VELEUILITE U RIJECI PROMETNI ODJEL

Specijalistiki diplomski struni studij promet

UTROAK KISIKA IZ ZRAKA KOD RADA CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA S POGONSKIM MOTOROM S UNUTARNJIM

SAGORIJEVANJEM USPOREDBA UTROKA KOD OSOBNIH AUTOMOBILA, AUTOBUSA I KAMIONA I OCJENA PREDMETNIH

KOLIINA (SEMINARSKI RAD)

Rijeka, 2011.

VELEUILITE U RIJECI PROMETNI ODJEL

Specijalistiki diplomski struni studij cestovnog prometa

UTROAK KISIKA IZ ZRAKA KOD RADA CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA S POGONSKIM MOTOROM S UNUTARNJIM

SAGORIJEVANJEM USPOREDBA UTROKA KOD OSOBNIH AUTOMOBILA, AUTOBUSA I KAMIONA I OCJENA PREDMETNIH

KOLIINA (SEMINARSKI RAD)

Kolegij: Promet i odrivi razvoj

Mentor: Mr. sc. Brozovic Ivo, prof. v. .

Student: Anamarija Bilovi Marina Vili Silvio Barii Zoran Tusun

Rijeka, studeni 2011.

SAETAK:

Radi lakeg i transparentnog praenja tijeka i pronalaenja optimalnih rjeenja odreena je struktura rada koja je podijeljena u nekoliko meusobno povezanih cjelina.

Prvi dio seminarskog rada, odnosi se na sam UVOD, u kratkim crtama nagovjetava

osnovne pojmove i probleme kojima e se pokuati pribliiti te poblie objasniti tijekom ovog rada.

Drugi dio, odnosi se na MOTORE S UNUTARNJIM IZGARANJEM, u ovom

poglavlju je poblie razjanjen princip rada etverotaktnog Otto i Diesel motora, nain sagorijevanja i pretvorbe energije.

U treem djelu, UTROAK KISIKA IZ ZRAKA ZA POTPUNO IZGARANJE GORIVA KOD MSI, u ovom djelu izraunata je masa zraka koja je potreba za sagorijevanje jednog kilograma goriva.

etvrti dio se odnosi na IZRAUN UTROKA KISIKA KOD SREDSTAVA CESTOVNOG PROMETA.

Zadnja cjelina u ovom seminarskom radu je ZAKLJUAK, sintetizirat e se rezultati istraivanja seminarskog rada. Zakljuak ce biti utemeljen na injenicama i konstatacijama navedenim u radu s posebnim osvrtom na spoznaje istraivanja.

SADRAJ:

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

2. MOTORI S UNUTARNJIM IZGARANJEM ....................................................................... 2

2.1. Princip rada etverotaktnog Otto motora........................................................................ 2 2.2. Princip rada Diesel motora .............................................................................................. 5

2.3. Izgaranje .......................................................................................................................... 6

2.3.1. Potpuno izgaranje...................................................................................................... 6

2.3.2. Nepotpuno izgaranje ................................................................................................. 8

2.3.3. Praktino izgaranje.................................................................................................... 9 2.3.4. Praktino izgaranje.................................................................................................... 9

3. UTROAK KISIKA IZ ZRAKA ZA POTPUNO IZGARANJE GORIVA KOD MSI...... 10

3.1. Sastav zraka ................................................................................................................... 12

4. IZRAUN UTROKA KISIKA KOD SREDSTAVA CESTOVNOG PROMETA .......... 13

4.1. Izraun utroka kisika kod automobila .......................................................................... 14 4.2. Utroak kisika kod kamiona .......................................................................................... 15

4.3. Utroak kisika kod autobusa.......................................................................................... 15

5. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 17

POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 18

POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 19

POPIS TABLICA..................................................................................................................... 19

POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 19

1. UVOD

Zatita okolia je postala predmetom sve veeg zanimanja i brige irom svijeta. ist zrak i

nezagaena voda postaju svakim danom sve vanija dobra, jer se njihov nedostatak sve vie osjea. Mnoge ivotinjske i biljne vrste naglo se prorjeuju, a mnoge su ve istrijebljene. Efekt globalnog zatopljenja i smanjivanja ozonskog omotaa ve su sada zabrinjavajua pitanja. Isto tako postaje sve jasnije da je ienje okolia skuplje od spreavanja njegova zagaenja. Sve je to dovelo do toga da se problemu zatite okolia danas prilazi mnogo ozbiljnije i sustavnije.

S druge strane, stalni gospodarski rast, iva gospodarska aktivnost, poveanje proizvodnje, prometa i potronje sve vie zagauje i destabilizira ovjekov okoli i iscrpljuje obnovljive, a pogotovo neobnovljive prirodne resurse. Posljedice se uoavaju na svakom koraku: klimatske promjene (globalno zatopljenje), poveanje ozonskih rupa, kisele kie, istrebljenje biljnih i ivotinjskih vrsta, stalno smanjivanje obradivog tla (zbog izgradnje

prometnica - oko 20 milijuna hektara na godinu), progresivno iscrpljivanje neobnovljivih

izvora energije, sve vei nedostatak pitke vode, sve vee zagaenje zraka, vode i tla itd. Zadatak ovog rada je: istraiti utroak kisika iz zraka kod prijevoza tereta razliitim prijevoznim sredstvima pokretanih pogonskim motorom s unutarnjim sagorijevanjem: teretni

cestovni promet, eljezniki i brodski promet. Konkretnije, u ovom e se seminarskom radu obraditi samo jedna stavka na koju ovjek moe bitno utjecati, a tie se utroka kisika iz zraka kod vozila i plovila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem. Takoer treba istaknuti i injenicu da se broj vozila pogonjenih motorom s unutarnjim sagorijevanjem svakom danom sve vie poveava, ali gledajui s pozitivne strane i standardi koje ta vozila moraju zadovoljiti sve su stroi.

1

2. MOTORI S UNUTARNJIM IZGARANJEM

Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru

koji slui i za pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku energiju, a potom iz toplinske

energije u mehaniki rad. Iskoristivost kemijske energije goriva u ovakvim motorima je vrlo racionalna.

Podjela motora s unutarnjim izgaranjem:

Prema stvaranju smjese i paljenju (otto i diesel motor) Prma radnim taktovima (dvotaktni i etverotaktni)

2.1. Princip rada etverotaktnog Otto motora

etverotaktni otto motor ima etiri osnovna djela: - kuite motora - razvodni mehanizam

- sustav za stvaranje smjese

- pomoni sustavi

2

Slika 1. Konstrukcija Otto motora

Izvor: http://www.mojskuter.com (25.11.2011.)

etverotaktni motor s unutranjim izgaranjem je motor koji radi svoj radni ciklus u etiri takta, zato ga i zovemo etverotaktni.

Motor se sastoji iz dva osnovna dijela. To su blok motora i glava motora.

U bloku su (od osnovnih dijelova), ako krenemo s donje strane redom: koljenasto vratilo

(radilica), klipnjae, cilindri s klipovima. Osnovni nain rada je da sila koja djeluje na elo klipa potiskuje klip prema dolje (koji se u cilindru kree pravocrtno gore-dolje), klip preko klipnjae tu silu prenosi na koljenasto vratilo, koje svojim oblikom pretvara pravocrtno gibanje klipa u kruno gibanje. Ovo vai i za etverotaktne i za dvotaktne motore.

Opis teoretskog rada etverotaktnog motora slijedi iz dijagrama: 1.Takt - klip se giba od GMT ka DMT i usisava zrak u cilindar. Ovaj takt zavrava kada klip doe u DMT.

