KNJIGA Odrzivi Turizam u 10 Koraka

odrivi turizam u deset koraka

Planiranje odrivog turizma zasnovanog na batini i prirodnom naslije!u

Australian Government Department of the Environment and Heritage

institut za turizam , Zagreb

Commonwealth of Australia 2004 Naslov izvornika: Steps to sustainable tourism

Hrvatsko izdanje: Preveo, prilagodio i uredio: Hrvoje Cari# Lektura: Jelena Kneaurek Cari# i Marija Grigi# Redakcija: INSTITUT ZA TURIZAM, Zagreb Grafi!ki uredio: Zoran Petrovi#

Za izdava!a: Institut za turizam ODRAZ Odrivi razvoj zajednice Vrhovec 5, 10000 Zagreb Lj. Posavskog 2, 10000 Zagreb Tel.: 01-3909666 Tel.: 01-4655203 www.iztzg.hr www.odraz.hr [email protected] [email protected]

Tiskanje ove publikacije je dijelom financijski pomoglo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka RH. Ovaj se dokument u cijelosti ili u dijelovima smije koristiti za obrazovne i edukacijske potrebe uz obavezno navo"enje izvornika. Komercijalna upotreba ili preprodaja ovog materijala nije dozvoljena. Umnoavanje i drugi na!ini upotrebe ovog dokumenta moraju biti u skladu s autorskim pravima te uz pisanu potvrdu: Assistant Secretary Heritage Division Department of the Environment and Heritage GPO Box 787 CANBERRA ACT 2601 AUSTRALIA [email protected] Steps to sustainable tourism izradio je Odjel za turizam i batinu pri Ministarstvu okolia i batine Vlade Australije (Heritage and Tourism Section of the Australian Government Department of the Environment and Heritage) te suradnici Nicholas Hall i Lisa Testoni. Stavovi izneseni u ovom dokumentu nisu nuno i stavovi Vlade Australije. Pripremu ove publikacije pomogli su stru!njaci iz me"unarodne radne skupine University of Western Sydney i TTF Australia. Dizajn: Allison Mortlock, Angel Ink.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu!ilina knjinica - Zagreb UDK 338.48:504>(035) ODRIVI turizam u deset koraka : planiranje odrivog turzma zasnovanog na batini i prirodnom naslije"u : priru!nik za upravljanje i razvijanje turisti!kih regija, destinacija i proizvoda / . - Zagreb : Institut za turizam : Odraz Odrivi razvoj zajednice, 2006. Prijevod djela: Steps to sustainable tourism ISBN 953-6145-14-6 (Institut).ISBN 953-98563-7-X (Odraz) I. Turizam - Odrivi razvoj 300718065

Zahvaljujemo na ustupljenim fotografijama: Hrvatskoj turisti!koj zajednici, Nacionalnom parku Brijuni, Institutu "Plavi svijet", Udruzi "Glumci u Zagvozdu", Ekocentru "Caput Insulae", Koncertnom uredu Varadin, Udruzi "Ruta", Zoranu Tadi#u, Parku prirode Biokovo, Nacionalnom parku Brijuni, Parku prirode Medvednica, Nacionalnom parku Paklenica, Anti uljevi#u, Gorjanu Aga!evi#u i Hrvoju Cari#u. Popis fotografija i autora Str. i. "Pogled s Badnja", PP Paklenica; "Jeleni i srne na ispai u Nacionalnom parku Brijuni", Renco Kosinoi#; "Dioklecijanova pala!a i Crkva sv. Duje", H. Cari#; "Promjenjivica", H. Cari#; "Ronilac i konjic", Ante uljevi# Str. 3. "Lastovska pu!ina", Hrvoje Cari# Str. 26. "Nin", Andrija Carlli; "Biokovski botani!ki vrt Kotiina, Katel iz 17. stolje#a", Stipe Srzi#; "Pore!", Josip Madra!evi#; "Verige, Nacionalni park Brijuni", Renco Kosinoi#; "Arena, Pula", Renzo Kosinoi# Str. 58. "$inovni!ka livada", PP Medvednica; "Manita pe#", NP Paklenica; "Medvedgrad", PP Medvednica; "Park prirode Tela#ica", Mladen Radulovi# Mrlja; "Veternica", PP Medvednica; "Pogled na krku visoravan Biokova s brojnim dubokim vrta!ama izme"u vrhova Sv. Jure i Sv. Ilija", Damir Lackovi#; "Potok Velike Paklenice", NP Paklenica; "Biokovo, Potok Proslap u botani!kom vrtu Kotiina", Stipe Srzi# Str. 62. "Beba hobotnica", Petar Krui# Str. 70. "Splitska gradska nonja, Etnografski muzej Split", H. Cari#; "Koncert u atriju Franjeva!kog samostana, Hvar", H. Cari#; "Sol u rukama", Gorjan Aga!evi#; "Rudnik Zrinski u Parku prirode Medvednica", PP Medvednica; "Rije!na la"a", H. Cari# Str. 74. "Physalis", "Bubamare", "Gnijezdo kopca" i "Alpska strizibuba" iz NP Paklenica; "Vilin konjic" iz arboretuma Trsteno, H. Cari# korica: Zadnja str. korica "Pogled u arboretum", H. Cari#

odrivi turizam u deset korakaPlaniranje odrivog turizma zasnovanog na batini i prirodnom naslije!uPriru"nik za razvijanje i upravljanje turisti"kim regijama, destinacijama i proizvodima

Rije! urednika hrvatskog izdanjaAustralija posljednjih desetak godina intenzivno ulae u primjenu koncepta odrivog razvoja. Ovo je posebno vidljivo u konkretnim i raznolikim aktivnostima na razli!itim razinama djelovanja. Stje!e se dojam da se upravo partnerstvom ina!e suprostavljenih sektora uspijevaju ostvariti kvalitetni i konkretni pomaci. Iz takvih je primjera razvidno da vladine i nevladine, znanstvene i aktivisti!ke, poslovne i filantropske, profesionalne i volonterske institucije i inicijative moraju sura"ivati te stvarati partnerstva kako bi se realizirao pomak prema odrivosti. Ovaj priru!nik pisan je na osnovi razli!itih iskustava, a prati projektnu logiku i pazi na primjenjivost u stvarnom okruenju te stoga nisu bile potrebne njegove velike prilagodbe za nae hrvatske prilike. Upravo #e turisti!ke destinacije koje (misle da) imaju dobru koegzistenciju izme"u turizma i batine, ili pak one koje tek po!inju promiljati o tome, smatrati ovaj priru!nik vrlo korisnim. Priru!niku su dodani odabrani primjeri dobre prakse odrivog turizma u Hrvatskoj koji su u trenutku pripreme ovog priru!nika bili dostupni. Batina: prirodna, kulturna, povijesna i tradicijska jest osnova naeg identiteta, ali i osnova za razvoj turizma. Stoga je odrivi turizam spoj batine i turisti!kih aktivnosti na na!in da profitiraju svi. Kako dospjeti do te razine gdje su svi zadovoljni? Pro!itajte u ovom priru!niku. Zahvaljujemo svim suradnicima na susretljivosti, potpori i razumijevanju te pozivamo sve da pomognu ODRAZ-u i Institutu za turizam u promoviranju odrivog turizma.mr. sc. Hrvoje Cari# Institut za turizam

ii

Uvod izvornikaPriru!nik Odrivi turizam u deset koraka nastao je uz pomo# turisti!koga gospodarstva, znanstveno-obrazovne zajednice i djelatnika za zatitu batine. Priru!nik nudi pristup "korak po korak", kako bi se poduprla partnerstva te postigla dobrobit za turizam uz osiguranje zatite naeg okolia i nae batine (uklju!uju#i prirodne, povijesne i tradicijske vrijednosti) te drutveno-ekonomski razvoj, to je sve vano za odrivost.

"Australski prirodni i kulturni lokaliteti osnova su australske turisti!ke privla!nosti na globalnoj razini. Australija moe ponuditi svojim posjetiteljima jedinstveni doivljaj krajobraza, povijesti i kulture. TTF Australija blisko je sura"ivala s australskim Ministarstvom za okoli i batinu pri izradi ovog priru!nika kako bi se stvorilo prakti!no sredstvo za pomo# pri zatiti i predstavljanju destinacija. Preporu!amo ovaj dokument i njegov pristup svima koji su uklju!eni u razvijanje i upravljanje turisti!kim regijama, destinacijama i proizvodima te se unaprijed veselimo primjeni "Koraka" za odrivu budu#nost."

Brown, Christopher Brown direktorTTF Tourism and Transport Forum Australia

iii

iv

SadrajRije! urednika hrvatskog izdanja ............................................................. ii Uvod izvornika ...................................................................................... iii Dobrodolica ........................................................................................ 1

- Kome je namijenjen ovaj priru!nik? ....................................................... 3 - Kako se koristiti priru!nikom? ............................................................... 3 - Koje su koristi? ................................................................................... 4 - Kako krenuti? ..................................................................................... - Osnovna na!ela .................................................................................. 5 5

Odrivi turizam u deset koraka ................................................................ 7 Primjer dobre prakse: Plavi svijet dobrog dupina .................................................. 8 1. KORAK - to elimo posti"i? ............................................................... 9 Primjer dobre prakse: !udo u Zagvozdu ............................................................ 12 2. KORAK - Tko je, tko bi mogao ili trebao biti uklju!en? ........................... 13 3. KORAK - to nam je poznato? ............................................................ 19 Primjer dobre prakse: Priroda, tradicija i kultura u jednom doivljaju .......................... 22 4. KORAK - to !ini vau regiju, destinaciju ili proizvod posebnim? ............. 23 5. KORAK - Koja su glavna problemska pitanja? ....................................... 27 6. KORAK - Analiza ............................................................................... 37 Primjer dobre prakse: Razotkrivanje baroka ........................................................ 42 7. KORAK - Na!ela i ciljevi aktivnosti ..................................................... 43 8. KORAK - Koje su vae ideje i opcije? ................................................... 45 Primjer dobre prakse: Spretne ruke zaigrane vunom ............................................... 50 9. KORAK - Provedba ............................................................................ 51 Primjer dobre prakse: Umjetnost stvaranja pomo"u prirode ...................................... 54 10. KORAK - Smjernice ......................................................................... 55 Kontrolna lista za planove odrivog turizma .............................................. 56 Korisne knjige, publikacije i internetske stranice iz podru!ja odrivog turizma ....................................... 59 Pojmovnik ............................................................................................ 63 O pripremi izvornika Steps to sustainable tourism .................................... 71 Zavrna rije! ......................................................................................... 72

v

vi

DOBRODOLICA Odrivi turisti!ki razvoj zadovoljava potrebe turista i njihovih doma#ina tite#i i unapre"uju#i razvojne mogu#nosti. eli ostvariti upravljanje resursima na na!in da ekonomske, socijalne i estetske potrebe budu ostvarene tako da se odri kulturoloki integritet, osnovni ekoloki procesi, bioloka raznolikost te sustavi na kojima po!iva ivot.World Tourism Organization Svjetska turisti!ka organizacija

Dobro doli! Odrivi turizam u deset koraka osmiljen je za turoperatore, menadere zatite okolia i batine, lokalne inicijative te sve druge zainteresirane za turisti!ke destinacije i pripadaju#e turisti!ke proizvode. Pristup prikazan na sljede#im stranicama eli do!arati na!ine razumijevanja klju!nih tema te pristupe zajedni!kog djelovanja radi ostvarivanja "odrive" koristi za turizam, lokalnu zajednicu, okoli i batinu.

