204929658-Revolucija-u-učenju

535

Nakladnik ' EDUCA, NAKLADNO DRUŠTVO, d.o.o.

Zagreb, Miramarska 30 E-mail: [email protected]

Za nakladnika prof. dr. Nikša Nikola Šoljan

Glavna urednica

Nina Morana Šoljan

S engleskog prevela

dr. Gordana Kuterovac Jagodić

GORDaN DRYDEN i DR. JEANNETIE vas ~). t\.genda, !\ngeles ometry: nentary ingham,

REVOLUCIJA U UČENJU eaming oducts, uideTo (1982).

reason,

f'ihead, y Park, BROJ:

eality, SIGNf~TURf1.: iJ5.". :'':>.

Kako promijeniti način na koji, svijet uči

~: Banr' Aus-

~tman,

ichools !Auck- iphy of Auck- Brain,

Kids, nbols, siness,

.... , ··'?.>il . .-..: , 1.::' ~-

mailto:[email protected]

- ~

EDUCA Zagreb

yama, 't Boot 89). t, Pat, ~ews. Life,

www.thelearningweb.ne!

Copyright © 1999 by Gordon Dryden and Jeannette Vos Za hrvatsko izdanje -copyright © 2001 EDUCA, d.o.o., Zagreb

Za prijevod na hrvatski jezik - copyright © 2001 dr. Gordana Kuterovac Jagodić

Ranije novozelandsko izdanje objavljeno je 1993. Ranije švedsko, britansko i američko izdanje objavljeno je 1994.

Ranije norveško i portugalsko (brazilsko) izdanje objavljeno je 1995.

~

Ranije fi ns ko izdanje objavljeno je 1996. . Prvo kinesko izdanje na tradicionalnom pismu objavljeno je 1997.

Drugo kinesko izdanje na pojednostavljenom pismu objavljeno je 1997. Potpuno revidirano novozelandsko izdanje ovjavljeno je 1997.

Revidirano kinesko izdanje objavljeno je1998. Korejsko izdanje objavljeno je 1999.

Ovo potpuno revidirano i osuvremenjeno međunarodno izdanje objavljeno je 1999.

Revolucija u ućenju

~ l Naslov izvornika

Gordon Dryden and Jeannette Vos, The Learning Revolution: To change the way the world learns.The Learning Web, Torrance CA, USA, and Auckland, New Zealand, 1999.

Gordona Drydena i Jeannette Vos "Revolucija u učenju mojoj je ženi i meni dala više zamisli o tome kako pomoći našoj djeci no što sam ih uspio prikupiti tijekom 15 godina pohađanja radionica o poučavanju. Njezin jedinstveni oblik omogućuje vam

da brzo pročitate cijelu knjigu, za samo petnaestak minuta."

Graham Hookey, ravnatelj škole Meadowridge, Maple Ridge, Kanada

Adresa nakladnika The Learning Web Torrance, CA, USA, and Auckland, New Zealand www.thelearningweb.net

"Ova knjiga u Kini zaista izaziva novu revoluciju. Za samo tri tjedna prodana je u fenomenalnih 2,007.691 primjeraka, a za 25 tjedana u 7.5 milijuna primjeraka. Svih 1.000 članova naše tvrtke kupilo je ovu knjigu, a

ove smo godine donirali još po njih deset za svakog člana našeg osoblja koj) su je svojim rođacima i prijateljima dali kao poklon za kinesku novu godinu. Revolucija u učenju mije nja budućnost najstarije svjetske civilizacije i njenih 1.3 milijardi stanovnika."

Song Chaodi, predsjednik Claver Software Group Company, Kina CIP - Katalogizacija u publlkacf]i Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 159.953.5

"Huh! Najinspirativnija i najinformativnija knjiga o mozgu i ubrzanom učenju koju sam ikada pročitala. Predodređena je da postane klasikom."

Diane Loomans, predsjednica Global Leadinga, San Diego, Kalifornija i autorica knjige Punim samopouzdanjem naprijed (Pull Esteem Ahead) DRYDEN, Gordon

Revolucija u učenju: kako promijeniti način na koji svijet uči I Gordon Dryden i Jeannette Vos ; s engleskog prevela Gordana Kuterovac Jagodić. Zagreb: Educa, 2001. ISBN 953-6101-51-3

"Kada bi danas svi živući roditelji i nastavnici pročitali ovu knjigu, svijet bi se sutra promijenio nabolje. Znam samo još jednu drugu stvar koja ima takvu moc." Prijevod djela: The learning revolution : to change the way the world learns. 1. Vos, Jeannette 1. Učenje

Glenn Doman, Philadelphia, SAD, autor knjige Naučite svoju bebu čitati (Teach Your Baby To Read) Tisak: "Tipotisak" Zagreb

"Čestitam vam na iznimnom naporu ... vrlo pozitivna poruka o našem potencijalu, kako za učenje tako i za život općenito."

Profesorica Maran Diamond, Sveučilište Kalifornija u Berkeleyu, Kalifornija, znanstvenica koja je secirala dio mozga Alberta Einsteina

1 41103.1061

www.thelearningweb.net

Rekli su o knjizi _________________________________________

http://www.thelearningweb.net/


7 6 Revolucija u ućenju

Reg Birchfield, urednik, časopis Management, Novi Zeland

redno korisna kako meni osobno, tako i stotinama drugih kojima sam je djelomično prenosio u svojim izlaganjima."

Jeanne Forrester, doktor pedagoških znanosti, prosvjetni savjetnik guvernera države Mississippi, SAD

"S knjigom Revolucija u učenju Gordon Dryden i Jeannette Vos su se ustoličili za svjetske vođe te iste revolucije. Revolucija u učenju je ono što bi knjige o obrazovanju i trebale biti: majstorska mješavina znanja,

skrbi, optimizma i vrlo praktičnih savjeta. Ona nudi izvanrednu turneju kroz najvažnija dostignuća i najvažnije pojmove koji će utjecati na obrazovanje i učenje u 21. stoljeću. Ona je istodobno i turneja snage!" Tony Buzan, Engleska, autor knjige Knjiga o Umnoj karti (The Mind Map Book)

"Ovo je knjiga za koju bih volio da sam je sam napisao. Pristupačna je, značajna i preobražajna. Promijenit će život. Trebala bi promijeniti i obrazovanje."

Sir Christopher Ball, predsjedavajući Britanske kampanje za učenje

"Kada se knjiga u zemlji koja broji 3.8 milijuna ljudi proda u 30.000 primjeraka, te u pet mjeseci doživi tri izdanja, tada znate da je pogodila u metu. Izvr sna je za poslovanje, škole, obitelji i svakoga tko razmišlja o budućnosti u novom stoljeću."

"Danas, više nego ikada ranije, postoji potreba za ponovnim definiranjem sveukupnog pojma obrazovanja i učenja. Ova nam knjiga sjajno pokazuje kako to učiniti." Ingemer Svantesson, izdavač i autor, Švedska

"Jednostavno najbolja knjiga o suvremenim nastavnim metodama koju sam ikada vidio i koja je napisana na isti uzbudljiv način koji promiče djelotvorno učenje. Kada je prvi put izdan a, u Singapur smo avionom dopremili po primjerak za sve naše nastavnike. Nastavnici koji nam se javljaju za pasao također dobivaju po jedan njen primjerak kao naznaku-naših ciljeva i metoda poučavanja. To je izniman pregledni rad i praktičan vodič."

David A. Perry, predsjednik Overseas Family School, Singapur

Charles Handy, Velika Britanija, autor knjige Doba nerazumnosti (The Age Of Unreason) "Do sada je u Švedskoj prodano oko 35.000 primjeraka knjige Revolucija u učenju. Na seminarima i radionicama Revolucije u učenju do sada je sudjelova10 preko 25.000 poslovnih inovatora i edukatora. To je

zaista briljantna interaktivna putovnica u 21. stoljeće." "Jedna od najvažnijih knjiga desetljeća. Uz knjigu Stephena Coveya Sedam navika jako učinkovitih ljudi (The 7 Habits of highly effective people), Revolucija u učenju je postala jedan od najvažnijih vodiča koji

nam je pomogao da našu organizaciju od 44.000 zaposlenih transformiramo u aktivnu organizaciju koja uči."

John Hoerner, generalni direktor The Burton Group PIc., Velika Britanija

"Ova je knjiga apsolutno izvanredna i u budućnosti će potaknut, izazvati i inspirirati mnoge pedagoge.lnspirativnaje i uzbudljiva po tome što nudi vrlo prakti čne prijedloge o tome što se može učiniti već sada!"

Raymond A. Daley, ravnatelj Osnovne škole St. Ives, Sydney, Australija

"Apsolutno izvanredno. Cijela je knjiga najinspirativnija i najopsežnija zbirka svih različitih pravaca istraživanja učenja koju sam ikada vidio."

Colin Rose, koautor knjige Ubrzano učenje za 21. stoljece (Accelerated Leaming For 2lst Century)

I i "Najbolje od učenja iz cijeloga svijeta ... čitatelja katalpultira u mogućnosti obrazovne budućnosti. Važna knjiga ... neprocjenjiva za svakoga tko se zanima za učenje."

Bobbi DePorter, Oceanside, Kalifornija, SAD, bivši predsjednik International Alliance for Learning i autor knjige Kvantno učenje (Quantum Leaming) "Izdavši Zdrav razum (Common Sense), Thomas Paine je pokrenuo revoluciju u 13 američkih kolonija. Neka ova predivna knjiga pokrene Revoluciju u učenju diljem svijeta. To je istraživačko rernek-djelc ... ne o

tome što će se moći učiniti jednoga dana, već o tome što se čini i što se može učiniti danas. Vodič za 21. stoljeće koji se nudi već danas."

Steven Snyder,predsjednik Steven Snyder Seminars, Kalifornija, SAD

"Uzbudljiv i vrlo pozitivan vodič za budućnost, kako za roditelje, tako i za nastavnike."

Ronald Hockwalt, nadzornik Unificiranog školskog okruga Walnut Val1ey, Walnut Creek, Los Angeles, Kalifornija, SAD "Ludnica!" "Čim sam dobio knjigu Revolucija u učenju, ona je postala priručna literatura na stolovima našeg ureda. Ona nudi informacije i gledišta koja su bila izvan-

Glenn Capelli, Perth, Zapadna Australija, koautor knjige Maksimaliziranje vašeg potencijala za učenje: priručnik za cjeloživotno učenje (Maximizing Your Learning Potentiel: a hadbook for lifelong leaming)

- -_ •. -.- .•••• IJ~ •.• WVo;;JllJU

Kako za 15 do 30 minuta "Ieteći" proćitati ovu knjigu Kako zapamtiti sve glavne . teze ove knjige G] SV~,ka druga str~~i~a ~ve k.njige je "stranica plakat . Svaka od njth Istice ključne točke iz teksta i tako daje pregled knjige.

[J :~tr~nice plakati" na početku svakog poglavlja saztmaju temu tog poglavlja.

!II Dakle, okrenite 18. stranicu i počnite vrlo brzo leteći ~itati s~e "stranlce plakate" s lijeve strane. Ako Je stranica detaljno napisana, pročitajte samo naslove na njoj.

[IJ ~o će vam lete~e čitanje ukazati na to koja poglavlJa mo~ate procitati temeljito, a koja možete samo "preletjetl" .

III ~aipri~e pr~čitajte poglavlja koja morate pročitati i Ist~knlte bitne stvari olovkom ili f1omasterom u bOJI.

@) ~rel.etite! ~ruga p~glavlja kako biste osvježili parncenJ~ vaznih stvari, ponovno ističući ključne informacqe,

[IJ Ako niste uvježbani u brzom čitanju, okrenite 157. stranicu i naći ćete neke jednostavne savjete u vezi s time. Ako ste nastavnik ili trener Fotokopirajte svaku "plakat stranicu" iz ove knjige. Potom je uvećajte i otisnite na papir jarke boje. Na zidove pričvrstite sve plakate kako bi vam bili trajni podsjetnik glavnih teza ove knjige. Želite li da vam plakati budu još privlačniji, otisnite svakoga na papir različite pozadinske boje sa slovima i ilustracijama otisnutima "u negativu", tj. t~ko da slo va i slike budu bijele boje na pozadinama različitih boja. Zelite li još bolju ideju, okrenite sljedeću stranicu.

Ako ~~m je ova tema. potpuno nova, slobodno možete temeljito i vlastitIm. t~mpom proćitsti sva poglavlja. Međutim, svejedno vam pteporucujemo da, prije no što pročitate cijelu knjigu ili dijelove koji vas s~ odmah tiču, ?~ođete ko:ake od 1 do 3. Oni će vam dati pret~odm '!.~egled sadrzaja. Tako cete lakše zapamtiti glavne teze i lakse UOCItI kako se svako od poglaVlja uklapa u opcu sliku. Ako ste student bilo kojeg predmeta Izradite Umnu kartu svakog poglavlja koje učite. Dobra Umna karta započinje se poput gornje ilustracije koju je na računalu nacrtao. ~il!p Mukeereja, a pretiskana je iz knjige Superbrain. Umne karte bilježe informacije na način na koji to čini mozak, poput grana na drveću, te omogućavaju vrlo jednostavno dosjećanje glavnih teza. Za jednostavne savjete pogledajte stranice 164-167. 'Umna karta (Mind Map) je registrirani zaštitni znak Tonya Suzana.



10 Revolucija u ućenju

Ali, djeluje li to? Sadržaj

Detalji na stranici 511. UV~d ............................................................................................................ 19 Najnovija revolucija u povijesti: moc mijenjanja vlastitoga života ........................................................................1 9

1............................................Š~;~:~:~ ~~~~~n~~~d~~~·k~ji · .. · · · .. · · .. · · ····· 37

će oblikovati sutrašnji svijet .......................':~; . ......................................37 1. Doba brzog komuniciranja ................................................................39 2, 9vijet bez ekonomskih granica ..................................................................49

3. Cetiri skoka prema jedinstvenoj svjetskoj ekonomiji .............................51 4. Trgovina i učenje putem Interneta .........................................................57 5. Novo uslužno društvo .............................................................................59 6. Sjedinjavanje velikih i malih ..................................................................61 7. Novo doba dokolice ..............................................................................65 8. ~romjenjivo lice rada .............................................................................67 9. Zene na rukovodećirn položajima .........................................................69 10.......................................................................................................Ponovno otkrice našeg zadivljujučeg mozga 71 11.......................................................................................................Kulturalni nacionalizam 73 12.......................................................................................................Procvat najnižih slojeva društva 75 13.......................................................................................................Aktivno stare nje stanovništva 77 14.......................................................................Novo širenje ideologije "sam svoj majstor" 79 15.......................................................................................................Suradničko poduzetništvo 81 16.......................................................................................................Pobjeda pojedinca 81

17.p~glavlje: Zašto ne najbolje? .................................................................85 Trinaest koraka potrebnih za društvo koje uči u 21. stoljeću ..................: .........................................................85

1. Nova uloga elektronskih komunikacija ..................................................91 2. Naučite raditi s računalima i Internetom .................................................93 3. Dr~~ati?na potreba za unapređenjem obrazovanja roditelja ..................95 4. Prioriteti zdravstvene skrbi u ranom djetinjstvu ......................................95 5. Razvojni programi u ranom djetinjstvu ...................................................97 6. Dr.uge možet~ sustići u bilo kojem stadiju razvoja .................................97 7. Prilagođavanje svakom pojedinačnom stilu ............................................97 8. lJčiti ~ako učiti i učiti kako misliti ............................................................99 9. Sto bi se trebalo poučavati u školama? ...............................................101 10..............................................................................................Učenje na četiri razine 107 11.............................................................................................Trostruka svrha učenja 107 12.............................................................................A gdje bismo trebali poućavatl? 109 13.......................................................Budite bez predrasuda i jasno komunicirajte 109

14.P?glavlje: Upoznajte svoj čudesnl mozak ............................................113 VI ste vlasnik najsnatnijeg računala na svijetu ........................................113 Vaša četiri mozga u jednome ................................................................115 Neuroni, dendriti, glia stanice i sustav izolacije .....................................119 Mnogo vaših različitih "centara inteligencije" ........................................121 Dvije str~ne vašega mozga ...................................................................125 Kako vas mozak pohranjuje informacije ...............................................131

Pazili smo da u ovu knjigu uključimo samo one rezultate koji su dokazani. Evo nekih od njih:

· Koristeći program čitanja uz pomoć kazeta, u Flaxmereu na Novom Zelandu, jedanaestogodišnjaci koji zaostaju u školi do pet godina, nadoknađuju taj zaostatak za manje od deset tjedana. Prosječan napredak iznosi 3.3 godine za osam do deset tjedana.

Detalji na stranici 384.

· U pokusu provedenom u Američkoj vojsci, vojnici su korlsteći tehnike koje preporučuje ova knjiga postigli 661 posto bolje rezultate u učenju njemačkog jezika. To je više nego dva puta bolji rezultat ostvaren za jednu trećinu vremena.

Detalji na stranici 333.

· Prije prijelaza na nove metode poučavanja, 52 posto učenika srednje škole Tempe High je na testovima iz kemije postizalo ocjene 5, 4 ili 3. Sada ih te ocjene postiže 93 posto. Detalji na stranici 335.

· Na jednom tečaju za ogromnu grupaciju American Intel, zaposlenici su postigli napredak u znanju koji je iznosio 507 posto, dok uz "normalne" metode poučavanja napredak iz

nosi samo 23 posto. Detalji na stranici 505.

· U jednoj srednjoj školi u Sydneyu u Australiji učenici su za osam tjedana naučili trogodišnje gradivo iz francuskog je-

zika. Detalji na stranici 331.

· U vrtiću Montessori International u Montani u SAD, svako dijete do pete godine zna osnove računanja, tečno čita i jas-

no piše. Detalji na stranici 263.

· Jedan je sedmogodišnjak u Christchurchu na Novom Zelandu položio ispit iz matematike za završni razred srednje

škole.

12 Revolucija u učenju Sadržaj13

Vaše četiri zasebne valne dužine .....................................................................133 Vaš mozak radi na kisik i hranjive tvari ............................................................135 Jednostavni savjeti o hrani za mozak .. , ..........................................................139 Značajna je i vaša emocionalna inteligencija ...................................................141 Jedinstvo tijela i uma ........................................................................................141

4. poglavlje: Priručnik "sam svoj majstor" .......................................................145

Prvih 20 koraka da se bilo što nauči puno brže, bolje i lakše ...........................................................................145

1. Započnite sa spoznajama iz sporta ...............................................................145 2. Usudite se sanjati i zamislite svoju budućnost ..............................................149 3. Postavite specifične ciljeve i odredite rokove ................................................149 4. Brzo si pribavite entuzijastičnog mentora ......................................................149 5. Najprije počnite s cjelovitom slikom ..............................................................151 6. Pitajte! ............................................................................................................153 7. Tražite glavna načela .....................................................................................155

8. Pronađite najbolje tri knjige koje su napisali oni koji su uspješni praktičari u području ...................................................................155

9. Ponovno naučite kako čitati - brže, bolje i lakše ............................................157 10.Potkrijepite slikama i zvukovima ......................................................................163 11.Učite čineći .......................................................................................................163 12.Umjesto pisanja linearnih bilješki crtajte Umne karte ......................................165 13.Jednostavni načini dosjećanja naučenog ........................................................167 14.Naučite umjetnost opuštene budnosti ..............................................................169 15...........................................................Vježbajte, vježbajte, vježbajte 173 16............................................................Razmišljajte i pravite pregled 173

17. Koristite alate za povezivanje poput, primjerice, "spajalice pamćenja" .................................................................................................173

18...............................................................Zabavljajte se, igrajte igre 175 19.........................................................................Poučavajte druge 177 20....................................................Upišite se na tečaj ubrzanog učenja 177

21................................................................................poglavlje: Kako smišljati sjajne ideje 183

Novi programi kojima ćete sebe ili učenike poučif kreativnom razmišljanju ...........................................................183

1. Definirajte svoj problem .................................................................................187 2. Definirajte idealno rješenje i vizualizirajte ga .................................................189 3. Prikupite sve činjenice .................................................................................· .. 191 4. Prekinite obrazac ...........................................................................................191 5. Izađite izvan svoga područja ..........................................................................193 6. Igrajte se različitim kombinacijama ~ .............................................................193 7. Upotrijebite sva svoja osjetila ........................................................................195 8. Isključite se - pustite umu da kuha .................................................................195 9. U svrhu opustanja upotrijebite glazbU ili prirodu ...........................................195 10................................................................................Prespavajte 195 11.................................................................Eureka! Ideja iskače van 197 12.........................................................................Ponovo provjerite 197

13...........................................................................................poglaVlje: Od samog početka 213 Razborit vodič za stvaranje boljih, bistrijih beba .............................................213

7.....................................................................................................poglavlje: Ključne godine 227

Kako unaprijediti inteligenciju djeteta od rođenja

do desete godine ...........................................................................................227 1. Ključna važnost kretanja korak po korak ......................................................239 2. Upotrijebite zdrav razum .....................: ........................................................241 3. Gradite na temeljima pet osjetila ...................................................................243 4. Koristite cijeli svijet kao učionicu ...................................................................243 5. Velika umjetnost komunikacije ......................................................................245 6. Roditelji kao prvi učitelj i ...............................................................................251 7. Roditelji u vrtićima .........................................................................................257 8. Nastaviti isti zabavni pristup učenju u školi ...................................................265

9..................................................................................................poglavlje: Tajna bit učenja 269 Kako u obrazovanju planirati uspjeh kao i u poslovanju .................................269

9.........................................................poglavlje: Istinsko učenje: na brz i zabavan način 297

Novostoljetni putokazi za nastavnike i trenera budućnosti ...........................................................................................297

1. Najbolje "stanje" za učenje .......................................................................301 Uspostavite odgovarajuće raspoloženje i pridobijte pažnju učenika ..............................................................................................305 Najvažnija je rana aktivnost ..........................................................................305 Odgovarajuća valna dužina moždanih valova ..............................................309 Uvedite glazbu ...................................., ........................................................309 Srušite prepreke k učenju .............................................................................311 Potaknite postavljanje osobnih ciljeva i ishoda učenja ................................311 Pokušajte vizualizirati svoj cilj .......................................................................313 2. Ključni elementi dobre prezentacije ..........................................................313 Pružanje šireg uvida na početku ...................................................................317 Uključite sva glavna osjetila ..........................................................................317 Izađite iz uloge predavača ............................................................................317 Uvijek orkestrirajte "nesvjesno" procesiranje ................................................317 Puno igranja uloga i "identiteta" ....................................................................317 Organizirajte mnogo "promjena stanja" ........................................................317 U svaki predmet kao ključni sadržaj uključite učenje o tome kako učiti ...........................................................................................319 Lozanovljevi "koncerti" ..................................................................................319

3. Razmišljanje o naučenom i spremanje u dubinsko pamćenje .....................321 4. Aktivirajte kako bi potakli učenje ..................................................................321 5. Primijenite .....................................................................................................323

Pretvorite svoje učenike u nastavnike ..........................................................325 Potaknite stvaranje Umnih karti ....................................................................325 6. Ponovite, procijenite i proslavite ...............................................................325 Sklapanje svega zajedno ..............................................................................327 Eksperiment škole Simona Guggenheima ........................: .........................327 Što je s rezultatima? ......................, ............................................................329 Tečni francuski za osam tjedana .................................................................331 Američka vojska uči strane jezike u rekordnom vremenu .............................333 Nastavnik ubrzanog integrativnog učenja .....................................................335 što je zadržavalo velika otkrića? ...................................................................337

www.thelearningweb.ne!

14 Revolucija u ućenju Sadržaj15 10.....................................................................................................................................poglavlje: Ućite sa stilom 341

Kako otkriti vlastiti stil ućenja i iskoristiti mnogo vrsta svoje inteligencije ..............................................................................341 Određivanje vašeg stila učenja ...................................................................347 Kako primate informacije ............................................................................349 Kako organizirate i obrađujete informacije .................................................351 Uvjeti koji djeluju na vašu sposobnost učenja ............................................351 Fizičke i biološke potrebe koje utječu na učenje ........................................353 Kako odrediti omiljene stilove učenja svojih učenika ..................................353 Vaš jedinstveni radni stil .............................................................................355 Četiri vrste stilova mišljenja ........................................................................357 Implikacije po škole i pojedince ..................................................................361

11.............................................................poglavlje: Međutim, što ako kasno poćnete? 367

Najbolji sVjetski programi za nadoknadu propuštenog i zašto su ućinkoviti .......................................................................................367 Dva osnovna načela: veza između uma i tijela i veza između uma i mozga ...............................................................................................369 Specijalizirana kineziologija .......................................................................371 Programi Doman-Palmer-Niklasson-Hartigan ............................................375 Metoda lopta/štap/ptica ...............................................................................375 Nadoknađivanje propuštenog u pravopisu ili sricanju ................................377 Pisanje po leđima za probleme zrcalnog okretanja slova u pisanju ................................................................................................... .379 Novozelandska postignuća ...................................................................... .379 Četverominutni program čitanja ....................., .........................................381 Prstovno-glasovni program ...................................................................... .385 PČPK - program čitanja uz potporu kazeta .............................................. .385 Vršnjačko tutorstvo .................................................................................... .387 Metoda "Gledaj, sluša]" ............................................................................. .389 Novozelandski program Oporavka čitanja ................................................ .391 Osobni ključni rječnici ............................................................................... .393 Početna školska matematika .................................................................... .395 Računalni programi nadoknade .............., ................................................ .395 Matematički program SEED ..................................................................... .397 Tri "medicinsko-pedagoška" programa .................................................., ...397

12.......................................poglavlje: Rješavanje problema prekida školovanja ......... .401

Kako se visoko popeti pomoću obrazovanja, a ne pomocu droge, bandi i kriminaliteta ....................................................................................401

1. Korištenje japanskih poslovnih metoda za poboljšanje škole ....................403 2. Integriranom poučavanju cijeli svijet služi kao učionica .............................413 3. Grupno učenje i tehnike "cijele slike" .........................................................421 4. Šestotjedni tečajevi koji izgrađuju uspjeh korak po korak ..........................423 5. Sve to objedinjuje SuperCamp ...................................................................425

6...........................................................................poglavlje: Planiranje škole sutrašnjice 435

12 koraka u preobrazbi nacionalnog obrazovnog sustava ....................................................................................435 1. Škole kao cjeloživotni i cjelogodišnji centri resursa

cijelih lokalnih zajednica ........................................................................437 2. Pitajte svoje korisnike usluga ....................................................................441 3. Zajamčite mušterijama da će biti zadovoljne ............................................441

4. Pružiti odgovarajuće potlcaje svim vrstama inteligencije i svim stilovima učenja .. , .................................................443

5. Najbolje svjetske tehnike poučavanja ........................................................445 6. Investirajte u svoje glavne resurse: u nastavnike .....................................451 7. Učinite svakoga i učiteljem i učenikom ......................................................451 8. Isplanirajte četverodjelni kurikulum ...........................................................451 9. Promjene u sustavu procjenjivanja ............................................................455 10. Upotrijebite tehnologiju sutrašnjice .............................................................457 11. Iskoristite cijelu svoju lokalnu zajednicu kao resurs ...................................459 12.Za svakoga - pravo na izbor .......................................................................461

13. poglavlje: Poslovni svijet sutrašnjice ............................................................463 Velike prilike za razvoj 'organizacija koje uče' ........................................463 Prilike elektronskih multimedija ...................................................................465 Prilike za posao s ubrzanim učenjem .........................................................473 Uz vlastiti proizvod prodavati usluge i izobrazbu ........................................475 Tvrtka kao organizacija koja uči ..................................................................479 Skola ili fakultet kao poslovni pothvat .........................................................483

15...................................................................poglavlje: Ućinite to! ..............................~ .487

Kako svaka zemlja može predvoditi revoluciju u učenju - a možete je predvoditi i sami ...................................... . ..............................487 Singapurski model centraliziranog vodstva ................. . ..............................487 Decentralizirani novozelandski model ......................... . .............................489 Novi svedski modeli .................................................... . .............................491 Model ovlasti ............................................................., . .............................493 Modeli upravljanja korporacijom ..........., .................... . .............................495 Model besplatnog davanja .......................................... . .............................497 Model prodaje preko Interneta .................................... . .............................497 Model poslovanje-nastavnik-multimediji ...................... . .............................499 Model zaklada ....................................................., .. , . . .............................501 Model međunarodnih konferencija .............................. . .............................503 Model "organizacije koja uči" ....................................... . .............................503 Model "klastera" ........................................................... . ., ..........................505 Kineski model povratka korijenima .............................. . .............................507 Izumite svoj vlastiti model ............................................ . .............................509

Bilješke po pojedinim poglavljima ...................................... . .............................514

Priznanja i zahvale ............................................................. . ..............................526

Preporuke za najvažnije izvore informacija: ....................... . .............................527

Biblioteka Revolucije u ućenju ........................................... . .............................528

Ostala preporučsna literatura i izvori informacija .............. . .............................534

I"'reagovor

Izazov sedam rnlllluna ćitatelja ostatku ćovjećanstva Ranije izdanje ove knjige u Švedskoj je prodano u približno 35.000 primjeraka. Više od 25.000 Šveđana okupilo se na seminarima i radionicama koautorice Jeannette Vas. Slijedili su ih drugi međunarodni

inovatori s područja obrazovanja.

U Novom Zelandu knjigaje u prvih pet mjeseci doživjela tri izdanja. U zemlji koja broji 3.8 milijuna ljudi prodano je 30.000 primjeraka knjige što je jednako broju od više od 2 milijuna primjeraka u

Sjedinjenim Američkim Državama.

Mnoge tvrtke diljem svijeta odgovorile su na poruke ove knjige time što su naručile primjerke za svoje zaposlenike.

Jedna je kineska tvrtka otišla i korak dalje. Clever Software Company je najveća obrazovni! softverska tvrtka u Kini. Na tu je tvrtku Revolucija u učenju ostavila takav dojam da je uredila da bude jedini

distributer za kopneni dio zemlje za prvo izdanje na kineskom jeziku.

Od donošenja te odluke utjecaj ove knjige postao je fenomenalan.

Nije teško otkriti koji je tome razlog. Revolucija u učenju sažima istraživanju različitih disciplina. Ona ih sintetizira u novu teoriju učenja i društva koje uči. Ona na sažet način izvještava kako to znanje već

dovodi do revolucionarnih pomaka u učenju, obrazovanju, poslovanju i obitelji.

Spoznaje su u knjizi prikazane jasno i svježe tako da ih svatko može lako čitati i razumjeti. Njen jedinstven način prikazivanja olakšava taj proces.

Otkad su se 1993. i 1994. godine pojavila prva izdanja ove knjige, svijet se dramatično izmijenio. Ovo u potpunosti obnovljeno izdanje istražuje kako dos tignuća u elektronici i mu1timedijskoj tehnologiji mogu

proizvesti čuda u učenju, osobito kada ih se poveže s najnovijim istraživanjima mozga.

Neki mogu tvrditi da sve to čini ovu knjigu prikladnijom za zemlje razvijenijeg gospodarstva: one koje si mogu priuštiti najnovija kućna računala i Internet priključke.

Autori ove knjige misle suprotno. Oni su uvjereni kako Revolucija u učenju pokazuje kako čak i siromašne zemlje mogu združiti najdjelotvornije svjetske tehnologije u najdjelotvornije metode učenja i

poučavanja na svijetu, te potom iskoristiti tu vezu da premoste industrijsku revoluciju i skoče izravno u novu eru umre žene inteligencije.

Sasvim je sigurno da milijuni Kineza prihvaćaju tu poruku. Čineći to oni šalju izazov građanima, roditeljima, nastavnicima i učenicima diljem svijeta: da shvate srž Revolucije u učenju i da proizvedu istinsko

društvo koje uči. s,

Predgovor lzdavača novom međunarodnom izdanju ---- Kada kineski roditelji stanu u red da kupe 251.000 primjeraka ove knjige u jednom danu - i 7.5 milijuna primjeraka u 25 tjedana - tada znate da se piše po-

vijest izdavaštva.

Ali Revolucija u učenju je puno više od najprodavanije knjige na svijetu. Ona je katalizator koji će promijeniti način na koji mislite, živite, učite, radite, poučavate i djelujete.

Sigurno je da ona to čini u najstarijoj svjetskoj civilizaciji, u kojoj je postala središnjom temom za nacionalnu raspravu o tome kako se 1.3 milijardi ljudi najbolje može pripremiti za 21. stoljeće.

Poruka koautora ove knjige je jednostavna, grafički oblikovana i od goleme važnosti:

O Živimo na početku najznačajnije povijesne revolucije.

O Danas znamo kako pohraniti kombinirano znanje i mudrost čitavog čovječanstva i učiniti ga odmah-dostupnim gotovo svakome na svijetu.

, O Da bismo parira1i revoluciji u brzim komunikacijama potrebna nam je revolucija u učenju, a ta je revolucija već dobrano u tijeku.

O Svaka obitelj, škola ili tvrtka može iskoristiti tu novu eru umrežene inteli-

gencije.

Ova knjiga pokazuje kako se to može učiniti.

Njezin utjecaj kao i njezin način prezentacije zapanjujući su.

Od kada su se njezini autori u prosincu 1998. godine po prvi puta pojavili u polusatnom nacionalnom. programu na kineskoj televiziji, nak1adnik Mandarin na putu je da proda 10 milijuna primjeraka ove

knjige. i~




Uvod _________________________________________________

Najnovija revolucija u povijesti: moć mijenjanja vlastitoga života

Revolucija u učenju temelji se na osam glavnih uvjerenja:

1. Svijet brzo hrli prema temeljnoj povjesnoj prekretnici.

2. Mi živimo revoluciju koja mijenja naš način života, načine komunikacije, mišljenja i napretka.

3. Ta revolucija će odrediti kako ćemo, ako ćemo uopće, mi i naša djeca raditi, zarađivati za život i u potpunosti uživati u životu.

4. Po prvi je put u povijesti danas gotovo sve moguće.

5. Vjerojatno tek najviše jedna od pet osoba, čak i u razvijenim zemljama, zna kako se okoristiti tom olujom promjena.

6. Ako ne nađemo odgovore može se dogoditi da elita od 20% ljudi raspolaže s 60% prihoda svake nacije, dok će najsiromašnija petina ljudi raspolagati samo s 2% tog prihoda. I To je provjereni recept za siromaštvo, školsk.i

neuspjeh, kriminal, drogu, očaj, nasilje i socijalne nemire.

7. Kako bi svi dijelili dobrobiti razdoblja potencijalnom bogatstva, kao protuteža informacijskoj revoluciji potrebna nam je paralelna revolucija u cjeloživotnom učenju.

8. Na sreću, ta revolucija - revolucija koja će svakome od nas pomoći da bilo što učimo puno brže i bolje - također dobiva na ubrzanju.

Ova knjiga priča priču o toj revoluciji. Ona također može poslužiti kao praktičan vodič koji će vam pomoći da preuzmete nadzor nad vlastitom budučnošcu,

Dva su glavna elementa te revolucije. Ona povezuju suvremena čuda u istraživanjima mozga i moc informacija i znanja koji nam već stoje na raspolaganju.

WALT DISNEY


Uvod <::1

ALAN KAY* Po prvi put znamo kako pohraniti i gotovo trenutačno učiniti dostupnima, u bilo kojem obliku bilo kome na svijetu, gotovo sve naj važnije svjetske informacije, te kako sve ljude povezati u globalnu

mrežu učenja.

Ta moć omogućuje čak i zemljama u razvoju da zaobiđu industrijsku revoluciju i uskoče izravno u informacijsko doba i doba inovacija.

Očigledno lice komunikacijske revolucije ogleda se u tome što na svijetu postoji 250 milijuna računala - taj broj raste i očekuje se da će do 2002. godine dos tići brojku od 500 milijuna - i svjetski Internet koji ih

međusobno povezuje. Ali "ispod površine pulsiraju nevidljivi katalizatori promjene: 6 milijardi neračunalnih silikonskih čipova u vašim automobilima, muzičkim linijama, kuhačima riže i tisućama drugih

naprava.'? Samo računalo u vašem mobilnom telefonu ima više snage nego sva računala korištena tijekom Drugoga svjetskog rata zajedno.'

Još je važnija revolucija umrežavanja. Don Tapscott, kanadski istraživač i autor djela The Digital Economy (Digitalna gospodarstvo) kaže: "Nalazimo se u praskozorju Doba umrežene inteligencije - dobu

koje rađa novu ekonomiju, novu politiku i novo društvo."

Seizmički raspon ovih promjena prisiljava nas da na potpuno nov način sagledamo sve što smo ikada spoznali o učenju, obrazovanju, školovanju, poslovanju, ekonomiji i upravljanju.

Škole, zapravo, mogu uspješno uvesti informatičku tehnologiju samo ako redefiniraju ulogu poučavanja i učenja. Ako svaki učenik kada god mu to zatreba može dobiti informaciju, tada glavni zadatak učitelj a

više nije da bude izvorom

informacija.

Naposljetku, mi također učimo koristiti najbriljantniji ljudski resurs, a to je gotovo neograničena moć milijardi stanica i trilijardi veza koje sačinjavaju prosječan ljudski mozak.

Postojeće rnogućnosti oduzimaju nam dah:

Kako bi napredovali u novoj ekonomiji jedinstvenoga svijeta, biste li željeli, za samo četiri do osam tjedana naučiti prilično dobro govoriti određeni strani jezik?* U svijetu u kojem oni koji prekinu školovanje nemaju budućnost, biste livoljeli da vam se može zajamčiti kako će vam djeca nadoknaditi zaostatak u školi unutar deset tjedana - usprkos tome što su sada u

zaostatku tri godine?

U svijetu u kojem postoji eksplozija znanja, biste li žeJjeli čitajući proletjeti kroz četiri knjige dnevno i za pamtiti što ste pročitali?

·Čovjek koji je igrao ključnu ulogu prilikom stvaranja izuma glavnih komponenti osobnog računara u istražlvačkorn centru Paolo Alto.

*Dostignuća koja su na početku data u sažetom obliku, potpunije su objašnjena kasnije, a neka objašnjenja unutar poglavlja su izvor tim kasnijim potpunijim objašnjenjima. www.thelearningweb.net



Uvod 23

U svijetu brzih komunikacija, biste li teljeli biti u mogućnosti dobiti uvid u kombinirana znanja i talente čovječanstva na vlastitom osobnom računalu ili TV ekranu?

U svijetu u kojem će vjerojatno samo četvrtina svih ljudi imati posao na puno radno vrijeme kakav danas poznajemo, biste li željeli izvrsno zarađivati radeđi ono što volite raditi? U svijetu u kojem su obrazovni sustavi podvrgnuti oštroj kritici, biste li voljeli raspolagati metodama koje bi jamčile da će smanjiti sadašnji postotak: školskog neuspjeha?

U svijetu u kojem će svatko morati planirati nekoliko različitih poslovnih karijera tijekom života, biste li voljeli naučiti 1djučna načela bilo kojeg novog posla na jednostavan, lak i brz način? U svijetu u kojem će 20% stanovništva ubrzo biti staro preko 60 godina, biste li željeli znati kako biste mogli nastaviti uživati u životu i u svojim kasnim SOim i 90-im godinama?

U svijetu u kojem visoko oporezivanje i deficiti prijete ugušenjem demokracije, kako bismo mogli postići iste rezultate bez trošenja ijednog suvisnog ceats?

Ako vas ova pitanja podsjećaju na početak svjetleće reklame, opustite se.

Svaki od ovih rezultata moguć je već u sadašnjem trenutku. Svaki od njih već se postiže negdje na svijetu:

O U Finskoj je vlada angažirala 5.000 studenata kako bi svoje nastavnike naučili uporabi računala i infonnatičke tehnologije."

Revolucionarni model učenja: Danas je svatko i nastavnik i učenik. I ''po prvi put u povijesti djeca preuzimaju nadzor nad ključnim elementima komunikacijske revolucije"?

O U Kini, u Pekinškoj eksperimentalnoj školi 21. stoljeća, osmogodišnjaci i devetogodišnjaci uče govoriti tečnim engleskim jezikom igrajući se velikim slagalicama u obliku križaljki, igrajući se kviza i drugih zabavnih igara.

Revolucionarni model učenja: Za većinu je ljudi učenje najdjelotvomije kada je zabavno.

O U novozelandskoj osnovnoj školi Tahatai Coast šestogodišnjaci upotrebljavaju računala kako bi kreirali CD-ROM-ove i planirali svoju vlastitu "školu budućnosti". Drugi šestogodišnjaci pomoću Technic Lego elemenata grade

radne modele svog "doma u 21. stoljeću". Oni također koriste računala kako bi aktivirali solarne naprave i naprave na vjetar koje će svakojkući omogućiti da sama proizvodi svoju energiju.

Revolucionarni model učenja: Osiguramo li pravu okolinu čak će i djeca iz siromašnijih obitelji pokazati ogromnu količinu samousmjeravajućeg učenja.

PETER KUNE The Everyday Genious* (Svakodnevni genija/ac)

"lzdavać: Great Ocean Publishers Ine, 1823 North Lincoln Street, Arlington, VA 22207.


UVOfJ

o U izoliranoj Montani, najslabije naseljenoj američkoj državi, svi četverogodišnjaci u Internacionalnoj Montessori maloj školi danas čitaju, pišu, slovkaju i znaju osnovnu matematiku čak i prije

polaska u školu.

Revolucionarni model učenja: Najbolje vrijeme za razvoj sposobnosti učenja je razdoblje prije polaska u školu i to zato što se većina glavnih mozgovnih purova uspostavlja u tim vitalnim ranim godinama.6

O U Kaliforniji su bivša učiteljica Jan Davidson i njen suprug Bob, koji su iz ušteđevine za fakultetsko školovanje svoga sina posudili 6000 dolara kako bi pokrenuli multimedijsku obrazovnu tvrtku,

od tada prodali usluga u vrijednosti od gotovo jedne milijarde dolara.'

Revolucionarni model učenja: Dobri nastavnici danas mogu putem čuda interaktivnih elektronskih komunikacija poučavati milijune ljudi i obogatiti se rade-

ći ono što vole.

O U Christchurchu na Novom Zelandu Michael Tan je u dobi od sedam godina položio ispit iz više školske matematike za učenike 13. razreda. A dvanaestogodišnji Stephen Witte, kojeg su

nastavnici držali problematičnim zbog discipline, prošao je šest ispita za sveučilišnu stipendiju i osvojio nagradu za fiziku srednje škole u Papanui, ali tek nakon što mu je dana prilika da preskoči četiri

razreda.

Revolucionarni model učenja: Ljudi najbolje uče kada tele učiti, a ne u nekoj unaprijed određenoj iivotnoj dobi.

O U Kini se zbirka ilustriranih enciklopedija od 24 sveska, koja se nekada prodavala po cijeni od 1000 američkih dolara, danas može sažeti na kompaktni di sk koji košta manje od 50 centi. Bili

Gates je postao najbogatiji čovjek u Americi djelomično i zato što je, kako bi prodao druge računalne programe, poklanjao takve enciklopedije na CD-ROM-ovima.

Revolucionarni model učenja: Čak se i siromašni mogu okoristiti tehnologijom _ ali dalekovidni vizionari mogu se obogatiti još i više.

O Zaposlenici goleme Intelove grupe u Americi koji su pohađali tečaj iz "ubrzanog učenja" povećali su svoje stručno znanje za 507 postotaka u usporedbi s 23 postotnim povećanjem koje su

ostvarili polaznici koji su učili "normalnim"

metodama."

Revolucionarni model učenja: Nove metode jako se dobro isplate u izobrazbi

zaposlenika.

O Srednjoškolski nastavnik Leo Wood u Arizoni je, koristeći slične metode, podigao uspjeh svojih učenika u kemiji s 52% na 93% onih koji po stižu ocjene A (5), B (4) i C (3).9

Revolucionarni model učenja: Kada su učenici u potpunosti uključeni u učenje čak se i slozene informacije lako mogu usvojiti i zapamtiti.

BUCKMINSTER FULLER www.thelearningweb.net



~@~~U@ ~~

[jl)@~U@

[jl)®M~~U~~

[ft)®n [p)[f~n@

U@ M~U[jl)UU@

~ Uvod 27

DU Hastingsu, na Novom Zelandu, jedanaestogodišnjaci koji u čitanju zaostaju do pet godina, za osam do deset tjedana nadoknađuju zaostatak putem "programa za čitanje potpomognutog audio-kazetama". Tipični napredak u tom razdoblju iznosi 3.3 godine. 10

Revolucionarni model učenja: Čak iako ste u školijako zaostali nije kasno da to nadoknadite uz pomoć integriranih metoda učenja. D Profesorica Marian Diamond, znanstvenica koja je secirala mozak Alberta Einsteina, u Kaliforniji uzgaja najinteligentnije štakore na svijetu i tako nudi ve lika otkrića koja će pomoći ubrzavanju učenja

ljudi.

Revolucionarni model učenja: Istraživanja mozga pokazuju kako se inteligencija u pravoj okolini može poboljšati, a to vrijedi i za ljude. D U Pekingu, u Kini, kompanija Clever Software Group zapošljava 1.000 stručnjaka kako bi proizveli Računalnog poučavatelja i ostale programe na CD-ROM-ovima koji će učenicima jamčiti prolazak na

ispitima. Ta kompanija povezuje sve svoje zaposlenike diljem Kine jednim unutarnjim Intranetom koji se sada koristi i kao model za škole. II

Revolucionarni model učenja: Interaktivna tehnologija učenja pruža neke od najboljih poslovnih prilika na svijetu. D U St. Louisu, u Missuriju, nastavnici škole New City zajednički su napisali cijelu knjigu o tome kako u svakom razredu poučavaju svaki predmet opskrblju jući pritom odgovarajućim podražajima različite

vrste inteligencija. 12

Revolucionarni model učenja: Postoji više od jedne vrste pameti, a svatko od nas ima stil učenja koji je toliko individualan kao i naši otisci prstiju. Djelotvotne škole bi to trebale prepoznati i tome doprinositi.

DNa Aljasci učenici srednje škole Mt. Edgecumbe rukovode s četiri pilot tvrtke. Jedna od narudžbi dimljenog lososa za Japan iznosila je 600.000 američkih dolara. Sve su to učenici ostvarili dok su učili

marketing, poslovanje, ekonomiju i japanski jezik. 13

Revolucionarni model učenja: Koristite stvarni svijet kao svoju učionicu, a da biste nešto naučili, činite to. D Milijuni djece naučili su osnove geografije putem igre na CD-RaM-u koju su razvili dva mlada zaljubljenika u kviz trivijalnosti iz lowe, i koju su nazvali:

Where In The World is Carmen Sandiego? (Gdje se na svijetu nalazi Carmen Sandiego?)

Revolucionarni model učenja: Kompjutorske igre mogu preoblikovati mnoge aspekte učenja. D U Singapuru vlada troši 1.5 milijardi američkih dolara kako bi u svoje škole i domove unijela najbolju svjetsku informacijsku tehnologiju. Svaka škola na svaka dva učenika dobiva najmanje jedno računalo,

a svaki učenik ima svoj besplatni Internet priključak kako bi se povezao s 150 ~ilijuna ostalih koji su 1999.

ROBERT C. SCHANK Engines For Learning (Strojevi za učenje)" "Izdavač: Laurence Erlbaum Associates, 365 Hillsdale, New Jersey 07642.

18.o~~~ :~; ~.~I.;/J

godine već "surfali na mreži". Premijer Goh Chok Tong iznio je viziju 'oo ""ilD.,;.A~~i/

škola i nacije koja uči (Thinking Schools, Leaming Nation) 15 kao cilj te ze··<9k",.~':> za 21. stoljeće. Petogodišnji proračun za informacijsku opremu po školi iznosi

2.5 milijuna dolara.

Revolucionarni model učenja: Ne morate biti divovska zemlja ili država da biste prednjači1i u svijetu. Tome mogu doprinijeti vizionarske vlade.

Većina se treba pretvoriti u ljude koji sami sobom upravljaju, sami djeluju, sami uče i sami sebe motiviraju.

Mala manjina u nestručnim, sezonskim poslovima ili poslovima koji zahtijevanju samo dio punog radnog vremena.

O U Sydneyu, u Australiji, učenici srednje škole Beverley Hi11s naučili su tečno govoriti francuski sažimajući trogodišnji program u

osam tjedana i upotrebljavajući revolucionarne učini-sam metode učenja. IG

Revolucionarni model učenja: Ubrzano učenje se već godinama dokazuje u školama učenja stranih jezika. Sada je red na sve

druge.

O Ti primjeri mogu izgledati poput izoliranih činjenica. Ipak oni predstavljaju tipične primjere najvažnije revolucije u ljudskoj povijesti. Oni

sadržavaju tajne koje će nas sigurno odvesti u 21. stoljeće bez obzira na to koliko neka zamlja bila mala, velika, bogata ili naizgled siromašna. Ali

postoji i tmurna strana bu-

dućnosti: uvoa 28


Model stare škole je mrtav 50% manualnih radnika Većina se treba pretvoriti u ljude koji sami sobom upravljaju, sami djeluju, sami uče i sami sebe motivi raju. 19.20.

30% u trgovini i administrativnim poslovima 21.O U dobrostojećoj zapadnoj Europi 19 mi1ijuna ljudi ne može naći posao. 17 O U još bogatijoj Americi gotovo 27 milijuna ljudi danas živi u siromaštvu.

Više od 40% tih siromašnih Amerikanaca su djeca. Četrdeset posto tinejdžera u gradu New Yorku je nezaposleno, dok ih je u ostatku zemlje ne

zaposleno 20%.18 Istodobno kompanije s visokom tehnologijom vape za zaposlenicima.

O U najlošijim britanskim školama prosječni jedanaestogodišnjaci čitaju poput petogodišnjaka, dok su najbolje škole tri godine ispred prosjeka.'? Neki

političari govore o desetogodišnjem programu kojim bi se sve jedanaestogodišnjake podiglo na razinu postignuća jedanaestogodišnjaka,2° a samo jedan od

uspješnih programa koji se spominju u ovoj knjizi pokazuju kako se to može postići za deset tjedana! 21

O Više od polovice mladih u Americi napušta školu bez znanja ili temelja potrebnih za pronalaženje i zadržavanje dobroga posla.F

O U Americi više od 270.000 učenika u školu nosi pištolj, te njujorški gradski školski sustav danas raspolaže jedanaestom po redu sigurnosnom službom u

Sjedinjenim Državama i zapošljava više od 2.400 zaštitara.P

Ova knjiga prepoznaje te probleme, ali ne zdvaja nad njima. Revolucija u učenju piše o praktičnim, dokazanim alternativama: postupcima i

programima www.thelearningweb.net



Uvod 31

koji djeluju učinkovito i jednostavno u cilju izgradnje bolje budućnosti za nas same, naše obitelji, škole, poslovanje, lokalne zajednice i zemlje.

Iznad svega ovo je knjiga o vašoj vlastitoj revoluciji u učenju, o tome kako razviti svoje vlastite jedinstvene talente, o tome kako učiti koristeći sva osjetila.i sve prirodne sposobnosti.

Ove smjernice nisu došle niti trenutak prerano. Model stare škole je mrtav poput industrijske revolucije koja ga je iznjedrila. Možda je prije 50 godina bilo u redu "obrazovati" 20 posto populacije za profesionalne djelatnike, 30 posto za trgovce i službenike, a preostalih 50 posto ostaviti da budu uglavnom neobrazovani poljoprivrednici i manualni radnici. Ali ustrajanje li takvoj politici stvorilo bi nacionalnu i međunarodnu katastrofu. Gotovo svi učenici danas trebaju postati samostalni, samopouzdani, kreativni "upravljači vlastite budućnosti". Tragična alternativa tome bila bi nastaviti sa stvaranjem uskraćene, nezaposlene niže klase koja će biti rezultat izumiranja većine starih manualnih poslova.

Čak i za fakultetski obrazovane ljude znanje koje su stekli na dodiplomskom studiju često je zastarjelo i prije diplomiranja. Trenutna komunikacijska revolu cija omogućuje nam da redovito ažuriramo te informacije i da ih učinimo raspoloživima na zahtjev, onda kada zatrebaju bilo kome tko raspolaže sredstvima da im pristupi.

Zato danas možemo definirati mnoge nove modele za novo digitalno doba. U multimedijskom modelu to znači da možemo:

O Povezati sposobnosti najboljih svjetskih stručnjaka u nekom području;

O Povezati njihove talente s najboljim svjetskim specijalistima u jednostavnim, novim, interaktivnim, zabavnim tehnikama učenja;

O Ujediniti ih s nabriljantnijim svjetskim metodama interaktivnih, multimedijskih komunikacija;

O Iskristalizirati tako povezana dostignuća u jednostavne obrasce koji omogućavaju jednostavno poučavanje svakoga na način koji odgovara njegovom osobnom stilu;

O Učiniti takve tečajeve odmah raspoloživima, besplatnima za gotovo svakoga na svijetu putem cijenom pristupačnih mrežnih računalafTV prijemnika, te ih učiniti jednostavnim za upravljanje poput upravljanja televizorom.

O Uspostaviti Intranet mreže koje povezuju svaku školu s Internetom na način koji učenje pojedinca čini jednostavnijim i zabavnijim. Uključiti nastavnike kao profesionalne rukovoditelje i mentore, a škole pretvoriti li nove interaktivne centre za učenje tijekom cijeloga života.

Neki od odgovora na ova pitanja toliko su jednostavni i očigledni da je začuđujuće kako ih niti jedna zemlja još nije usvojila kao svoju nacionalnu politiku:

Multimedijski model za sutrašnji svijet ućenja

GORDaN DRYDEN* *Na temelju prezentacije za Forum predviđanja Britanskih telekomunikacija na temu "Izgradnja komunikacijskog društva", London, Engleska.

"Model koji je 1995. godine lansirao Netscape Navigator. Profit dolazi od prodaje međusobno povezanih dodatnih proizvoda.

32 Revolucija u učenju

Uvod

JEANNETTE vas o Pedeset posto djetetove sposobnosti za učenje razvija se u prve četiri godine tiOvta.24 Ta činjenica pretvara roditelje u najvažnije pedagoške djelatnike na svijetu.

Ipak niti jedna vlada ne troši čak niti jedan posto svog prosvjetnog proračuna na izobrazbu tih najvažnijih odgajatelja.

O Samousmjeravajuće učenjeje-1djučna-stvar. A:koosigurate odgovarajuću okolinu i sredstva za samostalno učenje, čak će i maju~na djeca postati osobe koje će učiti s odu~evljenjem i cijeloga se tivota sami obrazovati. Maria Montessori, prva talijanska liječnica, osigurala je takva okruženja prije gotovo 100 godina" i pokazala kako trogodišnja i četverogodišnja "retardirana" djeca mogu

"procvjetati" u pisanju, čitanju i osnovama matematike. Ipak, većina zemalja još uvijek ne postiže takve rezultate čak niti s "normalnom" djecom.

O Danas znamo da svatko od nas ima jedinstveni stil učenja, rada i ~ljenja. Ipak mnoge srednje škole i fakulteti još uvijek "poučavaju" kao da svaki učenik ili student uči na isti način - na akademski, apstraktni, teorijski način. "Istraživa nja jasno pokazuju kako samo 30 posto

ljudi uči najbolje na taj način."26 Ostalih 70 posto uči na vrlo različite načine, od kojih je najbolji način tako da uče čineči ono što trebaju neučiti.

O Također, danas živimo u dobu kada večin« ljudi ima priliku produtiti svoj aktivni živo: daleko iznad 75 ili 80 godina. Ipak, političari su zaokupljeni raspravama o tome kako osigurati

"umirovljeničke" pogodnosti za tu populaciju koja stari, a zapravo se pravi izazov sastoji u tomu da se stvori nova treća dob aktivnog sudjelovanja u doživotnoj zajednici onih koji uče.

Nasreću, danas znamo kako preusmjeriti takvu politiku. Svi najvažniji odgovori na to pitanje već se prakticiraju negdje u svijetu.

Očito je kako ova knjiga iznosi snažna osobna gledišta. Svačije ideje pomiješane su u različite kotlove. Naše su ideje uzavrele zahvaljujući različitim sastojcima koji su potakli to vrenje. Potakle su

iz karijere jednog od autora, koja obuhvaća pedesetogodišnje iskustvo u poslovanju, marketingu, oglašavanju, odnosima s javnošču, novinarstvu, radiju i televiziji. Također, te su ideje proizišle i iz života

druge autorice koja je poučavala na svim razinama, od predškolskih ustanova do fakulteta. Konačno, te su ideje nastale iz naših zajedničkih napora proteklog de setljeća tijekom kojega smo nove

metode u praksi upotrebljavali diljem svijeta.

Iz te kombinirane pozadine proizlazi jednostavan skup uvjerenja:

1. Danas je gotovo sve moguće. Danas možemo postići gotovo sve stvari o kojima su utopisti nekada samo sanjali.

2. Gotovo svaki problem je barem djelomice rije~en negdje u svijetu. Izaberite najbolja rješenja i predvodit ćete svijet.

3. Tamo gdje problemi nisu rijdeni, danas raspolažemo jednostavnim tehnikama kojima ćemo proizvesti sjajna nova rjdenja.

Vaš vlastiti model novoga svijeta učenja VI UČITE PUTEM

onog što VIDITE onog što ČUJETE onog što KUŠATE onog što NJUŠITE

onog što DODIRUJETE onog što ČiNITE onog što ZAMIŠLJATE onog što

INTUITIVNO NASLUĆUJETE onog što OSJEĆATE Iz njenih internacionalnih radionica o RevolUciji u učenju.




Uvod 35 Engleski JApanski Recite Učinite

one ichi Itchy Počešite svoje

(svrbljivo) koljeno.

two ni knee (koljeno).!

three san Sun (sunce) Uperite prst u

nebo.

four shi she (ona) Uperite prst

prema djevojčici.

five go go (ići) Hodajte.

six roku rock (1juljati se). Zaplešite

rock' n' roll.

seven shichi shi-chi (ši-ći) Dvaput k:ihnite.

eight hachi hat-chi Stavite šešir na

(biti pod šeširom) glavu.'

nine kyu coo (gugukati) Gugučite poput

goluba.

ten ju ju Stavite na glavu

(židovska kapa) židovsku kapu. 2

'Prilagođeno iz ubrzanog tečala japanskoga jezika kojeg demonstrira

Creative Learning Company, Auckland, Novi Zeland.

4. Da biste predvodili u svijetu ne morate biti divovska zemlja, divovska država, velika tvrtka ili. velika škola. Zapravo neka od najspektakularnijih otkrića došla su iz malih škola i malih tvrtki.

5. Nalazimo se na povijesnoj prekretnici. Stotinama tisuća godina naši su preci lutali zemljom kao slabo odjevenilovci. Potom su, prije otprilike 12.000 godina naučili uzgajati usjeve i koristiti životinje kao radnu snagu. To je najavilo prvi veliki socijalni pomak. Između prije 200 i 500 godina ljudi su pokrenuli moči tiskane riječi, znanosti i pare koje su prokrčile put sljedećem velikom pomaku prema naprijed. Mi

danas ulazimo u doba brzih komunikacija s gotovo svakim na Zemlji i svijet zato nikada više neće biti isti.

Ova se knjiga djelomice temelji na spomenutim uvjerenjima. Ona se također. temelji na iznimnim podudarnostima. Ranih 1990-ih, koautori ove knjige radili su na različitim projektima u različitim

dijelovima svijeta. Jeannette Vos je dovršavala sedmogodišnji istraživački projekt za svoj doktorat s područja obrazovanja. Specifična tema njene radnje bile su metode pomoću kojih su srednjoškolci s ispodprosječnim školskim uspjehom za samo deset dana u SuperCampu 27 napravili dramatičan preokret. Ali taje tema zahtijevala puno šire istraživanje: provjeru najboljih svjetskih metoda učenja. Otprilike u

isto vrijeme Gordon Dryden je s televizijskom ekipom putovao svijetom i snimao najbolja svjetska dostignuća u učenju.

Nas smo se dvoje slučajno susreli 1991. godine na Međunarodnoj konvenciji o učenju u Seattleu, u državi Washington u SAD. Kada su televizijska serija i dok torska disertacija bile dogotovljene, razrnijenili

smo kopije radova i istraživanja koja su im prethodila. Sličnosti su bile zaprepašćujuće. Televizijsko i akademsko istraživanje su se poklapali. Nalazi su bili dramatični, a istina jednostavna:

Moguće je da svatko, u bilo kojoj dobi, nauči bilo što puno brže - često negdje između pet do dvadeset puta brže, i između deset do sto puta učinkovitije. Te su metode učenja jednostavne, lako se uče, zabavne su, zdravorazumske i djelotvorne.

Nakon što su se susreli autori ove knjige su godinama nakon toga imali prili ku putovati ovim planetom i tražiti nova otkrića u školama, korporacijama i lokalnim zajednicama. Na različite smo načine bili

opažači i sudionici u uzbudljivoj inforrnacijskoj revoluciji. Također smo imali čast djelovati zajedno s drugim katalizatorima i uspješno mijenjati načine na koje ljudi u svijetu uče.

Revolucija u učenju govori vam kako se to može učiniti i kako se već čini. I kako je na vama da promijenite budućnost.

Za dvije minute dokažite sami sebi Kako gledajući, govo reći i ćineći naućiti brojati na japanskom

1. Dok mimikom pokazujete postupke, recite li jednoj rećenici "Svrbljivo koIjeno" i "Sunce, ona ide plesati rock". 2. Ako ne raspolažste šeširom ili kapom, mimikom pokažite kao da ih stavljate na glavu.

Gordan Dtyden, Novi Zeland Jeannette Vas, dr. se. s područja pedagogije, San Diego, Kalifornija, SAD


16 ključnih trendova kojima možete oblikovati svoju buducnost 1. poglavlje: Budučnost _____________________________ [!] Doba brzih komunikacija.

[!) Svijet bez ekonomskih prepreka. [!) Četiri koraka k jedinstvenoj svjetskoj

ekonomiji.

[!} Internet trgovina i učenje. []] Novo uslužno društvo.

[il Povezanost velikih i malih. [il Novo doba slobodnog vremena. [il Mijenjajuće lice rada.

[]] Žene na rukovodećim mjestima.

l!2l Ponovno otkriće našeg zadivljujućeg

mozga.

I:!!l Kulturalni nacionalizam.

Iill Sve brojnija podređena klasa. Iill Aktivno starenje stanovništva.

Iill Novo širenje sam-svoj-majstor načina učenja.

[[J Suradničko poduzetništvo. !lil Pobjeda pojedinca.

Šesnaest glavnih trendova koji će oblikovati sutrašnji svijet Revolucija mijenja vaš život i svijet u kojem živite.

Vi ste dio prvog naraštaja koji živi u novom dobu: dobu koje nudi neograničen izbor budućnosti u eri u kojoj je gotovo sve moguće.

Svijet vaše djece bit će kao niti jedan prije. I njihova budućnost ovisi o njihovoj sposobnosti da usvoje nove koncepte, da naprave nove izbore i nastave učiti i prilagođavati se cijeloga života.

Bogate zemlje već su napravile skok od industrijskoga društva u doba informatizacije: doba u kojem će ljudska snaga uma, znanje i kreativnost nastaviti zamjenjivati strojeve i zgrade kao glavno

bogatstvo u društvu.

Sada siromašne zemlje imaju iznimnu priliku za teleskopsku budućnost: priliku da preskoče industrijsku eru i uđu izravno u novo doba umrežene inteligencije.

Ali to novo doba također raspolaže i neugodnim alternativama. Za one koji raspolažu novim znanjem nudi se svijet prilika. Za one bez tog znanja budućnost s nestankom starih poslova i

urušavanjem staroga svijeta nudi nezaposlenost, si-

romaštvo i očaj.

Glavni argument ove knjige je da. su, želimo li postići dobrobit za vecinu ljudi, žumo potrebne nove metode u~enja. Ali ne samo za novi naraštaj, već i za one

koji su već odrasle osobe.

Međutim, učenje može biti potpuno djelotvorno samo ako svakome od nas omogući da se izravno poveže s potrebama novoga doba. Mi vjerujemo kako će od svih postojećih trendova najmanje 16

najvažnijih diktirati što i kako danas tre-

bamo učiti: www.thelearningweb.net



Budućnost 39 1. Doba brzog komuniciranja Gla.vni. izvori podataka: Reader's Oigest Book of Facts (Reader's Oigestova knjiga činJenica), The inventions That Changed The World (Izumi koji su promijenili svijet) i The World Book Encyclopedia (Svjetska enciklopedija). a. Veći na antropologa pravi razliku između homo habilisa (spretnog čovjeka), koji datira prije 1.5 do 2 milijuna godina, homo sapiensa (mudrog čovjeka) i homo sapiens sapiensa, naše vlastite vrste čiji najstariji otkriveni ostaci datiraju od prije 35.000

godina.

b. Rani "mozgovi" su, naravno, bili vrlo jednostavni živčanl sustavi-o

C. Nitko ne zna sasvim sigurno kada se razvio razumljiv govor. Ali najnovija lstraživanja mozga identificirala su dijelove našega mozga koji su zaduženi za govor, rniš!jenje i rasuđivanje: svi su oni u našem prednjem mozgu koji je najrazvijeniji u homo sapiensa sapiensa. -

d, Najranija abeceda pojavila se oko 1700. godine prije Krista, ali modernija Grčka inačica u Europu nije uvedena do oko 1000. godine prije Krista.

Svijet Život Ljudi "Suvremeni" ljudi Poljodjelstvo Plug Kotač Parna energija Raćunala I sada Prvi mozgovi Govor Pisanje Abeceda Tiskanje Telefon Pokretne slike Televizija Tranzistor Optlčka vlakna

Povijesne znaćajke Ljudi su razvili zadivljujuću sposobnost pohranjivanja podataka i ostvarivanja njihove trenutačne raspoloživosti u različitim oblicima gotovo svakome. Ta sposobnost revolucionalizira

poslovanje, obrazovanje, kućni život, zaposljavanje, upravljanje i gotovo sve stvari koje uzimamo zdravo zagotovo.

Naši će domovi ponovno postati ključna središta učenja, rada i zabave. Samo utjecaj te rečenice preobrazit će naše škole, tvrtke, trgovačke centre, naše urede, naše gradove - zapravo naš cjelokupni pojam rada.

Sposobnost komuniciranja jedna je od ključnih značajki ljudskoga roda. Mnogi stručnjaci tvrde kako svijet postoji 4.500 milijuna godina, 1 da ljudi u približno sadašnjem obliku postoje na svijetu nekih dva milijuna godina, a kao "suvremeni ljudi" približno 35.000 do 50.000 godina. Pa ipak, naši preci - bez obzira kakvi argumenti za njihovo porijeklo postojali - nisu izumili nikakav oblik

pisma sve do unazad 6.000 godina. Trebalo je daljnjih 2.000 godina prije no što su ljudi stvorili prvu abecedu jedinstveni koncept koji je na posljetku omogućio da se svo znanje zabilježi premetanjem samo 26 simbola. Ali Kinezi

su tek u Il. stoljeću poslije Krista počeli tiskati knjige. Njernački izumitelj Johannes Gutenberg tekje 1451. godine tiskao prvu europsku knjigu i tako je transformirao našu sposobnost pohranjivanja i prenošenja znanja cineci tiskanu riječ dostupnom milijunima ljudi. "Prije Gutenberga na cijelom europskom kontinentu postojalo je samo 30.000 knjiga. Do 1500. godine bilo ih je više od 9

milijuna.'? Tek smo posljednjih stotinjak godina počeli ubrzavati taj proces: prvi pisaći stroj pojavio se 1872. godine, prva telefonska poruka 1876. godine, prvi slagar ski stroj 1884. godine, nijemi film

1894. godine, prvi radio signali 1895. godine, zvučni film 1922. godine, rana televizij a 1926. godine i računalni mikroprocesor i džepno računalo 1971. godine. Od toga doba počela je eksplozija komunikacijske revolucije.

