214414486 Obilježja Turističkog Tržišta i Organizacijska Struktura Turizma

8/18/2019 214414486 Obilježja Turističkog Tržišta i Organizacijska Struktura Turizma

1/64

OBILJEŽJA TURISTIČKOGTRŽIŠTA I ORGANIZACIJSKA

STRUKTURA TURIZMA


2/64

Pojam i osnovni elementi turističkogtržišta…

tržište se s prostornog aspekta definira kaomjesto na kojem se suse!u su"jekt# $onu%e# $ota&nje, odnosno mjesto na kojem trgovci

susreću kupce kojima žele prodati svoju robu '#jena o"e, odnosno usluge, pojavljuje se kao

e(u)ato *e)#+#ne $onu%e # $ota&nje na turističkom tržištu susreću se subjekti ponude

i potražnje, a vrlo često se pojavljuju i$ose%n#+k# ,akto# koji ta dva subjekta dovodeu međusobnu vezu


3/64

…

Tu#st#+ko t-te je sku$ o%nosa $onu%e #$ota&nje u $o%u+ju us)u(a # %o"aa -to

s)u&e .a $o%m#enje tu#st#+k#/ $ote"a nao%e0enom $ostou1 o%nosno o%nosa$onu%e # $ota&nje koj# nastaju $o% utje'ajemtu#st#+k#/ ketanja (ukonić i !avlek, "##$%


4/64

…specifičnosti bez koji& turističkotržište ne može funkcionirati…

23 $o%m#enje tu#st#+k#/ $ote"a n#je mo(u!eost*a#t# "e. $uto*anja tu#sta4tu#st#+k#/$oto-a+a izvan nji&ove uobičajene sredine u

mjesta u kojima je koncentrirana turistička ponuda53 $o#.*o%# # us)u(e koje se nu%e na o%e0enom

tu#st#+kom t-tu .a $o%m#enje tu#st#+k#/$ote"a ne mo(u se o%*oj#t# o% $ostoa nakojem se 6$o#.*o%e7 *e! su .a nje(a +*sto*e.an#1 što znači da se ne mogu konzumirati nanekom drugom mjestu, dok se na robnim tržištimaproizvodi i usluge mogu neograničeno kretati


5/64

…

83 tu#st# u*#jek $e%sta*)jaju sasta*n# %#o6$o#.*o%nje7 tu#st#+ko( $o#.*o%a # nje(o*akon.uma'#ja n#je mo(u!a "e. nj#/o*e oso"ne$#sutnost#, što nije slučaj na drugim tržištima i sdrugim proizvodima

93 tu#st#+k# $o#.*o% n#je /omo(en# $o#.*o% koj#"# "#o e.u)tat je%#nst*eno( $o#.*o%no($o'esa (kao što je to slučaj s proizvodima na

drugim tržištima%, *e! se a%# o #nte(#anom$o#.*o%u koje( u tenutku kon.uma'#je$u&aju a.)#+#t# $u&ate)j# us)u(a1 a tu#st (a%o*)ja*a kao je%#nst*eno tu#st#+ko #skust*o3


6/64

'naj dio turističkog tržišta na kojem se nalazi *e!akon'enta'#ja tu#st#+ke $ota&nje emitivnoturističko tržište, a drugi dio tržišta na kojem jelocirana kon'ent#ana tu#st#+ka $onu%a

receptivno turističko tržište

onstitutivnim elementima (subjektima% turističkogtržišta smatraju se)

tu#st#+ka $onu%a tu#st#+ka $ota&nja tu#st#+k# $ose%n#'#

…


7/64

…analiza turističkog tržišta s četiriaspekta…

$e%meta a.mjene * turizam pretežno obu&vaćauslužne djelatnosti, pa je i turističko tržište stoga %om#nantno t-te us)u(a

$ostoa * geografski određeni& tržišta koja se mogupromatrati od lokalnog do međunarodnog tržišta ugranicama veliki& svjetski& geografski& regija sa sličnimprirodnim obilježjima+

mjesta na kojem se susreću turistička ponuda i turistička

potražnja * tu#st#+ka %est#na'#ja (turistička destinacijaprostorno se uvijek nalazi na receptivnom turističkomtržištu%


