Anticka Filozofska Misao Seminarski

7/25/2019 Anticka Filozofska Misao Seminarski

1/28

Poeci filozofije

Prva tumaenja o postanku ovjeka i svijeta bila su uobliku mitova. Kada se javila filozofija, nije se razvila iz mita,

nego protiv mita, kao nastojanje dosljednog miljenja daotkrije tajne svijeta i ivota.

Filozofija se javila u Grkoj krajem 7. i poetkom . stolje!a.Grki du" se oslobodio mitski" predodbi tradi#ije, a zatimse usmjerio slobodnom istraivanju. $ni su prvi daliznanstveno obiljeje spoznaji i znanju.Grka filozofija je samonikla i izvorna, i ona je slobodno

istraivanje.

Ionia- kolijevka grke filozofije

3.0Razdoblja antike filozofije

%azdoblja kroz koja prolazi antika filozofija su&

1


2/28

Kozmoloko razdoblje 'ntropoloko razdoblje $ntoloko razdoblje (tiko razdoblje "elenistiko) rimske filozofije %eligiozno razdoblje "elenistiko) rimske filozofije

3.1Kozmoloko razdoblje

*ivot "elenskog ovjeka, dok je ivio u plemensko)rodovskim zajedni#ama, bio je mitoloki. +itoloki svijetbogova s $limpa najljepe je prikazan u omerovimepovima, -lijadi i $diseji, gdje bogovi oslikavaju mo!

plemenski" voa. omerova slika svijeta jo je uvijek vrstona tlu mitologije. 'li omer jo ne postavlja pitanje oporijeklu svijeta& s tim se pitanjem suoava eziod koji je uspjevu //0eogonija// dao opis bogova, te sve grke mitovespojio u #jelinu. eziod pokazuje napredak u tome tobogove ne posmatra kao vjene, ve! kao postale. -akousvaja omerov mitoloki svijet, eziod mu daje prirodnuosnovu& postanak bogova 1teogonija2 tumai se "istorijski iuzrono, dakle na ra#ionalan nain 1kozmogonija2.

eziodova slika svijeta je spoj teogonije i kozmogonije, jeriako govori o bogovima, eziod zapravo pokuava odgovoritina pitanje ta je poetak svega to postoji i to se dogaa ukosmosu.

2


3/28

Homer

Heiod3.1.1. !iletka kola

3


4/28

+iletska kola se razvila na zapadnoj obali +ale 'zije ugradu +iletu. 0u djeluju prvi grki filozofi koji izuavaju taje pratemelj svega, praelement svijeta, nepromjenjive,

pratvari i osnove prirode.

Prvi "elenski filozofi bili su svi iz +ileta u 3oniji. +iletskakola filozofije je otvorila novu eru u filozofiji pitanjem oprapoetku svega to postoji.

0ales 1oko 45. p.n.e.6 oko 57. p.n.e.2 kae da je prauzrokvoda.

'naksimen 1sredina . st. pr. Kr.2 smatra da sve stvarinastaju iz zraka.

' najoriginalniji odgovor, je dao 'naksimandar 189. 6 5.pr. Kr.2, koji prauzrokom svega smatra apeiron.

:a sve nji" je karakteristino da na to pitanje odgovaraju iobjanjavaju ga dosljedno materijalistiki. $ni smatraju daje materija proeta duom 1"ilozoizam2, kao i ljudski

organizam. +iletski filozofi su poznati i po svom prirodnom iznanstvenom djelovanju.

4


5/28

"nakimander #ale

"nakimen

5


6/28

3.1.$. Pitagorejka kola

Pitagorejska kola se razvila u junoj -taliji u graduKrotonu, gdje su bili organizirani pitagorejski savezi, s

idejom da je smisao ivota u proi!avanju due ioslobaanju od tijela. ;temeljitelj ove kole je Pitagora, avr"una# doivljava u . stolje!u s Filolajem na elu.$ni polaze od matematike, muzike i astronomije, a bitni suim mjera, broj i koliinski odnos. 0vrdili su da je broj bitsvega, vjerovali su u nji"ovu mistiku i smatrali su da su onivjeni i nepromjenjivi.