Svijet započinje informacijsku razmjenu ogromnih razmjera. Do 1988. godine jedan je optički "kabel" odjednom mogao nositi 3.000 elektronskih poruka. Do 1996. godine mogao je nositi 1.5 milijuna poruka, a do 2000. godine nosit će njih 10 rnilijuna.'

Svake se prosječne godine na svijetu proizvede preko 800.000 različitih knj iga." Kada biste čitali.jednu knjigu dnevno, trebalo bi vam puno više od 2.000 godina da ih sve pročitate. Međutim, što ako biste mogli automatski odabrati samo one informacije koje želite, kada ih želite i poslati ih sebi putem jedne od onih 10 milijuna poruka koje ćemo uskoro moći istodobno prenositi jednim

vlaknom optičkoga "kabla" gotovo li bescjenje? I što ako biste te informacije kod kuce star 4.5 milijardi godina star 3.5 milijardi godina prije 2 milijuna godina prije 35.000 do 50.000 godina?a prije 12.000 godina prije 5.000 godina prije 5.000 godina prije 250 godina prije 40·50 godina Doba brzih komunikacija

Komunikacije prije 500 milijuna godinab prije 35.000 do 50.000 godinaC prije 6.000 godina prije 4.000 godinad 1040. ljeta Gospodnjeg u Kini, 1451. u Europi 1876. godine 1894. godine 1926. godine 1948. godine 1988. godine: 3.000 poruka odjednom 1996. godine: 1.5 milijuna 2000. godine: 10 milijuna (procjena)


BuduCnost •••

lQ)@ @lli} ~cr@~~w@@]~ [P)@[p)llil1! @llil1!@[M}@~~~®

~ [p)®[fullilOD~©® @@] ~~~®[f~©® ®O~D@@]~O~ 1![f@[fj)@] @®@[Q)[fj)~[}u

[f@~M[fj)@O@~

@]@[fj)®® ~~ ®M~@[M}@[Q)~O ®[f@@][fj)D@ W@O~~~[fj)@ ~@~1!@@ td.fl @[f1JU@[f~~~u[fu @]@O®[f@~

@ [kM1!UD@ [p)@[}uM~Du'©@ D@@]@cru ©@[fj)1!~ mogli reproducirati u bilo kojem obliku: na računalu, video kazeti, kompaktnom disku ili svom kućnom štampaču? Tehnologija je na djelu. I sve manje ćete za to uopće trebati optička vlakna.

Do početka 1999. godine u upotrebi je bilo najmanje 250 milijuna računala.

Najmanje 150 milijuna ljudi imalo je izravan pristup Internetu. Svatko od njih mogao je izravno kontaktirati s 150 milijuna drugih ljudi. Daljnjih milijun ljudi imalo je pristup Internetu putem svojih tvrtki ili

škola. Mnogi predviđaju da će između 2000. i 2005. godine između 500 milijuna do 1 milijarde pojedinaca biti na Internetu.'

CD-ROM-ovi, digitalni video diskovi i elektronske igre pružaju zapanjujuće rane primjere oblika budućnosti koja slijedi.

Kada se 1993. godine pojavila ranija verzija ove knjige posao s elektronskim igrama već je bio razgranat, ali CD-ROM-ovi su se tek pojavili. Međutim, do 1995. godine na tržištu je bilo više od 10.000 CD-

ROM naslova. Većina od njih imala je neku vrstu obrazovne tematike. A od tada njihov je ukupni broj još narastao. . 'Izdavač: Warner Books, New York.

o Godine 1979. kalifornijska nastavnica Jan Davidson otvorila je centar za poučavanje u Rancho Palos Verdes s pogledom na južni dio Los Angelesa. Ubrzo je za 3.000 dolara kupila

računalo Apple II i s prijateljem počela pisati programe za uvježbavanje rječnika i matematike. Njenaje kompanija skromno napredova la sve do 1991. godine kada se "zahuktala edukacijska

zabava (engl. edutainrnent)"." Tri godine kasnije Jan i njezin suprug Bob pretvorili su Davidson & Associates u javnu tvrtku, te su je 1996. godine prodali za gotovo milijardu dolara.

Danas ćete etiketu Davidson naći, zajedno s etiketom gigant skog proizvođača igračaka Fisher-Price, na većini različitih jako kvalitetnih i dobro osmišljenih interaktivnih CD-ROM programa. Oni pretvaraju

milijune domova u vrtičke, osnovno i srednjoškolske centre za učenje. Za djecu od četiri do dvanaest godina među vodećim su Davidsonovim serijalima: Kid Phonics, Kid Works, Kid Keys, Kid Kad, Math

Blestet i Reading Blsster, a serijali Fisher-Pricea nude programe za još mlađu djecu.

O Jedan je dvadesetpetogodišnji Amerikanac 1981. godine za 75.000 dolara" kupio Q-DOS - "Quick and Dirty Operating System" ("Brz i prljav operacijski sustav") - i pretvorio ga u standard u svijetu

osobnih računala. Danas je suosnivač Microsofta BiH Gates najbogatiji čovjek na svijetu. Gatesov je tinejdžerski san bio "računalo na svakom stolu i u svakome domu".8 Danas i on planira doba u kojem će ljudi

posvuda imati mogućnost da u svome domu od najboljih nastavnika dobiju najbolju poduku iz bilo kojeg predmeta.

BILL GATES Business @ The Speed of Thought* (Poslovanje @ Brzina misli)




Budućnost 43

'Izdavač: Vintage Books, New York,

Njegova interaktivna enciklopedija Encarta ukazuje na još jedan značajan aspekt budućnosti: davana je besplatno uz milijune osobnih računala kako bi se Microsoftovi Windowsi učinili vodečimsvjetskim

računalnim sustavom.

O Godine 1982. jedan je 18-godišnji teksaški student počeo prtljati s tehnologijom osobnih računala. Pomoću nekih gotovih komponenti počeo je proizvoditi osobna računala po narudžbi. Kasnije je među

prvima započeo prodaju osobnih računala po narudžbi - servisirajući ih i prodajući nadogradnju za njih putem izravnog reklamiranja putem jedne od najbolje uvježbanih telefonskih ekipa na svijetu.

Tvrtka Michaela Dellaje do 1995. godine već imala promet od preko 5.3 milijarde dolara i bila jedna od četiri najveće kompanije osobnih računala na svijetu. Do početka 1999. godine, kada je Michael Dell

imao svega 34 godine, godišnja prodaja narasla je na 18 milijardi američkih dolara.

O Godine 1991. tvrtka koja je ranije proizvodila obične igraće karte premaši laje zaradu ogromne Sony korporacije za 400 milijuna dolara. Godine 1992. ista je tvrtka prodajom ostvarila 5.5 milijardi dolara,

i 1.3 milijarde bruto profita i to samo s 892 zaposlenika: to iznosi više od 6 milijuna dolara prodaje po zaposleniku. Ime te tvrtke je Nintendo, a njihov proizvod su elektronske igre. Njihovu pokretačku silu

predvodi Hiroshi Yamauchi - tvorac najboljeg opisa radnog mjesta u novom stoljeću. Kada gaje njegov najbolji dizajner pitao: "Što da stvorim?" Yamamuchi je odgovorio: "Nešto sjajno."?

Danas se Nintendo, Sega i Sony uz poticaj drugih nadmeću za tržište elektronskih igara vrijedno IS milijardi dolara godišnje.

O Jedan je dvadesetdvogodišnji američki student radeći za 6 dolara na sat 1993. godine stvorio prvi Internet pretraživač ("browser"). Dvije godine kasnije njegova tvrtka još nijednom nije ostvarila dobit.

Međutim, kada ga je u kolovozu 1995. godine "dao u javnost" on je stvorio najvecu investicijsku eksploziju u povijesti. Na kraju prvog dana trgovanja, dionice kupljene za 28 dolara prodava ne su za 71 dolar.

Do kraja 1995. godine osobni portfelj dionica dvadesetčetverogodišnjeg Marka Andreessesa vrijedio je 137 milijuna dolara. Portfelj njegovog starijeg poduzetničkog partnera Jima Clarka, koji je uložio kapital,

vrijedio je 1.3 milijardi dolara.

Ime te kompanije: Netscape Communications. Tržišna vrijednost sredinom 1996. godine: 3.1 milijardi dolara. Njihov proizvod: Netscape Navigator. Ako je dobrobit njihovog proizvoda bila briljantno

jednostavna, njihov je marketinški koncept naglavce okrenuo poslovnu mudrost: daj proizvod besplatno - tako da postane industrijskim standardom diljem svijeta - a onda zaradi prodajući njego ve dodatke.

~@~@U@ @~@~~W®U~ @]® @@U@ @[fi)@

~U@ tl@ tl[ID~@[f ~®[ID~~[M)®~@ ~~U®W[ID . [P)[f@@U@[f~tl [ID ~ ® ~U@ @][l[fi)[l@

@][f~nU@ [fj)[l @U@~Q1]~ @[IDU[f[l [M)@@~ @][f~[lU~ [fi)[l @W@[M)@ ~®[p)@~@[IDo NICHOLAS NEGROPONTE Being Digital* (Digitalno bivanje)


Budućnost 45

DON T APSCOTT* Do rujna 1996. godine 40 milijuna ljudi širom svijeta je, kako bi u ogromnoj bazi podataka našlo slike, tekst i video materijal, koristilo Na vigatorov jednostavni naciljaj-i-klikni alat za surfanje

Internetom.

Izvršni direktor Jim Barksdale predvidio je da će do početka novoga stolječa Navigator imati 500 milijuna korisnika, te se BiH Gatesova ekipa, sa svojim novim Internet Explorerom, utrkivala kako

bi zavladala istim tim tržištem. Do početka 1999. godine Netscape je pripojen u još veći koncept, postavši dijelom America Onlinea, koji je odonda najveći svjetski dobavljač Internet usluga.

Ray Hammond u Digita1 Businessu piše: "Ono što je bilo osobito važno za utaživanje gorljive gladi za proizvodima Netscapea je bilo to što je tržište iznenada shvatilo koncept Interneta kao trajnog

novog komunikacijskog kanala, kanala koji će postati većim od svih ostalih zajedno, kanalom koji će istodobno biti globalan, osoban, interaktivan, niske cijene i u stalnom razvoju. Međutim, čak i te riječi

podcjenjuju ono što će Internet i njegovi nasljednici postati i utjecaj kojeg će imati na poslovanje i socijalne strukture."

Hammond kaže daje osobno računalo samo po sebi dosta glupavo. Ali smješteno u mrežu, na kojoj se pridružuje milijunima drugih, "osamljeno osobno računalo postaje dio neuralne mreže

inteligencije koja, zajednički, ima zapanjujuću rnoć". Nicholas Negroponte, osnivački direktor Media Laba iz Instituta za tehnologiju u Massachusettssu, kaže: "Thomas Jefferson je unaprijedio

pojam knjižnice i pravo besplatnog posuđivanja knjiga. Ali taj slavni predak nije nika da razmatrao mogućnost da bi 20 milijuna ljudi moglo elektronski pristupati digitalnoj knjižnici i besplatno

povlačiti njen sadržaj."12

CD koji se koristi samo kao memorija za čitanje podataka (CD-ROM) ima kapacitet pohranjivanja koji iznosi 5 milijardi bita. To odgovara veličini otprilike 500 klasičnih knjiga "ili petogodišnju

količinu pročitanog, čak i za one koji čitaju samo dvije novele tjedno"." Negroponte kaže kako će do prvih godina novoga stoljeća tipični CD-ROM moći sadržavati deset puta više informacija ili ek-

vivalent od 5.000 knjiga.

Danas se CD-ROM u SAD-u može proizvesti za 1 dolar po komadu, a u Kini za mnogo manje od 50 cen ti. To je 50 centi za 500 interaktivnih knjiga, a uskoro i za njih 5.0001 A danas se doslovce svako osobno računalo isporučuje s mogućnošću da očitava CD-RaM-ove. Ono što je možda još značajnije: danas nema potrebe niti kupovati mnogo CD-RaM-ova. Njihove interaktivne sadržaje

milijuni ljudi širom svijeta mogu gotovo trenutno i u kojem god trenutku to požele skinuti s Interneta. To znači da se složeniji softverski programi, koji obično preopterećuju kućna računala, mogu

pohraniti u jednom središnjem mjestu, te da se Internet korisnici mogu prikopčati na koji god program žele. Taj proces čini

Modeli za novo informatićko doba Video igra vašeg djeteta

ima kapacitet 10.000 puta veći od prvog računala na svijetu, ENIAC-a iz 1947. godine

Današnja ćestitka

koja pjeva "Sretan rođendan" ima više računarske snage nego što je nje bilo na Zemlji do 1950. godine.

Većina kućnih video-kamera

sadrži snažni] čip nego ogromno ISM sistemsko 360 računalo: gorostas koji je zapremao stotine kvadratnih stopa klimatiziranog prostora 1960-ih godina.

Genesis nudi igru

s računalom koje je snažnije od super-računala

Cray iz 1976. godine koje je kostalo više milijuna dolara.

Sony ima video igru

s procesorom od 200 MIP-s (milijuna uputa u sekundi) koji je još ne tako davno u obliku glavnog rama koštalo oko 3 milijuna dolara. Internet2

će uskoro spajati više od 100 sveučilišta snagom 600 milijuna bita u sekundi što je dovoljno da se enciklopedija od 30 svezaka prenese za manje od 1 sekunde. 'Sažeto iz The Digital Economy (Digitalno gospodarstvo) i Blueprint To The Digital Economy (Obrazac za digitalno gospodarstvo), knjige kojoj je isti autor bio urednik. Obje knjige izdao je McGraw-Hill,

11 West 19th Street, New York, NY 1001, USA. www.thelearningweb.net



Budućnost 47

Financijski model za sutrašnji svijet ućenja

uporabu kućnih računala jednostavnom pbput uporabe televizora. Svako vrijeme postaje vrijeme s najvećom gledanošću - a vi pokrećete programe.

Stvaralac Web-a, Tim Berners-Lee, kaže kako je moguće da će novi "informatički kućanski aparati" stati u kutiju pahuljica od žitarica. "Moja će djeca u kutiji potražiti besplatan poklon", kaže on, "izvaditi

tubicu, odmotati nešto plosnato, elastično i magnetsko, zalijepiti to na hladnjak i početi navigavati Web-om."14

Business Week piše: "U tijeku je velika utrka informacijskim aparatima. Cilj je kreirati elektronske naprave koje su jednostavne poput televizora, ali koje mogu istoga časa ostvariti vezu s digitalnirn

svijetom."

Povežite te koncepte s prodajom tipa iznajmi-kupi i vjerojatno ćete dobiti sljedeči veliki iskorak u potrošačkoj elektronici, koja će imati strahoviti potenci jal za obrazovanje i učenje. U trenutku kada će

vam telefonske, elektro ili kablovske tvrtke putem telefonskih linija utemeljenih na optičkim vlaknima i kombiniranirna aparatima TV -a i osobnih računala moći ponuditi trenu tačni pristup Internetu i World

Wide Web-u - i dati vam mogućnost plaćanja, recimo, 300 dolara u gotovini ili 1.50 dolara tj edno bez pologa putem vašeg računa - svaka će kuća imati jeftini pristup svima drugima.

Kevin KeIIy, glavni urednik časopisa Wired, tu novu ekonomiju naziva "tektonskim poremećajem", te piše: "Ironija je našeg doba upravo to što je završila era računala. Sve su se već najvažnije posljedice

samostojećih računala već dogodile. Sva obećavajuća tehnološka dostignuća koja se sada pojavljuju većinom se temelje na komunikaciji među računalima - tj. na povezivanju, a ne na računanju."!"

GORDaN DRYDEN* KelIy kaže kako se mrežna ekonomija "hrani rezonancom dviju zvjezdanih eksplozija: propadanjem mikro svemira čipova i eksplozijom telesvemira veza. Ti iznenadni pomaci ruše stare zakone bogatstva

i pripremaju teritorij za novu ekonomiju u nastanku.

"Usporedo sa smanjivanjem silikonskih čipova na mikroskopsku veličinu, na mikroskopsku se veličinu smanjuje i njihova cijena, Oni postaju jednostavni i do voljno sičušni da stanu u svaki - ključna je

riječ ovdje svaki - objekt koji napravimo." 'Prezentacija za British Telecommunications' Think Tank na skupu "Building the Communications Society" (Izgradanja komunikacijskog društva), London, Engleska, rujan 1996.

Biljeska: Od tada su cijene računa la toliko opale, tako da se najjeftiniji mogu kupiti za puno manje od 1.000 dolara. U rujnu 1998, koautor Dryden je novozelandskoj vladi preporučio da jamči pokrivanje troškova nabavke računaJa za svako dijete u zemlji kako bi se ono moglo otplatiti terećenjem telefonskoga računa.

Očekuje se da će ukupan broj osobnih računala.u.svijetu do 2002. godine doseći 500 milijuna, a istodobno "broj neračunalnih čipova koji pulsira danas u svijetu iznosi 6 milijardi", te Kelly predviđa da će

ih do 2005. godine biti 10 milijardi, a nedugo nakon toga jedan trilijun. "U procesu ugrađivanja milijarde djelića naših misli u sve ono što činimo", kaže on, "mi te djeliće istodobno i pove-


Pomoću elektronskih multimedijskih. sustava poslovodstva u zemljama

u razvoju mogu premostiti industrijsku revoluciju. STAN SHIH

glavni direktor, The Acer Group* 'U Tajvanu stacionirana međunarodna kompjutorska tvrtka sedma po redu u svijetu, iz razgovora s autorom.


sucuenost

zujemo." Ono što pokreče novu tehnologiju je eksplozija jeftinih - katkada besplatnih - veza.

Ili kao što su u Oslobađanje stroja ubojice (Unleashing The Killer App) rekli Larry Downes i Chunka Mui: "Ako ti i ja možemo zvati samo jedno drugoga ... telefon nam nije od velike koristi. Ali ako

možemo zvati gotovo svakoga drugoga na svijetu, telefon postaje neodoljiv."

Stan Shih, jedan od najistaknutijih azijskih biznismena i glavni direktor tajvanske Acer Grupe, predviđa, primjerice, da će cijenom pristupačni, interaktivni, elektronski multimedijski sustavi omogućiti

poslovodstvima u zemljama u razvoju da premoste industrijsku revoluciju i izravno uskoče u Informacijsko doba."

2. Svijet bez ekonomskih granica Neizbježno se približavamo svijetu u kojem će većina trgovine biti doslovce neograničena poput Interneta. Zanemarite kratkoročne korake za zaštitu poljop rivrednih prihoda nekih zemalja. Duh je izašao iz

boce: trenutačni transfer novca diljem svijeta - najmanje 1.3 trilijuna dolara dnevno" - promijenio je samu narav trgovine i svjetske komercijale.

Koautor Megatrends 2000 navodi globalnu ekonomiju kao jedno od svojih glavnih predviđanja. "To je nesumnjiv smjer u kojem svijet ide - prema svjetskoj ekonomiji jedinstvenoga tržišta. Naravno da se

pritom susrećemo sa suprotnim trendovima protekcionizma, ali najvažniji je trend koji nadvisuje sve druge pomak ka svijetu u kojem postoji slobodna trgovina među svim zemljama."!"

Robert B. Reich, glavni ministar rada predsjednika Clintona, na početku The Work Of Nations - preparing ourselves for the twenty first century (Rad nacija _ kako se pripremamo za dvadesetprvo stoljeće)

piše: "Doživljavamo transformaciju koja će preurediti politiku i ekonomiju nadolazećeg stoljeća. Više neće biti nacionalnih proizvoda ili tehnologija, neće biti nacionalnih tvrtki, niti nacionalnih industrija.

Neće više postojati niti nacionalne ekonomije, barem ne u ovom smislu u kojem ih danas poimamo. Sve što će ostati ukorijenjeno unutar nacio nalnih granica bit će ljudi koji tvore neku naciju. Najveće dobro

svake nacije bit će znanja, sposobnosti i umijeća njenih građana."

A ta će dobra prije svega ovisiti o sposobnosti stanovništva neke nacije da stječe nova znanja, osobito prilikom defiIJiranja problema, dolatenja do novih rješenja i dociavanja novih vrijednosti.

Jasno je da se obrazovni sustav neke nacije ne može temeljiti jednostavno na zapamćivanju ograničenog korpusa informacija.



Budućnost 51

3. tetiri skoka prema jedinstvenoj svjetskoj ekonomiji

Za vrijeme dok međunarodne financije potiču rast jedinstvene svjetske ekonomije, postoje četiri glavne stepenice prema toj prosperitetnoj budućnosti: a) Trajno vodstvo Amerike u vitalnom polju elektronskih inovacija, a sada u novom svijetu "konvergencije".

b) Uskrsnuće Europe kao jedinstvenog ekonomskog entiteta, kao modela integrirane zajednice.

c) Uspon dinamičnih "Tigrovskih ekonomija" kao model za male zemlje.

d) Preporod Kine, najmnogoljudnije zemlje na svijetu, kao modela za velike populacijske blokove u nerazvijenom svijetu.

Prva stepenica: američki smisao za brzo pretvaranje visokih tehničkih istraživanja u revolucionarne proizvode. Kako se svijet kreće k novom stoljecu čudesna otpornost američke ekonomije ostaje uporištem za kontinuirani svjetski rast, osobito u novom digitalnom dobu.

Danas nas budućnost najviše priziva u kalifornijskom području poznatom kao Silicijska dolina. Još prije 50 godina područje južno od Zaljeva San Francisco bilo je pokrajina u kojoj su se uzgajale naranče i vinova loza. Danas je to područje na kojem se izrodilo 240 javnih tehnoloških tvrtki s tržištem vrijednim 500 milijardi dolara, godišnjom prodajom od 170 milijardi dolara i 377.000 zaposle nih. Tu je još najmanje 4.000

malih kompanija koje nisu javne."

Međutim pouka tog područja za budućnost vjerojatno je još važnija: radi se o jedinstvenome nizu partnerstva između sveučilišta i tvrtki. Danas polovica prihoda Silicijske doline dolazi iz tvrtki koje je oplodilo

Stanfordsko sveučilište.

Međutim, novi katalizator koji se pojavljuje u Americi jest način na koji konvergira nekoliko njenih pionirskih industrija: računarstvo, industrija televizora, zabave i brzih komunikacija.

Ta konvergencija također ima strahovite implikacije po obrazovanje: sasvim je moguće da se školski sustav, ukoliko ostane učahuren u svom zastarjelom modelu, u potpunosti zaobiđe.

Model za drugu stepenicu ka svijetu s jedinstvenom ekonomijom pruža Europska zajednica. Ona povezuje 15 zemalja i 370 milijuna ljudi. Dugo u sjeni Sjedinjenih Američkih Država, Europa se ponovno

pojavljuje kao drugo globalno sidrište napretka i stabilnosti. Euro, nova jedinstvena europska valuta, ujedinjava 11 različitih tržišta. Usprkos rastućoj nezaposlenosti u njenoj stagnirajućoj tradicionalnoj manufakturnoj industriji, europske softverske i telekomunikacijske tvrtke proizvode radna mjesta. Samo su nedavno deregulirane njemačke telekomunikacijske tvrtke 1998. godine stvorile 40.000 novih radnih

mjesta. Ćak

KEVIN KELLY New Ru/es For The New Economy* (Nova pravila za novo gospodarstvo)

'Izdavač: Viking-Penguin, New York


Budućnost

STEVEN LEVY* su i u manjim europskim zemljama finska Nokia, švedski Ericsson i britanski Vodafone pokazali kako nove tehnologije, kada ih podupire jednako dinamična obrazovna politika, mogu revitalizirati

novostoljetne ekonomije.

Vjekovni britanski sveučilišni grad Cambridge tipičan je primjer zaokreta.

Taj je grad danas postao sto žerom za područje u kojem se nalazi 1.159 tvrtki vi soke tehnologije predvođenih Acornom, Cambridge Display Techom i Pipexom. Sir Alex Broers, počasni rektor Sveučilišta u

Cambridgeu "sanja o tome da čitavo istočno područje Ujedinjenog Kraljevstva pretvori u digitalni rasadnik. Glavni plan kojeg su iznjedrili gradski oci izloženje u optimističnom dokumentu nazvanom

Cambridge 2020."21 U njemu je budućnost ocrtana tako da grad ostaje turistima napučena košnica kapelica, prolaza i bujnih tratina - okružena prstenom industrijskih parkova i tvornica čipova.

Četvrtu stepenicu predstavlja novi model malih zemalja koje su postale metom međunarodne zajednice, osobito zemlje poput Tajvana, lrske, Finske i Singapura, ili manjih područja poput BangaIorea u

Indiji, Tel Aviva u Izraelu i Kyota u Japanu.

Kada je Dryden, koautor ove knjige, 1964. godine prvi puta posjetio Taipei, glavni je grad Tajvana imao samo jedan komplet semafora koji se ukIjučivao sam kada su ugledni gosti ulazili u grad. Danas u

Tajvanu, koji ima 21 milijun stanovnika, buja 14.000 elektronskih tvrtki koje imaju ukupnu prodaju, uglavnom za izvoz, od 75 milijardi dolara. Tu je i 120 javnih tvrtki visoke tehnologije s tr žištem vrijednim

100 milijardi dolara, prodajom od 27 milijardi i 72.000 zaposlenika. U Tajvanu godišnje diplomira 10.000 inženjera i znanstvenika i ta zemlja ima politiku kojom aktivno privlači natrag tisuće drugih ljudi koji

su uspjeli na mjestima poput Silicijske doline.i?

Irska je, sa svojih manje od četiri milijuna stanovnika, jednako dramatičan primjer. To je prije dvadeset i pet godina bila siromašna ruralna zemlja. Danas je ona po izvozu softvera druga po redu zemlja na

svijetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država. Irska je privukla 1.100 međunarodnih tvrtki koje su započele posao u toj državi, a danas te tvrtke imaju 107.00 zaposlenih. Godišnji izvoz ove zemlje iznosi 25

milijardi dolara, s tržišnim viškom koji svake godine iznosi Il milijardi dolara. Irski porezni poticaji privlačenja tvrtki visoke tehnologije ·su, poput onih u Tajvanu, usuglašeni sa širokom politikom obrazovanja

umješnih ljudi koji će se u njima zapošljavati.P

Priča o Finskoj još je čudesnija, a na mnogo načina to je priča o jednoj tvrtki: Nokiji. Tamo 1980-ih glavna finska industrija bili su papir i celuloza. Tvrtka Nokia sa sjedištem u Helsinkiju, najveća tvrtka u

zemlji, bila je poznatija po svojim gumenim čizmama nego po sićušnim telefonima. "Ali kada je ekonomija ranih 1990-ih počela slabiti, Finska se tražeći spas okrenula k visokoj tehnologiji.

Što je potrebno da bi dostigli Silicijsku dolinu? 1. Velika istraživačka ustanova

poput Stanforda, Cambridgea, M.T.I.-a

2. Jedna priča o mega-uspjehu poput Microsofta, Nokie, Lotusa, Acera

3. Talent za visoku tehnologiju i sposobnost da je se privuče

4. Poduzetnički kapital danas nam taj put pokazuju Izrael i Tajvan

5. Infrastruktura vladin model u Singapuru

6. Odgovarajući stav bez bojazni da se riskira "Naslovna priča iz Newsweeka: The Hot New Tech Cities (Vrući novi tehnički qradovi)

(9. studenoga, 1998.). www.thelearningweb.net



Budućnost 55

LAWRENCE J. BRAHM China As No. 1 * (Kina kao broj 1)

Vlada je odlučila uložiti 2.9 posto svog bruto nacionalnog proizvoda u tehnološka istraživanja i razvoj. Poduzeća su se, da bi započela elektronske poslove, okrenula inozemnim partnerima i N okia je otkrila naizgled beskonačno tržište mobilnih telefona.v'" Uskoro je Nokia iz tog novog fenomena crpila 32 milijarde dolara godišnje i njen je uspjeh dao poticaj finskom tehnološkom čudu. Kako je tvrtka rasla investirala je i u znanstvene rasadnike na sveučilištima diljem zemlje, koje su osnovale grupe sa zajedničkim kapitalom vlade i poduzetnika. Danas u Finskoj postoji 400 poduzeća visoke tehnologije. Finska ima samo pet miliju -na stanovnika, ali njih gotovo 2.5 milijuna posjeduje mobilni telefon. A u zemlji jezera i sauna također buja i najveći broj Internet priključaka u Europi.

Sićušna azijska otočna zemlja Singapur pruža jednako poučnu priču. Prije četrdeset godina to je bio siromašan otok. Prije dvadeset godina vlada je započe la kampanju privlačenja multinacionalnih poduzeća visoke tehnologije poreznim olakšicama, dobro obrazovanom radnom snagom, te zadivljujućim infrastrukturnim programom. Potaknut vladinom politikom ogromnog ulaganja iz obaveznih mirovinskih fondova, ova je otočna država pokrenula najnoviji infrastrukturni projekt Singapur jedan (Singapore One), koji je vrijedan stotine milijuna dolara, te koji će do kraja 1999. godine svako kućanstvo, školu i ured spojiti na Internet. Singapur čini vjerojatno više nego i jedna druga zemlja kako bi puno potrošio na informacijsku tehnologiju u školama.

Međutim, najveći uspavani div jest Kina. Nakon godina stagnacije za vrijeme Maove Kulturne revolucije, Kinaje od 1979. godine naovamo od siromaštva os lobodila najveći broj ljudi u povijesti nekoga društva. Ona je u posljednjih 20 godina povećala svoju ekonomiju za više od 400 posto. Međutim, u mnogim priobalnim "specijalnim ekonomskim područjima" ekonomija je jačala čak i većom brzinom. Naravno da Kina još uvijek ima velikih problema, ali ona je sada ušla u utrku za primjenu lekcija koje su nam dali Singapur, Hong Kong i Tajvan.

Kina također ima jedno posebno "tajno oružje": 51 milijun Kineza koji žive izvan njenih granica. Svi zajedno oni posjeduju lako unovčive imovine u vrijed nosti od 2 trilijuna dolara." Njihova dominantna etika jest obrazovno postignuće. Većina njihovih obitelj skih korijena potječe iz glavnih područja razvoja duž istočne kineske obale. Uz njihovo investiranje u ta područja i zemljinu vlastitu unutarnju politiku rasta, kineska ekonomija je spremna postati najvećom svjetskom ekonomijom najkasnije do 2030-ih, a možda i ranije."

Razmotrite samo jedan projekt: umotvorinu Richarda Lija, u Kaliforniji obrazovanog drugog sina najbogatijeg čovjeka Hong Konga, Li Ka-Shinga, i jednog od dva glavna nasljednika 10 milijardi dolara vrijednog bogatstva obitelji Li. Sredinom 1990-ih Richard Li je svoju satelitsku televizijsku mrežu Star prodao Rupertu Murdochu za 950 milijuna dolara. Sada je spreman taj novac, i više od

Jedna od najkomercijalnije promišljenih zemalja

današnjice jest Narodna

Republika Kina.

"lzdavač: Butterworth-Heinemann Asia 1 Temasek Avenue, Singapore 039192. ••••••••• ",a.. .•.•. I •••.•••.••••• :_ •.••• ao •••• L.. ••• _-10


BuC!ucnost01

Kineski model za novo stoljeće toga, investirati kako bi stotinama milijuna kineskih i drugih azijskih obitelji osigurao jedinstvenu televizijsku Internet uslugu. Danas tek manje od 3 posto azijskih obitelji ima telefon, ali 65 posto njih ima

televizor. A Richard Li u zajedničkom poduzetničkom pothvatu s Intelom kani tim obiteljima pruži ti jeftinu kutiju koju će moći staviti na televizor i koja će ga pretvoriti u računalo s kojeg se može sla ti

elektronska pošta i surfati po Web-u. Te će se naprave čak moći aktivirati na ljudski glas kako bi ih mogli koristiti milijuni Azijata koji ne znaju pisati pomo ću tipkovnice. Li vrlo dobro zna da s 1.3 milijarde

stanovnika Kina ima službenu politiku kojom se potiču obitelji s jednim djetetom. Ta bi djeca mogla postati najobrazovanijima na svijetu. A nova Lijeva Pacific Convergence Corporation namjerava ih opskrbiti

svim interaktivnim uslugama, uključujući učenje na daljinu i kupovinu Internetom.

o 1999. godine samo je 3 milijuna kineskih kućanstava bilo spojeno na Internet, ali je zato 310 milijuna kućanstava imalo televizor.

O Sada su se najbogatija hongkonška obitelj i tvrtka Intel povezali na ogromnom novom zajedničkom poduhvatu televizije/I nterneta.

O Taj će poduhvat milijune TV-prijemnika pretvoriti u cijenom pristupačna mrežna računala.

O Tako će stotine milijuna Azijata, čak i iz siromašnih obitelji, imati pristup e-mail u, World Wide Web-u i učenju na daljinu.

O Projekt će sadržavati i glasovnu poštu namijenjen u većini Azijata koja ne zna pisati pomoću tipkovnice jer pišu ideogramima ili fonogramima. 4. Trgovina i učenje putem Interneta

DOUGLAS C. McGILL Wired magazine* (Časopis Wired) Ako sva četiri spomenuta trenda povežemo sa svim aspektima trgovine i obrazovanja dobit ćemo još čudesniju sliku sutrašnjega svijeta. Ljudi diljem zemaljske kugle, kao što to zorno pokazuje Lijev projekt,

danas mogu ne samo brzo komunicirati, već mogu brzo trgovati i brzo učiti. Tvrtka Dell je do sredine 1997. godine preko Interneta prodavala računala brzinom od jednog milijuna dolara na dan. Početkom 1999. taj je broj narastao na 18 milijuna dolara na dan. Do tog doba njihove su

mušterije dnevno za Dellova računala plaćale 18 milijardi dolara na godinu, a uglavnom su njihovu konfigu raciju određivali sami, na Interenetu birajući između pojedinih komponenti. Ispunjene narudžbe bi se

potom elektronski prenosile u depoe Federal Expressa i isporučivale u roku od jednoga dana.

Sličan je oblik kupovine revolucionirao trgovinu i u drugim područjima.

O Otvori te adresu www.amazon.com na World Wide Web-u i pridružit ćete se brojki od najmanje 540.000 kupaca koji svakodnevno ostvaruju brzi pristup prema 2.5 milijuna knjiga. Premda Amazon ne

posjeduje trgovinu, njegova je prodaja preko Interneta 1998. godine dosegla iznos od 610 milijuna dolara. Ipak, da bi zaradila ta je tvrtka do početka 1999. godine već stvorila najveću svjetsku bazu podataka o

preferencijama čitatelja knjiga.

O Kontaktirate li adresu www.ImagineRadio.com na Web-u i odaberete omiljeneglazbene stilove i glazbenike, Imagine Radio će za vas kreirati vašu vlasti tu privatnu radio stanicu, s programima

prilagođenima vašem ukusu. Čak će i nastaviti s nadopunjavanjem i obnavljanjem vaše personalizirane radio stanice birajući između novih glazbenih uspješnica one koje odgovaraju vašem profilu. *Empire of the Son (Sinovljevo kraljevstvo), svibanj 1999. godine u broju pod naslovom "Richard's Li's Intel deal that could crack the Great Firewall of Chi na" ("Nagodba Richarda Lija i Intela koja bi mogla slomiti Veliki kineski vatreni zid"). McGill citira Avrama Millera, Intelovog šefa za razvoj poslovanja koji go-

vori: "Razmjeri ovoga posla bit će veći od bilo čega što postoji na svijetu." www.thelearningweb.net


http://www.ImagineRadio.com/

http://www.amazon.com/


Budućnost 59

o Odaberete li www.CDnow.com on će vas, iz popisa vaših preferencija, opskrbiti odabirom glazbe iz izbora od približno 375.000 različitih glazbenih vrpci i pjesama. Ova adresa nudi glazbeni servis za svakog od svojih 600.000 klijenata.

O Odaberete li adresu www.garden.com. Garden Escape će samo za vas ponuditi on-line rasadnik. Pohranite svoju šifru i cvijeće koje vam se sviđa, i on će vam točno reći kada što saditi. Čak možete upotrijebiti njihov on-line softverski program kako biste uredili krajolik vlastitoga doma.

O www.autoweb.com spajajući prodavače i specifične kupce, mjesečno sklapa prodaju 30.000 automobila u vrijednosti od ukupno 660 milijun a dolara godišnje.

Neke procjene predviđaju da će prihodi od Internet prodaje do 2002. godine doseći 327 milijardi dolara. Taj će trend jednako utjecati na obrazovanje kao i na poslovanje. On stvara nove oblike organizacija koje će na zahtjev transformirati oboje: i informacije i usluge.

5. Novo uslužno društvo

Peter Drucker, John Naisbitt, Kenichi Ohmae, Robert Reich i brojni drugi prognostičari slažu se da će nastupiti sljedeći trend: pomak od industrijskog druš tva k društvu uslužnih dielatnosti." Ponovno Naisbitt: "Kada sam pedesetih godina završio fakultet, 65 posto radne snage u Americi otpadalo je na radničku klasu. Danas taj postotak iznosi 13 posto i on i dalje opada. To ne znači da ma nje proizvodimo. U stvari, 24 posto američkog nacionalnog bruto prihoda otpada na proizvodnju, a to je otprilike postotak koji je jednak već proteklih 40 godina. Razlikaje u tome što je prije 40 godina te proizvode proizvodilo 65 posto radne snage, dok danas to čini samo njih 13 posto. Danas, naravno, tih 24 posto predstavlja mnogo više proizvoda jer je naše gospodarstvo strahovito naraslo. Velika je promjena u tome što danas proizvodimo pomoću informacija, a ne pomoću ljudi - računalima, automatizacijom i robotima, a ne radnicima. Ta će se količina industrijske radne snage i dalje smanjivati, baš kao što se smanjila i po ljoprivredna osnovica. Naime, prije dvjestotinjak godina 90 posto ljudi u Sjevernoj Americi bili su poljoprivrednici. Prije dvanaest godina bilo ih je tek 3.5 posto. Danas je taj postotak još puno niži."

Naisbitt i Drucker obojica predviđaju da će početkom novoga stoljeća u dobrostojećim razvijenim zemljama poput Amerike samo deset posto radne snage raditi u direktnoj proizvodnji. I brojke podupiru njihova predviđanja. Tako je gotovo pola svih američkih radnih mjesta u proizvodnji čelika nestalo il razdoblju od 1974. do 1988. godine - njihov se broj smanjio s 480.000 na 260.000. Samo je General Motors tijekom 1980-ih ukinuo 150.000 američkih proizvodnih radnih mjesta.

http://www.autoweb.com/

http://www.garden.com./

http://www.CDnow.com/

DON T APSCOTT Blueprint to the Digital Economy* (Obrazac za digitalno gospodarstvo) 'Izdavač McGraw HiII, .

11 West 19th Street, New York, NY 10011.


Budućnost 61

Dakle, ako svu proizvodnju neke razvijene zemlje može obaviti deset posto njenih radnika, a sve njene poljoprivredne proizvode proizvesti ostalih dva posto, što će nas 88 posto preostalih raditi?

Neki našu budućnost nazivaju "novom uslužnom ekonomijom". Čak i sami izrazi "proizvodnja" i "usluge" pomalo postaju prevladanima. Proizvodnja će se sve više kombinirati s uslugama: bit će prilagođena

pojedincima - baš kao što i računarski hardver danas čini vrlo malen dio ukupnih usluga koje nude kornpjutorska poduzeća. Daleko najveći dio njihove djelatnosti otpada na specijalizirano savjetovanje: kupcima

prilagođeni softverski sustavi i edukacija.

Danas svatko mora postati samostalnim rukovoditeljem vlastite budućnosti.

Međutim, veliki dio obrazovanja još uvijek nalikuje na izumiruću industrijsku metodu proizvodnje: standardna pokretna vrpca nastavnog programa podijeljena je na predmete, poučava se u nastavnim

jedinicama, svrstana je po razredima, a nadzire se standardiziranim testovima. To više ne odražava svijet u kojem živimo. A tradicionalni obrazovni sustavi više se ne mogu nositi s novom stvarnošću.

6. Sjedinjavanje velikih i malih

CHARLES HANDY Beyond Certainty* (Onkraj izvjesnosti) U tradicionalnoj industrijskoj ekonomiji vladala je veličina. Gotovo pola stoljeća svjetskom proizvodnjom automobila dominirali su General Motors, Ford i Crysler, u računalnoj industriji isticao se IBM i

tako dalje u desetinama različitih industrijskih grana.

Prije samo 25 godina samo su si velika poduzeća mogla priuštiti ogromna računala koja su u to vrijeme bila vrhuncem elektronskih dostignuća. Taje tehnologija ubrzala nagli uzlet birokracije, preuzimanja,

stjecanja i spajanja poduzeća. Danas su mnoga od tih ogromnih računala zastarjela. Došlo je doba malih. Na ravno, još uvijek postoje mnoge velike tvrtke. Mnoge su od njih, poput General Electric-a, u procvatu.

Gotovo svakodnevno saznajemo za velika udruživanjajer se različite industrijske grane međusobno prožimaju. Pojavili su se i novi divovi poput Microsofta, Acera, Suna i Oraclea. Međutim, ogromne

klimatizirane sobe za računala zjape prazne ili su prenamijenjene.

Ubrzano se mijenjaju i organizacijske strukture. Velike tvrtke koje su još uvijek u procvatu, najčešće su podijeljene u desetke malih projektnih timova koji samostalno djeluju i samostalno upravljaju svojim

radom prevladavajući zastarjelu specijalizaciju, staru poslovnu piramidalnu hijerarhiju i staro rukovođenje u vojničkome stilu.

U svojoj 834 stranice obimnoj knjizi Oslobodilačko rukovođenje (Liberation Management) Tom Peters daje na desetine takvih primjera. Citirajmo samo jedan: Tvrtka Asea Brown Boveri (ABB) sa

sjedištem u Zurichu, jedna je od di-

*Izdavač: Hutchingson (Random House UK) 20 Vauxhall Bridge Road, London SW1 2SA, England.

www.thelearnlngweb.net

http://www.thelearnlngweb.net/


Budućnost 63

Kada 1. rujna 1999. Amway počne prodavati

na Web-u, sudarit će dvije velike marketinške sile 20. stoljeća:

marketing na više razina i elektronsku trgovinu.

vovskih europskih tvrtki koja je 1995. godine imala prihod od 33 milijardi američkih dolara." Ona danas djeluje putem 36 samostalnih poslova i nekoliko sto tina nezavisnih profitnih središta. Većina tih

samostalnih jedinica podijeljeno je u višenamjenske timove od po deset osoba. Istodobno, ABB je srezala broj zaposlenika u "glavnom uredu" za 95 posto.

Japanska Toyota je kupujući tisuće proizvoda od malih proizvodnih jedinica - često obitelj skih tvrtki", prva uvela proizvodni sustav "u pravi trenutak" što znači da se ti proizvodi isporučuju točno onda

kada su potrebni.

I na ostalim poljima - posebice u prodaji na malo - franšiziranje i kompjutorizacijaomogućavaju malim distribucijskim podružnicama povezivanje s naj važnijim međunarodnim opskrbljivačima sustava,

od McDonaldsa do proizvođača računala i softvera.

Neki analitičari-? kažu da će se do početka novog stoljeća 50 posto svih transakcija trgovine na malo obavljati putem franšiza (uglavnom samostalno djelujučih malih jedinica povezanih u divovske

sustave) i mreža izravne trgovine (puno pojedinaca povezanih sa svjetskim opskrbljivačima).

Primjeri su ponovno zapanjujući:

O U Americi godišnja prodaja povezana uz franšiziranje iznosi 250 milijardi dolara.

O Franšiza koja naj brže raste su Subway Sandwiches koji diljem svijeta imaju 7.000 ispostava.

O Mnoge od 23.000 McDonaldsovih franšiza diljem svijeta vode timovi koji se sastoje od muža i žene, ali su povezani uz jedan središnji sustav.

O Danas više od 20 milijuna Amerikanaca zarađuje proizvodnjom kod kuće.

Preko 60 posto njih su žene.

O Daleko najveća među njima je kućna industrija Amway koju su, u podrumu svoje kuće u Michiganu, 1959. godine utemeljili Richard DeVos i Jay Van AndeI. Do 1996. godine njihova kompanija imala

je 2.5 miIijuna ljudi koji su 5.000 Amway proizvoda prodavali u 76 zemalja i ostvarivali promet od 6.3 milijarde dolara.

O Japan predstavlja najveće svjetsko tržište izravne prodaje koje uključuje 1.2 milijuna ženskih distributera i prometom koji nadmašuje 20 milijardi dolara godišnje."

., O Mary Kay je 1963. godine utemeljila Mary Kay Cosmetics s ciljem promicanja poslovnih prilika za žene i poučavanja žena kako da brinu o svojoj koži. Danas njenih 275.000 konzultantica zarađuje

preko milijardu dolara.

WIRED MAGAZINE* (Časopis Wired)

'svibanj 1999.


euoucnosr

Međutim, mreža koja daleko naj brže raste jest Internet koji ima tisuće pojedinačnih mreža i mogućnost da svatko prodaje svoje specifične proizvode kupcima diljem planeta.

Male su tvrtke osobito značajne za zapošljavanje. John Naisbitt kaže: "Mlade poduzetničke tvrtke su one koje stvaraju gotovo sva nova radna mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama.

Amerika je 1980-ih stvorila 22 milijuna potpuno novih radnih mjesta: upravo je toliko više ljudi bilo zaposleno krajem osamdesetih. A 90 posto od tih 22 milijuna novih radnih mjesta bilo je u

poduzećima koja su imala 50 ili manje zaposlenika. To je ta nova ekonomija. To je ono što stvara novi kapacitet za stvaranje bogatstva. Dakle, ako želite vidjeti kako izgledaju nove tvrtke

pogledajte mlade tvrtke, a ne stara poduzeća u uobičajenom smislu riječi koja se smanjuju i vrlo sporo mijenjaju."?'

U mnogima od spomenutih poduzeća postoji potreba za izobrazbom iz mišljenja i konceptualnih vještina, preuzimanja rizika, eksperimentiranja i otvorenosti prema promjenama i prilikama. Što

se od toga poučava u školama?

7. Novo doba dokolice *Iz intervjua s autorom.

Charles Handy, Britanac koji se bavi obrazovanjem, medijima i poslovnim savjetovanjem, u knjizi Doba nerazumnosti (The Age of Unreason) uredno slaže brojke. Kada je 1940-ih godina on po

prvi puta počeo raditi za svakoga je bilo uobičajeno da 100.000 sati svoga života provede na plaćenome poslu, premda nitko o tome nije razmišljao na taj način. Međutim, ljudi su općenito radili oko

47 sati tjedno, 47 tjedana godišnje i to oko 47 godina - općenito počevši raditi od 16, 17 ili 18 godina. To sve skupa iznosi nešto malo preko 100.000 sati. Handy predviđa da će ljudi uskoro - barem

u razvijenim zemljama - trebati potrošiti samo 50.000 sati svoga života na plaćeni posao. On također misli kako će svatko od nas to vrijeme podijeliti na različite i nama odgovarajuće dijelove.

Danas u prosjeku prosječan muškarac živi najmanje 70 godina, što ukupno iznosi 600.000 sati. Ako spavamo 200.000 sati, a na plaćenom radnom mjestu provedemo 50.000 sati, ostat će nam

preko 350.000 sati slobodnog vremena za zabavu, obrazovanje, putovanje, hobije i sve ostalo.

Zabava, turizam i cjeloživotno obrazovanje postat će nekima od glavnih industrija u razvoju. Već su vidljivi neki od tih trendova. Svake godine putuje pola milijarde turista. Predviđa se da će ih

do 2000. godine putovati jedna milijarda.P

Prenapučeni Japan sredinom je 1980-ih postavio sebi za cilj da 10 milijuna njegovih državljana do 1991. godine ide na odmor u inozemstvo." Cilj je postig nut. Preko 90 posto novopečenih

bračnih parova Japanaca provodi svoj medeni mjesec u drugim zemljama.

JOHN NAISBITT koautor Megatrends 2000* www.thelearningweb.ne!

66 Revolucija u ućenju Budućnost 67

Na Floridi 33 milijuna posjetitelja godišnje hrli u bivše močvarno područje Orlanda i to zahvaljujući viziji Walta Disneya i planiranju njegovih nasljednika. Francusku godišnje posjeti 55 milijuna turista

iz drugih zemalja, a 23.6 milijuna posjetitelja Britanije je 1995. godine potrošilo 17.5 milijardi dolara. Glavna lon donska zračna luka Heathrow danas je također i veliki trgovački centar koji ima promet od

500 milijun a dolara godišnje.

Nekada zapušteni lučki grad Baltimore u Marylandu, danas kulturnim i zabavnim atrakcijama na svojim obnovljenim obalama privlači osam milijuna posjetitelja na godinu. Divovski Malj of America u

Minnesoti sagrađen je oko zabavnog parka koji se prostire na 28.327 kvadratnih metara i koji je adaptiran na temelju, Knottsove Berry Farm u Kaliforniji. Tvrtka Sega otvorila je tri tematska parka virtualne

stvarnosti u Japanu i jedan u Londonu, te ih planira otvoriti još 50 diljem svijeta. Hyatt u sljedećih nekoliko godina planira otvoriti 25 hotela iz mašte. Legoland u Windsoru jedno je od najnovijih turističkih

odredišta u Britaniji. Tokijski Disneyland najveća je pojedinačna turistička atrakcija u Japanu.

Turizam je jedna od nekoliko industrija koja je sposobna stvoriti velik broj novih radnih mjesta. Da bi se postigao taj cilj potrebno je ostvariti velik porast u obrazovanju iz stranih jezika, kulture, vještina i

usluga gostoprimstva i stvaranja uzbudljivih novih iskustava u slobodno vrijeme.

A jedan od zasigurno ne posljednjih obrazovnih ciljeva bit će pripremanje građana svake zemlje za poticaj no doba slobodnog vremena.

Novo doba dokolice 1930. godina: očekivano trajanje života prilikom rođenja: 60 godina ili 525.000 sati

••• II III .

2000. godina: očekivano trajanje života prilikom rođenja: 75 godina ili 675.000 sati

... '

I III . •

8. Promjenjivo lice rada Handy predviđa kako će uskoro manjina radno sposobnih odraslih osoba biti stalno i na puno radno vrijeme zaposlena u tradicionalnim tvrtkama. To će uglav nom biti jako dobro obrazovani ljudi koji

vjerojatno neće počinjati raditi sve do sredine dvadesetih godina i imat će dodiplomsku i postdiplomsku naobrazbu. Oni će vjerojatno činiti ključnu jezgru poslovodstvenih usluga. Handy pretpostavlja da će

ostali raditi okupljajući se u tri zasebne vrste skupina:

prvu skupinu činit đe projektne grupe: ljudi koji će se okupljati zbog specifičnih projekata i to najčešće na kratko razdoblje. To će vjerojatno biti prevladavajuća i dobro plaćena metoda rada u

nadolazećem stoljeću. A zahtjevi te metode predstavljat će neke od najvećih izazova obrazovanju.

Nemoguće je dovoljno naglasiti važnost rastuće projektno-grupne naravi rada koju karakterizira 'to što je svaki njen član samodjelatni stručnjak širokih pogleda koji surađuje s isto takvim timom ljudi

širokih nazora, a u svrhu dolaženja do novih rješenja.

*Izračun utemeljen na djelu The Age of Unreason (Doba nerazumnosti) autora Charlesa Handya, čiji je izdavač Century Hutchinson, London, England. tAnan., +ho.'.oor'nl",,,,uI.o.h no.


Budućnost

Handy kaže: "Naglavce okrenuto školovanje učinit će učenje sličnijim radu.

Ono će biti utemeljeno na stvarnim problemima koje treba riješiti ili stvarnim zadacima koje treba izvršiti, a radit će se u grupama mješovite dobi i različitih vrsta sposobnosti od kojih će svaka biti

korisna. U takvoj školi ne samo što će ljudi više učiti, jer će vidjeti smisao i svrhu onoga što rade, već će im takva škola dati i bolju sliku svijeta u koji će kasnije ući."34

Druga vrsta skupina bit će radnici s lmićim radnim vremenom i sezonski radnici: oni koji rade dva ili tri dana tjedno u samoposluživanjima, ili vikendima i Ijeti u turističkoj industriji. Takav rad

biti će jedan od nekoliko izlaza za nekvalificirane i polukvalificirane radnike. Oni koji će popunjavati takva radna mjesta već predstavljaju novi siromašni sloj radne populacije: slabo plaćeni

•

•

blagajnici na izlazu i poslužitelji sa skraćenim radnim vremenom ili angažirani za vrijeme najvećih gužvi u restoranima brze prehrane.

Treću skupinu predstavljat će oni koji će raditi indi.vidlWno ili kao obiteljsb grupa: najčešče oni koji nešto rade jer to vole. Nove svjetski raširene informatičke mreže djelotvomo omogućavaju

kompetentnim ljudima u bilo kojoj zemlji na svijetu da prodaju proizvode i usluge kome god žele, te da koriste baze podataka kako bi identificirali svoje kupce i usluge. Obitelji će moći koristiti

takve usluge ne bi li razmjenjivale sve od vikendica do ideja. Također ćemo u gotovo svakom domu imati na raspolaganju najbolje svjetske edukatore.

9. Žene na rukovodečrn položsjrna

Od 22 milijuna novootvorenih radnih mjesta osamdesetih godina u Americi, dvije su trećine njih zauzele žene. Naisbitt kaže kako porast broja žena na ruko vodećim položajima u Americi danas

dosiže kritičnu masu. "Danas su 40 posto rukovoditelja žene. Trideset i pet posto kompjutorskih stručnjaka su žene. Polovina računovođa su žene, a sve je veći broj pravnica i liječnica. Pohađate li

medicinske ili poslovne škole ustanovit ćete da polovinu broja brucoša predstavljaju žene. Također, žene dvostruko bržim tempom stvaraju nove tvrtke nego što to čine rnuškarci.t'P

Isti autor u Azijskim megatrendovima (Megatrends Asia) ističe eksplozivni utjecaj žena na polju koje se razvija najbrže na svijetu. "U Japanu su gotovo svi trgovci novcem žene. U Singapuru se

broj žena menadžera u posljednjem desetIjeću gotovo ustostručio. U Hong Kongu žene drže jedan od svakih pet rukovo-

dećih poslova."

Trenutačni pristup globalnim događajima putem međunarodnih satelitskih televizijskih programa pružaju azijskim ženama prozor u svijet koje ranije generacije nisu mogle niti pojmiti.

"Obrazovana i financijska nezavisnost, " kaže Nais-

NICHOLAS NEGROPONTE Being Digital* (Digitalna bivanje) 'Izdavač: Vintage Books (Ran dom House), New York.

www.thelearnJngweb.net

http://www.thelearnJngweb.net/


Budućnost 71

bitt, "donijet će azijskim ženama ono što one drže najvrijednijim, a to su mogucnosti izbora."

Časopis The Economist piše kako se čini da danas u mnogim zemljama djevojčice već prije škole i sve do završetka srednje škole nadmašuju dječake." U mnogo drugih zemalja djevojčicama

uopće nije niti dana prilika, već nedvojbeno postoji, često i užasna, diskriminacija utemeljena na spoIu. Međutim, tamo gdje se ruše takve prepreke, žene briljiraju.

Također, nema sumnje da žene često pružaju drugačiji pogled na stvari. Izvanredan primjer predstavlja Anita Roddick. Onaje 1976. godine u Brightonu u Engleskoj otvorila svoje prvo prodajno mjesto The Body Shopa. Do 1991. godine njen je međunarodni lanac činilo 709 trgovina, prodaja iznosila 238 milijuna, a dobit 26 milijuna dolara. Do 1993. godine imala je 893 trgovine, a svaka

dva i pol dana otvara po jednu novu i gotovo su sve one franšize.

U knjizi Tijelo i duša (Body and Soul) gotovo na svakoj je stranici vidljivo gledište autorice Anite Roddick. "Kada sam započinjala The Body Shop moja je velika prednost bila to što nikada nisam pohađala poslovnu školu ... Kada bih trebala imenovati pokretačku silu svojega života u svakom bi času to bila strast...Dvojac ideja ljubavi i brige prožima sve što činimo."

"Za mene u poslovnome svijetu nema suvremenih heroja. Nisam susrela niti jednog industrijskoga vođu koji bi učinio da moje srce brže zakuca. Nisam još susrela direktora tvrtke koji vrednuje

rad i iskazuje osjećaj radosti, osjećaj za kazalište ili za čaroliju. Petnaest sam godina bila u poslovno me svijetu koji me ništa nije naučio. Među vrhunskim poslovodstvima i direktorima postoji toliko mnogo ignorancije: čini se da svim velikim tvrtkama rukovode ekonomisti i pravnici koji postaju izumirućim kopijama jedni drugih. Ako u njihovim životi ma i ima uzbuđenja i avanture,

onda su ona sadržana u brojkama na obrascima poslovnih gubitaka i dobitaka. Kakva sudbina!"

Kao što žene mijenjaju poslovanje, tako će i filozofska razmišljanja poput ovih promijeniti obrazovanje. Ali kako ćemo poučavati ljude 'ljubavi', 'brizi' i 'suosjećanju' ?"

JOHN NAIS81TT Megatrends Asia * (Azijski mega trendovi) 10. Ponovno otkriće našeg zadivljujućeg mozga

'Izdavač: Simon & Schuster, 1230 The Avenue of the Americas, New York, NY, 10020.

Neki kažu kako su I970-te godine bile deset1jeće istraživanja svemira, osam- . desete dekada pohlepe, dok su devedesete ponovno Iansirale otkriće unutarnjeg svemira: vrijeme kada smo

kpnačno počeli cijeniti i koristiti izvanredan potencijalljudskoga mozga.

Primjer Tonya Buzana stavlja gore spomenuto u kontekst. Svakome tko je studirao pedagogiju on bi izgledao kao tipičan proizvod izvrsnog obrazovnog


Budućnost I~

sustava. Diplomirao je 1964. godine na Sveučilištu Britanske Kolumbije u Kanadi, i to postižući izvrstan uspjeh iz psihologije, engleskog, matematike i općih prirodnih znanosti. Ali gledajući unazad,

on je zapeo u onome što nije učio.

"U školi sam potrošio tisuće sati učeći matematiku. Tisuće sati učio sam o jeziku i iiteraturi. Tisuće sati učio sam o prirodnim znanostima, geografiji i povijesti. Onda sam se zapitao: Koliko sam sati potrošio na učenje o tome kako funkcionira moje pamćenje? Koliko sam sati potrošio učeći o funkcioniranju svojih očiju? Koliko sati učeči kako učiti? Koliko sati u učenju o tome kako radi moj

mozak? Koliko sam sati potrošio učeći o naravi svojeg mišljenja i kako ono utječe na moje tijelo? I odgovor je bio: niti jedan sat. Drugim riječima, zapravo me nitko u stvari nije učio kako koristiti svoju glavu."37

Dosta vremena nakon završetka studija Buzan je otišao u knjižnicu i potražio knjige o tome kako da koristi svoj mozak. "Knjižničarka muje rekla: 'Odjel me dicine je tamo prijeko.' Ja sam joj rekao: 'Ne želim izvaditi svoj mozak; želim ga upotrijebiti.' A ona je rekla: 'Oh, nema knjiga o tome.' A ja sam pomislio:

Nema knjiga o tome kako koristiti naš najvrijedniji alat. Moram ja jednu napisati. To sam i učinio."

Otada je Buzan napisao osam knjiga. Jedna od njih, Use Your Head (Iskoristi svoju glavu), prodana je u preko milijun primjeraka. Ta je knjiga postala preporučeni uvodni tekst za britansko Otvoreno sveučilište. Ta i druge jednostavne Buzanove tehnike neophodne su svakome tko se želi pridružiti Revoluciji u učenju.

11. Kulturalni nacionalizam *U autorovu intervjuu, Marlow, Engleska.

Kako sve više postajemo svijet jedinstvene ekonomije, tako sve više razvijamo globalni životni stil, ali ćemo sve više biti svjedocima suprotnog pokreta ka onome što Naisbitt naziva kulturalnim nacionalizmom.

On kaže: "Što se više globaliziramo i postajemo ekonomski neovisnima, to više činimo duboko ljudsku stvar: sve više težimo izvojevati svoju različitost, sve se više želimo držati svoga jezika, svojih korijena i svoje kulture. Čak i tijekom ekonomskog udruživanja Europe, mislim da će Nijemci postajati sve više Nijerncima, a Francuzi sve više Francuzima."

Nedostatak tog kulturalnog nacionalizma je očigledan: "etničko čišćenje" i strahote rata u bivšoj balkanskoj zemlji Jugoslaviji, ratovi na Bliskom Istoku koji često imaju religijiske prizvuke, pobunjenici u dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza, rasne predrasude u mnogim zemljama.

Međutim, jednako su očigledni i pozitivni izazovi za obrazovanje. Više je tehnoloških napredaka, već a su nastojanja da se očuva naše kulturno nasljeđe u glazbi, plesu, jeziku, umjetnosti i povijesti. Kada pojedinačne zajednice nadah-

TONY BUZAN autor knjige Use Your Head (Iskoristi svoju glavu)




Budućnost 75

Druga alternativa: procvat podređene klase njuju nove smjerove u obrazovanju, osobito među takozvanim manjinskim grupama, svjedoci smo procvata kulturne inicijative i čudesnog porasta samopoštovanja.

12. Procvatnajnižih slojeva društva Zamka nasilja

270.000 amerićkih učenika u školu nosi revolver.

Jaz u bogatstvu

20 posto Amerikanaca danas zarađuje 80 posto godišnjeg državnog prihoda.

Jaz u znanju

Oni koji nemaju postaju oni koji ne znaju i koji ne čine.

U gradovima poput New Yorka, Chicaga, Philadelphije i Los Angelesa ne treba ići jako daleko od centra grada da biste vidjeli tmurne znakove sve većeg porasta najnižeg sloja. Njegovo se širenje najčešće

povezuje s bojom kože i školskim neuspjehom, a prevladava među nezaposlenom rnladeži.

Statistike redom pokazuju kako su članovi tog najnižeg sloja često zatočenici zatvorenog kruga u kojem se sudbina ponavlja. Još tamo 1970. godine Alvin Toffler je u Šoku buducnosti (Future Shock) govorio o razmrvljenoj obitelji: biti će sve više razvoda, mijenjat će se životni stilovi, doći će do sloma nukleus obi telji. Većina njegovih pretpostavki se ostvarilo. A tamo gdje se razmrvljena obitelj poklopi s

nezaposlenošću, dobijete sastojke za recept socijalne katastrofe.

Obrazovanje je temeljni ključ za ulazak u drugačiju budućnost. U deset najvećih američkih gradova broj radnih mjesta koja zahtijevaju obrazovanje niže od srednjoškolskog se od 1970. godine prepolovio.

Dvije trećine novih radnih mjesta koja su u Americi otvorena od 1989. bila su stručna i menadžerska radna mjesta.38 U Njemačkoj će do 2010. godine samo 10 posto radnih mjesta biti prikladno za

nekvalificirane radnike, što je znatno manje u usporedbi s 1976. godinom kada ih je bilo 35 posto."

Međutim, to nije samo problem nezaposlenosti. Nezaposleni mladići skloniji su nasilnim kriminalnim djelima i izbjegavanju odgovornosti roditelj stva. "Ado lescentni mladići su najlakoumniji i

najnasilniji. Oni mlađi od 24 godine odgovorni su za polovicu, a oni mlađi od 18 godina za četvrtinu američkih kaznenih djela nasilja. Brojke su slične za većinu zapadnoeuropskih zernalja.T"

Časopis The Economist u izvrsnom istraživanju pita što može zauzdati takvo ponašanje? "Najkraći je odgovor: obitelj s oba roditelja. Obitelji s dva roditelja, dokazano su uspješnije u odgoju djece koja

neće upadati u nevolje nego obitelji s jednim roditeljem.?" Još je jedan razlog za zabrinutost to što je u Americi 1991. godine samo 50.8 posto djece živjelo u tradicionalnoj obitelji (u obitelji u kojoj su

postojala oba roditelja i gdje su djeca biološki potomci obaju roditelja). Među Hispanoamerikancima taje brojka bila 38 posto, a među Afroamerikancima 27 posto." Istraživanje časopisa The Economist pokazuje: "Kada muškarci nemaju mogućost zarađivati, tada se čini da im je teško naučiti i ponašati se njegovateljski. Njima se može dogoditi da se povuku u temeljnu

maskulinost - u svijet bandi Telefonski jaz

Polovica svjetske populacije nikada nije obavila telefonski razgovor.

Računalni jaz

Samo 3 posto svjetske populacije koristi računala, a čak i u bogatim Sjedinjenim Amerićkim Državama računalo si ne može priuštiti polovica stanovništva.

Jaz nezaposlenosti

Čak i u dobrostojećoj zapadnoj Europi 19 milijuna ljUdi ne može naći posao.

Jaz si romaštva

Danas najmanje 27 milijuna Amerikanaca živi u bijedi, a 40 posto siromašnih državljana čine djeca.

Jaz u obrazovanju

Više od polovice mladih Amerikanaca napušta školu bez temeljnog znanja potrebnog da bi zadržali dobro radno mjesto.


suoucnost fi

Novo treće doba koje svojim članovima pružaju mogućnost ponašanja utemeljenog na pravilima koje ti mladići ne dobiva ju nigdje drugdje."

Oni koji nemaju moć zarađivanja, kojima nedostaje samopoštovanja, one koje mlade zatrudne i ne udaju se, oni koji se mladi ožene, a ne dobiju pouku iz rodite!jstva, te oni koji su siromašni

izloženi su najvećem riziku da postanu neuspješnim roditeljima. Kao rezultat toga njihovoj je djeci naj teže izbaviti se iz stupice siromaštva. A, nažalost ta stupica ne nestaje.

Jeremy Rifkin to je lijepo rekao u svojoj sjajnoj knjizi The End of Work (Kraj rada): "Stiglo je Informacijsko doba. U godinama koje su pred nama, nova će sofisticiranija softverska tehnologija

civilizaciju dovesti još bliže svijetu u kojem se gotovo uopće neće raditi. Strojevi ubrzano zamjenjuju ljudsku radnu snagu u poljoprivrednom, industrijskom i uslužnom području, te već sredinom 21.

stoljeća obećavaju ekonomiju gotovo automatske proizvodnje. Opsežna zamjena strojeva za radnike prisilit će svaku naciju da ponovno sagleda ulogu ljudskih bića u tom socijalnom procesu."

Čak i kada niti jedan drugi čimbenik ne bi zahtijevao revoluciju u učenju - a istodobno i odgovarajuću socijalnu revoluciju - spomenuti ulomak predstavlja vapaj za njom.

Očekivani životni vijek prilikom rođenja u Sjedinj~nim Američkim Državama 75

/7

.,..-/

/ /

/

/ /

/ /

//

..--- 13. Aktivno starenje stanovništva 70 65 60 55 50 1860 1890 1920 1950

Jednako kao što se dramatično mijenjaju ekonomije, tako se mijenja i demografija. Trend koji je u razvijenim zemljama najdojmljiviji odnosi se na aktivno starenje populacije .

Prije stotinu godina samo je 2.4 milijuna Amerikanaca imalo preko 65 godina, tj. manje od četvero njih na svakih 100 stanovnika. Danas ih ima preko 30 milijuna, tj. oko jedan od svakih osam

stanovnika. Do 2050. godine takvih će stanovnika biti preko 67 milijuna, tj. gotovo 22 posto američke popuacije."

Od 1920. godine prosječna dužina života u Americi povećala se s 54 na 75 godina. U najrazvijenijim zemljama, uz zamjetljivu iznimku Rusije, prosječni muškarac koji se približava 60. godini

može očekivati kako će živjeti najmanje 75 godina, a prosječna žena i dulje od 80 godina.

