50koraka ka napretku

Najveći evropski uspjesi

Evropska unija

ORGINALNI IMPRESSUM

Ovu publikaciju i druga kratka i jasna objašnjenja o EU, možete pronaći on-line na web stranici: ec.europa.eu/publications

Evropska komisija Generalna direkcija za komunikacijeB-1049 Brisel

Tekst je finaliziran u februaru 2007. godine.

Luksemburg: Ured za službene publikacije evropskih zajednica, 2007.

ISBN 978-92-79-04882-1

© Evropske zajednice, 2007.Umnožavanje je dozvoljeno.

Štampano u Belgiji.

Štampano na bijelom papiru bez hlora.

IMPRESSUM ZA BiH

Ovu publikaciju je izdala:

Delegacija Evropske komisije u BiHDubrovačka 671 000 SarajevoBosna i Hercegovina

ISBN 978-92-79-06479-1

decembar 2007. godine

Urednik: L. MarmassePrevod: M. Popović Priprema i štampa: Arch design

50 koraka ka napretkuNajveći evropski uspjesi

Sadržaj

Biti radno mobilan danas u Evropi 1U slučaju opasnosti – nazvati 112! 2Globalna solidarnost –pomoć Evrope 3Povelja o osnovnim pravima 4Plivanje je sigurno u EU 5Ujedinjena Evropa u borbi protiv opasnosti po zdravlje 6Glasovi povjerenja za demokratiju 7Ljepota bez brutalnosti 8Pomoć za putnike čiji letovi su otkazani ili odgođeni 9Datum za sjećanje – 9. maj je Dan Evrope 10Evropski identitet na Internetu 11

Odgovor Evrope na gubitak bioraznolikosti 12Obala je čista! 13Evropa bez granica 14Mobilni telefon - svjetski lider 15Izobilje hrane – sigurne i zdrave za ishranu. Briga za ruralna područja 16Evropska volonterska služba 17Kako pronaći odgovarajuću profesiju 18Proces patentiranja 19Kartica za zdravo putovanje 20Konzularna zaštita za sve građane EU 21Transparentnija Evropa 22Kako se zaposliti u inostranstvu? 23ERASMUS, sretan ti 20. rođendan! 24Trgovina emisijama štetnih gasova 25

Jednaka prava i za mame i za tate 26Proširenje kojim svi dobivaju 27Bankarstvo u EU 28Tehnologija koja unaprijeđuje život 29Zajednički rad preko granica 30Jeftiniji letovi za sve 31Katalizatori promjena 32Projekat – kućni ljubimac 33Davanje mogućnosti izbora – crna lista avioprevoznika 34

Mnogo više od oznake, to je eko-potvrda 35EU potrošači su sigurni 36Držati opasne supstance van “DOHVATA - REACH’ 37Nostrifikacija diploma 38Evropska policijska saradnja 39Podrška evropskim regijama 40

Oskar i Zlatna palma takođe su evropski! 41Blistava energetska budućnost 42Otpad van! 43Održavati Evropu u kontaktu 44Više izbora za potrošače 45Unija za stabilnost i rast 46Euro je olakšao putovanja 47Kvalitetna TV – širom evropskih granica 48Iskorištavanje obnovljivih izvora energije 49Snage za dobro 50

50 koraka ka napretku Najveći evropski uspjesi

Možda nije promaklo vašoj pažnji da se 2007. godine slavi 50. godišnjica potpisivanja Rimskih ugovora. Kako bi proslavila ovu godišnjicu, Evropska komisija je izdala novu publikaciju – “50 koraka ka napretku – Najveći evropski uspjesi”, u kojoj je naglasila važnost Evropske unije za sve njene građane.

Cilj ove publikacije jeste da, na atraktivan i interesantan način, pokaže prednosti koje su ljudi u Evropskoj uniji i šire imali od evropske saradnje, i koje su to prednosti koje će imati u budućnosti.

Evropska unija (EU) je porodica 27 zemalja i 490 miliona ljudi, koja sarađuje na pitanjima mira i blagostanja. Rimski ugovor iz 1957. godine jedan je od osnivačkih akata EU. U povodu proslave 50. godišnjice njegovog potpisivanja, ova publikacija nudi 50 priča o tome šta je EU postigla.

Svaka priča je napisana na živopisan i jednostavan način, zato što se pretpostavilo da čitaoci ne poznaju dovoljno teme koje su sadržaj ove publikacije. Svaka priča ima bar jedan link za odgovarajuću web stranicu u slučaju da čitalac želi doznati nešto više o nekoj od tema. Neke priče čak imaju link na kojem se mogu pogledati kratki video zapisi o određenoj temi.

Kada počnete listati stranice ove publikacije, iznenadićete se brojem različitih priča o ostvarenim uspjesima. Ali nemojte zaboraviti da je ovo samo mali primjer onoga što je zapravo postignuto. U publikaciji možete doznati koliko miliona mladih ljudi studira u inostranstvu, kako domena ‘.eu’ gradi novi identitet EU na Internetu ili šta je Unija učinila kako bi smanjila cijene avioprevoza. Ovdje možete pronaći i priče o tome kako, kroz zajedničku saradnju, evropske policije hvataju više kriminalaca nego ikada ranije, kako Unija proizvodi automobile koji manje zagađuju okolinu i zašto je putovanje građana EU sa njihovim kućnim ljubimcima danas jednostavnije. Nedavno ostvareni uspjesi dijele prostor u ovoj publikaciji sa trajnim uspjesima, koji su postignuti tokom prvih pola vijeka postojanja Evropske unije. Na kraju krajeva, naglasak i leži u tome da se, dok slavimo dostignuća koja je EU ostvarila do danas, radujemo budućnosti koju nam Unija donosi u narednih 50 godina.

Publikacija 50 koraka ka napretku je ‘sestrinska’ publikacija one koja se nalazi na web stranici pod istim imenom, a koja pruža kompletno putovanje kroz virtualnu galeriju, koje si možete priuštiti ako posjetite web stranicu: http://europa.eu/success50

Linkovi i web stranice naznačene u ovoj publikaciji su na engleskom i drugim službenim jezicima Evropske unije.

- 1 -

Biti radno mobilan danas u Evropi Da li znate da građani EU imaju pravo da žive i rade u bilo kojoj drugoj zemlji EU pod istim uslovima i u istim okvirima kao i u svojoj matičnoj zemlji? Iako preko 53% građana EU vjeruje da je ovo pravo jedna od najvažnijih stvari u vezi sa EU, samo oko 1,5% građana Unije zapravo koristi ovo pravo, a pomenuti postotak se nije promijenio u proteklih 30 godina.

Raditi u zemlji koja nije matična zemlja znači imati priliku za sticanje izvrsnog iskustva. To pruža mogućnost da se nauči novi jezik, upozna nova kultura i razviju nove vještine. EU, cijeli niz godina, pruža podršku kako bi olakšala svojim građanima da se zaposle u drugim zemljama Unije, te kako bi njeni građani razbili barijere – i stvarne i psihološke – i kako bi mogli živjeti i raditi u ‘stranoj’ zemlji.

Evropska godina mobilnosti radnika 2006.-ta usmjerila je pažnju na potrebu za većom mobilnošću radnika i aktivnostima na podršci usmjerenoj na ohrabrivanje što većeg broja Evopljana da se kreće unutar Unije u potrazi za poslom. Ova incijativa je takođe utrla put za opsežniju evropsku politiku o mobilnosti radne snage, koja treba biti usvojena 2007. godine, a kojoj je cilj da razvije stvarnu ‘kulturu mobilnosti’ u Evropi.

Slobodno kretanje radnika u Evropi već je podržala mreža EURES i portal za traženje zaposlenja, koordinacija sistema socijalne sigurnosti i on-line sistem informisanja o socijalnoj sigurnosti u cijelog Evropi (Eulisses). Tako da građani Evrope mogu imati informacije o svojim socijalnim pravima dok se kreću evropskim kontinentom. Međusobna nostrifikacija diploma i profesionalnih kvalifikacija kroz ‘Bolonjski proces’ takođe je olakšala mobilnost za građane Unije.

Predvoditi proces mobilnosti Naravno neki sektori kao što su turizam i poljoprivreda, ‘mobilniji’ su od ostalih. Jedan od sektora, koji predvodi proces mobilnosti radnika, je nauka i istaživanje – što je u velikoj mjeri zasluga Evropske unije. Od 1984. godine istraživači koji su željeli proširiti svoje iskustvo radeći van svoje zemlje, dobivaju podršku kroz Evropske sheme, kao što su Stipendija Marija Kiri i Mreža za obuku istaživača.

Za više informacija:Linkovi:n 2006. - Evropska godina mobilnosti radnika http://ec.europa.eu/employment_social/

workermobility_2006/index.cfm?id_page=160n EU lisses http://ec.europa.eu/employment_social/social_

security_schemes/eulisses/jetspeedn EURES http: //europa.eu.int/eures/home.jsp?lang=enn Akcija Marija Kiri http://ec.europa.eu/research/fp6/mariecurie-

actions/researchers/objectives _en.html

Spakujte svoje olovke i postanite mobilni

© s

tock

.xch

ng

- 2 -

U slučaju opasnosti – nazvati 112!

Zamislite da ste na odmoru u nekoj zemlji EU i da ste bili svjedokom nesreće. Vi ste jedina osoba u blizini i trebate nazvati hitnu pomoć ili policiju. Šta ćete učiniti? Nazvati 122, naravno!

Broj 112 je ‘jedinstveni evropski broj za hitnu pomoć’. Birajte 112, besplatno, u bilo kojoj državi članici EU, kao i u nekim zemljama koje nisu članice EU – poput Islanda, Lihtenštajna i Norveške – kako bi dobili pomoć od službe za hitnu pomoć. Trebate se sjetiti samo jednog broja za hitnu pomoć bez obzira gdje se nalazite u EU – a to je 112.

U nekim zemljama 112 je jedni broj za hitnu pomoć. U nekim drugim zemljama Unije ovaj broj se koristi zajedno sa drugim državnim brojevima za hitnu pomoć. U oba slučaja, ako nazovete 112 bićete upućeni na službu hitne pomoći koja vam je potrebna.

Pomoć na dohvat ruke S obzirom na to da evropski građani sve više putuju u druge zemlje, bilo da je riječ o zadovoljstvu ili poslovnim putovanjima, postoji potreba za jedinstvenim evropskim brojem za hitnu pomoć, koji se koristi u cijeloj Uniji. Zbog toga je 1991. godine predstavljen broj 112. Od tada su zemlje EU radile na kreiranju infrastrukture kako bi 112 učinile operativnim, a danas imaju obavezu da osiguraju da se 112 može pozvati i sa mobilne i sa fiksne telefonske linije.

Još je potrebno raditi na tome da se sistem unaprijedi. Posebno, kako se se osiguralo da službe za hitnu pomoć u svim zemljama EU budu u mogućnosti da precizno odrede lokaciju sa koje je upućen poziv za pomoć. Ovo je veoma važno kako bi se osiguralo da pomoć stigne što je prije moguće. Države članice takođe trebaju osigurati da službe za hitnu pomoć mogu odgovoriti na poziv za pomoć na stranim jezicima kao i da informišu svoje građane da postoji broj 112.

Za više informacija:Linkovi:n Evropska komisija – Informatičko društvo – 112

jedinstveni evropski broj za hitnu pomoć http://ec.europa.eu/information_society/policy/

ecomm/implementation_enforcement/112/index_en.htm

n Evropska komisija – Civilna zaštita http://ec.europa.eu/environment/civil/

prote/112/112_en.htm

112 – jedinstven broj na koji se može pozvati hitna pomoć

© s

tock

.xch

ng

- 3 -

Humanitarna pomoć na dohvat ruke…iz Evrope

© E

CH

O

Globalna solidarnost –pomoć Evrope

Evropska komisija osigurava milionsku pomoć najsiromašnijim ljudima na svijetu. Ali EU ne želi stati na tome: Unija takođe pomaže zemljama da se razviju. Treba samo vidjeti šta je EU postigla u ratom opustošenom Afganistanu.

Evropska unija je jedan od najvećih svjetskih donatora kada je riječ o razvojnoj i humanitarnoj pomoći. Evropska komisija osigurava da se sredstva djelotvorno troše i da pomoć stigne do onih kojima je najpotrebnija. Uzmite za primjer Afganistan. EU osigurava humanitarnu pomoć za ovu zemlju od 1992. godine, a od pada talibanskog režima 2001. godine Unija takođe osigurava i razvojnu pomoć.

Prva pomoć Od 2001. godine do danas Afganistan je dobio više od 260 miliona eura humanitarne pomoći. Ta je pomoć bila neophodna i milioni eura su raspodijeljeni tokom građanskog rata koji je bjesnio 23 godine. Ljudi se vraćaju iz susjednih zemalja poput Irana i Pakistana, a Komisija im pomaže osiguravajući osnovnu humanitarnu pomoć u vidu hrane, vode, skloništa i zaštite.

Kao da sve ovo nije bilo dovoljno Afganistancima, zemlju su zadesile i prirodne nesreće kao što su poplave, zemljotresi, klizišta i suše. Milioni su osigurani kako bi se žrtvama pomoglo da prebrode ove probleme. U oktobru 2006. godine Evropska komisija je pružila 2,5 miliona eura hitne pomoći kako bi pomogla ljudima koje je zadesila posljednja suša. Poseban fokus je stavljen na pružanje pomoći ljudima sa posebnim potrebama i njihovim domaćinstvima.

Obnovа pa razvoj EU je 2002. godine obećala da će učiniti dostupnom jednu milijardu eura za pomoć u obnovi Afganistana tokom perioda od pet godina. Između mnogih i ovo su rezultati ove pomoći: nove zdravstvene ustanove, bolji putevi, uspješni izbori 2004. i 2005. godine, unaprijeđenje rada policije, kao i carina i bolje upravljanje granicama. Dakako, podrška Evrope će se nastaviti sa fokusom na javno zdravstvo, reformu javne uprave i razvoj ruralnih područja.

Naravno, EU nije sve ovo napravila sama. Tokom proteklih godina, brojne partnerske organizacije su pomogle Uniji u osiguravanju ključnih usluga Afganistanu, uključujući Ujedinjene narode, međunarodne nevladine organizacije, Crveni krst i Crveni polumjesec.

Za više informacija:Linkovi:n Ured Evropske komisije za humanitarnu pomoć

(ECHO) http://ec.europa.eu/echon EuropeAid – Programi i projekti – Azija http://ec.europa.eu/europeaid/project/asia/

afghanistan_en.htmn EU u svijetu http://ec.europa.eu/world/index_en.htm

- 4 -

Osnovna prava sada su jasnija

© s

tock

.xch

ng

Povelja o osnovnim pravima

Evropska povelja o osnovnim pravima jedan je od najvažnijih evropskih dokumenata koji je ikada objavljen, iako je većina onoga što se nalazi u njemu već odavno negdje bila zapisana. Zašto onda ova Povelja i zašto je ovo jedan od najvećih uspjeha Evrope?

Evropska povelja o osnovnim pravima donosi zajedno sve posebne dokumente o pravima evropskih građana, koji se nalaze u svim dijelovima Evropske unije, kao i sve presude koje su izrekli dužnosnici Evropskog suda.

Prije nego što je Povelja postojala, oni su bili svugdje, napisani na različitim papirima i čuvani na raznim mjestima. Sada je sve jasno napisano u jednoj povelji tako da svako zna gdje tačno može pronaći informacije o svojim pravima.

Štaviše, po prvi put, Povelja sadrži neka osnovna ekonomska i socijalna prava. Na primjer, u njoj stoji da svako ima pravo na zaposlenje, kao i pravo na štrajk.

Šest poglavlja Povelja navodi sva osnovna prava u okviru šest glavnih poglavlja: dostojanstvo, slobode, jednakost, solidarnost, građanska prava i pravda. Ova prava su univerzalna, što znači da ona moraju biti svima zagarantovana bez obzira na, na primjer, nacionalnost, mjesto boravka.

Povelja je aktuelna, pa tako uključuje prava kao što je zaštita ličnih podataka i bioetičke standarde, a ima i tendenciju da se bavi izazovnim, savremenim pitanjima poput onih, koja se tiču informatičke tehnologije i genetskih otkrića. Ovo isto vrijedi i za prava koja se tiču očuvanja okoline i zaštite potrošača, a koja su takođe jasno navedena u ovoj Povelji.

Dakle, i pored toga što Povelja ne povećava moći Evropske unije ili daje evropskim građanima neka nova prava, ona usmjerava više pažnje na navedena prava što znači da su Evropljani bolje upoznati sa svojim pravima, pa tako mogu dobiti najbolje od Evropske unije.

Za više informacija:Linkovi:n Generalna direkcija za pravdu, slobodu i sigurnost:

Povelja o osnovnim pravima http://ec.europa.eu/justice_home-unit-charte-en-

charter-preamble.html

- 5 -

Čista voda u kojoj se može kupati pomaže lokalni razvoj

© s

tock

.xch

ng

Kupanje je sigurno u EU

Evropljani žele znati da je kvalitet vode njihovih mora, jezera i rijeka zagarantovan. Ovo je važno za odmor, zdravlje i turističku industriju. Zato je dobro znati da je od 1970.-ih očuvanje i unaprijeđenje kvaliteta evropskih voda u kojima se može kupati jedan od prioriteta Evropske unije.

