TEORETSKA POVEZANOST BRZINE

I SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA

__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Stručni skup - Zagreb 20.04.2011.

mr.sc. Nebojša Doder

Vodeći inžinjer u Državnoj upravi za

ceste Kraljevine Norveške i član Udruge

Neke predrasude i istine o brzini

PREDRASUDA: Samo je visoka brzina opasna

ISTINA: Kod preko 1/3 najtežih neseća je brzina bila nešto iznad dozvoljene

PREDRASUDA: 10 km/h više u vožnji znači 10 km/h više pri sudaru

ISTINA : Na mjestu gdje se zaustavi pri 80 km/h, vozilo ima brzinu od ca. 50 km/h

ako je početna brzina bila 90 km/h

PREDRASUDA: Malo veća brzina znači i malo veći rizik

ISTINA : Kod Vmax= 80 km/h se pri 15% većoj brzini rizik od ginjenja udvostručuje

PREDRASUDA: Visoka brzina daje veliku uštedu vremena

ISTINA: Vožnjom od 100 km/h (ako je Vmax= 80 km/h) se na 20 km uštede 3 min.

PREDRASUDA: Automobili sa 5 ★EuroNCAP su veoma sigurni ISTINA: - Bez obzira na mogućnosti vozila, unutarnji organi trpe velika

oštećenja pri sudarima iznad 70 km/h.

- EuroNCAP testovi se izvode do max. 65km/h

Činjenice o brzini kao najvažnijem

elementu prometne sigurnosti

U više od 50% nesreća je previsoka brzina jedan od uzroka nesreće

U preko 1/3 nesreća sa smrtnim ishodom je brzina bila nešto iznad Vmax. ili one koja odgovara stanju ceste i prometa

Oko 25% nesreća sa najtežim posljedicama je uzrokovano ekstremno visokom brzinom

Ako prosječan nivo brzine poraste za 10%, rizik za nesreću se povećava i do 40%

I pored toga skoro 55% vozača vozi iznad dozvoljene brzine

Gotovo 1/2 vozača povremeno ili često voze do 15 km/h brže i kod najviših dozvoljenih brzina (V≥ 80 km/h)

9 od 10 vozača zna koja je dozvoljena brzina, pa je brža vožnja u 90 % slučajeva svjesno odabrana

Brzinomjeri pokazuju 3-5 km/h višu brzinu od stvarne ali samo 1/3 vozača to uzima u obzir

Transportno-ekonomski institut iz Osla je dokazao da se nakon sniženja brzine na glavnim, smanjuje prosječna brzina i na bočnim pravcima. (mislilo se da se dešava obrnuto zbog nastojanja vozača da ”nadoknade izgubljeno vrijeme”)

Da su svi vozači poštovali dozvoljenu brzinu, u Norveškoj se 2008.g. moglo sačuvati 60 života i izbjeći da preko150 osoba budu teško, a 830 lako ozlijedjeno

Norveški vozači bi u prosjeku dnevno proveli oko 2 min. duže za volanom

Time bi se društvu uštedjelo oko 8 mrd. NKR ili oko 1 mrd. €

Zašto je ispravna brzina bitna

za sigurnost prometa?

Više vremena za primanje informacija manja šansa za propuštanje informacija bitnih za sigurnu vožnju jer veća brzina znači sužavanje i udaljavanje vidnog polja

Manja šansa za preopterećenje kongetivnog aparata kvalitetnije odvijanje 5-stupanjskog procesa vožnje: vidjeti, razumjeti, procijeniti, odlučiti, reagirati

Veća sigurnosna margina mogućnost ispravke prvobitne krive procijene i loše donešene odluke

Niži nivo kinetičke energije lakše posljedice u slučaju nesreće

Niži nivo centrifugalne sile bolje mogućnosti kontrole nad vozilom i pored pogrešne procijene krivine