eraklit 1oko itavim svijetom vlada zakon koji eraklit naziva logos.?ogos je ono to je svemu zajedniko. @aa je spoznajalogosa razumska spoznaja. >ula dokazuju raznolikost, dok je

samo razum u stanju prodrijeti u #jelinu svega.

eraklit ne negira ula kao izvor spoznaje, smatra da ulaljudima mogu biti Azli svjedo#i ako su im due barbarskeB8.$n smatra da ne valja ivjeti Akao da svatko ima svojuvlastitu pametB4, nego da treba vladati #jelinom. ;nastojanju da kao #ilj spoznaje istakne razumijevanjelogosa, eraklit prvi pokre!e pitanje mogu!nosti spoznaje.

1Fragment 1072Fragment 2

6


7/28

Heraklit

7


8/28

Heraklit

Pitagora je do sada odgovor na pitanje o pramateriji svegato postoji je kvalitetno odredio, odnosno uvijek je zapoetak uzimao neku odreenu materiju, kao vodu, vatru isl.$n unosi novo razmiljanje o svijetu. @jega zadivljuje"armonija koja vlada u svijetu.Colazi do zakljuka da "armonija proizlazi iz odreeni"brojevni" odnosa koji vladaju svijetom, te da je brojsavrenstvo. -za Pitagore nije ostalo nikakvi" zapisa, ali zatoFilolaj 15796


9/28

Pitagora je prvi idealistiki filozof u okviru antike filozofskemisli, zbog nastojanja da se brojevni odnos s"vati kao uslovrasporeda stvari u kosmosu. $n je insistirao na brojevnomodnosu kao jedinoj pravoj realnosti.

Pitagora

3.1.3. %lejka kola


10/28

Ksenofan 1oko E9. pr. Kr.6579. pr. Kr.2 je u gradu (lejidao osnove novoj filozofskoj koli. Poao je od stava da jestvarnost onakva kakvom nam se prikazuje, tj. promjenjiva.

Coao je do zakljuka da bit mora biti jedinstvena, vjena,nepromjenjiva i savrena, te da je ona materijalna iograniena , jer neogranieno ne moe biti savreno i da seto ne moe spoznati ulima, nego samo razumom.; elejsku kolu su spadali posredni#i i atomisti.

Kenofan

3.1.3.1 Porednici

10


11/28

Posredni#i su pokuavali posredovati izmeu krajnostieraklita 1 da nema biti, da je sve u postojanju2 i Parmenida1da ima biti, a nema postojanja2. $ni pri"vataju elejski bit,ali kao mnotvo nepromjenjivi" vjeni" osnova svijeta.

%a#ionalne dokaze Parmenidovi" postavki dao je :enon iz(leje. $n je poznat po svojim paradoksalnim dokazima danema mnotva i kretanja. Cokazuje da nema kretanja natemelju stava, te da je prostor u sebi beskonano djeljiv.

(mpedoklo je tvora# teorije elemenata 1voda, vatra, zrak izemlja2 i uvodi pojam sila odvojeni" od elemenata 1ljubavspaja, mrnja razdvaja2.

'naksagora ui da ima bezbroj vrsta kvalitativno razliit"esti#a, koje on naziva "omeomerijama.

%m&edoklo "nakagora

11


12/28

Parmenid 'enon

3.1.3.$. "tomiti

$sniva atomistikog uenja je ?eukip, a najznaajnijije bio Cemokrit.$ni tvrde da #ijepanje staje kod nedjeljivi" tjelea#a atoma ida ne ide u beskonanost. =matraju da su atomi bit, da suvjeni i nepromjenjivi, ali i nenastali i neunitivi. =matrajuda je ak i dua sainjena od finiji" atoma i propada zajednosa tijelom.

Po njima su dogaanja gibanje i interagiranje atoma, pasvijetom vlada me"anika zakonitost, pa zato nita ne bivabez uzroka.

12


13/28

(e)ki&

Cvije su vrste spoznaje po Cemokritu&

+rana) dobivena opaanjem, i ula upozoravajurazum da se ne smije sasvim udaljiti od ulnogiskustva 1ono je izraz djelovanja atoma i nji"ovi"oblika2

Prava) daje razum, miljenje do"va!a trajnostatoma 1po mnijenju boja, po mnijenju slatko, pomnijenju gorko, a uistinu atomi i praznina25

4!emo"ritove rijei, citat sa interneta.