Kada posjetimo neku od evropskih plaža ili jezera i rijeka u unutrašnjosti kontinenta, kvalitet vode u kojoj se pliva i igra od važnosti je za sve. Povrh svega, u vodi se mogu naći brojne štetne bakterije i drugi zagađivači koji prouzrokuju bolesti i zagađenje okoline.

I nisu samo turisti oni koji trebaju brinuti o sigurnosti voda. Turistička industrija zavisi od čistih i sigurnih voda, kako bi privukli ljude u odmarališta te osigurali da oni tu ponovo gostuju.

Do sigurnih plaža samo jednim ‘klikom’ na kompjuteru Zbog ovih razloga važno je znati da je unaprijeđenje i monitoring kvalitete vode u kojoj se ljudi kupaju prioritet Evropske unije. Danas, jednostavnom posjetom web stranici, građani EU mogu pronaći kompletnu istoriju kvalitete voda u bilo kojoj zemlji Unije. Takođe se može pronaći i on-line atlas i saznati o pojedinačnim plažama kako bi se provjerilo da li su one prošle provjeru na osnovu striktnih standarda kvaliteta, koji uključuju analizu prisustva bakterija E. Coli i stomačni Enterococci, koje predstavljaju najveću opasnost po zdravlje kupača. Ovo svakako utiče na to da se ljudi osjećaju sigurnije, posebno zato što se u tim vodama najčešće kupaju i igraju djeca.

Monitoring Monitoring voda u kojima se ljudi kupaju je nova stvar u EU. Prvi dio zakona, koji se direktno odnosio na unaprijeđenje kvalitete voda u kojima se kupa, usvojen je u Uniji 1976. godine, a potom su 2002. i 2006. godine uslijedila dva nova. Ove ‘direktive’ osiguravaju da se koriste najsofisticiranije naučne metode za monitoring kvalitete voda u kojima se kupa. Ako je kvalitet voda ispod odgovarajući standarda, Evropljani to mogu brzo doznati.

Za više informacija:Linkovi:n Generalna direkcija za zaštitu okoline: kvalitet voda u

kojima se kupa http://ec.europa.eu/water/water-bathing/index_en.html

n Atlas voda u kojim se kupa u EU http://ec.europa.eu/water/cgi-bin/bw.pl

- 6 -

Ujedinjena Evropa u borbi protiv opasnosti po zdravlje Evropska unija je jedinstveno mjesto, koje osigurava zajednički odgovor na bolesti i epidemije. EU ekspertiza u područjima poput sigurnosti hrane, javnog zdravstva i istaživanja omogućava Uniji da se bori protiv opasnosti kako po zdravlje ljudi tako i životinja.

Evropski naučnici i zdravstveni radnici imaju godine iskustva u rješavanju situacija u kojima je ugroženo zdravlje ljudi od bolesti poput slinavke i BSE (poznatije kao ‘Kravlje ludilo’). Umijeće je okupiti sve relevantne stručnjake da zajedno rade na rješavanju problema što zapravo čini Evropu tako djelotvornom i uspješnom u suzbijanju bolesti. Jedan od primjera je i kako je Evropa odgovorila na opasnost od ptičje gripe.

Humana i djelotvorna U decembru 2005. godine stupili su na snagu novi evropski zakoni kako bi se zaustavilo širenje ptičje gripe. Važno je naglasiti da su ova pravila na snazi na cijelom evropskom kontinentu – zajednički odgovor, koji pruža svim Evropljanima jednak nivo zaštite bez obzira na to gdje žive. U zakonu stoji da sve inficirane ptice moraju biti na human način eutanizirane, a zakoni daju ovlasti veterinarima da zaustave kretanje ljudi i roba u i van određenih područja, koja su blizu mjesta infekcije. Evropska komisija je takođe naložila evropskim zemljama da povećaju nadzor i monitoring ptičje gripe.

EU je takođe odgovorna da nastavi pažljivo nadgledati ovu bolest koja predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje. Evropska komisija koordinira sistem ranog upozoravanja i odgovora, i web portal pod nazivom ‘Sistem informisanja o opasnostima po zdravlje i bolestima’ (HEDIS), koji je razvijen kako bi se moglo odgovoriti na bilo koje buduće pojave bolesti.

Brojne i raznovrsne mjere su stvarni bonus za evropske građane: Evropska agencija za standarde kvalitete hrane može pružati savjete o tome kako bolest utiče na sigurnost hrane; posebni naučni komiteti Evrope mogu ponuditi savjete u poljima poput sigurnosti potrošača, javnog zdravlja i uticaju na okolinu; a dostupan je i novac za istraživanje ptičje i pandemijske gripe.

Za više informacija:Linkovi:n Ptičja i pandemijska gripa kod ljudi -

Vanjska politika EK http://ec.europa.eu/world/avian_influenza/index.

htm

Suzbijanje ptičje gripe u EU

© E

urop

ean

Com

mis

sion

- 7 -

Glasačko mjesto (Sijera Leone)

© 2

002

EC/O

.Leh

ner

Glasovi povjerenja za demokratiju

Većina evropskih građana glasa svakih nekoliko godina. Ali evropski posmatrači redovno posjećuju glasačka mjesta u onim djelovima svijeta u kojima demokratija još nije toliko stabilna, kako bi osigurali da se izbori održe na demokratski način.

U Evropi se, danas, demokratija uzima zdravo za gotovo tako da Evropljani ponekad zaborave da se koriste svojim demokratskim pravima u glasačkim kutijama. Neki drugi dijelovi svijeta nisu takve sreće. Milioni ljudi diljem svijeta sanjaju o demokratiji i kada napokon dobiju priliku da glasaju, spremni su čekati satima u redovima ispred glasačkih mjesta ili hodati danima do najbližeg grada u kojem mogu glasati.

Kako bi se pomoglo procesu demokratizacije, Evropska unija šalje svoje posmatrače da nadgledaju više izbora svake godine. Samo u 2006. godini Unija je nadgledala preko deset ovakvih izbora.

Širom otvorene očiEU posmatračka misija za izbore je 2006. godine bila u Demokratskoj Republici Kongo. Nekih 30 timova stiglo je mjesec dana ranije u Kongo i ostalo u zemlji 18 sedmica kako bi nadgledali kako se odvijaju izbori i proces vezan za njih. Dodatnih 75 timova stiglo je da nadgleda izbore na dan njihovog održavanja.

I pored toga što je glasanje bilo uspješno zahvaljujući rastućoj demokratskoj zrelosti naroda Konga i njegovih političara, evropska pažnja je pomogla da se unaprijedi povjerenje u izborni proces i dâ legitimitet ovih izbora u očima građana Konga.

‘Čudo’ demokratijeOvo su bili prvi višestranački izbori nakon više od četiri desetljeća i mnogi građani Konga su polagali nadu da će ovi izbori napokon donijeti mir i stabilnost ovoj napaćenoj, ratom opustošenoj zemlji, koja je veličine Zapadne Evrope.

Za više informacija:Linkovi:n Generalna direkcija za vanjske odnose: EU podrška i

nadgledanje izbora http://ec.europa.eu/comm/external_relations/

human_rights/eu_election_ass_observ/index.htm

- 8 -

Ovaj proizvod se više ne testira na životinjama

© s

tock

.xch

ng

Ljepota bez brutalnosti

Milioni građana EU koriste kozmetičke i proizvode za ličnu higijenu kao što su sapun, pasta za zube i drugi toaletni proizvodi. Zahvaljujući evropskoj zabrani da se kozmetički proizvodi testiraju na životinjama, ovi proizvodi su sigurni za upotrebu i nisu bili na bolan način testirani na životinjama.

Evropska zabrana testiranja kozmetičkih proizvoda na životinjama omogućava da ljudi mogu koristiti kozmetičke proizvode, proizvode za ličnu higijenu i druge toaletne proizvode da bi izgledali, mirisali i osjećali se dobro, bez straha da je njihova proizvodnja uzrokovala bol ili patnju nevinih životinja.

Od novembra 2004. godine Evropska unija je u potpunosti zabranila testiranje gotovih kozmetičkih proizvoda na životinjama. Ovom zabranom će se okončati svako preostalo testiranje na životinjama što je sigurnosni zahtjev za mnoge sastojke ovih proizvoda. Naravno, sigurnost ovih široko rasprostranjenih proizvoda ključna je za ljudsko zdravlje, tako da su predložene nove metode kao zamjena za testiranje na životinjama.

Pročisti, smanji, zamijeni Mnoge grupe rade na tome da unaprijede blagostanje životinja i smanje testiranje na životinjama u svim sektorima, uključujući medicinu, hemijsku industriju kao i kozmetičku industriju. Kada god je to moguće i bez da se dovede u pitanje sigurnost ljudi, industrijska tijela EU, istraživačke organizacije, nevladine organizacije i evropske zemlje sarađuju na testiranju na životinjama u okviru pristupa pod nazivom Pročisti, Smanji i Zamijeni. Ovaj pristup je poznat kao ‘3R’ (Refine, Reduce, Replace).

Osnovano je Evropsko partnerstvo za alternativne pristupe testiranju na životinjama. Ovo je učinjeno kako bi se osiguralo da neki od najvećih evropskih mozgova koriste 3R pristup pri testiranju na životinjama. Koristeći nove kompjuterske metode i još više inteligencije pri procesima, postoji nada da će ovo dovesti do velikih promjena prilikom testiranja na životinjama u EU.

Niko ne voli ideju da se testovi obavljaju na životinjama, ali je to često jedini način da se dokaže da su medicinski i drugi proizvodi od životne važnosti sigurni. Ova zabrana će pokazati da su inovativne, alternativne metode kako sigurne tako i djelotvorne. Ovo će biti dobra vijest za životinje ali i za evropska preduzeća.

Za više informacija:Linkovi:n Kozmetika i testiranja na životinjama http://ec.europa.eu/enterprise/cosmetics/html/

cosm_animal_test.htm n Evropsko partnerstvo za alternativne pristupe

testiranju na životinjama http://ec.europa.eu/enterprice/epaa/index_en.htm

- 9 -

Važno je biti upoznat sa pravima prije leta avionom

© s

tock

.xch

ng

Pomoć za putnike čiji su letovi otkazani ili odgođeni Putovanja avionom za mnoge ljude mogu biti stresna, posebno ako su njihovi letovi otkazani ili odgođeni. Ali danas se, zahvaljujući pravilima EU, avioprevoznici moraju pobrinuti za putnike i organizovati alternativna sredstva prevoza kada su letovi otkazani ili odgođeni, i platiti nadoknadu putnicima kada nisu u stanju osigurati dogovoreni avioprevoz.

Za većinu ljudi putovanje avionom nije svakodnevna rutina. Kada je njihov let odgođen ili otkazan – pri tome ih možda ostavljajući u stranoj zemlji čiji jezik ne znaju i sa malo alternativnih načina da stignu do svojih domova – njima je potrebna pomoć kako bi se neprijatnost smanjila na najmanju mogući mjeru i kako bi se reorganizovali njihovi planovi za nastavak putovanja uz što manje daljih problema. Evropske zemlje su se usaglasile oko pravila koja se odnose na prava avioputnika, kako bi se osiguralo da oni dobiju potrebnu pomoć. Ova pravila se odnose na sve letove – zakazane, charter, kompletna usluga ili jeftine – i na sve letove, koji polaze sa aerodroma u EU, kako i one koji stižu na aerodrome u EU, a koje obavljaju avioprevoznici registrovani u EU.

Automatska pomoć Putnicima, čiji let je odgođen na više sati, potpuno otkazan bez prethodnog obavještenja ili im je uskraćeno ukrcavanje u avion jer je primljeno previše putnika u odnosu na broj raspoloživih sjedišta, mora, od strane avioprevoznika, biti pružena podrška na licu mjesta. Odgovornost je avioprevoznika da organizuje alternativni aranžman kako bi putnici došli na željenu destinaciju (ili natrag odakle su krenuli kada više nema svrhe da nastave svoje putovanje), osim ako putnik nije odlučio da ne putuje i da mu se trošak u potpunosti nadoknadi. A zavisno od trajanja odgode leta, avioprevoznik je dužan da osigura hranu i osvježenje i sredstva za komunikaciju, a ako je riječ o odgodi leta tokom noći, i smještaj.

Mora se osigurati trenutna podrška za putnike bez obzira na to šta je prouzrokovalo odgađanje leta i bez obzira da li je problem nešto nad čim avioprevoznik ima kontrolu ili ne. U određenim okolnostima kada je avioprevoznik odgovoran za otkazivanje ili odgađanje leta – posebno kada je putniku uskraćeno ukrcavanje u avion – avioprevoznik je takođe dužan da putniku plati nadoknadu.

Za više informacija:Linkovi:n Prava putnika u Evropskoj uniji http://ec.europa.eu/transport/air_portal/

passenger_rights/information_en.htm

- 10 -

Robert Šuman (desno) je započeo cijelu ovu stvar

© E

urop

ean

Com

mis

sion

Datum za sjećanje – 9. maj je Dan EvropeŠta znači 9. maj? To je Dan Evrope, i isto je toliko simbol evropskog uspjeha kao što su i evropska zastava, himna, pa čak i euro. Dan Evrope je prilika da građani EU proslave mir, stabilnost i državljanstvo.

Mnogo ljudi ne zna porijeklo Dana Evrope. Robert Šuman, čovjek koji je počasno dobio naziv ‘otac’ Evropske unije, je 9. maja 1950. godine sve započeo predstavljajući deklaraciju novinarima u Parizu. Ova deklaracija, nastala u kontekstu situacije poslije Drugog svjetskog rata, pozvala je Francusku, Njemačku i druge evropske zemlje da se udruže i stave svoju proizvodnju uglja i čelika pod ovu novorođenu evropsku organizaciju. Ovo je bio prvi korak prema organizaciji koju danas nazivamo Evropskom unijom.

Zajedništvo i državljanstvoRazlog zbog kojeg je Šuman odabrao industrije uglja i čelika bio je jednostavan: ugalj i čelik bili su temelji na kojima je počivala vojna moć. Ako se ovo moglo regulisati unutar miroljubive strukture evropskih zemalja – koje su samo nekoliko godina ranije imale namjeru međusobno se uništiti – onda se mogla postići veća stabilnost i mir u Evropi. Nekih 35 godina kasnije, 1985. godine, lideri EU su odlučili da proglase ‘Dan Evrope’ kako bi slavili evropsko zajedništvo i državljanstvo 9. maja svake godine.

Savršen dan Dan Evrope je više od pukog organizovanja zabava. Na primjer, ‘Inicijativa 9. maj’, predstavljena 2004. godine, ima za cilj da utiče na svijest o vanjskoj pomoći i na razvoj saradnje između mladih Evrope, i to tako što je 9. maj posvećen diskusijama koje se odvijaju u školama diljem Evrope. Nekih 52.000 studenata je 2006. godine u 33 evropske regije učestvovalo u diskusijama koje su sponzorirane u okviru Inicijative 9. maj.

Za više informacija:Linkovi:n Šumanova deklaracija http://ec.europa.eu/publications/booklets/eu_

documentation/04/txt01_en.htmn 9. maj: simbol Evrope http: //ec.europa.eu/abc /symbols/9-may/euday_

en.htmn Incijativa 9. maj http://ec.europa.eu/europaid/9-may-initiative/

about_initiative_en.htm

- 11 -

Evropski identitet na Internetu

Od aprila 2006. godine, više od 2,5 miliona građana EU odabralo je da ‘.eu’ bude na kraju njihove internet adrese. Kroz ‘.eu’, Evropa je sada prisutna i vidljiva i na web-u.

Šta vaša internet adresa govori o vama? Da li ste ‘.com’ ili ‘.org’? Ili ste ‘.de’, ‘.es’ ili ‘.uk’? Možete biti čak i ‘.biz’. Ali da li ste ikada čuli za ‘.eu’? Ovo je kreirano sa posebnom svrhom: kako bi promovisalo Evropu na Internetu. A kakav je tek uspjeh ova domena ostvarila!

Evropski brend – za građane i preduzećaSa ‘.eu’ se takođe može pokazati da je neko Evropljanin! Može se registrovati vlastita web strana ili po jedna za školu, klub ili organizaciju. Druga velika prednost: takođe se može dobiti zaštita u skladu sa evropskim zakonima, koji se odnose na prava koja ljudi imaju kao potrošači i individue – posebno kada je riječ o pravu na privatnost i zaštitu ličnih podataka.

Ovo je takođe veliki napredak za evropska preduzeća. Sa ‘.eu’ ona mogu proširiti svoje horizonte a njihov udio na tržištu može porasti. Ova domena je posebno korisna za organizacije koje djeluju na evropskom nivou kako što su preduzeća koja imaju prednosti od jedinstvenog tržišta EU. Do sada su ova preduzeća ili bazirala svoje prisustvo na Internetu u samo jednoj zemlji ili kreirala web stranice u svakoj od zemalja EU u kojoj je poslovalo – uz obavezu da svoje web stranice kreiraju sa završecima ‘.uk’, ‘.es’, ‘.de’ i mnogih drugih. Sa ‘.eu’, preduzeća mogu imati jedan, vrhunski završetak svoje web domene, koji je ujedno istinska oznaka Evrope. Ovo je zaista korisno u vremenu kada se može vidjeti sve više i više web adresa a koje se promovišu kao brend, jednako kao i logotipi.

