaja)[2]. Brodsko dno koje nije zaštićeno AV sustavom može prikupiti 150kg obraštaja po metru kvadratnom u manje od 6 mjeseci eksploatacije broda što vodi do povećanja potrošnje goriva od 50% i do smanjivanja intervala između dokovanja [4].

10

Pod točkom 2) pod dokumentom se misli na Svjedodžbu, dok pod zapisom se misli na Deklaraciju.

3.2 Rezolucija MEPC.104(49) – Smjernice za kratko uzorkovanje Anti-vegetativnih sustava na brodovima

Rezolucija MEPC.104(49) - Smjernice za kratko uzorkovanje AV sustava na brodovima, dalje samo Smjernice, daju naputke za uzorkovanje AV sustava da bi se podržala učinkovitost pregleda i inspekcije u svrhu da osigura poklapanje brodskog AV sustava sa odredbama Konvencije.

Ove smjernice tako pomažu:

1. Administracijama i priznatim organizacijama u homogenoj primjeni odredbi Konvencije;

2. Časnicima organa lučke inspekcije sa naputcima o metodama i rukovanjem malim uzorcima u skladu sa Člankom 11 (1)(b) Konvencije; i

3. Kompanijama, brodogradilištima, proizvođačima AV sustava kao i bilo kojim drugim strankama u razumijevanju procesa uzorkovanja, kako se traži po odredbama Konvencije.

U svrhu razumijevanja Smjernica definira se pojam

Dopušteni iznos (eng. Threshold Value) koji označava graničnu koncentraciju kemijskog spoja pod istragom ispod koje se može pretpostavljati ispunjavanje bitnih odredbi Konvencije.

Raspon Tolerancije označava numerički raspon dodan na Dopušteni iznos, gdje su detektirane koncentracije iznad Dopuštenog iznosa prihvatljive zbog priznatih analitičkih netočnosti te kao takve ne ugrožavaju ispunjavanje odredbi Konvencije/Smjernica.

3.2.1 Uzorkovanje i analiza AV premaza

Tijekom uzorkovanja posebna pažnja se mora posvetiti da se ne ošteti cjelovitost ili operativnost AV sustava broda. Uzorkovanje se mora izbjegavati na mjestima, ili u njihovoj blizini, gdje je AV premaz oštećen. Na mjestu uzrokovanja AV premaza trupa, postojeći obrastaj se mora ukloniti vodom ili mekom spužvom/odjećom prije samog uzimanja uzorka poradi sprječavanja kontaminacije uzorka. Ako se uzorkovanje obavlja u suhom doku tada će se ono obaviti, ako je moguće, poslije pranja trupa slatkom vodom.

Tijekom pregleda i certificiranja AF sustava broda uzroci premaza za analizu se mogu uzeti kao vlažni premaz iz kanti proizvoda ili kao suhi film premaz uzet sa trupa. Da bi se spriječila kontaminacija, uzorak vlažnog premaza mora se uvijek uzimati iz novo otvorene kante proizvoda koja je prethodno bila dobro promiješana. U slučaju više-komponentnog premaza (gdje se na mjestu nanosa prije nanošenja premaza prethodno mora pomiješati

11

nekoliko komponenti), uzorak svake komponente se treba uzeti zasebno te se mora zabilježiti omjer miješanja komponenti.

Broj uzeti uzoraka kod vlažnog premaza mora sadržavati i pričuvni uzorak koji se pohranjuje u slučaju nastanka spora, dok se za suhe premaze uzimaju trostruki uzorci sa približno iste točke uzorkovanja (npr. unutar 10cm jedno od drugog). Usklađenost sa Aneksom 1 Konvencije se pretpostavlja ako je organokositreni sadržaj u AV sustavu toliki da ne podržava biocidni efekt. U praksi organokositreni spojevi ne smiju biti veći od 2500mg organokositra (mjereno kao Sn, kemijska oznaka kositra) po kilogramu suhog premaza.