8/64

…

na+#na na koji turistička ponuda i potražnja stupaju umeđusobnu vezu) #.a*no (bez korištenja posrednika%, ne#.a*no (uz korištenje posrednika% ili kom"#n#ano (koristeći samo dijelom usluge turistički&

posrednika%+

pretežno #n%#*#%ua)no (tržište na kojem se turistička putovanjapoduzimaju samostalno, bez pomoći posrednika, odnosno nakojem turisti zadržavaju maksimalnu razinu kontrole nad odlukomkamo putuju, kojim prijevoznim sredstvom, kada putuju i što udestinaciji poduzimaju% i

pretežno o(an#.#ano (uključivanje turistički& agencija ituroperatora u organiziranje turistički& putovanja i sadržajnogboravka turista u turističkim odredištima%


9/64

Pojam, koncept i karakteristiketurističke potražnje…

Tu#st#+ka $ota&nja se za potrebe turističkestatistike najčešće definira kao uku$an "oj

oso"a koj# su%je)uje u tu#st#+k#m ketanj#ma1#)# se &e)# uk)ju+#t# u tu#st#+ka ketanja1 %a "#ko#st#)e a.)#+#te tu#st#+ke us)u(e u mjest#ma#.*an s*oje uo"#+ajene se%#ne u kojoj *e#4#)# a%e (ooper et al-, $../%-


10/64

…tri ključne činjenice koje se vežu uzturističku potražnju…

na potražnju može utjecati *#-e +#m"en#ka, ane samo cijena

potražnju ne čine samo osobe koje se stvarnouključuju u turistička kretanja, već i one oso"ekoje "# to &e)je)e, ali se iz određeni& razlogane mogu uključiti

turistička potražnja %etem#n#a o%nose naturističkom tržištu


11/64

:akto# koj# utje+u na tu#st#+ku $ota&nju


12/64

…podjela turističke potražnje…

23 I%ea)na $ota&nja * čine je svi stanovnici neke zemlje kojiimaju objektivnu potrebu uključiti se u turistička kretanja- 0oistovremeno ne znači da se svi oni i mogu uključiti u turističkakretanja-

53 ;oten'#ja)na $ota&nja * predstavlja sve one osobe kod koji&postoji potreba, ali i mogućnost da zadovolje svoje turističkepotrebe, ali koji još nisu donijeli konačnu odluku o potrošnji,odnosno o uključivanju u turistička kretanja-

83 Rea)na $ota&nja < to su svi oni koji su donijeli odluku da svaili dio svoji& slobodni& sredstava i slobodnog vremena potroše

za zadovoljenje turistički& potreba-93 E,ekt#*na $ota&nja < predstavlja onaj dio realne potražnje,koji s aspekta različiti& razina turističke ponude (receptivnezemlje, turističke destinacije u širem ili užem smislu,određenog pružatelja usluge u turizmu% koristi usluge upravo utoj destinaciji, odnosno kod točno određenog davatelja usluge-


13/64

…karakteristike turističke potražnje…

%#s)o'#anost /eteo(enost e)ast#+nost %#nam#+nost se.ona)nost

dislociranost turističke potražnje od turističke ponudeuvjetuje korištenje transportnog sustava, korištenjemarketinški& aktivnosti, ali i uvjetuje bitno različiteodnose na relaciji ponuda * potražnja


14/64

…&eterogenost turističke potražnje…

turistička je potražnja &eterogena s gledišta a.)#+#t#/$ote"a1 na*#ka # sk)onost# $oje%#n#/ sku$#na$oto-a+a, u što se uključuje i raznovrsna kulturna,vjerska ili politička pripadnost, a također i s aspektarazličiti& i zabavni& ili sportski& potreba i sklonosti

pojedini& kategorija turista- 0i nematerijalni, pa iiracionalni elementi du&ovne nadgradnje čestoopredjeljuju turističku potražnju

nositelji turističke ponude kreiraju svoje proizvode za što je moguće &omogeniju skupinu turistički& potrošača

kako bi mogli o$t#ma)no #s$un#t# nj#/o*a o+ek#*anja &omogene skupine moguće je ke#at# $ema a.)#+#t#mk#te#j#ma) dobnoj strukturi, obrazovanju, platežnojsposobnosti, motivima koji i& potiču na turističkaputovanja i mnogim drugim kriterijima