Više .eu nego ikada ranijeGrađani EU se još uvijek mogu registrovati za novu ‘.eu’ domenu, odlaskom kod stručnjaka koji je može osigurati. Lista ovlaštenih registrara se može pronaći na web stranici. Domena se može postaviti za kratak period, dakako uz pretpostavku da se onaj koji je tražio nalazi u Evropskoj uniji i da je ime koje želi dostupno (to se može provjeriti on-line), potom se jednostavno plati mali iznos i dobije domena!

Ako se želi doznati više o domeni ‘.eu’ detalji su dostupni u oranizaciji koja je odgovorna za upravljanje i registrovanje ‘.eu’ domena – Evropskom registru internet domena (EURid) i Evropskoj komisiji (pogledaj naznačene linkove).

Za više informacija:Linkovi:n Osnovne informacije Informatičkog društva o ‘.eu’ http: //ec.europa.eu/information_society/doc/

sactsheets/055-doteu-april06-en.pdfn .eu Otvoreni za sve http: //ec.europa.eu/information_society/policy/

doteu/index_en.htmn EURid web stranica http://www.eurid.org/

‘.eu’ je veliki, zaista veliki uspjeh

© E

urop

ean

Com

mis

sion

- 12 -

Evropska bioraznolikost se obnavlja

© S

tock

.Xch

ng

Odgovor Evrope na gubitak bioraznolikosti Neki ljudi kažu da je on previše ambiciozan. Drugi misle da je zaštita biljnih i životinjskih vrsta unaprijed izgubljena bitka. Ali sa preko 20.000 lokacija širom Evrope koje su danas dio mreže Natura 2000 i znatnim brojem vrsta, koje su se uspijele vratiti sa ruba istrebljenja, rezultati počinju govoriti sami za sebe.

Opšti mit o Naturi 2000 je taj, da su na područjima koje ona obuhvata svojom mrežom potpuno zabranjene tradicionalne aktivnosti poput lova ili poljoprivrede. Ovo nije tačno. Kao ni to da mreža ima ikakve zahtjeve po pitanju vlasništva na zemljom.

Mreža radi na principu ‘održivog razvoja’. Ovaj princip poštuje činjenicu da su ljudi integralni dio prirodnog naslijeđa. I sa oko jednom petinom teritorije EU, koju pokriva mreža, jasno je da je ona integralni dio evropskog krajolika.

Ovo znači da čast koja je ovoj incijativi data kada je uvrštena među 50 evropskih priča o uspjehu koji je postigao EU pripada i građanima koji su učestvovali u ovoj incijativi diljem Unije – privatni vlasnici i korisnici zemlje, zabrinuti građani, grupe za očuvanje prirode i donosioci odluka. Na osnovu njihovog zajedničkog rada se i obnavlja evropska bioraznolikost.

Istinski uspjeh Ova mreža je definisala Posebna područja za očuvanje prirode (SACs), koja su označena kao jedno ili više od gotovo 200 tipova ugroženih staništa i 800 ugroženih vrsta pobrojanih u Direktivi Evropske unije o staništima. Ona takođe uključuje i Područja specijalne zaštite (SPAs) za oko 200 ugroženih ptica i močvara klasificiranih u okviru Direktive o pticama.

Ovim područjima se pruža pomoć kako bi se očuvala od zagađenja a kada je to neophodno pomoć se pruža i kako bi se obnovila ugrožena staništa i vrste koje se nalaze na cijelom području njihovog prirodnog staništa, koje može biti međuregionalno ili međugranično. Otuda i ljepota panevropske sheme, kao što je Natura 2000.

Prema Svjetskoj uniji za očuvanje prirode, utvrđeno je da postoji 16.119 ugroženih vrsta u svijetu, uključujući i one svima poznate poput polarnih medvjeda, morskih pasa i mediteranske flore. Ali tačno je i to da su evropski napori – zakonodavstvo i zaštita – postigli uspjeh u spašavanju takvih vrsta od koji je jedna i bjelorepi orao.

Za više informacija:Linkovi:n Generalna direkcija za zaštitu okoline: Bioraznolikosti http: //ec.europa.eu/environment/nature/home.htmn Svjetska unija za očuvanje prirode http://www.iucn.org/

- 13 -

Stvarna zaštita pomorskog svijeta

Obala je čista!

Preko nadgledanja količine ulovljene ribe i čuvanja ugrožene linije obale do rješavanja krivičnih djela, koja se dešavaju na morima, Evropska unija je postala glavni igrač u nečemu što je prilično obimno – sigurnost i zaštita mora.

Morske ptice i sisari, različite vrste riba i sama obala suočavaju se sa brojnim prijetnjama od aktivnosti koje se odvijaju na morima i obalama, uključujući zagađenja koja nastaju nesrećom brodova, svjesnih zagađenja ili drugih krivičnih aktivnosti.

EU već podržava zajedničku akciju za unaprijeđenje pomorske sigurnost i zaštitu morskog prirodnog okoliša – aktivnosti koje niti jedna država ne može poduzeti sama. Projekat ‘POP&C’ (Prevencija i kontrola zagađenja) je samo jedan primjer naprednog istraživanja, koje finansira Evropska komisija, a koje ima cilj da pomogne vlasnicima tankera za naftu da razumiju i da djeluju na tome da smanje rizike izlijevanja nafte.

Jedino uz pomoć Unije Mnogo toga je učinjeno na ovom polju. Zakoni, mjere i kontrola Unije ponovo su stavljeni na snagu nakon katastrofa Erika i Prestiž. Povlačenje iz upotrebe naftnih tankera sa jednim koritom i više inspekcija u lukama, primjeri su napora koji se poduzimaju kako bi se unaprijedila pomorska sigurnost u EU.

Mora Unije se takođe koriste za manje očigledne krivične aktivnosti, poput trgovine ilegalnim imigrantima, krijumčarenje i terorizam. Borba protiv ovih aktivnosti zahtijeva pouzdano i djelotvorno upravljanje pomorskim saobraćajem i nadgledanje. Kopneni, vazdušni i satelitski sistemi praćenja podržani su sredstvima EU.

Novi i sveobuhvatni pristupUnija takođe trenutno obavlja konsultacije o široj ‘Evropskoj pomorskoj politici’, prikupljajući mišljenja od svih - od komerijalnih organizacija do vlada, pojedinačnih građana i grupa za zaštitu okoline.

Šta je u igri? More je ključni prirodni resurs, pa zato mora biti mudro zaštićeno i eksploatisano. Evropska unija je shvatila važnost svoje priobalne zone i voda, te zato zajedno radi na tome da se osigura zdraviji i sigurniji pomorski svijet.

Za više informacija:Linkovi:n Evropska komisija – Pomorski poslovi – Konsultacije

o pomorskoj politici http: //ec.europa.eu/maritimeaffairs/policy_en.htmln Evropska agencija za pomorsku sigurnost http://emsa.europa.eu/

© s

tock

.xch

ng

- 14 -

Evropa bez granica

Građani EU imaju pravo da putuju, rade i žive bilo gdje u Evropi. Ako se uzme u obzir da Unija ima 27 država članica, to znači da postoji mnogo mogućnosti da se nauči više i da se istraže nove kulture.

Osnivači Evropske unije su sanjali da evropski kontinent jednog dana postane mjesto gdje se ljudi, robe, usluge i novac mogu slobodno kretati. Poslije 50 godina ovaj san se počinje ostarivati u mnogim aspektima života – samo pomenimo to da se oko 500 miliona Evropljana može jednostavno kretati kontinentom.

Više od odmoraNaravno, građani EU su navikli da idu na godišnji odmor u zemlje EU bez da su im potrebne vize i drugi birokratski zahtjevi. Međutim, ukidanje granice znači mnogo više od ovoga! Hiljade Evropljana preselilo se u druge zemlje kako bi radili u inostranstvu, a u većini slučajeva nisu potrebne nikakve specijalne vize, bez obzira na dužinu boravka. Štaviše, ako građani EU presele u drugu zemlju i pronađu posao, oni prema zakonu EU moraju biti tretirani na isti način kao i lokalno stanovništvo.

SlobodoumniMladi ljudi EU zaista imaju korist od razvoja Evrope bez granica – uz pomoć različitih programa EU oko dva miliona studenata je studiralo u inostranstvu. Povećano kretanje ljudi i međusobno razumjevanje, koje osiguravaju ovakva putovanja, samo može pomoći da se razvije osjećaj evropskog identiteta.

Brojne zemlje EU napravile su korak dalje u ukidanju birokratske procedure. U okviru Šengenskog sporazuma, grupa država članica EU je odlučila da u potpunosti ukine kontrolu na svojim zajedničkim granicama, što znači putovanja bez pasoša za milione Evropljana!

Za više informacija:Linkovi:n Formalnosti koje se moraju obaviti pri napuštanju/

dolasku u zemlju (Evropska unija) http: //ec.europa.eu/youreurope/nav/en/citizens/

travelling/before-departure/index.html n Šengenska zona (Evropska unija) http: //ec.europa.eu/youreurope/nav/en/citizens/

travelling/schengen-area /index.html

© s

tock

.xch

ng

Ukrcavanje u Evropi bez granica

- 15 -

Ona možda razgovara sa bilo kim od milijardu ljudi

Mobilni telefon – svjetski lider Šta to zvoni? To je mobilni telefon, pa bi bilo dobro odgovoriti na poziv. Preko 2 milijarde ljudi u 217 zemalja i teritorija danas koriste mobilne telefone bazirane na GSM standardu. Ovaj standard je razvijen istraživanjima koje je finansirala EU a njegovo korištenje je prošireno zahvaljujući regulativi EU i naporima uloženim u standardizaciju. Ovo je pomoglo da GSM postane svjetski, na globalnoj razini, dominantan standard.

Oko 82% korisnika mobilnih usluga u svijetu ima telefone bazirane na GSM standardu. Samo u 2005. godini ovaj standard je dobio više korisnika nego što je bilo zajedno korisnika svih drugih mobilnih tehnologija u svijetu. GSM standard dozvoljava korisnicima različitih mreža i sa različitim telefonskim aparatima da komuniciraju jedni sa drugima. Ovo je kreiralo evropsko domaće tržište od stotine miliona ljudi i liderstvo evropskih kompanija. GSM je i stvarni superuspjeh Unije, jer se zbog konkurencije koja vlada u ovom sektoru nastavilo sa daljim razvojem, poboljšavajući hardware i snižavajući cijene.

I više u rukama nego ranijeDanas, Evropa gradi uspjeh na tome da proširi svoje liderstvo u budućim generacijama mobilnih komunikacija. Druga generacija (2G) servisa baziranih na GSM standardu ide zajedno uz treću generaciju (3G). 3G nudi nove i poboljšane usluge kao što je mogućnost surfanja po Internetu, kupovanje i plaćanje, kao i gledanje filmova i slušanje muzike na mobilnim telefonima.

Manji troškovi korištenja mobilnog telefona u inostranstvu I dok su se troškovi korištenja mobilnih telefona značajno smanjili, troškovi korištenja usluga mobilne telefonije u inostranstvu ostali su veoma visoki. Ovakve “cijene mobilnog roaminga” trenutno imaju uticaja na više od 147 miliona građana EU.

Već godinama Komisija vrijedno radi na smanjenju ovih troškova i uskoro će svi putnici moći da telefoniraju svojim voljenim kod kuće bez brige da će ih to puno koštati. Sa svim tim novcem koji će im ostati u džepu, čini se da neće ostati prostora za mobilni telefon.

Za više informacija:Linkovi:n Evropska komisija, Informatičko društvo – mobilna i

bežična komunikacija http: //ec.europa.eu/information_society/industry/

comms/mobile/index_en.htmn Evropska komisija, Informatičko društvo –

Međunarodne roaming tarife http: //ec.europa.eu/information_society/activities/

roaming/index_en.htm

© s

tock

.xch

ng

- 16 -

Hrane u izobilju, ali uz održivost

© E

urop

ean

Com

mis

sion

Izobilje hrane – sigurne i zdrave za ishranu. Briga za ruralna područjaNakon Drugog svjetskog rata dijelovi Evrope su gladovali zbog ozbiljnog nedostatka hrane. Osnivači Evropske unije su riješili ovaj problem dajući podsticaje proizvodnji osnovnih prehrambenih proizvoda kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP).

Od tada se situacija u Evropi promijenila, kao i CAP. Danas je briga o zaštiti okoline i očuvanje seoskog krajolika vitalna uloga CAP-a. Mnogo je pažnje posvećeno održivoj proizvodnji, poštujući prirodni okoliš Unije, blagostanje životinja i sigurnost hrane.

Evropskom građaninu je teško i zamisliti ograničenja zaliha hrane. Prodavnice u Uniji su zatrpane velikim brojem različitih, svježih i prerađenih proizvoda. Ali nije uvijek bilo ovako – 1958. godine CAP je kreiran kako bi se pružila podrška poljoprivrednicima u njihovim nastojanjima da nahrane gladni kontinent.

Ova politika se pokazala kao veliki uspjeh s obzirom na to da moderna Evropa danas uživa sigurnu opskrbu hranom. Ustvari, CAP je reformisan u skladu sa ovim obiljem. Danas je CAP usmjeren na proizvodnju visoko kvalitetne hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda pri tome brinući se za zaštitu okoline i razvoj ruralnih područja. U okviru CAP-a, inicijative za razvoj ruralnih područja pomažu ne samo poljoprivrednicima, nego i ruralnim zajednicama u cjelini u okvirima održivog razvoja i uz očuvanje kulturnog naslijeđa.

Od uzgoja do gotovog proizvodaEvropska unija danas usmjerava svoje napore na to da cijeli lanac ishrane učini što je moguće sigurnijim kroz svoj pristup pod nazivom “Od poljoprivrednih gazdinstava do viljuške”.

Proizvođači, prerađivači i izvoznici moraju osigurati da njihovi prehrambeni proizvodi i sastav ovih proizvoda mogu biti praćeni kroz lanac ishrane. Oni takođe moraju biti u stanju identifikovati sve njihove dobavljače, uključujući i one iz inostranstva.

Integrisani pristupIma smisla u tome da EU ima integrisani pristup sigurnosti hrane, koji takođe uzima u obzir i pitanja poput genetski modificiranih organizama, blagostanja životinja, upotrebe pesticida i zdravlja i nutricionizma.

Danas postoji i Evropska institucija za sigurnost hrane (EFSA), koja osigurava da su naučne procjene sigurnosti hrane transparentnije.

Za više informacija:Linkovi:n Sigurnost hrane – Od poljoprivrednog gazdinstva do

viljuške http: //ec.europa.eu/food /index_en.htm n Poljoprivreda i ruralni razvoj http: //ec.europa.eu/agriculture/index_en.htm

- 17 -

Evropska volonterska služba

Studenti poput Ele, koji žele proširiti svoje horizonte, naučiti nešto o novim kulturama i pružiti pomoć kada to mogu, trebaju zahvaliti Evropskoj volonterskoj službi (EVS) za prilike koje im pruža.

Ela je prvi put čula o shemi EVS u školi. Ideja je bila prilično jednostavna. To je bio način da se ohrabre mladi ljudi, između 18 i 25 godina starosti, da provedu šest do 12 mjeseci u drugoj zemlji.

Ali Ela je uskoro doznala da ovo nije značilo biti na odmoru. EVS projekti rade stvari koje su od neprocjenjive vrijednosti, pomažući ljudima u različitim poljima kao što je zaštita okoline, umjetnost i kultura, pa čak i sport i slobodno vrijeme. Volonteri takođe rade na aktivnostima koje su usmjerene na djecu, omladinu i ljude starije dobi.

Pravila, regulative…i zabava Naravno, postoji nekoliko pravila i regulativa koje se moraju slijediti, pa čak i kada je nešto tako zabavno i donosi mnogo zadovoljstva kao ovo. U svakom EVS projektu moraju postojati tri partnera. Ovo znači Ela – volonter, domaćin-organizacija, koja će joj pronaći posao i organizacija koja će je dakako poslati. A jedna od zemalja koje su uključene u sve ovo mora biti evropska. Plus, Ela je volonter, dakle ona nije plaćena za posao koji obavlja, ali su joj plaćeni svi troškovi putovanja, osiguranja, smještaja i hrane, a ona čak dobiva i džeparac.

Mladi ljudi poput Ele doprinose zajednicama svojih domaćina više od jedne decenije. Ova veza je jedna od onih u kojoj su svih pobjednici. Volonteri imaju priliku naučiti o drugim zemljama, naučiti novi jezik i gledati očima njihovih domaćina na Evropu iz koje su došli.

Za više informacija:Linkovi:n Šta je Evropska volonterska služba? http: //ec.europa.eu/youth/program/guide/action2_

en.html

Volontiranje može promijeniti život

© s

tock

.xch

ng

- 18 -

Kako pronaći odgovarajuću profesijuMožda ste čuli ime Leonardo da Vinči u vezi sa filmom o nekim kodovima, ali ono najbolje što je on napravio tiče se inovacija. Danas se njegovo ime koristi za Evropski program za stručno obrazovanje. Program Leonardo da Vinči pomaže ljudima iz cijele Evrope da dobiju mogućnost stručne obuke i da pronađu put ka boljoj budućnosti.