Nastavi li se sadašnji trend porasta stanovništva starijeg od 60 godina, do 2025. godine svjetska populacija ljudi te dobi iznosit će jednu milijardu. Zato ne treba čuditi što neki razdoblje života

nakon 60. godine nazivaju trećom dobi. Drugi nam preporučuju da iz svojih rječnika izbacimo riječ "urnirovljenje".

Generacija starija od 60 godina također predstavlja jedno od najvećih netaknutih resursa za buduće obrazovanje.

45 40 35 Podaci kompilirani iz Američkog nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku i ažurirani na temelju grafikona koji se pojaVljuje u knjizi Kena Dychtwalda Age Wave (Dobni val) koju je izdao Bantam

Books, 666 Fifth Avenue, New York, NY 10103. www.thelearningweb.net



~@@] [fi)® @@] [f~n@1l~~ [ru @1lw®[f~

~@n® @@ (y) w@~~~©n mrun@[f~ 1J(y)[f1)~©~©[f1)~[f®1l~ ~®@ ~il@ n@ 1J(y)[f1)~©~@[f1)~[f®~® ~

~[f~ij@ w~~@ @@]

®® ®@@]~[f1)®

[Q)~il~ @@

~©~®~[f1)® ~~©~®~ RENATE NUMMELA i GEOFFREY CAINE Making Connections * (Uspostavljanje veza)

*Izdavać: The Association for Supervision and Curriculum Development, 1250 N. Pitt St., Alexandria, VA 22134-1403. Budućnost 79

14. Novo širenje ideologije "sam svoj majstor"

I Industrijsko dob~, je također rezu~tiralo jo~ jednim fen.~men~~: brka~j.~;; struktura sa stvarnoscu; Jednako kao sto se velike korporacije upmju da milijunima ljudi pruže standardizirane masovne proizvode, tako se i divovske organizacije trude "isporučiti" zdravstvo i obrazovanje.

Na taj način mi počinjemo obrazovanje brkati sa školovanjem, zdravlje s tret- -)(manom protiv bolesti i bolnicama, a pravo s pravnicima. Počinjemo o obrazova-

nju misliti kao o nečemu sto nam pribavlja netko drugi. Počinjemo vjerovati J kako je Zd. ravlje"..nešto što se kupuje od liječnika, specijalista i bolnica. Danas se

takvo poimanje brzo mijenja. Nova revolucija ideologije "sam svoj majstor" podrazumijeva mnogo više od ličenja stana i vrtlarstva. Ona podrazumijeva preu-

zimanje nadzora nad vlastitim životom. .--

Danas nam osobna računala pruža ju osnovicu za mnoge stvari za koje danas plaćamo stručnjake: da nam pripreme oporuke, da nam srede računovodstvo, kupe dionice i obveznice, izračunaju

porez. Danas svatko razuman prihvaća činjenicu kako zdravlje ovisi i o onome što sami radimo: što jedemo i pijemo, te koliko upražnjavamo tjelovježbu.

Međutim, promjene u "obrazovanju" dolaze sporo. U svojoj knjizi Making Connections: teaching and the human brain (Uspostavljanje veza: poučavanje i ljudski mozak) kalifomijski pedagozi

Renate Nummela Caine i Geoffrey Caine kažu: "Jedna od funkcija školovanja trebala bi biti priprema učenika za svijet stvarnosti. Oni trebaju dobiti osjećaj o tome što će se od njih očekivati, pred

kakvim će se izazovima naći, što su sposobni raditi. Uglavnom vlada mišljenje da školovanje u obliku kakvog ga danas poznajemo ispunjava te zadaće. U stvar nosti to nije tako. Zapravo sasvim

suprotno, ono njeguje zablude i prikriva stvarne izazove. Školovanje se, posebice, ne uspijeva nositi s utjecajem elektronskih medija.

"Pogledajte pobliže američke tinejdžere. Pokušajmo vratiti vrijeme unazad i lišiti tinejdžere naprava koje na bilo koji način ovise o električnoj energiji. Uk lonimo jednu po jednu napravu

počevši od televizora, CD uređaj a, računala, videodiska, radija, kazetofona, gramofona, elektronskih igrica, zrakoplova, klimatizacijskih uređaj a i automatskog grijanja, kupovinu u velikim

trgovačkim centrima, te sposobnost stjecanja mnogih stvari. Što mislite kako bi se snašli naši tinejdžeri? Na koji bi način njihovi životi bili drukčiji? A naši vlastiti?

"Jedino mjesto na kojem se u opisanom scenariju gotovo uopće ne bi uočile razlike te koje bi uglavnom funkcioniralo kao što je funkcioniralo i prije 50 godina bila bi lokalna škola."


I !

eucucnost Ul

Od 17.800 zaposlenika u Microsoftu njih 3.000 su, zahvaljujući dionicama koje posjeduju,

istodobno i milijuneri.

Naravno, ova se kritika ne odnosi na one škole koje se brzo mijenjaju i koje učenike po tiču da preuzmu nadzor nad svojim svijetom. Ali ne čini li vam se da se to ipak odnosi na većinu škola?

Prema našem mišljenju sve će veći dio učenja postati samostalno učenje: samousmjeravajuće i samoispunjavajuće.

15. Suradnićko poduzetništvo

MICHAEL A. CUSUMANO RICHARD W. SELBY Microsoft Secrets* (Microsoftove tajne)

1990-e godine započele su s kolapsom komunizma sovjetskoga tipa, a mi se nadamo da je novo desetljeće naznačilo i propast kapitalizma kockarskog tipa. Naše je mišljenje da to dvoje ubrzano zamjenjuju

novi koncepti suradničkog poduzetništva.

U zborniku The 100 Best Companies To Work For in America (Sto najboljih američkih tvitki za koje valja raditi), gotovo sve tvrtke koje su na popisu pioniri su

novih oblika angažiranja zaposlenika: partnerstvom, dioničarstvom, dijeljenjem profita, trajnim obrazovanjem, dijeljenjem posla, t1eksibilnim radnim vremenom,

projektnim timovima i mnogih drugih.

John Naisbitt kaže: "želite li vidjeti kako izgledaju nove tvrtke, pogledajte mlade tvrtke, a ne poduzeća u tradicionalnom smislu riječi koja se smanjuju i uglav nom sporo mijenjaju. U tim novim tvrtkama

naići ćete na participaciju u rukovođenju i donošenju odluka. Otkrit ćete kako svi sudjeluju u podjeli dobiti, uključujući i ljude u dostavljačkoj službi kao i one u prijamnoj službi. U mnogima od tvrtki izgrađenih

prema tom novom modelu ne možete raditi ukoliko ne posjedujete dio nice. Ako ste bez novca, posudit će vam ga bez kamata, ali morate dos lovce sudjelovati u vlasništvu tvrtke. Od samog početka tvrtka je

uključena u skrb za vas. Takve tvrtke plaćaju svaku vrstu tečajeva koji zaposlenicima ornogućavaju osobni rast i razvoj. Osim toga te tvrtke stvaraju ozračja u kojima se njeguje osobni i obrazovni rast i razvoj."

16. Pobjeda pojedinca 'Izdavač: HarperCollins, 77-85 Fulham Palace Road, Hammersmith, London W6 8JB i The Free Press, podružnica Simon & Schuster, USA.

Bilješka: Do 1999. godine broj zaposlenika u Microsoftu narastao je na 28.000.

Budući da sve više ljudi preuzima odgovornost za stvaranje svoje vlastite budućnosti, diljem svijeta svjedoci smo povratka moći i odgovornosti pojedinca.

Tijekom dvjestotinjak godina nacionalne su vlade, a potom i industrijski divovi, dominirali gotovo svakim aspektom društva.

Sada su pojedinačni potrošač kralj i kraljica lc?ji imaju pravo i sposobnost da biraju među najboljim proizvodima i uslugama širom svijeta. Ta mogućnost izbo ra uskoro će podrazumijevati i našu

odgovornost u preuzimanju odgovornosti pri odabiru vlastitog obrazovanja, kao i pri selekciji najboljeg obrazovnog sustava od onih koji postoje na svijetu. Ta će mogućnost imati revolucionarni potencijal. www.thelearningweb.net



Pojavljuje se nova •• generacija koja će promijeniti svijet kao nikada

•• ranue, DON T APSCOTT Growing Up Digital* (Digitalno odrastanje)

'Izdavač: McGraw Hill, 11 West 19th Street, New York, NY 10011.

Budućnost 83

Mi smo uvjereni kako bi se ta osobna revolucija trebala početi odvijati vtlo rano u životu. Našu je misao dobro sažeo Don Tapscott u knjizi Growing Up Digital (Digitalna adrastanje). "Uvjerio sam se

kako su najrevolucionarnija snaga za promjene sami učenici. Ako djeci damo oruđe koje im je potrebno ona će postati najvažniji izvor smjemica o tome kako školu učiniti relevantnom i djelotvomom."

* Naravno, to nisu jedine danas dominantne promjene. Nismo spomenuli duhovnu obnovu koja se odvija u mnogim dijelovima svijeta, kao niti ponovni rast fundamentalizma u mnogim religijama. Drugi

ključni trend predstavlja potreba za zaštitom okoliša, ali o njemu su napisane desetine drugih knjiga. Kao i o kvantnoj fizici i novom dobu biokemije.

Međutim, šesnaest ključnih točaka prikazanih u ovom poglavlju predstavlja glavne trendove za koje mi vjerujemo kako zahtijevaju odgovarajuću revoluciju u učenju. Korištenje svih mogućnosti koje nam

se nude promijenit će ne samo upravljanje državama i industriju, već i samu narav zbilje u kojoj živimo, kao i samu narav obrazovnih sustava i sustava učenja koji će nas pripremiti za budućnost.

Trajna je misao ove knjige kako, ukoliko ne pojačamo ulaganja u nove metode obrazovanja i učenja, ne možemo postići potrebna obrazovna dostignuća.

Danas nikome ne bi palo na pamet da vatru pali trljanjem dvaju štapa va. Pa ipak, mnogo toga što danas još prolazi u obrazovanju temelji se na konceptima koji su jednako prevladani kao i taj način paljenja vatre .

HeVOIUCIJa u ućenju

Trinaestkorakak novom društvu koje učl 2. poglavlje: Zašto ne najbolje? ______________________________

III Razmotriti ulogu elektronskih komunikacija u obrazovanju.

@] @J

~ @] @J [] Naučiti rabiti računalo i Internet.

Značajno poboljšati obrazovanje roditelja, osobito mladih roditelja.

Napraviti veliku reorganizaciju zdravstvene skrbi male djece kako bi se izbjegle teškoće u učenju.

Ponuditi svoj djeci kvalitetne razvojne programe.·

U svakoj školi uvesti programe za nadoknađivanje zaostataka u učenju.

Definirati individualni stil učenja i inteligenciju svake osobe i na temelju toga prilagoditi učenje.

Zadatak svake osobe trebao bi biti naučiti kako učiti i kako misliti.

Redefinirati ono što bi se trebalo učiti u školi. Četverodjelni kurikulum u kojem će ključne komponente biti samopoštovanje i uvježbavanje sposobnosti umijeća

važnih za život.

Trostruka svrha za većinu onoga što se uči. Redefiniranje najboljih načina poučavanja - ne samo u školi.

Trinaest koraka potrebnih za društvo koje uči u 21. stoljeću Zamislite društvo 21. stoljeća za samo nekoliko godina.

O Svaki učenik raspolaže s vlastitim prijenosnim računalom.

O Svaka obitelj raspolaže vlastitim kombiniranim uređaj em koji objedinjuje televizor i računalo i košta svega 300 američkih dolara, a možda i mnogo manje.

O Svaki su dom i svaki učenik povezani Internetom.

O Svaka osoba, u gotovo svakoj životnoj dobi može imati trenutačan pristup najboljim svjetskim nastavnicima iz bilo kojeg predmeta.

O Svatko može birati što god želi iz najboljih svjetskih knjižnica, interaktivnih znanstvenih muzeja i umjetničkih galerija.

O Svatko se redovi to povezuje s drugim ljudima diljem svijeta i stvara svoje vlastite elektronske igre kako bi poučavao svoje omiljene teme.

O Svaki novi roditelj uvježban je kako bi znao razviti fantastične rane potencijale s kojim raspolaže svako dijete, kako bi raspoznao različite temperamente i posebne stilove učenja i mišljenja.

O Svaki četverogodišnjak zna čitati, pisati, slovkati, brojati, zbrajati, oduzimati, množiti, dijeliti, sam izmišljati priče, crtati, slikati i govoriti tri ili četiri jezika, a sve je to naučio kroz igru i zabavu.

O Zdravlje svakog djeteta redovno se provjerava od samog rođenja kako bi bili sigurni jesu li njegov vid, sluh i druga osjetila u izvrsnom "stanju za učenje".

O Svaki petogodišnjak ili šestogodišnjak započinje školovanje s jednakom mogućnošću da potpuno razvije svoje potencijale.

Biti otvorenog uma i jasno komunicirati. www.thelearningweb.net



zašto ne najbolje? 87

DAVID KERR generalni direktor, Southland Polytechnic* o Sama škola najbolje je mjesto za zabavu u gradu: baza iz koje se može istraživati cijeli široki svijet iskustva i znanja.

O Nastavnici su cijenjeni i dobro plaćeni stručnjaci.

O Nastavnici s najvecim znanjem iz određenih predmeta za učenike imaju ci jeli svijet. Međutim, "udžbenici" koje oni kreiraju su interaktivne multimedijske edukativne igre koje izrađuju timovi

stručnjaka koji su nekoć proizvodili Nintendo računalne igre, televizijske reklame i profesionalne TV programe.

O Svi ostali nastavnici su vješti menadžeri centara za učenje u kojima djeluju kao mentori, baš kao što su to oduvijek i bili veliki sportski treneri.

O Svatko u svakoj životnoj dobi može planirati svoj kurikulum i imati brz i lak pristup resursima za učenje potrebnoga znanja.

O Svi koji prijevremeno napuštaju školu razvili su mnogo bolje temeljne sposobnosti nego što je to bilo nekoć: u čitanju, pisanju, matematici, prirodnim znanostima, zemljopisu, povijesti i općem znanju

u onome što neki nazivaju "Kulturalna pismenost".

O Tri glavna "predmeta" koja se poučavaju u školi su učenje o tome kako učiti, učenje o tome kako misliti i učenje o tome kako postati "samostalni upravljač vlastite budućnosti".

O Same su škole potpuno preoblikovane. One su sada zajednice u kojima se može učiti dvadeset i četiri sata dnevno i centri izvora znanja.

O Putem Word Wide Web-a na raspolaganju su uvodni tečajevi, uz daljnje praćenje i mentorstvo u lokalnim centrima izvora znanja u zajednici, iz tisuća različitih predmeta od računovodstva do stolnog

izdavaštva, pisanja knjiga i uzgoja pčela. Uobičajeni su tečajevi u trajanju od jednog dana do šest tjedana.

O Ovisno o lokalnoj zajednici, svaka škola mogla bi imati svoju vlastitu farmu, plantažu drveća, ribogojilište, novine ili radio stanicu, te svakako svoje pi lot industrije u kojima bi učenici sve mogli

uvježbavati u praksi: ekonomiju, znanost, računovodstvo, te nerijetko i prodavati proizvode te prakse.

O Svatko je istodobno i nastavnik i učenik.

O Malo je aktivnih ljudi koji su u tradicionalnom smislu riječi "umirovljeni", Umjesto toga nailazimo na sedamdesetogodišnje stolare i inženjere koji dojuče rašnje neuspjele učenike poučavaju novim

vještinama. Oni zajednički proizvode najbolji manipulacijski materijal za učenje za sve predškolske ustanove, a ne samo za one koji primaju djecu iz dobrostojećih obitelji.

O Nailazit ćete na tinejdžere zaluđene računalima i Internetom koji u centrima za učenje u lokalnoj zajednici djeluju kao mentori i treneri svojim roditeljima i bakama i djedovima.

Nastavnici će postati menadžeri učenja u centrima za učenje u kojima će ućenici/studenti postati klijenti ma, upravo kao što su klijenti odvjetnicima ili bilo kojim drugim stručnjacima.

'Iz Education is Change: Twenty Viewpoints (Obrazovanje je promjena: Dvadeset gledišta), urednika Harvey McQueena i izdavaća Bridget Williams Books, Wellington, New Zealand.


zašto ne najbolje? tll:l

o Svatko tko želi raditi u potpunosti je "zaposlen". Međutim, u većini "razvijenih zemalja" samo manjina ljudi radi za velike tvrtke od "devet do pet". Najveći postotak ljudi radi za sebe na poslu

kojega vole raditi i prodaje svoje proizvode i usluge putem Interneta specijaliziranim tržištima diljem svijeta.

O Gotovo sve tvrtke su organizacije za učenje. Njihova je glavna uloga organiziranje ljudi, a ne nužno njihovo zapošljavanje. Tome je tako jer većina ljudi zapošljava sama sebe, a druge kontaktiraju

pojedinačno ili u manjim skupinama kako bi radili na specifičnim projektima.

O Gotovo svi novi centri za učenje u lokalnim zajednicama usko su povezani uz poslovanje i druge organizacije u jednu potpunu "zajednicu koja uči".

Zvuči li sve ovo utopijski? Daleko u budućnosti?

Naprotiv. Sve je to moguće već danas. Svi spomenuti aspekti već su na djelu u pojedinim zakutcima diljem svijeta. O primjerima ćemo govoriti na raznim mjestima u ovoj knjizi.

Ali ne postoji samo potreba da proučavamo takve primjere. Potrebno je ponovno aktivno otkrivati budućnost obrazovanja.

Velika konzultantska tvrtka Artur Andersen govori o tome bez uvijanja:

"Tradicionalni obrazovni sustav je zastario."!

Oni kažu: "Potrebno je današnji obrazac pokretne trake zamijeniti sa "samousmjeravajućim" učenjem koje se temelji na suvremenim načelima kognitivne znanosti - uključujući otkrivanje,

pronalaženje smisla, udubljivanje i samoprocjenjivanje - kao i na prirodnoj ljubavi za učenjem s kojom se rađa svaki čovjek." Oni su toliko predani svojim idejama da su osmislili vlastiti model škole

za

21. stoljeće.

Njihove zamisli našle su odjeka u pisanju Kanadskog kraljevskog povjerenstva iz 1995. godine. Ono piše: "Tijekom nekoliko posljednjih godina zahtjevi koji se postavljaju pred škole jako su se

povećali, a svijet se tako drastično promijenio da nam, ukoliko želimo hrabro ušetati u 21. stoljeće, preostaje jedino da provedemo radikalnu reformu školskog sustava."? Mnoge druge zemlje i države

također su u potrazi za novim putevima u reformi školstva.

Međutim, ako za cilj imate samo stvoriti najbolju školu na svijetu, tada je rješenje iznenađujuće jednostavno: samo trebate otkriti najbolje ideje koje se već provode i povezati u cjelinu one koje

najbolje odgovaraju vašim potrebama.

No, prava revolucija ne odnosi se samo na školovanje. Ona se odnosi na potrebu da se nauči kako učiti, kako misliti, na potrebu za učenjem novih tehnika koje se mogu primijeniti na bilo koji

problem, na bilo koji izazov i u svakoj dobi.

Dakle, potpuna revolucija u učenju odnosit će se na mnogo više toga nego na promjene u školovanju. Na sreču, većinu dostignuća u području učenja već smo

RICHARD L. MEASEllE I MORTON EGOl Transforming Education: Breakthrough Quality at Lower Cost* (Preobrazba obrazovanja:Prodor kvalitete uz niže troškove)

'Izdavač: Artur Andersen, međunarodni konzatling. www.thelearningweb.net



Zašto ne najbolje? 91

ostvarili. Mnoga od njih postigli su sposobni nastavnici, a mnoga poslovni ljudi. Mnoga dolaze iz psihologije sporta i tehnika vođenja treninga. Za mnoge. su spoznaje zaslužna istraživanja ljudskoga mozga, a neke su došle iz nutricionističkih istraživanja ili zdravstvenih programa. Konačno, mnoga su dostignuca došla iz povezivanja lokalnih zajednica, škola i poslovnih tvrtki u cilju ponovnog planiranja onoga što je ispred nas.

Mišljenja smo, kako su za postizanje istinskog društva koje uči potrebne akcije u trinaest odvojenih područja koja su u međusobnom odnosu.

1. Nova uloga elektronskih komunikacija

DON TAPSCOTT Growing Up Digital* (Digitalna adrastanje) Mi živimo u prvom dobu u ljudskoj povijesti u kojem je svatko u mogućnosti komunicirati sa svima ostalima. To je također prvo doba u kojem o prevladavajućoj tehnologiji više znaju djeca nego nastavnici i odrasli.

Ta kombinirana Internet, računalna i World-Wide-Web revolucija daje nov oblik cijeloj jednoj generaciji: čak i više nego što su prethodne generacije obli kovane tiskovnim medijima, radijom, automobilima ili televizijom.

Don Tapscott je to dosjetljivo izrazio rekavši: "Ono što sigurno znamo je da će djeca kojima neće biti dostupni novi mediji biti zakinuta u razvoju."

On, nadalje, kaže da bi nova digitalna tehnologija, ukoliko bude prepuštena samo tržištu, "mogla, stvarajući veliki jaz između onih koji raspolažu i koji ne raspolažu informacijama, poticati stvaranje dvoslojnoga društva - onih koji mogu komunicirati sa svijetom i onih koji to ne mogu." On govori o rastućem "informacijskom aparthejdu" u kojem oni koji su "siromašni postaju oni koji ne znaju i koji ne mogu činiti". Tvrdeći: "U novoj će ekonomiji uspjeti oni ljudi, tvrtke i nacije koje će slušati svoju djecu'", Tapscott dovodi u pitanje gotovo svaki oblik hijerarhije.

U jednoj od nekoliko svojih sjajnih knjiga o ovom problemu Tapscott poziva društva 21. stoljeća da "djeci daju potrebna oruđa i da će tako ona postati najvažniji pojedinačni izvor ideja o tome kako škole učiniti relevantnima i učinkovitima.?" Upotrebljavajući ta oruđa "djeca će sama sebe poučavati. Kad su već pri tome, djeca bi ujedno mogla poučavati i svoje nastavnike" kao što to u praksi dokazuje Finska.

Nevjerojatno je da još niti jedna zemlja nije dovršila nacionalni program za povezivanje svih svojih građana u mrežu interaktivnih elektronskih i brzih ko munikacija. Singapur je vjerojatno najdalje došao u tom poslu. Njihov Nacionalni informacijsko tehnološki plan iz 1986. godine imao je za cilj stvoriti prvo potpuno povezano društvo - "društvo u kojem su svi domovi, škole, poslovne i vladine agencije međusobno povezane elektronskom mrežom/"

'Izdavač: McGraw HiII, 11 West 19th Street, New York, NY 10011.

92 Revolucija u ućenju LaSlO ne naJoolJer

Singapurski državniplan* Od tada je Singapur učinio još puno više. Primjerice, početkom 1997. godine iznije1i su plan o ulaganju gotovo 1.5 milijarde američkih dolara u slijedećih pet godina kako bi u školski sustav uveli najbolju

svjetsku interaktivnu informacij-

sku tehnologiju.

Do 2002. godine ukupno 450.000 singapurskih učenika raspolagat će najmanje jednim računalom na njih dvoje. Sve su njihove ško1e već povezane s Internetom, a učenici kreiraju svoje vlastite Web

stranice.

Singapur je također mnogo učinio, vjerojatno više nego i jedna druga zemlja, na povezivanju škola, međunarodnih industrija visoke tehnologije i potpune za poslenosti. Njihova je vlada potakla više od 3.000

međunarodnih tvrtki da se lociraju u njihovoj sićušnoj zemlji-gradu. Te tvrtke osiguravaju dobro plaćene poslove za potpuno zaposlenu radnu snagu. Istodobno obrazovni sustav te zemlje jamči da će diplomirani

studenti raspolagati sposobnostima koje su neophodne za nove industrije koje će dominirati u 21. stoljeću. Međutim, primjer Singapura je, nažalost, istaknut prema tome što je jedinstven u svijetu.

Ono što je još važnije je to da digitalna revolucija postaje katalizatorom za potpuno novo promišljanje metoda učenja i poučavanja. Samo se u prirodnim znanostima svakodnevno publicira oko 10.000 novih

znanstvenih članaka. Niti jedan nastavnik prirodnih znanosti ne može pročitati čak niti mali djelić te produkcije, a kamoli usvojiti sve detalje. Dakle, gdje je sada tradicionalna uloga nastavnika kao dobavljača

informacija? Carol Twigg i Michael Miloff o tome govore ujednom poglavlju knjige Obrazac za digitalna gospodarstvo (Blueprint to the Digital Economy): "Danas je putem Interneta moguće svakome, u

svako doba i bilo gdje ponuditi materijale za učenje. Učenici mogu dokučiti skladište informacija sedam dana u tjednu i dvadeset i četiri sata na dan."

Kada u obrazovanju ne bismo u potpunosti iskoristili mogućnosti brze elektronske komunikacije, to bi bilo ravno tome da naši preci nisu iskoristili pismo, da su odbili proizvoditi tiskane knjige ili trljati štap

kako bi zapalili vatru.

Prema mišljenju Petera Druckera, najcjenjenijeg američkog stručnjaka u menadžmentu, za trideset će godina američka sveučilišta, kakva ih danas poznajemo, biti jalove pustinje."

Međutim, nacija koja potpuno iskoristi eksploziju digitalnih komunikacija i poveže ih s novim tehnologijama učenja, mogla bi predvoditi svijet u području

obrazovanja.

o "Misleće škole" trebale bi postati središtima kontinuiranoga učenja.

O U svaku školu za informatičku tehno- logijU uložiti oko 2.5 milijuna američkih dolara.

O Unutar pet godina osigurati da svaka dva učenika u školi raspolažu po jednim računalom.

O U nove kurikulume uvesti kreativno mišljenje kako bi se dostigla sadašnja singapurska svjetska prevlast na ispitima iz matematike i prirodnih znanosti.

O Uvesti kurikulum kojim bi se izgradio ponos sa singapurskim dostignućima i dao zamah daljnjim inovacijama.

O Prijašnje inovacije koje su išle "od vrha prema dolje" previše su spore i nisu dorasle novim naprecima koji idu "val povrh vala".

O Kako bi se bolje širili najbolji novi načini poučavanja, škole grupirati u skupine. ·Sažeto iz govora singapurskog ministra obrazovanja Teoa Chee Heana, 27. travnja 1997. godine, iz autorovog razgovora s ministrom koji je uslijedio na kon govora, dodatnog istraživanja u Singapuru i kasnijeg govora

prenesenog

u The Strait Timesu dana 31. srpnja 1997. godine.

2. Naučite raditi s računallrna i Internetom Mi ne naglašavamo kako je u životu u sasvim ranoj dobi potrebno naučiti puno poslovnih vještina. Međutim, računala i Internet su za 21. sto1jeće ono isto što su telefoni bili za 20. stoljeće. Ali i puno, puno

više. www.thelearningweb.net




u ovoj zemlji postoji tisuće zgrada u kojima ljudi nemaju telefone, nemaju kablovsku

televiziju

i ne mogu opravdano očekivati usluge radioveza. Kao što je Appleov suradnik i vizionar Alan Kay rekao: "Tehnologija je samo 'tehnologija' za ljude koji su se rodili prije no što je ona izumljena.? Prema pio niru u učenju i tehnologiji Seymouru Papertu

"mi zato ne raspravljamo oko toga da li glasovir korumpira glazbu svojom tehnologijom"." Današnja su tehnologija osobno računalo i Internet. Dakle, kao što nitko danas u suvremenoj ekonomiji ne bi

mogao opstati bez sposobnosti korištenja telefona, tako bi svatko trebao postati vješt u korištenju računala i Interneta.

3. Dramatična potreba za unapređenjem obrazovanja roditelja

Te se zgrade nazivaju školama.

Vecina je istraživača uvjerena kako se 50 posto sposobnosti za učenje svake osobe razvija tijekom prve četiri godine života. 9Ne 50 posto svačijeg znanja, niti 50 posto svačije mudrosti. Međutim, u tim

ranim godinama mozak djeteta stvara oko 50 posto najvažnijih veza između moždanih stanica - puteva na kojima će se temeljiti svo buduće učenje.

Ukoliko je to istina, tada je dom, a ne škola najvažnija obrazovna institucija na zemlji. Tada su roditelji, a ne nastavnici prvi glavni odgajatelji. Usprkos tome u mnogim naprednim zemljama manje od 50

posto buducih majki i mnogo manji postotak budućih očeva sudjeluje u nekom obliku pouke prije dolaska djete ta na svijet. Čak i oni oblici poučavanja koji postoje često su ograničeni na teme o samom

porodu. Gotovo uopce ne postoji obrazovanje za roditeljstvo: nema izobrazbe iz područja poput onih o prehrani neophodnoj za rast mozga ili o najboljim vrstama stimulacije za mlade učenike.

Kada bismo mi kao autori ove knjige trebali odabrati prioritet za ciljano obrazovanje, a posebice za obrazovnu televiziju, to bi bilo obrazovanje roditelja.

4. Prioriteti zdravstvene skrbi u ranom djetinjstvu

REED HUNDT predsjednik Američkog saveznog povjerenstva za komunikacije* Ako je prvih nekoliko godina života najvažnije za učenje, tada su prvih devet mjeseci i prvih pet godina života vjerojatno najvažniji za zdravlje. Dobra prehrana i razumna nutricionistika ključni su za

učenje, baš kao što su važni i redovni zdravstveni pregledi.

Primjerice, čak i u bogatim Sjedinjenim Američkim Državama i Novom Zelaridu, do 20 posto male djece pati od infekcije uha.'? Ako se takva infekcija ne otkrije i ne Iiječi može dovesti do "slijepljenoga

uha" - stanja kada se glavna slušna tuba začepi tvari koja nalikuje na IjepiIo. Ako se to dogodi na oba uha, di jete jedva može čuti. A ako dijete ne čuje tijekom godina koje su ključne za raz voj govora - od

rođenja do četvrte godine - ono može ostati hendikepirano čitavoga života. 'Citirano u Bili Gatesovoj knjizi The Road Ahead (Put pred nama) koju je lzdao Viking (lz Penguin Grupe), 27 Wrights Lane, London W8 5TZ, England.

96 Revolucija u ućenJu

Li:l~LU (la IlaJuvlJ'Q I

@)W®~@ @]~u®u® ~[r~~mt~@[ft]) ~@@@[f1)D® ~[ft])® ~[f1)U@~~®@[f1)@~Dl!il ~~n~ n@ ~@U@[f1)@~n®~ W@©~ [f1)@®@ ~U@ n@

~@U@[f1)@Un®~

U[fl}U@~ U®@[fl}@Un@ ~@nl!il n@ ~@[fU©UU@ ~@@[fl}®[f@]@ [ID® WU[fl}@Uo Britanski istraživač profesor Michael Crawford više je od deset godina istraživao utjecaj prehrane na trudnice i njihovu djecu. On je zgrožen sveopćim neznanjem o utjecaju prehrane na mozak u

razvoju, osobito prije djetetova rođenja.

On kaže: "Svaki poljoprivrednik i svaki vrtlar vrlo dobro zna da, ukoliko želi dobiti dobar urod krompira, ili uzgojiti prekrasne ruže, neće istrčati na polje i posuti ih gnojivom samo dan prije

berbe. Vrtlar zna da, kako bi dobio prekrasne ruže, mora korijenje pripremiti gotovo godinu dana ranije. To svi znaju. Svi to razumiju kada se radi o kupusu i ruž ama. Međutim, mi o tome uglavnom

uopće i ne mislimo kada se pripremamo imati dijete."!'

Jedna sveučilišna studija pokazala je kako je 22 posto majki "rizično", a 9 posto bi moglo predstavljati veliku fizičku opasnost za svoju djecu, ako ne dobiju dodatnu podršku i izobrazbu.'!

Uglavnom je one i ne dobiju. Tako se nastavlja zatvoreni krog uskraćenosti.

Kada, međutim, majke dobiju praktičnu pomoć vezanu uz obrazovanje, javlja se dramatična promjena u njihovim stavovima. Nekoliko milijuna dolara utrošenih u prevenciju može uštedjeti milijarde

dolara koji bi kasnije mogli biti potrošeni na zatvore i psihijatrijsku skrb.

5. Razvojni programi u ranom djetinjstvu Budući da se 50 posto sposobnosti učenja razvija u prve četiri godine života, a drugih 30 posto do osme godine, tada bi glavni prioritet trebali biti razvojni prog rami za ranu dječju dob. U većini

je zemalja situacija obrnuta. Potrošnja po studentu u većini je sveučilišta puno, puno veća od potrošnje po učeniku u osnovnoj i srednjoj školi, a sve je to još puno više od potrošnje u predškolskom odgoju. Obrtanje tog omjera trebao bi postati jedan od nacionalnalnih prioriteta.

6. Druge možete sustići u bilo kojem stadijU razvoja

GLENN DOMAN autor knjige Teach Your Baby To Read* (Naučite vašu bebu čitati)

Postoji obilje dobrih programa za sustizanje zaostatka u školi. Mnogi od njih, kao što ćemo vidjeti, programi su za osnovne škole. Međutim, za većinu djece nije kasno čak niti na početku srednje škole.

Usto, mnoge od novih tehnika učenja mogu se djelotvorno upotrijebiti za uče-

nje i poučavanje odraslih. *Iz intervjua s autorom na The Institutes for the Achievement of Human Potential, 8801 Stanton Avenue, Philadelphia,

PA 19118.

7. Prilagođavanje svakom pojedinačnom stilu Svi dobro znamo kako neki bolje uče na jedan, a drugi na drugi način. Neki vole čitati sami. Drugi najbolje mogu učiti u grupama. Neki vole učiti sjedeći na stoku, drugi rastežući se na krevetu

ili na podu. www.thelearningweb.net


9B -Revolucija u učenju

Zašlo ne najbolje? 99

Ljudi svih dobi mogu naučltl doslovce sve Svatko od nas ima omiljeni stil učenja i rada. Neki su od nas uglavnom vizualni učenici: vole vidjeti slike ili dijagrame. Drugi su auditomi: vole slušati. Neki su haptički učenici: najbolje uče koristeci svoj

osjet opipa (taktilni učenici) ili pokrećući svoj tijelo (kinestetički učenici). Neki su orijentirani na tiskanu ri ječ: lako uče čitajući knjige. Drugi su "grupno interaktivni" učenici: najbolje uče u međudjelovanju s

drugima.

Tradicionalne srednje škole mnogo su postigle pozivajući se na dvije od naših mnogih "inteligencija": lingvističku inteligenciju (sposobnost govorenja, čitanja i pisanja) i logičko-matematičku inteligenciju

(ona vrsta inteligencije koju koristimo u logici, matematici i znanosti). Većina naših sustava ispita temelji se na testiranju tih ograničenih akademskih inteligencija.

Međutim, većina djece koja prekida školovanje u srednjoj školi, ne uči najbolje metodama koje se temelje na tim inteligencijama. Tehnike poučavanja koje se koriste za poučavanje takozvanih akademskih

učenika, NISU najbolje metode za podizanje standarda onih koji čine veliku stopu naše djece koja prekida školovanje. Naravno, vjerojatno je nemoguće cijelo vrijeme njegovati svaki pojedinačni stil učenja.

Međutim, školske je programe moguće oblikovati tako da se svi učenici testiraju ne bi li se ustanovio njihov omiljeni stil učenja, ili da se nastavnike nauči opažati djecu i utvrđivati stilove učenja, te im ponuditi

odgovarajući način učenja u školi.

Jednako je važno, a danas i jednostavno i jeftino, osigurati tiskani materijal o omiljenim stilovima učenja i rada kako bi svatko mogao isplanirati svoju obrazovnu i buduću radnu karijeru.

ako im se.dopusti da uče na svoj jedinstveni način,

koristeći svoje jedinstvene 8. Učiti kako učiti i učiti kako misliti

snage. Po našem bi mišljenju srž školovanja trebala predstavljati dva "predmeta", a svaki bi od njih trebao biti integriran u sve ostale predmete. To su: učenje o tome kako učiti i učenje o tome kako misliti. Prvo

se odnosi na to da bi trebali naučiti kako radi naš mozak, kako radi naše pamćenje, kako možemo pohraniti informacije, dozvati ih, povezati s drugim pojmovima i tražiti novo znanje kad god nam zatreba i to

istog trenutka.

Neke od tih specifičnih tehnika nazvane su "ubrzano učenje", "super učenje", "sugestopedija", "učenje cijelim mozgom" i "integrativno učenje". Na nesreću svi ti nazivi impliciraju složenost, Najbolji su

sustavi jednostavno "istinsko učenje". Još bolje, oni su zabavni. Oni općenito imaju sljedeće zajedničke značajke: potiču vas da, kako bi mnogo brže učili, koristite sve svoje "inteligencije" i osjete: da uči te

putem glazbe, ritma, rime, slika, osjećaja, emocija i postupaka. Uglavnom su najbolje metode učenja one koje su slične onima koje koristimo kao mala djeca.

BARBARA PRASHING The Power of Diversity* (Moć raznolikosti) "lzdavač: David Baleman, 30 Tardale Grove, Albany, Auckland, New Zealand.

100 Revolucija u ućenju Zašto ne najbolje? lUl

Mi naućimo Lako je naučiti i sposobnosti mišljenja, a neke od provjerenih metoda su lateralno učenje Edwarda Bonoa, oluja mozgova Alexa Osboma, kreativno rješavanje problema Donalda Treffingera, tehnologija

stvaralaštva Roberta Fritza, sposobnosti mišljenja višega reda Stanleya Pogrowa, supermozak Dilipa Mukerjea i neograničeni talent i Calvina Taylora. Najbolje su tehnike, ponovno, jednostavne, zabavne i

djelotvome.

o 100/0 od onoga što čitamo O 20% od onoga što slušamo 9. Što bi se trebalo poučavati u školama?

o 30% od onoga što vidimo O 500/0 .od onoga što vidimo i čujemo

O 70% od onoga što izgovorimo

O 90% od onoga što izgovorimo i učinimo Gotovo svugdje na svijetu bjesne rasprave o tome što bi se to točno trebalo poučavati u školama.

Postoje najmanje četiri glavna "tabora" zagovomika određenih kurikuluma, a ubrzano raste i peti.

Prvi zagovaraju esencijalizam: prema tom konceptu nastavnici bi učenicima trebali prenijeti srž znanja "esencijalnog", ali malog broja predmeta.

U antičkoj je Grčkoj Platon* u svojoj Republici utvrdio kurikulum za filozofe-kraljeve ili čuvare. On se grupirao oko sedam "predmeta". Njih četiri - glazba, astronomija, geometrija i aritmetika - kreirane su u

svrhu "temeljitog obrazovanja". Preostala tri - gramatika, retorika i filozofija ili logika - kreirane su u svrhu pružanja metoda putem kojih bi se trebalo proučavati esencijalno znanje.

Ova je teorija prevladavala Europom u srednjem vijeku, ali, naravno, nikada sa svrhom "obrazovanja masa". Ona još uvijek poprilično dominira britanskim obrazovanjem visokoga stupnja.

Tradicionalni britanski pristup školovanju oduvijek se temeljio na "esencijalističkorn" gledištu: da se zaista liberalno obrazovanje najbolje može proizvesti putem određenih odabranih predmeta. Tome su

velika britanska sveučilišta poput Oxforda i Cambridge a, kao i velike "javne škole" poput Eatona i Rugbya, pridodali još i odgovornost za moralnu izobrazbu budućih pripadnika političkih i administrativnih

slojeva, kao i onih koji će rukovoditi Britanskim Imperijem.

Usprkos poboljšanju u zadnjih nekoliko godina, hijerarhija britanskoga klasnog društva nerazdvojivo je povezana s tijekom obrazovanja u njemu: "javne

VERONA A. MAGNESEN* *U Kini je Konfucije (1atinizacija imena Kung Fu Tzu, što znači K'ung učitelj) prije 2.500 godina predlagao neke teorije koje su nalikovaJe onome što je zagovarao Platon, osobito po tome što je on zagovarao

potrebu da vladare vi glavni savjetnici budu odabrani putem ispita. Konfucije i njegovi sljedbenici također su se zalagali za izobrazbu iz "šest umjetničkih disciplina": rituala, glazbe, streličarstva, vožnje bojnih kola, pisanja i matematike. Međutim, Konfucije je bio i prvi veliki kineski učitelj koji je težio popularizaciji obrazovanja. U završnom poglavlju ove knjige vratit ćemo se na njegov utjece] na suvremenu Kinu.

'Citirano u Quantum Teaching (Kvantnom poučavanju) autora Bobbija DePorlera, Marka Reardona i Sarah Singer-Nourie. Izdavač: Allyn i Bacon, 160 Gould Street, Needham Heights, MA 02194. www.thelearningweb.net



za~to ne najbolje? 103

škole" i Oxbridge za "vođe", "industrijska izobrazba" za trgovce, te temeljna "tri R izobrazba" za 50 posto onih koji su donedavna završavali kao poljoprivrednici ili radnici.

U drugim dijelovima Zapadne Europe je, otkako je češki biskup i pedagog po rođenju iz Moravske Jan Comenius 1658. godine uspješno uveo suvremene udžbe nike, prevladavao drugačiji pristup

obrazovanju.

Neki taj pristup nazivaju encik1opedizmom: njegova je premisa da sadržaj obrazovanja treba uključivati svo ljudsko znanje, pri čemu o svakom predmetu trebaju postojati ilustrirani "udžbenici".

Comenius je također snažno zagovarao ideju da bi dobro obrazovanje trebalo proizlaziti iz "prirodnih zakona". Budući da se prema njima učenje najprije odvija putem osjetila, njegov je kurikulum bio

osmišljen tako da najprije razvija takve načine učenja.

Co meni useve teorije snažno su utjecale na neke aspekte francuskog obrazovanja u razdoblju od Francuske revolucije, tamo krajem 18. stoljeća: budući da su svi stvoreni jednakima, društvo se ne bi smjelo

dijeliti na vladare i podanike.

Od 19. stoljeća, kada je Napoleon Bonaparte stvorio sustav nacionalnog obrazovanja, Francuska se usredotočila na kurikulum koji se sastojao od više od deset obveznih predmeta. Čak i danas se od svakog

djeteta u Francuskoj, bez obzira na to koju školu pohađa, očekuje da istoga dana nauči potpuno isti korpus informacija kao i svako drugo dijete njegove dobi.

Njemačka je također iskoristila mnoge Comeniusove teorije, ali ih je pridodala svojoj vlastitoj luteransko-protestantskoj radnoj etici. Zato i danas postoji velik broj Nijemaca koji prolaze šegrtovanje,

povezujući praktičnu izobrazbu s akademskim obrazovanjem.

Još jedan europski pokret duguje svoje začetke Comeniusu i Aristotelovoj fi lozofiji prema kojoj u umu nema ničega što prije nije postojalo u osjetilima. Tu je ideju dalje razradio Jean-Jacques Rousseau,

filozof iz 18. stoljeća, sugerirajući da ključ za učenje leži u razvoju svih djetetovih osjetila, u započinjanju s konkretnim iskustvima.

Taj je pokret procvjetao i zauzeo povijesno mjesto kada su inovatori poveza li senzomo učenje s ranim dječjim učenjem. Pariški liječnik Jean-Marc-Gaspard Itard i njegov učenik Edouard Seguin prvi su

razvili po težini poredane vježbe kojima su se postizali dramatični rezultati s djecom koju se ranije držalo mental no zaostalom. Švicarski sljedbenik Rousseaua, Johann Pestalozzi, mislio je kako bi osjetila

trebalo vježbati kroz sukcesivne stadije učenja formalnim vježbama. Onda je sredinom 19. stoljeća Nijemac Friedrich Froebel ujedinio Rousseauove i Pestalozzijeve ideje i dodao im neke svoje, te osnovao

školu za vrlo malu dje-

DR. WllARD DAGGETI direktor Međunarodnog centra za rukovođenje i obrazovanje' 'U obraćanju školskim administratorima u Coloradu 1992.


Zašto ne najbolje? lUO

Dorothy Law Nolte

cu. Budući da se temeljila na ideji da djeca rastu poput cvijeća, on je tu školu nazvao Kindergarten (vrt za djecu, op. prev.).

Početkom 20. stoljeća prva talijanska liječnica, Maria Montessori, je mnoge od spomenutih ideja upotrijebila u praksi kako bi pokazala da je za učenje naj važnije razdoblje od rođenja do šeste godine. Njen je

revolucionarni dodatak prethodnim idejama bila zamisao da će stvaranje prave okoline, u kritičnim "os jetljivim razdobljima" ranoga razvoja omogućiti da u djeci potalrne "eksploziju'' samostalnog učenja. Njeni

su rezultati bili jednako revolucionarni kao i njezine ideje: kao što ćemo kasnije vidjeti oni su se sastojali od toga da su "zaostala" predškolska djeca učila čitati, pisati, slovkati i obavljati složene matematičke

radnje.

Glavi protutrend britanskoj i zapadnoeuropskoj tradiciji započeo je u Americi, ali se brzo proširio i na druge zemlje. Neki ga nazivaju pragmatičnim kurikulumom ili koncepcijom obrazovanja usmjerenog

na dijete.

Jedan od prvih koji je u ovom stoljeću iznova postavio pitanje o tome koje je znanje najvrjednije, bio je Herbert Spencer. Njegov je odgovor bio: "Znanje koje mladima omogućuje da se suoče s problemima i

koje ih priprema na rješavanje problema koje će vjerojatno susresti kao odrasli ljudi u demokratskom društvu."

Ovaj je odgovor preuzeo američki profesor pedagogije John Dewey i pretvorio ga u naširoko popularan pokret.

Međutim, unutar te "napredne" teorije razvile su se dvije široke struje. Prema jednoj bi obrazovanje trebalo biti usmjereno na dijete, te bi kurikulum trebalo planirati tako da se nadovezuje na potrebe svakog

pojedinog djeteta.

Druga je struja "usmjerena na društvo" - nju promiču pedagozi kao što je Paulo Freire iz Latinske Amerike, koji drži kako je glavna svrha škole rekonstrukcija društva.

Novi Zeland je bio pionirom niza inicijativa za osnovnu školu i predškolski odgoj koje se općenito mogu staviti pod zajednički naslov "usmjerene na dijete". Te su inicijative, međutim, bile sadržajno mnogo

strukturiranije od mnogih takozvanih "naprednih" američkih ideja.

Kao reakcija na užasne rezultate do kojih se došlo u američkim školama pojavio se novi pokret Kulturalne pismenostjl3 koji je pokrenuo profesor H. D. Hirsch mlađi. U njegovoj knjizi pod istim naslovom,

Cultural Literacy, on tvrdi kako postoji određeni sržni korpus informacija koji je potreban svakome da bi mogao razumno raspravljati i razumjeti svijet. On i njegovi kolege Joseph F. Kett i Ja mes Trefil su čak

napisali Rječnik kulturalne pismenosti (The Dictionary of Cultural Literacy), koji nosi podnaslov: Što treba znati svski.Ameriksnsc (What Every American Needs to Know).

Djeca učeono s ćim žive Ako dijete živi s kritikom, uči osuđivati. Ako dijete živi s nasiljem, uči se tući.

Ako dijete živi sa strahom, uči biti zabrinutim.

Ako dijete živi sa samilošću, uči samo sebe sažalijevati. Ako dijete živi s ismijavanjem, uči se sramiti.

Ako dijete živi s ljubomorom, uči što je zavist.

Ako dijete živi sa stidom, uči se osjećaju krivnje.

Ako dijete živi s ohrabrivanjem, uči se samopouzdanju. Ako dijete živi u toleranciji, uči se strpljenju.

Ako dijete živi s pohvalama, uči cijeniti.

Ako dijete živi s prihvaćanjem, uči se ljubavi.

Ako dijete živi s odobravanjem, uči voljeti samoga sebe. Ako dijete živi s priznanjem, uči da je dobro imati cilj. Ako dijete živi s dijeljenjem, uči o velikodušnosti.

Ako dijete živi s poštenjem i pravednošću, uči da postoje istina i pravda.

Ako dijete živi sa sigurnošću, uči se vjeri u sebe i one oko sebe.

Ako dijete živi s prijateljstvom, uči da je svijet mjesto na kojem je ugodno živjeti.

Ako vi živite s mirom, vaše će dijete živjeti spokojno. S čime živi vaše dijete? www.thelearningweb.net




Što treba ućiti ? Pet glavnih teorija*

Na sreću, nova, peta alternativa koja se danas pojavljuje kombinira najbolje od svih prethodnih. Moguće je da svi usvojimo sve informacije koje navode profesor Hirsch i europska tradicija. Danas je to jednostavno jer nam te informacije ----. u trenu mogu biti na raspolaganju u lako dostupnom obliku, na razne interaktivne načine i u kojem god trenutku to poželimo.

Također je poželjno da svatko nakon završene škole zna čitati, pisati, pravopis

i razumjeti osnove matematike, povijesti, geografije, fizikalnih znanosti, glazbe i puno, puno više toga. Od ključnog je značenja da nastavimo stvarati velike akademike i znanstvenike. Međutim, zbog neprekidnih

promjena u društvu još je i važ- ',' nije da svatko iz škole izađe sa sposobnošću samostalnog djelovanja, samostalnog učenja i samostalnog upravljanja vlastitom budućnošću. To je moguće postići povezivanjem

najboljega od svih sustava koji su se pokazali djelotvo~ima.

Mi to volimo nazivati zdravorazumskim rješenjem. Međutim, s obzirom na to da su mnogi teoretičari manjkave teorije izdigli na razinu dogmi, možda je to nezdravorazumsko rješenje. Esencijalizam: Za razumno obrazovanje potrebna je "esencijalna jezgra". Ovaj pristup je započeo Platon, a s njim obrazovanje svoje elit~ nastavila Velika Britanija, dok je za

~,!~~?vce'i radnike uvela 'različite sustave.'·',

Enciklopedizam: Q~DQYf,lj~_PUJ1Q..§ir§Jdo§tu Prlaj~~\ILl1)~· Ovaj je pristup započeo Comenius uvevši prve udžbenike, a veći na europskih zemalja još uvijek slijedi ta ista načela.

Model utemeljen na osjetilima i ranom zapoćinjanju obrazovanja: Aristotel je prvi tvrdio kako spoznaja najprije dolazi kroz o§]gtija~~Varijacije ovoga pristupa razvili su Itard, seguin,\Rosussea.u; Pestallozi, Froebel i. Montessori.

~-"',,"' ..• ,~_ .. " ....

Pragmatićni model usmjer~lJ.na dijete: Originalno američko otkriće kojemu je piOnir(~e:':"',eY>Danas postoje dva glavna pravca: jedan koji je us'mjefeh na pojedino dijete, a drugi na "rekonstruiranje društva".

1 O. Učenje na četiri razine Zdravorazumski pristup: Budući da istraživanja i praksa dolaze do novih spoznaja, te budući da tehnologija čini pristup informacijama jednostavnim, zaboravite dogmu i odaberite najbolje od svih pristupa te budite otvoreni za inovacije.

Kojim god se predmetom ili predmetima učenici bavili u svom obrazovanju, prava provjera obrazovnog sustava sutrašnjice doći će iz njegove sposobnosti da u učenicima pobudi vrhunski užitak učenja. To

znači da će poticati izgradnju . učeničkog samopoštovanja koje je vitalno za rast i razvoj svake osobe.

U svakom od uspješnih sustava koje smo proučavali diljem svijeta, ~amo-> \: pouzdanjeje bilo na važnijem mjestu od sadržaja nastavnog predmeta.

Za one koji bi inače prekinuli školovanje jednako je važna potreba za učenjem sposobnosti suočavanja sa životom. To znači daje potreban kurikulum koji ima četiri grane. To je kurikulum koji naglašava:

O Samopoštovanje i razvoj ličnosti,

O Razvoj sposobnosti važnih za život,

O Učenje o tome kako učiti i kako misliti,

O Također i specifične akademske, tjelesne i umjetničke sposobnosti.

Na sreću, svi se ti aspekti mogu miješati tako dajedan drugoga potkrjepljuju.

'Osim nabrojanih tu spadaju i konfucijevski istraživački model koji je još popularan u kineskim društvima, Hirschov model kulturalne pismenosti i Piagetova teorija intelektualnog razvoja kroz faze.

11. Trostruka svrha ućenja Školovanje bi također općenito trebalo imati tri svrhe:

1. Učenje sposobnosti i znanja o specifičnom predmetu, te kako se njih može naučiti brže, bolje i lakše.


[M]@~(Q]@ ~~@D@ ffil®~®n~~ O®@1@Un ~@© ~[k©D®o [M]©~@]® ~®[jl])©

©il®O©~[!J] [P)ffil©

@1 [l[!J] ~Uw@

~©[l~@)U~U~ ~®@ ©~©Dnffil[!J] ~® [!J]~®ffilil®o ANNE TAYLOR Creating The Future * (Stvaranje budućnosti) 'Uredila Dee Dickinson, a izdao Accelerated Learning Systems, Aston Clinton, Bucks, England.

www.thelearningweb.net asto ne naJDolJer

2. Razvoj opcih konceptualnih sposobnosti - kako se iste ili povezane koncepte može naučiti primjenjivati u drugim područjima.

3. Razvoj osobnih sposobnosti i stavova koje se također lako mogu primjenjivati u svemu što činimo.

12. A gdje bismo trebali poućavati? ,\

U povijesti svijeta školovanje u učionicama vrlo je novo. Došlo je vrijeme da " se 'zapitamo je li to najbolji način ibTli on trebao ostatigra~nim načinom učenja.

Svjedoci smo činjenice da škole postaju centri za učenje cijele lokalne zajednice tijekom čitavog ljudskog vijeka, kao i centri za zdravstvenu izobrazbu i izobrazbu roditelja. Korištenje škola samo manje od

200 dana godišnje i to samo nekoliko sati dnevno predstavlja strahoviti gubitak vrijednih sredstava i pred-

-stavlja iskoristivost koja je manja od IS posto ukupnog raspoloživog vremena. A ako se škole uglavnom koriste za jednosmjema predavanja, to uglavnom pred stavlja gubitak i tih IS posto. U kasnijim ćemo

poglavljima razmotriti vjerojatnu mješavinu u "školama" budućnosti. No, zasad je naj važnije ponovno naglasiti kako većina nas najbolje uči kroz djelovanje i sudjelovanje putem .svih osjetila. Također je

zadivljujuće što-se" događa kada cijele lokalne zajednice ponovno razmotre svoje potrebe za učenjem i počnu preuređivati škole u skladu s tim potre-

bama.

13. Budite bez predrasuda i jasno komunicirajte Mi također snažno apeliramo da svatko tko je uključen u obrazovanje, učenje i školovanje bude bez predrasuda i da s drugima razmjenjuje rezultate istraživanja koja su dovela do novih otkrića na pošten i

jasan način i putem iznošenja či-

njenica.

Rasprostranjene edukacijske teorije su, prije nego što se dokazalo da su pogrešne, uništile milijune dječjih budućnosti.

U Njemačkoj i Italiji Hitler i Mussolini su zatvorili izvrsne Montessori predškolske ustanove. Međutim, gotovo su jednaku štetu u Americi napravili oni koji su ih podcjenjivali, na čelu s profesorom

Williamom Kilpatrickom koji je "mislio kako nastavnik mora imati totalnu kontrolu nad učenicima". 14

Teorija švicarskog biologa i psihologa Jeana Piageta vjerojatno je najutjecajnija teorija individualnog razvoja u ovom stoljeću. Na temelju niza godina detaljnih istraživanja on je tvrdio da se djeca svugdje,

u svim kulturama, od dojenačke do zrele dobi razvijaju kroz nepromjenjiv slijed stadija intelektualnog razvoja. "Pa ipak je dokazano kako su mnoge Piagetove tvrdnje navodile na krive zaključke, kako su bile

pojednostavljene, a u nekim slučajevima jednostavno netoč-


110 Revolucija u učenju Zašto ne najbolje? 111

Kako biste pisali na jednostavan naćin provjerite svoj Indeks magle* ne."15 To nije prekinulo njegov utjecaj na zadržavanje dječjih potencijala u vitalnim ranim godinama kada su njihovi umovi širom otvoreni za procvat učenja. *

Srž znanstvene metode leži u tome dase teorije provjeravaju u praksi i to u svim mogućim alternativama. Mi vjerujemo kako se obilježje dobrih istraživanja vidi i u sposobnosti da se jasno prenesu rezultati do kojih se došlo, kao i da se na temelju jednog aspekta istraživanja, ne donose sveobuhvatna rješenja za cjelokupno obrazovanje.

Obrazovanje još uvijek pati od dvostruke bolesti: loše prakse utemeljene na nepotpunim istraživanjima i nesposobnosti da se jasno razmjenjuju otkrića koja opovrgavaju stare mitove.

Veći na dobrih metoda učenja predstavlja zdravorazumske metode. Svako malo dijete prirodno uči mnogima od tih metoda. Pa ipak, velik dio pedagogijske teorije skriven je u rječniku koji je takav da se roditelji i učenici, kojima su te informacije najpotrebnije, radije "isključuju" nego da ga pokušaj u razumjeti.

Čini se da taj trend u "pedagogiji'' rasprostranjeniji nego u bilo kojoj drugoj struci, osim možda u medicini i pravu.

Gotovo svakog profesionalnog pisca danas uče Indeksu magle (engl, Fog Index) kako bi on svoja djela učinio lakima za čitanje. Taj ih indeks uči da koriste jednostavne riječi, aktivne glagole i kratke, jasne i koncizne rečenice.

Svaki dobar javni govornik odrasta s modelom bivšeg britanskog premijera Winstona Churchil1a. On je "gurao riječi u bitku": "Iči ćemo do kraja. Borit ćemo se u Francuskoj. Borit ćemo se na morima i oceanima. Borit ćemo se na plažama, na poljima, na ulicama, na brdima. Nikada se nećemo predati."

Dakle, mi iskreno plediramo na one koji su doveli do nekih promjena koje su potrebne u učenju ili su ih istraživali: molimo vas, sjetite se Churchilla i gurnite svoje riječi u akciju - jednostavno i oštro - kako biste svijet potakli na promjene.

Da biste pisali jasno i dobro, općenito upotrebljavajte kratke riječi i kratke rečenice. Kako biste provjerili jasnoću vašeg pisanja:

Izbrojite koliko riječi prosječno koristite u rečenici. Kako biste to ustanovili provjerite bilo kojih 100 riječi koje ste napisali u nekom izvještaju ili pismu.

Tih 100 riječi podijelite s brojem upotrijebljenih rečenica.

Potom izbrojite koliko "složenih" riječi ste upotrijebili na svakih 100 napisanih riječi ("složene" riječi su sve one koje imaju tri ili više slogova - pritom ne brojite riječi s velikim slovima).

Zbrojite ta dva rezultata i onda izračunajte četiri desetine od tog rezultata. To je vaš Indeks magle. Na primjer: ako imate prosjek od 20 riječi u rečenici i deset složenih riječi na svakih 100 riječi, vaš je zbroj 30. Četiri desetine od toga je 12. To je vaš Indeks magle. Reader's Digest ima Indeks magle koji iznosi između 8 i 9. Časopis Time ima indeks od oko 11. Ako imate indeks viši od 13, teško vas je čitati. Citiran i Churchillov govor ima suprotno tome Indeks magle koji iznosi 3;2. Ova knjiga, izuzevši dijelove u kojima se citiraju drugi autori, ima općeniti Indeks magle koji iznosi između 8 i 10. *Joseph Peart i Jim R. MyNamara u The New Zealand Handbook of Public Relations (Novozelandskom priručniku za odnose s javnošću), kojeg su izdali MiIIs Publications, Lower Huti, New Zealand (1987), pripisuju izum

Indeksa magle Robertu Gunningu, jednom amerićkom biznismenu.

* Žutitno se složiti s time da POSTOJE određeni stadiji u razvoju mozga, tjelesnom razvoju kao i u razvoju učenja putem osjetila, a to ćemo i istraživati. Piageto vo najgore nasljeđe u obrazovnom sustavu leži u tome 'Što se njegova teorija koristi kao opravdanje za to da se mala djeca ne izlažu iskustvima prije no što njihova osjetila nisu razvijena u onom stupnju koji je idealan za učenje određenog materijala.


Vaš ćarobnimozak: 3. poglavlje: Upoznajte svoj čudesni mozak ------

o Ima trilijun mozgovnih stanica uključujući:

· 100 milijardi aktivnih živčanih stanica ili neurona

· 900 milijardi drugih stanica koje "sljepljuju", hrane i izoliraju aktivne stanice.

O Na svakom od tih 100 milijardi neurona može se razgranati do 20.000 "grana".

O Ima četiri različita mozga u jednome:

· Instinktivni mozak.

· "Balansirajući mozak".

· Emocionalni mozak.

· I vašu zapanjujuću koru mozga.

O Ima dvije strane koje usklađeno rade:

· Vaš lijevi "akademski" mozak.

· Vaš desni "kreativni" mozak.

O Vodi ''telefonsku razmjenu" koja prenosi milijune

poruka na sekundu između lijeve i desne strane.

O Ima mnogo različitih "centara inteligencije".

O Radi na najmanje četiri različite val ne dužine. O Nadzire prijenosni sustav koji vrlo brzo šalje

kemijsko-električne poruke u svaki dio vašega tijela.

O Drži kljUČ vaše osobne revolucije u učenju.

Vi ste vlasnik najsnažnijeg racunala na svijetu On nije puno veći od velikog grejpa.

On je puno manji od srca salate. Lako ga možete držati u jednoj ruci. Obično teži više od tri funte (1.500 grama). Ipak on je nekoliko tisuća puta moćniji od najsnažnijeg računala na svijetu. I sav

je vaš: mozak koji čini vas i druge ljude toliko jedinstvenima.

Vinska mušica ima 100.000, aktivnih moždanih stanica. Miš ih ima 5)milijuna. Majmun lO milijardi. A vi ih od rođenja imate oko 100 milijardi. I . Od najranijih dana vašega života te stanice stvaraju nove veze za učenje ili si-

napse i to nevjerojatnom brzinom od 3 milijarde na sekundu," Te su veze ključne za snagu mozga.

Za usporedbu recimo kako su u prva tri dana svemirskog putovanja iznad površine Marsa 1997. godine, milijuni korisnika ostvarili 200 milijuna Internet "pogodaka" kako bi pratili taj put. Vaš

mozak može uspostaviti 15 puta više novih veza u sekundi nego što to mogli ostvariti svi svjetski korisnici Interneta u tri dana. Nitko ne koristi više nego djelić te zadivljujuće sposobnosti. A svako -dnevno znanstvenici otkrivaju sve više o tome kako poboljšati taj proces.

Citirajući neuropsihologa Jerija Janowskog, Ronald Kotulak, u U unutrašnjosti mozga (Inside the Brain), sažima nevjerojatnu brzinu istraživanja mozga u proteklom desetljeću: "Sve informacije koje

ste naučili prije dvije godine su danas stare. Neuroznanost ... je u ekspanziji nalik na eksploziju."

Psiholog i stručnjak za pamćenje Tony Buzan kaže: "Vaš se mozak sastoji od trilijuna moždanih stanica. Svaka je moždana stanica nalik na fenomenalno slo ženu malu hobotnicu. Svaka ima

središte, ima mnogo grana, a svaka grana mno- www.thelearningweb.net


114 Revolucija u učenju Upoznajte svoj ćudesni mozak 115

go spojnih točaka. Svaka od tih milijardi mozgovnih stanica mnogo je puta snažnija i sofisticiranija od većine današnjih svjetskih računala. Svaka od tih stanica spaja, obuhvača, stotine tisuća drugih stanica. I one prenose informacije naprijed i nazad. Njih su zvali čarobnim tkalačkim stanom, najzačudnije složenom, predivnom stvari koja postoji. A svaka osoba ima jedan takav tkalački stan.'?

Od tih trilijun mozgovnih stanica, oko jedna desetina se sastoji od aktivnih neurona ili živčanih stanica. Svaka je sposobna ostvarivati do 20.000 različitih veza s drugim stanicama. U knjizi Zadivljujući mozak (The Amazing Btsin), stanfordski sveučilišni profesor Robert Omstein kaže kako je mogući broj veza vjerojatno veći od broja atoma u svemiru."

Sumnjate u to? Onda razmislite što bi se dogodilo kada biste uzeli samo deset svakodnevnih stvari - primjerice, prvih deset stvari koje ste učinili jutros - i kombinirali ih u sve moguće nizove. Rezultat bi bio

3,628.800 različitih kombinacija. Uzmite Il stvari, povežite ih i broj mogućih kombinacija iznosit će 39,916.800! Sada pokušajte kombinirati 100 milijardi stanica na sve moguće načine - pri čemu svaka može

ostvariti do 20.000 različitih veza - i dobit ćete približnu sliku kreativnog kapaciteta vašeg vlastitoga mozga.

Kako ćete najbolje iskoristiti njegove sjajne sposobnosti? Buzan piše: "Najbolje ćete iskoristiti svoj mozak ako najprije proučite što on predstavlja. Prva stvar koju trebate učiniti je da otkrijete od čega je

građen. Potom kako radi. Kako funkcionira pamćenje? Kako funkcionira koncentracija? Kako djeluju kreativni procesi mišljenja? Dakle, vi doslovce počinjete ispitivati i istraživati sami sebe." Započnite to

istraživanje i iznenadit ćete se:

Vaš mozak ima 100 milijardi aktivnih stanica od kojih svaka ima do 20.000 veza Vaša četiri mozga u jednome

Ilustracija iz knjige Tonya Suzana Iskoristite svoj mozak najbolje što možete (Make The Most Of Your Mind) kolu je izdao Pan, London. Ilustracija je pretiska na s dozvolom Tonya Suzana.

Kao prvo, imate četiri mozga u jednome - na tri različite razine, od najgornjeg dijela do moždanog debla, s četvrtim našivenirn odostraga.

Potom, vaš mozak ima dvije strane. Svaka nadzire različite funkcije i obrađuje informacije na različit način, Te su strane povezanejednim zadivJjujućim elektroničJdm i kemijskim relejnim sustavom koji sam po sebi ima 300 milijuna aktivnih živčanih stanica. Taj sustav prenosi uokolo informacije vrlo velikom brzinom, poput multinacionalne automatske telefonske centrale.

Mi danas također vjerujemo kako svatko od nas raspolate s mnogo različitih "središta inteligencije" u svome mozgu. Međutim, samo rijetki od nas razvijaju nešto više od malog djelića tih latentnih

sposobnosti.

Vaš mozakradi na najmanje četiri različite ele.ktrične valne dužine - poput četiri različite radio stanice ili televizijska kanala.

Najnapredniji dio vašega mozga ima šest različitih slojeva. Vaš mozak ima oko 100 milijardi aktivnih neurona ili živčanih stanica. Kako bi mozak skladištio informacije na svakoj njegovoj stanici, kao na drvetu, rastu grane: u svakoj stanici ima do

20.000 dendrita koji nalikuju na grane.

Svaki neuron je poput moćnog računala.

I svaki se s drugim stanicama spaja tako da putem aksona šalje električno-kemijske poruke.


Upoznajte sVOj cuaesm mozal\

Pet jedinstvenih ljudskih funkcija Vi također imate aktivni svjesni mozak i podsvjesni mozak. A mnogo od znanja kojausvajate naučen a su podsvjesno.5

Uz veliki rizik pretjeranog pojednostavljivanja možemo reći:

Vaš donji mozak - ili motdano debl0 - kontrolira mnoge od vaših instinkata,

kao što su disanje ili rad srca. Središnji dio vašega mozga kontrolira vaše emocije. Znanstvenici taj dio mozga nazivaju limbičkim sustavom - od latinske riječi limbus koja znači "ovratnik" ili "prsten" - jer on poput ovratnika obavija

moždano deblo.

