OGRANIČENJA TURISTIČKOG RAZVOJA

Pri donošenju odluka o turizmu i procjeni njegovih ekonomskih i drugih učinaka treba imati u vidu:

• Turistički promet je masovna pojava jakog intenziteta i djeluje u relativno kratkom vremenu (sezoni)

• Turistički promet izaziva veliku različitost u opterećenjima infrastrukture, prijevoznih sredstava, prostora, zaposlenosti, opskrbe…

• Kao sezonska pojava ne daje sigurnost u zapošljavanju i egzistenciji

• Narušava odnose u prirodi, prostoru, navikama ljudi• Turistički promet može ozbiljno ugroziti čovjekovu

sredinu (buka, zagaĎenje, sigurnost…)• Neracionalna izgradnja može bitno pogoršati i ugroziti

ambijentalne vrijednosti

Komunalna infrastruktura

(primjena novih tehnologija)

• Vodoopskrba

• Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

• Racionalno korištenje energije i energetska učinkovitost

• Usluge čistoće, selektivno prikupljanje otpada, sustav gospodarenja otpadom

• Očekivani visoki standard komunalnih usluga u turističkoj destinaciji

• Oscilacije u turističkom prometu – problemi za komunalnu infrastrukturu

Obilježja hrvatskog turizma - ograničenja:

• Sezonski obilježen turistički proizvod• Nepovoljni tržišni uvjeti i oporavak na važnim i

zahtjevnim zapadnoeuropskim tržištima• Nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta• Kadrovska struktura• Veliki udio nekomercijalnih oblika smještaja najvećim

dijelom isključenih iz gospodarske funkcije (vikendice…)• Niska stopa iskorištenosti raspoloživih smještajnih

kapaciteta• Skromna prosječna potrošnja turista• Nedovoljna infrastrukturna opremljenost• Nepostojanje jasnog razvojnog koncepta, posebno loše

upravljanje turističkom destinacijom

SADAŠNJA RAZVOJNA OGRANIČENJA SU ISTODOBNO I NAJVEĆI RAZVOJNI POTENCIJAL.

Struktura smještajnih kapaciteta

• Optimalan odnos 40% osnovnih i 60% komplementarnih kapaciteta

Struktura smještajnih kapaciteta PRIMJER PGŽ

Postelje Udio % Postelje Udio % Odnos postelja

2003/2009

povećanje u %

Postelje -

plan

Udio %

2003. 2003. 2009. 2009. 2015. 2015.

Hoteli i vile 17.477 10,9 19.321 10,8 30.147 21,8

10,5

Kampovi 37.936 23,7 40.150 22,4 41.949 22,8

5,8

Kućanstva 72.476 45,3 87.119 48,6 74.620 40,5

20,2

Ostalo 32.042 20,1 32.848 18,3 27.217 14,79

2,5

UKUPNO 159.931 100 179.438 100,0 183.960 100

12,2

Struktura smještajnih kapaciteta Kvarnera – odnos planiranog i realiziranog 2003.-2009. godine

Struktura smještajnih kapaciteta PRIMJER PGŽ

Struktura smještajnih kapaciteta Kvarnera – odnos planiranog i realiziranog 2003.-2009. godine

Pritisak na obalni prostor, litoralizacija

• Prostor uz obalu je izuzetno vrijedan, ali količinski ograničen

• Snažni pritisci na obalni prostor – koncentracija objekata, te vremenska i prostorna koncentracija aktivnosti

• Česte konfliktne situacije

• Brz razvoj turizma povezan sa procesom litoralizacije utjecao je na zanemarivanje negativnih implikacija na prirodnu okolinu, što se očituje u (Klarić, Z.):

• Prekomjernoj izgradnji u obalnoj zoni• Povećanju aero i hidropolucije koncentracijom turista na obali• Preopterećenost lokalne infrastrukture• Uništavanje poljoprivrednog zemljišta, destrukcija prirodne i morske

obale

Pritisak na obalni prostor, litoralizacija

KONCESIJE - subjekti su korisnici dobra na

definiranom prostoru temeljem odobrenja države, kao predstavnika javnog interesa. Izdaje se na odreĎeni (obično duži) rok, a moguće do 99 godina.

Ekspanzivni, agresivni i destruktivni oblici turističkog prometa

• Agresivni su svi ekspanzivni oblici turističkog prometa kada se nekontrolirano razvijaju i kad svojim kapacitetima i veličinom prijeĎu prirodne receptivne mogućnosti odreĎenih dijelova prostora.

• Destruktivni oblik turističkog prometa čine svi oblici turizma koji totalno okupiraju i obezvreĎuju prirodni prostor.

• Svi ekspanzivni oblici turističkog prometa uslijed stihijskog i nekontroliranog razvitka postaju agresivni.

• Kratkoročni interesi i dugoročne štete

• Utjecaj na kulturu

• Suvremeni barbari

Gubitak primorskog i mediteranskog identiteta -gubitak i za kulturu i za turizam

Suradnja zemalja na Mediteranu u zaštiti okoliša

• Načelo maksimalizacije ustupa mjesto optimalizaciji.

• Agenda 21

• UNEP Mediteranski akcijski plan (MAP)– Program prioritetnih akcija (PPA)

• ICAM – Integrated management of coastal and marine areas