13


14/28

Cemokrit svodi kvalitativna svojstva na kvantitativna.@jegova teorija slii#a tumai ulne spoznaje i miljenja kojakae da kroz naa ula prodiru slii#e stvari i izlijevaju se unas, a razlika izmeu miljenja i opaanja je samo u fino!i

ti" slii#a.

Cemokritovo materijalistiko uenje je najistaknutijimaterijalistiki sistem i nazvan je antikim materijalizmom1suprotstavlja se Platonovu antikom idealizmu2 a bavio sesvim mogu!im problemima.

*emokrit

3.$. "ntro&oloko razdoblje

14


15/28

; doba veliki" promjena u Grkoj postavlja se pitanjeima li neto vrijedno, to bi vailo neovisno o vremenu, krajui ljudima.

3.$.1. +ofiti

=ofisti istrauju kako graani sami sebe zastupaju predsudom i oni su prvi profesional#i u pouavanju. @isuzainteresirani za spoznaju prirode ni teorijska pitanja, ve! uskladu sa za"tjevima ivota vide obrazovnu vrijednostznanja i usmjereni su praktino odgojnim pitanjima.

Kao uslov uspje"a u ivotu sofisti razvijaju te"nikeuvjeravanja, argumentiranja i dokazivanja. Protagora jesmatrao da o svakoj stvari postoje dvije tvrdnje, meusobnoprotivne.

@ajpoznatiji sofisti&

Protagora kae da je ovjek mjerilo svi" stvari, oni" kojejesu da jesu i oni" koje nisu da nisu, tj. da vie nisu

mitovi, bogovi, priroda i logos sredite i mjerilo svega, ve! jeto ovjek.

Protagora

5#rotagorine rijei, citat preuzet sa interneta.

15


16/28

Gorgija) ni"ilistiko pori#anje mogu!nosti spoznaje0razima") pravednost je korist jaegaipija) zakon je silnik nad prirodom ovjekaKalikle) jake individualnosti ne trebaju nikakav zakon osim

onoga svoje prirode, jer zakon titi slabe, a prirodno je dajaki vladaju slabima

=okrat svoju filozofsku djelatnost ne zapisuje, ve! je razvijavode!i dijaloge sa ljudima. Po njemu je smisao ovjekovogivota u kreposti 1umjerenost, potovanje zakona2 i zabrinutje zbog opadanja morala njegovi" sugraana. :bog toga elipopraviti drutvo i usmjeriti ljude prema idealima. $n je biozagovornik aristokratije a protivnik vlasti neobrazovane

ve!ine u demokratiji. io je protivnik sofista, koji su ponjemu najvie ugroavali svijest drutva.$n tvrdi :nam da nita ne znam, tj. da je osvje!ivanjeneznanja prvi stupanj znanja. 0akoer tvrdi da je prvi1negativni2 korak metode razgovora ironija, a drugi1pozitivni2 pomae sugovorniku da doe do istine.

=okrat i Platon kritikuju slijede!e&

spoznajni relativizam 1i skepti#izam2& opaaji su izvorspoznaje, ali su oni subjektivni i nepouzdani te nepostoji objektivna istina

etiki relativizam& nema op!e vae!i" normi morala,ve! u razliitim krajevima, vremenima i uvjetimarazliiti ljudi razliito smatraju dobrim i loim

6$o"ratove rijei, citat preuzet sa interneta.

16


17/28

+okrat

Platon

17


18/28

3.$.$. Kirenka i kinika kola

$ve kole su traile rjeenje etikog naela dobra uovjekovom praktinom stavu i djelovanju.

Kirenjani 1'ristip, egezija 5. stolje!e2 prouavaju"edonizam i tvrde da je dobro isto to i uitak, a zlo isto toi bol, te da je smisao ivota u tjelesnim zadovoljstvima iuivanju u trenu#ima.

Kini#i 1'nisten, Ciogen2 istiu bespotrebnost kao ideal, tj. datreba imati malo, a to malo i dalje suavati i da je znanjepotrebno samo toliko koliko slui djelovanju.