15/64

…elastičnost turističke potražnje…

dinamičan odnos između potražnje i drugi&zavisni& pojava, u kojem se potražnja mijenjabrže, jednako ili sporije nego što nastupajupromjene u drugoj pojavi

osjet)j#*ost tu#st#+ke $ota&nje na $omjeneu ekonomsk#m kate(o#jama o koj#ma o*#s#tu#st#+ka $ota&nja (promjene u visini do&otka

i1ili promjene u visini cijena usluga% * $#manae)ast#+nost tu#st#+ke $ota&nje


16/64

…

%o/o%o*na e)ast#+nost tu#st#+ke $ota&nje(utvrđuje se stupanj reakcije potražnje na promjeneu do&otku%

'jeno*na e)ast#+nost tu#st#+ke $ota&nje(utvrđuje se stupanj reakcije turističke potražnje napromjenu cijena određeni& usluga na turističkomtržištu * turističkog aranžmana%

ukoliko su promjene turističke potražnje uvjetovanepromjenama u strukturi turističke ponude *sekun%ana e)ast#+nost tu#st#+ke $ota&nje


17/64

…dinamičnost turističke potražnje…

temeljni je uvjet funkcioniranja turističkog tržišta, jer u suprotnom ne bi bilo ni turizma

na dinamičnost potražnje posebno utječe

te&nički i te&nološki napredak i to posebno udomeni prijevozni& sredstava, čime se stvarajuuvjeti za još veću pokretljivost turističkepotražnje, što je uzročno2posljedično povezano

s povećanjem turističkog prometa


18/64

…sezonalnost turističke potražnje…

ograničeno vrijeme koje stoji turistima naraspolaganju za turistička putovanja i boravke, akoje se svodi uglavnom na vrijeme godišnjeg

odmora, dane vikenda i blagdana vremenska ograničenost turističke potražnje

jedan je od glavni& u.oka se.ona)nost# uturizmu


19/64

…

potražnja za uslugama u turizmu vremenski jenea*nomjeno as$oe0ena

problem koncentriranog kretanja turista i odvijanjaturističkog prometa u točno utvrđenim vremenskim

intervalima koji se iz godine u godinu događaju napribližno isti način i u približno istim vremenskimrazmacima, pa tako govorimo o ljetnoj i zimskoj sezoni

neke destinacije imaju vršnu sezonu u trajanju od samo

nekoliko tjedana, dok u drugim destinacijama vršnasezona traje i nekoliko mjeseci odražava se na #sko#-tenost ka$a'#teta turističke

ponude, ali i na .a$os)enost


20/64

…negativne posljedice sezonalnosti…

sezonalnost turističke potražnje utječe na stopuiskorištenosti smještajni& kapaciteta-

opća turistička infrastruktura (umjetne atrakcije, objektina plaži, parkirališta, ceste, marine, itd-% ostvarujeprenisku stopu iskorištenosti izvan sezone

da bi se mogao nositi s vršnom sezonom, javni sektorse suočava s visokim operativnim troškovimaposlovanja (policija, vatrogasna služba, kapacitetibolnice, itd-%- 'vi troškovi nisu ograničeni samo navršnu sezonu, već ostavljaju posljedice na poslovanjetijekom cijele godine-


21/64

…

u mnogim turističkim regijama sezonalnost dovodi dosezonske zaposlenosti- 3adno vrijeme je čestoproduženo-

turistički potrošači se suočavaju s visokim cijenama,prevelikom koncentracijom turističkog prometa,prometnim gužvama i često lošom uslugom, što se svenegativno odražava na nji&ovo zadovoljstvo

koncentracija potražnje u kratkom vremenskomrazdoblju najčešće izaziva ekološke posljedice ili vodiprekoračenju opteretnog kapaciteta prirodni& ilikulturni& atrakcija


22/64

Pojam, struktura i karakteristiketurističke ponude…

Tu#st#+ka $onu%a je %#o t-ta koj# se$oja*)juje kao $onu0a+ $o#.*o%a # us)u(a1

o%nosno kao ona ko)#+#na $o#.*o%a # us)u(akoja se nu%# $o o%e0en#m '#jenama a%#.a%o*o)jenja tu#st#+k#/ $ote"a (ukonić i!avlek, "##$%-