Program Leonardo da Vinči je postigao izvanredan uspjeh. On postoji već 20 godina, a samo u posljednjih šest godina putem ovog programa je investirano oko 1,150 milijardi eura kako bi se finansirali projekti u 33 zemlje. Leonardo je bio veliki evropski vizionar u vremenu u kojem je živio, pa čak i oko 500 godina nakon njegove smrti, širi se njegov uticaj unutar Evrope i omogućava obuku za ljude iz dalekih mjesta poput Islanda, Turske i Istočne Evrope.

Obuka za posaoOvaj program se u potpunosti odnosi na stručnu obuku, čime se želi reći da se kroz ovaj program obučavaju ljudi kako bi stekli vještine da rade posao u posebnim zanatima ili industrijskim granama. Projekat se fokusira na praktično iskustvo, koje pomaže ljudima da pronađu posao u poljima koja ih najviše interesuju. Na primjer, shema životinjskih farmi u Mađarskoj i projekat koji je podržao one koji izrađuju mape u Litvaniji. Shema je dio novog programa Evropske komisije pod nazivom Program cjeloživotnog učenja, a osmišljena je da izgradi radnu snagu koja će imati bolje vještine.

Izgraditi mrežu, učiti jezikePri odlučivanju koji će projekat biti finansiran, program traži da se zadovolje jednostavni kvaliteti, koji mogu izgraditi bolju Evropu: stvari koje mogu pomoći građanima Evrope da se kreću naokolo u potrazi za poslom; interesantne ideje, koje će inspirisati učesnike ili ih ohrabriti da nauče nove jezike; čak i izgradnja mreža novog stručnog obrazovanja kako bi se pomoglo organizacijama za obuku da djelotvornije sarađuju u Evropi; i izgradnja većih mogućnosti za stručnu obuku za građane EU.

Za više informacija:Linkovi:n Šta je Program Leonardo da Vinči? http: //ec.europa.eu/education/programmes/

leonardo/leonardo_en.html

© s

tock

.xch

ng

Jasno je da sanja o svojoj budućoj profesiji

- 19 -

Proces patentiranja

Ako smislite novi izum možete zaraditi bogatsvo. Ali morate i zaštiti svoj pronalazak tako da svi znaju da je to vaša brilijantna ideja. Ako ste građanin Evropske unije tu na scenu stupa Evropska konvencija o patentima (EPC).

Ideja o zaštiti ideje može nekom zvučati čudno, ali ako izmislite nešto ili imate neku jedinstvenu ideju, razumljivo je da želite spriječiti nekoga ko želi da vam je ukrade ili da koristi vaše ‘intelektualno vlasništvo’ kao svoje.

Ovo se već tradicionalno dešava sa patentima. Prije nego što je EPC postojao, nije bilo jednostavno zaštiti intelektualno vlasništvo kao patent u Evropi. Bilo je potrebno osigurati posebnu registraciju, a kako različite zemlje imaju različite procedure i kako se u njima govore različiti jezici, ovo je značilo da se moralo proći kroz dugotrajan i veoma skup proces.

Stručno ispitivanje patenata Ali od 1978. godine Konvencija je učinila sve veoma jednostavnim za građane EU. Danas postoji centralni proces, koji se brine o registraciji patenta u svih 27 zemalja članica Evropske unije (i u još jednoj ili dvije druge evropske zemlje). Još uvijek postoji trošak za prevod ideje patenta, ali to dolazi kasnije kada je patent već ispitan.

Još uvijek ne postoji jedinstven evropski patent, koji pokriva cijelu EU sa samo jednim dokumentom. Ono što se naziva evropski patent je u stvari ‘paket’ nacionalnih patenata s jednim referentnim brojem i samo jednom inicijalnom aplikacijom.

Glavni Evropski uredi za patente (EPO) su u Minhenu i Hagu, gdje timovi veoma stručnih ispitivača patenata ispituju i osiguravaju ideje. Evropski patenti se mogu pogledati i on-line na ‘espacenet’ web stranci. Tamo postoji preko 50 miliona jedinstvenih ideja! I ako građanin EU registruje svoj patent preko ovog sistema, on ili ona može biti nominovan(a) za takmičenje za Evropskog inovatora godine.

Za više informacija:Linkovi:n Evropski ured za patente http: //www.european-patent-office.org/index.

en.php n Esp@cenet – Evropska mreža za baze podataka o

patentima http: //www.espacenet.com/n Evropski inovator godine – Evropski forum za patente http: //www.european-inventor.org/

© s

tock

.xch

ng

Evropska konvencija o patentima štiti ideje

- 20 -

Kartica za zdravo putovanje

Svako voli putovati, ali je najbolje kada se prilikom evropskih putovanja ostane dobrog zdravlja. Besplatna Evropska kartica zdravstvenog osiguranja pruža spokoj za preko 50 miliona ljudi, i omogućava da dobiju tretman na koji imaju pravo ako se razbole ili dožive nesreću kada su u inostranstvu.

Kartica je predstavljena 2004. godine i građani EU je mogu koristiti u oko 30 zemalja. Ona pomaže da se pojednostave procedure za medicinske usluge ako neki građanin Unije oboli dok se nalazi u drugoj evropskoj zemlji. Kartica je besplatna i ona zamjenjuje sve druge forme, koje su građani EU koristili pri planiranju i putovanju u inostranstvo (E111, E110, E128 i E119). Kartica u svakoj zemlji ima isti dizajn, što znači da će je medicinsko osoblje prepoznati čim je vidi, čak i ako ne govori jezikom pacijenta.

Na istom nivouSvaki građanin Unije koji, u skladu sa svojim državnim sistemom zdravstvene zaštite, ima zdravstveno osiguranje u svojoj zemlji može imati ovu karticu. Ona se može privremeno koristiti u drugoj zemlji, tokom odmora ili rada. Ali samim činom pokazivanja ove kartice, građani Evropske unije mogu biti sigurni da će medicinske ustanove u zemlju koju posjećuju znati da oni imaju pravo na jednak nivo usluga kao i lokalno stanovništvo, i to naprosto zato što je to njihovo pravo. Postojala je zabrinutost da bi ova kartica mogla sadržavati povjerljive privatne informacije, što nije tačno, jer ona sadrži samo osnovne informacije poput imena, matičnog broja i datuma rođenja.

Troškovi medicinskih usluga Zavisno od pravila zemlje koju posjećuju, građani Unije možda moraju platiti neke od troškova medicinskih usluga. Međutim, pokazujući ovu karticu biće mnogo jednostavnije za njih da dobiju povrat novca za ove usluge kada se vrate kući.

Putovanje proširuje horizonte i doprinosi tome da različiti narodi postanu bliži jedni drugima. Evropska kartica zdravstvenog osiguranja osigurava da Evropljani mogu putovati znajući da će imati odgovarajući medicinski tretman.

Za više informacija:Linkovi:n Evropska kartica zdravstvenog osiguranja – Osnovne

informacije http: //www.europa.eu/employment_social/

healthcard/citoyens_en.htm n Evropska kartica zdravstvenog osiguranja – Pregled http: //www.europa.eu/employment_social/

healthcard/situation_en.htm

Deborah Carella, koja živi u inostranstvu, sretna je što ima novu Evropsku karticu zdravstvenog osiguranja

© E

urop

ean

Parl

iam

ent

- 21 -

Zaštita zagarantovana od bilo kojeg konzulata EU

© E

urop

ean

Com

mis

sion

Konzularna zaštita za sve građane EUVan Evropske unije – evropski konzularni uredi otvoreni su za sve one, koji imaju pasoše EU bez obzira iz koje države članice oni dolaze. Nažalost, većina Evropljana ne zna da kao građani EU imaju pravo na zaštitu konzulata ili ambasade bilo koje zemlje EU ako njihova vlada nema diplomatsku misiju u zemlji koju oni posjećuju.

Zakonski je ustanovljeno pravo da ambasade i konzulati, koji djeluju van granica Evropske unije, moraju ponuditi diplomatski imunitet svim građanima Evropske unije.

Jednak tretman Samo u ograničenom broju zemalja izvan Evropske unije postoje konzulati i ambasade svih evropskih zemlja. Zbog ovog razloga, EU osigurava da različite zemlje sarađuju u slučaju da Evropljani trebaju pomoć dok su na putovanju. Ako putnik treba pomoć u zemlji, u kojoj nema konzulata njegove matične zemlje, sve što treba učiniti jeste da ode do konzulata bilo koje zemlje Evropske unije i dokaže svoje državljanstvo tako što će pokazati svoj pasoš ili ličnu kartu. Konzulat potom ima obavezu da osigura da ovakvi putnici dobiju isti tretman kao i građani zemlje čiji je konzulat.

Šta se nudi? Šta se zapravo nudi uznemirenom putniku? Zapravo, nudi mu se mnogo – pomoć u slučaju da je neko umro u inostranstvu, podrška u slučaju ozbiljne bolesti ili nesreće, pomoć u slučaju da neko postane žrtvom kriminala ili repatrijacija, ukoliko je potrebno.

U novembru 2006. godine bilo je predloženo da se ova usluga ojača sa novim, brojnim i raznovrsnijim mjerama kako bi se unaprijedila zaštita građana Evropske unije, koji žive i rade u zemljama van Evrope. Predlozi su takođe sugerisali da se zaštita proširi i na članove porodica evropskih građana, koji nisu iz neke od zemalja EU.

Za više informacija:Linkovi:n Građani EU imaju pravo na konzularnu i diplomatsku

zaštitu 25 zemalja EU http: //www.europa.eu/justice_home/fsj/

citizenship/diplomatic/fsj_citizenship_diplomatic _en.htm

- 22 -

Transparentnija Evropa

Da li imate pitanje o politici i aktivnostima Evropske unije? Da li je nekome bio potreban savjet o pravima koja imaju građani Evropske unije? Ako je odgovor da, odgovor se može dobiti ako pozovete Europa Direkt – koja pruža pomoć svojim građanima!

Europa Direkt je osnovana kako bi građanima EU pomogla da dobiju što je više moguće od Unije i kako bi pomogla običnim građanima EU da shvate ono za šta mnogi misle da je prilično konfuzno. Ona pruža odgovore na hiljade telefonskih zahtjeva, koje primi putem telefona, e-maila ili weba. Ova služba ima više od 40 posvećenih poliglota, koji odgovaraju na pitanja o brojnim i različitim temama, koje se tiču EU.

Smanjiti birokratsku proceduru Evropa Direkt pomaže da se razumiju mogućnosti i prava koja se dobijaju kada se postane građanin Unije. Naprimjer, često se postavljaju pitanja o tome kako dobiti diplome, koje će biti prepoznate kao važeće u dugim zemljama ili kako dobiti dozvolu za boravak. Zaposlenici ove službe su prilično djelotvorni: istraživanja pokazuju da oni, već pri prvom pokušaju, osiguravaju odgovore, koje ljudi trebaju u oko 90 posto slučajeva kada je riječ o telefonskim pozivima. I ne treba brinuti ako je pitanje kompleksno – zaposlenici Evropa Direkta će pronaći stručnjaka ili dobiti dodatnu pomoć od drugih timova EU poput Uslužnog servisa građana.

Kako pronaći Evropa Direkt službu?Ako građani EU imaju neko pitanje, mogu pozvati ovu službu iz bilo koje od 27 zemalja članica birajući besplatni broj telefona: 00 800 6 7 8 9 10 11. Za one koji zovu van EU, telefon je +32 2 299 96 96. Web stranica ove službe je navedena u daljem tekstu i daje uputstva kako poslati e-mail ili koristiti trenutni servis podrške na webu, koja je dostupna na francuskom i engleskom jeziku.

Ovaj kontakt centar je otvoren za telefonske pozive i zahtjeve upućene e-mailom svakim radnim danom od 9.00 do 18.30 časova po srednjoevropskom vremenu. Može se kontaktirati i EUROPA DIREKT, mreža pružanja lokalnih informacija koja djeluje kao medij između EU i njenih građana na lokalnom nivou. Njen zadatak je da distribuira informacije i savjete o politikama Evropske unije, aktivno promoviše lokalne i regionalne debate o Evropskoj uniji, omogući evropskim institucijama da proslijede lokalne i regionalne informacije i daje javnosti priliku da pošalje povratne informacije institucijama Evropke unije.

Za više informacija:Linkovi:n Ostvarite kontakt sa Evropa Direkt http: //www.europa.eu/europedirekt/index_en.htm n Evropa Direkt – Posjetite nas! http: //www.europa.eu/europedirect/visit_us/

index_en.htm

© s

tock

.xch

ng

Shvatiti Evropsku uniju na neposredan način

- 23 -

Kako se zaposliti u inostranstvu?

U EU postoji web portal koji pomaže pri potrazi za poslom u 31 evropskoj zemlji i koji pruža sve informacije o tome kako se preseliti u inostranstvo – EURES (Evropska služba za zapošljavanje).

EURES je mreža čiji je cilj da pomogne mobilnost kada je riječ o radnim mjestima – mogućnost da se radi u drugim zemljama – u onome što se naziva ‘Evropska ekonomska zona’, koja uključuje sve zemlje Unije uz Norvešku, Island i Lihtenštajn (Švajcarska je takođe pokrivena ovom mrežom).

Učiniti preseljenje jednostavnijimUz masivnu bazu podataka za traženje posla, portal EURES takođe osigurava informacije o životnim i radnim uslovima diljem Evrope. On je sveobuhvatan, ali jednostavan za korištenje. Moguće je naći sve potrebne i ključne informacije o socijalnoj sigurnost, troškovima života, lokalnim zdravstvenim i obrazovnim sistemima, nostrifikaciji diploma i mnogo, mnogo više. Ovaj servis je takođe koristan za poslodavce koji traže da unajme radnu snagu iz inostranstva.

Ljudski dodir Građani EU mogu popuniti svoju biografiju tražiti e-mail upozorenje za poslove koji im odgovaraju. Ali EURES ima i svoje ljudsko lice, zahvaljujući svojoj mreži od 700 savjetnika, koji su dostupni za konsultovanje o karakteristikama međunarodnog zapošljavanja onih koji traže posao i poslodavaca.

EURES je osnovan 1993. godine a podržavaju ga brojni partneri – uključujući javnu službu za zapošljavanje, sindikate i udruženja poslodavaca. Evropska komisija koordinira rad ove službe koja u bilo kojem trenutku može imati više od 800.000 raspoloživih radnih mjesta. EURES takođe ima informacije o 200.000 registrovanih koji traže posao i više od 8.000 poslodavaca. Pa zar postoji bolje mjesto za traženje životne prilike?!

Za više informacija:Linkovi:n Generalna direkcija za zapošljavanje i socijalne

poslove: EURES http: //www.europa.eu/eures/home.jsp?lang=enl

© s

tock

.xch

ng

Baza podataka svih poslova

- 24 -

ERASMUS, sretan ti 20. rođendan!

Bilo bi teško pronaći veći uspjeh Evropske unije od ERASMUS-a. Štaviše, on je osnovan 1987. godine i slavi 20.-u godišnjicu!

U posljednjih 20 godina preko 1,5 miliona studenata primilo je bespovratna sredstva ERASMUS, koja su potrošili na studiranje u drugoj zemlji? To je u 2005. godini učinilo gotovo 1% svih evropskih studenata, a taj broj raste svake godine.

ERASMUS je suština visokog obrazovanjaOvo nisu samo statistički podaci, ERASMUS nije samo izgovor za studente koji im daje mogućnost da se ‘ispare’ u inostranstvo na nekoliko mjeseci, vide interesantna mjesta i prisustvuju na nekoliko predavanja. Krediti koji se dobivaju studiranjem putem programa ERASMUS se u potpunosti priznaju od strane matične obrazovne institucije studenata.

Prije nego što krenu na drugi univerzitet, studenti moraju podnijeti odgovarajući ‘program učenja’ o kojom se moraju saglasiti svi učesnici, uključujući i obrazovne institucije koje šalju kao i one koje primaju studente. U stvari, ERASMUS je odgovoran i za promjenu u smjeru kojom se kretala evropska politika o visokom obrazovanju kroz ono što se danas naziva ‘Bolonjski proces’.

Mijenjajući živote ljudi Postoji i drugi razlog zašto su ERASMUS bespovratna sredstva toliko popularna u 31 zemlji učesnici. Za mnogo ljudi studij ERASMUS znači istinski preokret u njihovim životima, mogućnost sticanja novih iskustava, širenje horizonta i bolje obrazovanje za Evropljane. A šanse za pronalazak posla se takođe povećavaju! ERASMUS je evropski fenomen!

Za više informacija:Linkovi:n Šta je Sokrat/Erasmus? http: //www.europa.eu/education/programmes/

socrates/erasmus/what_en.html

© s

tock

.xch

ng

1,5 miliona studenata mora biti u pravu

Za više informacija:Linkovi:n Generalna direkcija za zaštitu okoline: Shema

trgovanja emisijom štetnih gasova (EU ETS) http: //www.europa.eu/envioronment/climate/

emission.htm

- 25 -

Preuzimanje više odgovornosti za ono što odlazi u našu životnu okolinu

© s

tock

.xch

ng

Trgovina emisijama štetnih gasova

Evropska trgovinska shema za štetne gasove (ETS) je nova inovativna shema, koja pomaže u borbi protiv klimatskih promjena. Globalno zagrijavanje je opasnost za sve, ali kroz ETS Evropa može smanjiti količinu gasova koji se emituju u atmosferu a koji uzrokuju efekat staklenika.

Od 2005. godine sve države članice EU su uzele učešće u novom komercijalnom pristupu u borbi protiv klimatskih promjena. ETS je najveća multinacionalna trgovinska shema za zaštitu okoline u svijetu. Ona je takođe veliki dio politike Evropske unije o klimatskim promjenama.