Manja šansa za akvaplaniranje/proklizavanje bolje mogućnosti kontrole nad vozilom i pored velike količine padavina, loše odvodnje i klizavog kolnika

Odnos brzine i rizka za dešavanje

nesreća

Redukcija

brzine (km/h)

Red

ukcij

a b

roja

nesre

ća (

%)

(izvor : Danska državna uprava za ceste)

Odnos brzine i rizka za dešavanje

pojedinih vrsta nesreća

-60 %

-40 %

-20 %

0 %

20 %

40 %

60 %

-15% -10% --5% 0% 5% 10%

brzina

os

tec

en

ja/n

es

rec

e

Sa poginulima

Sa povrijedjenima

Materijalna steta

Kilde : TØI

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110

10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Duzina u metrima

Km/h

Zaustavni put kod V= 80 km/t

Zaustavni put u ovisnosti od brzine(koeficijent frikcije 0,8- nov, suh asfalt)

Sa 110 km/h je brzina pri sudaru 85km/h

Sa 100 km/h je brzina pri sudaru 70 m/h

Sa 90 km/h je brzina pri sudaru 50 m/h

0 %

20 %

40 %

60 %

80 %

100 %

0 10 20 30 40 50 60 70

Koliko tijelo može podnijeti?

Rizik ginjenjaVozaci

Pjesaci

Ceoni sudar

Bocni sudar

30 50 70

≈ 10%

Prikaz učinka udara

motornog vozila na

pješaka za odredjene

brzine kretanja vozila

(izvor : Danska državna uprava

za ceste)

Šta se dešava pri brzini > 70 km/h?Vozilo možda može izdržati takav čeoni sudar, ali…

3 SUDARA U JEDNOM:

1. Vozilo se zaustavlja gotovo

trenutno

2. Vozačevo tijelo nastavlja

kretanje i biva zaustavljeno

pojasem i zračnim jastukom

3. Unutarnji organi nastavljaju

kretanje što može izazvati

njihova velika oštećenja i

krvarenja

Model 2011. ( 5 ★ EuroNCAP

)

Model 1956. ( 0 ★ EuroNCAP

)

(EuroNCAP test : max.V = 65 km/h)

Zašto mnogi vozači voze malo

iznad dozvoljene brzine?

Sopstveno skustvo im govori da to ”nije tako opasno”

Žele nadoknaditi vrijeme (”žure”)

“Svi” voze malo brže

Policijske kontrole su rijetke

Sankcije su relativno blage

Nepostojeća/nedovoljna automatska kontrola brzine

Mediji fokusiraju samo na slučajeve ekstremno visoke brzine

Društveno je prihvatljivo i ne smatra se nečim jako lošim

Generalno imaju nizak nivo znanja o mogućim posljedicama

Prosentandel av trafikken som kjører med fart

over fartsgrensen

0

10

20

30

40

50

60

70

Pro

sen

t

Prosent over

fartsgrensen

54 61 62 46 45 55 53

50 60 70 80 90 100Alle

nivåer

Procenat vozača koji voze brže od Vmax

prema nivou dozvoljene brzine

Pro

cenat

% iznad Vmax

Svi nivoi

Starost vozača koji voze do 15 km/t iznad Vmax na cestama sa V=80km/h

814

9 1218

13

38

38

3635

42 53

3932

4243

32

30

14 16 13 11 85

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

18 til 20 21 til 24 25 til 34 35 til 40 41 til 65 66 til 76

Ofte

Av og til

Sjelden

Aldri

Cesto

Po nekada

Rijetko

Nikada

ITS i kontrola brzine

ATK (pojedinačne kamere)

ATK – dionice

ISA – Intellingent Speed Adaptation

(zvučni signal, otpor u papučici gasa)

EDR/JRD – Event Data Recorder

Journey Data Recorder

Kampanja 2011.

Iznad dozvoljene

brzine ?

”10 Koraka do sigurne ceste”

HVALA NA

POZORNOSTI