23/64

turističku ponudu karakterizira količina proizvoda i uslugakoje će se staviti na prodaju po određenim cijenama, dokistovremeno turističku potražnju karakterizira količinaroba i usluga koja se kupuje po određenim cijenama

ponuda i potražnja susreću se na receptivnom tržištu nakojem se konzumira turistički proizvod

u turizmu nije moguće proizvoditi 4zali&e turistički&usluga5 koje bi se u nekom povoljnijem trenutku mogleplasirati po povoljnijim cijenama (npr- noćenje%

na potražnju u turizmu daleko više utječu faktori na kojeturistička ponuda ne može imati nikakvog utjecaja

…


24/64

:akto# koj# utje+u na tu#st#+ku $onu%u


25/64

…komponente turističke ponude…

atak'#je (od prirodni& i antropogeni& do umjetni&atrakcija, uključujući i zabavu%,

u(ost#te)jst*o (smještaj, pre&rana i druge pratećeusluge%,

$#je*o. (zračni, željeznički, brodski, autobusni, rent2a2car%,

tu#st#+ko $ose%n#-t*o (turističke agencije,turoperatori%

o(an#.a'#je tu#.ma (nacionalne, regionalne i lokalneturističke zajednice, razne udruge u turizmu%, t(o*#na (usluge trgovine na malo% itd-


26/64

…

Pojam turističke ponude nužno je razmatrati unajširem smislu i ona 6uk)ju+uje s*e(os$o%aske # %u-t*ene su%#on#ke je%ne

.em)je1 koj# na %#ektan #)# #n%#ektan na+#n$#%onose -#enju # a.)#+#tost# uku$ne$onu%e # t#me mo(u!em $o*e!anju tu#st#+ke$oto-nje1 kao ekonomske e.u)tante

$#*emeno( "oa*ka %oma!#/ # #no.emn#/tu#sta37 (Pirjevec, $../%


27/64

…

Tu#st#+k# $o#.*o% je sku$ mate#ja)n#/ #nemate#ja)n#/ e)emenata koj# $#$a%aju#.*onoj # #.*e%enoj tu#st#+koj $onu%#

(!avlek, ukonić, "##$%-

7urkart i 8edlik ($.9:% definirali su turističkiproizvod kao ama)(am s*e(a ono(a -to tu#st$o%u.#ma u %est#na'#j# # us)u(e koje ko#st#%a "# .a%o*o)j#o s*oje tu#st#+ke $ote"e3


28/64

…turističku ponudu karakteriziraju…

%#s)o'#anost /eteo(enost nee)ast#+nost

stat#+nost se.ona)nost

&eterogenost turističke ponude uvjetovana je

&eterogenošću turističke potražnje i jedan je odključni& uvjeta privlačenja &eterogene turističkepotražnje u različite turističke destinacije


29/64

…neelastičnost turističke ponude…

ogleda se u nemogućnosti kapaciteta većegdijela turističke ponude da može reagirati napromjene u drugim pojavama na turističkom

tržištu (na primjer, ako dođe do smanjenjazanimanja za određenu turističku destinaciju,turistička ponuda se ne može proporcionalnosmanjiti%


30/64

…statičnost turističke ponude…

ogleda se u nemogućnosti njenog prostornogpremještanja, ali i u činjenici da turistički potrošačine mogu konzumirati turistički proizvod izvan tržištaponude

zbog svoje nepokretljivosti ne može izravnozaintrigirati potencijalnu potražnju da postanu njezinirealni potrošači

moraju se izdvajati znatna sredstva za različiteoblike komunikacije s tržištem potražnje kako bi tu

potražnju potakla na kretanje u smjeru nji&oveturističke destinacije i na korištenje upravo nji&ovi&proizvoda i usluga


31/64

…sezonalnost turističke ponude…

cilj je svi& sudionika turističke ponude smanjitisezonske oscilacije u poslovanju, odnosnoproduljiti turističku sezonu kako bi se postigli što

bolji ekonomski učinci s aspekta razvoja specifični& oblika turizma

korištenje određeni& resursa ima različituvremensku koncentraciju korištenja tijekom

godine


32/64

;lavni trendovi na turističkom tržištu…

analiza trendova pomaže emitivnim i receptivnimturističkim zemljama da kritički analiziraju vlastitipoložaj na turističkom tržištu, da spoznaju koje

se promjene na tržištu događaju kako bi semogle što brže prilagoditi tim promjenama i boljese nositi s konkurencijom