Cijela politika se odnosi na preuzimanje veće odgovornosti za ono što ’izbacujemo’ u okolinu. ETS je ključni mehanizam za provedbu evropskih obaveza Sporazuma iz Kjota – globalna inicijativa za borbu protiv klimatskih promjena, koju sponzoriraju Ujedinjene nacije.

Smanjenje emisijeU svojoj prvoj fazi, od 2005. do 2007., ETS je imao cilj da smanji ogromni nivo emisije CO2, koji dolazi iz oko 12.000 industrijskih kompleksa širom Evrope – pretežno iz energetskog sektora i velikih industrija. Ovo znači da je ETS pokrio gotovo 50% emisije CO2 u EU.

Ovaj pristup je jednostavan. Svaka kompanija, koja je izvor emisije, preraspodijelila je ‘dozvoljenu količinu’ CO2 koju može da emituje u amosferu. Ova količina je utvrđena u okviru državnih planova za svaku zemlju učesnicu i koja će, uzgred rečeno, biti smanjena tokom vremena.

Kada kompanija odluči da emituje više štetnih gasova od dozvoljene količine, ona mora kupiti dodatne ‘kredite karbona’ od druge kompanije koja je emitovala manju od dozvoljene količine štetnih gasova. Dakle, kompanije koje investiraju u smanjenje emisije slobodne su da prodaju svoje dodatne kredite i za to dobiju novac. Tokom prve godine, prodano je kredita za 362 miliona tona CO2 na tržištu koje vrijedi 7,2 milijardi eura.

Povećavanje učešćaU sljedećoj fazi, od 2008. do 2012. godine, biće uključeni i drugi gasovi koji izazivaju efekat staklenika i industrijski sektori kao što je civilna avijacija. Ovaj naredni ključni korak mora biti ambiciozan, globalni odgovor vlada u borbi protiv klimatskih promjena uz učešće svih glavnih emitera ovih gasova.

- 26 -

Danas u EU postoji više mogućnosti za ovakva druženja

Jednaka prava i za mame i za tate

Građani Evropske unije imaju mnoga prava kojih nisu ni svjesni. Da li znate da oba roditelja u Uniji imaju pravo na slobodne dane kada njihova djeca dođu na svijet?

Porodiljsko odsustvo za mame i tateJedna od najvažnijih stvari za svako novorođenče, bez obzira da li je ono svesno toga ili ne, je pravo njegovih roditelja da uzmu odsustvo. Bebe moraju znati kada će idući put biti nahranjene, tako da je veliko olakšanje znati da i majke i očevi imaju pravo da uzmu odsustvo kako bi se mogli brinuti za svoga novog člana porodice.

Nekada davno, ako bi imala dovoljno sreće, novopečena mama je imala mogućnost da uzme odsustvo od samo nekoliko sedmica. U nekim zemljama EU ove mame su često morale dati otkaz kako bi se mogle brinuti o svom djetetu. Novopečeni očevi su često bili u situaciji da propuste rođenje svoga djeteta, a u svakom slučaju, nije im bilo dopušteno da ostanu kod kuće sa svojom novorođenom kćerkom ili sinom. Zato je prava sreća da je jednakost između muškaraca i žena jedno od temeljnih prava građana Evropske unije. Ovo znači da su i mame i tate dobile šansu da promijene pelene svojoj bebi!

Način na koji ovo funkcioniše U većini evropskih zemalja oba roditelja imaju pravo na porodiljsko odsustvo od tri mjeseca, koje mogu koristiti otac ili majka, iako oni ne mogu prebaciti ovo odsustvo sa jednog na drugo. Na kraju porodiljskog odsustva roditelji imaju pravo da se vrate na isto radno mjesto ili na jednaku ili sličnu poziciju. Kako bi dobili porodiljsko odsustvo oni moraju dati odgovarajuće obavještenje i navesti kada bi ovo odsustvo moglo početi te kada će se završiti. Detalji su različiti zavisno od zemlje u kojoj oni rade, ali poslodavac se mora saglasiti sa minimalnim zahtjevima na koje su se obavezale sve zemlje Evropske unije.

Sve je ovo dio zalaganja EU za pružanje jednakih mogućnosti kako za muškarace tako i žene.

Za više informacija:Linkovi:n Bolovanje i porodiljsko odsustvo http: //www.europa.eu/youreurope/nav/en/citicens/

working/cross-border/sickness-maternity-leave/index_en.html?print=true

n MISSOC – Socijalna zaštita u zemljama članicama EU i Evropskoj ekonomskoj zoni

http: //www.europa.eu/employment_social/missoc/2003/index_en.htm

© s

tock

.xch

ng

- 27 -

Proširenje je doprinijelo evropskoj stabilnosti i blagostanju

© s

tock

.xch

ng

Proširenje kojim svi dobivaju

Ništa nije toliko uspješno kao uspjeh. Tokom godina, sve više zemalja traži da se pridruži Evropskoj uniji. Od šest zemalja zajedničkog tržišta 1957. godine ono je danas poraslo u Uniju sa 27 zemalja. Ovo proširenje svima donosi korist – ukoliko se novi članovi mogu uklopiti u blagostanje i stabilnost EU.

Razvijajući se zajednoBiti dobar susjed uvijek je bio prioritet EU, kako u trgovini tako i u politici. Evropska ekonomija mora nastaviti svoj rast. Pa, ako se zemlje u susjedstvu EU mogu uspješno razvijati, onda je to u interesu svih.

Kada se neka zemlja želi pridružiti EU njoj se mora pomoći da se pripremi za pregovore i članstvo. Ona mora znati kako EU funkcioniše i mora shvatiti da članstvo donosi kako prava tako i odgovornosti.

Stabilnost Po mjeri izrađena savjetodavna i finansijska pomoć osigurana je za one zemlje, koje žele da se pridruže Uniji, kao i međusobna pomoć kako bi se osigurala stabilnost. Ovo je važno zato što se mnogi nedavno primljeni članovi Unije i kandidati još uvijek bore sa izazovima koji se tiču uspostavljanja demokratije, funkcionisanja tržišne ekonomije i prosperiteta svih svojih građana. Programi koji im pomažu su PHARE (uspostavljen 1989. godine kako bi pomogao bivšim komunističkim zemljama Centralne i Istočne Evrope), ISPA i Sapard (dizajnirani za podršku infrastrukturi, poljoprivredi i ruralnom razvoju zemalja kandidata), CARDS (posebno namijenjen zemljama Zapadnog Balkana) i poseban program za Tursku. Novi paket podrške je dogovoren za Tursku i zemlje Zapadnog Balkana 2007. godine.

Zemljama se takođe pomaže da se pripreme za bližu integraciju sa EU. Pri tome se u potpunosti uzima u obzir “napredak” u procesu prelaska iz zemlje potencijalnog kandidata u zemlju kandidata, što je rezultat važne političke odluke, koja je uslijedila praćenjem veoma strikne i zahtjevne procedure. Na taj način će proširenje biti uspjeh za sve Evropljane.

Za više informacija:Linkovi:n Aktivnosti Evropske unije: Proširenje http: //www.europa.eu/pol/enlarg/index_en.htmn Generalna direkcija za proširenje http: //www.europa.eu/enlargement/index_en.htm

- 28 -

Bankarstvo u EU

Evropska unija je tokom godina potrošila milijarde kako bi osigurala ekonomsko blagostanje kontinenta i podržala armiju poslovnih ljudi, koji nastoje otvoriti nova radna mjesta i ostvariti veći ekonomski rast.

Evropska investicijska banka (EIB) je ključna finansijska institucija u Evropi, prije svega zbog posla koji obavlja kako bi povećala količinu gotovog novca za finansiranje velikih projekata infrastrukture i kako bi podržala rast malih i srednjih preduzeća (MSP). U 2004. godini, na primjer, EIB je dala 28 milijardi eura za projekte unaprijeđenja slabije razvijenih područja u Evropi. Novac je potrošen na unaprijeđenje transportne i telekomunikacijske infrastrukture, inicijative za razvoj industrije, razvoj urbanih područja i na podršku zdravstvu i obrazovanju.

Smisao za poduzetništvo A zašto je tako važno da se evropski poduzetnici finansiraju? Dakle, oni osiguravaju 75 miliona poslova i čine 99 posto svih preduzeća u EU. Većina od direktne podrške MSP-ima je osigurna kroz Evropski investicijski fond (EIF), koji je osnovan 1994. godine. EIB koristi ovaj fond kako bi dala pristup MSP-ima – od kojih većina radi u sektoru informatičke i komunikacijske tehnologije i sektorima bioloških i srodnih nauka– poduzetničkom kapitalu, sa ciljem da unaprijede evropske politike za ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Tržište poduzetničkog kapitala je ogromno i trenutno vrijedi više od 3 milijarde eura.

Garancija za budućnost Evrope EIF takođe osigurava kreditne garancije za finansijske institucije, koje osiguravaju novac za MSP. Ovaj kompleksan, često nevidljivi posao je nevjerovatno važan institucijama poput banaka, jer im pomaže da smanje investicijski rizik, te ih ohrabruje da posude čak još više novaca malim i srednjim preduzećima.

Za više informacija:Linkovi:n Evropska investicijska banka (EIB) http: //www.eib.europa.eu/index.asp

© s

tock

.xch

ng

Pomažući MSP da dobiju pristup finansijskim sredstvima

- 29 -

Tehnologije kojima se unaprijeđuje život Informatičko društvo – nekada futuristički scenario – a danas realnost. Inicijativa i2010 osigurava da svi građani Evropske unije imaju jednostavan i siguran pristup posljednjim informatičkim i komunikacijskim tehnologijama, koje sebi mogu priuštiti – i brojne mogućnosti, koje one pružaju kako bi se poboljšao kvalitet života.

Neko možda voli slušati muziku na svom MP3 plejeru dok je u pokretu. Neko je možda već poslao digitalne fotografije svojoj porodici i prijateljima putem e-maila ili razgovarao sa njima putem Interneta. Mediji postaju on-line sa muzikom, filmovima i TV programima, koji su dostupni na računaru ili mobilnom telefonu. Nove informatičke i komunikacijske tehnologije nude još atraktivniju zabavu i korisne servise. Koristiti što više ovih mogućnosti jedan je od prioriteta inicijative i2010.

Pristupiti informacijama bilo gdje, bilo kada U Evropskoj uniji je moguće organizirati odmor ili poslati zahtjev za povrat poreza iz dnevnog boravka – dakle on-line. Zadaci u okviru Incijative i2010 podstiču vlade da osiguraju veći broj boljih on-line javnih usluga smanjujući papirologiju i povećavajući slobodno vrijeme. Ova Inicijativa takođe podržava razvoj i korištenje novih informatičkih i komunikacijskih tehnologija u oblastima poput zdravstva, obrazovanja i sigurnosti. Da li znate da će u Evropskoj uniji biti predstavljen sistem “u-vozilu”, koji će automatski u slučaju saobraćajne nesreće upozoriti službu hitne pomoći? Očekuje se da će ova nova ‘ePoziv’ tehnologija spasiti mnoge živote.

Jednak pristup znači jednake mogućnostiJedan od najvećih izazova je osigurati da svi – bez obzira na godine, fizičke sposobnosti ili lokaciju – mogu imati jednak pristup mogućnostima koje nude informatičke i komunikacijske tehnologije. Za to je potrebna brza širokopojasna “broadband” konekcija na Internet. Podstičući države članice da instaliraju širokopojasni servis na područja koja nemaju odgovarajući pristup Internetu, uz EU finansiranje manje razvijenih regija, Incijativa i2010 je pomogla da se unaprijedi “broadband” konekcija u cijeloj EU.

Za više informacija:Linkovi:n i2010 – Evropsko informatičko društvo za rast i

zapošljavanje http: //europa.eu.int/information_society/eeurope/

i2010/index_en.htm

© s

tock

.xch

ng

Ovo može unaprijediti živote građana EU

- 30 -

Zajednički rad - preko granica

Postoji mnogo državnih granica u i oko Evrope. One predstavljaju liniju između dugih stoljeća zakona, pravila, navika – različitih načina na koji su se obavljali poslovi. Regije trebaju da se razvijaju ili da zaustave zagađivanje okoline, a da bi to postigle neophodna im je saradnju. Evropska unija olakšava ove aktivnosti.

“Uticaj granica”Kao što postoje brojne pogranične državne regije u Evropi, tako postoje i neki veliki problemi. Pogranične regije se često osjećaju udaljenim kako od svojih glavnih gradova tako i od drugih regija u svojoj matičnoj državi. One su zaostale i trebaju dostići ostale. Glavne prednosti Evropske unije već su pomogle – jedinstveno tržište, zajednička valuta, smanjen broj pasoških kontrola. Sve ovo čini život lakšim za ljude. A kao manje bogate regije EU one primaju i značajnu pomoć iz Stukturalnih fondova Unije.

Ali EU takođe pomaže da se prevaziđe “uticaj granica”. EU Inicijativa ‘Interreg’ razvija pogranične regije. S obzirom da pruža i finansijsku podršku, ona ohrabruje najbolje moguće korištenje resursa – finansijskih, ljudskih i stukturalnih.

Praktična korist Praktična korist je jasna. Uzmimo na primjer autobuse. Susjedna područja u Austriji i Njemačkoj su od 1995. godine Euroregija i danas se može koristiti ista autobuska karta na obje strane granice, sa neograničenim brojem presjedanja u oba smjera. Kao rezultat ovoga, porastao je broj korisnika autobuskog saobraćaja, a razvio se i lokalni turizam. Ovo nije bilo tako lako postići kao što to zvuči: novi mehanizmi za karte i koordinirani putni pravci morali su se uspostaviti a cijene i porezi su morali biti usklađeni. Ovo je zahtijevalo finansijska sredstva. EU je takođe investirala mnogo novca u unaprijeđenje pograničnog željezničkog saobraćaja – između Dablina i Belfasta, na primjer, ili između Helsinkija i St. Petersburga.

Stare granice imale su neke od prednosti. Neki od najnezagađenijih prirodnih krajolika u Evropi nalazili su se u pograničnim regijama. Otvaranjem granica, ova prirodna staništa mogu biti brzo uništena ako se ne poduzmu aktivnosti na njihovoj zaštiti. Interreg je bio shema podrške, koja je upravo to napravila – sačuvala prelijepe parkove prirode , koji su se nalazili u pograničnim regijama.

Za više informacija:Linkovi:n INTEREG III /Susjedstvo: Web stranica o programima http: //www.europa.eu/regional_policy/intereg3/

abc/progweb_en.htm

© s

tock

.xch

ng

Rušenje regionalnih barijera

- 31 -

Jeftiniji letovi za sve

Ne tako davno, putovanja avionom bila su tek povremeni, dosta skup doživljaj. Ali od kada je Evropska unija omogućila da se aviokompanije međusobno nadmeću, broj letova i ruta koji su se nudili u ogromnoj je mjeri porastao a cijene su se dramatično smanjile. Letiti Evropom danas je jednostavnije nego ikada ranije.

Međunarodni aviosaobraćaj je razvijen na bazi restiktivnih sporazuma između vlada i državnih aviokompanija. Veoma često ove aviokompanije imaju monopolističku poziciju da organizuju letove koji njima odgovaraju i da naplaćuju svojim putnicima cijene koje daleko premašuju stvarne troškove leta. Evropska unija je u 1980-tim odlučila da stane na kraj ovim ‘zgodnim’ aranžmanima i da otvori tržište za slobodnu konkurenciju. Kao rezultat ovoga, od 1993. godine, Evropska unija je (zajedno sa nekoliko drugih susjednih zemalja) postala ogromno jedinstvno tržište za aviosaobraćaj.

Slobodna konkurencijaOvo znači da svaka aviokompanija koja ima dozvolu za rad u zemlji EU – a koja zadovoljava sigurnosne standarde i druge uslove – može raditi u aviosaobraćaju bilo gdje u EU uključujući i domaće usluge unutar drugih zemlja. Restrikcije cijena, rasporeda letova i drugog su uklonjene i danas je glavna restrikcija u aviosaobraćaju nedostatak kapaciteta na najvećim aerodromima u EU.

Nove mogućnosti Rezultat je bio uvođenje desetina novih aviolinija, te novih letova koji pružaju samo osnovne usluge (no-frills) ili ‘jeftinih’ aviokompanija i stotine novih usluga, koje povezuju veliki broj aerodroma diljem Evrope. Cijene svih aviokompanija su pale, rezervacija karata je jednostavnija – posebno preko Interneta – a putnici su danas u mogućnosti da putuju češće, jeftinije i na mnogo više destinacija.

Za više informacija:Linkovi:n Generalna direkcija za energiju i transport:

Unutrašnje tržište http: //www.europa.eu/transport/air_portal/

internal_market/index_en.htm

© s

tock

.xch

ng

Bolji pogled – po boljoj cijeni

- 32 -

Katalizator promjena

Tokom proteklih 15 godina jedan relativno mali, ali originalan pronalazak dramatično je smanjio štetno zagađenje izazvano automobilima. To je katalizator – mali hemijski reaktor, koji pretvara štetne gasove u za prirodnu okolinu manje štetne supstance – koji bruji ispod auta.