3

Toka 1 - teoretsko trenutno zatvaranje usisnog ventila 2.Takt - Klip se giba ka GMT i komprimira medij unutar cilindra (smjesu goriva i zraka kod Otto motora ili sami zrak kod Dizelskog motora) Toka 2 - trenutno paljenje smjese ili trenutno ubrizgavanje goriva 3.Takt - Izgaranje i ekspanzija, kod Otto motora, izgaranje po izohori, a zatim ekspanzija, a kod Dizelskog motora je izgaranje po izobari i traje jedan dio ekspanzije. Toka 3 - predstavlja kraj izgaranja i poetak ekspanzije kod Otto, ili Kraj izgaranja i poetak samo ekspanzije kod Dizela. Toka 4 - otvara(ju) se ispuni ventil(i) 4.Takt - ispuh, od 4 do 1 je po izohori, nagli pad tlaka na atmosferski, , a zatim od 1 do 1' klip se giba od DMT ka GMT i gura plinove pred sobom i tako nastavlja ispuh. Toka 1' - zatvara se ispuni ventil, a otvara usisni ventil

1. usis zraka 2.kompresija 3. radni takt 4. ispuh

Slika 2. etiri takta radnog ciklusa Izvor: http://www.teretna-vozila.com (6.12.2011)

4

2.2. Princip rada Diesel motora

Diesel motor je kao i Otto motor, stroj sa unutarnjim izgaranjem, koji koristi dizel kao

pogonsko gorivo i koji radi Dieselovim ciklusom.

Dizelski motor je karakteristian po tome to nema svjeice, u cilindru se komprimira ist zrak, koji postie toliku temperaturu da se nakon ubrizgavanja goriva u cilindar motora gorivo samozapaljuje. Tlakovi i temperature u cilindru su vei nego kod benzinskih motora, kao i stupanj iskoritenja.

Dizel motor usisava i potom komprimira samo zrak. U jako zagrijani komprimirani

zrak ubrizgava se pod velikim tlakom, tono odreena koliina goriva uslijed ega dolazi do samozapaljenja. Kod osobnih automobila ta koliina goriva je izmeu 4 i 60 mm3 .

Slika 3. Radni proces etverotaktnog dizelskog motora

Izvor: Novak, Z., Autorizirana predavanja, Rijeka 2010.

5

2.3. Izgaranje

Izgaranje je proces oksidacije goriva u motoru. Gorivo se praktiki sastoji iskljuivo od ugljika (C) i vodika (H), koji se oksidiraju s kisikom iz zraka. Pri tom se kemijska energija

oslobaa u vidu toplinske energije i djelomino se prevodi u snagu koju daje motor. Veim dijelom ova energija odlazi ispunim plinovima i gubi se preko nunog hlaenja.

Slika 4. Energetski tokovi kod Otto i Diesel motora

Izvor: http://www.fsb.unizg.hr (24.11.2011.)

2.3.1. Potpuno izgaranje

Izgaranje udjela ugljika (C) i vodika (H) iz goriva moe biti potpuno, pri emu ugljik (C) oksidira u ugljini dioksid (CO2), a vodik (H) u vodu (H2O).

C + O2 CO2 2H2 + O2 2H2O

Ovisno o vrsti goriva nastaju razliite koliine ugljine kiseline i vode, to se moe izraunati pod pretpostavkom potpunog izgaranja. Praktiki se zbog: - nepotpunog izgaranja;

- nedovoljno dugog stvaranja smjese;

6

- nedovoljne raspodjele smjese;

ove koliine mogu dostii samo priblino (zimi se vidi voda nastala u procesu izgaranja u obliku pare koja izlazi iz ispune cijevi).

Potrebne koliine zraka za teoretski potpuno izgaranje kod razliitih vrsta goriva prikazuju se u sljedeoj tablici.