33/64

…

promjene koje se događaju na turističkom tržištumožemo promatrati sa stanovišta faktora kojiutječu na ponašanje turističke potražnje

(ekonomski, politički, te&nološki…% na turističku potražnju bitno utječe i)

turistička ponuda dinamika ponašanja uvjetovana unutrašnjim

čimbenicima svake pojedine osobe


34/64

…trend rasta turističke potražnje iturističke ponude…

jedan od najuočljiviji& trendova u dosadašnjemrazvoju turizma je ten% asta tu#st#+ke$ota&nje koji je uzročno posljedično povezan sten%om asta tu#st#+ke $onu%e


35/64


36/64

;#/o%# o% me0unao%no( tu#.ma u s*#jetuu a.%o")ju 2=>?3@5??3 (o%#ne

Go%#na;#/o%# o% me0unao%no( tu#.ma

u m)%3 USF

2=>?3 5

2=?3 22=?3 2?8

2==?3 5D2

5???3 9

5??3 >D


37/64

…

u dosadašnjem razvoju turizma moguće je jasnouočiti trend disperzije turističkog prometa na sve veći broj

receptivni& turistički& zemalja u svijetu, odnosno trendpostepene ravnomjernije geografske distribucijemeđunarodnog turističkog prometa u svijetu

trend nagle ekspanzije turističkog prometa u zemljamakoje do tada nisu bilježile značajniji turistički promet

(npr- ina, 0urska, 3uska


38/64

Ho%e!e tu#st#+k# e'e$t#*ne .em)je s*#jeta(prema udjelima u ostvarenim međunarodnim turističkim dolascima

* u razdoblju $.=#-*"##=- godine%

3ang

>dio u

$.=#- svijetu

>dio u$.9# - svijetu

>dio u$./#- svijetu

>dio u$..#- svijetu

>dio u"###- svijetu

>dio u"##=- svijetu

2589>

?@AanadaBtalija 9$Ck>PG'

5> m#)#juna 2DD m#)#juna 5D m#)#juna 98D m#)#juna D8 m#)#juna ?8 m#)#juna


39/64

U%#o tu#st#+k#/ e(#ja u uku$nom "ojume0unao%n#/ tu#st#+k#/ %o)a.aka u s*#jetu(u razdoblju $.9#-2"##9- godine te predviđanje za "#"#-

godinu%

Re(#ja 2=?3 2==>3 5??3 5?5?3

Euo$a D15 >=1 >81D 9>1=

Ame#ka 5>18 2=18 2>1 212

A.#ja # ;a'#,#k 81 2>12 5?19 5D1D

B)#sk# Istok 215 515 >18 919

A,#ka 21> 81D 91= >1?


40/64

…

s pojavom novi& turistički& destinacija na svjetskomturističkom tržištu aste # konkuen'#ja

daleke destinacije cijenom postaju konkurentnetradicionalnim turističkim destinacijama

ten% asta tu#st#+ko( $ometa .natno je *e!# .ae'e$t#*ne %est#na'#je na $o%u+ju ju(o#sto+neA.#je # ;a'#,#ka1 ne(o -to je to .a %est#na'#je uEuo$# # Ame#'#

*e!#na tu#st#+k#/ $uto*anja %anas u s*#jetuo%*#ja se unuta #ste e(#je (gotovo /#C svi&međunarodni& turistički& putovanja%, ali ten%$uto*anja u %a)eke %est#na'#je #. (o%#ne u(o%#nu $o)ako aste


41/64

…

iako trend provođenja odmora i rekreacija nasuncu, uz obale mora, rijeka ili jezera još uvijekdominira na tržištu, ipak su uočljive neke

značajne promjene u načinu provođenja odmorapa se sve više traži mo(u!nost "a*)jenjaa.n#m akt#*nost#ma na o%mou s koj#ma se$o*e.uju %o*)jaj# .a $am!enje


42/64

Ho%e!e em#t#*ne tu#st#+ke .em)je $o ost*aenoj#no.emnoj tu#st#+koj $oto-nj#

3ang

Bnozemna turistička potrošnja(mlrd- >?A%

Promjena (C%

0ržišniudio (C%

"##F

?tan-"##F

(milijuni%

Potrošnjaper

capita>?A"##: "##= "##FI #=1#: #FI1#=

?vijet FEE F/# 9:" 9-E .-" $## F,=#/ $$:

2 Njema+ka 23D 939 83= 83= @?3> 2?3? 5 ==2 SAF D>3 D=3? 532 93= 93> =3 5== 592

5 He)3 B#tan#ja >D3> >=3D D832 >39 >3= 3> D2 21?95

8 :an'uska 53 8?3> 8235 D3? 532 935 D2 >?