Rezultati postupka uzorkovanja moraju biti u potpunosti dokumentirani po svakoj metodi u određenom obrascu. Ti obrasci moraju biti popunjeni od strane osobe koja obavlja uzorkovanje i predani nadležnom organu Lučke uprave ili Administracije. Primjer jednog takvog praznog obrasca će biti dan u Dodatku 3.

3.2.1.1 Metoda brzog uzorkovanja i analize AV sustava broda primjenjiva u inspekcijskom nadzoru broda

Ova metoda daje način uzorkovanja i postupke analize u svrhu identificiranja prisutnosti organokositreni spojeva u AV sustavima brodova. Metoda je prvenstveno namijenjena brodski inspektorima ili časnicima Lučke inspekcije (eng. Port State Control Officers – dalje samo PCSO) pri pregledima/inspekcijama na terenu, npr. u suhom doku, kada je potrebno načiniti uzorkovanje i prvostupanjsku analizu.

Metoda se zasniva na dvostupanjskoj analizi gdje se u prvom stupnju otkriva ukupna količina kositra kao indikacija za prisutnost organokositra dok je drugi stupanj potreban samo u slučaju ako prvostupanjska analiza pokaže pozitivan rezultat na otkrivanje organokositrenih spojeva.

Uzorkovanje se provodi uporabom abrazivnog papira koji brusi površinu AV sustava. Tako se dobivaju fragmenti premaza AV sustava sa malenog prostora, manjeg od nekoliko mikrometara u dubinu premaza, koji ne utječu na premaze koji leže ispod poput temeljnog premaza.

Uređaj za uzorkovanje se sastoji od električnog motora, dvije (ili tri) rotirajuće osovine i baterija za električno napajanje (vidjeti Sl.1). Na svakoj rotirajućoj osovini se nalazi disk na kojem je abrazivni papir promjera 10mm. Diskovi se naslanjaju na površinu trupa broda pomoću spiralnih opruga. Diskovi rotiraju obrnuto od kazaljke na satu dok se osovine okreću obrnuto od kazaljke na satu oko centra samog uređaja.

Na svakoj točki uzorkovanja uzorkuje se najmanje tri puta što u konačnici sa ovim uređajem daje šest uzoraka (fragmenti sa šest abrazivnih papira). Mjesto uzorkovanja mora biti izabrano tamo gdje je AV sustav netaknut na površini od približno 50 x 50cm ili više. U nedostatku uređaja za uzorkovanje uzorci se mogu prikupiti i ručnom obradom pomoću diska s abrazivnim papirom.

12

Slika 1 Shema uređaja za uzorkovanje AV sustava broda

3.2.1.1.1 Prvostupanjska analiza fragmenta brodskog AV sustava

Za prvostupanjsku analizu se pretpostavlja da će se koristit na mjestu pregleda ili inspekcije, npr. u suhim dokovima ili morskim lukama. Da bi se ostvarila analiza i otkrivanje ukupnog sadržaja kositra u fragmentu, na terenu je u ovoj metodi potrebno primijeniti fluorescentnu analizu rendgenskim zrakama (engl. X-ray Fluorescence; dalje XRF). Između nekoliko tipova XRF instrumenata, energijski disperzivni spektrometar sa silikonski zanos detektorom (eng. Silicon Drift Detector - SDD) se preporučuje za terensku uporabu.

Prilagođeni programski paket bi također trebali biti na raspolaganju inspektorima pri utvrđivanju udjela kositra u AV sustavu broda koji se koristi na osobnim računalima za prikaz rezultata analize XRF instrumentom. Nakon priprema, koje uključuju zagrijavanje XRF instrumenta i startanje računala, uzorak sa diska se stavlja na uzorak dasku instrumenta. Analiza uzorka koja se obavlja programskim paketom obično traje 5 minuta po uzorku, a rezultati analize se automatski prikazuju na ekranu računala. Kako XRF analiza ne utječe na svojstva uzoraka svi prikupljeni uzorci, uključujući i one za drugostupanjsku analizu i pohranu, se mogu ponovno koristiti za ovaj tip analize.