Danas zahvaljujući katalizatorima uz unaprijeđene regulative kvaliteta goriva i tehnologiju mašina, novi automobili u EU ispuštaju do 95 posto manje štetnih gasova nego što je to bio slučaj prije 20 godina.

Katalizatori poput ovoga mogu promijeniti molekularni sastav ispusnih gasova automobila u nešto što je manje štetno za građane EU i njihovu okolinu.

Oni su se prvi put pojavili u vozilima u Evropi 1985. godine. Od tada zahvaljujući novim, opsežnim evropskim zakonima, katalizatori moraju biti instalirani u svakom novom automobilu, koji se prodaju u Evropskoj uniji od 1991. godine. Tehnologija je takođe jedan od razloga zbog kojeg je gorivo danas bez olova, koje je štetno kako za katalizatore tako i za ljude.

Napredak na tri kolosjeka Štaviše, za benzinske motore, razvijen je 3D katalizator koji uspjeva da simultano pretvara otrovni ugljen monoksid i štetni nesagoreni vodeni ugljik u ugljen dioksid i vodu. U isto vrijeme katalizator pretvara štetni nitrogen oksid u manje štetan nitrogen.

U dizelskim motorima katalizatorskom oksidacijom se postiže isti trik sa ugljen monoksidom i vodenim ugljikom a u velikoj mjeri se koriste filteri i drugi uređaji kako bi se uklonili mali atomi dizela, koji mogu biti štetni ako disanjem dospiju u pluća.

Naravno priča o katalizatoru se ne završava ovdje. Ova vrsta tehnologije se neprekidno razvija u pokušaju da se smanji dalja emisija štetnih gasova i poboljša kvalitet vazduha za sve.

Za više informacija:Linkovi:n Generalna direkcija za zaštitu okoline:

Čist vazduh i saobraćaj http: //www.europa.eu/environment/air/index_

en.htm

© s

tock

.xch

ng

Katalizator znači čišći vazduh

- 33 -

Projekat – kućni ljubimac

Praznici u inostranstvu obično su značili da se kod kuće mora ostaviti važan član porodice - kućni ljubimac! Ali, zahvaljujući pasošu EU za kućne ljubimce ‘čovjekov najbolji prijatelj’ danas može ‘obići’ cijelu Evropu.

Od 2004. godine pasoš EU za kućnog ljubimca omogućio je da ljubimci lakše putuju sa svojim vlasnicima po cijeloj Evropi. I nisu samo mačke i psi oni koji mogu dobiti pasoš, njega može dobiti i kućni ljubimac - tvor! Procedura je jednostavna: prije nego što krenu na putovanje, vlasnici moraju odvesti svoje ljubimce veterinaru kako bi dobili pasoš koji sadrži detalje o važnim vakcinacijama i drugim relevantnim medicinskim tretmanima.

BjesniloJedan od podataka koje sadrži ovaj pasoš jeste potvrda da je ljubimac vakcinisan protiv bjesnila. Ovo je glavni zahtjev za ulazak u sve evropske zemlje i važan korak za pomoć u kontroli ove opake bolesti, koja može uticati i na životinje i na ljude. Neke zemlje (Irska, Malta, Švedska i Velika Britanija takođe žele znati da li je vakcinisanje protiv bjesnila djelotvorno, što zahtijeva dodatni test, koji svaki veterinar može napraviti).

Pored ovoga, neke evropske zemlje žele znati i za tretmane protiv drugih bolesti poput svraba i trakavice, zato je važno da vlasnik kućnog ljubimca provjeri zahtjeve prije nego što se uputi na putovanje.

Tetovaža ili ‘čip’Jednako kao i pasoš, svi svjetski putnici - kućni ljubimci će trebati nešto trajnije što bi ih identifikovalo gdjegod da putuju. Ovo može biti ili neka vrsta tetovaže na koži ljubimca ili mikročip (elektronski uređaj, koji se može ‘čitati’ uz pomoć specijalne mašine) koji bi bio ispod njihove kože. Vjerovatnije je da će u budućnosti mikročip biti jedina identifikacijska opcija.

Dakle, ako Evropljani žele povesti svoje ljubimce na putovanje, oni to sada mogu učiniti, zahvaljujući pasošu za kućne ljubimce!

Za više informacija:Linkovi:n Putovanje u Evropi – kućni ljubimci http://ec.europa.eu/travel/pets/index _en.htmn Kretanje kućnih ljubimaca unutar EU http://ec.europa.eu/food/animal/liveanimals/pets/

nocomm_intra _en.htm

© s

tock

.xch

ng

Povedi me sa sobom!

- 34 -

Davanje mogućnosti izbora – crna lista avioprevoznika Svi bi se trebali bolje osjećati znajući da putnici u Evropskoj uniji mogu sada odabrati siguran avioprevoz na jednostavan način – provjerom na web stranici i to prije nego što rezervišu mjesto u sumnjivom avionu.

Letenje danas nije bez rizika, ali postoje izvjesne norme, koje se mogu očekivati od avioprevoznika – i u putničkom i u teretnom saobraćaju. Prije nego što je uspostavljena crna lista avioprevoznika, jednom avioprevozniku je mogao biti zabranjen rad u jednoj zemlji EU, ali je on mogao nastaviti raditi u drugoj. Pa kakva je to onda poruka poslata?

Nakon što je Evropska komisija pozvala državne vlasti da pošalju svoje ‘liste’ i detaljne analize komiteta koji je okupio stručnjake za sigurnost aviosaobraćaja, 2006. godine je predstavljena EU crna lista nesigurnih aviokompanija, imenujući i stavljajući na listu srama one operatere koji ne zadovoljavaju međunarodne standarde.

Provjere gotovo 100 kompanija sa sumnjivom reputacijom, koje su su našle na ovoj inauguracijskoj listi pokazale su brojne nedostatke: od slabog održavanja i kontrole do zastarjelih letjelica.

Lekcije koje su naučeneEvropa je naučila tešku lekciju padom Flash aviona 2004. godine u Šarm el Šeiku (Sharm el-Sheikh) u Egiptu. Prema izvješajima, ovom prevozniku je bio zabranjen rad u vazdušnom prostoru Švajcarske, ali putnici nisu znali za ovu zabranu. Gotovo polovina onih koji se nalaze na listi registrovana je u Demokratskoj Republici Kongo, a desetine njih u Ekvatorijalnoj Gvineji i u Sijera Leoneu. Sada će bar, sa ovom web stranicom, Evropljani imati ažuriran registar beskrupuloznih avioprevoznika.

A osigurano je i da crna lista bude više od bezbolnog šamara za sumnjive operatere i zemlje, koje izdaju dozvole sa povlasticama pod ‘zastavom pogodnosti’. Ona ima stvarni uticaj posebno kada potencijalni putnici biraju da lete sigurnijim avioprevoznicima.

EU je takođe mnogo investirala u programe saradnje kako bi pomogla zemljama koje nastoje da zadovolje sigurnosne standarde. A od januara 2007. godine Evropska agencija za sigurnost aviosaobraćaja je preuzela program sigurnosne procjene stranih avioprevoznika (SAFA), koji je prije bio u nadležnosti Zajedničke institucije odgovorne za aviosaobraćaj. Ovo znači da danas postoji dosljedniji pristup kada je riječ o zabrani rada nesigurnih avioprevoznika.

Za više informacija:Linkovi:n Evropska agencija za sigurnost aviosaobraćaja (EASA) http://www.easa.eu.int/n Zajedničke institucije odgovorne za aviosaobraćaj http://www.jaa.nl/n Lista avioprevoznika kojima je zabranjen radu u EU http://ec.europa.eu/transport/air_portal /safety/

black_list_en.htm

© s

tock

.xch

ng

Najvažnije je znati sa kim se leti

- 35 -

Mnogo više od oznake, to je eko-potvrda Sa sušama na jednom dijelu planete i poplavama na drugom, ljudi postaju sve više zabrinuti za zaštitu okoline, a posebno za klimatske promjene. Ono što Eko-oznaka Evropske unije znači jeste to da s jedne strane daje proizvođačima priliku da pokažu svoje unutrašnje ‘zeleno’ opredjeljenje dok te iste proizvođače, na drugoj strani, podržavaju potrošači kupujući robu sa prepoznatljivim simbolom cvijeta.

Eko-oznaka – sa svojim prepoznatljivim logom cvijeta – prvi put je predstavljena 1993. godine. To je vodeća evropska marka za proizvode i usluge, koja predstavlja bolji izbor za okolinu.

Eko-oznaka pomaže proizvođačima, dobavljačima i onima koji pružaju usluge da dobiju zasluženu nagradu za poštivanje visokih standarda proizvodnje i trajnosti njihovih proizvoda. Vidjevši simbol, potrošači mogu napraviti dobar izbor na osnovu toga što znaju da Eko-oznaku treba zaslužiti. Ona je utemeljena na solidnoj, ažuriranoj nauci i uzima u obzir pitanje zdravlja potrošača i način na koji je proizvod nastao.

“Smanjiti potrošnju proizvoda sa ugljikom”Ova marka se odnosi na različite stvari kao što su proizvodi za čišćenje, mašine u kući, predmeti za kuću i baštu, odjeću, pa čak i na turizam. Ona se ne odnosi na hranu i pića za osvježenje, medicinski i farmaceutski sektor ili na robe proizvedene na način “gdje postoji mogućnost da u velikoj mjeri nanesu štetu ljudima i okolini”.

Shema Eko-oznake ima cilj da podrži što više organizacija da apliciraju za nagradu i da, ako postignu uspjeh, javno obznane ovu činjenicu. Ovo će pomoći da se promoviše dostupnost proizvoda sa Eko-oznakom i da se unaprijedi svjesnost potrošača o ranjivosti prirodne okoline.

Više od 300 proizvoda u EU je 2006. godine sa ponosom dobilo Eko-oznaku – samo iz Italije 92 proizvoda. Tekstilni proizvodi, farbe za unutrašnje prostorije i turistički smještaj bili su najčešći proizvodi koji su dobili ovaj zeleni pečat.

S obzirom na to da građani EU traže nove načine da smanje svoj negativni uticaj na planeti – smanjujući emitovanje ugljika tokom proizvodnje, transporta i korištenja proizvoda – velika je mogućnost da će Eko-oznaka postati čak i značajnija.

Za više informacija:Linkovi:n Početna stranica Eko-oznake Evropske unije http: //www.europa.eu/environment/ecolabel/

index_en.htmn Katalog evropske Eko-oznake http: //www.eco-label.com/

© E

urop

ean

Com

mis

sion

Eko-oznaka pomaže da se pronađu ‘zeleniji’ proizvodi

- 36 -

Sigurnost evropskih potrošača

Evropa je ogromno jedinstveno tržište potrošačkih roba. A potrošači žele biti sigurni da su proizvodi koje oni kupuju visokog kvaliteta i, prije svega, sigurni. To je razlog zbog kojeg su pravila EU o sigurnosti proizvoda tako važna.

Evropska pravila o sigurnosti proizvoda obezbjeđuju sigurnost za sve građane EU tako što osiguravaju da svi imaju koristi od istog visokog nivoa zaštite potrošača i sigurnosti. Visoki standardi su uspostavljeni i proizvodi sa greškom moraju biti povučeni iz prodavnica. Rapidan servis razmjene informacija (RAPEX) je osnovan što znači da su potrošači diljem Evrope, što je prije moguće, obaviješteni o problemima sa proizvodima u jednoj regiji, i, ako je potrebno, povlačenje proizvoda može početi.

Sloboda kupovine Glavni cilj pravila o sigurnosti proizvoda je da omogući kupcima EU da kupuju tamo gdje to žele imajući povjerenje u proizvode koje kupuju bilo da to rade on-line, na štandu na pijaci ili u tradicionalnim prodavnicama. Uz uspostavljanje opštih pravila za sve proizvode, pravila takođe utvrđuju dodatne, posebne regulative o sigurnosti za proizvode poput igračaka, električnih i gas uređaja, mašina i sprava za rekreaciju.

Nauka o sigurnosti Ova posebna pravila su donesena zato što je to bilo potrebno ili zbog novih naučnih saznanja o štetnosti određenih hemikalija. Dobar primjer je zabrana korištenja hemikalija koje se koriste u izradi igračaka i drugih proizvoda za djecu, a koje čine plastiku mekšom. Međutim, ova hemikalija je bila povezana sa potencijalnim rizikom po zdravlje djece, pa je sada zabranjeno njeno korištenje.

Naravno, ove vrste odluka su utemeljene na pažljivo izrađenim naučnim procjenama. Štaviše, kada je u pitanju sigurnost potrošača – bolje je biti siguran nego poslije žaliti.

Za više informacija:Linkovi:n EU Direktiva o sigurnost proizvoda http://ec.europa.eu/consumers/cons_safe/prod_

safe/gpsd/revisedGPSD_en.htmn RAPEX – posljednja upozorenja http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_

archives_en.cfm

© s

tock

.xch

ng

Sigurnost proizvoda pod reflektorima

- 37 -

Držati opasne supstance van ‘DOHVATA (REACH)’Zahvaljujući Evropskoj uniji uvedene su nove kontrole, koje trebaju pomoći da se zaštite ljudi i okolina od opasnih hemijskih supstanci dok se u isto vrijeme održava konkurentnost hemijske industrije EU.

Do sada je bilo suviše mnogo zbunjujućih zakona o sigurnosti kada je riječ o korištenju i upotrebi hemikalija. Sa svojim novom ‘REACH’ politikom (Registracija, evaluacija i autorizacija hemikalija), Evropska unija je pojednostavila stvari. U okviru REACH politike, evropske kompanije moraju procijeniti i znati kako upravljati bilo kakvim rizikom, koji može nastati zbog hemikalija koje koriste u proizvodnji, izvoze ili koriste.

Pronaći odgovarajuću ravnotežu Izazov je bio postići odgovarajuću ravnotežu između brojnih proturječnih ciljeva. Oni su definisani u važnom dokumentu EU - ‘Bijeli papir o stategiji za buduću politiku o hemikalijama’. Ovi ciljevi uključuju zaštitu ljudi i okoline od opasnih hemikalija, održavajući evropsku hemijsku industriju konkurentnom i promovišući zabranu testiranja na životinjama. Sa novom REACH politikom, Unija je radila na pronalasku nove prave formule.

Staviti pod kontrolu opasne hemikalije U skladu sa novom strategijom, smisao REACH-a je da zaštiti ljude od potencijalno opasnih hemikalija. U isto vrijeme, vlade zemalja EU se slažu da moraju omogućiti preduzećima da budu inovativna i uspješna u globalnoj hemijskoj industriji.

Sa REACH politikom, Unija naporno radi da osigura da su svi proizvođači, izvoznici i korisnici hemikalija spremni i u potpunosti svjesni šta se očekuje od njih.

Za više informacija:Linkovi:n Evropska komisija – REACH http://europa.eu/scadplus/glossary/chemicals_

regulatory_framework_en.htm

© s

tock

.xch

ng

Koliko je ovo opasno? Sada se to zna!

- 38 -

Nostrifikacija diploma

EU naporno radi kako bi omogućila poslodavcima i obrazovnim institucijama da lakše nostrificiraju ‘strane’ diplome. Ovo je posebno važno za one koji su tek diplomirali a koji žele nastaviti studije ili možda žele raditi u drugim dijelovima Evrope, ali su zabrinuti da njihove diplome neće biti priznate izvan njihove zemlje.

Zemlje EU su odlučile 1999. godine da kreiraju ono što je poznato pod nazivom ‘Bolonjski proces’. Cilj je napraviti nešto impresivno - ‘Evropsku zonu visokog obrazovanja’ kako bi olakšale svojim građanima da mogu studirati na različitim univerzitetima u Evropi. Dugoročno gledajući, ovo će takođe pomoći da se radnici kreću unutar EU te da se ekonomija učini još konkurentnijom. Bolonjski proces danas pokriva 46 zemalja, a izgrađen je na iskustvima miliona studenata programa Erasmus.

Međusobna nostrifikacija Ako se želi da Bolonjski proces zaživi, važno je da zemlje Evrope pronađu način da međusobno nostrificiraju univerzitetske i stručne diplome – što nije lako ako se uzme u obzir koliko različitih obuka i obrazovnih sistema postoji! Ali, napredak je već napravljen. Na primjer, Evropski okvir za diplome (EQF) je uspostavljen za EU i zemlje Bolonjskog procesa, što je izvrsna vijest. On će povezati različite obrazovne sisteme – u različitim sektorima – tako da oni budu međusobno razumljivi i jednostavniji za nostrifikaciju i prenosivi.

Diploma koja putuje! Mreža centara je uspostavljena 1984. godine u Evropi kako bi osigurala savjete i informacije o nostrifikaciji akademskih diploma, koje su stečene u inostranstvu (ENIC-NARIC). A 1989. godine Evropska komisija je predstavila Evropski sistem za prenošenje kredita i akumulaciju, koji se danas široko koristi kako bi se olakšala nostrifikacija studija stečenih u inostranstvu. Dodatak diplomi (dokument koji pojašnjava stečene kvalifikacije – vrstu, stepen, kontekts, sadržaj i status studija) takođe pomaže stranim poslodavcima i univerzitetima da brzo shvate iste kvalifikacije u različitim obrazovnim institucijama stečenih diploma.