9 Ja$an 835 538 5D3= @53D @23D 83D 25 52?

> K#na 2=32 523 5938 283D 223 838 21829 2=

D Ita)#ja 5?3> 5539 5832 =3? 835 832 > 8=> Kana%a 2>3= 235 5?3> 2932 253= 53 88 D8?

Koeja 2539 2>39 23= 593 5539 53> 9 8=?

= Rus#ja 2>38 239 235 2932 93D 53> 298 25

2? N#.o.emska 2D39 2D35 23? @23D >38 538 2D 21?92


43/64

…trend rastuće globalizacijeturističke potražnje…

iako intraregionalna turistička putovanja ostvarujuudio od /#C u međunarodnim turističkimputovanjima, >GJ0' predviđa da će do "#"#-godine udio interregionalni& turistički& putovanja

doseći gotovo "=C ukupni& međunarodni&turistički& putovanja sve veća mobilnost turističke potražnje utječe i na

sve veće podudaranje u sklonostima turistički&potrošača, na stvaranje globalnog stila življenja,slični& preferencija kod odabira turističkog proizvodašto sve vodi trendu rastuće stan%a%#.a'#je #/omo(en#.a'#je tu#st#+ko( t-ta (an&ove,"##E%


44/64

…utjecaj demografski& promjena naturistička kretanja…

jedan od najvažniji& globalni& trendova s kojima sesuočavaju gotovo sve razvijene zemlje svijeta jeubrzani trend rasta 6populacije koja stari4 i trend

smanjenja broja djece u obiteljima emitivni turistički potencijali će na tradicionalnim

emitivnim tržištima u sljedeći& :# godina bitipopulacija 6:=K4 te da će turistička potražnja stariji&

dobni& skupina rasti, dok će istovremeno potražnjamlađi& dobni& skupina biti u opadanju (Jorld 0ravel8onitor, "##E%


45/64

…

starije dobne skupine predstavljaju izuzetno&eterogenu skupinu turistički& potrošača) jedne predstavljaju 6aktivni seniori5 koji su zdravi i

aktivni te koji često putuju drugu skupinu predstavlja konzervativna srednja i

dobrostojeća klasa stariji& osoba do 9= godina,zdravi& i koji nastavljaju s turističkim putovanjima uistom ritmu kao i u mlađim godinama, ali imaju i

tradicionalno potrošačko ponašanje


46/64

…

najznačajnije karakteristike tržišnog segmenta 4trećedobi5) češće putuje nerijetko bira destinacije udaljenije od nji&ova mjesta stalnog

boravka duže ostaje na odmoru kombinira dvije ili više destinacija na jednom putovanju želi sudjelovati u različitim aktivnostima troši više na putovanju

još uvijek su na tržištu potražnje 6trend setteri4 mlađegeneracije, ali i& tek s malim odmakom slijede starijegeneracije


47/64


48/64

…promjene sustava vrijednosti i stilaživota…

promjene sustava vrijednosti bitno utječu napromjene u karakteru i strukturi turističke potražnje

sve više ljudi postaje ekološki svjesno i teži da

ekološku ravnotežu osjeti i u njoj uživa barem naodmoru povećan je osjećaj za kvalitetu života, pa su stoga i

turisti postali osjetljiviji na kvalitetu povećana je osjetljivost turistički& potrošača na cijene i

kontinuirani za&tjevi za višom kvalitetom usluge


49/64

…

s obzirom da su turistički potrošači postaliznatno iskusniji u turističkim putovanjima, onita&e #n%#*#%ua)n#j# $#stu$ o(an#.a'#j#

$uto*anja # o%moa te te&e ost*aenju je%#nst*eno( %o*)jaja na o%mou ten% n#ske )oja)nost $ema o%e0enoj