Vaš gornji mozak vam omogućava da mislite, govorite, rezonirate i stvarate. Znanstvenici taj dio mozga nazivaju cortex - što na latinskom znači "kora".

Odostraga imate prišiven i cerebellum koji igra ključnu ulogu u pohrani "mišićnih sjećanja": stvari koje pamtite izvođenj em nekih zadaća, poput vožnje bicikla ili igranja bilo kojeg sporta.

Da biste pohranili, zapamtili i dosjetili se informacija vi istodobno koristite

mnogo različitih dijelova mozga.

Svaki od tih činitelja ima važnu ulogu u tome kako vi koristite svoju ugrađenu snagu u usporedbi s kojom je snaga bilo kojeg računala patuljasta.

Zadatak ove knjige nije da se upušta u religiozne rasprave. Međutim, zadivljujuća snaga vašega mozga može vrlo dobro poslužiti kao zajednička osnovica za kreacioniste i evolucioniste. Oni koji imaju

duboka temeljna religijska uvjerenja mogli bi sasvim opravdano tvrditi da složenost ljudskog mozga i uma, za jedno s dušom, predstavlja vrhunac stvaranja. Sva ostala bića imaju mozgove koji su kržljavi u

usporedbi s ljudskim mozgom.

S druge strane, mnogi znanstvenici tvrde kako su ljudi krajnji rezultat evolucije koja je trajala dulje od četiri milijarde godina." Oni kažu da Zemlja postoji toliko dugo. Prema toj teoriji, u prvih se milijardu

godina nisu niti pojavili pri-

mitivni oblici života.

Znanstvenici danas vjeruju da su stvorenja počela razvijati mozgove, kao i kralježnice i živčane sustave koji ih povezuju, tek prije 500 milijuna godina. Čak i danas poluprimitivna stvorenja koja nemaju

kralježnicu, poput kamenica ili jastoga, imaju vrlo jednostavni živčani sustav koji se sastoji samo od nekoliko tisuća živčanih stanica." Međutim, kod kralj ežnjakaje sustav koji se sastoji od mozga i živčanog

sustava puno složeniji. Čak i mozak štakora ima na milijune stanica koje su na mjestima gdje su povezane s njegovim brkovima jako razvijene.

Sve su to funkcije kore mozga, te zato kada imate oštećeni korteks, imat ćete i gubitak neke od tih funkcija.

Ako biste secirali svoj mozak, na bazi lubanje našli biste jedan dio koji je gotovo identičan onome koji postoji kod guštera, krokodila ili ptice. Zbog tog raz-

Sposobnost uspravnog hoda.

Postojanje opozicije palca i y/ kažiprsta.

Sposobnost govorenja i pisanja.

Sposobnost razumijevanja govora." Sposobnost čitanja. ~ GLENN DOMAN

What T? Do With Your Brain-Injured Child* (Sto učiniti s djetetom koje ima ošte6enje mozga) 'Izdavač: The Selter Saby Press, 8801 Stenton Avenue, Philadelphia, PA 19118.




Razine mozga

Upoznajte svoj ćudesni mozak 119

1 .:

loga neki su ga znanstvenici nazvali "reptilskim'" mozgom. Taj dio mozga nadzire vrlo jednostavne, ali važne funkcije poput disanja, rada srca i

mnogih temeljnih instinkata. Ako upalite svjetlo svaki će se kukac koji se nađe ublizini ukopati kao mrtav. Jako će svjetlo odmah poslati signal

njihovim sićušnim reptilskim mozgovima. Ako se vozite prema ptici koja stoji na cesti ona će odletjeti samo trenutak prije no što je udarite jer

njen reptilski mozak ima ugrađeni program za bijeg. Sjetite se toga kada sljedeći put budete pokušavali mlatnuti muhu - ona će pobjeći samo djelić

sekunde prije no što je poklopi muhomlat.

Iznad vašeg moždanog debla nalazi se druga razina vašeg mozga. Taj se limbički sustav često naziva i "starim mozgom sisavaca" -

zato što nalikuje glavnom dijelu mozgova drugih sisavaca.

Znanstvenici kažu kako se taj dio mozga počeo razvijati prije 200 do 300 mi lijuna godina - s pojavom prvih

toplokrvnih sisavaca ili životinja koje su se hranile sisanjem. Oni kažu kako su sisavci i dalje zadržali svoj "reptilski" mozak, ali su

mu nadodali novi.

Taj dio mozga programira novorođenče - janje ili štene - da gotovo odmah po rođenju instinktivno sis a svoju majku. Također je značajno,

kako ćemo vidjeti kasnije, da su emociona1ni i spolni centri vašega mozga vrlo usko povezani s di jelovima mozga koji se bave pohranjivanjem

sjećanja. Kada ste emocionalno uklj učeni bolje pamtite - kao, primjerice, svoju prvu ljubav.

Na vrhu limbičkog sustava smješten je dvostrani veliki mozak sa svojom rnoždanom korom koja sve pokriva poput zgužvanoga pokrivača.

Taj korteks je debeo samo oko 3 milimetra (oko jednu osminu inča). Međutim, on ima šest slojeva, od kojih svaki ima drugačiju funkciju, a

također ima i nekoliko različitih "Iobusa" ili središta u kojima obrađuje informacije koje dolaze iz pojedinih osjetila i na njih reagira. To je dio vašeg mozga koji ljude čini jedinstvenom vrstom. 22.Na dnu: Moždano deblo, koje se nalazi u blizini vrha vašega vrata, naziva se još i "reptilski" mozak - zato što nalikuje mozgovima hladnokrvnih reptila. On kontrolira mnoge od vaših

instinktivnih funkcija poput disanja.

U središtu: Vaš "stari mozak sisavaca" - koji nalikuje mozgovima ostalih toplokrvnih sisavaca. On kontrolira vaše emocije, vašu spolnost, te ima ključnu ulogu u vašem pamćenju.

Na vrhu: Vaš "korteks" (kora), koju koristite za razmišljanje, govorenje, gledanje, slušanje i stvaralaštvo.

Ovdje nije prikazan: četvrti "mozak" ili cerebellum. Pogledajte ilustraciju na strani 122. Ilustracija je preuzeta iz knjige Your Chi/d's Growing Mind (Razvoj uma vašeg djeteta) autori ce Jane M. Healy koju je izdao Doubleday,

666 Fifth Avenue, New York, NY 10103. \ i

Neuroni, dendriti, gUa stanice i sustav izolacije Svaki od naših 100 milijardi aktivnih neurona sam je po sebi virtualno računalo. Svaki je neuron sposoban razgranati se u od 2.000 do 20.000 ogranaka koji se nazivaju dendritima, a vrlo su nalik granama

drveta. Svaki od njih pohranjuje informacije i prima ulazne informacije iz ostalih stanica.

Svaki neuron, zauzvrat, cijelim mozgom i cijelim tijelom prenosi svoje vlastite poruke uz duž glavnih puteva poznatih pod nazivom aksoni. Svaki je akson prekriven "rnijelinskorn" ovojnicom. Onaje vrlo

nalik izolaciji na električnim žicama. Što je bolja ovojnica ili izolacija, to će se poruke "žicama" brže prenositi:do 100 metara u sekundi.


upoznaJle SVU) \iUU"O.1I '"U .•.•• "

Dendriti su, pak, okruženi s čak i do 900 milijardi "glija" stanica koje "drže na okupu" različite dijelove mozga.

Svi spomenuti dijelovi su povezani i sačinjavaju prirodno računalo koje je jedinstveno u ljudskoj povijesti - ako ga uopće možemo zvati računalom, jer to više nalikujejednom samoobnavljajućem ekosustavu.

Ako naučite kako koristiti sve dijelove vašeg zadivljujućeg mozga, rezultati će vas zapanjiti. Tony Buzan kaže kako ćete, ako ste se zaista za to odlučili, za početak moći dnevno s lakoćom pročitati četiri

knjige. I to ne ih samo pročitati, već i zapamtiti što ste pročitali. Pa sad, četiri knjige prosječni učenik čita godišnje - ili bi ih barem trebao pročitati tijekom jedne godine.

Buzan kaže: "Zamislite načas da četiri člana jedne obitelji počnu proučavati isti predmet, te da svatko od njih dnevno pročita četiri knjige iz tog predmeta. Po tom, da svatko od njih stavi naj važnije

informacije iz tih knjiga na šarenu Umnu kartu, kako bi se lako mogle zapamtiti glavne stvari. Ako ti ljudi razmijene svoje Umne karte, krajem dana bi svatko od njih mogao usvojiti informacije iz 16 raz ličitih

knjiga. A to je količina koju bi prosječni učenik pročitao u četiri godine."

Je li to teško postići? Buzan odgovara da uopće nije teško, ako naučite kako mozak funkcionira. On je stvarno izvrstan alat.

"Uzmimo, primjerice, ljudsko oko koje je samo jedan mali dio mozga. Poput samog mozga i oko je puno moćnije nego što smo mi to ikada shvaćali. Danas znamo kako svako oko sadrži 130 milijuna

prijemnika za svjetlo koji u sekundi mogu primiti na trilijune fotona. To je poput bum! Vidim novi prizor planina i mogu ga u sekundi usvojiti u svoj njegovoj potpunosti. Dakle, jedna stranica u običnoj sta roj

knjizi ne predstavlja nikakav problem kombinaciji oka i mozga. Radi se samo o tome da mi nismo naučili kako te iste vidne sposobnosti iskoristiti za čitanje."

Mnoge vrste inteligencija Pr~fes~r Howard G.~~~ner sa Sveučilišta Harvard drži kako postoji n~j~~n!e osam razlićitih vrsta inteligencija koje su prikazane na gornjoj slici.

Primijetite k~ko o.~ ujedinjuje "prostornu" i "vizualnu" inteligenciju. N~~I "' d~ug~ otkn~l, uklju.čujući i autore ove knjige, kako mnogi ljudi k~jl su Jaki u jedno] od OVih sposobnosti nisu nuzno jaki i u drugoj od njih.

S.lič~o t~m~, neki drže kako je "prirodnjačka inteligencija" više specifični s:11 ~cen!~. M~.~uti~, model profesora Gardnera izvrstan je jer pomaze ldentifikacl] Jakih strana i stilova učenja određenih pojedinaca.

lIustracijaje preuzeta iz knjige Galina Rosea Master tt Faster (Savlada) brže) koju je izdao Accelerated Learning Systems Aston Clinton, Aylesbury, Bucks, England. '

Mnogo vaših razlićitih "centara inteligencije" Ako pitate harvardskog psihologa profesora Howarda Gardnera on će vam reći kako je vaša vidna sposobnost samo jedna od vaših mnogobrojnih "inteligencija"." Onje godinama analizirao ljudski mozak i

njegov utjecaj na obrazovanje. Njegovi su zaključci jednostavni, ali jako važni.

GardI1er tvrdi kako svatko od nas raspolaže s nekoliko različitih tipova inteligencije. Dva od njih jako se cijene u tradicionalnom obrazovanju.

On prvi od njih naziva lingvističkom inteligencijom i tu podrazumijeva: sposobnost čitanja, pisanja i komuniciranja riječima. Ta je sposobnost, očigledno, jako razvijena kod pisaca, pjesnika i

govornika.

Drugi je tip logička ili matematička inteligencija: naša sposobnost rasuđivanja i r8Čunanja. Ona je najrazvijenija kod znanstvenika, matematičara, pravnika

i sudaca. www.thelearningweb.net



Upoznajte svoj čudesni mozak 123 FRONTALNI ili CEoNI REŽANJ

Većina takozvanih testova inteligencije tradicionalno se usmjerila na ta dva dara. Većina obrazovanja diljem svijeta također se koncentrira na te dvije spo sobnosti. Međutim, Gardner smatra kako nam je to

dalo iskrivljen i ograničen pogled na naš potencijal za učenje. U svojim ranim pionirskim radovima on je nabrojao još pet drugih pojedinačnih "inteligencija":

Glazbena inteligencija: ta je inteligencija, očigledno, jako razvijena u skladatelja, dirigenata i vrhunskih glazbenika, od Beethovena do Luisa Armstronga.

Prostoma i vizua1na inteligencija: vrsta sposobnosti koju koriste arhitekti, kipari, slikari, navigatori i piloti. Ona, prema autorima ove knjige, zapravo predstavlja dva odvojena oblika inteligencije.

Kinestetička ili tjelesna inteligencijll: vrlo je razvijena u sportaša, plesača, gimnastičara, a možda i kirurga.

Interpersona1na inteligencija: sposobnost odnošenja s drugim ljudima i koja predstavlja sposobnost koja je izgleda prirodna za prodavače, motivatore i pregovarače.

Intrapersona1na ili introspektivna inteligencija: sposobnost uvida, poznavanja sebe. Vrsta sposobnosti koja nekim ljudima daje izvrsnu intuiciju. Vrsta sposobnosti koja vam omogućuje da zaronite u

ogromnu banku informacija pohranjenu u vašem podsvjesnome umu.

Ali to nisu samo obične arbitrarne funkcije koje je profesor Gardner izmislio za doktorsku disertaciju, On kaže kako su operacije mozga i istraživanja pokazali da su neke od tih "inteligencija" ili sposobnosti

locirane u različitim dijelovima našega mozga. Ako jako oštetite taj dio mozga mogli biste izgubiti tu određenu sposobnost. Zato je moguće da moždani udari utječu na sposobnost hodanja ili govora, ovisno o

tome koji dio mozga su pogodili.

Profesor Gardner danas misli kako postoji još jedna inteligencija: "prirodnjačka", To bi bila sposobnost da se radi i usklađuje s prirodom. Autori ove knjige misle kako bi nju bilo bolje grupirati s nekoliko

drugih tipova stilova učenja o kojima se govori u 10. poglavlju.*

Dijelovi mozga koji obavljaju različite funkcije:

PREFRONTALNI KORTEKS koji se bavi mišljenjem. MOTORIČKI KORTEKS koji nadzire aktivnost. . TEMPORALNI REŽANJ koji predstavlja govorni centar mozga. PARIJETALNI REŽANJ koji barata vašomprostornom sposobnošću.

OKCIPITALNI REŽANJ koji predstavlja vaš vidni centar. CERE,BEL~U~ (!Ii mali m?zak), koji igra ključnu ulogu u prilagođavanJ~ dr::;anJa I ~avn~teze. On također djeluje poput "autornats~og .~llo.ta ~ada Izyodlmo naučene funkcije kao što su vožnja bicikla III pisanje na pisaćern stroju.

"?UVAR VR~TA": mi u. stvari.im~m~ tri "cuvara vrata": amigdale, ~~~oka,~pus I kaudalnu Jezgru I SVI onr razvode važne poruke u razliCite dijelove mozga. lIu.stracija iz knjige Jane M. Healy Your Chi/d's Growing Mind (RaZVOJ uma vašeg djeteta) koju je izdao Doubleday, 666 Fifth Avenue, New York, NY 10103.

*Model profesora Gardnera ne obuhvaća ono što mi smatramo jednom od najvažnijih ''inteligencija ": sposobnost stvaranja potpuno novih koncepata putem povezivenjs informacija iz različitih dijelova mozga (o tome govorimo u 5. poglavlju). Mnogi suvremeni mislioci, poput britanskog profesora Charlesa Handyja, kažu kako postoji još nekoliko tipova inteligencije kao što je obični zdrav razum. Međutim, istraživanje profesora Gardnera sjajna je početna točka za stvaranje škola koje će doprinositi različitim sposobnostima i različitim stilovima učenja.

1~4 Revolucija u učenju upoznaJte llVUJ \iUUl;Il:>11I !lIV,,""'''

Dvije strane vašega mozga Desna strana naglašava

Pogledate li elektronsku sliku svoga mozga vidjet ćete kako njegovi dijelovi procesiraju različite vrste informacija. Informacije primamo putem pet glavnih osjetila: vida, sluha, dodira, mirisa i

okusa.

Općenito uzevši lijeva strana vašega mozga igra najvažniju ulogu u procesiranju logike, riječi, IJ11jtematike i sekvenci - takozvanog akademskog dijela učenja. Desna strana vašega mozga bavi se ritmom, rimom, glazbom, slikama i sanjaren jem - takozvanim kreativnim aktivnostima. Međutim, podjela nije tako jednostavna. Dvije su strane mozga povezane corpusom cal1osumom ili žuljevitim tijelom. To je jako složeni sustav prekapčanja koji raspolaže s 300 milijuna aktivnih

neurona. On neprekidno uravnotežava nadolazeće poruke i povezuje apstraktne, holističke slike s konkretnim, logičkim

porukama.

Britanski biznismen i istraživač Colin Rose, autor knjige Ubrzano učenje (Accelerated Leaming) i čovjek koji je osmislio nekoliko tečajeva za brzo učenje stranih jezika, daje jednostavan primjer

toga kako različiti dijelovi mozga mogu zajednički raditi na integrirani način. "Ako slušate neku pjesmu, lijevi će mozak procesirati riječi pjesme, a desni glazbu. Zato nije slučajno da vrlo lako učimo

riječi popularnih pjesama. Za to vam nije potreban nikakav napor. Učite vrlo brzo jer su vam angažirane i lijeva i desna mozgovna hemisfera - kao i u lim bičkorn sustavu smješteno emocionalno

središte mozga."?

Emocionalno središte vašega mozga također je vrlo usko povezano s vašim sustavom dugoročnog pamćenja. Zato mi svi naj lakše pamtimo informacije s ja kim emocionalnim sadržajem. Gotovo se

svatko sjeća svog prvog velikog seksualnog iskustva. Milijuni ljudi se također mogu precizno sjetiti gdje su bili kada su čuli vijest o smrti predsjednika Johna F. Kennedya ili princeze Diane. Ako je

glazba povezana s osobnim ushitom ili ugodnim iskustvima, glazba i riječi pjesama potiču duboka sjećanja. Otkrivanje toga kako mozak obrađuje takve informacije ključni je put k djelotvomijem

učenju.

Marian Diamond, II vodeća istraživačica mozga, uzela je slobodan dan na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu kako bi precizno demonstrirala kako funkcionira mozak, te kako je sve puno

složenije od bilo kakvog pojednostavljenog objašnjenja o desnoj i lijevoj strani. Siječe na režnjeve ljudski mozak koji joj je dopremljen iz obližnje mrtvačnice započinjući s deblom ili bazom. "Ovo se

malo područje naziva rnedulla", objašnjava ona. "Ona regulira rad vašega srca i disanje, i zato je nužna za vaš život. U ljudi je dugačka 2.5 centimetra, a iste je duljine i u mozgu čimpanze." Međutim,

ljudska medulla razvija do tri puta veći ka-

pacitet od medulle čimpanzi.

Dvije strane vašega mozga

Lijeva strana naglašava

Riječi Logiku Brojeve Matematiku Sekvence

Rimu Ritam Glazbu Slike Imaginaciju Corpus callosum ih obje povezuje.

Ilustracija iz knjige Barbare Meiser Vitale Unicorns Are Real (Jednorozi postoje) koju je izdao Jalmar Press, P.D. Box 1185, Torrance,

CA 90505. www.thelearningweb.net



Upoznajte svoj ćudesni mozak 127

"Kraj nje se nalazi cerebellum. To doslovce znači "mali mozak". Onje odgovoran za koordinaciju i ravnotežu. Tek smo nedavno otkrili koliko je on značajan za učenje iza govor."

Ona potom diže gomju polovicu mozga, dio koji nalikuje na gigantski naborani orah: to je korteks. "Kada ne bi bio zgužvan, zapremao bi oko 2,3 kvadratna metra." Zašto je naboran? "Mi, dakle, vjerujemo

da se korteks razvijao tisućama stoljeća. Kako bi prošao kroz porođaj ni kanal, taj dio mozga mora biti složen sam u sebe." Prema mišljenju mnogih znanstvenika, mozak je razvijao nove kapacitete paralelno s

time što su naši preci sišli s drveća, počeli uspravno hodati, naučili upotrebljavati vatru, počeli rabiti i izrađivati alate, te naučili govoriti.

Profesorica Diamond, znanstvenica koja je secirala dio mozga pokojnoga Alberta Einsteina, kaže: "Najskorije razvijeni dio mozga naći ćete odmah iza svoga čela: to je vaš frontalni režanj. Onje ključan za

vašu ličnost, za planiranje, za redanje ideja. Prvenstveno taj dio čini suvremenog čovjeka različitim od njegovih predaka."

Potom ona pokazuje na područje neposredno iza čela. "Da bih ja sada s vama mogla razgovarati, mora se događati električno pražnjenje u tom dijelu moga mozga. Nazivamo ga motoričko govomo

područje. Da bi netko razumio riječi koje ja govorim, mora mu biti aktivno ovo područje mozga (pokazuje na drugo područje prednjega mozga)."

Ne iznenađuje što prizore ne obrađujemo samo očima. Profesorica Diamond pokazuje na stražnji dio glave. "Ovdje otraga ćete naći svoj vidni korteks. Zato kada vas udare po stražnjem dijelu glave vidite

zvijezde. Uzdrmali ste svoj vidni korteks."

Dok secira mozak ona objašnjava svaki dio: mala područja koja miču naše ruke, noge i prste, dijelove koji nadziru osjecaje, bol, temperaturu, dodir, pritisak i sluh.

Spuštajući se u limbički sustav, profesorica Diamond počinje iskapati još dublje tajne: dijelove mozga koji se bave strahom, bijesom, emocijama, seksual nošču, ljubavlju, strasti. Sićušnu pituitarnu žlijezdu

koja luči hormone. Sposobnost mozga da registrira i isključi bol. Objašnjava nam gotovo magičan način na koji mozak šalje poruke unutar sebe i po cijelom tijelu: poruke koje se neprekid no mijenjaju iz

električnih impulsa u kemijske tokove. Međutim, za dr. Diamond svi ti elementi zajedno jednostavno dokazuju velik neiskorišteni potencijal ljudskoga mozga.

Pitamo je koju bi poruku o mozgu željela prenijeti ljudima kada bi mogla pojedinačno razgovarati sa svakom osobom na svijetu. Njezin je odgovor jasan i sažet: "Uputila bih ih u to kako su njihovi mozgovi

dinamični, te kako se mogu mijenjati u bilo kojoj dobi, od rođenja do kraja života. Ako smo izloženi stimula-

MARIAN DIAMOND koautorica knjige Magic Trees of the Mind* (Čarobna dtveće uma)

'Izdavač: Dutton, New York (koautorica Janet Hopson).


tivnoj okolini, oni se mogu mijenjati na pozitivan način. Ako, pak ne dobivaju poticaj, mogu se mijenjati na negativan način."

Za nju je ljudska sposobnost komunikacije ključni element koji nas odvaja od drugih vrsta. Osobito, naša sposobnost da komuniciramo na mnogo različitih na čina: govorom,_pisanjem, slikama, pjesmama,

plesom, ritmom i emocijama.

Ne iznenađuje što znanstvenici danas otkrivaju ono što su mnoga društva instinktivno znala tisućama godina.

Preci današnjih polinezijskih društava su dvije tisuće godina prije no što je Kristofor Kolumbo jedrio preko Atlantika kako bi "otkrio" Novi svijet, jedrili puno širim Pacifikom. 12 Za navigaciju su koristili

Sunce, Mjesec i zvijezde i tako koristili ono što bi profesor Gardner danas zvao spacijalnu ili prostomu inteligenciju. Zato nas ne treba čuditi da su njegovi istraživači, testirajući stanovnike Solomonskog otočja,

utvrdili kako oni imaju jako razvijeno područje mozga koje

se bavi "spacijalnom inteligencijom".

Isti ti istraživači Pacifika, sa svojim fantastičnim navigacijskim pothvatima, danas bi vjerojatno pali na suvremenom "testu inteligencije" jer nikada nisu raz vili pisani jezik. Čak i danas

polinezijska djeca od najranije dobi uče putem ple-

sa, ritma i pjesme. Jezik sam po sebi uspostavlja različite obrasce u našem mozgu - kao i razli-

čite obrasce u našoj kulturi. Ako odrastate u Kini ili Japanu, učite pisati "slikovni" jezik, a to se većinom

uči putem desne strane vašega mozga.

Ako odrastete u jednoj od zapadnih "pismenih" kultura, naučili ćete kako usvajati informacije putem svih svojih dsjetila, ali i komunicirati putem ]ineamog

pisma. Engleski jezik, primjerice, ima oko 550.000 riječi, \3 no svaka je od njih sas-

tavljena od varijacija samo 26 slova abecede. Ako komunicirate alfabetskim je-

zicima većinom ćete koristiti lijevu stranu svoga mozga .

Međutim, ako ste odrasli, u tradicionalnoj polinezijskoj, melanezijskoj ili mikronezijskoj kulturi na Pacifiku, bez slikovnog ili "sekvencijskog" pisanog je zika, tada će se vaša glavna

komunikacija odvijati samo putem zvukova - potkrijepljena rimom, ritmom, pjesmom i ples om te, naravno, vašim holističkim osje-

tilom vida. Danas će vam istraživači reći kako postoje najmanje tri glavna preferirana sti-

la učenja: 1. Haptički stil učenja naziva se po grčkoj riječi koja znači "kretati se uzduž":

ljudi koji najbolje uče kada su uključeni, kada se kreću, doživljavaju i eksperimentiraju imaju stil učenja koji se često naziva kinestetičko-taktilni.

Šest glavnih puteva do mozga: 23.. ~ ~":'~ ,{;..{.

Ućimo putem ... onoga što VIDIMO onoga što ČUJEMO onoga što KUŠAMO onoga što DODIRUJEMO onoga što NANJUŠIMO

onoga što UČINIMO GORDON DRYDEN

Iz pr~zentacije dijapozitiva za World Book Encyclopedia k International Archievers' Conference, Barcelona Španjolska olovoz 1996. Vidjeti također dodatke Jeannette V~s na stranici' 32.




Upoznajte svoj ćudesni mozak 131 24.

HAPTIČKI: 37% Kretanje. dodirivanje, ćinjenje 25.2. Vizualni stil učenja imaju ljudi koji najbolje uče kada mogu vidjeti slike onoga što uče, a postoji i manji postotak onih koji su "orijentirani na tiskani materijal" i uglavnom mogu učiti čitajuči.

3. Auditomi stil učenja imaju oni koji najbolje uče putem zvuka: kroz glazbu i razgovor.

Lynn O'Brien, direktorica tvrtke Specific Diagnostic Studies Ine. iz Rockvilla u Marylandu, utvrdila je kako većina učenika osnovne i

srednje škole najbolje uči kada su angažirani i u pokretu, dok većina odraslih učenika preferira vizual no učenje. 14 Međutim, većina nas na

različite načine kombinira sva tri stila i o tome ćemo kasnije reći nešto više. Svi rni učimo najbolje i najbrže kada povezu jemo mnoge

sjajne sposobnosti našega mozga. Od svih tih značajki, za učenje su najvažnije sljedeće tri:

1: Kako pohranjujemo i dozivamo informacije - brzo, temeljito i djelotvomo.

2: Kako te informacije možemo iskoristiti za rješavanje problema.

3: Kako ih možemo upotrijebiti za stvaranje novih zamisli.

Za prve dvije zadače koristimo jedinstvenu sposobnost našega mozga da prepoznaje obrasce i veze. Za treću zadaću učimo kako razbijati obrasce -

kako informacije prekombinirati na novi način.

Stil učenja tipičnoga učenika VIZUALNI: 29% Ućenje iz slika

Kako vaš mozak pohranjuje illformacije Ovo j~ ':profi!.stil~ učenja" prosječnog studenta koji je kompiliran na te~elJu Istrazivanja provedenog u Specific Diagnostic

Studies u Roc'::I".U (SDS) u državi Maryland. Rezultati su dobiveni na 5.300 amenC~lh, h?ngk~~Škjh i japanskih učenika u dobi od 5. do 12. razreda kOJI su ispunili SDS-ov Upitnik omiljenog kanala učenja (Learning Channel Preference Checklist).

Međutim, ~~~. naglašava kako bi statistički bilo neopravdano iz ovoga. ~~klju~ltl da 37% učenika ima samo haptički (ili taktilno-kln~st~tlckl) stil, 34 % njih samo auditorni, a 29% samo vizualni stil ucenja.

P.rOfil svakoga student~ p0kB~o je određeni postotak U svakoj od tn k~teg~nje, a POStOCI u gornjem grafičkom prikazu predstavljaju prosiek tih postotaka." Niti jedan uređaj za stvaranje obrazaca sasvim sigurno nije ravan mozgu. On je sposoban pohraniti doslovce svaki glavni podatak koji u njega uđe.

Ako, primjerice, naučite identificirati i prepoznavati psa, vaš će mozak uspostaviti dosje za pse. Svaki drugi tip psa koji naučite prepoznavati bit će pohranjen u sličan sustav obrazaca. Isto vrijedi za ptice,

konje, automobile, viceve i svaku drugu stvar. Danas mnogi znanstvenici vjeruju kako rni sve te međusobno povezane informacije pohranjujemo u oblik koji nalikuje na grane na drvetu.

Međutim, stvari su još složenije. Ako bi vas pitali da imenujete vrste jabuka koje poznajete, počeli biste nabrajati iz svoga drveta za pamćenje "jabuka": crve ni delišes, zlatni delišes, Granny Smith itd. Ako

bismo od vas zatražili da nabrojite svo voće koje poznajete, tada bi jabuke imali pospremljene s narančama, kruškama i grožđem u svome drvetu za pamćenje "voča",

Ako bismo vas zamolili da imenujete okrugle objekte, tada biste prilikom nabrajanja uključili i naranče iz svoga drveta za pamćenje "okruglih objekata". Dakle, vaš mozak informacije k1asificira u mnogo

različitih dosjea za pohranu, poput knjižnica ili indeksa u knjizi ili knjiga međureferenci. lAnllnlll thoIClo •• ninnlA, ••.•• h •••••.• +


Mozak pohranjuje informacije uvelike koristcći asocijacije. Mozak svake , osobe ima asocijativni korteks. on može povezati međusobno slične stvari iz raz-

ličitih banki pohranjenih sjcćanja. .,'

Napravimo jednostavan eksperiment s govorenjem u javnosti. Veći na ljudi to

navodi kao jednu od najneugodnijih stvari. Ako bilo koga u trenutku zamolite da izgovori spontani govor u javnosti, njegova će prva reakcija gotovo sigurno biti da će zanijemiti. Adrenalin juri kroz moždane stanice.

Rad mozga se spušta na primitivnu razinu. Strah zamračuje vaše banke sjecanja. Vi ste uplašeni! Ali, ako pustite da netko drugi započne pričajući bilo kakav vic, gotovo će se svaka oso ba u toj grupi pri sjetiti smiješne

priče ili šale koja je s njim asocirana. Možete se i na zabavi okupiti oko glasovira. Kako netko počne pjevati neku pjesmu, svi će

je se drugi gotovo istog časa prisjetiti.

Iz svega rečenoga ispada da svatko od nas ima strahovitu sposobnost pohranjivanja informacija, kao i sposobnost da ih se prisjeti ako je potakne prava asocijacija. To je u stvari upravo tako. Kirurzi, koji su

tijekom operacija15 uključivali elektrode u pojedinim dijelovima mozga, bili su zapanjeni činjenicom da su se njihovi pacijenti po buđenju mogli u potpunosti sjetiti specifičnih događaja, .čak i onih iz ranog djetinjstva:

Upravo to se, naravno, često događa pod hipnozorn. Hipnotičar "otključava naše umove" i omogućuje nam da se prisjetimo in-

formacija koje su bile pospremljene i nedostupne godinama.

želite li razviti neotkrivene sposobnosti vašega mozga, najprije trebate nauciti pohranjivati informacije u obrascima i uz pom06 snažnih asocijacija.

To je jedan od prvih ključnih koraka k poboljšanju pamćenja bilo čega: ssocirajući to sa snažnom predodžbom i koristeći jednu ili više mogućnosti svoga mozga. Kako biste drugačije s lakoćom zapamtili da

travanj ima 30 dana, ako ne rimom koja ide: Trideset dana u meni: nijsu, travanj, lipanj i studeni - sve to spremljeno u desnom 'dijelu vašega mozga koji se bavi rimama.

JEANNETTE VQS*

Vaše četiri zasebne valne dužine" www.thelearningweb.net

Drugi korakje naučiti kako iskoristiti vašu podsvijest. U ovom se trenutku susrećemo s mozgovnim val ovima. Ako se spojite na elektronski skener otkrit ćete kako dijelovi vašega mozga mogu slati i primati in- . formacije na različitim frekvencijama. One su na

određen način slične televizijskim signalima. Ako svoj TV prijemnik namjestite na 2 ili 22 kanal, bit ćete u mogućnosti primati poruke koje su poslane na tim valnim dužinama. *Poru~a.iz. nj.enih ~eđunarodnih radionica Revolucije učenja koje uklJUCUJU I tehnike pamćenja utemeljene na funkciji mozga.

*Pogleđati sljedeće poglavlje, strana 168, za ilustraciju mozgovnih valova na djelu. O ovoj se temi mnogo detaljnije bavimo u 9. poglavlju.


t t'-'

i i;' 1.1

/ ,/ 134 Revolucija u učenju Upoznajte svoj ćudesni mozak 135

Ako snimi te svoj mozak pri punoj budnosti on će odašiljati val ove određenog broja cikla u sekundi. Ako ga snimite kada drijemate, vidjet ćete da emitira na "drugoj frekvenciji". Isto tako vidjet ćete razlike kada ste u ranim fazama sna i sanjanja ili kasnije kada ste u dubokome snu.

Danas su mnogi istraživači uvjereni kako informacije motemo apsorbirati puno bde i učinkovitije kada namje mozak u stanju "opuštene budnosti".

To je stanje koje se često postiže različitim vrstama meditacije ili slušanjem opuštajuće glazbe. Neke od tehnika "ubrzanog učenja", koje će u ovoj knjizi biti opisane kasnije, temelje se na iskustvima s "baroknom" glazbom. Tempo mnogih baroknih skladatelja sličan je "valnim dužinama" koje susrećemo u mozgu koji je u stanju "opuštene budnosti". Ako vam se istodobno s tom glazbom čita neka informacija ona će "uploviti u vašu podsvijest" i moći ćete puno brže učiti.

Međutim, bez obzira na to hoćete li koristiti glazbu ili ne, logika je vrlo jednostavna. Kada bi vam radio aparat bio namješten na četiri radio postaje odjednom, bilo bi vam nemoguće otkriti bilo kakav smisao onoga što čujete. Slično je i s učenjem. Potrebno je da pročistite svoje valne dužine i namjestite ih samo na jednu postaju.

Zato gotovo svaka uspješna sesija učenja započinje relaksacijom: pročišćavanjem uma na način da vaše nesvjesno može primati jasne poruke i pohranjivati ih u njihov odgovarajući "file".

@[ft)@

Vaš mozak radi na kisik i hranjive tvari

BRIAN ROBERTA MORGAN Brain Food* (Hrana za mozak)

Vaš mozak, poput svakog drugog složenog stroja, zahtijeva energiju. On je u osnovi dobiva iz onoga što jedete. Ako ste odrasla osoba, tada na mozak otpada svega oko dva posto vaše ukupne težine. Međutim, on koristi oko 20 posto energije koju razvija vaše tijelo.

Ako ga hranite hranom niske energetske vrijednosti, neće dobro funkcionirati. Ukoliko ga hranite visokoenergetskom prehranom, vaše će osobno računalo raditi djelotvorno i bez zastoja.

Da bi dobio energiju mozak treba puno glukoze. zato su toliko važni svježe voce i povrce, Oni obiluju g1ukoZOII1. Vaš mozak ima jedinstveni način prenošenja poruka između milijardi svojih stanica i između njih i ostatka tijela. Svaka poruka putuje vašim tijelom elektiičnim i kemijskim putem i neprekidno se

pretvara iz jednog oblika u drugi. Svaka poruka putuje poput električne struje uzduž aksona moždane stanice, a potom se pretvara u kemijski tok koji preskače preko točke kontakta na drugu stanicu. Te razmake među stanicama

znanstvenici nazivaju sinapsama. Sinaptičke veze predstavljaju još jedan ključ funkcioniranja mozga. Kako bi peslao po- 'Premda je ovaj citat korišten mnogo puta ranije, on predstavlja kljutnu temu izvrsne knjige Morganovih koju su izdali Michael Joseph Ltd.

i Pan Books, London.


UpoznaJte sVOJ cuoe5111 (HULal\ Svaki od 100 milijardi vaših aktivnih neurona ili moždanih stanica pohranjuje informacije u svojih nekoliko tisuća dendrita koji nalikuju na grane. C?ni te informacije potom prenose na 'druge stanice i u druge dijejove tljel~ p.utem el~ktričnih impulsa koji teku duž glavnih puteva koji se nazivaju aksonirna (od axis što znači os).

Kad~ električni impuls dođe do sinapse (pukotine koja spaja dvije ~~anlce) prema. drugo! moždanoj stanici, on potiče kemijsku reakciju Ih neurotransrniter kOJI preskače preko pukotine i prenosi poruku. Svaki je: akson omotan mijelinskom ovojnicom koja djeluje poput izolatora. ~to je b~lja izolacija to se djelotvornije prenosi poruka. Mozak rasp?laze s najmanje 70 različitih vrsta neurotransmitera, a svaki je od njih podložan promjeni putem prehrane.

~jel?kupni je taj "~on:unikacijski sustav" okružen glija stanicama (koje djeluJu. pop~~ I!eplla), k~je polažu mijelinsku ovoj nicu i općenito h~.ane aktivne zivcano stanice. Odgovarajuća prshrana je vitalna i za njihovu njegu (vidjeti detaljnije u 6. poglavlju). I

ruke, mozak najprije mora generirati elektricitet. Kada biste se sada mogli testirati, otkrili biste da generirate oko 25 vata. To je količina energije koja je dovoljna da bi svjetlila najmanja žarulja u vašemu

domu.

Izvor tog mozgovnog elektriciteta jesu dobra hrana u kombinaciji s kisikom.

Kisik, naravno, dobivamo disanjem. Zato je jako preporučljivo duboko disati prije i tijekom učenja: ono vašu krv obogaćuje kisikom. Zbog toga je vježbanje korisno ne samo za vaše tijelo, nego i za vaš

mozak. Ono vašu krv obogaćuje kis ikom.

Ako prekinete dotok kisika, uništit ćete moždane stanice. Ako ga potpuno prekinete, umrijet ćete.

Za proizvodnju tih kemijskih tokova, koje znanstvenici nazivaju neurotransmiterima (neuro znači živčano i transmitiranje znači slanje), vašem je mozgu potrebna odgovarajuća vrsta energije. Ta

energija ovisi, pak, o uravnoteženoj prehrani koja uključuje mnogo proteina. Znanstvenici su identificirali oko 70 različitih vrsta neurotransmitera, uključujući adrenalin i endorfine, prirodne moždane

analgetike ili opijate. Zato u svojoj izvrsnoj knjizi Hrana za mozak (Brain Food) Ističu Brian i Roberta Morgan: "Svaki nedostatak u hranjivim tvarima može sniziti razinu određenih neurotransmitera i

tako štetno utjecati na ponašanja za koje su oni odgovorni. Vrijedi i obrnuto, neki tjelesni ili mentalni problem može se korigirati dizanjem razine relevantnog transmitera, a to se mo že postići

jednostavnim izmjenama u sastavu vaše prehrane."

Oni kao primjer ističu veliki porast učestalosti Alzheimerove bolesti među starijim ljudima i dodaju: "Još jedna karakteristika senilnosti jest, od 70 do 80 posto, smanjena sposobnost mozga za

,proizvodnju acetilholina, neurotransmitera odgovornog za pamćenje." Za poboljšanje pamćenja svakoga, osobito starih ljudi, dr. Brian Morgan, bivši profesor na Institutu za ljudsku prehranu na Ko -

lumbijskom sveučilištu u New Yorku, preporučuje prehranu bogatu lecitinom. Među hranu koja obiluje lecitinom spadaju kikiriki, grahorice soje i kvaščeve gljivice. On također preporučuje dodatne

preparate lecitina i kolin klorida kojima se može podići razina neurotransmitera potrebnih za poboljšanje vašeg pam-

ćenja.

Morganovi također ističu i druge nedostatke u prehrani koji mogu narušiti umne aktivnosti, poput nedostatka višestruko nezasićene masti koja se naziva linoleička kiselina i koju tijelo samo ne može

proizvesti. Morganovi ističu kako je "Na srecu, nju je iznimno lako naći: jedna čajna žličica kukuruznog ulja dnevno daje količinu koja odrasloj osobi osigurava sve što joj treba. Međutim, ta je čajna žličica

ključna za dobro fukcioniranje mozga. Bez nje mozak ne može obnavljati svoju mijelinsku ovojnicu, a rezultat toga može biti gubitak koordinacije, zbrkanost, gubitak pamćenja, paranoičnost, apatičnost,

tremor i haluciniranje."

Kakoprehrana utjeće na vaš sustav prijenosa dendriti sinapse

lIustr.acija. iz knjige Colina Rosea Accelerated Learning (Ubrzano ucenje), kOJU Je Izdao Accelerated Learning Systems Astona Clintona, Bucks, England. www.thelearningweb.net



Upoznajte svoj čudesni mozak 139

Oni kažu kako je nedostatak željeza glavni uzrok slabog mentalnog uratka. Taj nedostatak je vjerojatno najveći nedostatak među ljudima il zapadnome društvu. On "smanjuje raspon pažnje, izaziva kašnjenje razvoja snage razumijevanja i rasuđivanja, narušava učenje i pamćenje

i općenito interferira s dječjim uspjehom u školi".

Mozak također zahtijeva neprekidnu opskrbu drugim hranjivim tvarima. Među najvažnijima su natrij i kalij. Svaki od vaših 100 milijardi neurona može imati do jednog milijuna natrijevih pumpi. A

one su vitalne za prijenos svih mozgovnih poruka. Natrij i kalij opskrbljuju te pumpe energijom. Kalij se, poput glukoze, nalazi uglavnom u voću i povrću. Natrij se nalazi u veći ni hrane.

Jednostavno rečeno, kada bismo reducirali unos natrija smanjili bismo kretanje električne energije kroz mozak, a time i količinu informacija koji mozak može primiti. Kada bismo radikalno smanjili

unos kalija riskirali bismo pojavu anoreksije, mučnine, povraćanja, pospanosti i stupora. Sve bi to bili simptomi koji bi ukazivali na to da ne rade vaše vitalne pumpe.

Jednostavni savjeti o hrani za mozak

Na sreću, gotovo je svo voće bogato kalijem, osobito banane, naranče, marelice, avokado, dinje, nektarine i breskve. Njime su također bogati i krumpiri, rajčica, buča i artičoka,

Nekim aspektima prehrane, osobito za trudnice i djecu, bavit ćemo se u narednim poglavljima. Ali za sada, ako želite da vaš mozak djelotvomo radi u svim oblicima učenja i rada:

1. Svakogajuuajedite obilan doručak, najbolje s puno svježega voća. Uključite tu pola banane radi kalija (cijelu ako ste trudni), naranču ili kivi radi vitamina C i bilo koje drugo svježe sezonsko voće. Ako imate djecu, pobrinite se da i oni pojedu takav doručak.

2.Pojedite dobar ručak, po mogućnosti sa salatom od svježeg povrce.

3. Neka riba, lješl1jaci, orasi i bademi, kao j povttiie "mesnoce" budu ključni dio vaše prehrane. Riblje ulje, kao i biljna ulja imaju vitalnu ulogu u prehrani milijardi moždanih glija stanica. Biljna ulja i koštunićavo voce glavni su izvor linoleičke kiseli ne koja je mozgu potrebna za popravak mijelinske ovojnice oko "puteva za prenošenje poruka" u mozgu.

4. Redovito vje.žbajte kako biste svoju krv opskrbi1i 1dsikom.

5. Pročistite svoje tijelo od toksina. Jedan mogući način za to je da pijete mnogo vode. Kava, čaj i gazirana bezalkoholna pića dehidriraju tijelo, dok ga svježa voda reaktivira.

RICHARD M. RESTAK The Brain: The Last Frontier* (Mozak: posljednja granica) 'Izdavač: Warner Books u suradnji s Doubleday & Co., 245 Park Avenue, New York, NY 10017.


upoznaJte svoJ cuaesm mozaK 141

Vi ste ono što jedete i pijete. Poznavanje pravilne "hrane za mozak" kojom ćete gorivom opskrbiti svoj mozak jedan je od prvih koraka k uspješnijem učenju.

U najboljem slučaju, la doprinosi

svega oko 20 posto čimbenicima Značajna je i vaša emocionalna inteligencija

koji objašnjavaju životni uspjeh,

što ostavlja 80 postotaka za druge ut jecaje:

ut jecaje koji se jednim imenom mogu nazvati

emocionalnom inteligencijom. Vi ste također pod snažnim utjecajem svojih emocija i onoga što mislite. Daniel Goleman u stvari tvrdi kako je "ernocionalna inteligencija" puno važnija za razvoj potpune ličnosti od "akademske

inteligencije". On kaže kako "IQ u najboljem slučaju doprinosi čimbenicima koji objašnjavaju životni uspjeh svega oko 20 posto, što ostavlja 80 postotaka za druge ut jecaje". On te druge ut jecaje sažima

pod imenom koji nosi i njegova uspješna knjiga istoga naslova:

Emocionalna inteligencija (Emotionallntelligence).

Pozitivne i negativne misli također mogu prouzrokovati velike promjene u načinu na koji vaš mozak prerađuje, pohranjuje i priziva informacije: u stvari, promjene u vašoj sposobnosti učenja.

Jednako kao što različita hrana može potaknuti 70 vaših neurotransmitera, to može i vaše "mentalno stanje". Ako ste u emocionalno dobrom raspoloženju, primjerice, vaš će mozak oslobađati

endorfine - kemikalije koje nalikuju prirodnim opijatima. Oni će opet potaknuti tijek acetilholina, vitalnog neurotransmitera koji daje naredbu za utiskivanje novih iskustava u različite dijelove mozga.

Znanstveni pisac i dobitnik Pulitzerove nagrade, Ronald Koutlak acetilhoIin opisuje kao "ulje koje omogućuje funkcioniranje stroja za pamćenje. Kada ono presuši, stroj 'zariba'"." Acetilholin nije

samo vitalan za utiskivanje novih sjećanja već je također značajan i za prisjećanje starih. Kada on presuši često se javlja Altzheimerova bolest. Nedostatak acetilholina pacijente koji boluju od Altzheimera

najprije uskrati za kratkoročno pamćenje, a na posljetku i za dugoročno pamćenje također. Jedinstvo tijela i uma

'Sažeto kao glavna poruka knjige izdavača Bloomsbury, London.

Znanstvenici, na sreću, redovi to dolaze do značajnih otkrića koja će imati ogromnog utjecaja na učenje, pamćenje, zdravlje i našu sposobnost da ostanemo mentalno aktivnima tijekom cijeloga života.

Novija istraživanja također potvrđuju antička religijska vjerovanja prema kojima tijelo i um učinkovito djeluju kao jedna cjelina. Ovdje su osobito značajna otkrića dr. Candace Pert. Profesorica Per!

po prvi puta se istaknula ranih 1970-ih kada je otkrila mozgovne teceptore za opijate. Ona receptore opisuje kao "molekule koje osjećaju", kao mikroskopske, molekularne skenere. Njena su dugotrajna

istraživanja otkrila "molekularni temelj emocija": sićušne peptide koji se zak-

DAN I EL GOLEMAN Emotional Intelligence * (Emocionalna inteligencija) www.thelearningweb.net



CANDACE B. PERT Mo/ecu/es of Emotion: Why You Fee/ The Way You Fee/* (Emociona/ne mo/eku/e: Zašto se osjećamo tako kako se osjećamo)

'Izdavač: Simon & Schuster, New York. Upoznajte svoj čudesni mozak 143 ljučavaju u receptore mozga. Međutim, rezultirajuće molekule emocija nisu ograničene samo na mozak. One "pokrecu svaki sustav u vašem tijelu". "Peptidi predstavljaju notne zapise koji sadrže note, fraze i ritam koji omogućuje orkestru - vašem tijelu - da svira kao jedinstvena cjelina."

Tako su sjećanja, koja su toliko važna za učenje, pohranjena u svim dijelovima vašega tijela. Uvijek kada nova informacija uđe u vaše tijelo - putem vida, sluha, okusa, dodira ili njuha - ostaju pohranjeni tragovi pamćenja i to ne samo u vašem mozgu, nego i u vašem tijelu. Ona kaže da tijelo na taj način predstavlja "ne svjesni um". Istodobno, um i tijelo djeluju kao cjelina filtrirajući, pohra-njujući, učeći i pamteći: a sve to predstavlja elemente koji su ključni za učenje. 17

Nije nikakvo čudo što oksfordski sveučilišni profesor Colin Blakemor u svojoj knjizi Umni stroj (The Mind Mscbine) mozak opisuje kao "u čitavom svemiru najsloženiji primj~~kjedI1oga stroja". Bivši predsjednik osiguravajuće tvrtke America's Hanover Insurance Company, Bili O'Brien, tome dodaje: "Najneistraženiji teritorij na svijetu jest prostor između naših ušiju."

To izazovno istraživanje započinje s upoznavanjem rada mozga. Međutim ono se najdjelotvomije nastavlja redovitom uporabom mozga. Stara izreka koja kaže "Ako ga ne rabiš, izgubit ćeš ga" jednako je primjenjiva na mišiće i na mozak. Ako ih zajedno koristimo kao integriranu cjelinu, učenje će nam biti lakše i jednostavnije.


20 jednostavnihkorakak boljem ućenju 4. poglavlje: Prirućnik "sam svoj majstor" -------- 1. Započnite sa spoznajama iz sporta.

2. Usudite se sanjati.

3. Odredite specifičan cilj i odredite rokove.

4. Brzo si nabavite entuzijastičnog mentora.

5. Najprije počnite s cjelovitom slikom.

6. Pitajte!

7. Tražite glavna načela.

8. Pronađite tri najbolje knjige koje su napisali oni koji su uspješni praktičari u području.

9. Ponovno naučite kako učinkovito čitati.

10. Potkrijepite slikama i zvukovima.

11. Učite čineći.

12. Umjesto pisanja linearnih bilješki crtajte Umne karte.

13. Laki načini dosjećanja onoga što ste naučili.

14. Naučite umijeće opuštene budnosti.

15. Vježbajte, vježbajte, vježbajte.

16. Razmišljajte i pravite preglede.

17. Koristite alate za povezivanje poput, primjerice, "spajalica pamćenja".

18. Zabavljajte se, igrajte igre.

19. Poučavajte druge.

20. Upišite se na tečaj ubrzanog učenja.

Prvih 20 koraka da se bilo što nauči puno brže, bolje i lakše Pokušajte zaboraviti sve što ste ikada naučili o obrazovanju.

Ako vam je škola predstavljala gnjavažu, zaboravite je. Ako ste rano odustali od školovanja, i to zaboravite. Ako ste protrčali kroz ispite na studiju, izvrsno, ovo bi vam poglavlje trebalo pomoći da vam

ide čak i bolje. Međutim, čak iako ste zakazali u školi, prihvatite da je danas potrebno cjeloživotno učenje. Ovo poglavlje predstavlja uvod u jednostavne "sam svoj majstor" metode učenja - čak i ako

nemate pristup nastavniku koji je vješt u svim aspektima ubrzanog učenja.

Ako ste profesionalni nastavnik svejedno mislimo da ćete saznati neke nove trikove. Međutim, nove načine poučavanja obrađujemo u kasnijim poglavljima. Ovaj je dio uglavnom za one koji sami

počinju i za one koji bi to željeli.

Ukratko, ovo poglavlje će vam omogućiti da razvijete nova umijeća ili sposobnosti. Prenijet će vam jednostavne savjete kako biste lakše usvojili informacije, zadržali ih u pamcenju i prisjetili ih se kad

vam ustrebaju. Ono će vam osobito pomoći da, kako biste to postigli, upotrijebite novootkrivene moći vašega mozga.

Tih 20 jednostavnih savjeta su: 1. Započnite sa spoznajama iz sporta

Sport vjerojatno nudi puno bolji model učenja od mnogih škola. Iz njega možete naučiti najmanje osam lekcija:

1. Svi koji su uspješni u sportu imaju san. Sanjaju o nemogućem i čine da se

to ostvari. www.thelearningweb.net



Prirućnik ·sam svoj majstor" 147

Imajte viziju Osmislite plan Odredite ciljeve Dobro birajte Dobro regrutirajte Motivirajte Neprekidno učite

Uključite igrače Vrednujte pogreške Potičite darovitost

Koristite se zdravim razumom Šampion želi oboriti granicu od 3 minute i 50 sekundi u trčanju na jednu miljuo Ili želi osvojiti olimpijsko zlato. Ili želi biti u pobjedničkom timu svjetske klase.

Svi koji su u sportu nešto postigli, na svim razinama, imaju snove. To može biti san da u golfu nadmaše granicu od 100, 90 ili 80 bodova. Ili žele postati šam pion svoga teniskog kluba. Ili žele u dobi od 65

godina trčati njujorški maraton.

2. Svi oni imaju specifične ciljeve. Također, oni te ciljeve razlažu u dostižne korake. Dakle, uvijek imajući na umu svoj san, postupno mu se približavaju gradeći put prema njemu na manjim uspjesima. Ne

možete preko noći postati svjetskim prvakom: na putu prema uspjehu morate redovno svladavati prepreke i slaviti svaki postignuti uspjeh.

3. Svi koji su nešto postigli u sportu kombiniraju um, tijelo i akciju. Oni znaju da svoje ciljeve mogu postići kada povežu odgovarajuću mentalnu udešenost, tjelesnu spremnost, prehranu i tjelesne

sposobnosti.

4. Svi oni imaju viziju i naučili su vizualizirati svoj cilj. Oni unaprijed mogu vidjeti svoja postignuća. Oni svoju sljedeću nogometnu utakmicu mogu odigrati u mislima, poput prikazivanja filma u glavi.

Vjerojatno najveći igrač golfa svih vremena, Jack Nicklaus, kaže kako 90 posto svoga uspjeha može zahvaliti svojoj sposobnosti vizualizacije mjesta na koje će loptica sletjeti prilikom svakog udarca.

5.Svi su oni strastveni. Imaju strahovitu želju za uspjehom.

6. Svatko od njih ima trenera, mentora, voditelja. O pravom obrazovanju vjerojatno možemo naučiti više od uspjeha američkog fakultetskog trenerskog sustava, nego u većini školskih učionica. Ako u

to sumnjate, prisjetite se koliko je olimpijskih sportaša, košarkaša i zvijezda američkog nogometa proisteklo s fakulteta na kojima su treneri mentori, prijatelji i vodiči.

7. Svi koji su uspjeli u sportu imaju fantastično pozitivan stav prema pogreštama. Oni ih čak i ne zovu pogreškama, već ih zovu vježbom. Na svom putu prema teniskom vrhu čak su i Bjom Borg, John

McEnroe i Martina Navratilova, na tisuće puta loptice zabili u mrežu. Niti jedan nastavnik nije te udarce nazvao neuspjesima. Svi su oni bili ključni dio učenja.

8. Svi oni postižu djelujući. Sport je djelatnost u kojoj se treba činiti. Dobra se tjelesna spremnost ne može postići čitanjem knjige, premda to može pomoći u teoriji. Buljeći u televizor nećete razviti prave

mišiće. U učio nici nećete postiči skok u dalj duži od 8 i pol metara. Sva sportska postignuća rezultat su akcije.

Bivša američka olimpijska petobojka Marilyn King kaže kako svi astronauti, olimpijci i rukovoditelji u korporacijama imaju iajedničke tri stvari:

"Svi oni imaju nešto što im je zaista važno, nešto što zaista žele postati. Mi to nazivamo strsšču"

Jedanaest koraka prema sportskome uspjehu

JOHN HART Novozelandski međunarodni ragbi trener* 'Sažeto iz knjige Paula Smitha Success in New Zealand Business 2 (Uspjeh u novozelandskom poslovanju, knjiga 2.) izdavaća Hodder

Moa Beckett, Auckland, New Zealand.

llH' HeVO)UCIJa u ucenju

Prirućnik ·sam svoj majstor" l~

"Oni zaista jasno vide cilj, te im se predodžbe o načinima 'kako ga ostvari ti' kao čudom počinju same pojavljivati. Dok im se cilj može činiti još presmionim oni mogu zamisliti provođenje svih onih

malih koraka na putu prema tom cilju. Mi to nazivamo vizijom." "Konačno, svi su oni spremni svakoga dana učiniti nešto što će ih, prema njihovom planu, dovesti jedan korak bliže njihovome snu. Mi to nazivamo akcijom."

"Naša jednadžba za uspjeh glasi: strast + vizija + akcija."!

Marilyn King vodi tečajeve i seminare na kojima korporacijske rukovoditelje podučava Qlimpijskome mišljenju. Kako bi iste tehnike prenijela rizičnim mladim ljudima u svome rodnom gradu

Oaklandu u Kaliforniji ona je također pokrenula projekt pod nazivom Usudi se zamisliti (Dare To Imagine).

Dakle, kako vi možete primijeniti ista načela na bilo što drugo što želite postići i naučiti i kako to možete učiniti brže, bolje, lakše?

~ wn~niJ® ~

®~©niJ® ~n[fl)@

iJ@cill [fi) ® cill~lQ) M ~® [!1]@[.Q)iJ@[ru~ 2. Usudite se sanjati i zamislite svoju buducnost

Ako je, kao što to mi vjerujemo, danas gotovo sve moguće: što biste vi zaista željeli učiniti? Što je vaša prava strast? Ono što biste voljeli raditi više od bilo čega drugoga? Napraviti sjajno vino?

Postati prvak u golfu u vašem okrugu? Doktorirati? Započeti novu karijeru?

Gotovo je svako veliko postignuće na svijetu započelo s vizijom: od Forda do Disneylanda, od Sonyja do Microsofta. Dakle, prihvatite izazov koji vam postav lja Kingova i usudite se zamisliti što

biste teljeli postići. 3. Postavite specifične ciljeve i odredite rokove

MARIL YN KING Američka olimpijka U petoboju* Najprije se upitajte: Što tačno želim naučiti? Zašto to želim naučiti? Ako se radi o novom poslu, novom umijeću, novom hobiju, putu preko mora, novome sportu, glazbenom instrumentu ili novom izazovu, što ćete pritom trebati znati?

Sve je puno lakše naučiti ako imate određeni cilj. Kada ste ga odredili, razdi jelite ga u manje dijelove koji se mogu ostvariti. Potom si zadajte realistične rokove za svaki korak, tako da od početka

možete vidjeti svoj uspjeh. "Članak iz časopisa On The Beam kojeg su izdali New Horizonts for Learning (Vol. XII, No. 1, Fali 1991) i prilagođeno iz seminara Mari/yn King pod nazivom Dare To Imagine (Usudi se zamisliti), Beyond Sporst, 484

Lake Park Ave., Oakland, CA 94610.

4. Brzo si pribavite entuzijastičnog mentora Što god željeli naučiti, znajte da su mnogi drugi to već naučili. Kada odredite svoje ciljeve pronađite nekog entuzijasta kojem možete doći po specifične savjete. Bit će još bolje ako možete

međusobno razmijeniti svoje vještine. www.thelearningweb.net


150

Revolucija u učenju

Olimpijski izazov Ako imate strast i viziju, ali ne poduzimate akcije

Vi sanjarite Ako imate viziju i poduzimate akcije, ali nemate strasti

biti ćete prosjećni Ako imate strast i poduzimate akcije ali nemate viziju

doći ćete do cilja, ali ćete ustanoviti da je on pogrešan

MARIL YN KING* * Američka pelobojka, iz svog programa OJympian Thinking (OJimpijsko mišljenje).

Priručnik "sam svoj majstor" 151

Pretpostavimo da ste tipkačica koja želi naučiti novi tekst procesor na računalu. Vi ste već vješti u strojopisu. Pronađite stručnjaka u području računalnog izdavaštva. Vi njega naučite stroj opis dok on vas uči radu na tekst procesoru. Isto možete učiniti ako ste novi u nekoj tvrtki. Pronađite nekoga tko će vam redovito pomagati. Nekoga tko je u vašem uredu ili samo jedan telefonski razgovor daleko.

Ako želite igrati golf uzmite profesionalne satove golfa. Međutim, pronađite i dobrog igrača čijem se stilu divite i pitajte ga možete li odigrati koju igru zajedno. Isto načelo vrijedi i ako učite rukovati novim tehnologijama. Nitko nikada nije naučio rukovati računalom samo na temelju priručnika od 700 stranica. Svaki je učenik učio s rukama na računalu i uz

nekog tko ga je vodio. 5. Najprije počnite s cjelovitom slikom

Učite od trgovaca puzzle slagalica. Kada biste ogromnu slagalicu od 10.000 dijelova započeli slagati dio po dio, moglo bi vam trebati nekoliko godina da je dovršite. Međutim, ako na omotu možete vidjeti cijelu sliku, točno ćete znati što gradite. Tada će biti puno lakše svaki dio smjestiti na odgovarajuće mjesto.

Nerijetko smo zapanjeni koliko često zdrav razum nestaje iz sustava obrazovanja. Predmeti se poučavaju izolirano. Često ih se poučava u malim dijelovima, a da učenici prije toga ne upoznaju cijelu sliku.

U stvarnom životu to ne predstavlja najbolji način učenja. Trebale bi vam godine da upoznate New York šećući svakom njegovom ulicom. Pa što vi kao turist činite? Odete na vrh zgrade Empire State Buildinga. Po mogućnosti s vodičem po New Yorku. I smjestite se u širu sliku. Možete vidjeti Central Park, trajekt ka otoku Staten, Kip slobode, Wall Streets, dvije glavne rijeke, glavne mos-tove, Broadway, Greenwich Village, sjedište Ujedinjenih naroda i način na koji je grad organiziran numeriranim avenijama i ulicama. Zato kada vam netko ka že kako je neka adresa 10 blokova južno od Central Parka na Šestoj aveniji, ili četiri bloka istočno od Lincolnovog tunela, vi tada imate mentalnu predodžbu toga kuda treba ići. Možete se osloniti na svoju cjelokupnu predodžbu mentalne karte.

Mnoge tradicionalne škole još uvijek upoznaju učenike s predmetima putem udžbeničkih predavanja koja se protežu mjesecima. Naučili su vas da svako poglavlje čitate sporo i namjerno, po jedno svakoga tjedna, a da vam pritom nikada nisu dali "cjelokupan pregled nad gradivom". To je ludo. To je nedjelotvorno.

Pokušajte umjesto toga s jednostavnim eksperimentom. Kada sljedeći puta nešto planirate, po tražite najjednostavniji pregled. Ako putujete u novi grad unaprijed pribavite turističke brošure u boji. One će vam pokazati glavna odre-

n'll;lYUIUlo,;IJQ u U\.ttJ'IIJU t'nruCnlK -sam svoJ maJ510r ,vv

dišta. Ili otiđite u javnu knjižnicu, potražite sažetak neke enciklopedije i kopirajte ga. Potom, kada imate cjelovitu sliku, nadogradite je detaljima. Znat ćete gdje oni pripadaju. Sjetite se puzzle

slagalice.

6. Pitajte!

U rječniku osobe koja uči ovo je najbolja riječ od sedam slova. Nikada se ne bojte pitati. I nikada se ne bojte pitati najbolje stručnjake koje možete pronaći čak i ako ih nikada prije niste

susreli.

Nadamo se da neće proći još puno vremena dok svi ne budemo imali terminal sastavljen od kućnog računala, videa i Interneta koji će biti povezan s međunarodnim bankama podataka.

Međutim, čak i tada ćete morati pitati za ono što želite. Zato počnite pitati već sada.

Započnite s javnom knjižnicom. Ona nije samo centar za knjige. Ona predstavlja izvor materijala za učenje. Knjižničari su educirani da vam pomognu. Nazovite ih prije no što ih posjetite i

kažite im što točno želite učiniti, te ih pitajte za najbolji vodič za početnike iz tog područja. Njega iskoristite za pregled, a po tom nadograđujte na njega. Međutim, budite specifični. Ako ste

poslovni čovjek koji planira posjetiti Japan, tražite ih jednostavne vo di če po toj zemlji, o njenom poslovanju, kulturi i industriji kojom se bavite.

Ako lako učite čitajući, tada će taj materijal koji će vam dati pregled vjerojatno biti knjiga, knjižica ili članak. Ako najbolje učite vizualnim putem, potraži te video kazetu ili barem knjigu s

mnogo slika i grafikona u boji. Ako najbolje učite slušajući, nabavite si audio kazete i puštajte si ih u automobilu.

Međutim, nemojte stati kod knjižnice. Nađite nekoga s fakulteta koji studira područje za koje ste zainteresirani. Pitajte ga za ime najboljega profesora - onoga koji je najbolji u

pojednostavljivanju. Potom mu telefonirajte.

Možete telefonirati i u sveučilišnu knjižnicu, u najbliži istraživački institut ili najbolju tvrtku u nekom poslu. I ne bojte se ici do vrha. U najmanju ruku tražite rukovoditelja za upravljanje

ljudskim potencijalima ili osobu kojaje zadužen a za razvoj i uvježbavanje zaposlenih. Pritom tražite osobu koja je najbolji pojednostavljivač u tvrtki.

Želite li naučiti nešto o nekoj zemlji, nazovite njihovo veleposlanstvo ili konzulat. Ili njihovo trgovačko predstavništvo ili turistički ured. Ili jednu od njihovih najvećih tvrtki.

Želite li naučiti nešto o radiju, telefonirajte nekoj radio postaji i upitajte možete li prisustvovati nekom snimanju. Ako ste učenik i mislite kako biste željeli ostvariti karijeru u specifičnom

području, nazovite najbližu najbolju tvrtku u tom području i upitajte možete li tjedan dana volontirati kod njih tijekom praznika.

@W@ @OB @[fi)@ [p)OBffi)@ n@(Q]rnl@@U®Wrnl~n@ @~@ [fi)@n[P)Lfnn@

GORDaN DRYDEN* *Iz 4. epizode novozelandske televizijske serije Where to NolN? pod nazivom Back to Real "Beslcs".




26.,-, .. ;

Upošljavam šest poštenih, uslužnih ljudi koji su me naućili svemu što znam:

Njihov su imena Što i Zašto i Kada

i Kako i Gdje i Tko. RUDYARD KIPLlNG The Elephant Child (Dijete slon)


Zapravo, učinite postavljanje pitanja svojom navikom, To je vjerojatno najjednostavnija lekcija iz novinarstva. Što mislite kako sve te informacije svakodnevno stižu u novine, na televiziju i na radio? Putem

onoga što novinari nazivaju "izvorima". Svatko drugi ima jednako pravo na njih. Ljudi općenito vole pomoći: uživaju kada ih se pita o nečemu iz njihove specijalnosti.

7. Tražite glavna načela

u gotovo svakom području naći ćete jedno glavno načelo uspjeha. Ili možda dva do tri. Najprije pronađite ta načela - prije no što svoje znanje počnete popunjavati detaljima.

U području fotografije prvo je načelo za amatere sljedeće: nikada ne slikajte osobu s udaljenosti veće od metar i dvadeset centimetara. Drugo je načelo: po mogućnosti slikajte bez blica i s poluautomatskim

fotografskim aparatom. Uz pomoć tih dvaju načela jedan si je od koautora ove knjige fotografirajući platio put oko svijeta!

U računovodstvu troškova glavno je načelo: ne postoji nešto takvo kao što je točan trošak, osim ukoliko se vaše poslovanje ne odvija 24 sata na dan, 365 dana

u godini, pomoču automatske opreme i sa zajamčenim tržištem za sve što proizvedete. Drugo je načelo: pronađite točku ravnoteže. Ispod toga ćete gubiti novac. 'J Iznad nje ćete zarađivati profit.

U kontakt emisijama na radiju vrijedi načelo: bez obzira na to koliko je neki grad velik ili malen, ako domaćin emisije pita samo za mišljenja, dobit će 30 neinformiranih poziva svakoga dana. Ako zatraži

specifična zanimljiva iskustva, dobit će nove zanimljive pozive u kojima će se pojaviti poticajne nove informacije.