Odrivi turizam u deset koraka

1

U priru!niku Odrivi turizam u deset koraka (ili "Koraci") se upu#uje na izraz "na okoli i batina", pa bi bilo korisno razjasniti to mislimo pod time. "Okoliem" smatramo ekosustave, ali i kulturne vrijednosti i karakteristike odre"enog mjesta. "Batina" obuhva#a nae prirodno, tradicijsko, autohtono i povijesno naslije"e sve ono to smatramo da bi nai potomci trebali naslijediti. Op#enito govore#i, ova dva izraza su me"usobno zamjenjivi. Razli!itih ljudi vrednuju okoli i naslije"e na razli!ite na!ine. Oni koji rade u turizmu prepoznaju ih kao osnovno sredstvo za rad ili imovinu te okvir za turisti!ke proizvode. Njihov im poloaj omogu#uje da educiranjem posjetitelja uvelike prenesu vrijednosti prirodne i kulturne batine odre"enih destinacija. Osnovno na!elo ovog priru!nika jest potreba prepoznavanja i zatite prirodnih i kulturnih vrijednosti kako bi se potaknuo razvoj kvalitetnoga turisti!kog proizvoda i dugoro!no unaprijedilo upravljanje turisti!kim destinacijama. Postizanje odrivog turizma zahtijeva motivaciju, odlu!nost i sustavan pristup. "Koraci" su pomagalo ili uputa za ostvarivanje toga cilja te su razra"eni u partnerstvu i za interese turizma i batine. Ove upute, postavljene u deset koraka, integriraju zahtjeve turizma, okolia i batine za potrebe razvoja i upravljanja turisti!kom destinacijom i proizvodima. Njihova sr je ispravno planiranje. Deset koraka !ine cjelovit proces planiranja, ali se mogu koristiti i u dijelovima, gdje je to prikladno. Mogu se koristiti pri izradi makroplanova radi postizanja "cjelovite slike", ali i u mikroplaniranju atrakcija na lokalnoj razini. Dosljedno pra#enje Koraka pomo#i #e vam u ostvarivanju potreba posjetitelja, okolia, poduzetnitva i lokalne zajednice. Za sve njih moe postojati odriva budu#nost. Vlada Australije, tj.Ministarstvo okolia i batine razvilo je Korake na osnovi na!ela stratekog planiranja te iskustava stru!njaka iz podru!ja planiranja, okolia, batine i turizma. Upute su osmiljene kako bi bile prikladne u razli!itim situacijama. Koraci su dizajnirani kao prakti!na alatka koja #e i dalje biti unapre"ivana kroz daljnji rad na projektima turisti!kog razvoja. Povratne informacije iz svih projekata bit #e koritene za pripremu drugog izdanja kako bi se u njega inkorporiralo prakti!no znanje ljudi koji rade na provedbi odrivog turizma. Prilago"ena verzija ove publikacije zove se Stepping stones to tourism i priprema se upravo za potrebe autohtonih lokalnih zajednica. Prate#i Korake u cijelosti, mo#i #ete zadovoljiti potrebe posjetitelja, turisti!kih poduzetnika, okolia i lokalne zajednice i danas i ubudu#e.

2


Kome je namijenjen ovaj priru!nik?Ovim se priru!nikom mogu koristiti turoperatori, lokalne zajednice, turisti!ke organizacije, menaderi za upravljanje batinom, tijela odgovorna za regionalni razvoj, upravitelji parkova, konzultanti i svi drugi zainteresirani za promicanje odrivog pristupa turizmu.

Kako se koristi ovim priru!nikom?Deset koraka moemo iskoristiti na razli!ite na!ine. Mogu nam pomo#i pri: procjenjivanju i vrednovanju projekata te za preliminarne procjene razvojnih turisti!kih potencijala regije identificiranju vanih pitanja o turizmu i batini koja se moraju uzeti u obzir u menadmentu te regionalnom ili poslovnom planiranju razvoju regionalnih stratekih planova i planova za djelovanje na zatiti batine u turizmu pruanju podrke u procesima izrade poslovnih planova ili razvoju turisti!kih proizvoda zasnovanih na batini promicanju djelotvornijeg planiranja razvoja infrastrukture na zati#enim podru!jima procjeni mogu#nosti i pronalaenju boljih poslovnih ideja i prijedloga.


3

Korake mogu primjenjivati: Turoperatori Kako bi unaprijedili turisti!ke proizvode ili identificirali mogu#nosti za nove proizvode. Koraci mogu pomo#i pri izgradnji boljih odnosa s lokalnom zajednicom i upraviteljima batine. Kako bi razvile planove lokalnoga ili regionalnog razvoja turizma te kako bi pomogle u ostvarivanju pojedinih projekata. Kako bi unaprijedili svijest o odrivom turizmu kod svojih zaposlenika, kako bi razvijali svoje poslovno planiranje i pomogli definiranju razvojnih smjerova i postupaka dobivanja potrebnih dozvola za rad u zati#enim podru!jima. Kako bi identificirale mogu#nosti za razvoj turizma zasnovanog na batini ili prirodnim resursima te osigurale da se politika odrivog turizma provodi i unapre"uje u sektoru njihova interesa. Kako bi ostvarili komunikaciju u duhu partnerstva na podru!ju turizma.

Lokalne vlasti Turisti!ki poduzetnici

Turisti!ke organizacije (npr. HTZ) Upravitelji parkova

Inicijativne i interesne Kako bi uzele u obzir trokove, tete i koristi od skupine lokalne turizma u regiji. zajednice Kako bi osigurali da se lokaliteti kulturne batine ispravno Agencije i koriste kao turisti!ki resursi te da planovi upravljanja budu upravitelji kulturne odrivi. Okvir planiranja moe posluiti i za planiranje batine turisti!kih aktivnosti odre"enih lokaliteta. Lokalne (autohtone) zajednice Regionalne razvojne organizacije Turisti!ki vodi!i Svi Kako bi odravale redovite sastanke i raspravljale o smjernicama razvoja i aktivnostima. Kako bi osigurale da su pitanja odrivog turizma primjereno zastupljena u regionalnim planovima. Kako bi istraili nove mogu#nosti predstavljanja destinacije. Kako bi se okupili i raspravljali o vanim temama te razvili zajedni!ke ciljeve na dugoro!nu korist.

Koje su koristi?Primarne koristi ovog priru!nika su to to nudi put kroz sloena pitanja koja mogu utjecati na postizanje pozitivnih rezultata u zatiti batine i turizmu na korist svih. Priru!nik poti!e: bolju komunikaciju izme"u sudionika* (zainteresiranih skupina) bolje razumijevanje klju!nih tema kvalitetnije turisti!ke proizvode ja!u podrku lokalne zajednice kontrolu i smanjenje loih utjecaja pove#ano razumijevanje i svijest o prirodnom i kulturnom naslije"u kod zaposlenika u turizmu, zajednice, turoperatora i gostiju.*Sudionik = vidi Pojmovnik, str. 63

4


Kako krenuti?Odrivi turizam je dugoro!ni cilj. U svojoj biti jest ono to !ini turisti!ko podru!je, destinaciju ili proizvod posebnim. U ovoj publikaciji su okoli i batina klju!ni izrazi koji se !esto koriste. Okoli se odnosi na sve ekosustave i njihove dijelove, uklju!uju#i ljude, kao i kulturne vrijednosti te karakteristike odre"enog mjesta. Batina je nae prirodno, tradicijsko, autohtono i povijesno naslije"e. Okoli i batina su dakle, klju!ni dijelovi nae slike stoga to su njihove vrijednosti i kvalitete okosnica za promidbu, interpretaciju i doivljaj ispunjenja i zadovoljstva posjetitelja. Koriste#i se odabranim pristupom planiranju, saetim u ovim uputama u deset koraka, moe se pridonijeti izgradnji produktivnijega i trajnijeg partnerstva izme"u turizma i batine. Nemojte biti iznena"eni ako #ete imati potrebu ponovno se vratiti na neke od koraka ili ako #e vam za neke od njih trebati vie vremena kako biste ih svladali. Ove su upute prilagodljive naravi te se mogu koristiti prema vaim potrebama. Budite spremni izdvojiti neto vremena i resursa za ovaj proces. Ako to u!inite, ustanovit #ete da se radi o vrlo korisnom pomagalu za istraivanje sloenih pitanja, !ak i kod vrlo zahtjevnih lokaliteta batine. Ujedno #e vam omogu#iti sagledavanje najboljeg smjera razvoja.

Osnovna na!elaNekoliko je osnovnih na!ela ili uvjerenja koja su utjecala na odabir deset koraka. To su: participationi proces odlu!ivanja odrivi razvoj na!ela turizma i batine primjereni razvoj turizma.

Participationi proces odlu!ivanjaTurizam i batina uklju!uju !etiri klju!na gledita: turoperatora, institucija odgovornih za zatitu batine, posjetitelja i lokalne zajednice. Svi oni imaju svoje specifi!ne ideje, probleme i interese. Ako elimo da sve skupine imaju koristi i prosperiraju, onda njihova gledita moraju biti uzeta u obzir u procesima planiranja i odlu!ivanja. Ovaj pristup u deset koraka osmiljen je tako da uklju!uje gledita svih razli!itih skupina radi postizanja pozitivnih rezultata za sve.


5

Odrivi razvojOdrivi bi se razvoj trebao odnositi na ekonomska, socijalna i okolina pitanja. Mnogi poslovni subjekti danas uklju!uju samo socijalne i ekonomske u!inke me"u poslovne indikatore. Katkad se ovakav pristup naziva mjerenje trostrukoga kona!nog rezultata ili trostrukog ishoda osnovice, tj. tripple bottom line. Ovaj se pristup usredoto!uje na odgovornost, transparentnost, usmjerenost prema sudionicima, te na sustavno mjerenje i izvjetavanje.

Na!ela turizma i batineVana dodatna publikacija ovom tivu je Successful Tourism at Heritage Places (Uspjeni turizam na lokalitetima batine) koja razra"uje na!ela, smjernice i ogledne primjere za ilustraciju faktora uspjenosti u turizmu za odredita prirodne i kulturne batine. Na!ela iznesena u toj publikaciji naglaavaju ovdje spomenute pristupe kao osnovu za dijalog i suradnju. Ta na!ela su: 1. Prepoznavanje vanosti batine, 2. Briga o lokalitetima batine, 3. Razvoj partnerstva za viestruku korist, 4. Ugradnja pitanja batine u poslovno planiranje. 5. Investiranje u ljude i lokalitete, 6. Oglaavanje i promoviranje odgovornosti u oblikovanju turisti!kih proizvoda, 7. Pruanje visoko kvalitetnih doivljaja posjetiteljima i 8. Uvaavanje prava i obaveza lokalnoga, autohtonog stanovnitva.

Primjereni turisti!ki razvojOdrivi turizam u deset koraka odre"uje pristup za pomo# razvoju primjerenih dugoro!nih rjeenja za turisti!ke destinacije s prirodnim i kulturnim vrijednostima. Tako"er tei k uspostavljanju potpore razvoju turisti!koga gospodarstva osiguravaju#i potrebnu zatitu batine. Turizam ne#e biti mogu# na nekim prirodnim ili povijesnim lokalitetima ako je nekompatibilan s njihovim posebnim vrijednostima ili ako se kosi s ciljevima zatite tih lokaliteta. Primjenjuju#i upute iz ovoga priru!nika, mo#i #ete ocijeniti kada je to slu!aj.

6


Odrivi turizam u deset koraka ...


7

Primjer dobre prakse Plavi svijet dobrog dupinaPlavi svijet - Institut za istraivanje i zatitu mora iz Velog Loinja neprofitna je organizacija koja vodi projekte istraivanja i zatite ugroenih i zati"enih morskih organizama te provodi obrazovanje o prirodi i okoliu. Poseban naglasak stavljen je na integralnu zatitu pojedinih morskih podru#ja, #ime se osigurava trajna zatita ekosustava i pojedinih vrsta koje u njemu ive te istodobno promovira odrivi razvoj. Danas Plavi svijet vodi #etiri velika projekta Jadranski projekt "Dupin" Loinjski rezervat za dupine Loinjski edukacijski centar o moru Zatita i istraivanje morskih kornja#a Jadrana u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom. Jedan od projekata Plavog svijeta jest osnivanje loinjskog rezervata za dupine - najve"ega zati"enoga morskog podru#ja u Jadranu. Ovim projektom jedna se karizmati#na i ugroena ivotinjska vrsta - dobri dupin koristi kao promotor zatite cjelokupnog okolia, dok se istodobno dupinima osigurava podru#je potrebno za opstanak i zadovoljenje klju#nih biolokih potreba. Projekt tako$er predvi$a osnivanje lokalne organizacije koja bi upravljala ovim podru#jem #ime bi se omogu"ila bolja povezanost s lokalnom zajednicom i brojnim korisnicima prostora. Cilj ovakve zatite je prakti#nim primjerom pokazati da zatita podru#ja moe donijeti zna#ajnu gospodarsku korist podru#ju ako se njime upravlja na prihvatljiv, odriv na#in.Kontakt: Plavi svijet Institut za istraivanje i zatitu mora Katel 24, HR-51551 Veli Loinj Tel.: 051 604 666, Fax: 604 668 e-mail: [email protected] www.plavi-svijet.org

Plavi svijet je partner Sporazuma o zatiti kitova Sredozemlja, Crnog mora i susjednog atlantskog podru#ja (ACCOBAMS) te sura$uje sa brojnim organizacijama i institucijama u Hrvatskoj i svijetu. Za svoj rad dobili su brojne me$unarodne nagrade i priznanja.