Slika 2 prikazuje noviji model ručnog XRF uređaja čija se brzina analize metala mjeri u sekundama, čija je masa 1,3kg, posjeduje PC kompatibilnost sa MS operativnim sustavima, razmjena podataka se vrši USB, Bluetooth ili RS232 serijskim sučeljem, pamti više od 10 000 spektralnih očitanja, mogućnost prepoznavanja više od 25 kemijskih elemenata (metala, uključujući i lake metale) dok je točnost usporediva sa laboratorijem. Osim što može izravno analizirati fragment AV premaza uređaj je u mogućnosti analizirati premaz i bez skidanja fragmenta AV sustava osim u slučaju ako temeljni premazi ne sadrže kositar, što može

13

utjecati na točnost pokazivanja kositra iz AV sustava. Naravno, nedostatak u široj primjeni ovakvih uređaja pri Inspekcijskom nadzoru sigurnosti plovidbe i općenito u industriji jest cijena uređaja.

Slika 2 Ručni XRF uređaj

Prilagođeni programski paket će također biti na raspolaganju inspektorima pri utvrđivanju udjela kositra u AV sustavu broda koji se koristi na osobnim računalima za prikaz rezultata analize XRF instrumentom. Nakon priprema, koje uključuju zagrijavanje XRF instrumenta i startanje računala, uzorak sa diska se stavlja na uzorak dasku instrumenta. Analiza uzorka koja se obavlja programskim paketom obično traje 5 minuta po uzorku, a rezultati analize se automatski prikazuju na ekranu računala. Kako XRF analiza ne utječe na svojstva uzoraka svi prikupljeni uzorci, uključujući i one za drugostupanjsku analizu i pohranu, se mogu ponovno koristiti za ovaj tip analize.

Za konačnu vrijednost točke uzorkovanja izostavljaju se maksimalne i minimalne vrijednosti XRF analize te se računa prosječna vrijednost sadržaja kositra pomoću preostalih međuvrijednosti analize. Pretpostavlja se da su konačne vrijednosti analize u skladu sa Konvencijom ako nijedan sadržaj kositra (prosječna vrijednost) točke uzorkovanja ne prelazi sumu dopuštene vrijednosti (2500mg/kg) uz toleranciju od 500mg/kg (20% od dopuštene vrijednosti).

Ako pak jedna ili više prosječnih vrijednosti uzoraka sa različitih točki uzorkovanja ne udovoljavaju gornjem kriteriju uzorci se moraju poslati u laboratorij na drugostupanjsku

14

analizu. Bez obzira na rezultate prvostupanjske analize, ako smatraju da je to potrebno učiniti, inspektori zadržavaju pravo na pokretanje drugostupanjske analize.

3.2.1.1.2 Drugostupanjska analiza fragmenta brodskog AV sustava

Kako drugostupanjska analiza predstavlja konačni i odlučujući rezultat analize uzoraka, ova metoda bi onda trebala biti u potpunosti pregledana od stručnjaka temeljem znanstvenih dokaza.

Drugostupanjska analiza zahtjeva fragmente AV sustava kao uzorke za analizu. Prikupljeni fragmenti AV premaza se uklanjaju s abrazivnog papira i ukupna masa se važe elektronskom vagom reda točnosti 0,1mg. Uzorci se podvrgavaju hidrolizi5 pomoću vodene otopine kaustične sode, ekstrakcija se vrši pomoću organskog otapala dok se onda derivatizacija6 vrši sa propilmagnezij bromidom. Nakon čišćenja ekstrakta analiza visoke razlučivosti se provodi uporabom plinske kromatografija/masa spektrometrije (GC/MS). Kao unutarnji standard u svrhu količinske analize dodaje se tetrabutil kositar d36.