%est#na'#j#1 a)# e)at#*no *#soke )oja)nost#

$ema mak# $o#.*o%a %est#na'#je o%nosnotu#st#+ko( $ose%n#ka


50/64

…

od $./#-2i& godina na tržištu prisutan trend sve većepolarizacije turističke potražnje na dvije osnovnekategorije) na jednoj su strani potrošači koji traže visoku kvalitetu usluga na drugoj su strani oni kojima je najvažnija što niža cijena

turistički& usluga

tu#st#+k# $oto-a+# $ostaju s*e .a/tje*n#j#1$utuju +e-!e1 a)# ka!e # s*e se *#-e oke!u

s$e'#,#+n#m o")#'#ma tu#.ma u $ota.# .ano*#m %o*)jaj#ma


51/64

…trendovi na tržištu ponude…

globalizacija je zasigurno najprepoznatljiviji opći trend kojiobilježava razvoj turizma u posljednji& $=2ak godina i koji utječena sve destinacije u svijetu, a utječe i na pojavu ostali& trendovakoji danas dominiraju na turističkom tržištu ponude) $o*e!anje "oja tu#st#+k#/ %est#na'#ja na tu#st#+kom t-tu

e.u)t#a &estokom konkuentskom "o"om tu#st#+k#/%est#na'#ja .a tu#st#+ke $oto-a+e mo(u!nost su$st#tu'#je je%ne %est#na'#je %u(om *)o je

*#soka1 pa stoga destinacije nastoje diverzificirati svoju ponudua.*ojem no*#/ $o#.*o%a

stan%a%#.a'#ja $o#.*o%a # brandiranje s*e *e!a $#sutnost "ook#n(a u .a%nj# +as 6)ast@m#nute7 (posljedice na poslovnu politiku gospodarski& subjekata uturizmu%


52/64

…

najuočljiviji i najdominantniji trend na turističkomtržištu u posljednji& $=2ak godina je trend

ja+anja $o'esa /o#.onta)n#/ # *et#ka)n#/

#nte(a'#ja dugo primjenjivana strategija masovnosti s

dominantnom ponudom 6E ? * ?un, ?ea L?and4, prelazi u strategiju diferencijacije i

diverzifikacije ili u bezbroj ?????? 6?un, ?ea,?and, ?atisfaction, ?port, itd-


53/64

…

danas se s#(unost1 .%a*)je1 eko)o(#ja #ku)tua smatraju glavnim faktorima na kojima setemelje suvremeni turistički tokovi- 'ni

predstavljaju trendove koji vode globalizacijisvjetskog turističkog proizvoda-


54/64

'rganizacijska struktura turizma uMrvatskoj… T#je)a *)ast#

Aržavna vlast * nacionalna razina Mrvatski sabor * zakonodavno tijelo lada 3M K Aržavna uprava N 8inistarstvo turizma, uredi državne uprave u

županijama i Aržavni inspektorat

0ijela lokalne i regionalne samouprave ;aa%&a*ne o(an#.a'#je

?ustav turistički& zajednica Mrvatska gospodarska komora (M;% Mrvatska obrtnička komora (M'%

Fu-t*ene o(an#.a'#je ?trukovne udruge * >MP@, >GP@M, M>M >druženja M; e&ovi M'

0ij l d ž l i


55/64

0ijela državne vlasti…

*atsk# sa"o kao zakonodavno tijelo donosi zakonekoji čine zakonodavni okvir za odvijanje turističkogprometa

H)a%a R obavljajući poslove iz svoje nadležnosti

izravno i neizravno utječe na turizam, naročito kroz) predlaganje i provedbu zakona donošenje i provedbu gospodarske politike i strategija

razvoja koordinaciju rada ministarstava predlaganje državnog proračuna


56/64

…

M#n#stast*o tu#.ma * kao središnje tijelo državne uprave,na nacionalnoj razini obavlja naročito poslove vezane uz) kreiranje turističke politike razvoj i investicije u turizmu razvoj specifični& oblika turizma turističku statistiku međunarodnu suradnju i dr-

Ue%# %&a*ne u$a*e u županijama) registracija ievidencija gospodarski& subjekata u turizmu, statistika itd-