8


1. K ORA Kto elimo posti"i?Ovaj "e vam korak pomo"i da: definirate svoj smjer shvatite kontekst

1.KORAK

Bez obzira slui li ovaj proces za potrebe razvoja turisti!ke regije, destinacije ili proizvoda, prvi je korak odre"ivanje onoga to se eli posti#i te razumijevanje konteksta projekta. Izjava o smjeru vaeg razvoja postati #e vana referenca za potrebe procesa konzultiranja, radnih sastanaka, odnose s medijima i javno#u te svima ostalima kojima je vano razumjeti to elite posti#i. Ako je uklju!eno vie sudionika, morate osigurati njihovu suglasnost glede smjera kojim elite i#i prije nego to krenete dalje.

Kojim smjerom idete?Jasno defnirani smjer pomo#i #e da vae aktivnosti napreduju. Smjer moe biti toliko jednostavan koliko vi to elite te moe imati oblik izjave o viziji, misiji ili svrsi projekta. Posvetite duno vrijeme izradi izjave kako biste bili sigurni da je realna, jasna i ostvariva. Osmiljaju#i smjer svoga rada, uzmite u obzir: to elite posti#i: kratkoro!no i dugoro!no nunost svoga rada u kojim vremenskim okvirima djelujete. Primjeri smjerova razvoja Regionalni Popis zati"ene nacionalne batine Ekosmjetaj elimo identificirati i shvatiti potencijal za turisti!ki razvoj regije uz uvjet osnaivanja razvoja lokalne zajednice i zatite prirodnih i kulturnih vrijednosti. Uklju!iti pitanja razvoja turizma u Plan upravljanja lokalitetima s popisa zati#ene nacionalne batine Izraditi plan razvoja ekosmjetaja koji #e pridonijeti zatiti vrijednosti kulturne i povijesne batine u destinaciji.


9

Primjer izjave o viziji

1.KORAK

Vizija projektnog tima jest osiguranje okvira za inicijative odrivog turizma koji #e pomo#i u zatiti i upravljanju klju!nim kapitalom kulturne i prirodne batine. Taj okvir bit #e koriten u svrhu razvoja novih i postoje#ih turisti!kih mogu#nosti koje uzimaju u obzir pitanja okolia, ekonomije i drutva.

to !ini kontekst vae regije, destinacije ili projekta?Kako bi svi to bolje shvatili kontekst regije, destinacije ili projekta, mora se definirati okruenje u obliku pisanog pregleda trenuta!ne situacije. Pregled bi trebao obuhvatiti drutvene uvjete ekonomsko okruenje trenutnu politi!ku klimu prirodno i kulturno okruenje. Na neka od klju!nih pitanja moda #emo morati jezgrovito odgovoriti: Koji je klju!ni prirodni i kulturni kapital za turizam? Koliko je trenuta!no posjetitelja? Koliki je potencijal za rast broja posjetitelja? Koliko dobro stvari zasad funkcioniraju? Je li lokalitet ili regija pogodna za turisti!ki razvoj? Ako je uop#e mogu#e, trebalo bi jasno identificirati konfliktna podru!ja ili pitanja izme"u sudionika zainteresiranih za odre"enu lokaciju. Definiranje ovog podru!ja u ranoj fazi projekta moe biti vrlo vano za njegov napredak. Kako upravljati konfliktom bit #e istraeno u daljnjim koracima.

*Sudionik = vidi Pojmovnik, str. 63

10


Primjer opisa konteksta Studija turizma i batine na podru!ju slijeva jezera Eyre. Bazen jezera Eyre nalazi se u samom sreditu Australije. Pokriva gotovo 1/6 kontinenta i rasprostire se preko !etri australske pokrajine. Protee se od visoravni Macdonnell do Grat Divida, od Barkly Tablelanda do visoravni Flinders. Uklju!uje jezero Eyre, pustinju Simpson, Moodnadatta, Birdsville i Strzelecki Tracks te jedan od svjetski najzna!ajnijih nedirnutih rije!nih ekosustava pustinjskog podru!ja koji uklju!uju slijevove rijeka Cooper, Georgina i Diamantina. Na tom slijevnom podru!ju ivi samo 57 000 ljudi. Kako bi odrivo upravljali svojim resursima, prirodnjaci, aboridinske skupine, turoperatori, rudarski i naftni poduzetnici, zatitari prirode i drugi osnovali su 1990ih godina Koordinacijsku skupinu za zatitu bazena jezera Eyre (dalje u tekstu LEBCG). Turizam se percipira kao ekonomski potencijal koji sa sobom nosi i opasnost od tetnih utjecaja na prirodno i drutveno okruenje. Kako bi odgovorio na taj izazov LEBCG je u partnerstvu s australskom vladom inicirao projekt Turizam batine jezera Eyre. U tom je projektu procijenjen kapital batine, uklju!eni su svi vani sudionici, podizana je svijest javnosti, identificirane su lokacije i teme za specifi!ne potrebe razvoja i upravljanja te su izra"eni naputci za kvalitetno odlu!ivanje. Rezultati ovog projekta su predstavljeni u dokumentu Lake Eyre Basin Heritage Tourism Future Directions (Upute za budu#nost turizma temeljenog na batini bazena jezera Eyre). Iako ne postoje to!ni podaci o porastu turizma za cijelo slijevno podru!je jezera Eyre, prisutni su indikatori koji potvr"uju stalni rast, a u nekim slikovitijim predjelima !vidljivije je !ak i zna!ajno pove#anje. U pustinji Simpson, na primjer, prije deset je godina biljeila 300 dolazaka godinje dok se danas biljei 4 000 dolazaka u sezoni. U pitoresknim gradi#ima poput Innamincka i Birdsvilla je zabiljeeno tako"er trostruko pove#anje posjetitelja te danas ima oko 50 000 godinje. Turizam je veliki izazov i potencijal te ga se mora sagledati kao integralni dio inicijativa za upravljanje prirodnim resursima koje se razvijaju na podru!ju bazena jezera Eyre. (Schmiechen, J. 2003., Lake Eyre Basin Heritage Toursim Future Directions, Lake Eyre Basin Coordinating Group)

1.KORAK


11

Primjer dobre prakse !udo u ZagvozduLjetna kulturna zbivanja u Zagvozdu, u organizaciji udruge "Glumci u Zagvozdu" u#inila su to mjesto nezaobilaznim na kulturnoj karti Hrvatske. Taj lokalni kulturni doga$aj posje"uju jednako i umjetnici i publika iz susjednih krajeva, ali i iz drugih krajeva Hrvatske. Uspjeh se dogodio stoga to je lokalna zajednica dala podrku inicijativi Udruge te entuzijazmom stvorila neodoljivi ambijent. Konkretnim (naj#e"e volonterskim) doprinosom mnogih mjetana osiguran je kontinuitet i napredak manifestacije "Glumci u Zagvozdu". Doma"i ljudi, gosti i umjetnici stvaraju i konzumiraju izvrsne kulturne proizvode (kazaline predstave), zabavljaju se i drue se te tako stvaraju nezaboravni ugo$aj, ali i zanimljiv turisti#ki proizvod koji je alternativa jednoobraznoj ponudi kulturnih doga$aja koje nudi susjedna rivijera. I to sve u autohtonom ambijentu "zaboravljenog" mjesta Dalmatinske zagore.

Sve je po#elo na putovanju od Zagreba prema Dubrovniku kada su glumci Vedran Mlikota, podrijetlom iz Zagvozda, i Darko !urdo doli na ideju da se ba u tom mjestu ljeti organiziraju kazalini susreti. Uz entuzijazam mjetana i glumaca te skromna sredstva 1998. po#ele su se odravati predstave, koncerti i drugi kulturni doga$aji koji su uskoro zasluili epitet "#udo u Zagvozdu". Razvojni potencijali ovoga kraja su, osim rijetko vi$ene sinergije lokalne zajednice i Udruge, jo i bogata tradicija, o#uvan okoli i prirodna batina koja je dijelom zati"ena u sklopu Parka prirode Biokovo. Stoga je udruga "Glumci u Zagvozdu" odlu#ila proiriti djelovanje na zatitu i prezentaciju lokalnih ekolokih i tradicijskih vrijednosti. Tako su organizirali uklanjanje oko 10 tona otpada iz okolice mjesta te smanjili broj divljih odlagalita. Senzibilitet za vlastiti zavi#aj i otvorenost prema "stranom" (u ovom slu#aju svijetu glume i glazbe) moe iskoristiti najbolje i od jednoga i od drugog te pri tome stvoriti neto posebno i lijepo.Kontakt: Kulturna udruga "Glumci u Zagvozdu" Zagvozd 21270 Boenko Dedi", predsjednik Udruge, Vedran Mlikota, dopredsjednik Udruge Tel. / telefax: 021/847-080 12 [email protected] e-mail: www.glumciuzagvozdu.hr


2. K ORA KTko je, tko bi mogao ili trebao biti uklju!en?Ovaj korak "e vam pomo"i da: identificirate sudionike (zainteresirane strane, interesne skupine) uzmete u obzir kada i kako konzultirati i uklju!iti predstavnike dionika prona#ete na!ine kako razviti dobre odnose

2.KORAK

Vano je saznati tko je sve zainteresiran i odgovoran za pitanja turizma, okolia i batine vae destinacije ili regije. Ako sustavno i strateki identificirate i uklju!ite one koji imaju udjela u vaoj destinaciji, regiji ili turisti!kom proizvodu, mo#i #ete: osigurati uklju!ivanje relevantnih osoba u procese planiranja i u aktivnosti pomo#i odre"ivanju vanosti batine na odabranim lokalitetima pomo#i osigurati da su sve vane teme uzete u obzir pomo#i pri odlu!ivanju koje aktivnosti su realne i mogu zadovoljiti specifi!ne potrebe pomo#i procesima regionalnog planiranja, te planiranju upravljanja i razvoja. Ovaj je korak vaan jer se na njemu zasnivaju svi daljnji koraci pa ga je stoga potrebno kontinuirano aurirati. Na samom po!etku trebalo bi sve koji jesu, koji bi mogli ili trebali biti uklju!eni u procese odlu!ivanja, identificirati te zabiljeiti narav njihova interesa. Nakon toga mogu#e je uzeti u obzir razli!ite pristupe konzultiranja, koji #e prerasti u neki drugi oblik zajedni!kog djelovanja, primjerice, poput projekta ili poduzetnitva.


13

Tko su sudionici (zainteresirane strane, interesne skupine)?Odredite tko je, tko bi trebao ili mogao biti uklju!en tako da popiete sve potencijalne sudionike. Uzmite u obzir sljede#e kategorije:

2.KORAK

Sudionike moete identificirati tako da: razgovarate s ljudima prou!avate postoje#e izvjetaje i sli!ne dokumente ako je potrebno, javno ili formalno traite zainteresirane pojedince ili organizacije. Zapo!nite s upotrebom postoje#ih mrea i foruma kako biste identificirali osobe koje bi moda htjele biti uklju!ene. Pitajte svoje kolege: s kime biste jo trebali razgovarati tko nije uklju!en, a trebao bi biti. Neka ili sva od sljede#ih pitanja mogla bi vam pomo#i pri identifikaciji ljudi, skupina i organizacija koje bi moda trebalo izvijestiti, traiti miljenje ili uklju!iti na bilo koji drugi na!in.

14


Op"a pitanja Tko je vlasnik zemlje ili nekretnina povezanih s vaim proizvodom, destinacijom ili regijom? Tko je korisnik vaeg proizvoda, destinacije ili regije? Tko je uklju!en u upravljanje zemljitem ili vodenim povrinama koje se koriste ili koje planirate koristiti? Koje su relevantne lokalne vlasti? Okoli i batina Tko poznaje lokalno, prirodno i kulturno naslije"e u regiji? Tko posjeduje zemlju na podru!jima gdje se nalaze ti lokaliteti? Tko upravlja tim podru!jem? Tko ima ulogu skrbnika ili nadzornika tog naslije"a? Tko su autohtoni, tradicijski vlasnici i/ ili skrbnici tog naslije"a? Tko ivi/radi ili je ivio/radio na tim lokalitetima? Tko je zakonski odgovoran za te lokalitete? Tko donosi odluke koje utje!u na te lokalitete? Koje skupine su zainteresirane ili bi mogle biti zainteresirane za te lokalitete? Koji stru!njaci su posebno zainteresirani za te lokalitete? Koje su nevladine i neprofitne organizacije aktivne ili bi mogle postati zainteresirane za te lokalitete? Postoji li jo netko tko bi mogao postati zainteresiran ili potencijalno sudjelovati, odnosno pomo#i? Tko se jo koristi om zemljom? Postoje li edukatori, treneri, obrazovne institucije koje bi trebalo uklju!iti? Tko je vlasnik turisti!kih tvrtki i poslova? Turizam Tko su investitori? Tko nudi smjetaj i prehranu? Tko nudi usluge prijevoza? Tko vodi turisti!ke ture? Tko nudi ostale usluge koje su ovisne o turizmu? Koje su regionalne turisti!ke marketinke ili planerske organizacije? Koje su udruge i organizacije za ekonomski razvoj prisutne na tom podru!ju? Tko dodjeljuje suglasnosti i doputenja za komercijalnu djelatnost? Tko dodjeljuje ili nudi financiranje za razvoj turizma na interesnim podru!jima? Tko izdaje turisti!ke vodi!e? to pie u vodi!ima o tome tko je uklju!en u turizam? Tko se koristi turisti!kim proizvodima, objektima i uslugama?