Ova analiza također daje podatke o kemijskim vrstama i njihovom sastavu (u mg/kg po uzorku). Sadržaj organokositra se promatra u jedinici mg/kg suhog premaza. Odredbama Konvencije će se udovoljiti ako rezultatima drugostupanjske analize budu istovremeno postignuti sljedeći uvjeti:

1) Kositra u organskoj formi većim od 2500 miligrama na kilogram suhog premaza ne smije biti više od 25% od ukupnog broja uzoraka (2500 mg Sn/kg suhog premaza); i

2) Nijedan uzorak ne smije pokazivati koncentraciju kositra u organskoj formi većoj od sume Dopuštenog iznosa plus Raspon tolerancije, tj. nijedan uzorak ne smije prijeći koncentraciju od 3000 mg Sn/kg suhog premaza.

Ako rezultati analize ne zadovoljavaju gore navedenim kriterijima to znači da su organokositreni spojevi prisutni u AV sustavu broda na razini kada će djelovati kao biocidi.

4 Upravljanje odstranjivanjem AV brodskih sustava

5 Hidroliza je kemijska reakcija tijekom koje jedna ili više molekula vode se raspadaju na vodik i hidroksid ione koji mogu dalje sudjelovati u reakcijama.

6 Derivatizacija je tehnika koja se koristi u kemiji i koja transformira kemijske spojeve u produkte sličnih kemijskih struktura, zvanih derivati.

15

4.1 Zašto su zabranjeni organokositreni spojevi?

Efikasan AV brodski sustav mora čuvati trup broda od obraštajućih organizama7. Također AV brodski biocid mora imati široki spektar aktivnosti, nisku toksičnost, slabu topivost u vodi, ne smije posjedovati svojstvo bio-akumulacije u sedimentima niti u hranidbenom lancu.

U ranoj fazi jedrenjaka spojevi arsena, žive i pesticida su se koristili kao AV sustavi na brodovima. Ovi aktivni sastojci su bili raspršeni u topivoj matrici iz koje su se ispirali u morsku vodu, ubijajući sljedeće morske organizme na brodskom trupom:

1. Na površini od vodne linije pa do 1-2metra u dubinu dominiraju alge i nekoliko školjkaša (balanidi). Obraštanje u ovom pojasu najjače je prisutno upravo zbog najvećeg sadržaja kisika i Sunčeve svijetlosti;

2. Niže od gornjeg pojasa pojavljuju se razasute školjke, mahovnjaci i crvi cjevaši;

3. Ravnim dnom broda dominiraju hidroidi (engl. Hydroids), balanidi (priljepci, engl. Barnacles), školjke (engl. Mussels), plaštenjaci (engl. Tunicates) i mahovnjaci (engl. Bryozoa).

Brzina ispuštanja biocida kod prvih AV premaza je bila nekontrolirana, te bi njihov biocidni učinak potpuno nestao u 18 – 24 mjeseca. Tijekom 60tih godina prošlog stoljeća kemijska industrija je razvila efikasan i jeftin AV premaz koristeći metalne spojeve, prvenstveno koristeći organokositreni spoj tributil kositar (engl. Tributyltin – dalje TBT). Također tijekom kasnih 1960 razvijena je i tehnika samopolirajućih premaza u kojima su organokositreni spojevi kemijski vezani na polimerskoj bazi. Brzina ispuštanja ovih premaza je kontrolirana zato jer se biocid ispušta kada morska voda reagira sa površinskim slojem premaza. Kada se površinski sloj potroši, reakcija ispuštanja biocida ponovno počinje sa novim slojem. Na ovaj način ispuštanje biocida je osigurano kroz čitav vijek trajanja AV premaza, što za brodove znači do 60 mjeseci bez nanošenja novog premaza.