*iogen

"riti&

18


19/28

3.3. ,ntoloko razdoblje

@ajznaajniji predstavni#i ovog razdoblja su 'ristotel iPlaton.

Platon je poznat po =edmom pismu i Cravi. $n sesmatra utemeljiteljem filozofije politike.@akon =okratove smrti, on osniva svoju filozofsku kolu,'#ademiu. @jegov razvoj se dijeli na sokratsko, prijelazno,zrelo i kasno doba.

avi se razvojem grke filozofije i naglaava razlikuvrijednosti razumske i ulne spoznaje, te dijeli stvarnost na&

pravu stvarnost, koja je predmet razmiljanja prolaznu stvarnost, koja je predmet opaanja

=matra da su ideje vjene i nepromjenjive i da su savrenijeod materijalni" stvari, te da je pojmovno savrenije odpojavnog. Po njemu je misaonom svijetu primjerena jedinoumna spoznaja 1noesis2 koja je upravljena nepromjenjivom.

Po njemu se razlikuju etiri stupnja stvarnosti&

vrste umne spoznaje& znanje o idejama razumska spoznaja

vrste mnijenja& vjerovanje o konkretnim stvarima i pojavama nagaanje o sjenama ti" stvari

Platonova teorija sje!anja& spoznaja je sje!anje, a spoznajnipro#es prisje!anje due na sadraje koje je ona znala prijespajanja s tijelom.

1


20/28

:amisao idealnog drutva Platon gradi na analogiji sprirodom ovjeka, jer to je ovjek u malom, to je drava uvelikom. $n razlikuje tri dijela due& poudni 1osje!ajni2,

voljni i umni, a ovjek je pravi ovjek tek kada umni diovlada ostalima, a to onda vrijedi i za dravu.

Platon

'ristotel je djelovao u Platonovoj 'kademiji 49 godina.$snovao je Peripatetitku filozofsku kolu. =matra se prvimsistematiarom, poli"istoriarem, te osnivaem logike.@jegova najpoznatija djela su&

?ogiki spisi 1$rganon ) orue2 Prirodoznanstveni spisi 1Fizika, $ dui2 Prva filozofija, kasnije nazvana +etafizika (tiki spisi 1@ikoma"ova etika, (udemova etika2 Politiki spisi 1Politika2 %etoriki spisi 1%"etori#a, 'rs poeti#a2

; svakoj pojedinanoj stvari, 'ristotel pojmovnom analizomrazlikuje tvar i oblik& tvar je pasivna mogu!nost, tj. poten#ija

20


21/28

za savrenstvo, a stvar je oblikovana tvar npr. dua je obliktijela, njegova svr"a.io je zastupnik teleolokog gledita i tvrdio je da svr"avlada svijetom, odnosno sva zbivanja u svijetu i svaka tvar

imaju svoju svr"u 1telos2.

Po njemu spoznaja poinje od onog to je nama prvo dato amiljenje se postupno induktivno uzdie do spoznaje op!eg,a tok izvoenja istine je deduktivan, tj. obrnut istraivanju.

; eti#i je realist i smatra da svaki pojedinaan ovjek moeuvijek ostvariti realno dobro, ime !e ostvariti napredak urazvoju mogu!nosti koje on u sebi nosi ili mu i" okolnosti

nude.

"ritotel

Platon i "ritotel

21


22/28

3.. %tiko razdoblje elenitiko- rimke filozofije

elenizam je kulturno) "istorijsko razdoblje preovladavanja

grkog du"a u svijetu koji doivljava znatne promjene. ; tovrijeme, za"valjuju!i 'ristotelu, dolazi do pro#vata posebni"znanosti.; ovom razdoblju dolazi do okreta prema etikim pitanjima,a interes za teorijske probleme je mal. @aglaena jepraktina uloga filozofije kao ivotnog uvjerenja. Glavnopitanje je sre!a pojedin#a.%azlikuje se etika i religiozna orjenta#ija.

3..1. +toicizam

$snivai su& :enon iz Kitiona, dijalektiar rizip, =eneka i#ar +arko 'urelije.$ni dijele filozofiju na logiku, fiziku i etiku.%azvili su logiku sudova, te s"vatili nunost slijeda konkluzijeiz premisa 1tj. kad je zakljuak valjan2, a istiu da je bitnidio suda voljni element odluke 1pri"va!anje ili odri#anjekakva pojmovna odnosa2.