Za više informacija:Linkovi:n Nostrifikacija i transparentnost diploma http://ec.europa.eu/education/policies/rec_qual/

rec_qual_en.html n Bolonjski proces:

Ka Evropskoj zoni visokog obrazovanja http://ec.europa.eu/education/policies/educ/

bologna/bologna_en.html

© s

tock

.xch

ng

Studiranje i bolje razumijevanje

- 39 -

Evropska policijska saradnja

Zahvaljujući Europolu, agenciji policijskih snaga Evropske unije, različite policijske snage diljem Evrope mogu bolje da sarađuju a zahvaljujući tome, EU je sigurnije mjesto.

Europol, koji je počeo sa radom 1999. godine, nije ništa manje od pravih evropskih policijskih snaga, koje podržavaju policijske snage svih zemalja članica EU. On podržava policijske službenike širom Evrope u borbi protiv, navešćemo samo neka krivična djela, prodaje droge, ilegalne imigracije, terorizma, trgovine ljudima, prevara i pranja novca.

Prijetnje, povjerljive informacije i jezik Podrška znači pružanje direktne pomoći kada policijske snage u jednoj zemlji identifikuju strukture organizovanog kriminala, a koje imaju uticaja na dvije ili više drugih zemalja EU. Europol im pomaže da razmijene informacije, prikupe ‘strateške izvještaje’ (stvari poput procjena prijetnji) i druge vrste povjerljivih informacija. On može pomoći i kroz tehničku ekspertizu i kao podrška. Službenici Europola blisko sarađuju sa zemljama članicama kako bi još više povećali potencijale za saradnju. Ponekad podrška može značiti samo pomoć dvjema policijskim snagama da prevaziđu jezičke barijere i komuniciraju jedni sa drugima.

Droga i lažne novčanice – sve je to svakodnevni posaoPostoje brojni primjeri kada su policijske snage EU uspjele da slome neke od velikih kriminalnih operacija uz podršku Europola. On je sarađivao sa nizozemskim i njemačkim policijskim snagama 2005. i 2006. godine u operaciji, koja je dovela da razbijanja ogromne mreže proizvodnje droge. Europol je 2006. godine pomogao španskoj i kolumbijskoj policiji, u saradnji sa Tajnom službom SAD-a, u operaciji koja je okončana tako što su uništene novčanice u vrijednosti od više od 5 miliona eura i 4,3 miliona US dolara.

Broj zahtjeva za pomoć Europola raste svake godine – jasan znak da ova mlada organizacija radi pravu stvar i pomaže sprovedbi zakona – omogućujući građanima EU da nastave sa svojim svakodnevnim životima bez opasnosti od kriminala.

Za više informacija:Linkovi:n Evropski policijski ured http://www.europol.europa.eu/

© s

tock

.xch

ng

Uvijek aktivni u cijeloj Evropi

- 40 -

Novi autoput, koji povezuje Porto Valenca do Minho na granici Španije i Portugala

© E

urop

ean

Com

mis

sion

Podrška evropskim regijama

Neki kritičari kažu da je EU samo jedna ogromna federalna birokratija. Ovo je daleko od istine. U proteklih 50 godina EU je pružila ogromnu finansijsku i političku podršku evropskim regijama, posebno onim siromašnijim.

Regionalne politike EU imaju cilj da unaprijede ekonomsku i socijalnu budućnost svih građana, djelimično smanjujući jaz između bogatih i siromašnih regija. Veća jednakost znači i veću koheziju za Evropu kao cjelinu – osnivači Unije su to razumjeli i oni su ti koji su pozivali na akciju kojom bi se smanjila “zaostalost manje naprednih regija”.

Dobro potrošen novacU posljednje vrijeme trećina budžeta EU se troši na unaprijeđenje ekonomskih aktivnosti i konkurentnost regija. Ovo se radi kroz ‘instrumente’ (poput investicijskih sredstava) kao što je ‘Evropski fond za regionalni razvoj’, koji je osigurao siromašnijim regijama milijarde eura kako bi unaprijedile mogućnosti za zapošljavanje i pomogle lokalnim preduzećima. Drugi fond, ‘Kohezioni fond’ se koristi za finansiranje transporta i inicijativa za zaštitu okoline u manje bogatim evropskim regijama. Ovo je posebno važno u proširenoj Evropskoj uniji, gdje često nove zemlje članice trebaju ovu vrstu finansijske pomoći.

Sklapanje prijateljstvaEvropska unija pomaže ljudima da sarađuju na projektima koji unaprijeđuju kulturne, ekonomske i socijalne veze, koje prevazilaze regionalne i državne granice. Stotine projekata, koje su zajedno finansirali Evropska unija i njene zemlje članice dokaz su za ovo: na primjer, milioni eura se danas troše kako bi se unaprijedile transportne veze i infrastruktura koji će izolirana mjesta na Iberijskom poluotoku približiti ostatku Evrope. Drugi primjer uključuje incijativu ‘Alpeuregio’, koja je doprinijela da alpske regije u Italiji i Austriji sarađuju kako bi unaprijedile svoje ekonomske aktivnosti; i projekat IRMA koji pomaže u prevenciji poplava na obalama Sjeverne Rone. Ovo je samo nekoliko primjera uspjeha EU u regijama unutar Unije.

Za više informacija:Linkovi:n Regionalna politika – Inforegio http://ec.europa.eu/regional_policy/index_en.htm n Priče o uspjehu: Profili projekata u Evropi http://ec.europa.eu/regional_policy/projects/

storries/index_en.cfm?pay=AT&region= AT33&the=10

- 41 -

Ovo se teško može vidjeti kada se prikazuje MEDIA film

Oskar i Zlatna palma takođe su evropski! Bez sredstava programa MEDIA, neki najpoznatiji evropski filmova bili bi još uvijek samo ideje. Podrška ovog programa filmu i audiovizaulnoj industriji već gotovo 20 godina unaprijeđuje evropski kulturni identitet.

Da li ste gledali “Dogville” Larsa fon Trirsa, nagrađivani evropski film, “Famoznu sudbinu Amelije Pulin” Žan-Pjera Žanea, “Skrivene”, film Majkla Hanka, koji je dobio Zlatnu palmu ili film koji je nedavno dobio Oskara – “Životi drugih” Florijana Henkela fon Donersmarka? Ovo su samo neki primjeri brojnih uspješnih evropskih filmova čiju su projekciju vidjeli gledaoci diljem Evrope i šire, zahvaljujući programu MEDIA.

U proteklih 18 godina, MEDIA je bila u mogućnosti da stimuliše kreativne aspekte razvoja filma i obuke, nikada ne gubeći iz vida poslovnu stranu audiovizaulnog sektora, uključujući produkciju i distribuciju.

Evropska komisija, koja osigurava sredstva, opisuje filmsku industriju kao “vektor za izražavanje evropskog državljanstva, kulture [i] identiteta”, posebno mladih ljudi. U slučajevima kada su neke zemlje u Evropi suviše male da imaju svoju vlastitu, uspješnu filmsku industriju, MEDIA pruža umjetnicima priliku da sarađuju i da daju jedni drugima inspiraciju diljem Evrope, tako da svi mogu imati koristi od ove saradnje.

Neka rezultati govore sami za sebe Samo 2005. godine MEDIA je osigurala 9,5 miliona eura za promociju filma, događaja i festivala. Gotovo 300 projekata primilo je oko 17,6 miliona eura za razvoj scenarija. Više od 60 miliona eura je potrošeno na distribuciju 1.554 filmova i TV projekata, koji su se, zahvaljujući ovim sredstvima, mogli vidjeti i u drugim zemljama osim u onoj gdje je film nastao. Ovo kreira međukulturalno razumijevanje i korisno je za unaprijeđenje evropskog identiteta.

MEDIA je takođe dala sredstva za obuku i pilot projekte, a pruža podršku i Mreži evropskih kina, koja se sastoji od 670 nezavisnih kinosala sa više od 1.500 ekrana u oko 340 gradova i 50 zemalja širom svijeta. Uz sve ovo, treba imati na umu da svaki euro iz budžeta EU donosi oko 6 eura iz privatnih investicija ove industrije.

Budućnost je takođe svijetla. Program MEDIA 2007 ima budžet od 755 miliona eura, koji će biti na raspolaganju do 2013. godine. Jasno je da prioritet ostaje distribucija i promocija evropskih filmova van zemalja u kojima su nastali, diljem Evrope i širom svijeta (gotovo 65% ukupnog budžeta). Takođe će se pokloniti posebna pažnja tome da filmska industrija EU drži korak sa novom digitalnom tehnologijom. Zato, kada sljedeći put budete gledali film, potražite oznaku MEDIA.

Za više informacija:Linkovi:n Program Media http://ec.europa.eu/avpolicy/media n Informatičko društvo http://ec.europa.eu/dgs/information_societyn Evropska komisija – Informatičko društvo –

MEDIA 2007 http://ec.europa.eu/information_society/doc/

factsheets/061-media-en.pdf

© s

tock

.xch

ng

- 42 -

ITER: kompleksna nauka sa velikim idejama

© E

urop

ean

Com

mis

sion

Blistava energetska budućnost

Projekat nuklearne fuzije ITER ne traje duže od godinu dana, ali su ljudi na ovoj ideji počeli da rade još prije 50 godina. I možda će biti potrebno još 50 godina da ona postane stvarnost. Ali možda će biti vrijedno čekanja, jer ova ideja može biti najbolja nagrada za sve: pristup neograničenoj energiji Sunca putem nuklearne fuzije.

ITER znači na latinskom jeziku ‘način’ i na njegovoj izradi u južnoj Francuskoj radi tim najboljih naučnika iz Evrope. On može predstavljati budućnost u svjetskoj proizvodnji energije koristeći nuklearnu fuziju. Prije ITER-a, EU je već istraživala kako dobiti energiju nuklearnom fuzijom kroz JET – skraćenica za Zajednički evropski torus, najveći eksperimentalni reaktor za nuklearnu fuziju.

Fuzija je energija koja pokreće Sunce – energija koja život na Zemlji čini mogućim. Fuzija radi na principu spajanja dva laka atoma hidrogena kako bi nastao jedan atom helija i kako bi se oslobodila energija. Na Suncu se 600 miliona tona hidrogena ‘spali’ svake sekunde. ITER mora raditi sa mnogo manjom količinom hidrogena nego što je to slučaj sa Suncem što znači da mora biti mnogo topliji od Sunca!

Kako bi se to postiglo, koristi se mašina prstenastog oblika koja se zove ‘tokamak’, a u kojoj se hidrogen zagrijava na temperaturu od 100 miliona stepeni i spaja sa specijalnim magnetima. Ovo zahtijeva mnogo energije, ali kada dođe do spajanja hidrogena, generisaće se 10 puta više energije. Zamislite koliko ovo može biti važno u svijetu u kojem neprekidno raste potreba za energijom.

Velika energija ITER je najveći istraživački projekat za proizvodnju energije u svijetu i on je istinski međunarodni projekat u koji su uključene Kina, Indija, Japan, Rusija, Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države, a koje su se pridružile Evropi kako bi ovaj projekat postigao uspjeh. Projekat će trajati 35 godina i koštaće oko 10 milijardi eura. Zemlje EU učestvuju u polovini troškova. Ali ako ovaj projekat postigne uspjeh, to će biti početak stvaranja rezervi neograničene i održive energije za cijeli svijet.

Za više informacija:Linkovi:n Generalna direkcija za istraživanja: Fuzijska energija http://ec.europa.eu/research/energy/fu/

article_1122_en.htm n Zajednička evropska akcija za ITER i Razvoj fuzijske

energije – ‘Fuzija za energiju’ http://ec.europa.eu/research/energy/fu/fu_rd/

article_3329_en.htm n JET – EFDA http://www.jet.efda.org/n ITER http://www.iter.org/

- 43 -

Ovo može predstavljati ključni doprinos kvaliteti života

Otpad van!

Strategija EU o otpadu i reciklaži za nekoga može biti neobična priča o uspjehu, ali ona svakako predstavlja značajan doprinos kvaliteti života građana EU, kako danas tako i u budućnosti.

Ekonomski rast i blagostanje koje ono donosi jedni su od glavnih ciljeva Evropske unije. Ali ekonomski rast ima često loše popratne posljedice – on proizvodi više otpada. Kako fabrike proizvode a ljudi troše više, tako se proizvodi i više otpada koji se mora negdje odlagati. Međutim, mjere Evropske unije za prevenciju otpada, kako što su porezi na ambalažu koja se ne može reciklirati, već pomažu da se razdvoji proizvodnja otpada od ekonomskog rasta. Slično ovome, reciklaža raste – u 2002. godini 58 posto staklenog i 57 posto metalnog otpada u prosjeku je ponovo korišteno i reciklirano.

Nedjelotvorni potrošači U EU svake godine nastane dvije milijarde tona otpada – to je oko 3,5 tona čvrstog otpada na svakog stanovnika. Ovaj otpad se nalazi na deponijama ili se spaljuje, što uzrokuje opasnost po okolinu. Deponije uzrokuju zagađenje vazduha, vode i tla, oslobađajući ugljen dioksid i metan u atmosferu, a hemikalije i pesticide u tlo i podzemne vode. Ovo je dakako štetno po zdravlje ljudi, kao i za biljke i životinje.

Razdvojiti blagostanje od otpada Primarni cilj jednog od najvećih prioriteta Šestog akcionog programa za zaštitu okoline EU je razdvojiti kreiranje otpada od ekonomskih aktivnosti, tako da rast Unije ne vodi ka stvaranju sve više smeća. Ovo se postiže na tri načina: kroz prevenciju stvaranja otpada, više reciklaže i unaprijeđenje odlaganja otpada.

Naravno, EU usko sarađuje sa državnim i regionalnim vlastima svake zemlje EU, koje moraju da realizuju ove strategije ‘na terenu’. Kada građani Unije vide svoje raznobojne kontejner za različito smeće – oni se moraju prisjetiti koliko je već napretka u ovom polju postignuto.

Za više informacija:Linkovi:n Evropska komisija – Zaštita okoline –

Pregled politika o otpadu http://ec.europa.eu/environment/waste/index.htm

© s

tock

.xch

ng

- 44 -

Održavati Evropu u kontaktu

Transevropska mreža, ili skraćeno TENs, omogućava da se robe i ljudi kreći širom Evrope, kao i električna energija, gas i komunikacije. Ova mreža takođe pomaže građanima EU da budu u kontaktu i da isporuče svoje robe. A to zapravo i jeste suština Unije.

PrenosŽeljeznice, putevi, vazdušni i vodeni transport – Transevropske transportne mreže (TEN-T) unaprijeđuju djelotvornost svih ovih načina transporta. A potom povezuje sve različite vrste prevoza kako bi se oni koristili na najbolji mogući način. Sve to zahtijeva nešto inteligencije, i bez želje da se hvalimo, moramo reći da je TENs prilično pametan. Unija ima vodeću ulogu kada je riječ o menadžmentu inteligentnog transporta. Ona čak ima i svoj vlastiti satelitski radio navigacioni sistem - Galileo.

TENs takođe pomaže odvijanje pomorskog saobraćaja u EU. Postoje sistemi za pozicioniranje plovila, sistemi izvještavanja o transportu opasnih roba brodovima i komunikacijski sistemi za sigurnost na moru. A TENs osigurava i da je aviosaobraćaj siguran i djelotvoran kroz planiranje zračnog prostora i kontrolu vazdušnog saobraćaja.

Još uvijek postoje neke praznine u transportnom sistemu EU, ali TENs pomaže državnim vladama da ih popune. To je sada, kada se EU proširila, posebno važno. Mnogo se investira u uspostavljanje brzih željezničkih veza. A tamo gdje je to bilo potrebno, osigurala se i pomoć za izgradnju saobraćajnica kako bi se one povezale sa već postojećim putevima. Ukratko, sve ove različite aktivnosti su obuhvaćene kroz kvalitetnu evropsku transportnu mrežu. A u ovom procesu vodila se briga i o zaštiti okoline.

EnergijaTransevropske energetske mreže (TEN-E) pokrivaju sektore električne energije i prirodnog gasa. Oni su pomogle da se kreira jedinstveno tržište unutar Unije, te osiguravaju da građani EU uvijek imaju rezerve energije koju trebaju.

KomunikacijeTransevropske telekomunikacije mreže (eTEN) povezuju telekomunikacijske servise EU. One su suština inicijative “eEuropa – Informatičko društvo za sve”.

Za više informacija:Linkovi:n Evropski rječnik – Transevropske mreže http://europa.eu/scadplus/glossary/ten_en.htm

© s

tock

.xch

ng

TENS – mreža za međusobne veze

- 45 -

Svugdje više izbora, a ne samo u supermarketima

© S

tock

.Xch

ng

Više izbora za potrošače

Slovački inžinjer sa diplomom španskog univerziteta radi za njemačku autokompaniju u fabrici koja se nalazi u Velikoj Britaniji, a koju je finansirala italijanska banka i koja koristi električnu energiju iz Francuske – dobrodošli na jedinstveno tržište!

Slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi je suština Jedinstvenog tržišta, i kao takvo, ono je jedno od najvećih dostignuća Evropske unije. Jedinstveno tržište predstavlja zapravo ‘Više izbora’ – više izbora za potrošače kada je riječ o tome šta i gdje kupiti i po kojoj cijeni. Više izbora za studente i radnike kada je riječ o tome gdje će studirati i raditi. I više izbora za investitore i preduzeća kada je riječ o tome gdje investirati, nabaviti i prodati.