U obrazovanju je glavno načelo: ljudi najbolje uče kada strastveno žele naučiti, a naj brže uče putem svih svojih osjetila.

Prilikom novinarskog intervjuiranja prvo načelo glasi: pitaj što i zašto. Kako pronaći glavna načela? Najprije, pitajte. Potom:

8. Pronađite najbolje tri knjige koje su napisali oni koji su uspješni praktičari u područjU Ne počinjite s akademskim udžbenicima. Nađite tri najbolje knjige iz područja koje vas zanima koje su napisali ljudi koji su to radili. Ako želite proučavati reklamiranje, nazovite Saatchi & Saatchi ili neku vrhunsku agenciju i upitajte njihovu kreativnu direktoricu što čitati. Ona će vam kao preglednu literaturu gotovo sigurno preporučiti

Ogilvy o oglašavanju (Ogilvy on



Revolucija u poslovanju Advertising). Ako želite proučavati autorska prava vjerojatno će vam preporučiti Kako da vaše oglašavanje donese zaradu (How To Make Your Advertising Make Money Johna Caplesa i Ptovjeretie

metode oglašavanja (Tested Advertising Methods).

Želite li vježbati nove sposobnosti mišljenja, započnite s po nama najboljom knjigom o tom problemu pod nazivom Razbijanje kreativnost (Cracking Cieetivity) koju je napisao Michael Michalko.

Potom dijelite karte iz Kreativnog paketa (Creative Whackpacka) Rogera von Oecha - on predstavlja briljantan poticatelj ideja. Dobra je i njegova prva knjiga Udarac sa strane glave (A Whack On The Side Of The Head). ,

Želite li pojednostaviti poslovanje, pokušajte s knjigama Uz ogranizaciju (Up The Organization) Roberta Townsenda, Napredovanje na kaosu (Thrieving on Chaos) Toma Petersa i Buntovnik!

(Mevericki; Richarda Semlera.

Tražite li tri knjige o učinkovitom učenju pokušajte neku od mnogih knjiga Tonya Buzana, Ubrzano učenje za 21. stoljeće (Accelerated Leaming for 21st Century) Colina Rosea i s Maksimaliziranje vašeg potencijala za učenje tMeximizing Your Learning Potential) Jacqueline Frishknecht i Glenna Cappelija.

Ako ste nastavnik mogli biste možda pročitati: Svakodnevni genija1ac (The Everyday Genius) Petera Klinea, Superpoučavanje (SuperTeaching Erica Jensena i Pristup ACT: lukava uporaba sugestije u integrativnom učenju (The ACT Approach: the artful use of suggestion for in tegra ti ve learning) Lynn Dhority.

Želite li doznati više o svome mozgu, pokušaj te sa Zadivljujućim mozgom (The Amazing Brain) Roberta Omsteina i Richarda F. Thomsona, U unutrašnjosti mozga (Inside The Brain) Ronalda Kotulaka i Emocionalnom inteligencijom (Emotional Intel1igence) Daniela Golemana.

Na kraju knjige preporučujemo još knjiga za daljnje čitanje. Međutim, upitajte najbližeg stručnjaka da vam preporuči knjigu za početnika u području vašeg interesa.

o Svi zaposlenici, djelujući kao partneri i suradnici, sami donose sve svoje odluke.

O Zaposlenici ocjenjuju svoje rukovodltel]e svakih šest mjeseci. O Zaposlenike se čak potiče da otvaraju vlastite tvrtke. O S potencijalnim rukovoditeljima razgovaraju

ljudi koji će za njih raditi.

O Svi imaju pristup poslovnim knjigama tvrtke. O Nema "građana" prvog i drugog reda. O Rukovoditelji sami određuju svoje plaće i premije. O Nema formalnosti: minimum sastanaka, odobrenja i promemorija. O Radnici na strojevima postavljaju svoje vlastite ciljeve u produktivnosti i određuju svoj raspored. O Rukovoditelji se izmjenjuju na mjestu glavnog ru kovod itel ja. O "Istinski moderna tvrtka izbjegava opsjednutost tehnologijom i na prvo mjesto stavlja kvalitetu života." 9. Ponovno naučite kako čitati - brže, bolje i lakše

RICHARDO SEMLER Maverick* (Buntovnik!) Začudo, malo ljudi zna pravilno čitati. Pritom ne mislimo na super čitalačke tehnike koje se mjere u tisućama riječi u minuti.

Počnimo s dva pitanja: Mislite li da biste redovito mogli čitati četiri knjige na dan i usvojiti ono najvažnije iz njih?* Jeste li ovoga tjedna pročitali novine? 'Priča o brazilskoj tvrtki Semco: primjer odabira knjige koju je napisao netko tko je uspio U praksi. Izdavač: Arrow, London.

* Koristeći ovdje opisane tehnike Gordan Drydenje tijekom gotovo osam godina, dok je bio voditelj talk-show emisija na radiju, tjedno pročitao 15 novih knjiga - to je ukupno puno više od njih 6000 - a opcenito pre1etio još dvije do tri knjige dnevno .•



158 Revolucija u učenju Priručnik ·sam svoj majstor" 159

Ako je vaš odgovor na prvo pitanje negativan, a na drugo pozitivan - promislite ponovno. Ako ste pročitali dnevne novine u bilo kojem glavnome gradu, pročitali ste ekvivalent od najmanje četiri knjige.

Nedjeljna izdanja New York Timesa, Los Angeles Timesa ili bilo kojih glavnih britanskih novina odgovaraju desecima pročitanih svezaka.

A kako čitate novine? Čitate samo one stvari koje vas zanimaju. A kako znate što vas zanima? Znate, jer su novine podijeljene u odjeljke, pa onda ako vas zanima sport čitate samo sportske stranice, a ako

vas zanima biznis, samo poslovne stranice. Međutim, čak niti tada ne čitate svaku sportsku priču ili svaki poslovni članak, Novinski naslovi naglašavaju glavne poruke i olakšavaju nam izbor. Čak nam i

novinski stil olakšava da pokupimo glavne ideje. Te ideje obično nalazite sažete u prvom odjeljku ispod naslova. Tako možete ili pročitati sažetak ili uživati u cijeloj priči.

Gotovo polovica novina otpada na oglase. Vi međutim, ne čitate svaki oglas.

Oglašivači privlače vašu pozornost naslovima i slikama. Oglasi su klasificirani po abecednom redu. Tako čak i ako želite kupiti kuću, ne čitate sve stranice od jeljka Kuče na prodaju. Odabirete samo one koje se

nalaze u vama poželjnom dijelu grada pri čemu su dijelovi grada poredani po abecedi.

Jednostavno rečeno - vi ste otkrili šifru za novine. Znate formulu. Znate kako svakodnevno letimično pročitati novine. Dakle, vi već znate kako letimično pročitati četiri knjige ili bio što drugo. Tajna je u

tome da se otkrije šifra svake knjige, da se otkrije formula svake publikacije. Sudski izvjestitelji, primjerice, znaju standardni format za pismene presude. Sudac obično daje pregled slučaja i glavne argumente na

mnogo stranica, a potom u posljednjem odlomku iznosi svoje nalaze. Zato izvjestitelji nikada ne počinju čitati sudske presude od početka. Oni počinju od zadnje stranice - obično od zadnjeg odlomka - zato što

ih zanima da izvijeste o presudi.

Isto načelo vrijedi za sve tekstove koji nisu beletristički. Najprije se zapitajte: Zašto ja ovo čitam? Što iz toga Zelim dobiti? Koje ću nove informacije htjeti naučiti? Potom nađite formulu za dotičnu knjigu.

Gotovo svaka knjiga koja nije beletristička će već u uvodu predstaviti svoju glavnu svrhu. Tako je učinjeno i u ovoj knjizi. To će vam reći može li vam knjiga dati odgovore koje tražite. Tada morate odlučiti

trebate li pročitati svako poglavlje. Vi svakako pristupate predmetu s nekim temeljnim znanjem koje želite proširiti. Zato ne trebate čitati sve, osim ukoliko ne želite osvježiti svoje pamćenje.

Općenito autori knjiga koje nisu beletrističke pišu knjige poput govora: u uvodu vam govornik kaže o čemu će vam govoriti, zatim vam to kaže i na kraju vam sažme ono što vam je rekao. Često je i svako

poglavlje napisano na sličan način: naslov poglavlja i prvi odlomak ili nekoliko odlomaka naznačuju temu,


PrirUCnIK ·sam svoJ maJstor' 101

Kako letimice proćitatiknjigu* poglavlje je naglašava, a na kraju se može završiti sa sažetkom. Korisno je i ako knjiga ima podnaslove.

Mnoge knjige imaju drukčije načine isticanja. Knjigu možete preletjeti i pomoću slika u boji i njihovih "podnaslova". U knjizi Napredovanje na kaosu (Thriving on Chaos) Tom Peters svako poglavlje

sažima na posebnoj stranici na početku svakog poglavlja. U knjizi koju sada čitate, glavne su stvari istaknute na svakoj drugoj stranici.

Ukratko, svaku knjigu koja nije beletristika čitajte poput knjige recepata. Ako večeras želite skuhati svinjeći chow mein, onda nećete pročitati svaku stranicu u Kuharici s 1000 kineskih tecepets. Čitate

samo ono što trebate znati. Samo će vam ovaj savjet omogućiti da pročitate četiri knjige u vremenu koje je potrebno da se prelete jedne novine.

Još jedan savjet: NE čitajte "sporo i namjerno". Sada pogledajte kroz prozor.

Zatim razmislite i o fantastičnoj sposobnosti vašega mozga da istodobno upije sve te informacije. Sjetite se onih 130 milijuna svjetlosnih prijemnika u svakom oku i njihove ma gi čne sposobnosti da prikažu taj

prizor vašem vizualnom korteksu. To je holistička sposobnost vašega mozga da "fotografira" cjelovite slike. Naučite je iskoristiti.

Čak i ove stranice za koje mislite da morate procitati, sadržavat će mnogo informacija koje se mogu preletjeti. Sjetite se svoje svrhe i traženih ključnih odgovora. Tako će primjerice školski učitelji, poslovni

rukovoditelji i ljudi koji se približavaju "umirovljenju" ovu knjigu vjerojatno čitati iz različitih razloga.

Zato naučite preletavati tekst nalazeći one točke koje želite. Započnite tako da ovu knjigu držite u jednoj ruci i na dovoljnoj razdaljini da vidite cijelu strani cu - to će obično biti na udaljenosti od oko 50

centimetara. Upotrijebite kaži prst druge ruke ili uzmite u nju isključenu kemijsku olovku. Vježbajte povlačeći prst ili olovku dosta brzo sredinom stranice prema dolje sljedeći ih pogledom. Ako točno znate što

tražite, bit ćete iznenađeni onim što možete usvojiti.

To nije samo brzo čitanje. To je razumno letimično čitanje i selektivno čitanje. Ako tražite glavnanačela tada letimično čitanje može biti sve što vam je pot rebno. Ako tražite specifične informacije i citate

koje ćete uključiti u izvještaj, članak ili knjigu, morat ćete se zaustaviti i zabilježiti ih. Ako je knjiga vaša, is koristite je kao dinamičan izvor. Označite ključne informacije flomasterom za označavanje. Ako

knjiga nije vaša, zapišite si stranice knjige. Vratite se na njih i napišite ili otipkajte ključne misli. Tjelesni akt pisanja ili tipkanja pomoći će u njihovu usađivanju u trezore pamćenja vašega mozga jer učite putem

osjetila dodira i vida. Još bolje, označavanje teksta će vam olakšati osvježavanje pamćenja kada se kasnije budete že1je1i prisjetiti tih informacija.

o Najprije definirajte koje informacije tražite.

o Potom knjigu držite na Udaljenosti od oko 50 cm od očiju: dovoljno daleko da vidite cijelU stranicu.

o Povlačite kaži prstom sredinom stranice prema dolje, tako da očima gledate tik iznad kažiprsta.

o Pomičite prst toliko brzo da nemate vremena zaustaviti se na svakoj riječi i u sebi je izgovoriti. 'Ovi se savjeti općenito odnose na čitanje knjiga koje nisu beletrističke, tj. kada ćitate da biste za specifičnu svrhu prikupili informacije. Ista se tehnika može koristiti i za čitanje beletristike, međutim čak i najbolji čitači

beletristiku

radije čitaju polakše, tako da mogu uživati u atmosferi, zapletu i slikovitim riječima. www.thelearningweb.net



o o o Just do it!* o Govoriti učite govoreći.

o Hodati učite hodajući. Igrati golf učite "golfajući se". Tipkati učite tipkajući. Najbolje učite činećil "(Samo to učini!) Slogan proizvođača obuče Nike. Prirućnlk "sam svoj majstor" 163

10. Potkrijepite slikama i zvukovima Budući da ste pročitali knjigu sve do ovuda, očigledno ste orijentirani na učenje iz teksta i iz riječi. Međutim, i vi možete bolje učiti ako poruku potkrijepite slikama i zvukovima. Zato provjerite postoje li

jednostavne video ili audio kazete o predmetu kojeg proučavate.

Ako imate članova obitelji koji nisu sjajni čitači, potaknite ih da započnu učiti svojim omiljenim stilom učenja.

Ako ta osoba najbolje uči auditornim putem, pretvorite njen automobil u sveučilište s kazetofonom. Ako osoba ima vizualni stil učenja, onda potražite sli ke, knjige, video vrpce, DVD-e i interaktivne

računalne programe.

11. Ućite ćineći Ne možemo dovoljno naglasiti potrebu da prilikom učenja angažirate sva svoja osjetila. U drugim poglavljima dajemo vam praktične prijedloge.

Međutim, jedna sugestija za one koji će biti sami svoj majstor: kada tražite uvodne ili napredne tečajeve, budite sigurni da nude i praktično iskustvo.

Kuhanje učite kuhajući. Igrati tenis učite igrajući ga. Čak i kad idete na satove golfa, svaki će vas dobar profesionalac odmah staviti u akciju.

Obrazovanje je općenito neučinkovito kada teoriju odvaja od prakse. Zato učinite napor i učite putem više od jednog osjetila. Ako učite strani jezik poku šajte zamisliti prizor o kojem učite, pokušaj te

utisnuti informaciju i drugim osjetilima.

Da biste, primjerice, naučili brojati na japanskom pokušajte riječi popratiti mimikom (pogledati primjer na str 34).

Dobri nastavnici i tečajevi ubrzanog učenja koriste brojne druge tehnike o kojima ćemo kasnije govoriti. Međutim, sam-svojem majstoru danas sjajno može pomoći interaktivna tehnologija. Uzmimo dvije

najsloženije netjelesne igre: bridž i šah. Obje možete naučiti igrajući - osobito ako imate dobrog trenera.

Međutim, majstori bridža ili šaha nisu baš spremni provesti sate igrajući s početnikom. Zato su neki od njih surađivali s programerima kako bi se njihovo znanje pretočilo u interaktivne kompjutorske igre.

Dakle, osim što možete igrati s prijateljima, možete se igrati i s računalom.

Kod bridža svoje karte možete vidjeti na ekranu, a ako pobijedite u "zvanju" možete vidjeti i karte s kojima je igrao vaš partner. Računalo će odigrati karte va šeg suparnika. Kad je gotova igra nakon jednog

dijeljenja, možete odabrati da vidite karte svih sudionika i tako provjerite kako su se karte najbolje mogle odigrati.


Prirućnik "sam svoj majstor 1=

U najvećem broju kompjutorskih šahovskih igara možete odabrati razinu vještine, od početničke do napredne, a onda će i računalo igrati na istoj razini.

Umjesto da pravite linearne biIješke -n-acrtajte Umnu kartu 12. Umjesto pisanja Iinearnih bilješki crtajte Umne karte

*Pretiskano s dopuštenjem iz Mapping InnerSpace (Mapiranje unutarnjeg prostora) Nancy Marguiles, izdavača Zaphyr Press, P.O. Box 13448-C, Tuscon, Arizona 85732-3448. Postoji i video kazeta. Nema smisla usvajati važne informacije ako ih se ne možete pri sjetiti kada vam zatrebaju. Tu su tradicionalne školske metode zastarjele. Desetine tisuća učenika diljem svijeta u ovom trenutku

piše bilješke. Pišu riječi svrstavajući ih u linije. Ili u nekim jezicima u stupce. Međutim, mozak ne funkcionira na taj način. On ne pohranjuje informacije u urednim linijama ili stupcima. Mozak infor-

macije pohranjuje na svoje dendrite koji nalikuju granama drveta. On informacije pohranjuje prema obrascu i putem asocijacija. Dakle, uspijete li što više raditi po metodi pamćenja vašega mozga, to

ćete jednostavnije i brže učiti.

Zato ne pravite bilješke već pravite Umne karte. Crtajte ih s drvečem, slikama, bojama, simbolima, šarama i asocijacijama. Metodu stvaranja Umnih karti razvio je Tony Buzan. Dilip Mukereja,

Buzanov suradnik koji živi u Singapuru, napisao je i ilustrirao izvrstan uvod u tu temu pod naslovom Supermozak (Super-

brain).

Švedski izdavač Ingemar Svantesson proizveo je Mapiranje mozga i pamćenje (Mind Mapping and Memory). U Sjedinjenim Američkim Državama najbolja knjiga na sličnu temu je knjiga

Mapiranje unutamjeg prostora (Mapping InnerSpace) autori ce Nancy Margulies. Marguliesova je također napisala izvrsnu knjigu za ubrzano učenje Da, vi možete crtsti! (Yes, You Can Draw!) i

izradila prvoklasnu video kazetu koja ide uz nju.

Te knjige, kao i heke od Umnih karti u ovoj knjizi, u praksi demonstriraju osnovna načela. Glavne su ideje jednostavne:

1. Zamislite da su vaše inoždane stanice poput drveta, od kojih svaka na svojim granama pohranjuje odgovarajuće podatke.

2. Sada pokušajte glavne ideje bilo koje teme rasporediti na listu papira u istom obliku drveta. 3. Počnite sa središnjom idejom - najbolje sa simbolom - u sredini stranice i onda crtajte grane koje rastu iz nje. Ako pravite Umnu kartu New Yorka kao središnju točku upotrijebite Kip slobode.

Ako se radi o Sidneyu, neka to bude most u luci. Ako se radi o našem poglavlju o mozgu, skicirajte mozak s dvije polutke.

4. za svaku stvar koje se želite prisjetiti općenito zabiljetite jednu riječ ili jedan simbol po jednu glavnu temu za svaku granu.

5. Međusobno povezane ideje smjestite na iste glavne grane, tako da svaka izlazi kao nova pod grana.

Prilagodba načela Umnog mapiranja koje je osmislio Tony Buzan, a ovdje nacrtala Nancy Marguiles*, iz St. Louisa u Missouriju, SAD Primjetite kako je:

1. Glavna tema u središtu.

2. Kako postoje glavne grane za svaku podtemu.

3. Kako je za svaki pojam upotrijebljena jedna riječ.

4. Kada god je to moguće, svaki pojam ima sličicu.

*U popratnom tekstu Nancy Marguiles također preporuča odvajanje 30-minutnih razdoblja neometanog vremena za vježbanje Umnog mapiranja, a njena ilustracija sumira i taj

podsjetnik. www.thelearningweb.net



Naćela pametnog ćitanja u obliku karte

u svojoj knjizi Mapping InnerSpace (Mapiranje unutarnjeg prostora), Nancy Margulies* je, kako bi ilustrirala ključne pojmove "pametnog čitanja", nacrtala ovu kartu: 1. Najprije preletite glavne pojmove.

2. Pripremite kostur velike karte.

3. Čitajte ne samo brže, već i pametnije.

4. Na svoju kartu ucrtajte ključne činjenice i važne detalje.

5. Organizirajte pojmove, te kada ste završili knjigu ili neki drugi tiskani materijal, ponovno nacrtajte svoju Umnu kartu ukoliko mislite da ju je potrebno pojednostaviti.

·S dopuštenjem pretiskano iz knjige Nancy Margulies Mapping InnerSpace lzdavača Zaphyr Press, Tuscon, Arizona. Prirućnik ·sam svoj majstor" 167

6. Upotrijebite različite olovke u boji ili markere za međusobno povezane teme.

7. Nacrtajte što više slika i simbola.

8. Kada ste dovcšili svaku granu, uokvirite je u granice određene boje.

9. Redovito nadograc1ujte svaku kartu. Na taj je način lakše početi s pregledom područja i onda u tijeku učenja novih ključnih pojmova o nekoj temi nadograđivati svoju Umnu kartu.

13. Jednostavni naćini dosjećanja naućenog Budući da mozak informacije pohranjuje u obrascima i pomoću asocijacija, te budući da ih i Umne karte bilježe na isti način, razumno je iste metode upotrebljavati i za lako dosjećanje.

Ovdje će od koristi biti još neka znanja o mozgu. Vaš mozak raspolaže kratkoročnim i dugoročnim pamćenjem. Na sreću. Dolazite na raskrižje kada se pali crveno svjetlo i zaustavljate se. Pali se zeleno

svjetlo i vi krećete. Vaše je dugoročno pamćenje naučilo i zapamtilo pravila o semaforskim svjetlima. Međutim, vaše kratkoročno pamćenje ne mora pamtiti svaki od tisuću puta kada se zausta vite na crveno me

svjetlu.

Kako, dakle, pohranjujemo i dozivamo informacije koje su nam potrebne za dugotrajnu uporabu? Dijelom u obrascima, a dijelom putem asocijacija.

Mapiranje uma samo je jedna metoda. Drugi je način da upotrijebite sva svoja središta inteligencije, uk1jučujući one koji se bave rimom, ritmom, ponavljanjem i glazbom. Ne morate provesti sate na

dosadno mehaničko učenje. Predlažemo vam da nakon što pročitate ovu knjigu, markerom istaknete ključne fraze i podnaslove i napravite Umnu kartu glavnih koncepata, odmah učinite i sljedeće dvije stvari:

1. Odmah preletite istaknute ključne pojmove.

2. Pročitate svoju Umnu kartu. To će vam također pomoći da povežete glavne lekcije: pomoću obrazaca i asocijacija. Ako ste početnik u umnome mapiranju, gotovo je sigurno da će vam biti teško svaki

ključni pojam označiti samo jednom riječju. Međutim, pokušaj te to učiniti. Vrlo je važno.

Potom večeras, nedugo prije no što mislite da ćete zaspati, pustite si neku opuštajuću glazbu. Još jednom pogledajte na svoju Umnu kartu. Pokušaj te mis liti o glavnim poukama koje ste naučili: pokušaj te ih

vizualizirati.

Mislite o asocijacijama jer je stanje pred usnivanjem, neposredno prije no što utonete u san vitalni dio procesa učenja.


rrllU\,;1111\. Dali. i;1IyuJ III'WJ~.""'I

14. Naučite umjetnost opuštene budnosti 4. Delta

Većina do sada izloženih stvari predstavlja logične aktivnosti, aktivnosti "lijeve mozgovne polutke". Međutim, pravi se put doiznimnih moći vašeg desnoga mozga i vaše podsvijesti može sažeti u dvije riječi:

opuštena budnost - stanje vašega uma, osobito na početku bilo kojeg sata učenja. Već smo spomenuli moždane valove. Stavimo ih sada u funkciju. Vrlo slično televiziji ili radijskim postajama i vaš mozak funkcionira na četiri glavne frek vencije ili valne dužine. Možemo ih mjeriti EEG

aparatom (elektroencefalogra-

fom).

Ako ste u ovom trenutku potpuno budni i tivahni, ili ako držite govor ili rješavate neki. logički problem, vaš mozak najvjerojatnije "odašilje" i "prima" 13 do 25 ci1da u sekundi. Neki to nazivaju beta razinom.

Međutim, to stanje nije najbolje za poticanje vašeg dugoročnog pamćenja.

Većina glavnih informacija koje učite bit će pohranjena u podsvjesnom dijelu vašega uma. Mnogi istraživači i nastavnici vjeruju kako se najveći dio informacija najbolje uči podsvjesno. Aktivnost mozgovnih. vaIova koja nas najbolje povezuje s podsvjesnim dijelom uma predstavljaju alfa vaIovi čija je va1na dužina 8 do

12 cikls u sekundi. Col in Rose, britanski inovator s područja ubrzanog učenja kaže: "To je moždani val koji je karakterističan za opuštenost i meditaciju, za stanje uma tijekom kojega sanjarite, puštate svoju maštu da poleti. To

je stanje opuštene budnosti koje potiče inspiraciju, brzo upijanje činjenica i pojačano pamćenje. Alfa valovi orno gućavaju vam da dosegnete svoju podsvijest, a budući da se vaša slika o sebi prvenstveno nalazi u

podsvijesti, to je jedini djelotvorni način da se ona dosegne.'?

Kada postanete drem1jivi - zona sumraka između potpune budnosti i potpunoga sna _ vaši se veiovi mijenjaju u teta vaIove: va10ve brzine 4 do 7 cik1a na

sekundu. Kada ste potpuno utonuli u duboki san vaš mozak funkcionira na valnoj dužini između 0.5 i 3 cikla u sekundi: to su delta valovi. Disanje vam je duboko, rad srca se usporava, a tlak i tjelesna temperatura

opadaju.

Kakav je utjecaj svega toga na učenje i pamćenje? Američki pionir ubrzanog učenja Retty Wyler Webb kaže kako su vrlo brzi beta valovi "korisni za to da nas provedu kroz dan, međutim, kako oni priječe

pristup dubljim razinama našega uma. Dublje se razine dosižu kada prevladavaju alfa i teta valovi, koji su povezani sa subjektivnim osjećajem opuštenosti, koncentrirane budnosti i osjećaja da smo dobro. U alfa i teta stanjima postite se najveći napredak u superpam6enju, kao i pojačana moc koncentracije i kreativnosti. '''3

Vaši rnoždanl valovi 1. Beta

2. Alfa

3. Teta

Ovo su stvarne snimke ljudskih moždanih valova - odozgo prema dolje:

1. Kada smo potpuno budni - stanje svjesnosti, koje funkcionira na 13 do 25 cikla u sekundi i naziva se tzv. beta-stanjem.

2. Idealno stanje za učenje je stanje "opuštene budnosti", 8 do 12 cikla u sekundi ili alfa stanje.

3. Rane faze spavanja, 4 do 7 cikla u sekundi ili teta stanje: um obrađuje dnevne informacije.

4. Duboki san: 0.5 do 3 cikla u sekundi ili delta stanje," www.thelearningweb.net



Prirućnik "sam svoj majstor" 171

COLlN ROSE Accelerated Learning* (Ubrzano učenje)

Kako je moguće postići to stanje? Tisuće ljudi to čini svakodnevnom meditacijom, vježbama opuštanja, a osobito dubokim disanjem. Međutim, sve je više nastavnika uvjereno kako se isti rezultati mogu

puno brže i lakše postići nekim vrstama glazbe. Webb kaže: "Neke vrste glazbenoga ritma pomažu da se tijelo opusti, disanje umiri, beta titranje stiša i pobudi nježno stanje opuštene svjesnos ti u kojem smo

jako prijemčivi za učenje novih informacija."

Naravno da vam mnogo vrsta glazbe može pomoći da zapamtite poruku onda kadaje glazba popraćena riječima - to svakodnevno dokazuju reklame na televi ziji i radiju. Međutim, danas su istraživači"

pronašli kako je neka barokna glazba idealna za ubrzano unaprjeđenje učenja, djelomično zato jer je njen glavni ritam od 60 do 70 udaraca u minuti identičan moždanim alfa valovima.

Vješti nastavnici danas koriste glazbu kao esencijalni sastojak ubrzanog učenja svake vrste. Međutim, za osobu koja je sama svoj majstor u učenju, neposredne su implikacije jednostavne: kada navečer

želite napraviti pregled naučenog, slušajte pravu vrstu glazbe i vaše će se prisjećanje dramatično poboljšati.

Djelomično je razlog tome način na koji vaš mozak najdjelotvornije funkcionira kada tonete u san. Neki to nazivaju R.E.M. snom. Inicijali dolaze od engleskih riječi rapid eye movement (brzi pokreti očiju).

EEG vam govori otkuda takav naziv: snimke izgledaju kao da vaš um - čak i kada tijelo spava - upotrebljava svoj vidni korteks kako bi snimio niz fotografija najvažnijih događaja toga dana.

Mnogi istraživači vjeruju kako mozak u ovom stanju sređuje nove informacije i pohranjuje ih u odgovarajuće banke pamćenja. Ako se u trenutku dok pregledavate svoje Umne karte i razmišljate o glavnim

naglascima toga dana nalazite u stanju mirne opuštenosti, ono vam otvara puteve k tim podsvjesnim skladištima pamćenja.

To vjerojatno objašnjava i zašto sanjate: kako bi sredila nove informacije, vaša podsvijest "poziva" vaša stara sjećanja. A ako ste razmišljali o problemu, vaša će podsvijest, kao što ćemo vidjeti u sljedećem

poglavlju, preispitivati neka alternativna rješenja,

Alfaje stanje također idealno za započinjanje svakog novog razdoblja učenja.

Sasvim jednostavno, vrlo je smisleno razbistriti mozak prije no što počnemo s učenjem. Ako na teren za golf ponesete sa sobom probleme iz ureda, nikada nećete igrati izvanredan golf. Vaše će misli biti negdje

drugdje. Isto vrijedi i za učenje. Ako u srednjoj školi sa sata francuskoga dođete na sat matematike, može vam biti teško "promijeniti brzinu". Međutim, ako nekoliko minuta posvetite vježbama dubokog

disanja.rpočet ćete se opuštati. Pustite si neku opuštajuću glazbu, zatvorite oči i mislite o najmimijem prizoru kojeg možete zamisliti i uskoro ćete biti u stanju opuštene budnosti koje olakšava "uplovljavanje in

forma- . cija" u vaše dugoročno pamćenje.

[M)n[fi)[illU® [p)@®Un©n @[fi)@ ~@[M)[ill ®@

wD@~[P)®rnru® n~ [M)@cQ]nU®©nn@ u@~n un@cQ] [fi) n [ft]) ® ~ 'Izdavač: Accelerated Learning Systems, Aston Clinton, Bucks, England.

172 Revolucija u ućenju Prirućnik ·sam svoj majstor" lf;j

15. Vježbajte, vježbajte, vježbajte

Glazbeni prijedlozi Ako učite govoriti francuski, govorite ga. Ako učite o računalima, upotrebljavajte ih. Ako ste išli na tečaj azijske kuhinje, skuhajte azijsku gozbu za svoje pri jatelje. Ako učite stenografiju, pišite njome.

Ako želite postati javni govornik, pridružite se majstorima ceremonijala i govorite u javnosti. Ako želite postati pisac, pišite. Ako želite postati barmen, spravljajte pića.

Sjetite se sportske maksime: to nije pogreška, to je vježba.

Za različite svrhe koristite različitu glazbu. Za stvaranje mirnoga ozraćja

Opuštajuća glazba poput Enyinog Vodene linije (Watermarka), večine od 12 Corellijevih koncerata iz opusa broj 6, te sekvenci barokne glazbe 303 i 601 koje se nalaze na Klasici optimalnog učenja (Optimal Learning Classics) albumu Instituta Barzak.

Za postizanje pravog raspoloženja

Osobito za aktivnosti kooperativnoga učenja dobar je Duboki doručak (Oeep Breakfast) Raya Lyncha.

Za "grupiranje" i brzo pisanje

Vangelisova Antartica ili Brasilian s albuma grupe Genesis pod nazivom Nevidljivi dodir (lnvisible Touch) (ovo posljednje je osobito popularno ako radite s mladima).

Za "pisanje poezije"

Prosinac (December) Georgea Winstona.

Za pretvaranje pjesama ili cijelog govora u rap oblik Hammerove snimke, ali samo njihov instrumentalni dio. Za "mijenjanje stanja"

Varirajte glazbu ovisno o dobnoj skupini. Općenito je dobro da je to bilo koja instrumentalna glazba živog ritma kao što je Deuterov Planet svjetlosti (Planet of Light), a za tinejdžere pjesme poput Bijeg (Run Away) grupe The Real McCoy ili Trebam te (I Need You) grupe Savage Garden, a za one iz ranije ere, glazba Elvisa Presleya.

Za započinjanje s tinejdžerima

Odmah nakon stanka pustite Uzvrati udarac (Strike it Back) grupe Black Box ili Slatki sklad (Sweet Harmony) grupe Belaved Conscience.

Za određivanje ciljeva

Vangelisave Vatrene kočije (Chariots of Fire). Za "vizualizaciju"

Vodopadi (Waterfalls) Paula Lloyda Warnera, Sumraci (Sunsets) Michaela Jonesa i Prosinac (December) Georga Winstona. 16. Razmišljajte i pravite pregled

Kada učite neku fizičko-mentalnu vještinu, kao što je strojopis ili kuhanje, tada možete vježbati kroz akciju. Međutim, kada stječete ostale vrste znanja, pobrinite se da redovno ponavljate i pravite pregled.

Ponovno pogledajte u svoju Umnu kartu i neposredno nakon što ste je završili ponovite glavne stvari. Ujutro sve to ponovno učinite. Pa, opet ponovno nakon tjedan dana. Nakon mjesec dana još jedanput.

Zatim, ponovite Umnu kartu i druge s njom povezane detalje neposredno prije no što vam to specifično znanje zatreba: za neki ispit, za puto vanje, govor ili što drugo. Mnogi ljudi smatraju, primjerice, kako je

prije čitanja nove knjige korisno najprije pogledati u svoje postojeće Umne karte o toj temi ili preletjeti istaknute dijelove tri ili četiri prije pročitane knjige o toj temi.

17. Koristite alate za povezivanje poput, primjerice, "spajalice pamćenja" Ovo je odabir koji koristi Jeannette Vas. Na stranici 180 potražite odabir glazbe za "pasivne" i "aktivne" koncerte, pojmove koje ćemo u tekstu objasniti kasnije.

Budući da pamćenje najbolje funkcionira na temelju asocijacija, osmislite svoje "spajalice pamcenja". Novostečeno znanje asocirajte s onim što već znate.

Asocijacija može biti flzička: primjerice, da naučite brojati na japanskom tako da češete vlastito koljeno (pogledajte vježbu na strani 34).

Ona može biti i vizualna: poput vizualiziranja prizora u cilju pamćenja imena kovanja željeza u kovačkoj radionici kako bi zapamtili gospodina Kovača, ili predočavanja krokodila ispod lukova

McDonaldovog znaka kako biste zapamtili ime njegovog osnivača Raya Kroka.

Asocijacija može biti i jaka vizualna priča: poput zamišljanja neke sekvence kako biste zapamtili, primjerice, redoslijed planeta od Zemlje - vruće Sunce koje sija tako jako da razbija termometar i cijela

se živa ili Merkur (mercury, engl. živa) razlijeva iz njega i istječe van gdje prelijepa žena Venera stoji na Zemlji. Dok živa nastavlja teći preko Zemlje u susjedov vrt sa crvenom zemljom, pojavljuje se ratnički

raspoložen susjed Mars i započinje silovito zlostavljanje. Ali uto se pojavljuje nasmiješeni div Jupiter - najveći planet - koji na svojim grudima koje www.thelearningweb.net


174


THOMAS ED/SON Prirućnik "sam svoj majstor" 175 nalikuju na Supermanove ima ispisanu riječ SUN, što predstavlja kraticu imena planeta Satum, Uran i Neptun, dok kraj njega trčkara sretni pas Pluton.

Asocijacija se može rimovati i biti vizualna: poput pamćenja brojeva uz pomoć slikovnih riječi koje se rimuju i njihovog povezivanja sa stvarima koje treba zapamtiti: tako da "one" (jedan) postaje "sun"

(sunce), "two" (dva) postaje "shoe" (cipela), "three" (tri) postaje "tree" (drvo), "four" (četiri) postaje "door" (vrata), "five'' (pet) postaje "hive" (košnica), "six" (šest) postaje "sticks" (štapo vi), "seven" (sedam)

postaje "heaven" (raj), "eight" (osam) postaje "gate" (vrata), "nine" (devet) postaje "mine" (moje) i "ten" (deset) postaje "hen" (kokoš). Da biste zapamtili deset stvari, primjerice deset stvari na popisu za

kupovinu, svaku od njih vizuelno povežite s numeriranim sIijedom. Tako - ukoliko su prve tri stvari koje trebate kupiti maslac, sir i mlijeko - zamislite kako sunce (sun) ota pa maslac (one), kako je sir (two) u

cipeli (shoe), te kako se mlijeko (three) prolijeva po drvetu (tree).

Asocijacije se mogu služiti i načelom početnih slova: primjerice marketinški stručnjaci pamte ključne elemente reklamiranja kao AIDA-u: privuci Attention (engl. pažnju), pobudi Interest (engl.

zanimanje), stvori Desire (engl. želju) i potakni Action (engl. akciju).

Međutim, koju god metodu asocijacija koristili, pokušaj te da bude otkačena, zabavna i po mogućnosti emocionalna zato što je "filter" koji u mozgu prenosi informacije u dugoročno pamćenje vrlo usko

povezan s emocionalnim centrom u mozgu. Također, svoje asocijacije povežite sa što više osjetila: vidom, sluh om, nj uhom, dodirom i okusom.

18. Zabavljajte se, igrajte igre Upitajte nekog prijatelja koje mu slike prođu kroz misli kada se spomene obrazovanje ili učenje. Pogledajte sada kako se one slažu s iskustvom Tonya Buzana. On kaže: "Tijekom moga tridesetogodišnjeg

istraživanja asocijacija koje ljudi imaju na riječ 'učenje' pojavilo se deset glavnih riječi ili pojmova. To su: dosada, ispiti, zadaće, gubitak vremena, kazna, nevažno, zarobljenost, 'fuj', mržnja i strah."?

Međutim, upitate li to isto djevojčicu koja je tek nedavno završiIa dobar predškolski centar i ona će vam pričati o tome kako se tamo zabavljala. Tako danas svi napredni nastavnici naglašavaju potrebu za

ponovnim oživljavanjem radošću ispunjenog ranog učenja. Izvrstan način za učenje je i humor. Zato pokušajte povezati učenje s humorom. Osmislite igre koje ćete igrati s nekim tko uči isti predmet kao i vi

kako biste potkrijepili ključne pojmove toga gradiva - čak i kvizovi poput Ttivisl Pursuit mogu biti od velike pomoći.

t'TlruCTIUI. ::ii:llll ::iVUJ "'DJO'U'


19. Poućavajte druge Philip arrive a Paris (Lundi). Philip stiže u Pariz (ponedjeljak).

"Svatko neka nekoga poučava" . To je tema koju za devedesete preporučuje kalifornijska istraživačica mozga Marian Diamond.

Usto što je profesorica neuroanatomije, onaje i direktorica Lawrence Hall of Science koji je centar za učenje i zabavu vezan uz Kalifomijsko sveučilište u Berkeleyu.

"Želim predstaviti koncept prema kojem svatko može naučiti biti nastavnikom" kaže ona. "Da biste bili nastavnikom trebate biti precizni s podacima, ali istodobno maštoviti s kreativnim zamislima za nove

pravce u budućnosti. Kada naučimo činjenice, možemo se okrenuti oko sebe i podijeliti ih s nekim drugim kako bi 'asocijativna područja korteksa' mogle stvarati nove ideje.:"

Diamondova je uvjerena kako i predškolsko dijete može naučiti biti učiteljem. Postavlja i pitanje: "Zašto da to dijete provede sljedećih 12-15 godina samo u tome da bude poučavano? Ono što nauči prvog

školskog dana može podijeliti ne samo s ostalim učenicima, nego i s vlastitim roditeljima."

Bez obzira na vašu dob, malo je boljih načina da kristalizirate ono što ste naučili od toga da tim načelima pouči te druge ljude, da o tome održite predavanje ili

seminar. Philip regarde la maison.

Elie est grande et belle.

Philip s'approche de la porte d'sntrše.

II sonne et attend.

Une dame agee ouvre la porte.

Ou'est-ee que vous voulez .jeune homme? Bonjour madame.

C'est ici la maison de Monsieur Dubois?

Oui, c'est ici.

J'ai rendez-vous avec Monsieur Dubois.

C'est de la part de qul, s'U vous plait?

Monsieur West.

Ah oul, Monsieur West.

Entrez, s'tl vous plait.

Merci madame. Philip entre dans la maison. Madame Brossetout appelle Mademoiselle Dubois.

Oui est-ce? C'est Monsieur West.

Philip gleda u kuću. Velika je i Iijepa.

Philip se penje do ulaznih vrata. Zvoni i čeka. Starija gospođa otvara vrata.

Što želite mladiću? Dobar dan gospođo.

Je li ovo kuca gospodina Duboisa? Da, jest. Imam dogovoren sastanak s gospodinom Duboisom.

Što da kažem, tko je? Gospodin West.

Ah, da gospodin West. Uđite, molim vas. Hvala gospođo. Filip ulazi u kuću. Gospođa Brossetout poziva gospođicu Dubois.

20. Upišite se na teča] ubrzanog učenja Tko je? Gospodin West.

U ovom se poglavlju usmjeravamo na jednostavne savjete za samostalno učenje. Međutim, najbolji način za učenje svih načela ubrzanog učenja je da odete na jedan takav tečaj iz nekog specifičnog

područja. Istražite što se nudi u vašoj školi ili na fakultetu. Ili otiđite na tečaj samostalnog učenja, po mogućnosti na neki koji se, poput onoga bugarskog psihijatra Georgija Lozanova, kojeg ćemo prikazati

nešto kasnije, temelji na novim spoznajama.

Mnogi su takvi tečajevi tečajevi za učenje stranih jezika. Neki od najboljih tečajeva za samostalno učenje su oni koje smo vidjeli u Engleskoj, a koje organizira Accelerated Learning Systems." Jedna

australska srednja škola koja pokriva trogodišnji tečaj francuskog jezika u razdoblju od osam tjedana učenja, i to ne puno radno vrijeme, također koristi iste metode. Navodimo temeljna načela tak vog učenja

kao i način na koji se ona koriste u tipičnom tečaju za učenje stranog

jezika:

a) Na svijetu postoji 2700 jezika. Engleski jezik ima oko 550.000 riječi. Njemački ima manje od 200.000 riječi.š No, lingvisti se slažu kako oko 90 posto svih jezika koristi svega oko 2.000 do 3.000 riječi.9 Ako te riječi lako možete razumjeti i tečno ih govoriti, bit ćete sposobni razmjerno dobro komunicirati na novom

Ovo je tipična stranica iz dobrog udžbenika za ubrzano učenje jezika. Primijetite:

1. Svaki je "prizor" napisan u stilu drame od 12 činova, kako biste si mogli predstaviti što radite.

2. Verzija na vašem jeziku i stranom jeziku napisane su jedna pokraj druge, na istoj razini.

3. Verziju teksta na stranom jeziku možete čitati popraćenu glazbom koju slušate putem slušalica i još uvijek biti svjesni prijevoda.

4. Niti jedna rečenica nije dulja od sedam riječi. To je dobro načelo "cjepkanja" zato što je lakše pamtiti cjeline koje nemaju više od sedam dijelova. *Pretiskano uz dopuštenje iz Tečaja francuskog jezika za one kojima je materi nji jezik engleski, kojeg je proizveo Accelerated Learning Systems iz As ton Clintona, Bucks, Engleska. Okrenite sljedeću stranicu kako biste vidjeli

slikovnu verziju istog teksta. www.thelearningweb.net


178

.Revolucija u ućenju

Ilustracije iz tipične radne bilježnice za učenje stranog jezika ubrzanim učenjem.* Svaka slika prikazuje istu sekvencu kao i pisani dijalog. Učenike se potiče da precrtavaju i uvećaju ilustracije, te ih potom koriste kao plakate koje će obojiti. Gornja ilustracija je slikovna verzija teksta reproduciranog na prethodnoj stranici.

*Izdali Accelerated Learning Systems, Aston Cllnton, Aylesbury, Bucks, England, a ovdje pretiskano s dopuštenjem. Prirućnik "sam svoj majstor" 179

jeziku. čak vam i 1.000 tečno naučenm tiječi može pomoci da se razumijem na stranom jeziku.

b) Ubrzani tečaj stranog jezilm se zato temeiji na 2.000 osnovnih tiječi koje su raspoređene u 12 različitih "činova" ili prizora - poput drame u 12 činova.1O

c) Korisno je ako su udžbenici privlačni. Na nekim stranicama scenarij za svaki čin je paralelno napisan na engleskom i, na primjer, na francuskom. Međutim, niti jedna rečenica nije dulja od sedam

tiječi, zato jer naše kratkoročno pamćenje najlakše upija informacije u dijelovima od "sedam bita", Zbog toga razmjerno lako pamtimo telefonske brojeve. Ako imaju preko sedam brojeva uvodi se zasebni broj

za područje. Nastavnici ovo načela nazivaju "sjeckanjem".

d) Mnogi prizori uk1jučuju vas kao posjetitelja u novoj zemlji i radnju pletu oko tipičnih događaja s kojim se susreću turisti. Radna bi1jetnica i1ustrira svski prizor slikama i tako potiče osjeti1o vida.

e) Svaki je prizor na stranom jeziku snimljen i na audio kazetu tako da učenik može učiti slušanjem i paralelnim čitanjem, tj. vizualiziranjem.

f) Prije početka svake lekcije učenik, putem slušalica, sluša opuštaju6u glazbu snimljenu na posebnoj kazeti i slijedi upute za vježbe disanja i opuštanja. Cilj je da se isključe sve druge ometajuće

misli i da se mozak dovede u stanje "opuštene pripravnosti" kako bi novi jezik lakše "uplovio" u njega. .

g) Glazba, dakle, igra trostruku ulogu: (1) pomaže vam da se opustite; (2) aktivira desnu polovicu vašeg mozga kako bi primala nove informacije; i (3) pomaže da se informacije premjeste u banke podataka vašeg dugoročnog pam6enja. Nastavnici - Lozanovljijanci" uvjereni su kako dobro orkestrirani glazbeni koncert zapravo može u vrlo skraćenom vremenu provesti većinu poučavanje.'! Učenik

najprije čitajući tekst sluša riječi stranog jezika popraćene specifičnom zvučnom kulisom. Riječi su čitane u tempu i tonu glazbe koja se sluša, Nakon tog "aktivnog koncerta" slijedi tzv. "pasivni koncert"

tijekom kojega učenik, dok

* Lozanovljeva metoda učenja i poučavanja mnogo je kompleksnija nego što to mi možemo prikazati u ovom kratkom prikazu te tehnike. Osobito je važan odabir glazbe za "aktivne" i "pasivne" koncerte. U devetom poglavlju povezujemo glavna Lozanovljeva načela s mnogim drugim već prokušanim tehnikama. Međutim, onima koji prilikom pripremanja vlastitih programa ubrzanog učenja eksperimentiraju s glazbom, toplo preporučamo da najprije prouce glazbena načela. U svom novom programu pod nazivom Glazbena revolucija (The Music Revolution), koji je objavljen 1999. godine, dr. Jeannette Vos je na glazbenim trakama opsežno prikazala odabrane glazbene brojeve za uporabu u obrazovanju. Ti su glazbeni brojevi grupirani u šest naslova, a popratna radna bilježnica daje detaljne naputke za uporabu svake od glazbenih traka.

180 Revolucija u učenju Priručnik "sam svoj maJstor'

ZA PASIVNI KONCERT svira lagana glazba, sjedi zatvorenih očiju, a li pozadini teče govor primijenjen li nekoj situaciji. To je ključni element Lozanovljeve tehnike. Glazba je gotovo uvijek barokna kako bi se održalo najdjelotvomije

stanje za učenje i sintezu, a to

je alfa stanje.

h) Učenike se potiče da navečer prije spavanja ponovno slušaju istu baroknu glazbu i da u radnoj bilježnici pregledaju slike određenog "čine" kojeg su toga dana učili. Na taj način podsvijest nastavlja s dotokom novih informacija i tije-

komnoći.

i) Sljedećeg dana učenici, kako bi potkrijepili neke od najvažnijih naučenih riječi, igraju igre koje su im ponuđene u priboru za tečaj jezika.

j) Taj pribor sadrži i druge prijed1oge, uk1jučujući slike i riječi za uobičajene kućne predmete i odjeću, kao i video kazetu za tjelesno učenje. Ona vas poučava na način na koji ste kao dijete učili

materinji jezik, samo mnogo brže. Glumac svaku riječ ili frazu pokazuje rnirnikom i vi učite na francuskome reći "sjedni" (asseyez-vous), "hodaj" (marchez) ili "dodimi svoj lakat" (touchez votre coude).

k) Većinu ostalih riječi, izuzevši onih 2.000 najvažnijih, možete shvatiti ako razumijem one "ključne" riječi. Primjerice, većina ženskih osobnih imena na japanskom završava na "ko", pa tako ako vidite

ime "Michiko" znate da je osoba vjerojatno ženskoga spola. Dakle, tipičai pribor za samostalno učenje jezika sadrži naputke za sva najvažnija načela novog jezika.

Glazba za poboljšano učenje prema odabiru Georgija Lozanova Metoda Georgija Lozanova za ubrzavanje učenja glazbu korisiti na tri načina:

1. Uvodna glazba za opuštanje učenika i postizanje optimalnog stanja za učenje.

2. "Aktivni koncert" tijekom kojega se informacije koje se trebaju naučlti čitaju uz ekspresivnu glazbU.

3. "Pasivni koncert" tijekom kojega učenik, dok u pozadini svira barokna glazba koja potiče prijelaz informacija u dugoročno pamćenje, sluša nove informacije čitane u obliku razgovora. Evo par tipičnih glazbenih brojeva koji se koriste za ubrzano učenje:* ZA AKTIVNI KONCERT Beethoven, Koncert za violinu i orkestar u Dvduru, Op. 61.

Čajkovski, Koncert br. 1 u B-molu za klavir i orkestar. Mozart, Koncert za violinu i orkestar br. 7 u O-duru. Haydn, Simfonija br. 67 u F-duru, Simfonija br. 69 u B-molu Beethoven, Koncert br. 5 u E-duru za klavir i orkestar, Op. 73 ("Vladar") Corelli, Concerti Grossi, Op. 6 br. 2, 8,5,9. Handel, Vodena glazba. J. S. Bach, Fantazija u G-duru, Fantazija u C-molu i Trio u O-molu; Kanonske varijacije i Toccata.

Ove jednostavne metode će vam pomoći da djelotvomije zapamtite bilo što, čak i bez detaljnog proučavanja tehnika integrativnog ubrzanog učenja. Međutim, stvarni je izazov kako iskoristiti svoje

sposobnosti da bi stvorili nova rješenja. Kako iskoristiti snagu svojega mozga za domišljanje uspješnih novih zamisli. I u ovom slučaju Revolucija u učenju nudi vam neke jednostavne odgovore. Corelli, Concerti Grossi, Op. 4, br. 10, ii, 12. Vivaldi, Pet koncerata za flautu i komami orkestar.

*Nisu svi programi stranih jezika isti. S razvojem tih tehnika neki su od svjetskih programa jezika jedva popraćeni glazbom. Ovdje smo prikazali metodu koju koriste Accelerated Learning Systems Astona Clintona iz Aylesburya u Bucksu u Engleskoj i koju mi držimo najuspješnijom za ''poučavanje samoga sebe". Sa zahvalnošću cijenimo njihovo dopuštenje da ovdje sažeto prikažemo glavne ide je programa i koristimo ilustracije iz jednog od njihovih tečajeva stranog jezika. Međutim, naglašavamo kako su ti tečajevi u osnovi namijenjeni za učenje tipa "sam svoj majstor". Nastavnicima koji iste te materijale upotrebljavaju u razredima preporučamo da ih izravno po vežu s metodama poučavanja o kojima

pišemo u devetom poglavlju. *Prikazani odabir preuzet je iz Sugestopedijskog priručnika za nastavnike jezika (Language Teacher's Suggestopedic Manual) Georgija Lozanova i Evaline Gateve i Lozanove Sugestologije i osnove sugestopedije

(Suggestology and Out/ines of Suggestopedia). Obje je knjige izdao Gordon i Breach, New York. www.theleamingweb.net

http://www.theleamingweb.net/


Vaš popis koraka potrebnih za stvaranje ideja III Definirajte svoj problem*

[il Definirajte i vizualizirajte idealno rješenje. (il Prikupite činjenice: specifične i opće. [IJ Prekinite obrazac.

@] Izađite iz svoga područja.

@l Iskušajte nove kombinacije.

[IJ Upotrijebite sva svoja osjetila. IB Isključite se - dopustite da se ideja

"kuha".

([I Iskoristite glazbu ili prirodu da bi se

opustili.

lI2l Prespavajte zamisao. Ilil Eureka! Ideja je iskrsnu la. ~ Ponovno je provjerite. *Bilješka: Možete i zamijeniti redoslijed 1. i 2. koraka, možete započeti sa svojim snom, potom definirati gdje ste sada; a onda nastaviti premošćivanje toga jaza.

5. poglavlje: Kako smišljati sjajne ideje ______________________

Novi programi kojima ćete sebe ili ućenike poućiti kreativnom razmišljanju Začudo, u većini se škola ne poučava najvažniji od svih "predmeta": kako osmisliti vlastitu budućnost i nove ideje.

Usprkos tome svijetu su danas kao nikada ranije potrebne revolucionarne nove ideje. Kao što Roderic Gorney kaže u Program čovječanstva (The Human Agenda): "Po prvi put u dva i više milijuna godina imamo dovoljno ideja da nam svima bude dovoljno". Međutim, većina vodećih svjetskih političkih vođa u tu budućnost vozi s retrovizorom usmjerenim na prošlo doba.

U obrazovanju je suprotnost prošlosti i budućnostijoš izraženija. Robert Gross o tome govori na sljedeći način: "Živimo u prvom razdoblju u povijesti čovje čanstva u kojem nam je cjelokupna

ljudska baština znanja, mudrosti i ljepote dostupna na naš zahtjev."!

To nam pruža mogućnost da ponovno otkrijemo obrazovanje i najavimo zlatno doba otkrića i inovacija: da nanovo izumimo način na koji razmišljamo, učimo, radimo, živimo, uživamo i

stvaramo. Modeli za to već postoje.

Thomas Edison bio je autorom 1093 patenata- i elektrificirao je svijet. Wall Disney i Steve Job, vlasnik Apple Computersa, osnovali su svoja ogromna ko mercijalna carstva na snazi novih ideja i

različitih izmišljenih miševa. Kada je prvi puta posjetio kalifornijski bar za hamburgere Dicka i Maurice McDonald, Rick Kork je bio srednjovječni prodavač strojeva za pravljenje frapea. On je

preuzeo njihov temeljni koncept, ujedinio ga s drugima i ostvario najveći svjetski lanac brze hrane. Bugarski psiholog Georgi Lozanov povezao je jogu, medi taciju i glazbu kako bi napravio

revoluciju u poučavanju stranih jezika. Internet i World Wide Web u potpunosti su izmijenili način komuniciranja u svijetu.


Kako smišljati sjajne iaele 10'.1

Bili Gates je najbogatiji čovjek na svijetu prvenstveno zbog toga što su on i njegov partner Paul Al1en sanjali da računalo stave na svaki stol u svakome

domu.

Dva najbogatija Europljanina" svoje bogatstvo duguju svome ocu, Richardu Raushingu. Njega je zaintrigirao način na koji je njegova supruga, prilikom prip remanja domaćih kobasica, da bi umetnula

sastojke - izvrtala crijeva. Ta se zamisao, ali okrenuta u obrnutom smjeru, pretvorila u sustav izlijevanja mlijeka iz kartona. Danas njegovi nasljednici još uvijek svakodnevno dobivaju tantijeme od milijuna

tetrapak kartona za mlijeko.

Svim je velikim povijesnim idejama, svim velikim otkrićima zajednička jedna stvar. Sve su proistekle iz ljudskoga mozga. Mozak ima jednako fantastičnu sposobnost pohranjivanja informacija kao i

preslagivanja tih informacija na nove načine i stvaranja novih ideja.

Vrlo jednostavno: idejaje nova kombinacija starih elemenata. To si zapišite, podcrtajte, naglasi te. Mogla bi to biti najvažnija rečenica koju ste ikada napisali. Ona sadrži ključ za stvaranje novih rješenja.

Ne postoje novi elementi. Postoje samo nove kombinacije.6 Prisjetite se na trenutak tisuća različitih kuharica diljem svijeta. Svaki recept u svakoj knjizi različita je mješavina postojećih sastojaka. Kad god se nađete pred nekim problemom sjetite se tog primjera.

Sva nova otkrića bilo gdje - radio, televizija, stroj s unutarnjim izgaranjem nove su kombinacije starih dijelova. Tuš na potisno dugme kombinira najmanje tri "stara" elementa: vruću i hladnu vodu i ventil

za miješanje. Najlon i druga "nova" sintetička vlakna nove su kombinacije molekula koje su postojale stotinama stoljeća. U slučaju najlona: preslaganih molekula iz ugljena.

Budući da se nova ideja sastoji od starih elemenata, najbolji su kreatori novih ideja stsluo zaokupljeni novim kombinacijama. Na veći ni tečajeva za menadžere pokušava se razviti dominantna potreba za točnim definiranjem problema koji želimo riješiti. Međutim, javlja se novi revolucionarni element. Danas unaprijed možemo

detinirati. idealno rješenje i onda ga

početi. stvarati. To predstavlja revolucionarnu promjenu. Dok smo ranije, u cilju rješavanja problema, naše postojeće znanje organizirali kako bi problem riješili u okvirima tog znanja, danas započinjemo definiranjem

onoga što bismo željeli postići. Potom, da bismo to postigli, organiziramo stvari koje ne znamo.

Krojačke su manufakture prije sedamdeset godina raspolagale samo s temeljnim materijalima poput vune, pamuka i svile. Onda je, 1935. godine, Wal1ace Corothers sintetizirao najlon. Mi danas možemo

definirati idealni odjevni predmet i potom proizvesti odgovarajuća vlakna i mješavine od kojih ćemo ga sašiti.

O@l@n® n@ rnl@\Y!@ ~@[M}[Q)n [fU®©nn® @u®rrn[fu

Postoje samo nove kombinacije. GORDaN DRYDEN Out of The Red* (Izvan crvenoga) *Izdavač: William Collins, Auckland, New Zealand.



186 Revolucija u učenju Kako smišljati sjajne ideje 187

Ljudi su se umorili od poderanih čarapa, paje znanost stvorila mješavinu najlona i vune kako bi uživali u blagodatima obaju materijala: nova mješavina starih elemenata. Majke iscrpljene glačanjemželjele su

košulje koje bi se osušile cijeđenjem i ostale neizgužvanima. Zato je znanost stvorila poliesterska vlakna: novu kombinaciju starih elemenata. Ženama koje su pazile na odijevanje sviđa la su se svojstva najlona

koji se lako održavao, ali su žudjele za punoćom vune. Zato je znanost kombinirajući elemente prirodnog plina otkrila akril.

U knjizi Doba diskontinuiteta (The Age of Discontuinity) Peter Drucker je na grafički način iskristalizirao nove inovativne tehnike. On to naziva "sustavni organizirani skok u nepoznato". Za razliku od

prijašnje znanosti te tehnike se, kako on to kaže, "ne temelje na organiziranju našega znanja, već na organiziranju našega neznanja".

Z8panjujuća je činjenica to što se te tehnike ne poučava ju u večiui škola, premda su one na više načina naš ključ za budućnost.

Štoviše, još gore: školski se testovi temelje na načelu prema kojemu svako pi tanje ima samo jedan točan odgovor. Najveća otkrića u životu dolaze, međutim, iz potpuno novih odgovora. Ona se rađaju iz

osporavanja statusa quo, a ne iz njegovog prihvaćanja.

Predmeti koji poučavaju načinima mišljenja trebali bi biti na vrhu ljestvice prioriteta u svakoj školi. U protivnom bi učenici. kako to u svojoj knjizi Poučavanje kao podrivačka djelatnost (Teaching As A Subveisive Activity) sugerira američki pedagog Neil Postman, djeca mogla "u školu ulaziti poput upitnika, a napuštati je poput točaka",

U svojem djelu Udarac u glavu sa strane CA Whack On The Siđe Of The Head), kalifomijski savjetnik za kreativnost Roger von Oech piše: "Do kraja svog fakultetskog školovanja prosječna će osoba

izaći na preko 2.600 testova, kolokvija i ispita. Na taj način pristup koji se temelji na tome da postoji "pravi odgovor" postaje duboko usađen u naše mišljenje. To može biti prikladno za neke matematičke

probleme, gdje u stvari i postoji samo jedan tačan odgovor. Teškoćaje u tome što u životu uglavnom to ne vrijedi. Život je neodređen: u nje mu postoji više točnih odgovora, a svaki ovisi o tome što zapravo

tražite. Međutim, ako ste uvjereni kako postoji samo jedan točan odgovor, vi ćete s potragorn prestati čim pronađete samo jedan od njih." Kako, dakle, možemo snagu svoje ga uma upotrijebiti da bismo

napravili Druckerov sustavni organizirani skok u nepoznato? Navodimo korake koje mi smatramo najkorisnijima:

OLIVER WENDELL HOLMES

1. Definirajte svoj problem

Jedan od prvih koraka je da unaprijed definirate svoj problem i to specifično, ali ne i ograničavajuće.


Kako smišljali sjajne ideje 189

2. Definirajte idealno rješenje i vizualizirajte ga

Drugi je korak određivanje onoga što biste u idealnom slučaju željeli postići.

Potom organizirajte svojih 100 milijardi aktivnih moždanih neurona kako biste premostili jaz između onoga gdje ste sada i onoga gdje biste željeli biti. Uvelike pomaže vizualiziranje idealnog rješenja,

predočavanje najboljeg rezultata.

Uzmimo kao tipični model vodeću svjetsku industriju: urarstvo. Do 1970. go dine cijelom je tom industrijom dominirala Švicarska. Međutim, njen se model poslovanja nije mijenjao pola stoljeća. Do 1970.

godine ta je industrija ostvarivala prodaju od 10 milijardi američkih dolara godišnje. Međutim, "do ranih 1980-ih, većina te vrijednosti se preselila iz tradicionalnog švicarskog poslovnog modela u nove poslovne

modele koje su posjedovali Timex, Citizen, Seiko i Casio. Zaposlenost je opala usporedo s padom vrijednosti. Od sredine 1970-ih do ranih 1980-ih, broj radnika u švicarskoj urarskoj industriji smanjio se s 90.000

na 20.000."7

Zato je švicarska industrija u pomoć pozvala savjetnika Nicholasa Hayeka.

Njegovo iskustvo u urarskoj industriji nije bilo nikakvo. Međutim, Hayek je još kao dječak "uvijek svoje roditelje i učitelje pitao: 'Zašto stvari činimo na način na koji ih činimo?'" On se rodio s urođenom i

neizlječivom znatiželjom o tome kako stvari funkcioniraju i otkuda mi sami dolazimo. Pročitao je sve knjige o fizici, astronomiji, Velikom prasku i Einstenovim teorijama mase i brzine, koje je mogao pronaći."!

Kao odrasla osoba on je istu znatiželju primijenio na svoj najnoviji izazov i ponovno izumio jednu čitavu industriju. Dok on nije došao na urarsku scenu ve ćina je ljudi kupovala sat za čitav život. Oni koji su

se priklanjali novim japanskim markama satova isto su to činili zbog njihove niske cijene. Međutim, Hayek je počeo postavljati novi niz pitanja: "Što ljudi žele od sata?", "Zabavu?", "Na dahnuče?", "Sti!?",

"Raznolikost?", "Modu?".

Ta su pitanja izravno dovela do izuma Swatch sata, sata koji ne služi sam kao pokazivač vremena, nego i kao stalno promjenjiv modni dodatak. A s njim je Hayek lansirao i marketinški program koji je kupce

uvjeravao da uz različite haljine i odijela nose satove različitih boja.

Swatch je u razdoblju od 1983. do 1992. godine prodao 100 milijuna satova.

Do 1996. godine prodali su i svoj 200-milijunti sat.

Čak se i samo ime sata pojavilo kao sinonim za inovacijski proces. To su u svojoj izvrsnoj knjizi o poslovanju pod nazivom Zona dobiti (The Profit Zone) potanko opisali Adrian 1. Slywotzky i David 1.

Morrison: "Hayek je svoje satove diferencirao udahnjujući im dušu. Stvorio je poruku, emocionalni smisao koji se sviđao svakome i koji je prenosio smisao za zabavu, stil i bezbrižnost. Potom je sve to umotao

oko neosporivo visoke kakvoće i niske cijene."

l?[il~[f@n~a~[il[fU~@ ~@ @[fU@ fk@~@ ~@ @cQ][fU@~n [fU®

fP-) l?@cQ] illllQ) a~ nW[il[fi)~ ® n~~@ l?illlfP-)@o f1[il~@l?[ila [fi)@

l?[il~[f@n~ail[il[fUil® il® @[fU@ fk@il@ fP-)@fkilll~[ilW[il fP-)@[fi)@W[fU@ [fU[il [fi)@rk@[]JU cilll?illl ~ @mru

[Jl])il®@llM o EDWARD de BONO izumitelj Lateralnog mišljenja*

*Autorov intervju na Radio I, Auckland, New Zealand. www.thelearningweb.net


190 ReVolucija u učenju

PAUL MacCREADY Izumitelj

Kako smlšljati sjajne ideje 191

"Hayekovom novom proizvodu samo je još nedostajalo ime. Hayek priča: 'Radili smo s jednom američkom reklamnom tvrtkom. Ponudili su nam najluđa imena na svijetu, ali niti jedno od njih nije me

zadovoljavalo. Naposljetku smo otišli na ručak ijednaje žena na ploči napisala 'Swiss watch' (švicarski sat) i 'se cond watch' (drugi sat), a potom 'Swatch'. Pomoglo nam je to što nismo dobro poznavali engleski

jezik. Nismo znali da 'swatch' na engleskom znači ručnik za brisanje. Da smo to znali ne bismo osnovali tvrtku takvog imena!" Problem je bio definiran. Vizija postavljena. I to se dvoje povezalo novom

mješavinom starih elemenata.

3. Prikupite sve činjenice Budući da sjajna ideja predstavlja novu kombinaciju starih elemenata, sljedeći je korak prikupljanje svih mogućih činjenica. Malo je vjerojatno da ćete pogoditi savršeno novo rješenje, ako ne poznajete

široki raspon činjenica o nekoj situaciji ili problemu. Činjenice mogu biti speciiične: to su one koje se izravno tiču vašega posla, industrije ili problema. Ali one mogu biti i opče: to su činjenice koje možete skupiti iz tisuća raznih izvora. Velikim

proizvođačem ideja možete postati samo ukoliko ste nezasitan tražitelj informacija. Ukoliko postavljate pitanja. Ukoliko čitate. Ukoliko osporavate stvari. I ukoliko informacije pohranjujete u bilježnice i svoje

dendrite.

Ne postoji zamjena za personaliziranu, k cilju usmjerenu domaću zadaću.

Ono što je izašlo, moralo je jednom ući. Stvar je u tome da se pohranjene informacije nekako povežu. Primjerice da se informacija iz "moždane stanice broj 369.124" s "dendritom 2.614" poveže s

informacijom pohranjenom u "moždanoj stanici broj 9,378.532" ili bilo kojom drugom.

Sposobnost vašega mozga da stvara obrasce istodobno stvara i probleme i pri like za njihovo rješavanje. Svakog trenutka dok smo budni svi mi koristimo svoj mozak kako bismo poduzeli neke akcije na

unaprijed određene načine - od hodanja do trčanja i od vožnje automobila do zaustavljanja na crvenome svjetlu. Naš mozak je sklon informacije pohranjivati u uskim kanalima, na međusobno povezanim

"granama" koje olakšavaju i ubrzavaju dosjećanje, te zato obično uvijek dolazimo do istih rješenja.