Po njima, fizika je samo osnova, a etika #ilj i smisaofilozofije.; eti#i je glavna ideja da treba ivjeti u skladu s prirodomsvijeta i s vlastitom razumnom prirodom.

22


23/28

Hrizi& 'enon +eneka3..$. %&ik)rejka kola

$sniva ove kole je (pikur. $n smatra da op!i ideal tj.

drutveni mir odreuje bezbolan mir i bezbrinost.@ji"ovo uenje je bilo materijalistiko atiteolokoatomistiko, te smatraju da tu nije bilo bogova jer su oniivjeli u meusvjetskim prostorima. Po njima su opaajiizvor i kriterij istine.

3..3. +ke&ticizam

;temeljitelj skepti#izma je Piron. @jegovo uenje je ustvari

kritika ulne i ra#ionalne spoznaje sa irokim rasponomiskustva relativnost doivljaja svijeta. 0a spoznaja vodi dosumnje, a ona do uzdravanja od sudova.

Piron%&ik)r

23


24/28

3./. Religiozno razdoblje elenitiko- rimkefilozofije

3./.1. idovka filozofija religije

Glavni predstavnik je Filon koji nastoji povezatistarozavjetnu predaju s grkom filozofijom. $n tvrdi da supod utje#ajem +ojsijevi" sveti" knjiga bili mnogi grkifilozofi 1npr. eraklit, Parmenid, pitagorej#i, Platon2.

Po njima je bog nepojmljiv i nedokuiv spoznaji, pa jeprimjeren put bogu jedino ekstaza, odnosno stanje zanosa imistine ljubavi u kojem se pribliavamo bogu.

3./.$. ovo&latonizam

Glavni predstavnik je Plotin, koji je stvorio sistem emana#ije1isijavanja2. =matrao je da je jedno uzrok i izvor svega, astupnjevi osnove su um, ideje, dua i materija, te da znanjedo"va!amo tek mistinom ekstazom, tj. kada nas napustisvijest i u mistinoj ljubavi uronemo u HPrajednoI.

2ilonPlotin

24


25/28

.0. 'avrni dio aa

Poto smo u uvodnom dijelu asa ponavljali gradivo saueni#ima, za zavrni dio asa smo odluile ueni#ima datida rijee krialjku. Prva dva uenika koja rijee krialjku !e

dobiti plus.

Krialjka koju !emo dati ueni#ima je&

8.P I # " , R % 4 + K "4.K , ' ! , ( , 5 K ,


26/28

/.0. +a7etak

%azdoblja kroz koja prolazi antika filozofija su&

Kozmoloko razdoblje +iletska kola 10ales, 'naksimen, 'naksimandar2 Pitagorejska kola 1Pitagora, eraklit2 (lejska kola 1Ksenofan, Parmenid, :enon2

'ntropoloko razdoblje =ofisti 1Protagora, =okrat2 Kirenska i kinika kola 1Ciogen2

$ntoloko razdoblje 1Platon, 'ristotel2 (tiko razdoblje "elenistiko) rimske filozofije

=toi#izam 1:enon2 (pikurejska kola 1(pikur2 =kepti#izam 1Pirona2

%eligiozno razdoblje "elenistiko) rimske filozofije *idovska filozofija religije 1Filon2 @ovoplatinizam 1Plotin2

26


27/28

8.0. ae im&reije

ilo nam je veoma zanimljivo raditi ovaj seminarskirad. @jime smo obnovile i proirile nae pret"odno znanje izso#iologije, te smo nauile i neto novo sa aspekta filozofije,to je bila i svr"a ovog seminarskog rada. @ije nam biloteko istraivati niti prona!i literaturu, jer smo ve! imalepredznanje iz ove teme.

@adamo se da smo zainteresovali uenike i da sunauili dosta toga na dananjem asu, te da smo ispunile

formu asa. 0akoer se nadamo da smo u potpunostiodgovorile na temu, i da smo zadovoljile Mae kriterije.

27


28/28

Documents

Anticka Filozofska Misao Seminarski