Glavni problemi samopolirajućih TBT AV premaza su njihovo zadržavanje u morskom okolišu, visoka toksičnost za brojne morske vrste, uključujući rakove (engl. Crustaceans), negativan utjecaj na ljudski imuno sistem, imposeks kod morskih puževa,

7 Glavni ciljevi brodovlasnika u životnom vijeku broda jesu povećati učinkovitost u eksploataciji i minimizirati potrošnju goriva. Upravo su obraštanje i dotrajalost površine oplate podvodnog dijela trupa najveći uzroci povećanja hrapavosti a time i otpora trenja. Kod sporih brodova, što se može reći za većinu trgovačkih brodova, udio otpora trenja u ukupnom otporu broda može iznositi i do 90%. Općenito se smatra da samo prisutnost sluzi na podvodnom dijelu broda uzrokuje povećanje otpora od 1-2%, morske trave za 10% dok će školjke na dnu povećati otpor za čak 40%.Osim povećanja mase uronjenih konstrukcija zbog obraštanja, posljedičnog gubitka uzgona takvih konstrukcija, povećanje ukupnog otpora, smičnih naprezanja, problem predstavlja i anaerobna korozija kovnih površina koja nastaje kad organizmi s ljuskama stvore barijeru između morske vode i površine. Takva barijera stvara mikrookolicu s pH vrijednošću u kiselom području, visokim sadržajem Cl- iona i bez prisutnosti kisika. U takvim uvjetima pojača se intenzitet korozije pogotovo kad je potaknut razvoj sulfatno-reducirajućih bakterija koje generiraju sulfidne ione u proizvode enzime koji ubrzavaju koroziju, pa je mogućnost pojave hidordinamičkih i strukturnih problema velika [5].

16

malformacije školjki kamenica (općenito u ng/L iznosima izaziva deformacije školjaka i pomor larve), sporo raspadanje u sedimentima, veliki troškovi pročišćavanja i analiziranja morskih sedimenata kontaminiranih sa TBT spojem8.

Ljudi mogu bit izloženi djelovanju TBT-a preko hrane, prvenstveno ribe. TBT koncentracije u hrani uglavnom nisu štetne za čovjeka i rizik unosa preko hrane je malen. Svjetska zdravstvena organizacija je odredila da dnevna maksimalno dopuštena doza TBT-a iznosi 0,25 μg po kilogramu mase na dan.

Izlaganje TBT spoju se također može dogoditi u direktnim izlaganjem, pri rukovanju štetnom tvari ili objektom koji ju sadrži. Ljudi koji su pri svakodnevnom poslu u kontaktu sa TBT spojem mogu patiti od iritacije kože, očiju i drugih sluznih membrana. Kako bilo, za populaciju općenito rizik od vanjskog kontakta je malen. Npr. izloženost plivanjem u području sa zagađenim sedimentom je znatno manje negoli izloženost koje se može prouzročiti konzumacijom ribe [8].

TBT spoj je umjereno do slabo toksičan za sisavce premda su zadnje studije pokazale dokaze da se TBT akumulira u organima riba i sisavaca koji su se isključivo hranile u oceanskim vodama (prije se smatralo da zbog brze izmjene oceanske vode to nije toliko izraženo koliko u plitkim i zatvorenim vodama). Iako se štetni učinak organokositrenih spojeva već znao i ranih 1970 godina tek 1980 vlade počinju djelovati u ograničavanju uporabe AV sustava baziranih na organokositru. Međunarodna javnost je posebno skrenula pozornost na ovaj problem nakon dva slučaja zagađenja u Europi.

Prvi slučaj se zbio u Francuskoj gdje je industrija uzgajanja kamenica u Zaljevu Arcachon gotovo nestala zbog utjecaja TBT-a na reproduktivni ciklus kamenica. Francuska je ujedno i prva zemlja koja je 1982 godine, nakon uspostavljanja veze između TBT-a i pada produktivnosti kamenica, zabranila uporabu TBT premaza na brodovima manjim od 25m. Naime, proizvodnja kamenica u Zaljevu Arcachon je sredinom 1970tih iznosila 10 000-15 000 tona na godinu, da bi u 1981 godine ta proizvodnja pala na svega 3000 tona.