GORIVO POTREBNO ZRAKA

(x kg zraka /kg goriva)

Ugljik (C) 11, 4

Vodik (H) 34, 3

Metan 17, 2

Benzin 14, 7

Plinsko ulje 14, 5

Motorni benzin 13

Etanol 9

Metanol 6, 4

Tekui plin 17

Tablica 1. Odnos goriva i zraka

Grafikoni 1, 2, 3: Masena bilanca potpunog izgaranja

11,13,4

0,2

14,7kgzrakaduikN2kisikO2ostaliplinovi

Grafikon 1.

7

+

.

8,2

0,14

1kggoriva

ugljikCvodikH2

Grafikon 2.

=

.

11,1

3,1

1,3 0,2

15,7kgispunihplinova

duikN2ugljik(IV)oksidCO2vodenaparaH2Oostaliplinovi

Grafikon 3.

Izvor: Golubi J.; Promet i okoli, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 1999.

2.3.2. Nepotpuno izgaranje

Kod pomanjkanja zraka dolazi do nepotpunog izgaranja. Nepotpuno izgaranje moe nastupiti i kod dovoljnih teoretskih koliina zraka zbog nepotpunog mijeanja gorivo zrak i loe raspodjele smjese na pojedinim mjestima u motoru (mogue ak i kod suvika zraka). Ugljini monoksid CO je otrovan. Njegovim izgaranjem mogu se ostvariti znatne koliine topline, ali kod motora CO odlazi neiskoriten sa ispunim plinovima. Diesel motori rade sa

velikim suvikom zraka i u ispunim plinovima su samo male koliine CO ili ga uope nema. Otto motori sadre manje koliine neizgorenog goriva u ispunim plinovima za razliku od Diesel motora.

8

2.3.3. Praktino izgaranje Praktino izgaranje se uglavnom odvija kod suvika zraka. Otto motori rade sa smjesama koje su veoma bliske teoretskim odnosima gorivo zrak.

o Sa cca 10 % suvika zraka ( 1,1 - siromana smjesa) - najekonominija vonja.

o Sa cca 10 % manjka zraka ( 0,9 - bogata smjesa) - najvea snaga, ali visoka specifina potronja goriva i poveana emisija tetnih tvari u ispunim plinovima.

Ako se ove granice prekorae, snaga motora naglo opada. Kod vonje u brdima, naroito letovi u veim visinama (avioni) zbog manje gustoe zraka dolazi do stvaranja prebogate smjese to se odraava na smanjenju snage (treba smanjiti dovod goriva ili poveati dovod zraka. Diesel motori rade od praznog hoda do punog optereenja sa suvikom zraka.

o Prazni hod: 6 - 10 x teorijska koliina zraka ( = 6 - 10).

o Puna snaga: 30 - 50 % suvika zraka ( = 1,3 - 1,5).

2.3.4. Praktino izgaranje Praktino izgaranje se uglavnom odvija kod suvika zraka, s omjerom:

= 0

gdje je Z (kg Z/kg G) stvarna koliina zraka (kg Z) za izgaranje 1 kg goriva (kg G), dok je Z0 (kg Z/kg G) stehiometrijska koliina zraka (kg Z) za izgaranje 1 kg goriva (kg G). Stehiometrijska koliina zraka je ona koliina zraka uz koju 1 kg goriva (1 kg G) potpuno izgori, tako da u produktima izgaranja nema slobodnog kisika.

9

3. UTROAK KISIKA IZ ZRAKA ZA POTPUNO IZGARANJE GORIVA

KOD MSI

Ugljik i vodik su najvaniji elementi motornih goriva. Kisik potreban za izgaranje

oduzima se zraku, koji u motor ulazi iz atmosfere tvorei sa gorivom gorivu smjesu. Za potpuno izgaranje jedinine koliine goriva potrebna je odgovarajua koliina zraka. Ova koliina zraka moe se odrediti na temelju kemijske analize goriva.