F&a*n# #ns$ektoat * nadzor provedbe propisa od strane

gospodarski& subjekata * davatelja usluga u turizmu

0ij l l k l i i l


57/64

0ijela lokalne i regionalnesamouprave… na lokalnoj i regionalnoj razini izravno ili neizravno utječu

na turizam u obnavljanju poslova iz svoje nadležnosti, anaročito kroz sljedeće poslove) izradu i donošenje prostorni& i urbanistički& planova

obavljanje komunalni& poslova izgradnja komunalne, prometne i dr- infrastrukture koje

su sastavni dio turističkog sustava razvoj gospodarstva

obavljanje javni& zadaća i ovlasti koje su posebnopropisane

0 i tičk j d i


58/64

0urističke zajednice…

turistička zajednica (0O% je neprofitna pravnaosoba koja se osniva radi jačanja i promicanja)

turizma 3M gospodarski& interesa pravni& i fizički& osoba u

djelatnostima ugostiteljstva i turizma i s timdjelatnostima neposredno povezani& djelatnosti

bli i


59/64

…oblici…

O"*e.atn# o")#'# 0O općine ili grada na čijem je području najmanje jedno naseljerazvrstano u @ ili 7 turistički razred

0O područja za područje na kojem nisu osnovane turističkezajednice općina i gradova

0O ;rada Oagreba za područje grada Oagreba 0O županije za područje županije Mrvatska turistička zajednica za područje 3epublike Mrvatske

:aku)tat#*n# o")#'# < u. $et/o%nu su()asnostm#n#stast*a na%)e&no( .a $os)o*e tu#.ma 0O općine ili grada za područje općine ili grana na kojem ni jednonaselje nije razvrstano u @ ili 7 turistički razred 0O mjesta za područje jednog naselja razvrstanog u @ turistički

razred

j d ički ilj i


60/64

…zajednički ciljevi…

poticanje i iniciranje razvoja i unapređivanje postojećegturističkog proizvoda, iniciranje razvoja novi& turistički&proizvoda područja za koje su osnovane, na način daupravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane

promocija turističkog proizvoda područja za koje suosnovane razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i

drugim učincima turizma, te potrebi i važnosti očuvanja iunaprjeđenja svi& elemenata turističkog proizvoda

određenog područja, a osobito zaštite okoliša te prirodnei kulturne baštine sukladno održivom razvoju

i& di


61/64

…pri&odi

boravišna pristojba članarina pri&odi od dozvoljenog obavljanja gospodarski&

djelatnosti pri&odi iz proračuna jedinica lokalne

samouprave i područne (regionalne%samouprave te državnog proračuna

dragovoljni prilozi i darovi pri&odi od imovine u vlasništvu i sl-

M t k d k k


62/64

Mrvatska gospodarska komora

M; je nevladina, stručno2poslovna organizacija svi& pravni& osobakoje su u Mrvatskoj registrirane za obavljanje gospodarskedjelatnosti

fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost mogu postatidragovoljni članovi M;

'snovna je uloga Mrvatske gospodarske komore) zastupanje interesa gospodarstva prema kreatorima gospodarske

politike (ministarstva, lada, ?abor% promicanje &rvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu poduzimanje aktivnosti za unaprjeđenje rada i poslovanja gospodarski&

subjekata M; se u teritorijalnom smislu sastoji od ?redišnjice u Oagrebu, te

dvadeset županijski& komora s time da komora Oagreba predstavljagrad i Oagrebačku županiju

funkcionalno, M; se sastoji od) sektora, udruženja, grupacija izajednica

? kt t i M;


63/64

…?ektor za turizam M;…

svr&a udruživanja gospodarski& subjekata upripadajuće organizacijske oblike je strukovnopovezivanje članica u cilju rješavanja

problematike, prezentiranja i zastupanja stavovačlanica prema organima i institucijama, kao iostvarivanje različiti& zajednički& interesačlanica, te organiziranje zajednički&

promidžbeni& aktivnosti


64/64

…

> sektoru za turizam M; osnovano je) >druženje &rvatski& marina >druženje pružatelja usluga smještaja na

plovilima (>P>?P% * c&arter >druženje turistički& brodara Mrvatsko udruženje putnički& agencija

>druženje &otelijera i ugostitelja 0urističko poslovno vijeće >druženje specifični& oblika turizma

Documents

214414486 Obilježja Turističkog Tržišta i Organizacijska Struktura Turizma