4. Prekinite obrazac Međutim, da bismo kreativno rješavali probleme, potrebno je da otvorimo nove putove, da pronađemo nova sjecišta i da otkrijemo nove veze. Moramo prekinuti ustaljene obrasce.


Izađite iz svog podrućja o Leopold Mannes i Leopold Godowsky, izumitelji Kodachrome kolor filma, bili su glazbenici.

O George Estman (iz Estman Kodaka) izvorno je bio računovođa u banci.

O Ladislo Biro, izumitelj ballpoint olovke, bio je kipar, slikar i novinar.

O King Camp Gillette (izumitelj sigurne britvice) bio je putujući trgovac čepova za boce.

O John Boyd Dunlop (izumitelj gume punjene zrakom) bio je veterinarski kirurg. GORDON RATTRAY TAYLOR

U The Inventions That Changed The World* (Izumitelji koji su promijenili svijet) *Izdavač: Reader's Digest, 26 Waterloo Street, Sydney, NSW 2010, Australia.

www.thelearningweb.net Kako smišljati sjajne ideje 193

To ćemo najlakše postići ako započnemo s pitanjima koja će preusmjeriti naš um. Što bi se dogodilo s našim problemom ako bismo ga udvostručili, prepolo vili, zamrznuli, ponovno konstituirali, obrnuli ga,

prilagodili, preuredili, kombinirali? Što bi se dogodilo da ga cijeloga - ili samo jedan njegov dio - uklonimo? Ako bismo jedan dio tog problema nadomjestili drugim? Ako bismo ga umanji li, skratili, olakšali?

Ako bismo ga prebojali, modernizirali, uvećali? Ako bismo ga prepakirali? Ako bismo ga na drugačiji način raspodijelili? Što bi se dogodi lo ukoliko bismo primijenili sva svoja osjetila i dodali mirise, zvukove

ili ga učinili drugačijim na izgled ili na dodir?

5. Izađite izvan svoga podrućja Sklonite na stranu postojeća uvjerenja. Za rješavanje problema ne smijete koristiti ·samo elemente koji su specifični za industriju ili proces u koji ste sami uk Ijučeni. Ukoliko ćete koristiti samo te elemente

doći ćete samo do starih i već poznatih rješenja.

Ako nastavnika zatražite da vam redefinira obrazovanje on će najvjerojatnije početi razmišljati o školi, a ne o interaktivnim video diskovima ili životu u 2010. godini. Ako od svoga uma zatražite da zbroji

1 i 1, on će automatski dati odgovor 2. Zato što je tako programiran.

Međutim, u vašem su mozgu pohranjene i činjenice tisuće drugih stvari koje vas zanimaju: od kuharskih recepata do nogometa. Rješenje problema u stočar stvu isto tako može doći s područja lutanja u

istraživanju svemira. Dakle, svi dobri izumitelji, inovatori i stvaratelji razvili su nezasitan apetit za nova znanja. Sjetite se da. uvijek treba pitati. 6. Igrajte se razlićitim kombinacijama

Sljedeče: buduci da je ideja nova kombinacija starih elemenata, igrajte se raznim kombinacijama. Bilježite ih kako vam nailaze. Iskušajte različita ishodišta. Izaberite bilo što po slučaju - neku boju,

neku životinju, neku zemlju, neku industriju - i pokušaj te je povezati s vašim problemom i rješenjem.

Proradi te sve. Neka vam blok za bilješke bude pun. Međutim, oprez: nemojte se previše usredotočiti na vaše specifično područje jer ćete u tom slučaju biti ograničeni vlastitim preduvjerenjima.

Čitajte što šire možete - osobito knjige o budućnosti i izazovne napise koji su daleko od vaše specijalnosti. Neprekidno postavljajte pitanja: "Što ako?", "Što ako ovo kombiniram s ovim?", "Što ako počnem

ovdje umjesto ondje?". I nastavite pitati.


194 Revolucija u učenju Kako smišljati sjajne ideje 195 8. Upotrijebite sva svoja osjetila

Tko je ovo rekao? Nadalje, jako je korisno ako namjerno pokušate angažirati sva svoja osjetila.

Ako je vaš problem definiran matematički, pokušajte vizualizirati neke od odgovora. Sjetite se kako je Albertu Einsteinu teorija relativiteta na um došla dok je sanjario zamišljajući kako na mjesečevoj zraci

putuje svemirom.

Mapiranje uma također je izvrsno kreativno oruđe. Pomoću njega možemo informacije povezati na nove načine, u nove ogranke, u nove skupine i na taj na čin ideje neće biti jednostavno poredane na

jednodimenzionalnoj crti.

Radite na tome sve dok vam um plovi. A onda ...

1. "Konj je ovdje zauvijek, a automobil je samo novina - samo pomodni hir".

2. "Nemogući su letećl strojevl koji su težl od zraka."

3. "Video se nakon šest mjeseci neće moći zadržati niti na Jednom tržlitu koje Je danas osvoJio. Ljudi će se uskoro umoriti da svaku večer bUlje u drvenu kutiju."

4. "Sve šte se moglo izumiti već je izumljeno."

5. "Tko bi, dovraga, želio čuti kako glumci govore?" 8. Iskljućite se - pustite umu da kuha

Pustite da vaši probavni sokovi preuzmu stvar i obave posao, baš kao kad po jedete neki ukusan obrok - u ovom slučaju radi se o probavnim sokovima vaše podsvijesti. Sjetite se tehnika opuštanja koje smo

dotaknu li kada smo govorili o ubrzanom učenju. Pomoću njih ćete svoj mozak dovesti u stanje u kojem je najprijemljiviji i najkreativniji.

ODGOVORI: 9. U svrhu opuštanja upotrijebite glazbu ili prirodu 1. Predsjednik Michiganske Savi ngs Banke koji je savjetovao odvjetnika Henrija Forda da ne ulaže u Fordovu Motor Company.

2. Lord Kelvin, 1895.

3. Daryl F. Zanuck, predsjednik filmskog studija 20th Century Fox, u televizijskoj emisiji 1946. godine.

4. Charles H. Duel, povjerenik američkog Ureda za patente, u svom izvještaju predsjedniku McKinleyu 1899. godine u kojem se zalagao za ukidanje Ureda za patente.

5. Harry M. Warner, predsjednik filmske kompanije Warner Bross 1927. godine.

Mnogi ljudi misle kako se isplati slušati opuštajuću klasičnu glazbu, posjetiti umjetničku galeriju ili otići u šetnju kraj rijeke ili mora. Sve što um otvara prema novim kombinacijama.

Za različite ljude korisne su različite tehnike. Jedan od koautora ove knjige uvijek je držao kako je šah pozitivni kreativni podražaj - uglavnom zato što sva ki novi potez u njemu otvara nove mogućnosti.

Drugi ljudi misle da je šah previše zahtjevan. Drugi autor ove knjige drži kako su plivanje i šetnja djelotvorniji.

10. Prespavajte

Neposredno prije odlaska na spavanje, podsjetite se problema i idealnog rješenja. Ako imate određeni rok za rješenje problema i njega unesite u svoju "moždanu banku". Potom će stvar preuzeti

vašpodsvjesni um. On nikada ne spava.

Međutim, vodeći reklamni stručnjak David Ogilvy naglašava kako svoju podsvijest morate redovito informirati. "Potom morate isk1jučiti svoje misaone procese i čekati, čekati da vas vaša podsvijest

pozove i kaže vam: 'Hej, imam ideju!' Postoje načini na koji se to radi. Mnogi ljudi misle kako duge vruće kupke proizvode dobre ideje. Dugi više vole duge šetnje. Ja uvijek mislim kako vino proizvodi dobre

ideje što bolje vino, to bolja ideja."?


TOM PETERS The Circle of Inovation * (Krug inovacija)

'Izdavač: Alfred A. Knoff, New York. www.thelearningweb.net

Kako smišljati sjajne ideje 197

11. Eureka! Ideja iskače van Sljedeći je korak od svih najlakši: ideja sama iskače. Iznenada će se pojaviti dok se brijete, tuširate ili spavate.

Ovaj je postupak djelotvoran djelomično zato što nalikuje na način na koji mozak izvorno obrađuje informacije. Jednako kao što svoju podsvijest možete upotrijebiti za unošenje informacije u obrascima,

isto tako možete je iskoristiti za namjerno prekidanje tih obrazaca i pronalaženje novih kombinacija. Međutim, samo ako specitično izoštrite svoj pogled i svoj cilj. Također se isplati odrediti rok, kako bi


vaša podsvijest i taj podatak mogla unijeti u svoju banku podataka. 12. Ponovo provjerite

Kada se pojavi novi odgovor, još ga jednom provjerite. Rješava li on vaš problem u potpunosti? Možete li ga dotjerati ili poboljšati?

Sustav koji smo upravo opisali može se nazvati i načinom za kreativno rješavanje problema.

Alternativa predstavlja pristup vizije ili misije. On je sličan rješavanju problema - osim što ne zapođinjere s problemom. Zspočinjet» s vizijom buducnosti u kojoj je danas moguć gotovo svaki san.

Australski futurist dr. Peter EIIyard jedan je od mnogih koji daje prednost ovom pristupu. On misli kako započinjanje s problemom često ograničava rješe nje. "Opasnosti pristupa usmjerenog na problem

najbolje se može uočiti", kaže on, "u neprikladno nazvanoj 'zdravstvenoj' industriji. U mnogim je razvijenim zemljama 'zdravstvena skrb' doslovce izvan nadzora. Riječi 'zdravstvena skrb' zapravo znače

'Iiječenje bolesti'. Industrija se sastoji od aktivnosti liječnika, bolnica i Ijekarni. Veličina našeg proračuna za zdravstvo postala je indeks om nacionalne bolesti, a ne njezina zdravlja. Zaboravlja se da je

temeljno ljudsko stanje stanje zdravlja, a ne bolesti. U pristupu zdravlju primijenili smo pristup usrnjeren na problem i na taj način zdravlje uvelike definirali odsustvom bolesti, a zdravu budućnost kao

budućnost bez bolesti. Potpuno bi bilo drugačije kada bismo, tcilju pIOIfllcanJa 1 odrzavanja zdravlja, prihvatili pristup usinjeien na misiju. Taj bi se pristup usredotočio na prehranu, vježbanje, dobre

odnose, upravljanje stresom i slob"Odu od zagađenja okoline. To je sasvim drugačiji zooatak. Međutim, probleii1jeU1ome što u ovomfienutku u pristup usmjeren na problem i vođen tehnologijom, ulažemo

toliko mnogo novca da preostaje vrlo malo sredstava za pristup usmjeren na miši]i"lO ~ .. ~ . Mi se kao autori ne možemo ne složiti s ovom analizom - osim što možemo

reći kako "problem" nije bio dobro definiran. ElIyard je naglasio vitalnu stvar: mi smo općenito skloni probleme definirati preusko. Ako svoj problem, primje-

198 Revolucija u učenju Kako smišljati sjajne ideje 199

SKAMPER rice, definirate kao "nezaposlenost", tada ćete svoje odgovore možda ograničiti na nova radna mjesta, a nećete razmotriti mogućnost odsustva zbog preobuke ili poželjnosti viška vremena za zabavu i učenje.

Kada je inženjer savjetnik William J. J. Gordon dobio zadatak da pronađe novi način za otvaranje limenki, on prilikom informiranja svojih inženjera i dizajnera namjerno nije upotrijebio riječ "otvarač za limenke". Umjesto toga poigrao se s primjedbama poput banane i njenim svojstvom da se lako guli. Njihovo konačno rješenje bila je omča na povlačenje koju danas možemo vidjeti na većini limenki s otvaračem na povlačenje. Pristup "otvarača za limenke" ograničio bi njihove rezultate. I 1

Bez obzira na to koristite li pristup usmjeren na problem ili na misiju, opcenito do velikih ideja nećete doći ako unaprijed niste definirali specifični cilj.

Međutim, naravno da postoje mnoge iznimke. Bakteriolog Alexander Fleming naletio je na penicilin kada se suočio s čudnom plijesni koja je rasla u bolnici St. Mary's u Londonu.

Kada je Percy Spencer, izumitelj iz Massachusettsa, 1945. godine radio na novom radarskom sustavu, iznenadila ga je činjenica da se radijacija koju je taj sustav emitirao mogla upotrijebiti u kulinarske svrhe. Zato je ispred megnetronskog stroja na kojem je radio obje sio svinjski kotlet. Tako je, kao što to izvještavaju izvjestiteIji britanskog BBC-a Peter Evans i Geoff Deehan, Spencer "skuhao prvi mikrovalni obrok u povijesti". 12 U još jednom povijesnom hiru izum su kapitalizirali Japanci. "Kada je jedna japanska tvrtka počela proizvoditi magnet rone, po mirovnom im je ugovoru bilo zabranjeno sklapati vojne ugovore. Zato su se oni koncentrirali na mirnodopsku uporabu mikrovalne tehnologije i danas je Japan vodeća zemlja u prodaji rnikrovalnih proizvoda." Ili je barem bio dok ih nisu sustigli Koreanci.

Međutim, veći na je otkrića došla iz čvrstih vizija buducnosti: specifičnoga cilja. Većina tih kreativnih tehnika može se primijeniti u na drugim područjima. Tako narn ie odručje reklamnog oglašavanja dalo tehniku "oluje ideja" (engl. brain'stormin I ) originalnu ideju Alexa Osborna, jednog od osnivača velike reklamne agencije Batten, Barton, Durstine and Osborne.

Evo nekih specifičnih primjera toga kako u praksi možete primijeniti "oluju ideja" ili proces stvaranja ideja:

Kada tražite novu zamisao, možete:

Stvari udvostručiti: poput londonskih dvokatnih autobusa .double-deckersa?

Respoloviti ih: poput bikini kupaćih kostima ili mini suknje? Proširiti ih: poput velikih shopping centara ili Boinga 7477 Osušiti ih: poput kocki zajuhu? Rsztezeti ih na težnjeve: poput kruha? Rastegnuti ih: poput elastičnog trapera ili produžene limuzine?

je lista

pitanja za poticanje ideja.

Neka od pitanja s te liste prvi je

predložio Alex Osborn, jedan od prvih učitelja kreativnosti.

Kasnije je ta pitanja u ovu mnemotehnički lako zapamtljivu riječ složio Bob Eberle: 27.S Supstituiraj? K - Kombiniraj? A = Adaptiraj?

M Modificiraj? Uvećaj?

P Primijeni u druge svrhe?

E Eliminiraj ili reduciraj?

Rearanžiraj? Obrni? Kako bi upotrijebili SKAMPER:

1. Izdvojite izazov ili stvar o kojoj želite razmišljati. 2. Postavite SKAMPER pitanja o svakom koraku izazova ili stvari i vidjet ćete kako se pojaVljUjU nove ideje.

MICHAEL MICHALKO Thinkertoys* (Igračke za razmišljanje) *Izdavač: Ten Spe ed Press, Berkeley, California.



time biste mogli zamijeniti?

'Eu reka! Tvrtka Ladislo Biro vršak olovke zamijenila je kuglicom i rođena je ball-point olovka. Telefaks stroj zamijenio je poštanski prijenos elektronskim prijenosom, a Internet je zamijenio telefaks. Nakon što su

na kanadskom polarnom krugu pronašli smrznutu ribu, tvrtka Clarence Birdseye konzerviranje je zamijenila zarnrzavanjem i tako izumila industriju smrznute hrane.

Neke od inovacija koje su izgradile tvrtku Nike Phil Knight, sportaš Sveučilišta Oregon, za temu je svog eseja iz marketinga na Sveučilištu Stanford, uzeo tenisice za trčanje. U njemu je iznio razmišljanja o tome mogu li japanske metode biti uspješne u industriji tenisica, kao što su bile uspješne u industriji njemačkih satova i kamera.

On i američki olimpijski trener Bili Bowerman* osnovali su tvrtku u kojoj je svatko sudjelovao s 500 dolara uloga i potvrdili je stiskom ruku. Gledajući kako njegova žena pravi vafle, Bowerman je dobio ideju da ulije tekući uretan u kalup za vafle i nakon gumiranja proizvoda začeo slavne tenisice s potplatom s izbočinama.

Kada je Knight pozvao studenticu slikarstva Carolyn Davidson da dizajnira oznaku na tenisicama za njegovu tvrtku, ona je došla na zamisao o zakrivljenoj crti koja je izgledala poput kvačice. Knight je rekao: "Ne sviđa mi se, ali mislim da će mi prirasti k srcu." Davidsonova je dizajnirani znak zaraćunala samo 35 dolara.

Promišljajući ime tvrtke Jeff Johnson, još jedan Bowermanov trkač

. i Knightov prvi povjerenik za prodaju, odlučio je prespavati noć i probudio se s idejom za Nike: grčkom božicom pobjede s krilima. Kada je Knight razmotrio ponuđene alternative rekao je: "Niti jedna mi se ne sviđa. Mislim da ćemo za sada pokušati s Nike.

Danas je Phil Knight jedan od deset najbogatijih ljudi u Americi.

Koje nove kombinacije možete ostvariti? Sony je slušalice kombinirao s tranzistorskim radijom i izumio Walkman. Piletina ku hana u ekspres loncu i posebni umak dali su nam Kentucky Fried Chicken. Najlon u kombinaciji s čarapama rezultirao je

hulahopkama. Walt Disney je Mickey Mousea spojio s turizmom i izumio Disneyland. Trgovine i parkirališta povezali su se i stvorili shopping centre. General Motors počeli su kombinirati kupovinu na otplatu

s biranjem boja i stvorili najveću svjetsku automobilsku tvttku.

Kako stvar možete prilagoditi? Koturaljke su danas multimilijunski posao i to samo zato što su se kotačići posložili u jedan red. Američki nogomet nastao je prilagodbom nogometa, ragbi liga prilagodbom ragbija, a softbal1 prilagodbom

bejzbola. Što biste mogli povećati ili pojaćati?

Informacije izdvojene iz knjige Swoosh: The unauthorized story of Nike and the men who played there (Svuš: Neautorizirana priča o tvrtki Nike i ljudima koji su za nju igrali), autora J. B. Strassera i Laurie Beckland, koju je izdao

Harper Business, New York.

* Autor Dryden o Bowermanu piše s kiselim osmjehom. Dryden je 1960-ih organizirao da američka trkačka ekipa posjeti Novi Zeland i tom je prilikom taj američki trener od oklandskog trenera Arthura Lydiarda saznao za jogging. Bowerman, koji nije bio pisac, toliko je bio impresioniran s Lydiardovom izdr-

žljivošću da je postao koautor knjige o joggingu - knjige koja se u SAD prodala u preko milijun primjeraka.

McDonald' s je povećao hamburgere i proizveo Big Mac. Tvrtka Pritice je zaradila bogatstvo povećavajući teniski reket. Isto je postigao Calloway sa svojim Big Bertha golf klubovima. Wal-mart je postao

najprofitabilnij i maloprodajni lanac trgovina u svijetu prodajući u ogromnim trgovinama s popustom. IVC je izumio video kazetu u trajanju od tri sata i potukao Sony u uspostavljanju svjetskoga standarda i to

zato što je dodatna duljina kupcima omogućavala snimanje cjelokupnih sportskih događaja. Što biste mogli reducirati, obrnuti ili eliminirati?

Frank Whittle obrnuo je smjer vjetra i izumio mlazni mator. Bili Hamilton je isto načelo još adaptirao i dao nam vodeni mlazni motor. Na sličnom je načelu zasnovan i usisivsč za prašinu. Ketty Packer s

australske Nine TV Network, reducirao je vrijeme test-utakmica i izumio jednodnevni kriket, a ujedno i vrlo profitabilnu novu ljetnu televizijsku emisiju. Kompjutorski spell-chekersi (programi za provjeru

pogrešaka u pisanju riječi) reducirali su broj tiskarskih pogrešaka. www.thelearningweb.net


202

o o o o o o


Jeste li ikada pomislili na ovo? Da se sva ikada napisana literatura na suvremenom engleskom jeziku sastoji od obrazaca složenih od samo 26 slova. Da su sve ikada naslikane slike kombinacija samo triju primarnih boja. . Da se sva ikada napisana glazba sastoji od kombinacija od ne više od 12 nota. Da se svi matematički izrazi koje poznajemo sastoje od samo 10 simbola. Da su bezbrojni izračuni digitalnih računala provedeni samo na temelju kombinacija od samo dviju komponenti. 28.Dakle, kada g6dgovorimo o nečemu kao "novom", zapravo govorimo o originalnoj kombinaciji već postojećih komponenti.

DON FABUN Three Roads To Awareness* (Tri puta k svjesnosti)

• Izdavač: Glencoe Press, Beverly Hills, California. Kako smišljati sjajne ideje 203 Kakve nove oblike možete stvoriti?

Možete li to napraviti: Tvrdim, poput kocki leda? Mekim, poput lako mazivog maslaca ili margarina? Tihim, poput Rolls Roycea? Glasnim, poput rock glazbe? Debelim, poput potplata cipela Doc Martens

(profitabilne modne industrije koja je utemeljena na početnom izboru ne-modernih "skinheadsa")? Zabavnim, poput kviza Ttiviel Pursuit? Okomitim, poput lansiranja rakete? Vodoravnim, poput naslonjača s

naslonom za spuštanje i osloncem za noge?

Možete li: Pomiješati, poput šampona i regeneratora za kosu? Zelijepiti, poput ljepila u stiku? Prodrmati, poput mliječnog frapea? Prekriti, poput suncobrančića za dekoraciju koktela? Otkriti, poput mini

suknje ili suknje s prorezom? Obojiti, poput novih ruževa za usne, kozmetike ili u plavo pakirane Pepsi Cole? Komprimirati, poput CD-RaM-ova? Pretvoriti u tekućinu, poput paste za cipele? Stisnuti, u plastične

boce? Razmazati, poput paštete? Dignuti, s brašnom koje se samo diže?

Možete li to prepakirati: U limenke s otvaračem na potezanje, poput onih na pićima? U plsstične spremnike, poput vina u bačvama? U aerosolne limenke, poput sprej a za kosu? U spremnike s kuglicom,

poput dezodorana? U elegantne linije, poput računala Apple iMac i Acer Aspire?

Poslovne inovacije poput upravo spomenutih - i stotine drugih - mijenjaju izgled našega društva. Kada je revolucionalizirala način prodaje računala tako da ih je prilagodila individualnim kupcima i počela ih

prodavati izravnim marketingom i sjajnom telefonskom uslugom, tvrtka Dell Computers povećala je zaradu s 60.000 američkih dolara godišnje na 18 milijardi dolara na godinu. Od kada je jedan nezaposleni

danski stolar 010 Christiansen osnovao malu tvrtku drvenih igračaka Lego, ona se razvila u posao vrijedan 1.5 milijardi američkih dolara. Švedska je lKEA putem briljantne kataloške prodaje i jednostavne

montaže namještaja, postala najveći svjetski dobavljač namještaja sa 79 podružnica u 19 zemalja.

Gdje su slične inovacije na vitalnom području obrazovanja i učenja? Za ovu smo knjigu odabrali novine iz cijeloga svijeta. Međutim, one su općenito izabrane iz izoliranih područja.

Ako se s novom idejom pojavite u području elektronskih komunikacija, ona će se istoga trena prenijeti milijunima entuzijasta na Internet i World Wide Web, a u roku tjedan ili mjesec

dana u dvanaestak časopisa koji se bave osobnim računalima. Izumitelji i oni koji u početnim fazama prilagođavaju proizvod obogačuju se izvlačeči profit iz novog trećeg vala ekonomskog razvitka.

Zašto i u obrazovanju ne postoji slična živost?

204 Revolucija u ućenju Kako smišljati sjajne ideje 205

i radnike. Mi sumnjamo da je prevladavajući razlog tome način na koje su strukturirane škole i njihovi školski programi. Od prvog se trenutka većinu djece uči kako su već svi odgovori pronađeni. Čak

štoviše: učimo ih da je uspjeh naučiti ograničenu količinu tih odgovora koje će im prenijeti nastavnik, te koje će oni njima prenijeti natrag u vrijeme ispita. Međutim, to nije način na koji se u svijetu

stvaraju inovacije. Jednostavna pitanja koja smo opisali na posljednje tri stranice ona su koja se svakodnevno postavljaju u poslovanju u kojem se teži da se stvari učine "bolje, brže, jeftinije".

U svojoj su knjizi Univerzalni putnik (The Universal Traveler) Don Koberg i lim Bagnall predložili još neke riječi kojima bi se mogle poticati inovacije: pomnoži, podijeli, ukloni, obuzda],

invertiraj, odvoji, premetni, unificiraj, iskrivi, zarotiraj, spljošti, stisni, nadopuni, potopi, smrzni, omekšaj, napuhni, zaobiđi, dodaj, oduzmi, olakšaj, ponovi, podebljaj, rastegni, ekstrudiraj, suzbij,

zaštiti, razdvoji, integriraj, simboliziraj, apstrahiraj i seciraj.

James Adams, 14 inženjer sa Stanfordskog sveučilišta predlaže da kao poticaj za razmišljanje napravite svoj vlastiti popis "virusa" - stvari koje vas iritiraju. On nabraja neke od stvari koje njega

iritiraju: čepove koji se lome u boce s vinom, automate koji vam ne uzvraćaju novac, naljepnice za odbojnike automobila koje se ne daju skinuti, iskrivljene biljarske štapove, zahode bez papira,

slavine koje kapaju i "jednu čarapu". Adams kaže: "Ako vam za manje od deset minuta ponestane takvih virusa, onda patite od perceptivne ili emocionalne zakočenosti ili imate neuobičajenu

kontrolu nad životom".

Druga se tehnika sastoji u tome da se usredotočite na 1.000 posto otkrića. Što možete učiniti deset puta brže, bolje ili jeftinije? Što je "ubojita primjena" u va šem području: veliko "Aha!" koje

može vašu tvrtku, školu ili industriju dovesti do novih vrhunaca vrsnoće? To je ono što je u području računalnog softvera pos tigao Microsoft, u Internet pretraživačima Netscape i što je u kopiranju u

boji postigao Canon.

Ako uzmemo u obzir strahovit napredak u tehnologiji, u gotovo svakom je području moguće postići 1.000 posto poboljšanja: u nekim operacijama. Primje rice, nekada je da bi se naučio tiskarski

zanat za slaganje oglasa i novina bilo potrebno šest godina šegrtovanja. Za "ušminkavanje" stranica trebalo je pet godina izobrazbe. Danas kada postoji računalno stolno izdavaštvo, svaki sposobniji

daktilograf može veći dio od tih nekadašnjih Il godina obrazovanja stisnuti u tjedan dana. Što bi bilo potrebno da se sličan napredak postigne u vašem području?

Kao suprotni eks trem, ako naučite samo jednu japansku riječ u svome životu, neka to bude tiječ Kaizen. To znači trajno unaprjedivanje. Ali znači i puno više od toga. Ona se odnosi na fllozofiju koja svaku osobu u industriji potiče da

Akonaućite samo jedno japansku rijeć neka to bude rijeć KAIZEN KAIZEN strategija najvažniji je koncept japanskog menadžmenta - ključ japanskog

kompetitivnog uspjeha.

KAIZEN znači unaprjeđivanje.

KAIZEN znači trajno unaprjeđivanje koje uključuje svakoga: vrhunske menadžere MASAAKIIMAI

Kaizen: The Key To Japan's Competitive Success* (Kaizen: Ključ konkurentnog uspjeha Japana)

*Izdavač: Random House, 201 East Soth St., New York, NY 10022. www.thelearningweb.net




DAVID BUFFIN iz Buffin Learning* svakodnevno dolazi s prijedlozima za unaprjedivanje svega: sebe, svoga posla, svoje blagovaonice, izgleda ureda, načina javljanja na telefon i svojih proizvoda.

Eiji Toyoda, predsjednik tvrtke Toyota Motors kaže: "Jedna je od značajki japanskih radnika to što oni osim svojih ruku koriste i svoje mozgove. Naši radnici godišnje ponude 1.5 milijuna prijedloga od

kojih se 95 posto praktično upotrijebi.':" A u Nissan Motorsu - "rukovodstvo ozbiljno razmatra svaki prijedlog koji štedi najmanje 0.6 sekundi - vrijeme koje je radniku potrebno da ispruži ruku ili napravi pola

koraka."!"

Ogromna japanska elektronska tvrtka pod imenom Matsushita, od svoga osoblja svake godine dobiva 6.5 milijuna ideja. 17 I velika većina njih se vrlo brzo stavlja u uporabu.

Ova knjiga nema namjeru objasniti ukupnu tajnu japanskog totalnog menadžmenta i Kazien pokreta. Međutim, da biste barem djelomice iskušali učinkovitost njihove metode, isprobajte uvodni Kaizen na

bilo čemu u čemu sudjelujete. Jedna od izvrsnih metoda je uporaba šesterokutnog Think Kit (Pribora za razmišljanje) Davida Buffina. Studente ili osoblje potiče se da predlažu nove ideje. Nastavnik ili

moderator svaku od ideja piše na obojeni magnetski šesterokut i te šesterokute pričvršćuje na veliku magnetnu ploču. Potom grupa slaže šesteroku te oko različitih tema ili aktivnosti i usuglašava se oko glavnih

prioriteta. Tako raspoređeni šesterokuti potom se ostavljaju na vidljivom mjestu kako bi predstavljali stalni poticaj na akciju oko koje su se svi složili (vidjeti dijagram na lijevoj stranici).

U poslovanju više volimo spojiti dvije metode i tražiti veliku Aha! ideju za strateško planiranje (što je zaista veliko unaprjeđenje koje će izmijeniti budućnost naše tvrtke ili naše industrijske grane?) i

Kaizen (kako sve zaposlene uključiti u trajnu težnju k poboljšavanjem svih aspekata proizvodnje?). Vrlo pojednostavljeno, mnogi bi opisali Aha! kao ključ američkog poslovnog uspjeha, a Kaizen kao

japansko tajno oružje. Njihovo spajanje predstavlja Treći put. Jedan izvrstan način za njihovo prikazivanje predstavlja još jedna inovacija Davida Buffina:

Pribor za akciju u obliku strelice (vidjeti ilustraciju na sljedećoj stranici). To je još jedan trajan i šareni podsjetnik na usvojene ciljeve i akcije.

Mnoga bi sveučilišta, naravno, rekla kako su ona razmišljanje uvijek držala dijelom logike, psihologije i filozofije. Međutim, većina škola ne poučava ono me što je Edward de Bono'" nazvao lateralnim mišljenjem: sposobnost da se otvorenog uma traže nove ideje, da se gleda u novim pravcima .

Roger von Oech misli kako su čak i termini logičko i lateralno mišljenje previše ograničeni. On drži kako smo mi sposobni i za konceptualno mišljenje, analitičko mišljenje, spekulativno mišljenje, mišljenje desnom polovicom mozga, kritičko mišljenje, luckasto mišljenje, konvergentno mišljenje, bizarno mišljenje,

Šesterokut Pribor za razmišljanje na Kaizen način

• David Buffin puno koristi šesterokutno modeliranje kao prvi korak prema poticanju kreativne sposobnosti. Za izobrazbu u korpor~cij~ma koriste ~e ": Iike oglasne ploče, ali jeon sada za uporabu kod kuce I u skolama proizveo I pribor manjih dimenzija.



refleksivno mišljenje, vizualno mišljenje, simboličko mišljenje, mišljenje na temelju tvrdnji, brojčano mišljenje, metaforičko mišljenje, mitsko mišljenje, poetsko mišljenje, neverbalno mišljenje,

krnje mišljenje, mišljenje u analogijama, lirsko mišljenje, praktično mišljenje, divergentno mišljenje, dvosmisleno mišljenje, konstruktivno mišljenje, mišljenje o mišljenju, nadrealističko mišljenje,

fokusirano mišljenje, konkretno mišljenje i fantastično mišljenje.'?

Međutim, većina ljudi nenamjerno ograničava svoj potencijal za mišljenje.

Jedan je od razloga sposobnost mozga da uskladištava materijal u postojeće obrasce. Kada se susretnemo s novim problemom, javlja se uvjetovana reakcija da se slijedi put kojim su odgovori ranije

nađeni. Svi mi imamo preduvjerenja, tabue i predrasude, premda samo mali broj nas to ikada priznaje. Oni mogu biti emocionalni, kulturalni, vjerski, obrazovni, nacionalni, psihološki, seksualni ili

kulinarski.

Također smo od školske dobi uvjetovani da dolazimo s "točnim odgovorima", a nismo otvoreni izazovima traženja novih načina. Gotovo svaka odrasla osoba kojaje uspjela u srednjoj školi ili na fakultetu imat će čvrste stavove o najboljem obra 'nom sustavu. A to će najčešće biti sustav u kojem je ona sama bila uspješna. Poslušajte bilo koga tko hvali "dobru školu" i gotovo uvijek ćete iza

toga naći školu koja odgovara osobnom stilu učenja te osobe.

To nije neobično. Vjerojatno nikada u životu nećete susresti osobu koja bi u svemu bila potpuno objektivna. I na sreću, niti jedan obrazovni, religijski ili zdravstveni sustav ne odgovara svima. Možda je, dakle, prvi korak u "razbijanju konceptualnih blokova" da upotrijebimo termin Jamesa Adamsa - prihvaćanje činjenice da svi mi imamo svojih strahova i da smo pristrani. Najbolji način da ih počnemo prevladavati jest da kombiniramo zabavu i humor. To je posebno djelotvomo kod učenika. Zabavom ispunjenoozračje može dovesti do velike kreativnosti.

Ako niste navikli na neformalne sastanke na kojima se provodi "oluja ideja", vjerojatno će vam za zagrijavanje dobro doći vježba koja pred vas postavlja humoristični izazov. Pokušaj te izumiti novu lopticu za golf koju je nemoguće izgubiti. Ili isplanirajte što biste radili kada biste otišli na praznike na Mjesec ili u podmorje. Ili nekome postavljajte pitanja tipa "Što ako?". Poput onih: "Što b,

se dogodilo kada bi kućni ljubimci postali školski nastavnici? ili "Što bi bilo kada bi računala rukovodila vladom?" Potom upotrijebite neke od de Bonovih tehni- . ka kao sto su PMZ, RSČ, P & U, AMI i njegovih "Šest šešira za razmišljanje.?"

PMZ standardi za Plus, Minus i Z8.nim1jivo. Ovdje se od učenika zahtijeva da odaberu dosta nekonvencionalnu izjavu i u tri stupca napišu sve "plus" strane, zatim sve "minus" strane i konačno sve razloge zbog kojih bi ta izjava (ili prijedlog) mogla biti "zanin.ljiva".

Spajanje Aha-a! i Kaizena Ovaj model za organizacije koje uče utemeljen je na Action Kit (Akcijskom priboru) u obliku strelice na magnetskoj ploči Davida Buffina, kojemu je dodan model kreativnog mišljenja opisan u ovom poglavlju.




Provedite "PMZ" na ovoj tvrdnji: Sveukupna poučavanje trebaju provoditi računala.

Nacrtajte tri odvojena stupca:

jedan s naslovom Plus, drugi s naslovom Minus i treći s naslovom Zanimljivo.

Sada nabroiite sve "plus" razloge (Svako učenje bi moglo biti interaktivno; odmah bi se dobivala povratna informacija) Zatim nabrojite sve "minuse"

(Nema osobnog odnosa; kako bi računalo učenika moglo voditi na·studijsko putovanje?) Zatim nabroiite sve "zanimljive" ideje koje vam padnu na pamet

(Kako bi računalo održavalo disciplinu? Kako bi plaćali racunalo? Može li se učenje uz pomoć kompjutora učiniti zajedničkim poduhvatom doma i škole?)

PMZ je jedan od načina koji je Edward de Bono predložio za poučavanje u razmišljanju. .• _ •.••• .LI-_I.- ••••• _= __ ••• _L... •••••• 01-


r

.W>r- f -;faff' RSČ znači Razmotri sve činitelje. I ponovno ih napiši tražeći nove činitelje, tj. one koji ti odmah ne padaju na pamet.

P & U stoji umjesto Posljedice i učinci. Logično je da bi obje te vrste ishoda trebale biti navedene pod RSČ, ali de Bono kaže kako većina ljudi jednostavno ne razmatra sve posljedice ukoliko im na to posebno ne skrenemo pozomost.

AMI stoji umjesto Alternative, mogu6nosti i izbori. Ponovno su razlozi očigledni: popis koji vas potiče na spekuliranje.

Sažimajući značajke jedne druge svoje tehnike de Bono kaže: "Tema moje

knji ix Thinking Hats (Šest šešira za razmišljanje) jednostavna je. Postoji I Jeli šešir za neutralne činjenice, slike i informacije. Postoji crveni šešir koji osobi dopušta da izrazi osjećaje, slutnje i intuicije i to bez ikakve potrebe da ih opravdava. Crni šešir služi logički negativnim, a žuti logički pozitivnim tvrdnjama. Za kreativnost postoji zeleni šešir. Plavi je še šir nadzorni šešir, i nadgleda samo mišljenje, a ne predmet razmišljanja poput dirigenta koji nadzire orkestar. Cilj je da se osiguraju sredstva za brzo prebacivanje mislilaca iz jednog načina razmišljanja u drugi, bez izazivanja neugode.t'š-

Sve su te tehnike izvrsne. Osobito tehnika "šest šešira" prilikom koje se izvrgnete tegobama postizanja nekih bizarnih modela u raznim bojama i neobičnim oblicima, te ih potom šaljete dalje drugim osobama tako da svaka od njih može odigrati jedan dio uloge. *

Međutim, jednostavne ideje koje smo predložili ranije u ovom poglavlju, učinkovite su u gotovo svakoj situaciji: u oglašavanju, poslovanju, marketingu, prodaji, izvozu, istraživanju tržišta i svim aspektima učenja i obrazovanja. Mi vjerujemo kako su te tehnike djelotvome jer pokazuju logičnu vezu između sek vencijalnog i kreativnog mišljenja, Kritička logika vašeg "lijevog mozga" uviđa zdravorazumski smisao u postupnom povezivanju s kreativnom sposobnošču vašega "desnog mozga".

Naravno, da one započinju angažirajuči izvanrednu rnoć vašega mozga. A mozgovni je potencijal, kao što ćemo ubrzo vidjeti, utemeljen na obradi informacije koja potiče od početaka života, čak od razdoblja prije samog vašeg rođenja. 29.

30.r r:"> ri i!)

,l5u d ~ '~S' A tisliii . 1 "d ' kri .

)e nom restoranu u us 1)1, SVI SU g svtu ZI OVI pre vem smiješnim šeširima. Svaki gost po dolasku u restoran bira jedan od njih i to, buduči da uz svaku ulogu ide određeni obrok, određuje ton urnebesno zabavnoj večeri .


Podsjetnik zabuduće majke

S Većina svih moždanih stanica koje će dijete

V ikada imati prisutno je prilikom njegova ro-

đenja.

~

Fetus kojeg se tijekom trudnoće dobro nje-

guje, u prosjeku će svake minute razviti

250.000 novih moždanih stanica.

~

Pušenje, alkohol i droge mogu ozbiljno utje-

cati na rast mozga.

[Il Loša prehrana tijekom ključnih razdoblja

može uzrokovati teškoće u učenju koje će

biti prisutne cijelog djetetovog života.

@) Jedite puno ribe, povrća sa zelenim Iišćem,

voća, koštuničavog voća i ulja biljnog porl-

jekla.

@) Tijekom trudnoće svakodnevno pojedite

jednu bananu kako bi dobili kalija i folne ki-

seli ne.

[il Za rast mozga vaše bebe nužna je hrana bo-

gata željezom i cinkom.

[l

Ako je moguće, dojite kako biste glavnim

moždanim stanicama dodali vitalne "omota-

če".

@] Nakon rođenja dijete redovito vodite na

provjeru sluha i vida.


6. poglavlje: Od samog početka ----------

Razborit vodić za stvaranje boljih, bistrijih beba Vaše tijelo zadivljuje više od bilo kojeg stroja.

Svakodnevno se u njemu istroši oko dva milijuna stanica. Međutim, tijelo ih

automatski zamjenjuje noviri1a. .•.•..

Svakih 15 do 30 dana vaše tijelo u potpunosti zamjenjuje vanjski sloj vaše ko~ že. Koža koju danas vidite u ogledalu nije ista ona koju ste imali prije mjesec dana.

Međutim, neke stanice vaše tijelo nikada neće zamijeniti s novima: to je 100 milijardi aktivnih živčanih stanica, ili neurona, koje sačinjavaju koru vašega mozga.'


Svaka od tih stanica prisutna je od dan,a vašeg rođenja. U matemici vaše majke one su rasle prosječnom brzinom od 250.000 stanica na minutu.

Svaka od tih stanica nastavlja rasti tijekom prvih nekoliko godina života. Kao što smo već vidjeli, svaka od njih može razgranati do 20.000 dendrita. Međutim, n~kon rođenja vi nikada dok god ste živi

nećete steći nit~dan dod3!!Di ~tikal- . nJ neuron.* ----- Ono što se u svakome mozgu događa devet mjeseci prije rođenja zato je od vitalne vsžnosti za kasniju sposobnost učenja. Kada je trudnica jako pothranjena, dijete se može roditi s više nego upola manjim brojem moždanih stanica nego zdravo dijete.

Neuroni nisu, kao što smo ranije vidjeli, jedine stanice u mozgu. Svatko od nas ima do 900 milijardi glija stanica koje prehranjuju neurone. Te glija stanice

* Doduše, razvijat će vam se nove mozgovne stanice u cerebelumu, "malome mozgu," koji igra veliku ulogu u pohranjivanju ''mišićnog sjećanja" koje, opet, ima vitalnu važnost za učenje putem

izvođenja.


Tijekom sljedeće minute kod svakog će se dobro ishranjenog fetusa na svijetu u prosjeku razviti 250.000 moždanih stanica.

RICHARD M. RESTAK The Infant Mind* (Um dojenčeta) 'Izdavać: Doubleday & Company, 666 Fifth Avenue, New York, NY 10103.

Od samog početka 215

također stvaraju mijelin, ovoj nicu koja obavija naše aksone. To su živčani putovi koji čitavim našim tijelom prenose informacije od jednog neurona do drugog poput žica za prijenos električne energije. Obje

ove skupine stanica počinju rasti u matemici, a zatim nastavljaju rasti tijekom prvih nekoliko godina života.

Ako se dijete tijekom tih ključnih ranih godina loše hrani, kod njega neće nastati sve potrebne podržavajuće glija stanice. A ako U prehrani buduće majke nedostaje određene hrane, onda tivčani putevi u

cijelom mozgu i tijelu neće biti odgovarajuće izolirani.

To su, u svojoj jako preporučivanoj knjizi Brain Food (Hrana za mozak), lijepo formulirali američki istraživači Brian i Roberta Morgan: "Ljudski mozak počinje rasti u maternici, a veći dio njegovog

razvoja ne usporava se do dobi od oko šest godina. Razvoj mozga fetusa, novorođenčeta i malog djeteta ovisi o vre menu. To znači da se mozak razvija u specifičnim fazama u točno određeno vri jeme. Ako u to

određeno vrijeme mozak ne raspolaže svim hranjivim tvarima nužnima za njegov razvoj, mogu nastati oštećenja ili malformacije koje se kas nije ne mogu ispraviti. Malo dijete koje je u razvoju i koje se tijekom

tog razdoblja razvoja mozga loše hrani može imati poteškoće u učenju od kojih će patiti tijekom čitavog svog života, bez obzira na to što se kasnije činilo kako bi se taj nedostatak u prehrani ispravio.

Škotski profesor Michael Crawford ovako sažima deset godina istraživanja utjecaja prehrane na rast mozga fetusa i male djece: "Kad god bismo se susreli s novorođenčadi koja s malom porođajnom

težinorn, malim opsegom glave i intelektualno oštečenim malim djetetom, uvijek smo ustanovili da su njihove majke prije i tijekom trudnoće imale prehranu kojoj je nedostajao velik broj hranjivih tvari.'?

Čak i u razvijenim društvima poput britanskog, američkog i novozelandskog, najmanje deset posto djece dolazi na svijet s niskom porođajnom težinom, To je uglavnom rezultat loše majčine prehrane,

pušenja, konzumiranja droga ili izloženosti toksičnim supstancama kao što je, primjerice, olovo.

Crawford je zapanjen nedostatkom obrazovanja iz područja prehrane i nutricionizma. On naglašava kako loša prehrana prije djetetovog rođenja ne utječe samo na mozak. Sedam je nezavisnih istrazivanja

pokazalo kako kasniji srčani problemi, visoki krvni tlak i mnogi moždani udari imaju svoje korijene u lošoj prenatalnoj prehrani.

Ono što najviše nedostaje jesu masti. Međutim, posebna vrsta masti. "Mi smo, nažalost," - kaže Crawford - "o masti počeli razmišljati samo kao o salu i masti od pečenja. Međutim, ono što je zaista potrebno fetusu jest jako specijalizirana vrsta masti - ono što nazivamo esencija1nim mastima. To su masti koje su


RICHARD M. RESTAK The Infant Mind* (Um dojenčeta) 'Izdavač: Doubleday & Company, 666 Fifth Avenue, New York, NY 10103.

www.thelearningweb.net 31.

\ \ V

\..

fi

VU ;"QIIIU~ t-'UV'C'Lr1.Q

potrebne za izgradnju stanica, osobito moidanih stanica, a ne ona vrsta masti koju životinje i ljudi skupljaju oko svojega struka".

"Vecina tih masti potječe iz mora. Naravno, poznato je da su još i stare žene govorile kako je riba dobra za mozak. Danas za tu tvrdnju imamo apsolutne znanstvene dokaze. Utvrđeno je kako su msstioče koje se nalaze u tibi i svim vrstama morskih plodova posebno važne za rast i razvoj mozga." Te su masti, također, od vitalnog značenja za razvoj imunološkog sustava u tijelu.

, One su također potrebne i za izgradnju i održavanje mijelinske izolacije. Oo ------- \

Crawford priželjkuje da se svi vratimo na "nerafiniranu prirodnu hranu": ):

puno zelenog lisnatog povrća, voće, koštuničavo voće i ulje bil~nog porijekla. . / .' Kada bi Crawford i njegova dijetetičarka Wendy Dole mogli poS];rtjSiiin6-.1 jednu poruku svim potencijalnim majkama na svijetu,

onda bi ona glasila ovako:


najvainije vrijeme za razvoj mozga vašega djerem je ono prije nego što ostanete trudnima.

Žene koje koriste oralna kontracepcijska sredstva treba'e bi biti posebno oprezne s prehranom prije trudnoće. "Pilula protiv začeča" smanjuje tjelesne zalihe piridoksina (jednog od B vitamina) i folacina ili

folne kiseli ne, vitamina koji je potreban za neuralni razvoj. Ozbiljniji nedostatak folne kiseline može uzrokovati ozbiljne malformacije mozga i ostalih organa.

Crawford kaže kako bi trudnice u svoju redovitu prehranu posebno trebale uvesti banane. "One ne samo da su dobar izvor kalija, već također sadrže dobre zalihe folne kiseline".

Cink i željezo su minerali neophodni za rani razvoj mozga. Kada su trudne majmunice hranili hranom koja je oskudijevala cinkom, njihova su se djeca kas nija manje igrala s drugima, bila povučena i teško

učila složene zadatke. Željezo je potrebo za rast i umnožavanje svih stanica. Ono također utječe i na opskrbu krvi kisikom.

Većina prehrambenih stručnjaka kaže kako je najbolja jednostavna, razumna prehrana prije i tijekom trudnoće sljedeća: tri obroka dnevno, puno voća, povr ća, koštuničavog voća, ribe i nemasnog mesa.

Jako se preporučuje nadomjestak željeza tijekom trur'noće. Prehrana bi trebala obilovati hranom koja je bogata željezom i cinkom, kao što je grah, grašak, brokula, mrkva, kruh od integralnog brašna, bobice i

smeđa riža, I ne iskušavaj te nikakvu dijetu kojom bi održavali

liniju.

Što je još zabranjeno tijekomtrudnoce? "Pušenje, alkohol i droge'? kaže njujorški istraživač lan James, profesor pedijatrije, opstetricije i ginekologije u Prezbiterijskom medicinskom centru Kolumbijskog

sveučilišta. on kafe: "za svaku


The Reader's Digest Body Book* (Knjiga o tijelu Reader's Digesta) • Izdao The Reader's Digesl.

Od samog poćetka cigaretu koju popuši majka, beba popuši dvije". Pušenje mozgu fetusa uskmcuje kisik i to u vrijeme kada je ldsik prijeko potreban za stvaranje stanica.

\

Trudnica koja dnevno popuši 15 do 20 cigareta ima dva puta veću mogućnost pobačaja od majki koje ne puše. U prvih nekoliko tjedana nakon rođenja, novo rođenčad pušačica umire stopom kojaje 30 posto veća od

smrti djece nepušačica. Bebe apsorbiraju otrovne nikotinske sastojke i putem dojenja. Ta su djeca kasnije sklonija dišnim infekcijama, a imaju i veću stopu obolijevanja od upale pluca,

Alkohol također može oštetiti razvoj mozga. Intenzivno pijenje može uzrokovati ono što je poznato pod nazivom "fetalni alkoholni sindrom" koji rezultira smanjenom veličinom mozga, izobličenim crtama lica, lošom

koordinacijom i hiperaktivnimponašanjem djeteta.

James opisuje koliko su razorni učinci kokaina i heroina, posebice na mlade trudnice i njihove bebe. Školska psihologinja Jane M. Healy, s Vaila u Colora du, kaže kako istrazivanja procjenjuju da je najmanje jedna od

svakih devet novorođenih beba u Sjedinjenim Američkim Državama pogođena drogom. "Mnogi dužnosnici upozoravaju", dodaje ona, "kako će sve veća uporaba kokaina kod trudnica uskoro rezultirati time da će škole

biti preplavljene djecom koja imaju probleme s pažnjorn i učenjem, te socijalne probleme. A ta djeca još nisu ubrojena u već postojeći pad rezultata na školskim testovima.?"

Zbog visokog sadržaja kofeina, tijekom trudnoće nije preporučljivo niti piti puno kave i čaja.

Prehrana je i nakon rođenja ključna za rast svih stanica. Pritom, ne možemo dovoljno naglasiti važnost mijelinizacije. Neke od mijelinskih ovojnica su na svojem mjestu prije rođenja: obavijaju živčane puteve koji

novorođenčetu omogućuju da sisa, plače i miče prstićima. Međutim, prilikom rođenja još nisu mijelinizirani putevi koji sudjeluju u hodanju, govoru i kontroli mokraćnog mjehura.

"Zdrav razum nam govori kako je beskorisno pokušavati pridobiti novorođenče da samo hoda" - kaže Healyjeva i dodaje: "Međutim, u dobi od oko jedne ~godine, kada su te veze mijelinizirane, dijete će biti teško u tome

spriječiti."

Oko 75 posto mijelina nast1Jje iz masti - onih masti koje Crawford naziva "esencijalnim mastima". Ostalih 25 posto nast1Jje iz proteina . .Mlijeko zdrave majke najbolji je izvor obaju spomenutih sastojaka. Ono je jednako t1Jko dobar izvor cinka kojije vita1an za stvaranje glija stanica. Majčine mlijeko također sadrži specifična antitijela koja oblažu djetetova crijeva i dišne puteve i štite ih od infekcija.

Ono također pomaže u zaštiti djeteta od infekcija uha, ekcema i drugih alergija. Majčino mlijeko osigurava kalcij i fosfor koji su potrebni za brz rast kostiju. Zapravo, jedina stvar koja nedostaje majčinom mlijeku zdrave

majke bi mogao biti vitarnin D. Zato mnogi liječnici preporučuju dodatno uzimanje D vi-


Ako žena konzumira više od 300 mg kofeina dnevno njena sposobnost začeca može biti

oslabljena. Ta količina unosi se konzumiranjem 3 šalice kave,

6 šalica čaja ili više od 7 gazi ranih bezalkoholnih pića dnevno. USA Today* 19. prosinca 1995.

i

liJJ www.thelearningweb.net

ua samog pocetKa i!i!l

tamina. Dobro uravnotežena dječja hrana može se koristiti umjesto majčinog mlijeka, međutim, to mora biti pripravak koji pokušava imitirati esencijalne elemente majčinoga mlijeka.

Sve spomenuto čini nam se najobičnijom zdravorazumskom logikom. Međutim, mnoge majke nemogu se nositi s trudnoćom bez pomoći neke vrste. Štoviše, oko deset posto majki, čak i u razvijenim zemljama, su

"visokorizične" trudnice.

Primjerice, istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Otago u Novom Zelandu, dovršili su desetogodišnju studiju trudnica u susjednoj Dunedin bolnici za porode. Bolničko je osoblje majke prije poroda pitalo

nekoliko jednostavnih pitanja poput toga koliko imaju godina, koji im je bračni status, te kućna ad resa i adresa naposlu tijekom prošle godine. Podaci su godinama bili dosljedni: 78 posto majki može se adekvatno suočavati sa

svojim stanjem. Međutim, 22 posto njih treba neki oblik pomoći. Devet posto svih beba procijenjeno je visokorizičnima.5 Ukoliko se njihovim majkama ne pruži pomoć, tim bebama prijeti teško zlostavljanje ili maltretiranje.

Rizične faktore nije teško identificirati: to su mlade, samohrane majke koje se često sele i koje su bez posla. Njihovi su roditelji razvedeni, a one imaju povijest boravljenja u hraniteljskim obiteljima. Ponekad je u obitelji

bilo i narkomanije, a sama je majka u djetinjstvu bila žrtvom roditeljskog nasilja.

Nažalost, na sličan obrazac nailazimo u mnogim drugim zemljama. Sjedinjene Američke Države imaju 22 milijuna djece mlađe od 6 godina." Pet milijuna od te djece živi u siromaštvu, dok dva i pol milijuna njih živi u

uvjetima koji su tek nešto malo iznad granice siromaštva." Pogodite koja će djeca, ukoliko ne iziđu iz te zamke siromaštva, biti obrazovno neuspješna u novom stoljeću?

To je razlogom zašto smo i mi obrazovanje roditelja i rane zdravstvene programe uvrstili u prioritete svakog razumnog obrazovnog sustava.

Mnogi istraživački projekti ukazuju na vitalnu povezanost između prehrane i drugih aktivnosti koje potiču razvoj mozga u prvih pet godina života.

U idealnom se slučaju veći dio razvoja mozga odvija u sekvencama. Dijete prije nauči gledati nego što nauči govoriti. Ono prije nauči puzati prije no što nauči hodati. Prije hoda nego što trči. Prije nauči prepoznavati

jednostavne objekte nego što nauči rasuđivati. Ako dijete izostavi neki od tih razvojnih koraka primjerice ako hoda bez da je ikada puzalo - mogu se pojaviti poteškoće u učenju. Kada bi upotrijebili kompjutorski rječnik, rekli

bismo da se to događa zato što te rane aktivnosti prema unaprijed zadanom redoslijedu polažu "temeljne instalacije" ili "hardver" mozga. Kada je hardver u izvrsnom stanju on je sposoban koristiti bilo koji softverski program:

primjerice, učenje stranog jezika ili novog nastavnog predmeta. Međutim, ako je bilo koji dio "polaganja temeljnih instala-



[P)@~®U~ lMl~@~~U~· [jj)@ rrujjn[ru®w lMl®~®~a

DR. DEBORAH WABER S Harvardskog sveučilišta* 'U Endangered Minds (Ugroženi umovi), citirala Jena M. Healy. Izdavač: Simon & Schuster, 1230 Avenue of the Americas, New York, NY 10020.

6

Od samog početka 223

cija" preskočen, mozak može imati poteškoća u provođenju nekih softverskih programa.

Rani razvojni raspored djelomice je određen redoslijedom mijelinizacije. Prilikom rođenja oko aksona postoji tanka spiralna ovojnica, no potpuna izolacija kako u cijelom tijelu, tako i u mozgu, polaže se

postupno. U tijelu se taj proces općenito odvija od gornjih dijelova tijela prema dolje. Zato mi prije možemo proizvoditi glasove, nego što naučirno hodati. Naime, dugim aksonima koji pre nose poruke

mišićima naših nožnih prstiju i listova potrebno je duže vrijeme da se prekriju mijelinskom ovojnicom nego aksonima našeg jezika i grkljana.

U mozgu puna mijelinizacija započinje u stražnjem dijelu i kreće se prema naprijed. Zato prije naučimo gledati, nego što naučimo govoriti i rasuđivati. Nai me, centar za vid nalazi se na stražnjem dijelu

mozga, dok se centar za govor nalazi nešto više naprijed, dok je centar za rasuđivanje li prednjem dijelu mozga. Taj se proces završava u središtu mozga, kojega neki znanstvenici nazivaju "asocijativnim

korteksom". To je dio mozga kojeg koristimo kako bismo razvrstali informacije koje nam pristižu i izmiješali ih s podacima koji već postoje u našim skladištima.

Kada su aksoni u potpunosti prekriveni mijelinskom ovojnicom, oni mogu prenositi poruke po tijelu 12 puta brže nego što su to mogli ranije. Brzina prijenosa se zapravo može kretati od 1.6 do 240 km. na sat. 8

Mozak novorođenčeta raste na mahove, baš kao što raste i fetus. Vrijeme tih brzih razdoblja rasta može biti od ključne važnosti.

Primjerice, ukoliko dvogodišnjaku na samo tjedan dana zatvorite jedno oko, gotovo sigurno ćete oštetiti njegovu sposobnost vida. To će se dogoditi zato što mozak koji se razvija uspostavlja svoje glavne

vidne putove iz očiju prema centru za vid u stražnjem dijelu mozga. Dva se zasebna puta međusobno bore za prevlast. Ukoliko na bilo koje razdoblje zatvorimo jedno oko, drugo će uspostaviti dominantan

put. Ako jedno oko zatvorimo osobi u dobi od 20 godina to neće imati nikakvog utjecaja jer su kod nje temeljni putovi već uspostavljeni.

Profesor humane biologije sa Stanford skog sveučilišta Robert Ornstein kaže:

"Čini se daje kritično razdoblje tijekom kojega dva oka u ljudi uspostavljaju svoja područja dominacije prvih šest godina, dok kod majmuna to razdoblje traje šest mjeseci, a kod mačaka možda tri mjeseca.

To je vrlo osjetljivo razdoblje. Ako se jedno oko mačiča drži zatvorenim samo jedan dan, on će kad odraste imati slab vid na to oko."

"Iz fundamentalnih istraživanja na dijelu mozga zaduženom za vid možemo izvući vrlo važne praktične pouke. Nikada nemojte ljudskom djetetu dojenačke dobi na duže vrijeme zatvarati jedno oko. Bolje

je zatvoriti oba oka jer djeca, naposljetku, velik dio vremena provode u spavanju."?


cl U jednom istraživanju je utvrđeno da od 200 zatvorenika Mt Eden zatvora u Aucklandu na Novom Ze- landu:

cl Svih 1 OO zatvoreni,~a m~orskog , (polinezijsko9) pOrijekla Ima: gubitak sluha koji je deset puta većI od nacionalnog prosjeka.

o Osamdeset i dva posto, zatvo.re~i~a ne-maorskog porijekla Imalo je IstI stupanj gubitka sluha.

o Veći na tih oštećenja sluha rezultat je izostanka provjere ~Iu~~ i tretmana tijekom ranog djetinjstva. Pacific Network magazine*

Izdavač: The Pacific Foundation, Auckland, New Zealand, izdanje iz veljače 1992. www.thelearningweb.net -- --"'-;;11 ,...------~-

f

~

I I

Slično vrijedi i za sluh. Premda vaše unutarnje uho nije veće od lješnjaka, ono sadrži toliki broj električnih krugova kao i telefonski sustav mnogih gradova. Ono također sadrži drugu sićušnu vitalnu strukturu

koja se naziva kohlea ili pužnica. Ona izgleda poput puževe kućice, a funkcionira poput klavirske tipkovnice. Međutim, dok klavir ima samo 88 tipki, kohlea sadrži 20.000 osjetilnih stanica debljine vlasi kose

koje hvataju zvučne impulse i prenose ih u mozak.

Čitav je taj intrigantni mehanizam sluha očigledno od presudnog značaja za učenje govora. Temeljni govomi putovi se, jednako kao i vidni, također uspos tavljaju tijekom nekoliko prvih godina života.

Dijalekti engleskog jezika, primjerice, imaju samo 40 do 44 različita glasa. Svi najvažniji svjetski jezici imaju ih oko 70. Kada biste sve te glasove jasno čuli tijekom prvih nekoliko godina živo ta, te ih naučili

izgovarati i koristiti, bili biste sposobni strane jezike puno bolje izgovarati nego kada biste ih učili kasnije u životu.

Veći na zdrave djece iz dobro uravnotežene okoline tijekom prve četiri godine života nauči tečno govoriti najmanje 2.000 osnovnih riječi svoga jezika. Međutim, ukoliko ta djeca ne čuju, bit će im puto teže

tečno govoriti. Ukoliko pak ne čuju niti ne mogu govoriti, bit će im teško učiti. Primjerice, nekoliko je istraživanja u Novom Zelandu utvrdilo kako 20 posto djece predškolske dobi ima probleme sa sluhom

najedno uho, dok ih deset posto ima teški gubitak sluha na

oba uha.!"

To je samo jedan razlog više da najdjelotvomiji programi ranog dječjeg razvoja uključuju provjere sluha i vida, te da glavnu pažnju posvećuju prehrani i ob-

razovanju roditelja.

Mi smo stvarno ono što jedemo - i ono što su naše majke jele. Mi smo također u velikoj mjeri određeni onim što činimo i što mislimo. Odgovarajuća prehrana i vježbe mogu osigurati razvoj "živčanih

autoputova" mladog mozga i razvoj ogranaka dendrita, jednako kao što odgovarajuća aktivnost, koja uključuje svih pet osjetila, može proizvesti više međusobnih veza među dendritima. Svo buduće učenje biti

će utemeljeno na tim vezama i ranim poticaj ima uloženim u

njihov razvoj.

Svi najbolji odgojno-obrazovni programi diljem svijeta kombinira ju elemente koji istodobno potiču djetetov tjelesni i mentalni razvoj, jer u stvarnosti među njima nema podjele.


Svi smo mi kombinacija onoga što jedemo, mislimo i činimo. Nakon dobre njege tijekom devet mjeseci prije rođenja, najbolji se programi koncentriraju na slijedećih nekoliko najvažnijih godina života: od

rođenja do desete godine.

226


Kako najbolje iskoristiti ključne godine: od rođenja do desete godine a Pedeset posto sposobnosti za učenje svake osobe razvija se tijekom prve četiri godine

života.

a Drugih trideset posto razvija se do osmog ro- đendana.

a Te vitalne godine uspostavljaju puteve na kojima se temelji svo buduće učenje.

a Ogranci moždanlh stanica kOJI nisu uspostavili veze nakon desete godine odumlru,

O Mala djeca su najbolji vlastiti edukatori, a njihovi roditelji njihovi najbolji prvi učltelji.

a Mala djeca najbolje uče kroz Iskustva putem svih svojih osjetila, pa zato potičite ta osjetila.

a Naši domovi, plafe, šume, Igrališta, zoološkl vrtovl i muzeji I zabavni parkovi najbolje su škole na svijetu.

a Jednostavne flzičke rutine mogu djeci pomoći u strahovito brzom učenju.

a Djeca rastu prema obrascima, te se stoga naučite nadograđlvatl na te razvojne obrasce.

cl Učenje bilo čega, uključuJućl čitanje, pisanje I računanje, mole I treba biti zabavno. unuu, f-hn.I"",pl"Ioi""'lu,n.'" •••.•.•• 32.

7. poglavlje: Ključne godine ___________________________________

Kako unaprijediti inteligenciju djeteta od rođenja do desete godine Obrazovni prioriteti svih zemalja potpuno su naopaki.

Istraživači su nesumnjivo utvrdili da mi oko 50 posto svoje sposobnosti za učenje razvijamo tijekom prve četiri godine života. Ostalih 30 posto te sposobnosti razvijamo prije navršene osme godine. J

To ne znači da mi do svog četvrtog rođendana usvojimo 50 posto svoga znanja ili 50 posto svoje mudrosti ili 50 posto svoje inteligencije. To jednostavno znači da mi tijekom tih prvih nekoliko godina u svome mozgu uspostavljamo glavne puteve učenja. Sve drugo što ćemo učiti tijekom svog života bit će utemeljeno na toj osnovici. Tijekom tih ranih godina mi također usvajamo izvanrednu količinu informacija. Sve što ćemo kasnije učiti izrast će iz te jezgre.

Usprkos tome gotovo sve zemlje troše puno manje od deset posto proračunskog novca namijenjenog obrazovanju na djecu u dobi u kojoj se odvija 50 posto razvoja.

Britanski psiholog Tony Buzan kaže: "Dijete je u trenutku rođenja već briljantno. Ono u samo dvije godine pohvata govor puno bolje nego što doktor filozofije može apsolvirati bilo koju temu. A u dobi od tri-četiri godine dijete je već majstor u govoru.'?

Buzan tvrdi kako je svako rođeno dijete, pod uvjetom da nema ozbiljno oštećenje mozga, genije u pupoljku. Taj rani poriv za učenjem on demonstrira komadom papira. "Zamislite da samja sada tromjesečna beba" - smije se on. "Dali ste mi ovaj komad papira. Znate da on neće dugo potrajati. Hoću li se ja ovako po našati? (On sada oponaša malo dijete koje pasivno gleda u papir i potom ga ignorira.) Ili ću se ponašati ovako? (On pokušava poderati papir, zgužvati ga, tresti ga, pa čak ga i ugurati u usta.) Očigledno je da ću se ponašati na ovaj drugi na-


Razlike između ženskog i muškog mozga 33.Muški mozak

Kod malih se djevojčica corpus callosum (os!e~čano. područje ~a gornjoj slici mozga) razvija ranije nego kod djsćaka (Isto podrućie

na donjoj slici rnozga). Djevojčice opcenito brže razvijaju sposobnost ?ov~ra, ali či~i se da dječaci bolje razvijaju sposobnost dalji ns koga Vida I perc~pclJu pro~tora nego vecina djevojčica, što im daje prednost u nekim SpOrtOVI-

ma. Ilustracije preuzete iz knjige The Learning Brain (Mozak koji uči), autora Erica Jensena, koju je izdao Turning Point for Teachers, P.O. Box 2551, Del Mar, CA 92014, USA.


KljUCne gODine

čin. A to što to malo dijete čini jest da se ponaša kao mali Isaac Newton - savrše ni znanstvenik. Kakvu vrst glazbenog instrumenta mogu načiniti od ovog materijala (trese ga)? Kakva je sociološka, ekonomska vrijednost ovog

materijala (stavlja ga u usta)? Želi li netko malo toga (nudi ga uokolo)? Kakva je građevinska, mehanička i vlačna snaga ovog materijala (trga ga)? Ubaci te ga u kemijski laboratorij (žvače ga). Provjeri glazbeni instrument, pa

se vrati na sljedeći pokus. Sada beba upotrebljava sav svoj mozak. Logika? Da. Analiza? Da. Ritam? Da. Sve? Da."

Znanstvenici su tu dojenčetovu sposobnost testirali na mnogo načina. Benjamin S. BIoom, profesor obrazovanja na Čikaškom sveučilištu, je 1964. godine objavio sažetak glavnih nalaza istraživanja. U timje istraživanjima

on proučavao pet glavnih ljudskih značajki u dobi između rođenja i 17 i 18 godina: visinu, opću sposobnost učenja, školski uspjeh, agresivnost kod muškaraca i ovisnost kod žena.'

Prevladavajući rezultat njegovih istraživanja je da razvoj brzo napreduje tijekom prvih nekoliko godina, a potom slabi. Općenito gledajući razvoj je dostizao svoju polovinu prije petog rođendana. On je utvrdio kako su

dječaci do svog trećeg rođendana dostigli 54 posto svoje maksimalne visine, dodatnih 32 posto dostigli su između treće i dvanaeste godine, a posljednjih 14 posto do 18. rođendana.