Na temelju kemijske analize motornih goriva koja se danas upotrebljavaju za pogon

motora s unutranjim izgaranjem (MUI) ustanovljena je potrebna koliina zraka od 14,7 kg za potpuno izgaranje 1 kg goriva / 11 /. Odnos stvarne koliine zraka ( L teor ) potrebne za potpuno izgaranje cjelokupne koliine goriva, koja se dovede u motor naziva se faktor zraka ( ).

Kada je > 1 postoji pretiak zraka siromana smjesa.

Kada je < 1 postoji manjak zraka pri izgaranju bogata smjesa.

Omjer goriva i zraka prikazuje se pomocu faktora zraka:

= 0

Z stvarna koliina zraka za izgaranje 1kg goriva Z0 stehiometrijska koliina zraka za izgaranje 1 kg goriva (ona koliina zraka s kojom 1 kg goriva potpuno izgori ali tako da u produktima izgaranja nema slobodnog kisika).

= 1, Z = Z0 - stehiometrijska smjesa

Kako se motorna goriva poglavito sastoje od ugljika ( C ) i vodika ( H ) u sluaju potpunog izgaranja nastaju samo ugljik ( IV ) oksid ( CO2 ) i vodena para ( H2O) kao i od

zraka preostali duik i kisik, ako je zrak bio u pretiku.

Budui da process izgaranja u MUI nije kontinuiran, gotovo nikad se ne dogaa potpuno ( idealno) izgaranje, nego tzv. nepotpuno izgaranje. Zbog nepotpunog izgaranja

nastaju i produkti koji su i dalje sposobni izgarati i kao takvi odlaze u okolinu. Zbog ove

10

pojave gubi se nepovratno dio energije, to smanjuje stupan djelovanja MUI. Osim gubitka

dijela energije goriva, kao posljedica nepotpunog izgaranja u produktima izgaranja se

pojavljuju sastojci koji ugroavaju zdravlje ovjeka i okoli.

Najee je nepotpuno izgaranje uzrokovano pomanjkanjem kisika ( u gorivoj smjesiima premalo kisika, bogata smjesa < 1, ili je loa izmijeanost gorive smjese).

I u sluaju siromane smjese ( > 1) smjesa sadri dovoljnu koliinu kisika te moe doi do nepotpunog izgaranja. Budui da je izgaranje u MUI ciklino i dogaa se u kratkim vremenskim intervalima, presiromana smjesa nee stii u potpunosti izgorjeti. Takoer je mogue da se dijelovi smjese , koji dolaze u dodir s dijelovima prostora izgaranja koji se hlade, malo pothlade i uope ne zapale, a rezultat te pojave je nepotpuno izgaranje. Osim spomenutih, uzronici nepotpunom izgaranju , ovisno o vrsti motora ( Ottov, Dieselov) mogu biti i neki drugi kao npr.; kut pretpaljenja, kut predubrizgavanja ili ubrizgavanja kod

Dieselovih motora i slino.

Bogatstvo smjese ima presudan utjecaj na pogonske karakteristike motora. Najvea snaga i moment se postiu kod bogate smjese ( = 0,9 ), kod koje je naalost visoka specifina potronja goriva i velika emisija otrovnih tvari u ispunim plinovima.

Granice upaljivosti smjese benzina i zraka iznose priblino = 0,5 .. 1,3.

Otto motori rade sa smjesama koje su veoma bliske teoretskim odnosima zrak - gorivo.

Sa cca 10 % suvika zraka (l ~ 1,1 - siromana smjesa) - najekonominija vonja. Sa cca 10 % manjka zraka (l ~ 0,9 - bogata smjesa) - najvea snaga, ali visoka specifina potronja goriva i poveana emisija tetnih tvari u ispunim plinovima. Ako se ove granice prekorae, snaga motora naglo opada. Diesel motori rade od praznog hoda (Leerlauf) do punog optereenja sa suvikom zraka. Prazni hod (Leerlauf): 6 - 10 x teor. koliina zraka (l = 6 - 10) Puna snaga (Vollast): 30 - 50 % suvika zraka (l = 1,3 - 1,5)

Da bi nastupilo izgaranje u motor je potrebno dovesti gorivo i zrak. Teoretski

promatrano da bi potpuno izgorio 1,0 kg goriva potrebno je dovesti 14,7 kg zraka. Kao

rezultat izgaranja u ovoj masenoj bilanci dobit e se 15,7 kg ispunog plina.