2.KORAK


15

Razumijevanje naravi interesa pojedinog sudionika moe uvelike pomo#i ovom procesu, bez obzira na to radi li se o zakonskim, profesionalnim, ekonomskim, kulturolokim ili osobnim interesima. Ovisno o interesima, neke sudionike #e moda trebati samo imati u vidu kod nekih budu#ih koraka, dok #e druge trebati uklju!iti u procese konzultiranja, a tek manja skupina bit #e konkretno uklju!ena. Klju!ne ili glavne dionike trebalo bi identificirati to je ranije mogu#e.

2.KORAK

Kako konzultirati i uklju!ivati ljude?Informiranje i uklju!ivanje moe biti naporan i vremenski zahtjevan proces, ali naj!e#e upravo taj postupak odre"uje uspjeh ili neuspjeh projekata, akcijskih planova i turisti!kih proizvoda. Konzultacijski procesi mogu biti usmjereni prema klju!nim sudionicima za specifi!ne potrebe, ali isto tako i prema op#em informiranju javnosti radi ostvarivanja razumijevanja, potpore i dragovoljnog uklju!ivanja. Postoje brojne i raznovrsne tehnike konzultiranja. Odabir najbolje ovisit #e o kontekstu, ciljnoj skupini te dostupnim ljudskim i financijskim resursima. Neke tehnike su formalne, druge su ciljane i specifi!ne. Me"u tehnikama su primjerice: javni sastanci intervjui javne prezentacije, izlobe i informativne postere savjetodavna tijela medijska istraivanja pisane sugestije telefonske ankete i istraivanja fokus grupe tematski dani vo"eni informativni posjeti konferencije ili radionice gra"anska okupljanja radi prikupljanja stavova javnosti vizualno mapiranje slikovne ili fotografske ilustracije. Ako elite razviti svoje pristupe za konzultiranje sudionika, moda biste mogli angairati osobu s takvim iskustvom i/ili obrazovanjem. Dodatni materijali koji opisuju metode konzultiranja navedeni su u popisu literature. Koje ljude uklju!iti, naj!e#e je pitanje zdrave logike, ali katkad je dobro uklju!ivati i osobe izvan uobi!ajenih okvira. Katkad takve "neuobi!ajene" osobe mogu osvjeiti proces i donijeti nova i zanimljiva razmiljanja.

16


Kako razviti uspjene suradni!ke odnose?Vie razli!itih !imbenika moe utjecati na uspostavu ili razvijanje uspjenih suradni!kih odnosa. Na primjer, identificiranje: voditelja ili nositelja procesa klju!nih osoba za svakodnevnu komunikaciju vanih partnerstva.

2.KORAK

Voditelji i nositelji procesaSvaki projekt ili proces treba nekoga tko bi koordinirao aktivnosti, povezivao ljude i bio sredinji izvor informiranja. Ta osoba moe biti inicijator koji pokre#e proces prije nego to netko drugi preuzme ulogu koordinatora. To tako"er moe biti osoba koju su njezini nadre"eni ili projektni tim formalno imenovali koordinatorom. Ta osoba, kao i sve druge osobe za kontakt, mora biti jasno odre"ena te svi klju!ni sudionici izvijeteni o njezinoj ulozi i na!inima kontaktiranja.

Projektni timovi, radne skupine ili nadzorni odboriGdje god je mogu#e, sluite se ve# postoje#im mehanizmima komuniciranja za koordinaciju aktivnosti i razvijajte ih. Ako odgovaraju#a savjetodavna skupina ne postoji, bilo bi korisno uspostaviti radnu skupinu koja #e se baviti vanim pitanjima vae regije, destinacije ili turisti!kog proizvoda. Svrha ove radne skupine trebala bi biti intersektorska i interorganizacijska komunikacija radi odre"ivanja potreba u turizmu, batini i okoliu te radi osiguravanja potpore za taj proces.

Mogu"i !lanovi radne skupine


17

Imenujte !lanove i koristite se njima kao dvosmjernim kanalima informiranja ire zajednice. Ova skupina moe biti formalna ili neformalna. Moe imati razli!ite uloge poput sredinjice za informiranje javnosti i slubeno izvjetavanje, moe se baviti prikupljanjem informacija, istraivanjem opcija, donoenjem odluka itd. Trebala bi zrcaliti sve klju!ne interese i uklju!iti relevantne osobe i organizacije u postupke donoenja odluka.

2.KORAK

Ove vam smjernice mogu pomo#i da pri uspostavi radne skupine: odlu!ite koja je uloga radne skupine, koliko !esto #e se sastajati i to se o!ekuje od njezinih !lanova pokuajte zadrati skupinu manjom jer #e tako najvjerojatnije biti efikasnija. Svakako ne zaboravite obavijestiti sve oko sebe o tome to radite, ohrabrite !lanove radne skupine da promoviraju svoje djelovanje, dostignu#a i klju!na pitanja Imenujete osobu za kontakt i/ili koordinatora ili uspostavite sustav rotiranja te funkcije Osigurate da svatko moe iznijeti svoje miljenje, sazivajte sastanke s precizno odre"enim dnevnim redom, vremenskim ograni!enjem i definiranim ciljevima.

Razvijanje partnerstvaUspjean turizam naj!e#e zahtijeva resurse koje nema samo jedna organizacija, stoga partnerstva mogu biti efikasan na!in pribavljanja resursa s podru!ja turizma i batine. Ona mogu pomo#i u izgradnji potpore i koordiniranja, umjesto dupliciranja aktivnosti. Partnerstva u po!etnoj fazi osiguravaju sva nuna doputenja te potrebne informacije za vrijeme provedbe projekta. Klju!ni koraci za razvijanje partnerstva su: 1. Identificiranje klju!nih partnera za postizanje vaih ciljeva, 2. Identificiranje osoba koje su uklju!ene ili bi trebale biti uklju!ene, 3. Izgradnja odnosa (npr. uz pomo# ovog priru!nika), 4. Razvijanje me"usobnog razumijevanja u vanim pitanjima, uklju!uju#i ona o prirodnoj i kulturnoj batini, 5. Zajedni!ko odre"ivanje ciljeva i podciljeva i 6. Iznoenje vlastitog opredjeljenja za partnerstvo i primjenu dogovorenih aktivnosti.

18


3. K ORA Kto nam je poznato?Ovaj "e vam korak pomo"i da: identificirate postoje"e izvore informacija i dokumenata relevantne za va projekt ili proces locirate i obradite postoje"e informacije o trenuta!nim i potencijalnim turisti!kim tritima odredite kapital batine, njezinu vrijednost i tematiku

3.KORAK

Informacija je mo#no sredstvo, stoga #e prikupljanje odgovaraju#ih !injenica i podataka omogu#iti primjerenu osnovu za odlu!ivanje. Pretraivanjem postoje#ih materijala o planiranju i upravljanju turisti!kim aktivnostima na podru!jima batine te postoje#im i potencijalnim turisti!kim tritima, otkrit #ete da dosta informacija ve# postoji.

Gdje traitiModa #ete trebati traiti podatke u knjigama, novinskim !lancima, tonskim zapisima, izvjetajima sa sjednica, turisti!kim brourama, godinjim izvjetajima, biljekama turoperatora, planovima i istraivanjima o upravljanju podru!jima batine (prirodne, arheoloke). Informacije je tako"er mogu#e prona#i: razgovaraju#i s upu#enim pojedincima i pomo#u intervjua, upitnika i tematskih rasprava u lokalnim i nacionalnim knjinicama u privatnim zbirkama na internetskim stranicama posredstvom razli!itih lokalnih ili regionalnih organizacija na sveu!ilitu kod upravnih tijela za zatitu i upravljanje batinom u ministarstvima kod turoperatora.


19

Sljede#a #e vam pitanja pomo#i u pronalaenju relevantnih informacija. Pitanja Postoje li: regionalni planovi ekonomskog razvoja? odgovaraju#i planovi lokalne samouprave? smjernice razvoja lokalne zajednice? Okoli i batina Turizam Koji turisti!ki projekti i studije postoje ili se trenutno provode? Jesu li statistike posjetitelja ili neki drugi formalni podaci prikupljeni (upitnici, podaci o ulazu ili prolasku posjetitelja)? Tko su posjetitelji (dob, spol, adresa stanovanja, itd.)? Koje su aktivnosti posjetitelja za vrijeme njihovog boravka? Kada posjetitelji dolaze? Kako putuju do svog odredita? Koji su razlozi njihovog dolaska? Postoji li odre"eni fokus ili prioritet za turizam na regionalnoj ili nacionalnoj razini?

3.KORAK

Koji lokaliteti batine su formalno registrirani i zati#eni? Koje su vane studije ili projekti bili provedeni ili se provode? Postoji li zabiljeena usmena predaja, pri!e, legende ili vjerovanja u vezi s tim lokalitetom? Postoje li studije o trenuta!nom stanju toga lokaliteta? Postoje li mjerljivi podaci zate!enog stanja? Postoji li nadzor lokaliteta? Koji su dijelovi batine klju!ni, uklju!uju#i i one koji nisu na popisu zati#ene batine (ovo moe biti prikazano kao poseban popis ili prilog)? Koje zakonske obaveze utje!u na administrirativno upravljanje podru!jem?

Ako moete, pokuajte ustanoviti koje informacije nisu dostupne, a mogle bi biti vane za stjecanje cjelovite slike. Mogu li se dobaviti na neki drugi na!in te tako omogu#iti kvalitetnije planiranje i odlu!ivanje?

20


Ostali izvori Informacije o zatiti prirode i batineKorisno je zapo!eti informiranje o zatiti prirode i batine na internetskim stranicama Ministarstva kulture (www.min-kulture.hr) koja informira o zakonodavstvu, strategijama, provedbi propisa, zati#enim prirodnim vrijednostima, registrima kulturnih dobara, projektima, aktivnostima i mogu#nostima financiranja te prua kontakte srodnih institucija (obrazovanja i dravne uprave). Dravni zavod za zatitu prirode sredinje je stru!no tijelo koje prikuplja i obra"uje podatke o zatiti prirode te se na njezinim internetskim stranicama moe vidjeti institucionalni okvir zatite prirode u RH (www.dzzp.hr) kao i na internetskim stranicama nacionalnih parkova i parkova prirode te drugih javnih i neprofitnih organizacija iz podru!ja zatite prirode.

3.KORAK

Informacije za razvoj turizmaInternetske stranice Hrvatske turisti!ke zajednice (www.htz.hr) mogu pruiti korisne informacije, jer sadre poveznice s lokalnim i upanijskim uredima. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (www.mmtpr.hr) prua vane informacije o zakonodavstvu, natje!ajima, financijskim potporama, planovima i mogu#nostima turisti!kog razvoja. Institut za turizam posjeduje veliku datoteku korisnih statistika, analiza, izvjetaja, radova i knjiga (pod linkom Biblioteke - dinami!ko pretraivanje) koje su dostupne na njezinoj internetskoj stranici (www.iztzg.hr). Posebno isti!emo BIST Sustav poslovne inteligencije za turizam (Business Intelligence System for Tourism) koji nudi korisniku lak on-line pristup i koritenje informacija relevantnih za hrvatski turizam. Za detaljnije podatke pogledajte Popis korisnih adresa. Kako biste zavrili ovaj korak, morate uzeti u obzir sve prikupljene podatke, pregledati ih te izraditi: saetak klju!nih izvora informacija saetak prirodnih i kulturnih dobara u regiji saetak postoje#ih i mogu#ih turisti!kih trita. Ove saetke moete upotrijebiti: kako biste informirali sudionike i sve druge zainteresirane za dostupne podatke i ono na to oni ukazuju kako biste prikazali na !emu se zasnivaju vai procesi kako biste prikazali postoje#e informacije te ukazali na one koje je potrebno pribaviti.