On je također zaključio kako se i među djevojčicarna i među dječacima oko 50 posto inteligencije, mjerene testovima inteligencije u dobi od 17. godina, ostvaru je između začeća i četvrte godine, oko 30 posto između

četvrte i osme godine, a posljednjih 20 posto između osme i sedamnaeste godine. Čak bi i istraživači koji dovode u pitanje valjanost standardiziranih testova inteligencije vjerojatno priz nali ovaj općeniti nalaz - ali ukoliko se

riječ inteligencija zamijeni riječima sposobnost učenja.

Bloomje također analizirao rječnik, razumijevanje pročitanog i opći školski uspjeh od rođenja do 18. godine. To ga je uvjerilo kako se 33 posto akademskih sposobnosti osamnaestogodišnjaka stječe do dobi od šest

godina, 42 posto između .šeste i trinaeste godine, a ostalih 25 posto između trinaeste i osamnaeste godine.

Međutim, od vremena Bloomova istraživanja, utvrđeno je da se u ranoj dobi pronalaze neke razlike između ženskog i muškog mozga.

Primjerice, kod malih je djevojčica corpus callosum općenito deblji nego kod dječaka. To djevojčicama pomaže da uglavnom čitaju ranije nego dječaci, Dje vojčice općenito ranije govore i brže uče govoriti nego dječaci.

Izgleda da dječaci imaju bolji vid za daljinu i bolju percepciju dubine nego djevojčice, što ih čini boljima u nekim sportovima."

Nakon Bloomove studije, dvije naj temeljitije studije provedene su najužnom otoku Novog Zelanda. Prva je provedena putem Medicinskog fakulteta Sveuči-



Ključne godine 'Izdavač: Kramer, Tuburton, California.

lišta Otago u Dunedinu, gradu s otprilike 100.000 stanovnika. Godine 1 tj Dunedinu je rođena 1.661 beba. Njihov napredak se od tada redovito prati .• nas ih se istražuje još uvijek više od 1.000.

Direktor istraživanja, dr. Phil Silva, kaže kako istraživanje naglašava veliku važnost prvih nekoliko godina života." "To ne znači kako su druge godine nevaž ne, već naše istraživanje pokazuje kako kod

djece koja se sporo razvijaju na početku, tijekom prve tri godine života, postoji velika vjerojatnost pojavljivanja problema tijekom djetinjstva i adolescencije."

On kaže kako je također nužno identificirati svaki posebni problem tijekom prve tri godine života, poput oštećenja sluha ili vida "jer ako djeci ne pomogne mo u tim ranim razdobljima razvoja tada je

vjerojatno da će ona doživljavati dugoročne teškoće tijekom cijeloga života".

Drugo je istraživanje pratilo napredak 1.206 dojenčadi rođene 1977. u gradu Christchurchu. Jedan od glavnih rezultata tog istraživanja je da 15 do 20 posto djece zaostaje u razvoju jer im u ranom

djetinjstvu nije redovito provjeravano zdravlje i nisu pružena iskustva neophodna za razvoj."

Buzan se slaže sa spomenutim. "Osigurajte djetetu da od najranije dobi dobi je što više iskustava koja su mu potrebna i to sa što slobodnijim tijelom: slobod nim ručicama, stopalima, puno puzanja i

penjanja. Pustite mu da griješi kako bi učilo na vlastitim pokušajima i pogreškama."

Postoji šest glavnih puteva u mozak: pet osjetila (vid, sluh, dodir, okus i miris) i šesti put ono što fizički činimo. Očigledno je da djeca uče putem svih osjetila. Svaki dan predstavlja jedno iskustvo učenja.

Djeca vole eksperimentirati, stvarati, otkrivati kako stvari funkcioniraju. Izazovi postoje da bi ih se prihvaćalo, a odrasli da bi ih se imitiralo.

Najvažnije od svega je da dijete uči čineći. Puzati. ono uči puzeči. Hodati. ono uči hodajući, a govoriti. govore6i. Svaki put kada djeca to čine ona uspostavljaju nove mozgovne puteve - ako se radi o

novom iskustvu - ili nadograđuje ili proširuje postojeće puteve, ako se radi o ponavljanju iskustva.

Djeca su svoji najbolji edukatori, a roditelji njihovi najbolji prvi učitelji. Naši domovi, plaže, šume, igrali šta, zabavni parkovi i cijeli svijet su glavna obrazovna sredstva - sve dok u njima djecu potičemo

da ih istražuju putem svih svojih osjetila i na siguran način.

Istraživači naglašavaju potrebu za pozitivnim ohrabrenjern, Co1lin Rose, Britanski pionir ubrzanog učenja, kaže: "Čitavog života vrijedi to da ako misliš da loše učiš da češ vjerojatno loše i učiti." Pravo je pitanje kako se programira takav obrazac razmišljanja. Jedno je američko istraživanje

pokazalo da većina djece od vrlo rane dobi na svako pozitivno ohrabranje primi po najmanje šest nega-

Kada bih ponovno mogla odgajati svoje dijete Kada bih ponovno mogla odgajati svoje dijete, više bih bojala prstima, a manje upirala prstom.

Manje bih ga ispravljala, a više s njim veze uspostavljala. Skinula bih pogled sa sata,

a više bacala pogled na njega.

Pobrinula bih se da manje znam, a da mi više bude stalo.

Išla bih na više izleta i puštala više zmaj eva.

Prestala bih iZigravati ozbiljnost i OZbiljno bih se igrala. Trčala bih kroz više polja i gledala u više zvijezda. Više bih ga grlila, a manje vukla.

Rijeđe bih bila stroga, a puno bih mu više toga priznavala. Najprije bih mu gradila samopouzdanje, a kasnije kuću. Manje bih ga poučavala o ljubavi prema moći,

a više o moći ljubavi.

DIANE LOOMANS Full Esteem Ahead* (Punim samopoštovanjem naprijed)


Nestimulirani i stimulirani mozak

Gornja slika: Model nestimuliranog mozga s malo međusobnih veza. Donja slika: Mladi mozak bogat vezama koje su nastale na temelju poticaJnih aktivnosti.

Ovo su prilagođene ilustracije iz knjige Enriching Heredity (Obogaćeno naslijeđe) profesorice Mariam Diamond. Izdavač: Macmillan, New York. www.thelearningweb.net

t\IJucne goolne

tivnih primjedbi.' Problem počinje s primjedbama poput: "Ne čini to!" ili "Nisi to baš dobro učinio."

Istraživači su također bez sumnje utvrdili da je važno da svako dijete raste u obogaćenoj okolini.

Istraživači sa Sveučilišta Berkeley u Califomiji godinama su eksperimentirali sa štakorima i uspoređivali njihove mozgove s Ijudskima. Profesorica Marian Diamond kaže: "Jednostavno rečeno, utvrdili smo

da su kod naših štakora sve živčane stanice u ključnim, vanjskim slojevima mozga prisutne prilikom rođenja. Po rođenju počinju rasti povezujući dendriti. U prvom mjesecu taj rast napredu je, a potom počinje

opadati."

'~o štakore stavimo u obogeceau okolinu možemo održati rast dendrita. Međutim, ako ih stavimo u osiromsšetiu okolinu tada rast dendrita brzo opada. "

"U obogaćenim kavezima štakori žive zajedno i imaju pristup igračkama.

Imaju Ijestvice, kotače i ostale igračke. Mogu se penjati, istraživati i biti u inte rakciji sa svojim igračkama. Zatim ih uspoređujemo sa štakorima iz osiromašene okoline: jedan štakor u kavezu bez igračaka i bez

interakcije. Ponovno smo vrlo jednostavno utvrdili da se moždane stanice štakora iz obogaćene okoline povećavaju, a broj dendrita dramatično raste. U osiromašenoj okolini događa se suprotno."

Štakori se potom podvrgavaju "testu inteligencije": stavljaju ih u labirint i puštaju da pronađu hranu u drugom kraju labirinta. Štakori iz "obogaćene" okoline to čine s lakoćom, a ostali ne. Znanstvenici, naravno, ne smiju rezati ljudske mozgove kako bi utvrdili ut jecaje rane stimulacije. Međutim, oni to mogu prov jeriti uz pomoć radioaktivne glukoze. Diamondova kaže: "Te provjere pokazuju da je

vitalna potrošnja glukoze tijekom prve dvije godine života krajnje brza, pod uvjetom da dijete ima dobru prehranu i dobru stimulaciju. Ta potrošnja ras te velikom brzinom do pete godine života, a potom nastavlja

vrlo sporo rasti od pete do desete godine. Oko desete godine rast mozga dostiže svoj vrhunac. Ali imamo i dobre vijesti: ljudski mozak može nastavljati proizvodnjom dendrita do kraja života, do tada do kada je

stimuliran. Jednostavno rečeno, ljudske moždane stanice su, kao i štakorske, stvorene da primaju stimulaciju i da se pod njezinim utjecajem razvijaju."

To ne znači daje potrebno dom dojenčeta pretvoriti u službenu škols1ru učionicu. Naprotiv: dojenče uči i kroz igru i istraživanje. Zapravo službene učionice su te koje treba preurediti.

U svojoj izvrsnoj knjizi Učenje kroz igru (Learning Through Play) Jean MarzolIo i Janice Lloyd kažu: "Nekad smo mislili da su igra i obrazovanje dvije sup rotne stvari. Danas znamo bolje. Pedagoški


stručnjaci i specijalisti za rano dje-


Ključne godine 235

RUTH RICE* tinjstvo otkrili su da igra je učenje, čak štoviše, da je igra jedan od najdjelotvornijih načina učenja."

K1jučno je pretvoriti igru u iskustvo učenja i pobrinuti se da je učenje većinomzabava.

Aktivnosti koje dobri roditelji uzimaju zdravo za gotovo pružaju neke od najboljih prilika za bolje učenje. Pritom mi ne mislimo na "akademske" učenje. Primjerice, znanstvenici su dokazali da redovito 1juljanje bebe može jako doprinijeti razvoju njenog mozga. Ljuljanje stimulira vestibularni sustav. To je živčani sustav sa sjedištem u moždanom deblu koji je vrlo usko povezan sa cerebelumom i me -

hanizmom djetetovog unutarnjeg uha, koji također igra ključnu ulogu u razvoju ravnoteže i koordinacije. Znanstvenici kažu da je to jedan od prvih dijelova moz ga koji počinje funkcionirati u matemici - već u

16. tjednu nakon začeća.

Autor knjiga Mozak: posljednja granica (The Btsin: The Lsst Frontier) i Um dojenčets (The Infant Mind), liječnik Richard M. Restak kaže: "To rano sazrijevanje čini vestibularni sustav tako važnim za

rani razvoj mozga. Plutajući u amniotičkoj tekućini fetus registrira svoje prve percepcije putem aktivnosti svog vestibularnog sustava. Zadnjih su se godina akumulirali dokazi koji ukazuju na to daje vestibularni

sustav ključ an za normalan razvoj mozga. Dojenčad kojoj se pruža periodička vestibularna stimulacija putem ljuljanja, brže dobiva na težini, ranije razvija vid i sluh i u ranijoj dobi iskazuje razlučive cikluse

spavanja.:"

Dr. Ruth Rice, sa Teksaškog sveučilišta, u kontroliranim je testo vima pokazala da će samo četiri. puta dnevno po 15 minuta 1ju1janja, tr1janja, kotr1janja i g1ađenja prerano rođenoj bebi uvelike pomoći da razvije svoju sposobnost koordinacije pokreta, a time i učenja.9

Profesorica pedagogije sa Državnog sveučilišta Winona u Minnesoti, dr.

Lylle Palmer, je provela opsežnu studiju vrtićke djece* kako bi demonstrirala ključnu važnost jednostavne stimulacije za petogodišnjake.'? Djeca su u okviru ključnog dijela ranog obrazovanja svakodnevno išla

u gimnastičku dvoranu. Tamo su poticana da provode niz jednostavnih aktivnosti: da se vrte, skaču preko užeta, da balansiraju, da se premeču, kotrljaju i hodaju po gredi. Na igralištu su ih poticali da se ljuljaju

na penjalicama, da se penju, voze na koturaljkama, da rade kolutove i da se okreću. U učionicama su igrali različite igre koje su također osmišljene kako bi poticale njihove osjete vida, sluha i dodira: Sve su

aktivnosti osmišljene da bi razvijale razinu sposobnosti tijekom godine i tako pripomogle sve brži razvoj mozga.

Čak samo ćetiri puta dnevno po 15 minuta Ijuljanja, trljanja, kotrljanja i glađenja prerano će rođenoj bebi uvelike pomoći da razvije svoju sposobnost

koordinacije pokreta, a time i ućenja. 'Sažeto iz njene disertacije pod nazivnom The Effects of Tactile-Kinesthetic Stimulation on the Subsequent Development of Prema ture Infants (Učine! taktilno-kinestetičke st/mula cije na kasniji razvoj prerano rođene djece),

University of Texas (1975).

* U Sjedinjenim Američkim Državama vttiči započinju s pet godina. Na Novom Zelandu i u nekim drugim zemljama, vrtići su namijenjeni za djecu u dobi od tri i četiri godine.


Helikopterska vrtnja Za djecu od tri g~dine nay!še .. pod uvjetom da znaju hodati I trčan

Zamolite djecu da stanu i rašire ruke od tijela.

Recite im da se 15 sekundi vrte što brže mogu' u stojećem položaju. Recite im: "Mi smo helikopteri koji lete u zračnu luku." Dok se vrte pustite im glasnu muziku.

Potom im recite: "STANITE i zažmirite. Držite ravnotežu. Ostanite stajati." (Nemojte reći: "Nemojte pasti." Naglasit~ što treba učiniti, a ne što ne treba.") Djeca stoje 25 sekundi dok

im se ne prestane vrtiti. Zatim se postupak ponavlja. Vrtite se deset puta. To će trajati oko pet minuta. Vrti.te se 1~ sekundi, odmarajte 15 sekundi, vrtite se 15 sekundi ltd. Brzina je važna. Ona održava tekućinu u uhu u gibanju. Naposljetku će se djeca vrtiti žrnireći, povreme~o otvarajući oči kako bi provjerila jesu li na sigurnom. (NemOjte se vrun u jednom smjeru i potom odmah u drugom smjeru jer.ie važn~ da se tekućina u polukružnim kanalićima uha nastavlja kretatI. Ako se počnete vrtiti u drugom smjeru, okretanje tekućine prestaje i stimulacija se smanjuje.)

Uz djecu koja imaju poteškoća, odrasla osoba treba stajati i pomoći im tako da im uhvati jednu ruku i brz~ ju povuče oko tijela kako bi dijete zadrzalo kontinuiranu vrtnju.

To je jedna od vježbi koju profesorica Lyelle p~lm:r s. velikim uspjehom koristi za unapređenje sposobnosti ucenja male

djece.'

'Mats i Irene Niklasson iz švedskog Vestibularisa traže od djece da ovu vježbu izvode vrteći se mnogo sporije no što preporučuje profesorica Palmer, ali kažu da pritom postizu jednako povoljne rezultate. www.thelearningweb.net


KljUCne goolne Krajem svake godine mnogo te djece je podvrgnuto Metropoliten Readiness Test (Metropo]itan testu spremnosti) kako bi se procijenilo jesu li se dovoljno razvili da krenu u prvi razred osnovne škole.

Gotovo svi su prošli testove i bili među najboljih deset posto u državi, a većina ih je bilo među najboljih pet pos to. Gotovo sva ta djeca potječu iz radničkih obitelji. Palmerova, bivša predsjednica Društva za

ubrzano učenje i poučavanje naglašava da ono što djeca u tom programu rade nije jednostavno hodanje, trčanje i skakutanje - "normalne moto ričke" aktivnosti. Ona kaže kako su poticajne aktivnosti koje oni

preporučuju specifično oblikovane da bi aktivirale područja mozga za koja se zna da će potaknuti njihova osjetila vida, dodira i sluha, kao i njihovu sposobnost primanja znanja. I I

Primjerice, čini se da većina roditelja instinktivno spozna da djeca vole da ih se čvrsto primi za ruke i vrti poput helikopterske eJise. Istraživanje u javnoj školi New Vision School u Minneapolisu koje je

provela Palmerova pokazalo je da takve aktivnosti rezultiraju značajnim razvojem mozga. Što je veći intenzitet te aktivnosti, to se bolje vide rezultati rasta mozga u područjima koja su receptivna za daljnje

učenje.

Krajnji je rezultat veliki napredak u kompetenciji i samopouzdanju, povečanoj pažnji, bržern reagiranju i sposobnosti da se uhvati u koštac s kompleksnim aktivnostima učenja.

Palmerova naglašava kako aktivnosti tog programa nisu onakve kakvu bi većina škola smatrala "akademskim". Ali, svaka posjeta razredu pokazuje da su djeca angažirana u "eksploziji" istinskog učenja.

Početno čitanje poučava se igrama s kartama na kojima su napisane riječi. Rani uvod u matematiku djeca dobivaju igrajući se domina i s velikim kartama koje imaju točke umjesto brojeva. Ona također igraju igre

koje razvijaju sposobnosti pred-pisanja.

Pomaže li to "akademskom" razvoju? Itekako. U jednom drugom istraživanju rizične djece koja su imala loš uspjeh u školi Palmeričine metode su proizvele drarnatičan napredak u sposobnosti čitanja. Djeca

iz eksperimentalne grupe čitala su tri do deset puta brže od djece iz kontrolne grupe.'?

Koristeci tehnike slične Palmeričinima dvoje je švedskih stručnjaka za vestibularnu stimulaciju, Mats i Irene Nik1asson, postiglo sjajne rezultate. U svojoj su organizaciji Vistabularis oni otkrili da su spora

vrtnja i kretanje idealni za mnogo djece, osobito za one s dijagnozom ozbiljnih poteškoča u učenju. Mats Niklasson kaže: "Nalazim da je većina problema učenja povezana s nedostatkom ravnoteže i poteškoćama

s refleksima." Nik1assonovi kroz vrtnju i druge motoričke aktivnosti "prespajaju" mozak."

Oni se također slažu da djeJotvorno učenje počinje od trenutka rođenja. Glavne su odrednice tog učenja sljedeće:


Ključne godine 239 1. Kljućna važnost kretanja korak po korak

Kako tjelesna aktivnost . izgrađuje djetetove mentalne sposobnosti Pretiskano iz FUNdamentals Guidebook (Vodiča FUNdamentalsa), autora Gordona Drydena i Colina Rosea koju je izdao Accelerated Learning Systems, England. Tablica kompilirana na preporuku Jeromea i Sophie

Hartigan, autora programa Jumping Beans iz Aucklanda, Novi Zeland.

Djeca rastu prema obrascima. Ona su rođeni istraživači. Dakle, potičete ih da istražuju u sigumoj okolini.

Dvoje irskih useljenika na Novom Zelandu, Jerome i Sophie Hartigan, udružili su svoje talente i uveli program za djecu u kojem sudjeluju i roditelji i koji je u velikoj mjeri utemeljen na dječjem prirodnom

tjelesnom razvoju. Jerome je bivši olimpijski petobojac, koji je magistrirao na Ithaca College u New Yorku te je znanstvenik i stručnjak za tjelesnu kulturu. Sophie je uspješna nastavnica glazbenog odgoja.

Njihovi centri za dječji razvoj pod nazivom Nestsšni grahići (Jumping Beans) niču diljem Novog Zelanda i angažiraju roditelje u redovitim jednosatnim treninzima. Jerome Hartigan kaže da "tjelesno, motoričko

učenje" čini temelj svog učenja uključujući čitanje, pisanje, aritmetiku i glazbu. "Bez motoričkog učenja," kaže on "mozak se jednostavno neće razviti."!" On kaže da specifični obrasci pokreta "umrežavaju" mozak.

Hartiganovi navode da je važno da su fizičke rutine povezane s načinom na koji raste mozak.

S tim se slaže i Janet Doman, direktorica Instituta za ostvarenje ljudskih potencijala u Philadelphiji. S timvježbama treba započeti od prvog dana. Ona kaže: "Pružite djeci priliku da u što je moguće ranijoj

dobi pužu. Bebe u stvari mogu puzati od rođenja, ali su običnoograničene s previše odjeće tako da tu sposobnost razvijaju tek kasnije.':"

Ona ističe da roditelji ne bi trebali ograničavati dječje pokrete s previše odjeće dok god im je toplo.

"Jednostavno, što više pužu na trbuhu, to će prije puzati četveronoške, a što više pužu četveronoške to će biti sposobniji hodati. Svaka od ovih faza osigura va da sljedeća faza dođe u pravom trenutku, te da

je dovršeno neurološko sazrijevanje koje ju prati."

"Ako su djeca toliko dugo zamotana da uopće ne pužu potrbuške već odmah pužu četveronoške, onda to skupo mogu platiti pet godina kasnije kada trebaju postati sposobna da idealno izoštre svoj vid."

Ali kako, zaboga, puzanje utječe na djetetov vidt

Janet Doman kaže: "Novorođena djeca nemaju sposobnost usklađivanja oba oka. Međutim, kada dijete počne puzati javlja se potreba za usklađivanjem oba oka jer se dijete iznenada kreće prema naprijed,

u prostoru, i počinje se sudarati s kaučem ili stolcem. Priroda je pomalo stroga učiteljica te dijete svaki put kada se to dogodi misli: 'Čekaj malo, bolje da gledam kuda idem.' U tom trenutku di jete počinje

usklađivati ta dva lutajuća oka i počinje se pitati: 'Gdje samto ja?' Nakon toga svaki put kada se dijete kreće uključit će svoj vid, pogledati kuda ide

Ono što dijete tjelesno radi tijekom prvih nekoliko godina života ima veliku Ulogu u tome kako će ono razviti druge sposobnosti. Ovdje je jednostavan model koji objašnjava kako to funkcionira: 1. Instinktivni Aktivnosti: Dovode do:

reptilski mozak Hvatanje Dodirivanje Okulomotorne koordinacije

~

Puzanje Pokreti ruku Vještina krupne motorike Hodanje i nogu Sposobnosti pred-pisanja Posezanje Guranje

Okretanje Povlačenje

2.

Balansirajući Aktivnosti: Dovode do:

cerebelum Vrtnja Prevrtanje Ravnoteže

~ Balansiranje Plesanje Sportskih sposobnosti

Slušanje Vožnje bicikla

~~ Ljuljanje Sposobnosti pisanja

~ :v Kotrljanje Fine motoričke koordinacije

Sposobnosti čitanja

3.

Emocionalni Aktivnosti Dovode do:

mozak Glađenje Ljubavi

~

Maženje Sigurnosti

Zajedničko igranje

Povezivanja

Socijalnih sposobnosti

Suradnje

Samopouzdanja

4. Misleći Aktivnosti Dovode do: mozak i korteks Slaganje igračaka Matematike, logike

6 Spajanje slagaljki Rješavanja problema Prepoznavanje obrazaca Fluentnog čitanja i

slovkanja Kreiranje obrazaca Pisanja, slikanja Igranje igara rijećima Bogatog rječnika Repetitivna igra Pamćenja Uživanje u glazbi Glazbenih sposobnosti


Priroda je stvorila mozak takvim da on tijekom prvih šest godina života može usvajati informacije ogromnom brzinom i bez

imalo napora. GLENN DOMAN

autor knjige Teach Your Baby To Read* (Naučite svoju bebu čitati) *U razgovoru s autorom, Philadelphia, PA.


I\IJucne goolm:t

i uskladiti oba oka. Tijekom konvergencije dva oka njihov vid postaje sve bolji i bolji. Međutim, ako propustite tu ključnu fazu razvoja, propustiti ćete ključnu fazu razvoja mozga."

Jedan od razloga za to je vrlo jednostavan: da. bi dijete puzalo treba upotrijebiti sva četiri uda. Ti pokreti jačaju puteve tristo milijuna živčanih stanica koji kroz corpus ca1losum povezuju dvije strsue mozga. Djeca koja preskače puzanje potrbuške ili retveronoške - što je često kod djece s ozbiljnim oštećenjem mozga od rođenja - tako ne mogu u potpunosti koordinirati obje mozgovne hemisfere. 2. Upotrijebite zdrav razum

Gotovo sve što naučimo o svijetu oko nas dolazi putem naših pet osjetila.

Djeca vrlo rano u životu pokušavaju dodimuti, pomirisati, okusiti, čuti i vidjeti sve što ih okruzuje. Zato ih potičite na to od samih početaka.

Janet Doman kaže: "Dijete dolazi na svijet u kojem je ono u stvari slijepo, ne može dobro čuti, a osjetila su mu daleko od savršenstva. Zato je djetetu svijet vrlo neudobno mjesto za prebivanje, Ono pokušava

shvatiti gdje je, što se događa, što će se sljedeče dogoditi. Zato što ne može vidjeti, ono ne čuje i ne osjeća se jako dobro. Zato ja mislim da je zadatak roditelja vrlo jasan: pruži ti dovoljno vizualnih, auditivnih i

taktilnih podražaja kako bi dijete razriješilo svoje dvojbe koje postoje iz razloga što nije sposobno vidjeti, čuti ili osjetiti."

'To ne mora biti složeuo. Primjerice, novopečeni roditelji često djecu stavljaju u okolinu koja je pasteJnih boja. To je za dijete katastrofalno. Dijete treba vidjeti kontraste, vanjske obrise oblika i slika, treba vidjeti crno-bi jele kontraste. Ako ga stavite u sobu blijeda ružičaste ili blijeda plave boje, to je kao da ste ga stavili u svijet u kojem se nema što vidjeti - pa ono i ne može vidjeti."

Ili uzmite, na primjer, okus. Domanova kaže da je to jedno od naj zanemarenijih osjetila. "Ako se stvari razvijaju uobičajenim tijekom, dijete će tijekom prvih nekoliko mjeseci života vjerojatno okusiti samo

dvije stvari: mlijeko i bljuvotinu. To nije jako zanimljiv varijetet okusa. Zato mi potičemo naše majke da uvedu malo raznolikosti: malo okusa limuna, naranče ili muškatnog oraščiča."

Ili zvuk: "Majke intuitivno djeci govore malo glasnije i jasnije i to je sjajno" kaže Domanova. "Još je bolje ako djetetu neprekidno govorite što se događa, npr. govoreći: 'Sada te oblačim', 'Oblačim ti desnu

čarapicu', 'Mijenjamti pelenu'."

Slušanje umirujuce pozadinske glazbe također je preporučljivo, kako prije, tako i nakon rođenja. Značajno je da djeca na pacifičkim otocima Polinezije, Me lanezije i Mikronezije gotovo bez iznimke rastu sa

sposobnošcu harmoničnog pjevanja, pri čemu imaju gotovo savršen osjećaj za visinu tonova. Čini se da je također svaki Polinežanin rođeni plesač. Isto tako izgleda kako je svaki novoze-



Ključne godine 243

landski Maor sposoban savršeno pjevati. Stručnjaci će vam reći kako je razlog tome to što su oni to puno činili puno prije no što su krenuli u školu. Oni su od rasli u kulturi u kojoj glavnu ulogu igraju pjevanje i

ples. Sve su te informacije oni oblikovali tijekom ključnih ranih godina života.

Na sličan način tisuće trogodišnjaka i četverogodišnjaka diljem svijeta danas zna svirati violinu - mnogi od njih u svojim vlastitim orkestrima - zahvaljujući programu koji je započela Japanka Shinichi Suzuki.

Zašto bebe trebaju gledati oštre kontraste? U prvim mjesecima mozak beba uspostavlja svoje glavne "vidne putove".

Djetetov korteks ima šest slojeva stanica koje prenose različite signale od retine u oku uzduž vidnog živca u mozak. Primjerice, jedan sloj tih stanica prenosi signale za vodoravne crte, a drugi za okomite. Drugi slojevi ili stupci stanica bave se krugovima, kvadratima i trokutima.

Kada bi dijete vidjelo samo vodoravne crte, primjerice, tada bi se ono prilikom puzanja ili hodanja neprekidno sudaralo s nogama stolova i stolaca jer njegovi "vidni putovi" ne bi mogli pro-cesirati okomite crte.

Američki znanstvenici Torstein Wiesel i David Hubel dobili su Nobelovu nagradu jer su pokazali kako je tako rano senzorno iskustvo ključno za poučavanje živčanih stanica njihovim zada-ćama.

Ronald Koutlak kaže: "Čak i u slučaju da je mozak neke osobe savršen, ta osoba neće moći vidjeti ukoliko ne procesira vizualne podražaje do druge godine, i neće nikad naučiti govoriti, ukoliko do desete godine nije čula govor.'"

To je razlog zbog kojeg Glen Doman već trideset godina preporučuje da se bebe od rođenja lzlažu oblicima jakih crno-bijelih kontrasta, a ne da im zidove oblažemo jednoličnim pastelnim tapetama.

"RONALD KUTLAK Inside The Brain (U unutrašnjosti mozga) Izdavač: Andrews i McMeel (1996), 4520 Main Street, Kanzas City, Missouri 64111, USA.

3. Gradite na temeljima pet osjetila Kako dijete raste mnogi roditelji osjećaju kako je sve lakše poticati učenje putem svih osjetila i to zato što odmah mogu uočiti povratne informacije.

Marzollo i Lloyd u knjizi Učenje kroz igru (Leaming Through PJay), naglašavaju kako djeca uče iz iskustava koja su konkretna i aktivna. "Da bi dijete shvatilo apstraktni pojam "okruglosti", ono najprije mora doživjeti puno iskustava s okruglim stvarima. Treba mu vremena da osjeti okrugle objekte, da kotrlja lopte, da razmišlja o sličnosti između okruglih objekata i da gleda slike okruglih stvari. Tijekom igre

djeca uživaju u guranju, vučenju, bockanju, lupanju i na manipuliranju objektima na razne druge načine, bez obzira na to jesu li to igračke, kutije od jaja ili kamenčići. Ta kombinacija djelovanja i konkretnosti

čini igru tako djelotvornim obrazovnim procesom."

4. Koristite cijeli svijet kao učionicu

Svaki izlazak pretvori te u iskustvo učenja. Motete trežiti oblike

Marzol1o i Lloyd kažu: "Oblici su svuda oko vas. Pokažite ih svojem djetetu i ono će ih uskoro početi pokazivati vama." Pokažite im krugove kao što su ko tači, baloni, sunce, mjesec, stakla naočala, zdjele,

tanjuri, satovi, novčiči, Pokažite im četverokute kao što su vrata, prozori, zgrade, kutije od pahuljica; knjige, kreveti i dostavna vozila. Pokažite im i kvadrate kao što su papirnate salvete, ma ramice, prozori i stolnjaci. Pokažite im trokute kao što su krovovi, planine, šatori, božićna drvca i jedra.

Svugdje motete vidjeti suprotnosti

To je sjajan način za učenje riječi asocijacijama: ako lopta ide gore, mora se vratiti dolje. Isto to rade i klackalice u parku. Svjetla se pale i gase, vrata otvara ju i zatvaraju, a noć pretvara u dan.

Svaki posjet samoposlutivanju predstavlja studijska putovanje

Zamolite svoje dijete da vam, prije no što krenete u kupovinu, pomogne u hladnjaku i smočnici provjeriti što vam je potrebno kupiti: za dijete samo i osta-


Jednostavan početak učenja engleskog jezika

Engleski ukupno ima 550.000 rijeći. Međutim, 900/0 govornog jezika sastoji se od 2000 rijeći

400 rijeći ćini većinu pisanog teksta. Engleski ima 26 slova i samo 44 glasa. Postoji samo 70 glavnih kombinacija pisanja slova. Polovica broja kljućnih rijeći su fonetske, a polovica nisu.

GORDON DRYDEN 'Prilagođeno iz slajd-prezentacije prikazane na konferenciji The Peoples Network Mastermind u Dallasu, Texas, u Iipnju 1996.

www.theleamingweb.net KljuCne gomne

tak obitelji. Potom u samoposluživanju krenite u potragu za onim što je potrebno djetetu i razgovaraj te o tome od kuda to dolazi. Međutim, od toga napravite igru: "Hajde da vidimo tko će prvi ugledati kukuruzne pahuljice."

Naučite brojati na stvarnim objektima

Započnite sa stvarima koje vaše dijete može dodimuti: "Ovo je jedna žlica, a ovo su dvije žlice." Potom od toga stvorite zabavnu igru: "Ti imaš jedan nos, ali koliko imaš očiju? Ti imaš jedna usta, ali koliko imaš ušiju? A

koliko prstiju imaš?" Uključite dijete u postavljanje stola za dvoje, troje ili četvero ljudi. Dajte mu da u trgovini prebroji novac.

Zabavite se uz klasifikaciju

Kao što smo već naglasili, mozak informacije pohranjuje putem asocijacija i u obrascima. Zato rano započnite taj proces. Kada perete rublje dijete može svr stavati čarape u parove, odvajati košulje za glačanje, a majice za

slaganje i pospremanje.

5. Velika umjetnost komunikacije Govor je, naravno, jedinstvena ljudska sposobnost. Djeca ga uče slušajući, oponašajući i vježbajući. Zato im od početka govorite. Govorite im što radite. Upoznaj te ih s njihovim rođacima. Redovito im čitajte, Iznad

svega zapamtite važnost pozitivnog poticanja. Ukoliko dijete kaže: "Ideo sam u dućan." - nemoj te mu reći kako je to krivo. Umjesto toga pokušaj te reći ovako nešto: "Išao si u dučan, zar ne? I ja sam išla. Sutra ćemo

ponovno ići u dućan."

Ponovno, od svega napravite zabavnu govornu igru, najprije uvodeći neku temu, a potom je pretvarajući u igru pitanja: "Ovo su moje oči, a ovo je moj nos. Imaš li ti oči? Gdje su ti? Imaš li ti nos? Gdje je'?"

Dječje pjesmice su sjajne, jednostavno zato što se rimuju, a rime je lako zapamtiti. Svako dijete od početka treba izlagati šarenim slikovnicama i treba mu redovito čitati.

Novozelandska stručnjakinja za čitanje i autori ca Dorothy Butler kaže: "Držite slikovnice nadohvat ruke i stvorite običaj da ih pokazujete svojem djetetu od dana kada ste ga po prvi put donijeli kući. Naslovnice su

vjerojatno ilustrirane žarkim bojama, te isprva dijete možete ohrabrivati da fokusira oči na te slike. Tijekom prvih nekoliko mjeseci života možete svoje dijete mnogo naučiti o knjigama."!" Batlerova preporuča prikazivanje

niza stranica prikladnih slikovnica čak i vrlo maloj djeci: "Bebe trebaju ljude: trebaju pričanje, smijeh, tople ljude koji će ih stalno uvoditi u svoje živote i nuditi im cijeli svijet kao igralište. Daj mo im knjige koje će biti

paralelne s njihovim iskustvima; knjige u kojima jezik



Ključne godine 247

i ilustracije aktiviraju njihova osjetila te značenja glatko usvajaju uz pratnju odgovarajućih osjećaja."

Prvi korak k čitanju *Izdavač: Penguin, London.

Učenje čitanja trebao bi biti prirodan i zabavan proces.

Ponovno su načela jednostavna. Engleski jezik ima oko 550.000 riječi.'? Međutim, većina onoga što se govori sastoji se do 2.000 do 3.000 riječ." A 65 posto svih knjiga sastoji se od svega 400 do 450 rijeci.'? Ako djecu na prirodan način upoznate s tim riječima, čitanje će im se razvijati jednako prirodno kao i govorenje. U stvari, načelo je tako jednostavno da je začuđujuće da uopće pos toji nekakva rasprava. Riječi su, poput slika, samo simboli stvarnosti. Slika jabuke simbol je stvarne voćke jabuke. To isto vrijedi i za glasove 'jabuka". Kao i za napisanu riječ 'jabuka". Ukoliko djeca mogu čuti i vidjeti riječ jabuka, ukoliko jabuku mogu okusiti, pornirisati i dodirnuti, oni će uskoro naučiti izgovarati i čitati tu riječ.

Glenn Doman to dokazuje još od prije 1964. godine kada je napisao knjigu Teach Your Baby to Read (Naučite svoju bebu čitati). No, njega su mnogi i kritizirali. Usprkos tome, mnogi su njegovi kritičari zapravo preporučivali mnogo jednakih tehnika, a Domana su često kritizirali za stvari koje on nikada nije niti proporučivao.P

Doman kaže: "Naučiti čitati jednako je jednostavno kao i naučiti govoriti. U stvari, vjerojatno je još i lakše - jer se sposobnost gledanja razvija prije od sposobnosti govorenja. No, ne morate mi vjerovati na riječ. Pitajte bilo kojeg producenta televizijskih reklama. Oni koriste iste jednostavne komunikacijske tehnike. Pogledate li televiziju bilo koje večeri čut ćete nekoga kako vrišti COCA COLA ili McDONALD's - a istodobno se imena tih tvrtki na ekranu pojavljuju napisana velikim obojenim slovima, te su često praćena pjesmicom koju je lako zapamtiti. Tako su dvogodišnjaci otkrili tajnu čitanja. Sada i oni mogu čitati jer su poruke dovoljno velike da ih se može interpretirati.t''"

Zato je Doman uvježbao roditelje da ne samo da svojoj djeci nove iiječi jasno i glasno izgovaraju, već" i da im istodobno te riječi pokazuju napisane velikim slovima, upravo kao što to čine TV reklame ili reklamni panoi.

U mnogim su dijelovima svijeta roditelji shvatili da je jednostavno i zdravorazumsko rješenje to da stave natpise na što više stvari, kako bi djeca mogla pisane riječi prepoznati jednostavno kao i one izgovorene. Tako su imenovali mnogo toga, počevši od imena svih važnih stvari: od djetetovog vlastitog imena do riječi mama i tata, dijelova tijela i svega u kući. Preporučuje se uporaba tiskanih slova visokih oko 7 crn.

U vrtićima i centrima za obrazovanje roditelja na pacifičkom otoku Rarotonga prije su 20 godina stavili natpise na stvari kako na engleskom, tako i na svom

Od dana kada ga iz rod il išta donesete kući pokazujte svome djetetu slikovnice

jarki h boja. I svakog mu dana ćitajte.

Sažeto iz DOROTHY BUTLER Babies Need Books * (Beba ma su potrebne knjige)

248 Revolucija u ućĐnju

Drugi korak k čitanju Ukoliko dijete može neku stvar vidjeti, dodirnuti, okusiti, čuti riječ za nju i vidjeti tu riječ napisanu, ono je može naučiti izgovarati i čitati. Zato, povezujte čitanje sa svim osjetilima. 34.

GORDaN DRYDEN Iz slajd-prezentacije o knjizi The Learning Revolution (Revolucija u učenju) na konferenciji World Book International Achievers održanoj u Barceloni, Španjolska, u kolovozu 1996.

www.thelearningweb.net I\IJucne goalne

materinjem polinezijskom jeziku. Otkrili su da je to sjajan način da se djecu potakne načitanje i govorenje obaju jezika.

Nury Institut u Maleziji je stotine roditelja uvježbao da svoje dvogodišnjake i trogodišnjake uče govoriti, kako na malajskom tako i na engleskom,

koristeći Domanovu tehniku.F

Engleskinja, nastavnica i autorica Felicity Hughes slične je metode koristila učeći malu tanzanijsku djecu da čitaju engleski i

svahili jezik.23 Poslije toga su mnoga od te djece svojim roditeljima pomagala čitati.

Felicity Hughes i autori ove knjige se slažu, za razliku od Glenna Domana, da fonetika ima jednaku ulogu u poučavanju kao

i metoda "cijele riječi". U engleskom postoji oko polovica riječi koje su fonetske - koje se pišu približno isto kao što izvuče:

hat, sat, mat, hit, tit, sit. Druga polovica riječi nisu fonetske, a neke od njih se vrlo složeno pišu kao, primjerice, through,

tough, cough, where, tight, weigh i bridge.

Ako naučite samo fonetske riječi znati ćete slovkati set, bet, get i met . Također ćete brzo naučiti prefikse i sufikse kao što su un, de, dis, re, ing i ed. Međutim, necete moći pročitati once upon a time

(fonetički: vans apon e tajm). Također ne čete moći pročitati riječi za brojeve od jedan do deset (fonetički se one izgovaraju van, tu, tri, for, fajv, siks, seven. ejt, najn, ten). Zapravo nećete moći pročitati niti

riječ phonetical1y (fonetski). U engleskom se, primjerice, dugačko "e" može pisati na dvanaest različitih načina: On the quay* we could see one of these people seize the key to the green machine and give it

to the chief officer who threw it in the sea. Zato bi karte s riječima trebale sadržavati najčešće korištene riječi, bez obzira pišu li se one fonetski ili ne.

Prve karte bi trebale biti riječi koje služe kao oznake imenice stvari koje djeca prve vide i o kojima im roditelji prvo govore: "To je tvoja bočica, To je tvoja haljinica. To su tvoji nožni prstići." Kada djeca

počnu puzati, preokretati se i hodati ona mogu početi učiti izgovorene i pisane riječi za radnje: "Da vidim kako se okrećeš. Bravo, ti znaš hodati." Potom dolaze prilozi: "Preokreni se polako. Vidiš kako brzo

možeš hodati." Potom dolaze i pridjevi: "Kakav veliki crni pas."

Pitanje je, međutim, da li previše ranog poučavanja krade djeci njihovo djetinjstvo? Glenn Doman daje jednostavan odgovor:

"Mi imamo nepogrešivo pravilo kojemu poučavamo sve majke. Ako se dok poučavate svoje dijete izvrsno ne zabavljate, te ako se vaše dijete izvrsno ne zabavlja, prestanite s poučavanjem jer nešto činite krivo. To je to nepogrešivo pravilo."

* U "engleskom engleskom" riječ quay (mol) piše se kao "quey". 'Beginner Books' (Knjige za početnike) dr. Seussa izvrsne su za rimovanje riječi koje jednako zvuče, ali se drugačije pišu, poput


riječi "iun" i "dane".


251 Ključne godine

Rana dob je također idealno vrijeme za učenje jednog jezika, osobito ako živite u području u kojem se drugi jezici redovno govore. Doman kaže: "Sva djeca su lingvistički geniji. Pogledajte

samo njihovu sposobnost učenja jezika tijekom prve tri godine života. Ako djeca žive u bilingvalnom domu, nauče dva jezika, a ako su rođena u trilingvalnom domaćinstvu, ona nauče govoriti tri

jezika."

Neuroznanstvenica, profesorica Diamond, upozorava da je "ljubav" najvazniji sastojak ranog dječjeg obrazovanja. "Ja mislim kako su toplina i nježnost najvaž niji za zdrav razvoj mozga. Nakon toga možete izlagati djecu najrazličitijim iskustvima. Dopustite djetetu da izabere što ga zanima i potom krenite dalje u poučavanje.">'

Treći korak k ćitanju: oznaćite ono što dijete može vidjeti

nos Ie-----

II_k_r_e_ve_t_' _ -----------

ploča -

prsti oći .oqrtač kada 6. Roditelji kao prvi ućitelji

Kako, dakle, svaki roditelj može postati boljim "prvim učiteljem"? Ili, još bolje, prvi trener i mentor? Naravno, možete čitati knjige o ovom pitanju, kao što to činite sada. Međutim, kao i kod

učenja drugih stvari, još je bolje iskustvo s mentorom. Svijet zato nudi mnogo modela.

Prvi koji je utabao stazu u SAD bio je program Misurijski roditelji u ulozi nastavnika (The Missouri Parents As Teachersi." Taj je program počeo kao pilot program 1981. pod nazivom Roditelji kao prvi nastavnici (The Parents as First Teachers ili PAT), i njegovi su prvi rezultati pomno istraženi. Kada su sva djeca iz pilot programa došla u dob od tri godine, po slučaju odabrana podgrupa

te djece je uspoređena s brižljivo uparenom usporednom grupom. Grupa koja je bila u PAT programu postizala je bolje rezultate u svim značajnim područjima: jeziku, rješavanju problema, zdravlju,

intelektualnim sposobnostima, odnosima s drugima i samopouzdanju.

Danas je PAT od države financirana usluga koju nude sva 543 javna školska okruga u Missouriju. Zadnjih je godina u prosjeku oko 60.000 obitelji iz Missou rija s djecom do tri godine sudjelovalo u tom programu. Njima je pomoglo oko 1.500 uvježbanih honorarnih "roditelja-pedagoga". Svakog mjeseca roditelje posjećuje roditelj-pedagog koji im daje informacije osljedećoj fazi

dječjeg razvoja i predlaže praktične načine na koje mogu poticati zdrav razvoj. Roditelji pedagozi također daju savjete o sigurnosti u kući, djelotvornim disciplinskim tehnikama, konstruktivnoj igri i drugim temama.

Prilikom svakog posjeta, roditelj-pedagog sa sobom donosi igračke i knjige prikladne za sljedeću očekivanu fazu djetetova razvoja, raspravlja o tome što ro ditelji mogu očekivati i ostavlja im na

jednoj stranici napisane savjete o tome kako poticati djetetov interes tijekom te faze.

cipela GLENN DOMAN

Teach Your Baby To Read Kit (Pribor za učenje čitanja vaše bebe) 'Izdavač: Selter Baby Institute, Philadelphia, PA, USA.

Slične oznake za rijeći navedene su FUNdamentals, koje je izdao Accelerated Learning Systems, Ltd., England.


Četvrti korak k čitanju: imenujte sve ono što dijete može učiniti

hodati sjediti trćati plesati kotrljati se govoriti sporo

tiho GORDaN DRYDEN & COLlN ROSE FUNdamentals *

I

*Izdavač Accelerated Learning Systems, England. Program sadr:i. ka~e s velikim plavim slovima na kojima su napisane prvi ključni glagoli I prilozi. www.thelearningweb.net

I\IJUClltl yUUllltl

Joy Rouse, koji je roditelj-pedagog, kaže kako obitelji primaju tri vrste pomoći.26 "Primarni je dio mjesečna kućna posjeta. Nudimo i grupne sastanke na kojima roditelji imaju priliku sastati se s drugim

obiteljima koje imaju djecu iste dobne skupine. Katkad su to sastanci za aktivnosti djece i roditelja, katkad sav jetnici govore o djetetovom razvoju ili roditeljstvu, a katkad se samo zabavljamo. Treću

komponentu predstavlja trijaža i ona je ključna komponenta. Djeci provjeravamo razvoj govora, opći razvoj te sluh i vid. Također imamo mrežu us tanova u koje možemo uputiti obitelji sa specijalnim

potrebama."

Mnoge škole u Missouriju povezuju svoj PAT program s drugim programima. Jedan od vodećih okruga je Školski okrug Ferguson Florissant u županiji St. Louis." Oni provode šest različitih predškolskih

programa: PAT, LINK program u kojem djeca i roditelji zajednički pohađaju satove; "Subotnju školu" koja predstavlja poludnevnu školu za četverogodišnjake uključujući i grupne posjete njihovim domovima;

program za trogodišnjake; dječji vrtić s djecom od dvije do pet godina i koji plaćaju roditelji; te obrazovni program za predško1ce s posebnim potrebama. Vrtić djeluje pri lokalnoj gimnaziji, te služi kao dio

obrazovnog programa za srednjoškolske učenike.

Početkom 1990-ih u PAT programu je sudjelovalo trideset posto missourijskih obitelji s djecom mladom od tri godine. Cijena tog programa po obitelji iznosila je oko 250 američkih dolara godišnje, pri čemu

je država osiguravala 180 dolara, a školski okrug ostatak. Da bi se, dakle, ta usluga pružila svakoj američkoj obitelji s djecom mladom od tri godine, za 12 milijuna djece bilo bi potrebno 3 milijarde dolara

godišnje. To je otprilike samo dva puta veći iznos od onoga koji sićušni Singapur (koji ima populaciju jednaku onoj američke države Oregon) troši na opremanje svojih škola računalima.

Međutim, bivši je harvardski profesor Burton L. White, koji je igrao veliku ulogu u uspostavljanju ovog programa, prekinuo svoj angažman u PAT progra mu jer kaže kako je on "beznadezno slabo

financiran't.i" On kaže kako bi za pravilno provođenje programa trebala puno veća financijska sredstva, te kako bi to trebao biti najvažniji program. on također dodaje kako samo jedno od desetoro emeiičk» djece dobiva adekvatni poticaj za razvoj tijekom ključne prve tri godine živote: "Ovakvo stanje stvari moglo bi predstavljati tragediju, koja ni u kom slučaju nije tragedija dvadesetog stoljeća" - kaže

on. "U povijesti zapadnjačkog obrazovanja nije bilo društva koje bi prepoznalo obrazovnu važnost najranije dobi, niti sponzoriralo bilo kakvu vrstu sustavne pripreme i pomoći obiteljima ili bilo kojim drugim

institucijama za vođenje ranog razvoja djece."29

Profesor White drži kako je razdoblje od kada dijete prohoda, pa do dvije godine života naj važnije. "Svako od četiri temeljna obrazovna područja - razvoj go-



Peti korak k ćitanju: igranje fonetskih igara

FUNDAMENTALS

bat got train

cat pot brain

sat hot drain

mat

GORDNON DRYDEN & COLlN ROSE FUNdamentals * 'Izdavač Accelerated Learning Systems, England. Program sadrži dva skupa Phonic Fun karata, prvi za jednostavne, "kratke", samoglasnike, a drugi za "kombinacije" poput "al", Karte se mogu koristiti za Phonic

Snap ili za igru na ploči poput one prikazane u gornjoj tablici.

Bilješka: U engleskom jeziku oko polovina riječi je fonetske naravi, tj. pišu se približno isto kao što se i izgovaraju. Ključne godine 255

vora, znatiželje, inteligencije i društvenosti - ugroženo je u razdoblju od osmog mjeseca do dvije godine života."

On otvoreno kaže kako "naše društvo ne osposobljava ljude kako da odgajaju djecu". On danas vodi model program u svom vlastitom Centru za obrazovanje ro ditelja u Wabanu, u državi Massachusetts, te

sanja o danu kada će i državama slični projekti postati najvažniji prioriteti. I mi također sanjamo o tom danu.

Međutim, profesorica Diamond, upozorava: "Brine me kada ljudi govore stvari poput 'Ako ne učiniš nešto do treće godine, mežeš sve zaboraviti. Propustio si priliku poticati mozak tog djeteta.' Mi ne

želimo da ljudi stvore dojam kako je sav kortikalni unos važan tako rano, premda neke funkcije, poput vida, sluha i početaka govora, zaista dostižu optimalni razvoj u toj dobi."3o

Profesor Robert Sylwester dodaje: "Najbolje vrijeme za savladavanje neke vještine povezane s nekim sustavom je upravo vrijeme u koje taj novi sustav sti že na red u vašem mozgu. Jezik je dobar primjer.

Za svakog dvogodišnjaka ili trogodišnjaka vrlo je lako naučiti bilo koji jezik. Međutim, ako ta osoba čeka do osamnaeste ili tridesete godine, učenje novog jezika biti će mnogo teže jer se sus tavi koji time

rukovode upotrebljavaju za nešto drugo. Mnoga umijeća poput učenja i sviranja glazbenih instrumenata ili razvijanje finih i krupnih motoričkih vještina najbolje se razvijaju što je ranije moguče.?"

Slijedeći program edukacije roditelja koji se odvija kod kuće, a koji ima izvr stan uspjeh za djecu od četvrte do šeste godine, zove se HIPPY: Home Instruc ti on Program for Preschool Youngsters (Kučni

obrazovni program za predškolsku djecu).

Program je započeo u Izraelu 1969. godine i danas djeluje u preko dvadeset drugih zemalja ili država i godišnje pruža usluge dvadeset tisuća obitelji izvan Izraela.

Svoj najveći početni prodor u Ameriku vjerojatno zahvaljuje svom uspjehu u Arkansasu gdje su ga podržali bivši guverner, i predsjednik Clinton i njegova supruga Hillary Clinton. Predsjednik Clinton toplo je pohvalio HIPPY: "Ovaj je program, po mom mišljenju, najbolji predškolski program na svijetu jer rodite ljima daje priliku da budu prvi učitelji svoje djece, bez obzira na to koliko slabo bilo njihovo

obrazovanje.vš?

HIPPY je kreirao profesor A vima Lombard i isprva je bio namijenjen za približno 200.000 izbjeglica koje su 1960-ih u Izrael došle iz Afrike i Azije. Ti su ljudi bili siromašni i jednostavni i njihova djeca

ponekad zanemarena jer su se roditelji borili za uspostavljanje njihovog novog doma. Poput PAT-a i HIPPY dovodi obrazovanje izravno u dom, međutim on je namijenjen za roditelje djece u dobi od četiri i pet godina. Majke uključene u program posjećuje se jedan puta


Šesti korakk ćitanju:igra s kljućnim rijećima 35.FUND

an any but can do even

fun hand hat must

no ne now once slow GORDON DRYDEN & COLlN ROSE FUNdamentals*

'Izdavač: Accelerated Learning Systems, England. program sa~rži SVi.h 45~ najčešće pisanih engleskih riječi i tri skupa Key Word Bingo kartica koje nallkuju karticama za tombolu.

Odrasla osoba ili starije dijete pokazuje jednu po jednu riječ, a ~Iađa ?je~~ pokušavaju pronaći odgovarajuću riječ na svojoj kartici. ~o.bjed~l~ Igre Je dilete koje prvo popuni red ili stupac riječi na svojoj kartici, www.thelearningweb.net

NJU\.IlltJ ~UUllltJ

svaka dva tjedna, a one se svaki drugi tjedan susreću s drugim majkama na grupnim sastancima.P

I ovdje su rezultati bili izvrsni, a u Arkansasu nisu profitirala samo djeca već je program povećao pismenost i među roditeljima."

Doktor Noor Laily Dato' Abu Bakar i Mansor Haji Sukaimi su u Maleziji programe edukacije roditelja uveli na selu. Oni su to nazvali Nury program pre ma riječi koja znači "bliješteće svjetlo". Tijekom prvih

deset godina oni su obrazovali dvadeset tisuća roditelja u Maleziji i dvije tisuće roditelja u Singapuru.P

7. Roditelji u vrtićima

Novi Zeland je još jednom bio predvodnik, prvi provodeći i istražujući program kako PAT u Missouriju tako i HIPPY program. U Missouriju je PAT program jako povezan sa školama, no u Novom Zelandu

vlada ga je povezala s tzv. Plunketovim programom (koji je nazvan tako prema bivšem predsjedniku države) koji je prvi uveo zdravstvene provjere djece, izobrazbu roditelja i pomoć obiteljima tijekom većeg

dijela ovog stoljeća. Mnogo je godina Plunketov program bio najzaslužniji za to što je Novi Zeland imao najnižu stopu smrtnosti dojenčadi na svijetu.

Još je temeljitiji program uvela i istraživala Novozelandska pacifička fondacija." Ta je fondacija ranih 1990-ih osmislila i izgradila kombinirani predškolski centar i centar za izobrazbu roditelja u školi Kevin

Road u Papakuri, u središtu područja s velikim deprivacijskim problemima. Centar je usko povezan i s većinom drugih područnih centara koji pružaju zdravstvene i socijalne usluge. Predškolski centar nudi

potpun razvojni program za malu djecu i njihove roditelje utemeljen na HIPPY programu. Izvršni direktor te fondacije, Lesley Max, čitav projekt opisuje kao "trgovački centar za roditelje i predškolske usluge"."

Rezultati su toliko izvanredni da vlada danas financira slične centre u drugim dijelovima zemlje.

Na inovativnom Novom Zelandu od 1941. godine djeluje pokret roditelj skih suradničkih Centara za igru. Pokret je započet kao projekt koji je pružao podršku majkama čiji su supruzi bili odsutni zbog rata.

Majke su se međusobno izmjenjivale čuvajući skupine djece, kako bi druge majke mogle obaviti kupovinu ili se rekreirati. Pokret se brzo proširio, te je jedna od njegovih začetnica, Gwen So merser, organizirala

šire programe kojima je mlade majke obrazovala u vještinama potrebnima za dječji razvoj. Danas u cijeloj zemlji postoji 600 Centara za igru, koji pružaju usluge za 23.000 djece. I dalje je ključan angažman

roditelja. Oni se izmjenjuju pomažući školovanim, honoramim supervizorima koji rukovo-



Igra je djećji posao. Djeca uče iz svega što čine.

CAROL YN HOOPER New Zealand Playcenter Movement* (Novozelandski pokret centara za igru)

'u intervjuu Gordnu Drydenu u televizijskoj seriji Where To Now? (Kamo sada?), a pretiskano u Pacifie Network časopisu u broju od veljače 1992. Playcenter je suradnički roditeljski pokret na Novom Zelandu koji već preko 50 godina predvodi pionirski pokret kombiniranja izobrazbe roditelja i ranog dječjeg razvoja.

Ključne godine 259

de centrima. Izobrazba samih roditelja, pak, pomaže im da budu kompetentniji roditelji.

Švedska je druga zemlja s jako naprednim razvojnim programima za malu djecu, no njeni su porezi toliko visoki da ih u većini drugih zemalja drže previ sokima. Za svako dijete rođeno u Švedskoj jedan

roditelj može imati godinu dana gotovo u potpunosti plaćenog dopusta, da bude profesionalni roditelj."

Nakon tih godinu dana Švedska nudi izvrsne predškolske razvojne centre. U toj zemlji postoji i jedan od na svijetu najboljih programa potpore za izbjeglice, za imigrante iz 114 različitih zemalja. Zakonski

je određeno da svaki predškolski centar mora zapošljavati odrasle koji znaju govoriti švedski jezik i materinji jezik svakog djeteta. Uz to, oni također općenito govore i engleski jezik.

Međutim, zasluga za izvrsnost u ranim programima dječjeg odgoja može se pripisati pokretu kojeg je prije preko 90 godina u Italiji započela prva žena liječnica, Maria Montessori.P

Veći na Montessori vrtića je privatna, a često su i vrlo skupi. Međutim, novo zelandska televizijska ekipa je, snimajući najbolje ideje za učenje u 1990. godini, u French Campu u blizini Stocktona - na samo

jedan sat vožnje od San Francisca - pronašla Montessori centar koji se brine za najsiromašnije američke radničke obitelji. To su obitelji meksičkih berača voća i povrča.f Za obiteljski prihod u vi sini od oko

7.000 dolara godišnje, oba roditelja u tim obiteljima svakodnevno rade na poljima od 4.30 ili 5.00 ujutro.

Usprkos tome, njihova djeca prolazila su predškolski odgoj koji je u rangu najboljih na svijetu. Ovaj centar bio je jedan od 18 centara koji su osnovani u ok viru istraživačkog eksperimenta kalifornijskog

Fundacijskog centra za fenomenološka istraživanja. * Na terenima French Camp Centra TV ekipa je snimila djecu imigranata kako plešu, pjevaju i igraju se. U Centru druga su djeca bila zaokupljena različitim

aktivnostima prilagođenim iz izvornih Montes~ori ideja.

Djeca su sjedila na malim stolcima za malim stolovima koristeći alate i sredstva posebno oblikovane za male ručice. Koristeći drvene štapiće različitih dužina i boja za prikazivanje brojeva do 2.000 djeca su

također na Montessori način učila naprednu matematiku.

* Poput mnogih pionirskih pothvata, nedostatak novčanih sredstava prisilio je Fondacijski centar da zatvori mnoge od svojih predškolskih centara, uk1jučujući i spomenuti u French Campu. Neke su centre preuzele druge grupe. Sredinom 1999. godine Fondacijski centar izgradio je četiri nova centra u Sacramentu koja su utemeljena na ovdje opisanim načelima.


Prva 24 koraka k vještom pisanju 1. Od faze puzanja igranje s velikim loptama.

2. Slaganje plastičnih čašica od 9 do 18 mjeseci.

3. Korištenje ploča s rupicama u koje se stavljaju čavlići od 12 do 18 mjeseci.

4. Jednostavne slagalice s velikim dijelovima od 18 do 24 mjeseca.

5. Nizanje velikih perlica s 18 do 24 mjeseca.

6. Složenije rućne slagaljke od 2 godine.

7. Prelijevanje najprije riže, a potom vode iz posude u posudu.

8. Rano šaranje.

9. Puno igranja u vodi.

10. Slikanje dlanovima, spužvom i prstima.

11. Prelazak na male loptice.

12. Uporaba male skolske ploče.

13. Nizanje tjestenine između 2. i 3. godine.

14. Presavijanje papirnatih ubrusa od trideset mjeseci.

15. Velike slagalice od 3. rođendana.

16. Crtanje u slovaricama s širokim crtama od 3. godine.

17. Potom korištenje slovarica s užim crtama.

18. Praćenje prstom preko slova napisanih točkicama.

19. Čišćenje cipele između 3. i 5. godine.

20. Prepisivanje vlastitog imena do 4. rođendana.

21. Zapišite djetetovu prvu priču i neka ono piše preko nje.

22. Pomozite djetetu napisati popis za kupovinu.

23. Igranje igara s pisanjem na kucnom računalu.

24. Dijete prije 5. godine počinje puno pisati.

GORDON DRYDEN & COLLlN ROSE FUNdamentals Guidebook* (FUNdamentals vodič) 'Izdavač: Accelerated Learning Systems, England.

Bilješka: Većinaaktivnosti služi za razvijanje sposobnosti koje su potrebne za pisanje. www.thelearningweb.net


Ključne godine 261

Montessorijevaje između ostalih inovacija uvela i iz brusnog papira izrezana slova kako bi djeca mogla učiti i dodirom, a ne samo vidom. Djeca u French Campu doživljavala su pun opseg sličnih osjetilnih

iskustava. U svakoj prostoriji bilo je nekoliko živih životinja i riba kako bi se ubrzao proces učenja. Tu su za pomoć uvijek bili prisutni i dobro osposobljeni roditelji, međutim djecu se opčenito poticalo da sama

uče.

Antonia Lopez, kao jedna od tadašnjih organizatorica Fondacije, TV gledateljima je rekla: "Glavni zadatak odraslih je da djeci pruže što više prilika u svim područjima, od kulturnog, znanstvenog,

umjetničkog, glazbenog, matematičkog ili jezičnog. Zadatak im je da djeci pruže što je moguće više dobno prikladnih i postupno sve složenijih mogučnosti.'?" Svaka dva sata servirali su nešto zajelo, pri čemu je

svaki obrok pratila pouka o prehrani i nutricionizmu: juhe s malo masnoće, kruščići od crnog brašna umjesto bijelih. Dok su djeca postavljala sto love učila su brojati žlice, vilice i tanjure. Svaki obrok bio je

kulturni doživljaj.

Program se nije zaustavio kod prehrane. Svimje članovima obitelji - rnuškirn, ženskim, djeci - svake godine ispitivano zdravlje.

Oni koji kritiziraju Glenn Domanov program čitanja vjerojatno bi ostali bez daha od iznenađenja kada bi čuli da su djeca u French Campu dobro pisala prije svog petog rođendana. O tome je Lopezova rekla:

"Montessorijeva nas uči kako djeca oko četiri i pol godine starosti naglo počinju pisati. To je službena verzija pisanja koju bismo mogli nazvati 'Ja znam napisati riječ i rečenicu'. Međutim našu djecu upoznajemo

s pisanjem i čitanjem puno ranije. Čak smo i malene od dvije i pol godine uključili u iskustva predpisanja: tako da čine stvari s lijeva na desno i odozgora prema dolje i da uče o odnosima. Također ih izlažemo

rimama i pričanju priča i svim vrstama pričanja, tako da su spremni "eksplodirati" u pisanju puno prije pete godine."

Vjerojatno je značajno istaknuti kako su početna istraživanja Montessorijeve i Domana započeta s djecom koja su imala ozbiljna oštećenja mozga. Oni su shvatili da ta djeca, nakon multisenzornog poticanja,

bivaju bolja od "normalne" djece.

Montessorijevaje osmislila materijale i iskustva uz pomoć kojihsu čak i "intelektualno hendikepirana" djeca prije polaska u školu lako mogla naučiti čitati, pisati i računati. Njen je uspjeh bio sjajan: njezini

učenici s oštećenjem mozga uspješno su prolazili standardizirane testove.f

Međutim, Montessori metodom malu se djecu ne "uči" pisati. Njih se izlaže speciiičnim konkretnim iskustvima koja im. omogućavaju da razviju "motoričke" i droge sposobnosti koje dovode do toga da

sama otkriju pisanje. Evo kako stručnjakinja u Montessori metodi, Pauline Pertab iz Aucklanda na Novom Zelandu


Pisanje petogodišnjakinje

Uzorak rukopisa (pisano kemijskom olovkom) petogodišnje učenice talijanske pedagoginje Marie Montessori iz 1909. godine. Prijevod: "Inženjeru Eduardu Talamu i princezi Mariji želimo radostan Uskrs. Molimo ih da dovedu svoju Ii-

jepu djecu. Ostavite to meni: Ja ču pisati za sve. 7. travnja, 1909.'''

*Pretiskano iz knjige Marije Montessori The Montessori Method (Metoda Montessori), koju je izdao Schocken Books, Ine., New York. Ključne godine 263 to objašnjava; "Već s dvijei pol godine dijete ćemo poticati da lijeva vodu i uglačava, te mi taj način razvija koordinaciju između očiju i ruku. Uz to ćemo ga poticati da slika i crta, da razvija kontrolu nad

olovkom, a kasnije da radi s oblicima i uzorcima, da slijedi unutarnje i vanjske rubove šablona, te da barata slovima od brusnog papira dubokima oko devet centimetara, kako bi dobilo osjećaj za oblike."43

"Eksplozija pisanja" nastupa u trenutku kada dijete samo otkrije kako zna pisati.

Kao što je Maria Montessori dokaziva1a 1900-ih godina, rješenje za ranu dječju uskraćenost dominantno leži u tome da se svoj djeci pruži podupiruća okolina kako bi razvila svoje talente.

Kao rezultat toga ona je pokazala da djeca koja rastu u okolini strukturiranoj da potiče njihov prirodan, postupan razvoj će "eksplodirati" u učenju: oni će postati samostalni referenti koje neće biti potrebno

motivirati izvana, te koji će imati samopouzdanja da se nose s bilo kojim problemom koji iskrsne u njihovom životu.

Pa ipak, 100 godina kasnije rni smo pronašli samo dva centra za malu djecu koja kombiniraju gotovo sva ključna načela iznesena u ovom poglavlju. Prvi takav centar je Montessori International u slabo

naseljenoj američkoj državi Montani." Tamo nema suludih svađa o tome koja je metoda poučavanja engleskog važnija: fonetska ili "cjelovita". Djeca u tom centru uče objema metodama: Mon tessori ili Doman

metodom - koja god bila uspješna. Tu djecu poučavaju u ranoj dobi. Oni znaju da se glasovi engleskog jezika mogu pisati pomoću 70 različitih kombinacija slova, pa zato igraju igre s tim glasovima i

kombinacijama slova.

Tamo znaju da glavni koraci k dobrom pisanju uključuju desetke aktivnosti predpisanja, tako da njihova djeca puno vježbaju te korake. Oni znaju da su glaz ba i ritam neophodni za učenje pa su i oni također

ključni sastojci njihovog dobro uravnoteženog programa. Oni također znaju da su tjelesne vježbe utemeljene na pristupu Doman-Palmer-Hartigan, ključne za razvoj mozga tako da ihnjiho va djeca prolaze

svakodnevno.

Prije početka prvog razreda sva ta djeca znaju dobro govoriti, tečuo čitati, dobro pisati, konstruirati priče, brojati, zbrajati, oduzimati i umožiti. *

* Danas u SAD djeluje oko 6.000 različitih vrtića i škola koje rade pod nazivom Montessori, no većina njih ne slijedi model iz Montane. Primjerice, Montessori International slijedi Domanovu filozofiju upoznavanja s čitan jem mnogo ranije nego što to preporučuje Marija Montessoii, a svakako puno ranije od škola koje slijede Piagetov model (vidi usporedbu na sljedećoj stranici). Montessori International je dio jedne religijske zajednice. Premda niti jedan od autora ove knjige nije dovoljno stručan da komentira religijsku filozofiju te zajednice, njen pristup učenju je izvrstan.