1,0 kg goriva + 14,7 kg zraka = 15,7 kg ispunog plina

11

Dakle 14,7 kg zraka je stahiometrijska (teoretska) potrebna masa zraka za izgaranje

jednoga kilograma goriva. Odnos izmeu stvarno usisane koliine zraka u motor i teoretski potrebne koliine (14,7 kg) naziva se faktor zraka.

3.1. Sastav zraka Kada se govori o sastavu zraka, podrazumijeva se kemijski sastav suhog zraka u

atmosferi, a odnosi se prikazuju u sljedeoj tablici.

PLIN UEE IZVOR

Duik 78, 1 % vol. vulkan, biosfera

Kisik 20, 9 % vol. biosfera

Argon 0,93 % vol. radioaktivno raspadanje

UKUPNO 99, 93 % vol.

Tablica 2. Kemijski sastav suhog zrak

Preostalih 0,07 % vol. pripada manjinskim udjelima mnogih preostalih kemijskih

elemenata i spojeva od kojih se istiu; ugljini dioksid, neon, helij, kripton, ksenon, metan, vodik, duini oksidi, ozon, sumporni dioksid, amonijak itd.

12

4. IZRAUN UTROKA KISIKA KOD SREDSTAVA CESTOVNOG PROMETA

Na temelju podataka Dravnog zavoda za statistiku izraunali smo priblini utroak kisika kod motora sa unutarnjim sagorijevanjem i to za:

1. Automobile ( osobna vozila na podruju RH ) Prema prosjenoj potronji osobnih vozila i ukupnom broju registriranih vozila na podruju Republike Hrvatske. 2. Kamione ( teretna vozila ) Prema tonskim kilometrima i prosjenim prijevozom tereta. 3. Autobuse ( javni prijevoz ) Prema putnikim kilometrima i prosjenim prevaljenim putem po putniku u godini dana.

Podatci koriteni za izraun su: - prijeeni put izraen u tonskim kilometrima (tkm); - prosjena nosivost predmetnih vozila i plovila; - prosjena potronja goriva za teretni cestovni, eljezniki i pomorski promet

PROMET TONSKI KILOMETRI (tkm)

Cestovni 9, 430, 000, 000

Pomorski 74, 160, 000, 000

eljezniki 2, 641, 000, 000 Tablica 3. Tonski kilometri po vidovima prometa

Izvor: Dravni zavod za statistiku, 2011.

Prosjena potronja goriva za gore navedene vidove prometa odabrana je na temelju subjektivne procjene autora, i to kako slijedi:1

o za teretni cestovni promet prosjena potronja goriva kamiona je 40 kg/100 km; o za teretni eljzniki promet prosjena potronja diesel lokomotive snage 1,5 MW iznosi 300 kg/h;

o za teretni pomorski promet prosjena potronja goriva za brod s glavnim pogonskim strojem snage 8 MW iznosi 2000 kg/h.