21

Primjer dobre prakse Priroda, tradicija i kultura u jednom doivljajuEkocentar "Caput Insulae", Beli (dalje u tekstu: Centar) neprofitni je istraiva#ko-edukacijski centar za zatitu prirode, koji ve" trinaest godina aktivno djeluje u Belom na sjevernom dijelu otoka Cresa. Osnovna je djelatnost Centra integralna zatita ugroene vrste bjeloglavog supa. Od 1990. godine prati se populacija tih ptica na svim otocima Kvarnera u suradnji s Ornitolokom postajom Cres HAZU. Jedinke supa prstenuju se, ozna#avaju krilnim markicama i prate se njihove migracije. Populacija supova dohranjuje se na hranilitima kako bi se osigurao njezin opstanak. Centar ima posebnu ulogu u spaavanju mladih supova koji nesretnim slu#ajem padnu u more, koji se prona$u bolesni, otrovani ili ranjeni. Stoga u sklopu kompleksa Centra postoji i Oporavilite za bjeloglave supove, u kojem se ozlije$eni supovi lije#e do ponovnog putanja u prirodu. Uz osnovni program zatite bjeloglavih supova svoje ciljeve Centar ostvaruje i kroz druge programe. To su: 1. Zatita bioraznolikosti otoka Cresa, 2. Zatita kulturno-povijesnog naslije$a Tramuntane, 3. Edukacijski program, 4. Program volonterskog centra, 5. Eko-turisti#ki program i 6. Interpretacijski centar. Centar se zalae za ekoturizam kao jedinu mogu"nost povezivanja tradicijskog na#ina ivota zasnovanog na pregonskom ov#arstvu i sitnoj poljoprivredi s gospodarskim razvojem ovoga kraja. O#uvanje prirodnoga i kulturno-povijesnog naslije$a te njegova promocija provodi se u sklopu Interpretacijskog centra s tri stalna muzejska postava te postavom "Etnoloka batina Tramuntane" na otvorenom prostoru. Centar ima jedinstvenu mreu od sedam ekostaza (ukupno 60 km) ure$enih na starim i zaputenim putovima koji su nekada povezivali sela sjevernog dijela otoka. Na jednoj od staza nazvanoj "Izloba povijesti i umjetnosti u prirodi" postavljeno je dvadesetak skulptura akademskog kipara Ljube de Karine s uklesanim stihovima i mislima Andra Vida Mihi#i"a, lokalnog pjesnika. Ovaj uspjean primjer povezivanja turizma, batine, lokalne zajednice i zatite ugroene vrste bjeloglavog supa ne bi bio mogu" bez ljubavi, truda i odricanja svih zaposlenika Centra, prijatelja i volontera iz Hrvatske i cijeloga svijeta. Kontakt: Ekocentar Caput Insulae - Beli Beli 4, HR-51559 Beli - otok Cres Tel.:/ telefax 051 840 525 e-mail: [email protected] turizam u deset koraka Odrivi www.caput-insulae.com

22

4. K ORA Kto !ini vau regiju, destinaciju ili proizvod posebnim?Ovaj "e vam korak pomo"i: identificirati to je to posebno u vaoj regiji, destinaciji ili proizvodu ustanoviti kako se te posebnosti ili vrijednosti prepoznaju i predstavljaju ustanoviti postoji li potencijal za daljnje koritenje tih vrijednosti u turizmu i turisti!koj interpretacijiU sklopu ovoga koraka morate identificirati vane vrijednosti u vaoj regiji, destinaciji ili proizvodu te na!ine na koje se te vrijednosti predstavljaju posjetiteljima i kako ga oni razumiju. Destinacije mogu biti posebne zbog razli!itih razloga mogu biti vane lokalnoj zajednici ili cijelom svijetu. Turizam, batina i lokalna zajednica imat #e koristi od razvijanja zajedni!kog razumijevanja onoga to je zna!ajno jer #e razviti usuglaeni pristup predstavljanja batine posjetiteljima.

4.KORAK

Identificiranje prirodne i kulturne batineLokaliteti prirodne i kulturne batine !esto su klju!ni resursi turizma. Jedinstvena kvaliteta lokaliteta i njegove vrijednosti mogu !initi velik dio turisti!ke atrakcije, odnosno biti glavna atrakcijska osnova. Razumijevanje vrijednosti vaih lokaliteta batine klju!no je za uspjean razvoj proizvoda, planiranje, promidbu, upravljanje i interpretaciju. Tako"er je vano da se uzme u obzir primjerenost uvo"enja ili pove#anja turisti!kih aktivnosti na lokalitetu batine. Razumijevanje navedenog pomae pri osiguravanju kompatibilnosti budu#eg razvoja i stalne brige za vrijednosti batine. Moda #ete otkriti da su stru!njaci ve# dokumentirali vrijednosti odre"enog podru!ja kulturne i prirodne batine. Stru!njaci koji se bave pitanjima batine ve# imaju strukturirane metode, kriterije za procjenjivanje vanosti lokaliteta. Informacije o estetskim, povijesnim, znanstvenim, drutvenim ili duhovnim zna!ajkama biti #e vane za daljnji rad. Prona"ite ove informacije. Dobar izvor su lokalni, regionalni ili nacionalni popisi batine.

Identificiranje ostalih vrijednostiOstale vrijednosti, osim onih koje su stru!njaci ve# prepoznali, tako"er su vrlo vane. One mogu imati manje opipljive zna!ajke koje !ine te destinacije, regije ili doivljaje posebnima lokalnoj zajednici ili posjetiteljima. Mogu se odnositi na kulturne, drutvene, rekreacijske i ekonomske aspekte koritenja prostora. Dodatne informacije o identificiranju vrijednosti mogu se prona#i u publikaciji Protecting Heritage Places Kit (Priru!nik za zatitu destinacija batine), koji je naveden u popisu literature na kraju ovog priru!nika.


23

Perspektiva turizmaPri!e i legende koje se zasnivaju na vrijednostima lokalne batine posebno su zanimljive posjetiteljima, pogotovo ako ih prenosi lokalno stanovnitvo. Te pri!e su ono to posjetitelji nose sa sobom ku#i i dalje ih prepri!avaju u svojoj ivotnoj sredini. Za odre"ivanje to !ini regiju, destinaciju ili proizvod posebnim, moramo uzeti u obzir te vrijednosti koje su nam poznate. Pitanja u tablici mogu vam pomo#i pri identifikaciji tih posebnih atributa vae regije, destinacije ili proizvoda. to je posebno za vau regiju, destinaciju ili proizvod? Okoli i batina Koje su poznate prirodne i kulturne vrijednosti regije ili destinacije? Koje su vrijednosti batine formalno prepoznate i navedene u registrima batine? Koje su ostale vrijednosti koje (najvjerojatnije) postoje, a nisu u registru batine? Koje su povijesno-prirodno-kulturne teme prepoznate kao posebne? Do kojih vrijednosti (formalnih i neformalnih) dre u lokalnoj zajednici? Turizam Kojim se posebnim vrijednostima regije, destinacije ili proizvoda ve# koriste u turizmu? Koje su osobitosti i vrijednosti regije, destinacije ili proizvoda posebno zanimljive posjetiteljima? Postoje li posebno slikoviti predjeli koji privla!e posjetitelje u regiju, u destinaciju ili proizvodu? Koje se teme koriste u promociji i marketingu?

4.KORAK

24


Sljede#a #e vam pitanja pomo#i pri identifikaciji podru!ja pogodnih za unapre"enje i razvoj novih programa, aktivnosti, usluga i infrastrukture. Razumijevanje i predstavljanje vrijednosti batine Pitanje Koliko su dobro vrijednosti prirodne i kulturne batine shva#ene i predstavljene? Potpitanja Koliko su dobro istaknute vrijednosti koje prepoznaju sudionici? Postoji li zajedni!ko razumijevanje to !ini posebnim regiju, destinaciju ili proizvod? O!ituje li se to u postoje#im planovima, strategijama ili drugim pisanim materijalima? Gdje i kako se mogu napraviti nune promjene? Koliko dobro se posebnosti i vrijednosti koriste u postoje#im proizvodima i marketingu? Koje su vrijednosti istaknute? Koji se aspekti posebnih vrijednosti ne koriste u turizmu? Koji se aspekti vrijednosti slabo ili krivo koriste? Prenose li se vrijednosti u potpunosti ili prema potrebi? Na koji bi se na!in posebne vrijednosti mogle efikasnije predstavljati?

4.KORAK

Rezultati ovog koraka mogu biti predstavljeni u obliku izjave koja opisuje zato je regija, destinacija ili proizvod poseban. Ova je izjava kombinacija identificiranih vrijednosti i ostalih vrijednosti koje potencijalno !ine regiju, destinaciju ili proizvod privla!nim za posjetitelje. Takva se izjava naziva Izjava o vrijednostima, batini i turizmu. Ova se izjava moe koristiti kako bi se razvilo zajedni!ko razumijevanje o tome to je posebno u doti!nom mjestu te na najbolji na!in predstavilo te vrijednosti posjetiteljima (titimo batinu i unaprje"ujemo turisti!ki proizvod). Jednom kad se dogovori, izjava moe !initi osnovu za sudionike u njihovoj pripremi za sljede#i korak. Izjavu bi trebalo popratiti kratkim opisom: 1. Kako se prepoznaju i predstavljaju postoje#e vrijednosti. 2. Koji dodatni potencijal postoji za koritenje tih posebnih vrijednosti u turizmu i turisti!ko-interpretacijskim programima.


25

26


5. K ORA KKoja su glavna problemska pitanja*?Ovaj korak "e vam pomo"i pri: identifikaciji i razumijevanju glavnih podru!ja i tema koje utje!u na vau regiju, destinaciju i proizvod.

* ovom se tekstu rije! issue prevodi sintagmom "problemska pitanja" jer najbolje odgovara kontekstu (Upriru!nika, op. prev.)

Ovaj je korak posve#en identificiranju vanih podru!ja i tema koje mogu utjecati na budu#e doga"aje. To prije svega zahtijeva dobru komunikaciju i sagledavanje svih prikupljenih informacija. Definirajte vana ili nerijeena pitanja koja #e imati utjecaja na vau regiju, destinaciju ili turisti!ki proizvod. Prije nego to zapo!nete, zapamtite: Problemska pitanja nisu uvijek problemi, njima se moe baviti i rjeavati ih. Identificirajte konflikte u odnosu na klju!ne teme ozna!ite one koje #ete nuno razjasniti i analizirati tako da ih moete navesti kada za to do"e vrijeme. Fokusirajte se na pitanja, a ne na osobe koje ih postavljaju. Pobrinite se da se uzmu u obzir problemska pitanja koja su identificirana te da budu obra"ena u sljede#im koracima: individualni stavovi moraju biti obra"eni i njihov doprinos zabiljeen. U definiranju problemskih pitanja moete nai#i na takva koja zahtijevaju stru!no miljenje ili daljnje istraivanje. To moe uklju!ivati i profesionalnu procjenu: stanja lokaliteta, trinog potencijala, upravljanja posjetiteljskim aktivnostima i interpretacije. Dobivanje profesionalnog miljenja ili traenje dodatnih informacija moe pomo#i izgradnji stabilnijih osnova planiranja aktivnosti, trokova i pripreme posebnih dozvola. Potpuno i temeljito razumijevanje problemskih pitanja kasnije #e vam tako"er pomo#i pri razvoju indikatora i mjerenju djelotvornosti.

5.KORAK

Na!ini identificiranja problemskih pitanjaIdentificirajte problemska pitanja jasno i temeljito. Gdje je nuno, upotrijebite profesionalni pristup i vjetine stru!njaka koji imaju iskustva ili su obu!eni u pitanjima rada sa sudionicima i identificiranja klju!nih problemskih pitanja. Ako planirate sami pro#i kroz proces, razmislite o odvojenim sastancima ili sesijama kako bi sudionici stigli promisliti, prokomentirati ili savjetovati se te tako kvalitetnije pridonijeti procesu. Zabiljeite to ljudi govore. Osigurajte svima mogu#nost da iskau svoj stav. Na!ini pomo#u kojih moete identificirati ili provjeriti vanost problemskih pitanja: Vratite se na 2. korak (Tko je uklju!en?) i uzmite u obzir pitanja koja proizlaze iz razli!itosti perspektiva ili razli!itosti sudionika. Ako u potpunosti ne razumijete proizala pitanja, prona"ite na!in na koji #ete doznati neto vie. Vratite se na 3. korak (to nam je poznato?) kako biste uzeli u obzir pitanja koja su se tom prilikom javila. Postoje li neke preporuke otprije? Vratite se na 4. korak (to je posebno?) i uzmite u obzir teme koje su se javile u procesu razumijevanja to !ini regiju, destinaciju ili turisti!ki proizvod posebnim.