Drugi slučaj zagađenja se dogodio u Velikoj Britaniji kad je zapažanjima razvoja imposeksa9 kod morskih organizama u prolazu Plymouth utvrđeno da je ovaj fenomen više

8 Lučke inspekcije na moru još nisu opremljene (srpanj 2009) za brzo analiziranje organokositrenih spojeva u AV brodskim premazima već se inspekcija provodi samo kroz kontroliranje posjedovanja Svjedodžbe i/ili Deklaracije AV brodskog sustava. Što je najgore broj plovila, bilo u tranzitu, bilo u doticaju sa hrvatskim lukama i marinama, se povećava. Povećavaju se lučki kapaciteti i broj planiranih terminala za prihvat velikih brodova, a nadležno Ministarstvo nije niti predložilo ustanovu ili sklopilo ugovor sa nekim stručnim pravnim tijelom koje bi moglo primiti uzorak na analizu ili obaviti cjelovito uzorkovanje AV brodskog sustava. Prema Smjernicama uzorkovanje mora biti brzo i točno bez nepotrebnog zadržavanja broda i posljedičnih ekonomskih troškova za brodara/unajmitelja.

9 Imposeks je opisni termin nekih morskih gastropoda (puževa) koji pod utjecajem toksičnog zagađenja bivaju podvrgnuti razvijaju spolnih organa obrnutog od njihovog trenutnog spola. To je zapravo patološko stanje gdje se muška spolna obilježja, poput razvijanja muških spolnih organa (penisa i sjemenovoda), formiraju kod ženki

gastropoda. S druge strane, kako imposeks završava neplodnošću ženke prirodna vrsta zahvaćena njime je pred 17

raširen u obalnim vodama, sa većom učestalošću blizu luka i marina. Također, Vlada Velike Britanije 1985 godine donosi zakon o ograničenoj primjeni AV premaza na bazi TBT-a koji se primjenjuju na brodicama.

Zadnja dostupna imposeks analiza u Hrvatskoj jest ona napravljena za Kaštelanski zaljev krajem 2006 godine koji je i prije bio jako opterećen sa raznim onečišćenjima. Za procjenu pojave i intenziteta imposeksa korištene su vrijednosti indeksa stupnja sjemenovoda i dužine penisa ženki dobivenih analizom primjeraka vrste Hexaplex trunculus prikupljenih sa sedam postaja u Kaštelanskom zaljevu. Na istraživanim postajama analizom 131 ženke utvrđena je potpuna zahvaćenost imposeksom. Štoviše, većina zahvaćenih ženki bila je u uznapredovalom stadiju imposeksa što ukazuje na znatnu zagađenost organokositrenim spojevima [7]. Ovom ipak posrednom metodom utvrđivanja utjecaja TBT-a na okoliš ne daje se točna vrijednost organokositra u morskom okolišu (barem u promatranim radovima ona nije objavljena) za razliku od one koja bi se mogla odrediti npr. XRF analizom sedimenata morskog dna ili analizom same morske vode.

Vrijeme raspadanja TBT-a u vodi varira od nekoliko dana do nekoliko tjedana, no raspadanje je znatno usporeno ako je kisik kompletno isključen što se događa kod sedimenata gdje to može iznositi i nekoliko godina. Vode sa teže sedimentiranim dnom su pri velikom riziku da budu zagađeni sa TBT spojem i nekoliko godina.

Organokositreni spojevi se također koriste i kao pesticidi u agrokulturi (tripenil kositar – TPT), te kao stabilizatori topline u proizvodnji PVC cijevi (dibutil kositar – DBT). Ovi spojevi su također jako toksični kao i sam TBT koji se pokazao da je toksičan za neke organizme i u trilijuntom dijelu, dok izaziva sterilnost kod ženki morskog puža lat. Nucella lapillus u koncentracijama od 3 do 5 ng/L!