Više izbora?Zašto je važno imati više izbora? Odgovore je: zato što izbor čini život, rad i igru djelotvornijim i primjerenijim – jer pomaže rast i zapošljavanje, i dobrostanje za sve. Djelotvornije zato što, na primjer, student može odabrati tačno određeni predmet koji želi studirati u inostranstvu ako nema predavanja o tom predmetu na univerzitetu u svojoj zemlji, ili banka može investrirati u neki projekat u inostranstvu, a koji više odgovara potrebama njenih klijenata.

A primjereniji, zato što, na primjer, električni aparati, energija ili građevinske usluge mogu biti osigurane iz zemlje koja ih može nabaviti ili pružiti po najmanjoj cijeni, a koji će se koristiti u zemlji čiji ih građani trebaju – i to jednako kao da su nabavljeni kod kuće. Uz pomenuto svi ovi aparati, energija i usluge zadovoljavaju iste zdravstvene i sigurnosne standarde. Ova unaprijeđena primjerenost je nastala zato što postoji manje barijera za takmičenje na velikom jedinstvenom tržištu.

A ima i još toga Veličina jedinstvenog tržišta EU čini ga veoma privlačnim za zemlje iz cijelog svijeta, koje žele poslovno sarađivati sa EU – dakle jedinstveno tržište podržava trgovinu sa ostatkom svijeta. I posljednje, ali ne i manje važno, jednostavna kupovina i poslovanje na Jedinstvenom tržištu pomaže građanima EU da prošire svoje horizonte kao što pričaju na mobilne telefone proizvedene u Finskoj, odijevaju italijanska odjela, voze češke automobile, jedu u atenskim restoranima i investiraju na irsku berzu.

Za više informacija:Linkovi:n Jedinstveno tržište EU – Manje barijera, više

mogućnosti http://ec.europa.eu/internal_market/index_en.htm

- 46 -

Euro osigurava stabilnu budućnost

© E

urop

ean

Com

mis

sion

Unija za stabilnost i rast

Šta je zapravo Ekonomska i monetarna unija, ili skraćeno EMU, učinila za građane EU? Dobro, samo za početnike, ona je postigla da hipoteke budu manje, penzije bolje, krediti povoljniji?!

Za mnoge kada razmišljaju o EMU, prve asocijacije su gomila pravila i regulativa za ekonomiste, i to je donekle tačno. Ali su mnogo važniji uticaji, koje ova Unija ima na ekonomiju, preduzeća i građane EU. Njena osnovna svrha je pomoći da se izgradi stabilnost i održiv ekonomski rast u Evropi, i za Evropljane – ekonomska stabilnost osigurava najbolji okvir za kreiranje radnih mjesta i blagostanje.

Kako je EMU to postigla? Na tri načina. Prvo, eurozona ima nezavisnu centralnu banku, koja upravlja inflacijom. Drugo, kroz jedinstvenu valutu, euro promoviše integraciju i djelotvornost jedinstvenog tržišta. Na primjer, čineći cijene transparentnim, podstičući međugraničnu trgovinu i nabavku, a i povećava se konkurencija i smanjuju cijene. I konačno, kroz Pakt za stabilnost i rast se osigurava da zemlje članice ne troše više nego što zarade što će dugoročno imati uticaja na sve zemlje eurozone.

Višestruka korist Ključno dio EMU je jasna posvećenost održivim državnim budžetima i borbi protiv inflacije. Od kada je EMU osnovan, kreditne stope i inflacija su smanjene na istorijski značajan niži nivo. Ovo ima za posljedicu da se svim nivoima društva nudi višestruka korist.

Kreditne stope na državne dugove su niže, što omogućava da se više novca poreskih obveznika troši na bolnice, penzije, infrastrukturu i/ili da se smanje porezi. Sa niskom i stabilnom inflacijom, preduzeća mogu praviti dugoročne planove i mogu investirati više uz manji rizik – ohrabrujući trgovinu, rast i više radnih mjesta. A i posuđivanje novca je jeftinije i manje rizično – tako da više građana može sebi priuštiti da posudi novac za recimo kupovinu svoga doma.

Ekonomska nestabilnost i visoka inflacija prouzrokavali su mnogo bijede u prošlosti. Međutim, u okviru Ekonomske i monetarne unije, EU i njeni građani mogu se radovati stabilnijoj i prosperitenijoj budućnosti.

Za više informacija:Linkovi:n EMU: Istorijska dokumentacija http://ec.europa.eu/economy_finance/emu_history/

index_en.htm

- 47 -

Ovakav cjenovnik uskoro će biti prošlost

© E

urop

ean

Com

mis

sion

Euro je olakšao putovanja

Svi su već dosada čuli za euro – jedinstvenu valutu eurozone. Međutim, manje se zna o prednostima koje ova valuta donosi, kao što su jednostavnija putovanja i niže cijene.

Prije nego što se počeo koristiti euro, zemlje koje su sada dio ‘eurozone’ imale su 13 različitih nacionalnih valuta – ‘dodir egzotike’ koji je činio putovanja između zemalja nešto interesantnijim, ali i nešto skupljim.

Svaki put kada su putnici morali promijeniti valutu to ih je koštalo. U stvari, osoba koja je imala 1000 njemačkih maraka u svom džepu a koja je putovala kroz 15 zemalja članica mijenjajući novac u svakoj od njih, imala je po povratku kući manje od 500 maraka, a da pri tome ni marke nije potrošila!

Za eurozonu ovo je prošlost. Građani EU koji putuju tokom odmora, studiranja ili zbog posla ne moraju više da plaćaju provizije za zamjenu novca. Oni jednostavno svuda mogu platiti u eurima.

Prekogranični poslovi Prije nego što je euro stupio na scenu, provizije za preduzeća koja su trgovala sa EU bile su visoke. Onda kada su ovi troškovi nestali, novac koji je bio namijenjen za njih, počeo se koristiti za produktivnije investicije za rast i kreiranje radnih mjesta širom eurozone.

Uz sve ovo, euro je omogućio jednostavnije poređenje cijena preko granica. Dakle, neko u Belgiji može jednostavno uporediti cijene, na primjer kamere ili automobila, sa cijenama u brojnim drugim zemljama, i nabaviti ih po najboljoj cijeni. Prekogranična trgovina ima za posljedicu veću konkurentnost između preduzeća i generalno utiče na smanjenje cijena – što je prava prednost za potrošače.

Ona takođe stimuliše veću djelotvornost preduzeća – osposobljavajući ih da se uspješnije takmiče na globalnom tržištu. Tako da, sve u svemu, svi pobjeđuju.

Za više informacija:Linkovi:n Euro: Naša valuta http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/

our_currency_en.htm

- 48 -

Dok vi gledate TV, EU posmatra one koji prave TV program

© s

tock

.xch

ng

Kvalitetna TV – širom evropskih granicaSlobodno kretanje radnika, ideja i proizvoda dobro je poznat koncept Evropske unije, ali šta je sa slobodnim kretanjem televizijskog programa? EU je uspostavila Televiziju bez granica koja pomaže da ova industrija bude konkurentna, dok su potrošači njihovih programa zaštićeni od štetnih sadržaja i pretjeranog emitovanja oglasa – bez obzira da li se program gleda preko klasičnog TV prijema, posebnog ili putem Interneta ili mobilnog telefona.

‘Televizija bez granica’ je suština Evropske politike o televizijskom programu, koja ima cilj da osigura konkurentnost i kulturnu različitost dok u isto vrijeme štiti mlade ljude od pretjerano nasilnih i pornografskih sadržaja, a sve građane od pretjeranog emitovanja oglasa. Televizija je uspješna industrija u Evropi, koja kreira nova radna mjesta, koja je inovativna i u porastu, a sve ovo je uzeto u obzir u pomenutim pravilima EU. Primjena principa unutrašnjeg tržišta na televizijski servis osigurava da televizije zadovolje minimalne standarde i da postoji slobodan prijem i distribucija sadržaja u cijeloj Zajednici. Ovo kreira tipičnu situaciju u kojoj su svi dobitnici: emiteri mogu privući veći broj publike, a gledaoci mogu imati koristi od većeg izbora programa dok uživaju zaštitu u nekim ključnim stvarima.

Pazimo na sadržajPravilima se želi osigurati javni interes građana EU na televiziji te da ovi građani imaju pravo na repliku o sadržaju koji je emitovan. Programi koji mogu nanijeti “ozbiljnu štetu” razvoju maloljetnika su zabranjeni.

Pravila takođe zahtijevaju da televizijski programi rezervišu više od pola svog ukupnog vremena emitovanja za evropske programe, i ona dozvoljavaju da države članice naprave državnu listu glavnih događaja, koji moraju biti prikazani na besplatnoj televiziji (poput finala Svjetskog fudbalskog kupa).

Nadgledanje reklamaNije samo sadržaj televizijskog programa ono što je predmet nadzora Televizije bez granica: pravila o sadržaju i frekvenciji reklamiranja na televiziji takođe su uvedena. Kao posljedica toga, niti jednom TV programu nije dozvoljeno da emituje više od 12 minuta reklama tokom jednog sata emitovanja programa, a to je ono što predstavlja razliku između evropske televizije i većine TV programa u Sjedinjenim Državama, na primjer.

Za više informacija:Linkovi:n Evropska komisija – Audiovizualne i politike o

medijima - TVWF http://ec.europa.eu/comm/avpolicy/reg/tvwf/

index_en.htm

- 49 -

Novi izvori energije koja ne zagađuje okolinu danas su stvarnost

Iskorištavanje obnovljivih izvora energijeSunce, vjetar i talasi: ovo su elementarne sile koje će osiguravati obnovljivu energiju za buduće generacije Evropljana.

Zbog klimatskih promjena, koje danas prijete da transformišu našu planetu, ljudi i vlade sa velikim interesovanjem traže oduvijek prisutne elemente, koji bi mogli biti novi izvori energije koja ne zagađuje okolinu. Moguće je da ovi izvori imaju više energije nego što će je svijet ikada trebati.

Ali promovisanje sunca, vjetra i vode kao energetskih izvora nije samo iskorištavanje njihove gotovo neograničene snage. Takođe je važno odgovorno ponašanje evropskih preduzeća - tehnologije za korištenje obnovljive energije formiraju dinamičan high-tech sektor, ali ujedno osiguravaju i ekonomski rast i nova radna mjesta.

Zahvaljujući Evropskoj uniji, Evropa danas ima vodeću ulogu u trendovima korištenja obnovljive energije, na taj način obećavajući da će osigurati dobro zdravlje, održivo blagostanje i prosperitet.

Evropa donosi novu dimenzijuRazvoj aternativnih i obnovljivih izvora energije ubrzan je kroz saradnju, zakonodavstvo, investicije i širenje u Evropi. ‘Bijela knjiga za strategiju Zajednice’ Evropske komisije utvrđuje ciljeve za dvostruko veće korištenje obnovljive energije, koja se trenutno koristi u EU, do 2010. godine, a Evropski parlament je pozvao na ostvarivanje još ambicioznijih ciljeva za 2020.

Već se kreće naprijed sa biomasomOvo je izvrstan primjer izvora obnovljive energije sa stvarnim potencijalom: biomasa. Riječ je o prikupljanju organskog nefosilnog materijala, uključujući i sve biološke organizme. Na neki način, biomasa predstavlja vrstu solarne energije, koja se dobija od biljaka putem fotosinteze. Nedovoljno iskorištena biomasa, poput neiskorištenih ostataka prerađenih biljnog i životinjskog otpada, može biti spaljena tako da proizvodi električnu energiju i toplotu. Ona takođe može biti transformisana u biogorivo.

Zahvaljujući podršci EU, biomasa i biogoriva se već koriste za pokretanje autobusa i vozova u zemljama poput Švedske i Njemačke, još jednom pokazujući stvarne prednosti koje pruža Unija.

Za više informacija:Linkovi:n Evropska komisija – pregled politike, nova i

obnovljiva energija http://ec.europa.eu/energy/res/index _en.htmn Evropska komisija – istraživanja energije http://ec.europa.eu/research/energy/index _en.htm

© E

urop

ean

Com

mis

sion

- 50 -

EU Snage za brzu reakciju: mirotvorna misija

© E

urop

ean

Com

mis

sion

Snage za dobro

Oko 60.000 vojnika čine dio Snaga za brzu reakciju Evropske unije. Snage su formalno osnovane 2007. godine, iako su kombinovane vojne snage zemalja Unije već bile razmještene u nekim opasnim dijelovima svijeta. Snage za brzu reakciju, kao suština Evropske zajedničke vanjske i sigurnosne politike (CFSP), nastaviti će svoj rad kroz humanitarne, spasilačke i mirovne misije.

Zadaci Snaga za brzu reakciju, kao dio Evropske vanjske i sigurnosne politike (koja je dio CFSP), uključuju brojne i raznovrsne misije, od humanitarnih i zadataka spašavanja do pomaganja žrtvama sukoba, dužnosti na održavanju mira, upravljanja krizama i uspostavljanja mira. One će nastaviti rad vojnih snaga EU koje su već raspoređene u tri važne misije: u Bosni i Hercegovini 2003. i 2004. godine gdje su preuzele dužnosti u održavanju mira i aktivnosti obuke od UN i NATO snaga; i 2003. u Makedoniji gdje su takođe zamijenile manje NATO snage.

Ove snage su rezultat sedmogodišnjih pregovora i predstavljaju konkretan odraz višeg cilja Evrope da na svjetskoj sceni govori jednim glasom. To nije konvencionalna stalna armija, koja je smještena u kasarni jedne zemlje EU, niti će one zamijeniti već postojeće armije zemalja Unije. Ona je više poput ‘borbene grupe’ koordiniranih snaga Evropske unije, koja može biti pozvana da u slučaju potrebe zajednički djeluje.

Održavanje mira Snage za brzu reakciju su kreirane kao dio mirotvorne misije. Ideja koja je prvobitno povezala sve zemlje EU, bila je da se osigura da se više nikada ne dogode veliki ratni sukobi na teritoriji Unije, i uloga ovih snaga dio je vitalnog sistema provjere i ravnoteže, koji će osigurati da stvari ‘ne iskliznu ponovo iz ruku’ u ili van Evrope. Naravno, danas je jedna od glavnih opasnosti –globalni terorizam, opasnost koja je nepredvidljivija od svih drugih.

Za više informacija:Linkovi:n Evropska sigurnosna i odbrambena politika http://www.consilium.europa.eu/showPage.

asp?id=216&lang=enn Vanjska i sigurnosna politika http://europa.eu/pol/cfsp/overview_en.htm

Proslava 50. godišnjice Rimskih ugovora 50.europa.eu

Delegacija Evropske komisije u Bosni i HercegoviniDubrovačka 671000, SarajevoBosna i HercegovinaTel: (++387)(0) 33 254-700Fax: (++387)(0) 33 666-037E-mail: delegation-bih@ec.europa.eu

Predstavnički Ured u Banja LuciGundulićeva 24 A78000, Banja LukaBosna i HercegovinaTel: (++387)(0) 51 325-380Fax: (++387)(0) 51 318-702E-mail: delegation-bih@ec.europa.eu

Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini je finansirala otvaranje Euro Info Centara sa ciljem da informiše, obrazuje i obezbijedi informacije o Evropi. Do sada su otvorena četiri Euro Info Centra:

• EUIC Banja Luka, ulica Kralja Petra I Karađorđevića 109, 78 000 Banja Luka. Kontakt osobe: gosp. Svetislav Bajić, sekretar, broj telefona +387 (0)65 513 950 i gđa. Gorica Vujinović, službenica za informisanje o EU, broj telefona: +387 (0)51 214 918;

• EUIC Brčko se nalazi u zgradi Delte, Trg mladih 4, 76 100 Brčko. Kontakt osoba: gđa. Amela Nuhanović, službenica za informisanje o EU, broj telefona: +387 (0)61 380 130;

• EUIC Mostar se nalazi u zgradi Integre, ulica Ante Starčevića bb, 88 000 Mostar. Kontakt osobe: gosp. Zlatko Brkić, sekretar, broj telelefona: +387 (0)63 314 279 i gđa. Danka Vidović, službenica za informisanje o EU, broj telefona: +387 (0)36 397 355;

• EUIC Sarajevo se nalazi u zgradi opštine Stari grad Sarajevo, Zelenih Beretki 4, 71 000 Sarajevo. Kontakt osoba: gosp. Denis Hadžović, broj telefona: +387 (0)33 253 326.

Više informacija o Evropskoj uniji i njenim programima pomoći možete pronaći i na web-stranici Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini: http//www.europa.ba

Evropska unija

Države članice Evropske unije (2007.)

Zemlje kandidati

JB-77-07-065-15-C

Građani Evropske unije dio su porodice 27 zemalja i 490 miliona ljudi. Da li ste se ikada upitali šta je Evropska unija učinila za njih? Sada imate priliku da doznate odgovor.

U okviru proslave 50. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora – rođenje Evropske unije - Evropska komisija je izdala novu publikaciju – “50 koraka ka napretku – Najveći evropski uspjesi”, u kojoj je naglasila važnost Evropske unije za sve njene građane. Ova atraktivna i interesantna publikacija sadrži 50 stvarnih primjera, koji pokazuju prednosti koje su ljudi u Evropi i šire imali od Evropske unije i koje su to prednosti koje će imati u budućnosti. U njoj možete pronaći brojne različite priče od ‘.eu’ i eura do toga kako građani EU mogu na jednostavniji način putovati sa svojim kućnim ljubimcem.