27

Identifikacija problemskih pitanjaKako biste lake obuhvatili sva relevantna pitanja turizma i batine, moda bi bilo korisno razmotriti: doivljaje posjetitelja/korisnika stavove lokalne zajednice na!ine upravljanja i utjecaje na prirodu i batinu pitanja infrastrukture pitanja trita i marketinga dostupnost turisti!kog proizvoda treninge i izgradnju ljudskih potencijala strateki i resursni kontekst zakonodavstvo i dozvole. Uzevi u obzir svako od navedenih problemskih pitanja, bilo bi korisno razmotriti priloena pitanja od kojih sva ne#e biti prikladna u vaoj situaciji. Doivljaji posjetitelja/korisnika Pitanja Potpitanja Je li napravljeno regionalno istraivanje trita glede o!ekivanja posjetitelja i njihovog zadovoljstva vi"enim? Koja su o!ita problemska pitanja, a proizlaze iz istraivanja trita? Koji su obrasci kretanja posjetitelja?

5.KORAK

Gdje posjetitelji ulaze, a gdje izlaze s podru!ja atrakcije? to posjetitelji rade tijekom zadravanja na tom podru!ju? Okupljaju li se posjetitelji na odre"enim mjestima? Na kojim se mjestima posjetitelji najdue zadravaju? Nastaju li guve? Jesu li odre"ene sezone/doba godine popularnije? Jesu li posjete neprimjerene za odre"eno doba godine? Koja je prosje!na duljina boravka turista? Koji jo !imbenici utje!u na kretanja turista?

Koja su otvorena pitanja interpretacije?

Kakva je kvaliteta interpretacije i predstavljanja vrijednosti batine posjetiteljima? Predstavljaju li se neke vrijednosti batine jasnije i kvalitetnije od drugih? $ije je gledite prikazano u tim interpretacijama? Jesu li zastupljene razli!ite perspektive? Je li interpretacija prilago"ena razli!itim korisnicima? Koliko su dobro edukacijske komponente uklju!ene u turisti!ko-interpretacijske programe i proizvode?

28


Stavovi lokalne zajednice Pitanja Koja su pitanja vana za lokalnu zajednicu? Kako se lokalna zajednica moe uklju!iti u razvoj turisti!kog proizvoda i aktivnosti upravljanja turizmom? Potpitanja Kako #e se razvijati i odravati uklju!ivanje lokalne zajednice? Koje barijere turisti!kom razvoju postavlja domicilno stanovnitvo i lokalna zajednica? Primjerice to mogu biti obrazovanje, kultura, zdravstvo, financije, znanja o turisti!kom sektoru i marketing. Koji su utjecaji na dobrobit lokalne zajednice te kako bi se mogli razvijati u budu#nosti? Kako turizam moe pridonijeti lokalnoj zajednici? Koja su klju!na pitanja intelektualnog vlasnitva? Postoji li intelektualno vlasnitvo, pravo koritenja ili neka druga prava vezana za turisti!ki resurs?

Na!ini upravljanja prirodnom batinom i utjecaji na nju Pitanja Koja se pitanja i teme javljaju u vezi s razumijevanjem posebnosti destinacije i lokaliteta batine? Koje opasnosti postoje? Potpitanja Koje obaveze i pitanja nastaju u vezi s posebno#u i vrijedno#u destinacije? Postoje li druge prirodne i kulturne vrijednosti koje bi se mogle uklopiti u interpretaciju, poslovanje ili proizvod? Postoji li opasnost za vrijednost batine, krajobraz ili fizi!ki izgled destinacije? Ho#e li se turizam odvijati na zati#enom podru!ju ili u njegovoj blizini? Da li #e to utjecati na upravljanje zati#enim podru!jem? Mogu li se opasnosti svrstati u prioritete? Koja su pitanja vezana za upravljanje aktivnostima posjetitelja? Da li se odre"ena mjesta pretjerano eksploatiraju? Je li problem u veli!ini grupa posjetitelja ili u nastajanju guvi? Postoje li upute za izra!unavanje prihvatnoga kapaciteta ili ograni!enja u broju posjetitelja za odre"ene lokacije? Postoje li materijali o smanjenju utjecaja na okoli relevantni za odre"ene aktivnosti, lokaciju i regiju? Je li postoje#e ponaanje posjetitelja primjereno? Postoje li specifi!ni zahtjevi za upravljanjem lokacijom, s obzirom na razli!ite sezonske aktivnosti? Koje aktivnosti posjetitelji provode ili #e provoditi? Koji su utjecaji vezani za te aktivnosti?

5.KORAK


29

Na!ini upravljanja prirodnom batinom i utjecaji na nju (nastavak) Pitanja to se moe doznati o utjecajima na okoli te da li se ti utjecaji primjereno nadziru? Potpitanja Koje pozitivne i negativne posljedice (socio-kulturoloke, ekonomske i ekoloke) nastaju utjecajem na odre"enu destinaciju ili regiju? Utjecaji uklju!uju promjene na vegetaciji, tlu, vodi, ivotinjskom svijetu, u doivljajima posjetitelja, u dobrobiti za lokalnu zajednicu itd. to je uzrok tih posljedica? Koja je kvaliteta polazinih podataka za uspostavu nulte to!ke nadzora? Postoje li naputci koji bi mogli pomo#i aktivnostima nadzora? Da li je bilo devastacije ili vandalizma na podru!ju turisti!ke aktivnosti? Koja je razina uklju!enosti gospodarstva? Koje su arine to!ke? Na koji na!in turisti!ko gospodarstvo pridonosi (ili bi moglo pridonijeti) zatiti i/ili odravanju prirodne i kulturne batine? Koji su lokaliteti ili atrakcije osobito dobro posje#eni? Koji je razlog njihove popularnosti? Kako se ti preferirani lokaliteti nose s postoje#om razinom koritenja? to znamo o odre"enim pitanjima prirode i batine? Koje su teme proizale ili #e proiza#i iz specifi!nih stru!nih studija kao to su npr. arheoloke studije, istraivanje flore i faune, procjene vizualnih i krajobraznih utjecaja? Postoji li potreba izrade posebnih stru!nih studija za dobivanje dozvola, suglasnosti ili zbog nekih drugih razloga? Pitanja infrastrukture Pitanja Koja pitanja transporta utje!u na turizam regije ili destinacije? Potpitanja Koliko su udaljeni glavni me"unarodni i doma#i prometni pravci? Moe li postoje#a infrastruktura podnijeti eljeni broj turista (zra!ni transport, kvaliteta cesta, smjetajni kapaciteti, usluge i turisti!ki objekti, raznolikost doivljaja)? Koliko su adekvatne postoje#e prometnice, signalizacija i transport u odnosu na dostupnost odredita i kvalitetu doivljaja posjetitelja? Je li potrebna izgradnja novih prometnica? Je li potrebno unapre"ivanje ili racionalizacija mree prometnica? Da li se signalizacija moe unaprijediti kako bi se pruile kvalitetnije i jasnije informacije gostima? Koji se propisi odnose na turizam i razvoj infrastrukture? Da li postoje#i planovi cestogradnje zadovoljavaju rast turizma?

5.KORAK

30


Pitanja infrastrukture (nastavak) Pitanja Koji se klju!ni objekti nalaze na lokalitetima prirodne batine i jesu li primjereni i dostatni? Potpitanja Postoji li informacijski centar za posjetitelje (turisti!ke informacije, ured HTZ, info-punkt), koliko informacija prua i koriste li ih posjetitelji? Stvaraju li guve u informacijskim centrima i na klju!nim atraktivnim lokacijama probleme ili #e u dogledno vrijeme guve postati problem? Jesu li staze i turisti!ki objekti prilago"eni hendikepiranim posjetiteljima? Jesu li postoje#i turisti!ki vodi!i, broure i drugi pisani materijali primjereni potrebama posjetitelja? Jesu li usmene upute, savjeti, napomene, naputci i opisi djelatnika u turizmu primjereni? Kako se koristi teku#a i flairana voda? Kako #e rasti potreba za vodom rasti u odnosu na procjenu rasta turizma? Ovisi li domicilno stanovnitvo o istim izvorima vode kao i posjetitelji? Da li #e porast potronje vode zbog dolaska posjetitelja ugroziti dostavu vode domicilnom stanovnitvu? to se moe u!initi kako bi se sa!uvala/reciklirala voda? Koja se pitanja vezana za energiju postavljaju? Koji se na!ini koritenja i tehnologije proizvodnje energije zasad koriste? Kako bi ih se moglo unaprijediti? Je li dostupni stalni izvor elektri!ne struje? Postoje li alternativni izvori energije? Da li domicilno stanovnitvo ovisi o istim izvorima energije kao posjetitelji? Koliko #e potranja za energijom rasti s obzirom na pove#ani posjet gostiju? Kako se gospodari otpadom? to se moe u!initi kako bi se smanjilo nastajanje otpada? Jesu li infrastruktura i postupci upravljanja otpadom adekvatni? Koje probleme glede gospodarenja otpadom nosi razvoj turizma? Koji programi/usluge postoje za reciklau? Koji su procesi zbrinjavanja otpada? Za koje su kapacitete dizajnirani postoje#i sustavi gospodarenja otpadom? Na koji #e na!in oni pratiti razvoj turizma? Koji jo aspekti infrastrukture postoje? Kako telekomunikacijska infrastruktura zadovoljava trenuta!ne potrebe? Koje su predvi"ene potrebe kako bi telekomunikacije ubudu#e mogle podrati razvoj turizma? to se moe u!initi u edukaciji zaposlenih, gostiju i lokalne zajednice kako bi se smanjila potronja vode, energije i koli!ina otpada?Odrivi turizam u deset koraka

5.KORAK

31

Pitanja marketinga i trita Pitanja to se vidi iz ire perspektive? to se zna o trenuta!noj situaciji na tritu? Potpitanja Koje su dravne smjernice stratekog razvoja marketinga u turizmu i koje bi od njih mogle utjecati na regiju? Jesu li razra"ene u obliku plana? Kakav je profil dosadanjih posjetitelja regije, destinacije, turisti!ke atrakcije ili proizvoda? Kako na posjet utje!u godinja doba? Koji sezonalnost utje!e na posjet? Kakva je potranja za turisti!kim proizvodima regije koji se zasnivaju isklju!ivo na destinacijama prirodne i/ili kulturne batine? to utje!e na trinu dostupnost regije, destinacije, turisti!ke atrakcije ili proizvoda? Postoje li u blizini ve#e urbane sredine? Kakva su preusmjeravanja s glavnih turisti!kih i tranzitnih ruta potrebna? Je li prisutan trend promjene ili naznake mogu#ih mijena? Postoji li specifi!nost koja privla!i turiste u neku regiju, k nekoj destinaciju ili proizvodu?

5.KORAK

Na koji se na!in regija, destinacija ili proizvod nudi na tritu?

Postoji li suradnja u promidbi regije? Koje se marketinke aktivnosti trenuta!no odvijaju? Razumije li marketing potrebe posjetitelja i da li ih uklju!uje u svoje aktivnosti? Odgovara li marketing pojedine lokacije, atrakcije ili proizvoda cjelovitom marketingu i imidu regije? Kakav je odnos marketinga regije spram susjednih regija? Na koji se na!in pojedini lokalitet odnosi spram drugih marketinkih atrakcija?

Dostupnost turisti!kih proizvoda Pitanje Koja bi pitanja i problematiku trita trebalo uzeti u obzir u budu#nosti? Potpitanje Koji su o!ekivani trendovi potranje na tritu u odnosu na ponu"ene proizvode? Kakav je realni potencijal novih atrakcija? Na koji na!in raznolikost ponude moe bolje zadovoljiti potrebu za razli!itim vrstama posjeta i razli!itim profilima posjetitelja? Mogu li se postoje#i proizvodi unaprijediti putem primjerene interpretacije? Moe li tematski pristup posluiti za unapre"enje postoje#ih turisti!kih proizvoda ili stvoriti bolju povezanost radi stvaranja regionalnog proizvoda?

32


Ekonomske koristi i trokovi Pitanja Koje su dobre i loe strane s ekonomskog gledita? Postoje li druga vana pitanja vezana za resurse? Potpitanja Koji su potencijalni dobici i gubici za lokalnu zajednicu? Jesu li oni jasno i realno izraeni i jesu li shva#eni? Koja se pitanja otvaraju u odnosu na parametre novca, vremena itd?