USEPA (engl. The United States Environmental Protection Agency – Agencija za zaštitu okoliša SAD-a) izdala je u Prosincu 2003 godine engl. Ambient Aquatic Life Water Quality Criteria for Trbutyltin ili Kriterij Kvalitete Života Vodenog Okoliša za Tributil-kositar. Prema tom dokumentu kriterij za kronični efekt u slatkoj vodi je 72 ng/l dok je za kriterij akutnog toksičnog efekta potrebno 460 ng/l. U oceanskoj morskoj vodi odgovarajući kriterij za kronični efekt je 7,4 ng/l dok je za akutni toksični efekt potrebno 420 ng/l.

4.2 Najbolje prakse upravljanja odstranjivanjem AV sustava sa brodova

Najbolje prakse upravljanja, engl. Best Management Practices (dalje BMP) dane u Aneksu MEPC 58/INF.3 su ponuđene kao alat u rukovanju i upravljanju supstancama AV sustava. BMP općenito nudi dvije metode:

istrebljenjem. Imposeks faze ženke puža Nucella lapillus i drugih (Nucella lima, Hexaplex trunculus) se koriste širom svijeta u motrenju razine tributil kositra. RPSI (engl. Relative Penis Size Indeks – indeks relativne veličine penisa) ženke i mužjaka te VDSI (engl.Vas Deferens Sequence Indeks – Indeks faze sjemenovoda) se koriste kao indikatori uznapredovalosti imposeksa, sve u svrhu motrenju razine TBT-a u morskom okolišu.

18

1. Metoda kontrole izvora (npr. presvlačenje brodskog trupa, uklanjanjem, prekrivanjem krutog otpada, ograđivanjem skladišta za otpade i boje); i

2. Metoda kolektiranja, filtracije i pročišćavanja (npr. taložni tankovi i filtri vode za pranje trupa).

Aktivnosti u kojima se stvara AV otpad općenito uključuju:

1. Čišćenje trupa broda gdje se površina trupa riba ili struže da bi se uklonio nagomilani obraštaj morskih organizama.

2. Uklanjanje AV premaza znači uklanjanje više slojeva premaza trupa broda kao priprema za apliciranje novih premaza. Također, AV otpad se može stvoriti i prilikom nanošenja novih AV premaza.

Vrste otpada koje dolaze sa uklanjanjem TBT premaza trupa broda uključuju:

1. Površinsko čišćenje pri uklanjanju obraštaja koji imaju mogućnost da sa sobom odlome i dio TBT premaza;

2. Strugotine i ostatke boje, bilo suhe boje nastale od struganja, brušenja, itd; ili vode za pranje koja se koristila za mokro pjeskarenje;

3. Rastopljeni TBT i produkti razgradnje nastali u pranju vodom i mokrom pjeskarenju;

4. Zagađeni pijesak ili pijesak upotrijebljen u pjeskarenju; i

5. TBT fizički odstranjen sa otpadnog materijala, poput filtracije ili obrade vodom.

4.3 Opće metode čišćenja trupa broda

Čišćenje trupa broda je namijenjeno uklanjanju akumuliranog obraštaja dok se donji AV premaz mora zadržati čitavim i operativnim. Tijekom čišćenja vrlo je vjerojatno da će se sa obraštajem ukloniti i određeni dio AV premaza. U osnovi postoje dva načina čišćenja trupa: u vodi i na kopnu. Praksa čišćenja trupa u vodi predstavlja veliki rizik za okoliš jer je zadržavanje otpada (obraštaja i slučajno otpalog AV premaza) sa trupa nemoguće, pa stoga

19

ova metoda definitivno nije preporučljiva za čišćenje bilo kojeg premaz, a kamoli za biocidne premaze.

Pri uklanjanju AV sustava na kopnu tj. prema načinu kako štetni spojevi mogu doći u vodu uglavnom se susreću tri metode:

1. Struganje: brušenje ili struganje sa rukom ili opremom za skidanje boje;2. Pjeskarenje: pjeskarenje pijeskom (suho ili mokro pjeskarenje); i3. Pjeskarenje vodom/pranje (nisko, srednje ili visoko tlačno).