1http://www.dzs.hr/

13

4.1. Izraun utroka kisika kod automobila

Prosjena potronja goriva: 9L/100km 1l = 0,8 kg goriva

0,8 x 9 = 7,2 kg/100 km = 0, 000072 t/km

Prosjeni prijeeni kilometri: 15 000 km PRORAUN: 15 000 km x 0,000072 t/km = 1, 08 t/km

1, 08 t/goriva x 14,7 t/zraka = 15, 876 t/zraka

Udio kisika u zraku iznosi 21%

15, 876 t/zraka x 0,21 = 3, 33 t/kisika

Utroak kisika kod automobila za ukupan broj osobnih vozila u RH:

Broj osobnih vozila u Republici Hrvatskoj2: 1 532 549

1 532 549 x 15 000 km = 22 988 235 000 km

22 988 235 000 km x 0,000072 t/goriva = 1 655 152, 92 t/goriva

1 655 152, 92 /goriva x 14,7 t/zraka = 24 330 747. 92 t/zrak

Udio kisika u zraku iznosi 21%

24 330 747. 92 t/zrak x 0,21 = 5 109 457. 06 t/kisika

Utroak kisika kod automobila za ukupan broj osobnih vozila u gradu Rijeci:

Broj registriranih vozila u Rijeci3: 70.331

70 331 x 15 000 km = 1 054 965 000 km

1 054 965 000 km x 0, 000072 t/goriva = 75 957, 48 t/goriva

75 957, 48 t/goriva x 14,7 t/zraka = 1 116 574. 96 t/zraka

2www.dzs.hr(4.12.2011.)3www.cvh.hr(od1.7.2010do31.6.2011),(5.12.2011)

14

Udio kisika u zraku iznosi 21%

1 116 574. 96 t/zraka x 0.21 = 234 480.74 t/kisika

4.2. Utroak kisika kod kamiona u RH

Prosjena potronja goriva: 42 l/100 km 42 x 0,8 = 33, 6 kg/100 km = 0, 336 kg/km = 0, 000336 t/km

Prijeeni tonski kilometri4: 9,429,000,000 t/km Prosjena nosivost: 15 t PRORAUN: 9 429 000 000 t/km / 15 t = 626 600 000 km

626 600 000 km x 0,000336 t/km = t/goriva

263 172 t/goriva x 14,7 t/zraka = 3 868 628 t/zraka

Udio kisika u zraku iznosi 21%

3 696 168 t zraka x 0,21 = 812 411 t/kisika

4.3. Utroak kisika kod autobusa Prosjena potronja goriva: 40 l/100 km = 0,4 l/km 0, 34 kg/ km = 0, 00034 t/km

Broj autobusa u RH: 5071 kom

Putniki kilometri: 3 438 000 000 km Prevezeni putnici 42 652 000 putnika

Prosjeni put prijeen po putniku: 80 km

PRORAUN: 3 438 000 000 km / 80km = 42 975 000 km

42 975 000 km x 0,00034 t/km = 14 611,5 t/goriva 4Dravnizavodzastatistiku,2010.

15

14 611,5 t/goriva x 14.7 t/zraka = 214 789, 05 t/zraka

Udio kisika u zraku iznosi 21%

214 789, 05 t/zraka x 0.21 = 45 105, 7 t/kisika

16

5. ZAKLJUAK

Svakim danom svijet biljei sve vei porast promet, razlog tomu su trgovanje, prijevoz putnika i slino, gledano na razini Republike Hrvatske, moe se zakljuiti da je u RH jo uvijek najjeftiniji oblik prijevoza cestovni prijevoz. Kao posljedica toga biljei se konstantan porast broja sredstava cestovnog prometa, a to za sobom vue i negativnu stranu, poveava se potronja kisika koji je neophodan svim ivim biima.

Trend poveane potronje kisika vue za sobom i razvoj nekih novih tehnologija koje e smanjiti potronju kisika, ili moda uvesti neki novi oblik pogonske energije kod sredstava cestovnog prometa. U prilog tomu, mogu se navesti i elektrini automobili koji su dostupni svima, emu i sami moemo posvjedoiti.

Na takav nain pridravat emo se prvog i najvanijeg naela Odrivog razvoja, da na okoli sauvamo za budue narataje, a to za nas znaci svjetliju budunost.