Trening i izgradnja ljudskih potencijala Pitanja Kakav je odnos spram pitanja razvoja vjetina i stru!nosti? Potpitanja Koje su specifi!ne vjetine i stru!nost potrebni kako bi se razvili i odravali visokokvalitetni proizvodi? Kakva je poslovna i financijska potpora nuna? Je li dostupno primjereno obrazovanje? Je li nuno analizirati potrebe? Kakvi su postoje#i kapaciteti za sudjelovanje u upravljanju i razvoju turisti!kih procesa? Kakva je potpora nuna kako bi se omogu#ilo ljudima da efikasnije sudjeluju u turisti!kim procesima? Postoje li problemi u komunikaciji? Koji uhodani mehanizmi ili forumi za komunikaciju postoje, kao npr. razvojni odbori, radne skupine, forumi lokalne zajednice itd? Postoji li okvir za partnerstvo menadera, lokalne zajednice i turisti!ke industrije? Koje mehanizme komuniciranja treba uspostaviti kako bi se pruila potpora turisti!kim procesima?

5.KORAK


33

Strateki i resursni kontekst Pitanja Koji aspekti politi!koga, stratekoga i zakonodavnog okruenja #e posebno utjecati na budu#e doga"aje? Potpitanja Tko donosi odluke? Kako se donose odluke (kakav je proces donoenja odluka)? Koji je vremenski okvir za planiranje ciklusa (kada se novi planovi ili strategije ili korporativni ciljevi revidiraju)? Koji su postoje#i politi!ki pritisci? Koji su mogu#i utjecaji na osobnoj razini? Koji su strateki prioriteti ili smjernice? Koja je svrha/koji su ciljevi klju!nih planova i strategija? Koji drugi procesi planiranja mogu utjecati na menadment i/ili turisti!ke potencijale destinacije? Kako #e turizam utjecati na druge planove? Tko aktivno provodi planove i strategije? Koje mogu#nosti financiranja postoje za va projekt ili plan? Postoje li ve# sredstva za projekt? Mogu li se dobiti dodatna sredstva? Koji su drugi mogu#i izvori financiranja (npr. natje!aji)? Mogu li se ostvariti i kakva darivanja u uslugama i dobrima?

5.KORAK Zakonodavstvo i dozvole Pitanja Koji !imbenici odlu!uju o vrsti potrebnih dozvola?

Potpitanja Tko predlae promjene? Tko treba traiti posebna odobrenja? Na koga bi mogle utjecati bilo kakve promjene ili prijedlozi projekata? Kako vlasni!ki odnosi utje!u na procese izdavanja dozvola? Jesu li potrebne suglasnosti domicilnog stanovnitva ili nekoga drugoga tko se tradicionalno koristi prostorom? Postoje li postupci pomo#u kojih je mogu#e dobiti takvu suglasnost?

Koji se zakonski zahtjevi lokalnih vlasti primjenjuju u vaoj destinaciji, na podru!ju ili predloenom lokalitetu?

Koji se lokalni propisi moraju uzeti u obzir? Na koji na!in zakoni utje!u na mogu#nost razvoja? Koje se lokalne smjernice ili procedure moraju potivati? Koji su trokovi i vremenski faktori ura!unati u dobivanje odobrenja? Koji se nacionalni propisi moraju uzeti u obzir? Koje se jo nacionalne procedure moraju potivati?

Koji se nacionalni zahtjevi primjenjuju na vaoj destinaciji, podru!ju ili predloenom lokalitetu?

34


Zakonodavstvo i dozvole (nastavak) Pitanja Koji dravni zahtjevi postoje i moraju se potovati u vaoj destinaciji, na podru!ju ili predloenoj turisti!koj atrakciji? Potpitanja Ho#e li se na bilo koji postupak morati primjeniti odredbe zakona o zatiti prirode, okolia ili batine? Kakav to u!inak ima na mogu#e aktivnosti? Koje aktivnosti i postupci mogu pridonijeti zadovoljavanju zahtjeva? Kako pripremiti potrebne informacije koje #e odgovarati regionalnim i dravnim procesima odobravanja aktivnosti? Koliki su trokovi i koliko je vremena potrebno za dobivanje potrebnih doputenja? Postoje li neki drugi uvjeti i zahtjevi? Koji me"unarodni zahtjevi postoje i moraju se potovati u vaoj destinaciji, na podru!ju ili predloenoj turisti!koj atrakciji? Koje su dozvole nune? Postoji li lokalitet s popisa Svjetske batine, Ramsara ili bilo koje druge me"unarodne liste? Moe li va prijedlog utjecati na me"unarodnu vanost tog lokaliteta?

Koje su dozvole potrebne da bi se radilo na odre"enom lokalitetu ili poduzimalo komercijalne ili druge aktivnosti? Koji je proces dobivanja dozvola? Koji su trokovi i vremenski faktori su uklju!eni u proces dobivanja potrebnih doputenja?

5.KORAK

Koji su dobrovoljni standardi relevantni?

Koji dobrovoljni standardi mogu pomo#i u ostvarivanju vieg standarda rada? Koji dobrovoljni standardi mogu doprinijeti zadovoljavanju zahtjeva za dobivanje doputenja ili potivanju zakona?

Koja su pitanja vezana za akreditaciju?

Postoje li akreditacijske sheme adekvatne za vau regiju i zakonodavne procese? to je sve uklju!eno u dobivanje akreditacija? Koji su trokovi i koristi dobivanja i koritenja akreditacijskih shema?

Promiljena prezentacija i rasprava o temama proizalim iz procesa odgovaranja na navedena pitanja moe se pripremiti po poglavljima poput ovih koja su navedena u ovom koraku ili u bilo kojem obliku koji je pogodan za vau regiju, destinaciju ili turisti!ki proizvod. Gdje god je mogu#e, identificirajte prioritete najvie razine, onako kako #e ih ozna!iti relevantni stru!njaci ili kako #e biti usuglaeni konsenzusom. Ovo #e pomo#i pri usredoto!ivanju na analizu u sljede#em, 6. koraku. Katkad je neka tema op#enito prepoznata, ali ne postoji dovoljno podataka kako bi se dolo do razumne procjene. U takvom slu!aju morate pribaviti dodatne informacije ili analiti!kom metodom do#i do jasne slike. Razli!ite su vrste analiza pogodne za turizam, batinu i poslovno planiranje, a opisane su u sljede#em koraku.


35

Upravljanje konfliktimaVrlo je vano identificirati podru!ja konflikta jer se u suprotnom oni mogu pojaviti kasnije u projektu, kao prepreke aktivnostima i napretku. Sagledavanje konflikata, ideja i ljudi ire od uobi!ajenoga konteksta su!eljavanja, zahtijeva poniranje u uzrok problema. Za to je !esto korisna vjeba "Koji se problem nalazi iza problema?" jer pomae sagledavanju uzroka. No, neki su konflikti neizbjeni. Oni mogu pretvoriti projekte u neizvedive ideje, ali oni su mogu#nost za prilago"avanje postoje#im problemima. Nau!iti ivjeti s problemom !esto je prvi i najvaniji korak u njegovu dugoro!nom rjeavanju. Postoje razli!ite metode pri posredovanju u konfliktima i njihovom razrjeavanju. Nuno je stvoriti atmosferu uvaavanja gledita, istraivanja otvorenih pitanja i iznalaenja zajedni!kih rjeenja, a ne usredoto!iti se na pojedine osobe i njihova gledita te stvarati suparni!ku situaciju. U nekim slu!ajevima neformalni i suradni!ki pristupi rezultirat #e uspjehom, dok #e drugi zahtijevati formalne na!ine kao to su pregovaranje, arbitraa i posredovanje. Koritenje usluga profesionalnoga i neutralnog pomo#nika moe dati dobre rezultate. Klju! upravljanja konfliktima i njihovo rjeavanje obuhva#a sljede#e: osigurati da u proces budu uklju!ene sve strane zadrati otvorenu i dobru komunikaciju

5.KORAK

prilagodljivost i agilnost izgraditi konsenzus ve#ine sudionika.

36


6. K ORA KAnalizaOvaj "e vam korak pomo"i da: analizirate, razjasnite i definirate prioritete pripremite kratak saetak zaklju!aka vae analize

Nakon to su klju!na pitanja i teme izale na vidjelo, moda #ete trebati dalje na njima raditi kako biste razjasnili to se doga"a. Vane teme moraju biti posve razumljive i jasne kako bi se donijele ispravne odluke o daljnjem tijeku djelovanja. Koncentrirajte se na analizu prioritetnih podru!ja. Ako su vam resursi ograni!eni, moda #ete procjenu morati izvesti iz postoje#ih informacija i analiza. Analiza moe biti zasnovana na jednostavnom pristupu pri procjeni neke teme, s obrazloenjem kako se dolo do nekog zaklju!ka i navo"enjem koji podatci ili informacije podupiru upravo takav zaklju!ak. Naprednija metoda vam moe pomo#i u boljem poslovnom i menaderskom odlu!ivanju, ali isto tako moe zahtijevati previe vremena i novca, stoga #ete biti prisiljeni na odre"ene kompromise. U svakom slu!aju, morat #ete jasno izraziti kako ste doli do sadanjeg razumijevanja situacije. Mnoge metode analize koje su opisane ovdje, tipizirane su metode koje se upotrebljavaju pri stratekom planiranju. Neke od njih, kao npr. analiza trita, sastavni su dio poslovnog planiranja. Morat #ete odlu!iti koja vrsta analize je relevantna ili primjerena vaoj situaciji. Svrha koritenja odre"ene analize jest bolje razumijevanje !imbenika odre"ene kompleksne situacije. Analiza #e tako"er pomo#i u daljnjem identificiranju prioriteta. Klju!ne analiti!ke metode mogu, izme"u ostaloga, uklju!ivati sljede#e: analizu trita analizu zatite batine SWOT analizu analizu situacije analizu trokova i dobiti analizu prioriteta.

6.KORAK


37

Analiza tritaStanoviti broj pitanja o tritu proizlazi iz prethodnog koraka. Analiza trita jest analiti!ki saetak koji nam govori kako se regija, destinacija ili proizvod uklapaju u trite. Ona uzima u obzir prodajnost ili profitabilnost proizvoda ili usluga zasnovanu na informacijama o proizvodu ili potencijalnom tritu. Analiza trita moe sadravati i procjenu kako se va turisti!ki proizvod, destinacija ili regija nosi s postoje#om konkurencijom. Postoje li drugi koji se natje!u za to trite? Kolika je njihova snaga? A kolika je vaa? Je li trite dovoljno veliko za sve zainteresirane? Kako se vaa regija, destinacija ili turisti!ki proizvod treba predstaviti na tritu da bi vaa ponuda maksimalno zadovoljila potrebe ljudi? U osnovi, analiza trita bi trebala procijeniti ponudu i potranju za turisti!kim proizvodima, smjetajem, transportom i uslugama u odnosu na vau situaciju. Ova vrsta analize moe pomo#i pri inteligentnom pozicioniranju vaeg proizvoda na tritu. Moete procijeniti potencijale trita koriste#i se informacijama o prodaji sli!nih proizvoda i/ ili u sli!nim regijama. Statistike za turisti!ki sektor prikupljaju se stalno u cijeloj zemlji te su dostupne u Ministarstvima, uredima HTZ-a te u relevantnim upanijskim uredima (pogledajte popis adresa). Analiza trita !esto uklju!uje i procjenu kretanja na tritu. Trendovi ostvareni tijekom odre"enog razdoblja mogu upu#ivati na to kolika #e ubudu#e biti potranja za vaim proizvodom ili uslugama. U saetku vae analize trita morate objasniti va potencijal za budu#i razvoj, zasnovan na informacijama o tritu i trendovima.

Analiza zatite batine

6.KORAK

U 4. koraku identificirali ste faktore koji !ine vau destinaciju posebnom to su lokalne vrijednosti batine. U nekim slu!ajevima, kada utjecaji turizma na batinu postanu o!itiji, morate se vratiti na to pitanje s dodatnim konkretnim studijama vrijednosti batine ili tehni!kim studijama o na!inu koritenja i u!incima turizma na batinu. Jedna vana vrsta analize jest analiza stanja. Ovom se metodom koriste za to osposobljeni konzervatorski stru!njaci kako bi ocijenili da li objekti, lokaliteti i prirodne znamenitosti zbog svoga trenuta!nog stanja i svojih mogu#nosti mogu podnijeti direktne i indirektne utjecaje budu#ih turisti!kih aktivnosti.

Analiza situacijeOna je opis konteksta u okviru kojeg se turizam odvija. Uklju!uje glavne faktore, poput sezonskih ili geografskih, te funkcionalne odnose. Razumijevanje situacije je prvi korak u smjeru oblikovanja adekvatnog odgovora na nju. Analiza situacije uklju!uje analizu razli!itih potreba i vrijednosti, razumijevanje onoga to funkcionira dobro, kao i onoga to ne funkcionira te razumijevanje kapaciteta koji su uklju!eni. Uklju!ivanje drugih u analizu situacije pomae izgradnji boljeg razumijevanja konteksta ili situacije.

