TEMA 3. ANTIKA FILOZOFIJA

3.1 KOSMOLOKO RAZDOBLJE3.2 ANTROPOLOKO RAZDOBLJE3.3 HELINISTIKO-RIMSKO RAZDOBLJEMS Travnik - Gimnazija

3.3. Helinistiko-rimska filozofija*Pod pojmom helinizam mislimo na kulturu starog svijeta koja je nastala i razvijala se nastankom velike drave Aleksandra Makedonskog i njegovih nasljednika, pa sve do rimskog osvajanja i uspostavljanja rimskog carstva.Helinizam-etiko razdobljea)Stoicizamb)Epikurejska kolac)Kinika kolad)Skepticizam, Filozofija i religijaa)Novoplatonoizamb)Hebrejska filozofijac)Patristika

3.3a Helinizam-etiko razdoblje*3.3a - Stoicizam Osniva kole je Zenon iz Kitona (350-264 pr.n.e.) Predstavnici:Seneka rimski senator, Epiktet bivi rob,Marko Aurelije - rimski car Svime vlada logos, svjetski um. Sve je dogaanje nuno odreeno sveopom zakonitou: u svakoj stvari prebiva (u obliku sjemena kao spermatiki logos) dio boanskog uma svijeta. Spoznaja svijeta je mogua ba po tome to je ljudski um dio svjetskoga uma: iste je grae kao i logos svijeta, pa ga moe razumjeti.

ovjek je dio prirode svijeta kao cjeline.Duh racionalnosti koji nas ispunjava (aispunjava i sve ostalo) smatra se Bogom.Tako koncipiran Bog ne nalazi se izvansvijeta i nije od njega odvojen, on je usvijetu sveprisutan - on je, da tako kaemo,um svijeta, samosvijest svijeta. Svijet jejedina stvarnost koja postoji, ne postojinita "vie. ne idemo negdje drugdje kadumremo - nieg drugog nema, raspadamo se i vraamo prirodi.*

Budui da svijetom vlada logos (svjetski um), sudbina (fatum) kojoj se ne moe izbjei - mudro je ivjeti ivot u skladu s prirodom. ovjek prihvaa nuan poredak svijeta i ivi prema tom neizbjenom poretku Cilj je stoika postii nepomueni duevni mir - biti smiren, bez afekata (koji su bolesti due) Sloboda se sastoji u uvianju nunosti..Stoika je etika je s jedne strane etika pomirenja i bespomonosti, fatalizma i pasivnosti, a s*

druge strane etika snanih linosti koje vladaju sobom, jer su se oslobodili sitniavosti i afekata i stekle ravnodunost i nepokolebljivost.Stoikom se i danas naziva onaj koji smireno prima iskuenja ivota jer udarce sudbine smatra neotklonjivima. Seneka iz Kordobe (panjolska), rimski senator i filozof. ivjeti sretno isto je to i ivjeti u skladu s prirodom, kae Seneka.*

Budui da je slab i ne moe mijenjati tok dogaaja, ovjek treba mirno (stoiki) podnositi sve udarce neumitne sudbine. Onaj ko uini dobro djelo, neka uti; onaj ko ga prima, neka pria.ovjek je ovjeku svetinja.Marko Aurelije, Rimski car i filozof. Nastoji obnoviti rimsku religiju. Svoje etike principe (pravinost) nastojao je ostvarivati i kao car.. Rukovodio se opim dobrom. Proveo je reforme u graanskom pravu i osnivao kole. Prodao je vlastita imanja kako bi pomogao dravnoj blagajni. *

Iz djela Misli: Vrlina se ne ivi zbog nagrade ili straha, ona je rezultat slobode i svijesti. Koliko li je opjevanih ve nestalo u zaboravu! Koliko li jeve nestalo i onih koji su ih opjevali! Ne uznemiruj se zbog budunosti. Ne uzbuuj se ni za to. Jedan je Bog koji proima sve, sva bia su jedno, jedan je zakon (zajedniki razum svih razumnih bia) i jedna je istina; jedna je staza koja vodi savrenstvu svih stvorenja. Ne pravi bijesne napore, nego ostani miran, spokojan, slobodan. Gledaj sve stvari mukom vrstinom, gledaj kao ovjek, kao graanin, kao bie kome je sueno da - umre Zlo esto ini, ne samo onaj tko neto ini, ve i onaj tko ne ini nita.*

3.3a - Epikurejska kolaOsniva Epikur iz Samosa (341-270 pr.n.e.) Epikur je prihvatio Demokritov atomizam. Vjerovao je kako u svemiru nema nieg drugog doli atoma i praznog prostora. Nemogue je da atomi nastanu iz niega ili nestanu u nita, oni su neunitivi i vjeni. Ipak, njihova su kretanja nepredvidljiva pa tako niti jedna kombinacija koju formiraju nije trajna. Tvrdio je da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutranjim zakonima i da nema nikakvih mistinih sila. Za njega svijet je vjean, materijalan i jedinstven. Svemir je uvijek bio takav kakav jest i uvijek e takav biti

*

Kako je najvee dobro blaenstvo i uivanje,zadatak filozofije je da pronae put do sree. Njegov je glavni cilj bio : osloboditi ljude straha, i to ne samo straha od smrti ve i straha od ivota. Za njega se vezuje hedonistiki koncept uetici.Zadovoljstvo priznajemo zaprvobitno i uroeno dobro...jer svako dobroocjenjujemo osjeenjem zadovoljstva kaomjerilom.*

Nemisaon ovjek ivi slino ivotinji,preputen sluaju: uvijek u lovu zatrenutnim uivanjem, danas veso , sutratuan i razoaran. Srea dostojna ovjeka jerezultanta cijelog ivota i ona je u duevnommiru (ataraksija).Besmislen je strah od smrtiDok postojimo mi, nema smrti, a kada doesmrt, nas vie nema.

*

Kinika kola (ivot psee jednostavnosti) Diogen iz Sinope propovijeda krajnju jednostavnost u ivotu i odbijanje ljdskih kulturnih izuma. Pria se da je ivio u buretu. Kad ga je Aleksandar Makedonski pitao ta bi mogao da uini za njega rekao je:Moe da mi se ukloni sa sunca. Skepticizam Predstavnik Piron iz Elide. Objektivna spoznaja nije mogua jer nema sigurnog kriterija u odreivanju istine.

3.3b Filozofija i religija*3.3b Novoplatonoizam (od 3.do 6. st.n.e.) Obnavljanje Platonove filozofije u nekim njenim osnovnim djelovima, ali povezano i s naukom Aristotela, stoika i pitagorejaca, te orijentalnom mistikom. Najuticajniji predsavnik je Plotin (204-270)3.3b Patristika Uenje i filozofija crkvenih otaca. Najznaajniji predstavnik patristike misli je Augustin (354-430)

*