17

POPIS LITERATURE

Knjige:

1. Tehnika motornih vozila, Hrvatska obrtnika komora i puko otvoreno uilite Zagreb, Zagreb, 2006.

2. Brozovi, I., Promet i odrivi razvoj, autorizirana predavanja, Veleuilite u Rijeci, Rijeka, 2010.

3. Dravni zavod za statistiku, Statistike informacije 2010., Republika Hrvatska, Zagreb, 2010.

Internet izvori:

1. http://www.dzs.hr/ (24.11.2011)

2. http://www.gradri.uniri.hr (26.11.2011)

18

19

POPIS SLIKA

Slika 1. Konstrukcija Otto motora

Slika 2. etiri takta radnog ciklusa

Slika 3. Radni proces etverotaktnog dizelskog motora

Slika 4. Energetski tokovi kod Otto i Diesel motora

POPIS TABLICA

Tablica 1. Odnos goriva i zraka

Tablica 2. Kemijski sastav suhog zraka

Tablica 3. Tonski kilometri po vidovima prometa

POPIS GRAFIKONA

Grafikoni 1, 2, 3: Masena bilanca potpunog izgaranja. 7-8

U treem djelu, UTROAK KISIKA IZ ZRAKA ZA POTPUNO IZGARANJE GORIVA KOD MSI, u ovom djelu izraunata je masa zraka koja je potreba za sagorijevanje jednog kilograma goriva.1. UVOD2. MOTORI S UNUTARNJIM IZGARANJEM2.1. Princip rada etverotaktnog Otto motora Slika 1. Konstrukcija Otto motoraIzvor: http://www.mojskuter.com (25.11.2011.)2.2. Princip rada Diesel motoraDiesel motor je kao i Otto motor, stroj sa unutarnjim izgaranjem, koji koristidizelkao pogonsko gorivo i koji radiDieselovim ciklusom. Dizelski motor je karakteristian po tome to nemasvjeice, u cilindru se komprimira ist zrak, koji postie toliku temperaturu da se nakon ubrizgavanja gorivau cilindarmotoragorivo samozapaljuje.Tlakoviitemperatureucilindrusu vei nego kodbenzinskih motora, kao istupanj iskoritenja.2.3. Izgaranje Izgaranje je proces oksidacije goriva u motoru. Gorivo se praktiki sastoji iskljuivo od ugljika (C) i vodika (H), koji se oksidiraju s kisikom iz zraka. Pri tom se kemijska energija oslobaa u vidu toplinske energije i djelomino se prevodi u snagu koju daje motor. Veim dijelom ova energija odlazi ispunim plinovima i gubi se preko nunog hlaenja. 2.3.1. Potpuno izgaranje2.3.2. Nepotpuno izgaranje 2.3.3. Praktino izgaranje 2.3.4. Praktino izgaranje

3. UTROAK KISIKA IZ ZRAKA ZA POTPUNO IZGARANJE GORIVA KOD MSI3.1. Sastav zrakaPLINUEEIZVORDuik78, 1 % vol.vulkan, biosferaKisik20, 9 % vol.biosferaArgon0,93 % vol.radioaktivno raspadanjeUKUPNO99, 93 % vol.Tablica 2. Kemijski sastav suhog zrakPreostalih 0,07 % vol. pripada manjinskim udjelima mnogih preostalih kemijskih elemenata i spojeva od kojih se istiu; ugljini dioksid, neon, helij, kripton, ksenon, metan, vodik, duini oksidi, ozon, sumporni dioksid, amonijak itd.

4. IZRAUN UTROKA KISIKA KOD SREDSTAVA CESTOVNOG PROMETA4.1. Izraun utroka kisika kod automobila4.2. Utroak kisika kod kamiona u RH4.3. Utroak kisika kod autobusa

5. ZAKLJUAKPOPIS LITERATUREPOPIS SLIKASlika 1. Konstrukcija Otto motora

POPIS TABLICAPOPIS GRAFIKONA