Pjeskarenje abrazivnim materijalima je najzastupljenija tehnika uklanjanja AV premaza. Abrazivni materijali uključuju čelik, bakrenu šljaku, aluminij i staklene kuglice. Praktična pravila za izbor abrazivnog materijala pjeskarenja su:

1. Uporaba manje agresivnog medija (u smislu mehaničkih i kemijskih karakteristika);

2. Uporaba najmanje veličine abrazivnog materijala; i 3. Pronaći najmanji efektivni tlak pjeskarenja pri uklanjanju premaza.

Ove metode su nabrojene upravo zbog toga što su u brodogradilištima i remontnim zavodima, suhim dokovima, marinama i lukama izmjerene najveće koncentracije organokositrenih spojeva. Konvencijom se zabranila svaka nova primjena štetnih spojeva no odstranjivanjem u gore navedenim ustanovama još mogu nastati znatna onečišćenja.

5 Zaključak

Stupanjem na snagu AFS konvencije proizvođači AV premaza su izbacili organokositrene spojeve iz AV brodskih sustava, premda to podiže cijenu redovnom održavanju broda. No to je mala cijena koju će akvakultura tek platiti mogućim odumiranjem morskih organizama u područjima gdje nije još provedena detaljna analiza mora i morskih organizama.

20

Nadalje, premda u radu nije spomenuta nikakva tehnika odstranjivanja ili ublažavanja koncentracija organokositra iz nataloženih sedimenata jasno je da su bilo kakve metode njegovog prijevremenog uklanjanja iz morskog okoliša skupe i dugotrajne, a pri tom i prirodno ograničene na dubinu potonulog sedimenta. Pri tome se aludira na Kaštelanski zaljev koji, zbog AFS konvencije, dobiva još jednu mogućnost trajnog saniranja barem od organokositrenih spojeva.

Upozoreno je, barem fusnotom, da inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe ne obavlja samo dužnost osiguranja sigurnosti ljudi već i sigurnosti morskog okoliša koji nikad nisu bili bliže povezani jer ugroženost jednog vodi ka uništenju drugog i obrnuto.

6 Literatura

[1] Brodogradnja, Časopis brodogradnje i brodograđevne industrije, str.414; Godina 59, Broj 2, Prosinac 2008; Štetni brodski premazi izvan zakona, članak prenesen iz The MotorShip, Sep 2008.

[2] Problem obrastanja mreža, Ribarstvo, 60, 2002 (3); M. Slišković, G. Jelić

21

[3] www.seas-at-risk.org/1mages/AFS Convention.pdf

[4] Information paper on The use of Anti-fouling Biocide Paints by National Antarctic Program Vessels; Submited by COMNAP to CEP IX under Agenda item 8 (Conservation of Antarctic Flora and Fauna)

[5] Brodogradnja, Časopis brodogradnje i brodograđevne industrije, str 278-283; Godina 58, Broj 3, 2007; Zaštita brodskog trupa od korozije i obraštanja, I. Juraga, I. Stojanović, T. Noršić

[6] Organotin Compounds in the Marine Environment ; Chandana Senaratne, Emmanuel Y. Osei-Twum, Bassam S. Tawabini and Abdulrahman A. Al-Arfaj;

King Fahd University of Petroleum and Minerals

[7] ACTAADRIATICA, 49(2): 159 - 164, 2008; Rasprostranjenost imposeksa kod vrste Hexaplex trunculus u Kaštelanskom zaljevu, Jadransko more; Nika Stagličić, Mark Prime, Marijana Zoko, Željka Erak, Dajana Brajčić, Daniela Blažević, Katarina Madirazza, Katja Jelić i Melita Peharda.

[8] Removal of tributyltin from the seabed in Vuosaari harbour; Port of Helsinki, December 2004

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe, NN 38/08, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe, NN 127/05, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

22

Dodatak 1 – Model Međunarodne Svjedodžbe AV sustava

23

24

25

26

Dodatak 2 – Deklaracija AV sustava

27

Dodatak 3 – Obrazac Uzorkovanja i Analize AV brodskog sustava na organokositrene spojeve

28

29

30