38


SWOT analiza (snage, slabosti, prilike, opasnosti)Ovo je standardni alat za pomo# pri identificiranju i analiziranju tema koje ste definirali u 5. koraku. SWOT analiza je jednostavna i koristan je dio mnogih tipova stratekog planiranja, uklju!uju#i i poslovno planiranje. U ovom procesu morat #ete uzeti u obzir postoje#e snage i slabosti vae situacije te budu#e prilike i opasnosti. Zapamtite da slabosti i opasnosti mogu postati snage i prilike ako se njima pozabavimo. Ova analiza #e vam pomo#i dobiti pregled klju!nih tema te artikulirati pitanja koja se do sada moda nisu pojavila. Korisno je napraviti SWOT analizu nakon to ste prikupili i obradili informacije o temama definiranim u prethodnom koraku. Mogu"a pitanja za SWOT analizu Snage Je li vaa turisti!ka destinacija popularna? Kojim se aspektima okolia i batine dobro upravlja? Jesu li zaposlenici koji rade na menadmentu turizma i batine obrazovani? Koje su jake strane vaih zaposlenika ili drugih ljudi uklju!enih u proces? Prilike Postoji li mogu#nost promoviranja vaih prirodnih i kulturnih dobara turistima? Postoje li osobe u lokalnoj zajednici zainteresirane za rad u menadmentu turizma i batine? Moe li turizam pridonijeti boljoj iskoritenosti slabo koritene infrastrukture batine (npr. povijesne zgrade)? Koje mogu#nosti postoje za ostvarivanje suradnje i partnerstva? Opasnosti to je opasno za vrijednosti batine, destinacije ili regije? to je opasno za fizi!ko stanje lokaliteta batine? to je opasno za odrivost ekonomskog ili drutvenog funkcioniranja lokalne zajednice? to je opasno za odrivost poslovnog sektora? Koje o!ite opasnosti proizlaze iz analize potencijalnih rizika?

Slabosti Doimaju li se postoje#i pristupi interpretaciji zastarjelima ili im treba revizija? Postoje li fizi!ke prepreke ili drugi faktori koji oteavaju menadment posjetitelja? Jesu li neki !imbenici problem za marketing? Na to upu#uju evaluacije i povratne informacije posjetitelja? to se moe napraviti bolje? Postoje li nedostatci u treningu i kapacitetima?

6.KORAK


39

Analiza trokova i koristiOvo je relativno jednostavna i !esto koritena tehnika. Kao to joj ime sugerira, kod nje se jednostavno zbrajaju vrijednosti odre"enih koristi analiziranog pristupa ili ideje i onda oduzmu pripadaju#i trokovi. Trokovi mogu biti stalni ili jednokratni. Koristi se generalno akumuliraju tijekom vremena. Trokovi i koristi mogu biti financijski, drutveni i okolini. Odre"ivanje financijske vrijednosti trokova i koristi moe se pokazati vrlo subjektivnim i izazovnim procesom. Analiza trokova i koristi moe biti vezana za mjerenje u!inaka triju klju!nih podru!ja: ekonomije, drutva i zatite okolia i izvjetavanje o tome. Analiza trokova i koristi moe biti provedena formalno, koriste#i se uvjerljivim financijskim indikatorima, ili neformalno. Najjednostavnije ju je na!iti tako da se u tablici popiu svi o!ekivani trokovi i koristi. Primjerice, u analizi trokova i koristi mogu se postaviti ova pitanja koja se odnose na regiju, destinaciju ili projekt: Mogu"a pitanja Trokovi Ho#e li pove#ano izlaganje vrijednosti i zainteresiranost za lokalitet rezultirati ve#om opasno#u od vandalizma i ote#enjem lokaliteta? Ho#e li pove#anje cestovnog prometa stvoriti ve#e trokove odravanja? Ho#e li uspostava intenzivnijeg upravljanja okoliem stvoriti dodatne trokove investitorima? Koristi Ho#e li planski razvoj smjetajnih kapaciteta zamijeniti nekvalitetan, improvizirani smjetaj i kampiranje na neprikladnim podru!jima? Ho#e li posebne vrijednosti podru!ja biti efikasnije predstavljene osnivanjem centra koji bi pruao interpretacijske informacije i pomagao u orijentaciji posjetiteljima? Ho#e li posjetitelji produiti boravak ako se na podru!ju postavi klju!ni objekt ili sadraj? Moe li se pristup izvrsnosti u upravljanju okoliem iskoristiti za promociju i marketing?

6.KORAK

40


Analiza prioritetaPostoje razli!iti na!ini definiranja prioriteta, ali jedan od najjednostavnijih jest da se sagleda vanost i hitnost teme koja se analizira. Odabravi teme, upiite ih u jednostavan grafi!ki prikaz koji vam moe se olakati odabir prioriteta.

Uzmite u obzir svaku temu i njezino mjesto na grafu. Teme koje su ocijenjene kao vane i hitne o!ito #e morati biti prioritetne. Prioriteti koji se na"u drugdje na grafu, to #e mjesto zauzeti ovisno o kontekstu teme koju zastupaju. Sljede#a pitanja mogu pomo#i pri analizi prioriteta i njihovu pozicioniranju na grafu: Koje su aktivnosti i mogu#nosti vezane za pojedinu prepreku ili potrebu? Koje aktivnosti i mogu#nosti mogu unaprijediti i poduprijeti postavljene prioritete ili odgovornost za njih? Postoje li aktivnosti koje, ako se ne poduzmu, mogu rezultirati negativnim posljedicama? Koje se prilike same po sebi pojavljuju i svakako bi ih trebalo iskoristiti? Idealno bi bilo napraviti ovu analizu unutar skupine sudionika kako bi se razvilo zajedni!ko razumijevanje klju!nih tema i pitanja. Pomoglo bi i upu#ivanje na konkretne mogu#nosti i rjeenja kao i na smjerove aktivnosti. U tom kontekstu bilo bi korisno razviti i razumijevanje me"u sudionicima o daljnjim mogu#im smjerovima.

6.KORAK


41

Primjer dobre prakse Razotkrivanje barokaVaradinske barokne ve#eri osnovane su 1968. godine, a prvi festival odran je 1971. godine. Od tada se u mnogim dvoracima i crkvama s tog podru#ja sjeverozapadne Hrvatske svake jeseni, krajem rujna i po#etkom listopada, razlijee barokna glazba hrvatskih i svjetskih glazbenika i ansambala. Festival je od 1986. godine pod pokroviteljstvom Europskog savjeta za kulturu u Strassbourgu. Od 1992. taj je dravni festival pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, a organizira ga Koncertni ured Varadin. Programski su Barokne ve#eri usmjerene prema istraivanju i izvo$enju europske i hrvatske barokne glazbe s naglaskom na varadinsku, a uz to predstavljaju i likovno, knjievno i gastronomsko barokno blago u doba berbe gro$a u ovoj vinorodnoj regiji. Osim istaknutih doma"ih glazbenih umjetnika, a mnogi od njih su podrijetlom iz Varadina ili okolnih mjesta, na koncertima Varadinskih baroknih ve#eri nastupa i Varadinski komorni orkestar te istaknuta europska i svjetska glazbena imena. Varadinske barokne ve#eri neprestano su rasle dosegnuvi i broj od 30 koncerata tijekom festivala. Osim glazbenika, barokom se bave i restorani i hoteli koji na jelovnicima nude barokna jela varadinskoga kraja i vrhunska vina ovoga podneblja. Potpun doivljaj osiguravaju galerije koje otvaraju prigodne izlobe djela likovne batine i suvremene umjetnosti, ali i doga$anja u Starom gradu gdje se odravaju ve#eri barokne poezije i predstavljaju knjige o glazbi i glazbenicima.

Kontakt: Koncertni ured Varadin A. Cesarca 1, 42000 Varadin Tel./ telefax: +385 (0)42 212 907 GSM: +385 (0)98-284-054 - Raymond Rojnik e-mail: [email protected] www.vbv.hr

42


7. K ORA KNa!ela i ciljevi aktivnostiOvaj "e vam korak pomo"i: Sastaviti jasno pisanu izjavu o na!elima ili ciljevima ili o obojem prema kojima "e se usmjeravati budu"e aktivnosti dobiti potporu za ta na!ela ili ciljeve od strane svih klju!nih partnera ili sudionika.Napomena: U nekim slu!ajevima "ete trebati razraditi ideje prije nego to zapo!nete ovaj korak. U tom smislu vam moe pomo"i da napravite 8. korak prije 7. koraka.

Poto ste stvorili sliku i bolje razumijevanje klju!nih pitanja batine, morate uzeti u obzir to biste htjeli posti#i. To bi trebao biti uravnoteeni pristup koji uklju!uje brigu o batini i razvijanje turizma gdje je to mogu#e. U 2. i 6. koraku prikupili ste sve relevantne materijale i spoznaje. Koriste#i ih kao osnovicu, morate uzeti u obzir gdje elite biti u budu#nosti. U ovom #ete koraku odrediti specifi!ne ciljeve ili, ako je to prikladnije, na!ela djelovanja. Ta na!ela ili ciljevi moraju se baviti turisti!kom stvarno#u i zatitom te batinjenjem prirodnog i povijesnog naslije"a. Vrlo je vano da na!ela ili ciljevi budu dogovoreni s klju!nim sudionicima do te mjere da ih oni osje#aju kao da su njihovi vlastiti. Primjena na!ela najbolje funkcionira kada ljudi imaju osje#aj da su imali vanu ulogu u njihovoj izradi.

Na!elaU nekim slu!ajevima na!ela mogu biti najprimjereniji na!in usmjeravanja budu#eg rada. Na!ela se mogu izraziti u obliku naputaka, protokola ili izjave. Primjerice, turisti!ki #e poduzetnik moda izraditi na!ela odgovornog turizma ili popis protokola o pitanjima tradicije i naslije"a lokalne domicilne zajednice i turizma. U planovima zatite povijesne batine mogu se !esto na#i izjave o konzervatorskoj politici. Takvi slubeni stavovi glede konzervacijske zatite, trebali bi uklju!ivati na!ela koji se odnose na turizam i batinu.

7.KORAK


43

CiljeviPostavljanje ciljeva naj!e#i je na!in planiranja. Ciljevi su kratke izjave o eljenim dostignu#ima. Oni su meta prema kojoj ciljamo te nam mogu jasno prikazati arite planova i napora. Ciljevi moraju biti napisani jasnim jezikom, moraju biti mjerljivi, ostvarivi i vremenski ograni!eni. Vaan su dio mnogih dokumenata, uklju!uju#i i poslovne planove. Ciljevi su stvoreni promiljanjem o tome kako bismo htjeli da budu#nost izgleda. Ugradite ciljeve u izraze koji reflektiraju ekonomske i drutvene tenje kao i namjere o brizi za batinu. Ciljeve bi trebali zajedni!ki utvrditi svi sudionici ili poslovni partneri kako bi svi bili "vlasnici" tih ciljeva. Mjerenje razine postignutog cilja moe se posti#i pomo#u indikatora ili opipljivih rezultata. Tako"er moete napraviti podjelu na logi!ne etape ili segmente, pa mjeriti dostignu#a po sistemu "prolaznog vremena" ili u!injenog pomaka. Kako va posao bude napredovao, izvjetaji #e trebati prikazati napredak u ostvarivanju ciljeva. To je na!in i osnova na kojoj vi ili bilo tko drugi moe mjeriti rezultate. Primjeri ciljeva Razviti strategiju regionalnog turizma usmjerenog na klju!na podru!ja me"usobno tematski povezana. Razviti odnose i komunikaciju izme"u turoperatora i lokalnih i regionalnih menadera lokaliteta prirodne i kulturne batine odravanjem stalnih sastanaka. Unaprijediti regionalne smjerokaze i interpretacijske oznake turisti!kih atrakcija na podru!jima batine. U!vrstiti i unaprijediti internacionalno prepoznavanje regije kao eko-turisti!ke destinacije. Osigurati dostupnost edukacijskih materijala prema vrijednosti pojedinog lokaliteta.

7.KORAK

Osigurati pove#anje financiranja za promociju izrazitih prirodnih i kulturnih vrijednosti regionalne batine. Osnaiti kapacitete lokalne zajednice za potporu i sudjelovanje u turizmu pomo#u treninga i prosvje#ivanja. Pove#ati svoj udio u tritu s 2% na 5% u razdoblju od dvije godine.

44


8. K ORA KKoje su vae ideje i opcije?Ovaj "e vam korak pomo"i da: detaljnije razradite vae ideje i, ako je potrebno, razvijete opcije radite na vaim idejama i opcijama s klju!nim sudionicima i odgovornim za donoenje odluka traite odgovore o preferiranim opcijama s partne

Documents

KNJIGA Odrzivi Turizam u 10 Koraka