Usporedba dviju razvojnih teorija Maria Montessori, Talijanka i rani.dj~čji pedaqoq, i Je~n. Pia;~~~~i~:~~ ski razvojni psiholog, oboje su drzali da se .dJeca razvqaiu ud" . tih inih zdoblja. Međutim, nisu se slagali u vremenl~~ o vuarua . ~~i~Ob~~. Piaget je vjerovao kako. djeca im~ju speclflcn~ž~ar~~~~~ "kognitivnog" ili intelektualnog razvoja, te da dj.eca ne dost .. J' e

.. " d sedme godine Montessorljeva , Ije "ko~kre~nih o~e~a~l~ecs~e pr:mda imaju specifična "osjetljiv~ raz- ~~~~j~~~V~aV~:~~~~, od vrlo ran~ dobi treba poticati. na razvija~!e svih ~s.~ jetila, pri čemu bi samostalno učenje bilo utemeljeno na nacinu na ojt

se osjetila razvijaju. Ukratko:

Montessori: Od rođenja do tri godine:

Um koji upija. Senzorna iskustva. 18 mjeseci do 3 godine:

Koordinacija i razvoj rnlšića. Zanimanje za male objekte. 2 do 4 godine: Sve finiji pokreti.

Zaokupljenost za istinu i stvarnost. Svijest o redoslijedu u vremenu prostoru. 2.5 do 6 godina: Sve istančanija osjetila. 3 do 6 godina: Prijemčivost na utjecaj odraslih.

3.5 do 4.5 godina:

Pisanje. 4 do 4.4 godine:

Osjetilo dodira. 4.5 do 5.5 godina:

Čitanje. Općenito: Koraci u predpisanju prikazani na stranici 260 dobar su primjer su~~emene prilagodbe Montesson teorue.

Piaget: Senzomotorićko razdoblje, od rođe- nja do 2 godine: . Temeljno znanje stječe se putem 05jetila. Predoperacionalno razdoblje, od 2 do otprilike 7 godina: Razvija se govor i vještine crtania, ali je dijete usmjereno na sebe '. ~e r~umije apstraktno rasuđivanje Ih loqiku. Razdoblje konkretnih operacija, od 7 do 11 godina: Dijete počinje mi.s!it! logičk!, org~ni~i~ rati znanje, klasificiratl objekte I rJe šavati misaone probleme. Razdoblje formalnih operacija, od 11 do 15 godina: Djeca počinju realistično rasuđivatl o budućnosti i nositi se s apstrakclJa- ma. Općenito: Piaget je tvrdio kako čitan!~, pisanje i matematiku treba ostaviti za ra~dobije od 7. godine nadalje, dok Je Montessorijeva smatrala da Ih treba učiti puno ranije.


! I

\ I


r\..IJUuIICII ~UUIIIC'

Montessori pokret i u Engleskoj je predvodnik ranog dječjeg razvoja, a predvodi ga energična voditeljica Londonskog Montessori centra, Lesley Britton. Montessori Farm u Bracknellu, Berkshire, koju vodi

južnoafrikanka Helen Watkins, jedna je od najboljih u Britaniji." Međutim, Velika Britanija općenito, zajedno s SAD-om, dijeli rekord razvijenog svijeta u slabo razvijenom ranom dječjem odgoju.

U NovomZelandu 82 posto sve trogodišnje i četverogodišnje djece uključeno je u rane odgojne programe, a vlada je izjavila kako joj je cilj do 2001. godine taj postotak podići na 95 posto." Mnoge europske

zemlje imaju slične visoke postotke djece uključene u predškolske ustanove. Međutim, sveukupni američki uspjeh u ranom dječjem odgojuje užasan. Primjerice, u Kaliforniji samo 41 pos to djece koja govore

engleski i 15 posto američke djece meksičkog porijekla li petoj godini dolaze u školu s nekim iskustvom prethodnog pohađanja predškolskih centara." 8. Nastaviti isti zabavni pristup ućenju u školi

Što je još gore, u velikom broju država "formalno akademsko obrazovanje" je norma od prvih razreda osnovne škole. Djeca nemaju priliku učiti na zabavan način i putem iskustava, što je temelj za stvarni

razvoj. Zato prečesto radost učenja blijedi i djeca uče ne učiti.

Alternativu takvom pristupu možemo vidjeti u još jednoj školi koja se zalaže za zabavom i aktivnostima ispunjeno učenje od predškolske dobi do osnovne škole. Ime te škole je The Classical. Academy, a

nalazi se u St. Louis Parku u Minnesoti gdje ju je osnovao Institut Maxin Learning. Godine 1991. okupila se mala skupina nastavnika i roditelja i analizirala neke od najboljih svjetskih me toda poučavanja. Došli

su do sličnih zaključaka kao i autori ove knjige, te su ustanovili nešto što se danas naziva Maxinovim programom "Najboljeg odabira iz sustava integriranog učenja" ("Best of the Integrated Learning Systems").

Do 1994. godine njihova je Akademija narasla toliko da je obuhvaćala učenike od predškolske dobi do devetog razreda.

Četiri najvažnija osnivača te akademije - Nancy Nickolson Terry, Nora Flood, Janet Oliver i Amira Sewll - dobro su obrazovani u Montessori pristupu. Nakon toga oni su proširili svoje znanje na temelju te

solidne osnove, koristeći mnoge modele iz prvog izdanja naše knjige i sadržaja radionica Jeannette Vos.

The Classical Academy koristi program Ronalda Spaldinga Preko pisanja do čitanja (The Writing Way to Reading). To je integrirani fonološki program koji , je Akademija povezala s mnogo Domanovih

metoda (kao što je to učinila i Montessori International škola), matematičkim programom Japanca Kumona, meto-


Razvoj mozga u ranim godinama* Prilikom rođenja: Većina djece ima 100 milijardi aktivnih moždanih stanica, a one imaju oko 50 trilijuna veza s drugim moždanim stanicama i drugim dijelovima tijela.

Tijekom prvog mjeseca života: Kako djetetova osjetila reagiraju na njegovu okolinu, ono razvija nove "sinaptičke" veze izvanrednom brzinom od čak 3 milijardi veza na sekundu.

Tijekom prvih šest mjeseci: Dijete će brbljati koristeći sve glasove svih jezika na svijetu, no kasnije će naučiti govoriti koristeći samo glasove i riječi koje čuje u svojoj okolini, osobito od svojih

roditelja. Djetetov će mozak izgubiti sposobnost da govori jezike koje ne čuje.

Do osam mjeseci: Djetetov mozak ima oko 1.000 trilijuna veza (1.000.000.000.000.000)! Ukoliko dijete nije izložene poticajima putem svih svojih osjetila, broj veza nakon tog počinje opadati.

Do otprilike desete godine: Kod prosječnog djeteta oko polovice postojećih veza je odumrlo, međutim još uvijek ih za ostatak veći ne života ostaje oko 500 trilijuna.

Do dvanaeste godine: "Danas se na mozak gleda kao na superspužvu koja najbolje upija od rođenja do otprilike 12. godine. Tijekom tog razdoblja, a osobito u prve tri godine, uspostavljaju se

temelji za mišljenje, govor, vid, sposobnosti, stavove i ostale značajke. Nakon toga se prozori zatvaraju i veći dio temeljne arhitekture mozga je dovršen."** *Saieto iz različitih izvora od kojih večinu navodi Ronald Koutlak u knjizi Inside The Brain (U unutrašnjosti mozga), izdavača Andrews i McMeel, Kanzas City, Missouri.

**Točan navod iz sažetka Roberta Koutiaka. Ključne godine 267 dama gimnastike za mozak Paula Dennisona (koje opisujemo u 11. poglavlju), pr~gramom klasične književnosti Marve Col1ins koji je multimedijski program k~Ji ~ovezuje povijest i umjetnost, te nizom drugih

poticajnih metoda ubrzanog ucenja.

Škola Upper je 1993. godine sve učenike podvrgnula testiranju Iowa testom za. temeljne sposobnosti (The Iowa Test of Basic Skil1s), te testiranje ponovila u svibnju 1994. ~čenici su u razdoblju od šest

mjeseci pokazali prosječan napredak ~d 1.6 godina, Nekoliko je učenika čak u glavnim akademskim područjima postiglo napredak od četiri do pet.godina."

Na sreću ima i drugih primjera koji pokazuju što se može dogoditi kada se z~r~v razum udruži s dobrim istraživanjima i angažiranim ravnateljima i nastav mcima, te kada se školski programi usmjere prema

uspjehu, a ne neuspjehu.

8. poglavlje: Tajna bit učenja _______________________________

Kako u obrazovanju planirati uspjeh kao i u poslovanju Katkad vam se velika istina ureže u mozak.

Ili jedna kratka rečenica prenese neku misao djelotvornije nego tisuće knjiga. Ili vam se čini kao da vam je

netko iznenada skinuo povez s očiju, te nešto

vidite tako jednostavno da vam naprosto nije jasno zašto to ranije niste takvim vidjeli.

Takve jednostavne istine pojavile su se u svakoj priči o uspjehu koju smo

analizirali u ovoj knjizi:

O Najbolji svjetski sustavi programirani su za uspjeh.

O Većina obrazovnih sustava programirano je za neuspjeb.

Doduše, obrazovni sustavi nisu programirani tako da svatko podbaci. Međutim, programirani su tako da u njima ne uspije velik postotak učenika. U nekim slučajevima čak do 50 posto njih. A obično ono što isplaniramo, to uglavnom i postignemo.

Svjetske zrakoplovne tvrtke svakoga puta planiraju slijetanje svojih zrakoplova sa sto postotnom sigurnošću. Ako se dogodi jedno neuspješno slijetanje na njih milijun, rijetko tko to može držati tragičnim.

Najbolji svjetski proizvođači automobila troše pravo bogatstvo kako bi smanjili stopu proizvodnog otpada s 2 posto na 1 posto.

Međutim, vecia« školskih sustava očekuje i planira stopu odbijanja koja bi svako poslovanje dovela do bankrota.

U poslovanju se, kako bi svako napisano pismo izašlo bez po greške u pisanju, za provjeru pravopisa koriste računala, Računovodstvene tvrtke koriste elek-


SOMERSET MAUGHAM

Tajna bit ućenja 271

tronska računala i računalne programe kako bi osigurale da financijska izvješća i porezne prijave njihovih klijenata budu 100 posto točne. Kada negdje zapne, svatko tko se uči radu na računalu - obraća se prijateljima za pomoć.

Međutim, na školskim se ispitima učenici koji koriste iste zdravorazumske tehnike kako bi postigli izvrsne rezultate diskvalificiraju zbog varanja.

Naglašavamo kako se NE protivimo vrednovanju i ocjenjivanju. Daleko od toga. Prema našem su mišljenju, standardi postignuća većine škola apsurdno niski.

U svakom bi se poslu, svugdje na svijetu, stopa od 20 posto proizvodnog otpada smatrala financijskom katastrofom. Škole su jedine organizacije koje takav rezultat drže uspjehom. *

O Prema izvješću SCANS-a** pod nazivom Što posao zahtijeva od škola (What Work Requires of Schools), I više od pedeset posto američke mladeži "napušta školu bez znanja ili temelja potrebnih za pronalaženje i zadržavanje dobrog radnog mjesta". Američke čitatelje molimo da se zaustave i ponovno pročitaju posljednju rečenicu i zaplaču nad budućnošću polovice djece najbogatije nacije na svijetu, koja izlaze iz školskog sustava nespremna da nađu pristojan posao.

O "Ti će mladi ljudi platiti vrlo visoku cijenu. Oni se suočavaju s tužnom perspektivom besperspektivnog rada koji će biti prekidan samo razdobljima nezaposlenosti" - kaže se u istom izvješću.

O "SCANS procjenjuje kako je manje od polovice svih mlađih odraslih osoba postiglo te (propisane) minimume u čitanju i pisanju. Još je manje njih koji zadovoljavaju standarde za matematiku, a današnje škole samo se indirektno bave sposobnostima slušanja i govorenja."

O "Britanska je radna snaga nedovoljno obrazovana, nedovoljno uvježbana i nedovoljno kvalificirana" - navodi se u sličnoj velikoj studiji sir Christophera Balla pod nazivom More Means Different (Više znači drukčije).2

O BaH izvještava kako četrdeset i sedam posto potencijalnih britanskih zaposlenika u industriji ne može zadovoljiti propisane sposobnosti. Ako ste britanski čitatelj, molimo Vas zastanite, pročitajte ponovno ovu rečenicu i plačite.

*Jedini nama poznati posao kojije izuzetak od ovog pravilajest proizvodnja sirovih silikonskih čipova. Budući da se svaki od njih može masovno proizvesti za cijenu od nekoliko cen ti, neke tvrtke planiraju veću stopu otpada kao zamjenu za brzu proizvodnju. Međutim, oni potom provjeravaju svaki od tih čipova kako bi bili sigurni da rad bez greške, kao što bi trebalo raditi i više tisuća dolara vrijedno recunelo koje će on pokretati.

**The Secretary's Commision on Achieving Necessary Skills (Ministarsko povjerenstvo za postizanje nužnih vještina) koje je, unutar programa bivšeg pre dsjednika Busha, 'America 2000', osnovao američki ministar rada.


HENRY FORD www.thelearningweb.net


IWJIIIOA ••• 1 •• ••.••••••••• 1 IJ""

Ekonomski su rezultati sami po sebi dovoljno loši. Međutim, ono što je još gore je to što Ijutiti ljudski otpadnici ovog ludog sustava često nose oznaku odbijenih poput doživotnih etiketa neuspjeha, srama, očaja i

srdžbe,

Međutim, mi vjerujemo kako odgovor na to nije isti takav. On svakako ne leži u sustavu koji je zapravo programiran da proizvede neuspjeh.

Bilo bi najgore tvrditi kako čak i izvrsne nove tehnike učenja u školama mogu u potpunosti kompenzirati učinke društva koje je i samo također programirano tako da mnogo njegovih članova ne uspije. Bez

osiguranja tjelesne i emocionalne sigurnosti, nemoguće je provesti optimalno poučavanje. A čak i najbogatija zemlja na svijetu ne pruža tu sigurnost milijunima svojih najmlađih članova.

Od 65 milijuna Amerikanaca mlađih od 18 godina, njih punih 13 milijuna, ili jedan od pet, živi u siromaštvu. Njih oko 14.3 milijuna živi u kućanstvu sa samo jednim roditelj em, a gotovo tri posto njih živi bez

roditelja.'

Djeca samohranih roditelja su najrizičnija. U Americi njih tri četvrti ne živi u bijedi tijekom najmanje jednoga dijela svojih ključnih prvih osam godina života. Djeca iz samohranih obitelji u prosjeku dva puta

češče imaju problema u ponašanju i emocionalnih problema, te 50 posto češće poteškoća u učenju, nego djeca iz obitelji s dva roditelja. Ona su također dva puta sklonija prijevremenom napuštanju srednje škole.

Svakog je dana 3.4 milijuna američke školske djece poslije škole prepušteno samostalnoj brizi o sebi."

Amerika ima jednu od najviših stopa tinejdžerske trudnoće u razvijenom svijetu. Amerika i Novi Zeland imaju i visoki postotak djece rođene izvan braka. Proporcija tako rođene djece većaje među manjinskim

skupinama: dvije treći ne afroameričke i maorske novozelandske djece rođeno je izvan braka.' Većina njih odrasta u obiteljima s jednim roditeljem. Tako se nastavlja neprekidni ciklus uskraćenosti.

Takvo stanje bugarski psihijatar i jedan od začetnika ubrzanog učenja, dr.

Georgi Lozanov, naziva "društveno sugestivnom normom". On drži kako ukupno društveno okruženje uvjetuje to hoćemo li uspjeti ili necemo."

Dio te jednadžbe je prije mnogo godina jednostavnim riječima sažeo Henry Ford: "Ako mislite da možete, ili mislite da ne možete, u pravu ste." Mnogi su drugi autori prerađivali tu poruku: Mi smo ono što

mislimo da jesmo. Postajemo ono što mislimo da ćemo postati.

Ovdje ne govorimo o onoj vrsti fantazije koju možemo nazvati "srceparajučorn, jeftinom, sve-što-trebaš- učiniti-j e-samo-zamisliti - i -obogatit -češ-se". Prema našem mišljenju, svako samopoštovanje mora biti

čvrsto utemeljeno na pozitivnom postignuću. A svako stvarno postignuće je utemeljeno na samopoštovanju. Kako biste ostvarili svoj potpuni potencijal, morate postići nešto specifič no."Osjećati se dobro u vlastitoj

koži nije dovoljno, premda je dio tajne uspjeha.


Izazov je u tome da se stvori takvo radno mjesto

na kojem će čovjek biti najbolji što može

biti. FREDERICK W. SMITH

u knjizi The Book of Leadership Wisdom* (Knjiga o mudrosti vodstva) 'Uredio Peter Krass, a izdao John Wiley & Sons, New York.


Svoje osjećaje morate temeljiti na nečemu što znate dobro raditi: na matematici, znanosti, kuhanju, šivanju, čitanju, karateu, sviranju glasovira, sportu, pjevanju, plesanju, bilo čemu."

Međutim, Lozanov tvrdi kako postoji još jedan jednako važan aspekt: ptečesto postajemo ono što drugi od nas očekuju. Kada roditelji i nastavnici svakodnevno odašilju ta očekivanja putem riječi, stavova, ozračja i jezika tijela, tada njihova očekivanja postaju učenikovim ograničenjima.

Sport nudi bezbrojne primjere suprotnih učinaka. Ranih 1960-ih tri su atletičara u jednom dijelu Auck1anda na Novom Zelandu, osvojila zlatne medalje ili srušila svjetske rekorde u svim srednjeprugaškim natjecanjima: na 800 jardi, 800 metara, 1.000 metara, 1.500 metara, jednu milju, 5.000 metara i na tri milje. Samo je jedan od njih, trostruki osvajač zlatne medalje, Peter Snell, bio sportaš po prirodi. Jedan od njih, osvajač zlatne olimpijske medalje na 5.000 metara, Murray Halberg, imao je sakatu ruku. Oni su uspjeli jer im je njihov trener, Ar thur Lydiard, pomogao razviti samopouzdanje i osigurao trening da osvoje svijet. "Njihov talent nije bio izniman" - rekao je Lydiard. "To bi mogao postići svatko. Bitna je motivacija. "7

Naravno da ne može svaki sportaš postati Carlom Lewisom, Johnom Walkerom ili Michaelom Jordanom. Međutim, nitko ne bi trebao biti programiran za neuspjeh. Moždaje samo društvo moglo tolerirati takav, na neuspjehu utemeljen sustav, 50 godina ranije. Tada je svijet bio drugačiji. Tada su škole služile drugačijem društvu.

U veći ni razvijenih zemalja škole su bile uspješne u pripremanju ljudi koji će postati budući rukovoditelji i stručnjaci: ekonomisti, pravnici, liječnici, nastavnici, upravitelji, akademici možda 20 do 30 posto populacije.

Škole su također dosta uspješno pripremale one koji će postati kvalificirani ili polukvalificirani obrtnici i trgovci, ili poglavito daktilografkinje i računovod stvene službenice koje će podržavati uglavnom muške timove rukovoditelja. U mnogim su zemljama djecu rano odvajali u nekoliko grupa "tehničke izobrazbe" za stolare, vodoinstalatere, električare, tiskare, strojare i druge obrtnike.

Osnovne su škole sredinom dvadesetog stoljeća, u najboljem slučaju, svu ostalu djecu podučile da mogu obavljati nekvalificirane poslove koji su se tada tražili. Podučile su ih temeljima čitanja, pisanja i aritmetike. Naše su škole bile programirane da proizvedu građane koji su bili potrebni industrijskom gospodar stvu. Tako su one i proizvodile ono što su planirale i što su očekivale. Njihovi sustavi ispita također su bili oblikovani tako da proizvode odgovarajuću mješavinu stručnosti, tehnike i rada.

Čak su i jako hvaljeni predvodnici u ranom obrazovanju, poput Novog Zelanda, godinama namjerno "skalirali" glavne srednjoškolske ispite kako bi osigurali da će 50 posto učenika na njima pasti. Premda je opći nacionalni prosjek dra-


Noviključevi zabudućnost SU

dobro razvijeni um, strast

za učenjem i sposobnost uporabe znanja. SCANS REPORT*

What Work Requires of Schools (Što posao zahtijeva od škole) 'U.S. Labor Secretary's Commission on Achieving Necessary Skills.


I aJna DIt ucenja ~({


matično porastao, 50 posto učenika koji su srednju školu pohađali najmanje tri godine imali su u sustav ugrađeni neuspjeh kao zajamčeni rezultat. Buduće će generacije na tu jamčevinu gledati sa stravom i

neodobravanjem.

Međutim, tada je vecina tih "neuspješnih" učenika mogla naći nekvalificirane poslove koji su često bili dobro plaćeni. Danas ih sve veći broj ne može naći takva radna mjesta. Oni su nezaposleni, obeshrabreni,

frustrirani i često nasilni.

Sve pouzdane prognoze o budućnosti koje smo proučili, uvjeravaju nas da to nije jedina mogućnost. Danas živimo u svijetu u kojem je gotovo sve moguće, gdje je moguće postići izvrsnost. Međutim, kako bi

velika veći na ljudi imala koristi od tog novog doba, potrebno je da naši obrazovni sustavi za vecinu ljudi imaju obrezovnerezultste jednake onima koji su ranije bili zajamčeni za "vrhunskih" 20 do 30 posto studenata.

U svom je britanskom izvješču Bal! to formulirao na ovaj način: "Narav rada se mijenja. On postaje sve više misaonim, vođen vrijednostima i nepredvidljivim. Discipliniranu snagu mišiča zamjenjuje kvalificirana snaga mozga. Rapidno opada potreba za nekvalificiranim ili niskokvalificiranim radom. Poslodavci umjesto toga na njihova mjesta traže više ljudi sa stručnim, tehničkim i rukovod stvenim kvalifikacijama.

Konkurentna gospodarstva će u budućnosti ovisiti o tome mogu li njihovi obrazovni sustavi proizvesti visok prosječan stupanj obrazovanja i izobrazbe, a ne samo malobrojnu vodeću elitu."

Ballovo je izvješće potaklo Britaniju da poveća broj studenata u visokom obrazovanju na visokim školama, politehničkim školama i sveučilištima za zadivljujućih 50 posto. To je, zauzvrat, zahtijevalo znatno

veće povezivanje praktične izobrazbe s akademskim obrazovanjem.

Mi smo, poput Balla, uvjereni kako "više znači drukčije". U prethodnim smo poglavljima istaknuli mnoge načine za postizanje rezultata takve vrste. Međutim, to se ne može postići niti u jednom školskom

sustavu koji je programiran da u njemu ne uspije makar i jedna osoba. To, kao i u sportu, ne znači da će svi završiti s prvorazrednim akademskim rezultatima. Međutim, to znači kako bi svatko trebao imati priliku da se u nečemu istakne, te da tedovito u nečemu uspije va.

Naravno, da mi ne kritiziramo izvrsne škole svih razina koje postoje diljem svijeta. Mi govorimo o onome što je norma. A, ono što društva ili škole očekuju što programiraju da će postići to će obično i postići. Planirate li negativne ocjene ili neuspjeh, dobit ćete ih.

Usporedite to s drugim sustavima koji su programirani za uspjeh i koji rezultiraju izvrsnošću:

O Primjerice, s američkom vojskom u kojoj se stopa od 50 posto neuspjeha nikada ne bi mogla tolerirati. Što god mislili o Zaljevskom ratu iz 1990. godine, morate priznati da su elektronski nadzirane rakete koje su zasu le oružane snage


Postojeći sustavi proizvode već postojeće rezultate. Ako se traži

nešto drugo, potrebno je promijeniti sustav. SIR CHRISTOPHER BALL More Means Different* (Više znači različito)

"Britansko izvješće o Proširivanju dostupnosti visokog obrazovanja, kojeg je izdalo Royal Society for the Encuragement of Arts, Manufactures and Commerce, 8 John Adam Street, London, England,


Saddama Husseina, slale poruku vrsnoće u vojnoj tehnologiji, planiranju, djelotvornostii kompetenciji.

O S Disneylandom u kojemu čak i čistač početnik ne može početi brisati podove bez jednotjednog intenzivnog tečaja o filozofiji, vrijednostima i atrakcija-o ma tog tematskog parka," U njemu se na svakog posjetitelja gleda kao na gosta, a na svakog zaposlenika kao partnera koji se obvezao da će biti vitalnim dijelom svakodnevne ekstravagancije koja na svakom koraku isijava vrsnoću.

O S pionirom Silicijske doline, tvrtkom Hewlett-Packard, gdje nižekvalificirani sastavljači računala rade, jedu, vježbaju i igraju se zajedno s doktoriranim dizajnerima sustava; gdje se sve, bez izuzetka, potiče da nose računala kući i sa svojim obiteljima istražuju nove ideje; gdje su svi partneri u postizanju vrsnoće, te gdje većina čak ima potpunu slobodu da svoje tjedno radno vrijeme odradi kad god im to odgovara i bez potvrđivanja kartica."

O S japanskim Matsushita-Panasonicom u kojem zaposlenici godišnje daju šest milijuna prijedloga: 90 posto njih se ostvaruje svakodnevnim istraživanjem kako bi se sve potaklo da i dalje predlažu u cilju stalnog poboljšanja proizvodnih rezultata. 10

O S McDonald'som i njegovim 40 milijuna dolara vrijednim sveučilištem za hamburgere, koje je podloga za obuku najvećeg svjetskog lanca zdrave hrane. I I

O S japanskim Sonyjem i njegovom politikom zanemarivanja bivših obrazovnih kvalifikacija svakog zaposlenika nakon što ga se jednom zaposli. To se čini zato što u Sonyju žele da svaki zaposlenik bude osposobljen kao uspješan čovjek, kao inovator, "istraživač nepoznatog", a sve u cilju zajedničkog doprinosa u izgradnji boljeg svijeta. 12

O S Andersen Consultingom, najvećom svjetskom konzultantskom tvrtkom za rukovoditelje koja svake godine na vlastito sveučilište u St. Charles u u Illinoisu troši više od 400 milijuna dolara. Taj je novac utrošen u daljnje obrazovanje 10.000 novozaposlenih diplomiranih biznismena koji su završili najbolje svjetske fakultete. lJ

O Ili s General Electricom, najvećom svjetskom tvrtkom, koja godišnje na različite treninge i obrazovne programe troši 800 milijuna dolara. Ako Jacka Welsha iz CEO-a upitate što misli što će General Electric biti za 20 godina, on će odgovoriti: "Nadam se da će biti najveća obrazovna ustanova na svijetu."!"

Ili kao primjer težnje k vrsnoći kao normi uzmite bilo koji računalni sustav.

Primjerice, program koji je korišten za pisanje ove stranice. On dolazi u kompletu s automatskim "spell-checkerom," Kada je svako pojedino poglavlje dovršeno, taj računalni program, ako to od

njega zatražimo, automatski pregledava svaku riječ i dovodi u pitanje svaku moguču pogrešku. Očekuje se da je 100 posto uspješan. Zbog tog očekivanja, i sustava koji ga proizvodi, gotovo su sve

knjige


Stvorite ustanovu u kojima ljudima nije dopušteno da budu znatiželjni i oni neće biti znatiželjni.

TOM PETERS Liberation Management* (Oslobodilački menadžment) *Izdavač: Alfred A. Knopf, New York.


I aJII" un U,",'CIIIJO

tiskane bez i jedne pogreške u pisanju. Što je najbolje, kompjutorizirani ispravljač pravopisnih pogrešaka je učitelj koji je ugrađen u sustav i koji sam sebe ispravlja. Čak i autori koji ne znaju dobro pravopis

mogu njegovom uporabom uočiti pogreške i odmah na ekranu vidjeti točnu ili alternativnu.inačicu svake riječi. Oni očekuju 100 postotni uspjeh. Zato što ga očekuju i znaju kako ga dobiti, oni i uspijevaju. Oni

znaju kako su uspješni u svom krajnjem rezultatu, a ne u pogreškama na kojima su učili na putu do uspjeha. Tako oni na uspješan način uče pravopis.

Kadaje Tomasa Edisona prijatelj pokušao utješiti jer njegovih 10.000 eksperimenata s generatorom za pohranjivanje energije nije dalo rezultate, on je rekao:

"Zašto me tješiš, nisam podbacio. Upravo sam pronašao 10.000 načina koji za to nisu djelotvorni."

Veći na današnjih školskih sustava ocijenila bi Edisona neuspješnim. Premda je on, u stvari, imao samo tri mjeseca formalnog školovanja, sa svojih je 1.093 patenta postao vjerojatno najvećim izumiteljem u

povijesti.

Možda svi ne možemo biti Edisoni. Međutim, čini se da svako toplo poticano dijete ima jednako nezasitni osjećaj za avanturu i istraživanje koji motivira i velike izumitelje i znanstvenike.


Autor knjige Buđenje prirodne genijalnosti vešeg djeteta (Awakening Your Child 's Natural Genius), dr. Thomas Armstrong, govori o "iznimnoj" dječjoj otvorenosti k učenju novih stvari tijekom

predškolske dobi. On kaže kako se u dobi od dvije ili tri godine kod prosječnog djeteta "rasplamsavaju" govor i učenje.

Dijete najbolje uči u idealnom ozračju nježnosti, topline, ohrabrenja i podrške.

Ako se isto ozračje nastavlja i u školi, održavaju se i ista ugoda i brzina učenja.

Kao što ćemo to pokazati kasnije, postoji mnogo načina za postizanje velikih pomaka u učenju. Međutim, ono što je od svega najvažnije: svaki pozitivni obra zovni preokret u svijetu kojeg smo istražili

započinje sa samopoštovanjem ili slikom o sebi. To se samopoštovanje potiče kada škola, poput vodećih tvrtki, teži k vrsnoći i kada svakog učenika potiče na uspjeh.

Britanski poduzetnik Colin Rose, koji je izradio programe ubrzanog učenja stranih jezika koji se prodaju najbrže na svijetu, kaže: "Od svih stvari koje su proizišle iz naših istraživanja, vjerojatno je najvažnija sljedeća: naša slika o sebi vjerojatno je najvažniji činitelj koji određuje hoćemo li biti dobri u učenju ili nećemo, ili, da budemo iskreni, hoćemo li biti dobri u bilo čemu drugome."IS

S tim bi se složio svaki ravnatelj škole spomenut u ovoj knjizi. Svi oni koriste niz tehnika kako bi postigli da slika o sebi svakog djeteta cvjeta i temelji se na praktičnim postignućima:


Mnogi u životu neuspješni ljudi su oni koji, u trenutku kada su odustajali, nisu shvaćali koliko su bili blizu uspjehu. THOMAS EOl SON

Tajna bit učenja 283

o Dr. Dan Yunk* je, došavši 1983. godine za novog ravnateJja u Osnovnu školu Northview u Manhattanu u Kansasu, zatekao loše testovne rezultate učenika, slabu disciplinu i bezvoljno osoblje.

Ekipa PBS televizije je sedam godina kasnije u toj školi ustanovila potpunu promjenu ozračja i nove rezultate. Učenici četvrtog razreda učili su dijeljenje praveći pizze, španjolski jezik pjevajući, američku

povijest kroz igru i pjesmu. Složeni su i parovi učenika četvrtog razreda i djece iz vrtića u kojima su četvrtaši djeIovali kao učitelji, te su zapisivali priče koje su pričali petogodišnjaci.

Djeca su od 7 sati ujutro bila aktivna u školskoj dvorani. Nastavnici su u razredima svima nudili različite stilove učenja: s puno vizualnih, zvučnih i pokretnih podražaja. Škola, u kojoj je većina učenika

svirala neki glazbeni instrument, imalaje nastavni program bogat umjetničkim sadržajima.

Radni stil nastavnika bio je takav da bi ga većina nastavnika u drugim zemljama držala zbrkanim, a 1983. godine Yunk je pronašao i nastavnike koji "tijekom 20 godina nikada nisu bili jedni drugima na

satu". 16 On je učinio da suradnja među nastavnicima postane pravilo.

Kada je Yunk prvi puta došao u školu "roditelji se u njoj nisu osjećali ugodno. Danas oni djeluju kao tutori, pomoćnici i mentori, ajedan od njih je čak predsjednik kompjutorskog kluba." Od svih osnovnih

škola u državi Kansas, 1983. godine je samo jedna trećina učenika četvrtog razreda Northview škole dostiglo očekivane razine kompetencije. Do 1990. godine te razine je doseglo njih 97 pos to i po tome su

bili između najboljih tri posto škola. U nekim su područjima čak bili među jedan posto najboljih. Koji je Yunkov recept za uspjeh? Jednak onome kojega u poslovanju koriste BilI Hewlett i Dave Packard:

"Rukovođenje obilaženjem." "Osnažiti učenike, roditelje i nastavnike jer oni moraju osjećati da su oni vlasnici škole."

O Škola The City Magnet u LowelIu u Massachusettsu, nalazi se u središtu tradicionalnog staroengleskog industrijskog grada. Otvorena je ranih 1980-ih go dina, a roditelji i pedagoški voditelji osmislili su

je kao jednu odnajneobičnijih škola na svijetu.

Jer ta je škola mnogo više od škole: ona je minijaturno društvo. Ima svoju vlastitu središnju banku, trgovačku banku, sudove, valutu, pravnike, izdavače i poslove. Škola tiska vlastite novine, časopise i godišnjake tako da njeno "osoblje" uči pisati iz uloge izvjestitelja i izdavača, te producirati iz uloge izdavač a i računalnih operatera. Za uzajamnu kupnju i prodaju dobara i usluga, njeni "gra đani" koriste

vlastitu valutu. Također oni uče o kamatnim stopama, bankovnim polozima, profitu i gubicima na računima.

* Dr. Yunk je od tada napredovao k višem stupnju starijeg supeivizors.


Zamislite školu

koja ima vlastitu banku , valutu, trgovine, trgovce, pravnike, sudove i novine:

potpuno mikrodruštvo. * 'Ovako je u specijalnoj emisiji PBS televizije opisan a The City Magnet School u Lowellu, Massaachusetts. "Normalna" škola ujutro, a popodne "društvo u malome".


I D.JIID. UIL U\,I'II;n IJQ

Roditelji su jako uključeni u rad škole. Jedan savjetnik za kompjutore tamo provodi dva sata dnevno. On o školi ne misli kao o školi. Kaže: "Mi smo obitelj, zajednica škole, roditelja i učenika."? Sue-Ellen Hogan, koja je 1990. godine bila ravnateljica škole, specijalnoj je izvjestiteljskoj ekipi PBS televizije rekla: "Želimo da škola bude jedno interaktivno društvo." Redovna nastava traje četiri sata

dnevno, a nakon toga škola se pretvara u "mikrodrustvo". No, čakje i nastava usmjerena prema stvarnom živo tu. Jedna nastavnica kaže: "Ja poučavam izdavaštvo, a ne engleski jezik." Međutim, učenici uče

oba ta predmeta. Što je s disciplinom? Ne iznenađuje što je učenici uglavnom sami održavaju. Sami vode svoje sudske slučaj eve, propisuju kazne, provode optužbe, obrane i čine porote. Državno uređenje i

građanske dužnosti kao školski predmet? "Oni nisu samo dio nastavnog programa, već su dio svakodnevnog života škole."

Učenici ove škole na svim standardiziranim testovima postižu iznadprosječne ocjene. Međutim, njihovi roditelji i" nastavnici, i sami učenici, misle kako je to samo manji dio njihova postignuća. Škola je

čvrsto utemeljena na načelu prema kojem je iskustvo najbolji učitelj, te prema kojem je obrazovanje temeljno postignuće i samopoštovanje na djelu.

O Otkad je ravnateljica Nancy 1. Girvin u školu Emerald Middle School u školskom okrugu Cajon Valley Union u županiji San Diego uvela različite prog rame obrazovanja iz moralnih vrijednosti, razvoja

osobnosti i druge sjajne inovacije, došlo je do još bržeg i značajnijeg napretka u standardima.

Prije deset je godina koautorica ove knjige, Vosova, smatrala da je škola Emerald toliko loša da svojoj mlađoj kćeri nije dopustila daje pohađa. Međutim, danas je škola Emerald nacionalni model.

Zahvaljujući preuređenju vrijedno me 1.2 milijuna dolara, koje je provedeno 1994-95. godine, kampus te škole danas ima 45 prekrasno preuređenih učionica, uključujući tu sedam potpuno opremlje nih

znanstvenih laboratorija, pet laboratorija s kompjutorima i školsku računalnu mrežu s pristupom Internetu. Svaki školski dan započinje s interaktivnom televi zijskom emisijom koju vode učenici. Razredi i

hodnici škole blistaju od sjajnih plakata, a učenici dnevnim TV prikazima dodaju sjajne grafike, izrađene u HyperStudio Stack tehnici, koje prikazuju školske vrijednosti i program izgrad-

nje osobnosti.

Škola Emerald ima svoj vlastiti svemirski laboratorij, kojega vodi nastavnik Jim Hamilton, i u kojem učenici simuliraju svoja vlastita svemirska ispitivanja. Učenici sami rukovode svojim uredima i

poslovanjem. Oni pokrivaju čakJO posto službeničkih poslova cijele škole. Također, učenici s Home Depotom, poslovnim partnerom Emeralda, rade na različitim programima uljepšavanja škole. Program

vrijednosti integriran je u sve aspekte nastavnog programa. Mnogi učenici redovito dobrovoljno rade na poslovima pomoći u lokalnoj zajednici.



Šest kljućnih sastavnica samopoštovanja Samopoštovanje je kompozit šest ključnih sastavnica~oje mogu ojačati ili ometati vitalnost naših života. Tih šest sastavnica su:

1. TJELESNA SIGURNOST Odsutnost tjelesne patnje.

2. EMOCIONALNA SIGURNOST Odsutnost zastrašivanja i strahova.

3. IDENTITET

Pitanje "Tko sam ja?"

4. PRIPADNOST Osjećaj pripadanja.

5. KOMPETENCIJA

Osjećaj da je osoba sposobna.

6. POSLANSTVO

Osjećaj da život neke osobe ima smisao i pravac. SETIlE S. YOUNGS

The 6 Vitallngredients of Self-Esteem How to Develop Them In Your Students* (Šest ključnih sastavnica samopoštovanja: kako ih razviti kod svojih učenika)

'Izdavač: Jalmar Press, P.O.' Box 1185, Torrance, CA 90505.


Gospođa Grivin kaže: "Buduči da se osoblje Emeralda obvezalo na korištenje tehnologije, mi stalno služimo kao modeli njenog korištenja. Svi nastavnici, suradnici u nastavi, uredovno i pomoćno osoblje,

pomoćnik ravnateljice i ravnateljica, imaju vlastita stolna računala koja tijekom dana koriste za elektronsku poštu, pisanje tekstova i dozivanje podataka. Naši učenici koriste tehnologiju kako bi istraživali po

Internetu, pisali zadace, pristupili stolnom izdavaštvu kada stvaraju naš godišnjak, učeničke poslovne vizit-kartice i pisma, stvarali baze podataka i grafičke prikaze za projekte iz matematike, te kompilirali

elektronske mape." Bogatu multimedijsku opremu nakon nastave u velikoj mjeri koriste roditelji, nastavnici i učenici, a ona se upotrebljava i u okviru uloge Emerald škole kao jednog od modela edukacijskih

centara za buduće nastavnike u San Diegu.

Škola Emerald razvila je dva koncepta koje danas preuzimaju mnoge druge škole: radnu bilježnicuza kurikulum za nastavnike pod nazivom Na način škole Emera1d (Em'erald Way) i program pod nazivnom Moćni učenici (Powerful Leamers) koji potiče rigorozne akademske i ponašajne ciljeve putem široko rasprostranjenog programa izgradnje osobnosti. Sve se to događa u školi u kojoj 74 posto učenika potiče iz siromašnih obitelji, te obitelji koje zajedno govore 20 različitih jezika.

O Na suprotnoj strani Pacifičkog oceana od San Diega slična dostignuća ćete naći u novozelandskom gradu Palmerson Northu i školi Monrad Intermediate School. Još prije samo nekoliko godina škola i okrug u kojem se ona nalazi bili su temom oštrog televizijskog priloga o snifanju ljepila, drogama i socijalnoj bijedi.

Danas će posjetiteljijedva prepoznati istu školu. U njoj se nalazi jedan od najsuvremenijih računalnih sustava u zemlji. Svakoga se danajedanaestogodišnjaci uče svladavati vještinama rada na računalu kao što su napredno stolno izdavaštvo ili skeniranje slika s video vrpci i fotografija za potrebe na računalu izrađenih školskih novina. Ostali računalne programe upotrebljavaju za stvaranje glazbe, rješavanje problema i nadoknađivanje školskog gradiva kojeg su propustili. Da bi radili na računalu učenici svakoga dana dolaze vrlo rano, a ukoliko to žele, mogu nastaviti s radom i tijekom odmora za ručak.

Međutim, vjerojatno najveće promjene u toj školi proizlaze iz promjene u stavovima, te izgradnje bliskih veza s roditeljima i njihovim lokalnim zajednicama. Mini-autobus je naj važnije sredstvo od svih

novih tehnologija u školi. Njime djeca svakoga tjedna odlaze u posjete lokalnim domovima za umirovljenike i drugim ustanovama koje pružaju usluge ljudima u zajednici.

Danas svaki od učenika sudjeluje u programima životnih umijeća. Crveni križ ih poučava kako se brinuti o bebama. Uče osnove popravljanja automobila, odr žavanja odjeće, kuhanja i načela zdrave

prehrane. Školski podvornik čak drži satove na kojima djeca uče čistiti. I sve su te aktivnosti praktične naravi. Djeca uče kupati prave bebe i mijenjati gume na pravim automobilima.


'Kada učenici postižu svoje ciljeve, motivacija i djel otvo rnost

dosižu neslućene visine.

BETTIE B. YOUNGS The 6 Vital Ingredients of Self-Esteem How to Develop Them In Your Students* (Šest ključnih sastavnica samopoštovanja: kako

ih razviti kod svojih učenika) 'Izdavač: Jalmar Press, P.O. Box 1185, Torrance, CA 90505.


t t t " ~; i,

I I·

I t"


I "JI I •• UIl U"'''''JC1

Monrad je također multikulturalna škola, a takav je i njen nastavni program.

Oko 25 posto učenika te škole je maorskog porijekla, te su programi kulturalnog obogaćenja njihovom kulturom igrali važnu ulogu u privlačenju maorskih rodi telja k školi.

U stvari, škola Monrad predstavlja klasičnu studiju slučaja o povezanosti između samopoštovanja, učenja životnih umijeća, te sveukupnog nastavnog programa koji je vrlo duboko ukorijenjen u širok

raspon aktivnosti u školi samoj i cijeloj lokalnoj zajednici.

O Da bi upotpunili "pacifički trokut" otputovat ćemo sjeverozapadno do Japana u kojemu ćemo naći jednako zanimljive modele.

Djeca iz japanskih škola postižu testovne rezultate iz matematike i prirodnih znanosti koji su među najvišima na svijetu. Više od 90 posto učenika maturira. U Japanu gotovo da nema nepismenih. Pa ipak,

Japan - u usporedbi s većinu drugih razvijenih zemalja - troši na javno obrazovanje manje novca: samo 5.3 posto bruto nacionalnog dohotka u usporedbi s 7.8 posto koliko troši Kanada, 6.2 posto koliko troši

Britanija i 6 posto koliko troše Sjedinjene Američke Države. 19

Mnogi zapadnjaci koji zagovaraju "vraćanje temeljima obrazovanja" taj uspjeh pripisuju krajnje krutom školskom sustavu s puno sati nastave i učenja na pamet. Premda je to glavna metoda poučavanja u

nižoj i višoj srednjoj školi, u svakoj japanskoj osnovnoj školi koju posjetite naiči ćete na potpuno suprotne metode.r" U prvih nekoliko razreda, ozračje je gotovo kao u dječjem vrtiću. U jednoj smo učionici

drugog razreda na zidovima vidjeli predivne umjetničke radove, dok su se djeca na podu igrala s velikim kuglama od gline i izgledala opuštenima, te tjelesno i emocionalno sigurnima.

Ukoliko posjetite blagovaonicu u Osnovnoj školi Oda u okrugu Mito, ponovno ćete naići na osjećaj društvene i emocionalne dobrobiti: dok djeca s higijenskim maskama na licima serviraju ručak drugoj

djeci koja stoje u redu, u pozadini svira pred iv na klasična glazba.

Od vrtića do trećeg razreda jedan od glavnih ciljeva japanske škole je onaj društvene naravi: poučavanje djece da budu dijelom grupe. Američka istraživa čica Katherine Lewis, koja je napravila istraživanje

u 13 tokijskih osnovnih škola, izvještava kako se među svim ciljevima istaknutima u razredima, samo njih 12 posto odnosi na akademski rad. Ostali ciljevi pokrivaju područja proceduralnih umijeća,

socijalizacije s vršnjacima, dječjih osjećaja, razvoja ličnosti, tjelesne energije, higijene i osobnih navika. Lewisova ističe kako je cjelokupni dojam povremeno više nalikovao na sastanak izviđača ili na

nedjeljnu školu, nego na učionicu prvog razreda."

Ostaje prevladavajući dojam kako je svrha japanskog vrtićkog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja postaviti emocionalne i socijalne temelje za kasnije


Prema mišljenju japanskih nastavnika,

njihova se briga proteže na cjelokupne živote njihovih ućenika. ROBERT C. CHRISTOPHER The Japanese Mind* (Japanski um)

'Izdavač: Pan. •• n •••••.•. &-. ••• 1 •.••.••••..• : __ ••• _1... _-. •.


akademska učenje. Na ovaj način to može biti jedna od najboljih osnovica na svijetu za kasnije ubrzano učenje.

Također, kako bi potakle grupnu samodisciplinu i odgovornost, japanske osnovne škole delegiraju nadzor nad razredom malim grupama djece. Primjerice, djeca preuzimaju kolektivnu odgovornost za uklanjanje bilo kakvog grafita. Posljedica toga je da nema grafita, što jako smanjuje troškove održavanja.

U japanskim osnovnim školama također nema "pracenja". U svakom su razredu učenici koji sporije uče pomiješani s onim nadarenijima. Promicanje iz razreda u razred je automatsko. Japan je vrlo

homogen i u njemu vlada kulturalno ozračje koje potiče osjećaj zajedništva i obitelji. Zato bi se "sruši ti" dijete u os novnoj školi, odvojiti ga na temelju sposobnosti ili bilo kojeg drugog kriterija, smatralo antisocijalnim činom.

Također, japanski nastavnici uživaju javno poštovanje koje nedostaje u mnogim drugim zemljama. Oni također imaju kulturalnu tradiciju koja od njih očekuje da daju "životno vodstvo" učenicima s posebnim problemima. Bivši inozemni urednik Newsweeka, Robert C. Christopher, koji je dugo godina živio u Japanu kaže: "Prema mišljenju japanskih nastavnika, njihova se briga za učenike proteže na cjelokupne živote njihovih učenika. Ako japansko dijete iznenada podbaci u školi, ili ga uhvate kako puši ili se iz nečega drugoga može zaključiti kako klizi prema delinkvenciji, njegov će nastavnik gotovo automatski pozvati djetetove roditelje kako bi utvrdio što to dijete muči i razvio sredstva za uklanjanje probleme.">

Naravno, Japan je zemlja konsenzusa, zemlja u kojoj ima malo krajnjeg bogatstva i siromaštva. Mnogi izvan njegovih granica rekli bi kako je to previše konformističko društvo; ili riječima jedne od

njihovih najpoznatijih poslovica da će "čavao koji izviruje biti brzo zabijen natrag". Međutim, Christophor kaže kako je "način na koji se u Japanu postiže konsenzus ono što je poznato pod imenom nemawashi ili 'vezivanje korijena'. To je naziv preuzet iz bonsai kulture u kojoj se minijaturnim drvcima prilikom svakog presađivanja brižljivo obrezuju i namještaju korijeni na način koji će odrediti budući

oblik tog drveta."Očigledno je kako to "vezivanje korijena" ima velikog utjecaja na japanski sustav ranog odgoja i obrazovanja.

Nažalost, taj se sustav u višoj osnovnoj i srednjoj školi mijenja u sustav koji obiluje učenjem napamet. Engleski se poučava metodama koje bi staromodnim smatrale.čak i školekoje nisu-niti blizu

rezultatima koji se postižu ubrzanim učenjem koje ćemo potanko opisati u sljedećem poglavlju. Posljedica toga je da spo sobnost govorenja stranih jezika u Japanu općenito jako zaostaje za onom koja se nalazi u Nizozemskoj i Švedskoj. Međutim, kritika tih metoda ne bi nikoga trebala učiniti slijepim za prednosti koje proizlaze iz "vezivanja korijena" i davanja prioriteta obiteljskim vrijednostima i suradnji.


Skrbiti se za ljude, za majku Zemlju

• I za

sutrašnjicu. New Paradigm Pioneer* (Predvodnik nove paradigme)

'Načela vodilje Kineskog centra za produktivnost koja je postavio njegov bivši predsjednik dr. Cas per Shih. KCP je vodeći tajvanski centar koji nudi poslovne programe izobrazbe koji su specija!izirani za automatizaciju i potpunu

kontrolu kvalitete. www.thelearningweb.net



Bivši premijer Singapura, ministar Lee Kuan Yew, formulirao je to na ovaj način: "Temeljna razlika između zapadnjačkog i istočnoazijskog poimanja druš tva i vlade je u tome što istočnjačka društva

vjeruju kako pojedinac egzistira u kontekstu vlastite obitelji't.š'

Dok za vrijeme izbora američki vođe puno govore o "obiteljskim vrijednostima", mnogi azijski vođe drže kako slom obitelji vodi zapadno društvo u propast. Kishore Mahbubani, koji je stalni tajnik u

singapurskom Ministarstvu vanjskih poslova kaže: "Od 1960-ih stanovništvo Sjedinjenih Američkih Država je poraslo za 41 posto. U istom tom razdoblju nasilni kriminalitet je porastao za 560 posto, broj

nele?alno rođene djece za 419 posto, stopa razvoda za 400 posto, broj djece koja žive u obiteljima s jednim roditelj em 300 posto, a stopa samoubojsta va kod tinejdžera za više od 200 posto. Istodobno je na

Testu školskog postignuća zabilježen pad od gotovo 80 bodova.'?' Mahbubani drži kako bi Zapad s dosjeom ovakve vrste trebao "prestati davati lekcije Aziji".

John Naisbitt u knjizi Azijski megatrendovi (Megatrends Asia), koja uglavnom pokriva područja izvan Kine, kao najvažnije osobne vrijednosti u Aziji nabraja "naporan rad, poštovanje za učenje,

samodisciplinu, samopouzdanje i poštenje", i to upravo tim redoslijedom. Obiteljska je zajednica dugo temelj azijskog društva. Naisbitt kaže: "Obitelji u Aziji se iznad svega drugoga brinu za sebe, a

naglašava se osobna odgovornost. Za Azijate je i sama ideja da bi se središnja vlada uplitala u obiteljski život kulturalno nezamisliva i zastrašujuća. Ideja o tome da je briga za obitelj najvažnija razlogom je

da postotak štednje u gotovo svim azijskim zemljama iznosi 30 i više posto. Azija živi obiteljske vrijednosti i samodostatnost. Azijati vjeruju kako su troškovi socijalne države težak teret za kompetitivnost,

te kako kompetitivnost umanjuje važnost obitelji i vodi k rađanju djece izvan braka (u SAD je 30 posto djece rođeno izvan braka, dok u Maleziji taj postotak iznosi 2 posto), k visokoj stopi razvoda, gubitku

samopuzdanja i nižem školskom uspjehu."

Nasuprot tome, kineske obiteljske mreže koje danas predstavljaju prevladavajuću ekonomsku snagu Azije, također doprinose njihovim azijskim i obitelj skim vrijednostima i njihovom tradicionalnom

naglašavanju važnosti učenja kao najvažnijeg cilja svakog djeteta. Unutar svoje njegujuće kulturalne mreže, azij ske su zemlje već pokazale kako mogu preuzeti najbolja svjetska tehnička dostignuća i

unaprijediti ih, a da pritom ne mijenjaju svoje ključne vrijednosti.

Vodeći tajvanski pro izvođač računala, The Acer Group, već je darovao 7 milijuna dolara kao početnu investiciju za uspostavljanje Acer fondacije koja bi popularizirala nove poslovne metode. Acer je

već pokrenuo vlastiti dječji časopis za računala i elektronske igre i to na kineskom jeziku. Također nas neće iznenaditi ako satelitski obrazovni program na mandarinskom jeziku, koji povezuje


U budućnosti će o prosperitetu neke zemlje

odlućivati ućinkovit razvoj snage mozgova njenog naroda.

STAN SHIH Me- Too ls Not My Style* (Ja-također nije moj stil)

"tzdavač: The Acer Corporation, Taiwan, Gospodin Shih je predsjednik i glavni izvršni direktor Acera.

Tajna bit ućenja 295 područja diljem Azije, bude igrao važniju ulogu u razrješavanju razmirica između Tajvana i kineskog kopnenog područja, nego što će to imati političari.

Znakovito je da je jedna od vodećih singapurskih međunarodnih škola predvodila u narudžbama zračne isporuke prvog izdanja Revolucije u učenju za svakoga člana svog osoblja.

U Pekinškoj eksperimentalnoj školi 21. stoljeća naći ćete mješavinu tradicionalnih vrijednosti .i interaktivne tehnologije. Ukoliko pođete u bilo koji tipični razred, zateći ćete osmogodišnjake kako vode iscrpnu raspravu o vrijednostima u ponašanju. To im je svakodnevni "predmet". U susjednom će razredu devetogodišnjaci kroz igru učiti engleski. Na drugim će mjestima druga djeca raditi na računaIima, proučavati povijest na fosiIima u školskome muzeju, učiti klasičnu glazbu ili roditelje i vanjske posjetitelje zabavljati na potpuno nesvjestan i prija teljski način.

Čak i rukovodeća struktura te škole odražava doba promjene. Na čelu škole je profesor Zhang Fuqi, direktor Udruge redovitih profesora Kine; školske zgra de su financirane donacijom njegovog sina poduzetnika, dok je zemlju poklonila lokalna uprava. Sve se to događa u glavnome gradu najveće komunističke zemlje na svijetu.

I dok škola teži povezivanju važnih metoda učenja i poučavanja, od kojih su neke drevne poput kineske civilizacije, a druge nove poput budućeg elektronskog pagera, u njoj nema poteškoća sa samopoštovanjem i samopouzdanjem.


Šest korakak poučavanju 1. ODGOVARAJU ĆE "STANJE"

· Usklađivanje okoline. · Pozitivno raspoloženje nastavnika i učenika. · Potvrđivanje, pruža nje uporišta i usredotočivanje · Postavljanje ciljeva i ishoda: Što u tome ima za mene? · Vizualiziranje vlastitih ciljeva. · Tretiranje pogrešaka kao povratnih informacija. · Perifemi plakati.

2. ODGOVARAJUĆA PREZENTACIJA

· Najprije dobivanje šireg uvida uključujući i izlete na teren. · Uporaba svih stilova učenja i svih vrsta inteligencije. · Crtanje, umni zemljovidi, vizualizacija. · Aktivni i pasivni glazbeni koncerti.

3. RAZMISLITE O TOME

· Kreativno mišljenje. · Kritičko mišljenje konceptualno, analitičko, refleksivno. · Kreativno rješavanje problema. · Tehnike dubinskog pamćenja za trajnu pohranu. · Razmišljanje o svom mišljenju.

4. AKTIVIRAJTE KAKO BISTE IZVUKLI NA POVRŠINU

· Koristite ga i vježbajte. · Igre, skečevi, rasprave, igrokazi, uključujući sve stilove učenja i sve vrste inteligencije.

5. PRIMIJENITE

· Primijenite ga izvan škole. · Učinite to. · Pretvorite učenike u nastavnike. · Kombinirajte ga s onim što već znate.

6. PONOVITE, EVALUIRAJTE I PROSLAVITE

· Znam da znam. · Samoevaluacija i evaluacija koju vrše vršnjaci i nastavnici. · Neprekidno ponavljanje naučenog.

Ovo je popis koji je za nastavnike i trenere koji trebaju izraditi model integrativnog ubrzanog programa učenja izradila Jeannette Vos. www.thelearningweb.net

9. poglavlje: Istinsko ućenje: na brz i zabavan naćin ----

Novostoljetni putokazi za nastavnike i trenere budućnosti Pametni nastavnici i treneri diljem svijeta danas se pripremaju za izazove 21. stoljeća.


Oni to čine na jednostavan način: kombinirajući spoznaje o ranom djetinjstvu, istraživanjima mozga, show biznisu, reklamiranju, televiziji, glazbi, plesu, filmu, sportu, umjetnosti i elektronskim

multimedijima.

Nadasve, oni u proces učenja vraćaju zabavu.

Jedanaestogodišnji učenici škole Simon Guggenheim, koja se nalazi u jednom od najsiromašnijih dijelova Chicaga u američkoj državi Illinois, naučili su tečno govoriti španjolski jezik uz pomoć

vizualizacije, igrokaza s lutkama i pjesama.'

U jugoistočnoj Aziji laici u računovodstvu putem dvodnevne igre ubrzanog učenja uče načela računovodstva,?

U Australiji su se srednjoškolci pojavili kao "francuski" glumci na videovrpci koju su sami proizveli i koja je vitalni dio učenja trogodišnjeg programa stranog jezika u samo osam tjedana.'

U sićušnoj europskoj državici Lihtenštajnu, jedan je trener osmislio 240 igara za poučavanje doslovce bilo čega od zakona o patentima do geografije, povijesti i fizike."

U Aucklandu na Novom Zelandu, ambiciozni su polinezijski rukovoditelji tvrtki u samo 90 minuta naučili glavna načela marketinga igrajući Veliku peciflčku stoljetnu marketinšku igru (Oreat Peciiic Century Marketing Oame), s ananasima, bananama i igraćom kockom."


Želite li nešto naućiti brzo i ućinkovito, morate to vidjeti,

ćuti i osjetiti. TONY STOCKWELL

Accelerated Leaming in Theory and Practice * (Ubrzano učenje u teoriji i praksi) "lzdavač: EFFECT (European Foundation for Education, Communication and Teaching), Liechtenstein.

Istinsko ućenje: na brz i zabavan naćin 299

Među velikim kompanijama koje upotrebljavaju slične tehnike poučavanja kako bi srezale vrijeme i troškove izobrazbe svog osoblja u poučavanju svega (od njemačkog i japanskog jezika do treniranja

posade zrakoplova i uvježbavanja telefonskih službenika) su Intel, IBM, Apple Computers i Beli Atlantic il SAD, The Burton Group i British Airways u Velikoj Britaniji, te Shell Oil i Air New Zealand.

Pritom oni koriste glazbu, relaksaciju, vizualizaciju i igre.

U Skandinaviji je dosad kroz radionice ubrzanog učenja i seminare koje vodi koautorica ove knjige 1. Vos, prošlo više od 30.000 nastavnika, roditelja, te poslovnih trenera i menadžera."

Sve osnovne škole na Novom Zelandu za poučavanje temelja matematike koriste šarene slagalice i igre. Uz pomoć tehnike ubrzanog planiranja menadžeri iz različitih područja poslovanja u jednom danu nauče kako pripremiti potpuni marketinški plan."

U Cambridge Collegu u Massachusettsu nastavnici stječu magisterij iz područja obrazovanja nakon samo dva semestra nastave i petotjednog Ijetnog intenzivnog treninga koji ih izravno uključuje u integrativne tehnike ubrzanog učenja. Što je najbolje, oni u razredima, na nastavnicima modelima, vide tehnike koje moraju usvojiti kako bi u rekordnom vremenu zaradili svoju titulu. B

Neke od novih tehnika pojavljuju se pod različitim imenima: sugestopedija, neurolingvističko programiranje i integrativno ubrzano učenje. Međutim, sve naj bolje tehnike kombiniraju tri stvari: zabavne su, brze i ispunjavajuće. Također, najbolje metode uključuju i opuštanje, akciju, stimulaciju, emocije i uživanje.

Istaknuti zapadnoaustralijski nastavnik i voditelj seminara Glenn Cape1li kaže: "Zaboravite sav stručni žargon. Zaboravite sva velika imena. Ono čime počinjemo stvamo ovladavati može se sažeti u dvije riječi: istinsko učenje."?

Tony Stockwell, britanski pedagoški psiholog koji živi u Lihtenštajnu, kaže:

"Danas znamo da, ukoliko nešto želimo naučiti brzo i učinkovito, to moramo vidjeti, čuti i osjetiti."!"

Kasnije ćemo vidjeti kako cijeli svijet možemo koristiti kao svoju učionicu, Međutim, jasno je da će se velik dio obrazovanja i dalje kretati oko škola, fakulteta i seminara u tvrtkama.

Na temelju naših vlastitih istraživanja diljem svijeta i prakse il školama, fakultetima i u poslovanju, možemo reći kako se sve dobre izobrazbeiobrazovni programi temelje na šest glavnih načela. Vi ćete, kao osoba koja će učiti u svim dobima i cijeloga života, brže i lakše učiti ukoliko je vaš nastavnik sjajno orga nizirao svih tih šest načela, te ako je on sudionik - ne predavač - koji postupa kao moderator učenja uspješno orkestrirajući te činitelje:

1. Najbolje "stanje" za učenje;


PLUTARH* 'Grčki biograf i esejist koji je ovo napisao prije gotovo 3.000 godina. www.thelearningweb.net

IstinsKO ucenje: na Drz I zaDavan nacin ;jUl

2. Oblik prezentacije koji uključuje sva vaša osjetila i istodobno je opuštajuči, zabavan, šarolik, potičući i brzog tempa;

3. Kreativno kritičko mišljenje u cilju poboljšanja "internalne obrade";

4. "Aktiviranje" sudionika kako bi se pristupilo materijalu i to putem igara, skečeva, igrokaza i mnogo prigoda za vježbanje;

5. Prenošenje znanja na primjenu u stvarnome životu i povezivanje s drugim stvarima;

6. Redovito ponavljanje i evaluacija, a putem njih i prilika za slavljenje učenja.

1. Najbolje "stanje" za učenje Ne čudi da je svako od spomenutih načela naj prikladnije za odrasle, jednako kao što je prikladno u ranom djetinjstvu, kada se učenje odvija brzo i lako kroz istraživanje i zabavu.

Orkestriranje okoline Možete li zamisliti dvo godišnje dijete kako uči mimo sjedeći u razredu cije loga dana? Naravno da ne možete. Ono uči radeći stvari, iskušavajuči ih, dodiru juci, njušeči, ljuljajući, govoreći, pitajući i

eksperimentirajući. Uza sve to dijete uči izvanrednim tempom.

Dijete je jako podložno sugestiji i upija informacije iz svega što se oko njega odvija iz svoje cjelokupne okoline.

Međutim, kada dijete jednom preraste vrtič, obrazovanje prečesto postaje dosadno. Zabave nestaje. U mnogim su razredima diljem svijeta djeca prisiljena sjediti mirno, u ravnim redovima, te slušati

nastavnika, a ne istraživati, raspravljati, pitati i sudjelovati.

Dobri nastavnici znaju kako to nije najbolji način učenja. Zato oni uređuju razredno okruženje koje će potaknuti lakše učenje. Za mirise i boje koriste svježe cvi jeće. Budući da je jako vjerojatno kako se

većina učenja odvija podsvjesno, oni zidove prekrivaju šarenim plakatima, na kojima riječima i slikama istaknuto označavaju sve glavne stvari nastavne jedinice koja slijedi. I JNa taj način učenici usvajaju


sadržaj nastavne jedinice, a da čak svjesno niti ne misle o njemu.

U cilju uspostavljanja dobrog raspoloženja sve više nastavnika prilikom ulaska učenika u razred pušta glazbu. Da bi stvorili ozračje gotovo nalik nekoj zabavi, mnogi od njih upotrebljavaju bal one i

mobile koji se ljuljaju sa stropova.

Mary Jane Gill, iz Marylanda u SAD, koja je nekada bila zadužena za obrazovanje osoblja u Beli Atlanticu, kaže: "Ukupna atmosfera ne smije biti prijeteća i treba biti srdačna".'! Njezine su tehnike

najednom seminaru ubrzanog uče-


Kada sam vozače kamiona poučavao novim tehnikama sigurne vožnje, doćekivao sam ih glazbom

Dolly Parton i to im se jako svidjelo.

Glazba im je odmah poručlla da su dobrodošll, CHARLES SCHMID osnivač Instituta L1ND*

*Learning i~ a New Dimension (Učenje u n~voj dim.enzij.i). Komentar iz autorovog intervjua, San Franclso, California.

Istinsko učenje: na brz i zabavan način 303

nja skratile vrijeme osposobljavanja za 42 posto, a na drugom za 57 posto. No, prva stvar koju su te tehnike učinile je bila promjena ozračja.

S njom se slaže i vrhunski švedski nastavnik, pokojni Christer Gudmundsson:

"Od trenutka ulaska učenika u razred ozračje mora biti potpuno srdaćno.t'RPo, kojni Charles Schmid, iz San Francisca u Kaliforniji, koji je svjetski pionir novih metoda poučavanja, otkrio je kako je glazba

za uspostavljanje raspoloženja jedan od ključnih činitelja za postizanje brzine učenja koja je najmanje pet puta veća nego ranije. "To je primjenjivo svugdje, od predškolskih ustanova do pos lovnih seminara

koji poučavaju kompjutersku tehnologiju.t'P

Jedan od u Europi vodećih poučavatelja novoga stila, kako u školovanju tako i u poslovanju, Stockwell iz Lihtenštajna, drži kako se ne može dovoljno istaknuti važnost dobro dizajniranih, šarenih plakata.

"Grafofolije, 35 mm slajdovi i veliki papiri za pisanje tzv. 'flipcharts', su u redu" kaže on, "ali plakati su daleko bolji. I svi oni moraju biti postavljeni na zidovima prije početka bilo kakvog sata poučavanja,

Oni predstavljaju periferne podražaje. Njihova stalna nazočnost urezuje njihov sadržaj u naše pamćenje, čak i kada nismo svjesni njihove prisutnosti." On također kaže kako je važna psihološka važnost

boja. "Crvena je boja upozorenja, plava je hlada boja, žuta se drži bojom inteligencije, zelena i smeđa imaju umirujući učinak, te su tople i prijateljske. Nikada nemojte zaboraviti da učinkoviti plakati

ostavljaju snažan dojam na dugoročno pamćenje. Premda ih nikada nismo svjesno učili, oni stvaraju slike pamćenja koje je moguće dozvati kada je to potrebno." 14

Na seminare koje drži u SAD Stockwell čak donosi svoje posebno oblikovane stolce koji su idealni za opušteno učenje.

Slijede također neke od pouka koje sve obrazovne institucije mogu naučiti od najuspješnijih poslovnih grana:

O Lanac trgovina odjećom pod nazivom Nordstrom, koji ima sjedište u Seattleu, na desetinama se seminara za rukovoditelje ističe kao primjer profitabilne uslužne djelatnosti. Ta tvrtka u kabinama za

presvlačenje svojih kupaca uvijek ima svježe cvijeće.

O Prije nego što započnu prezentaciju sigurnosnih mjera, svaka međunarodna zrakoplovna tvrtka putnike dočekuje s blagom, umirujućom glazbom.

O Posjetite li u turističkom paket-aranžmanu Havaje, glavno turističko odredište srednjeg Pacifika, ubrzo ćete se naći u prazničkom raspoloženju jer su vas dočekali s vijencem otočnoga cvijeća.

O Posjetite li Disneyland ili Disneyworld, odmah ćete biti zapanjeni čistoćom i sveukupnim ozračjem.


Budući da mozak ne može obraćati

pažnju na sve ... nezanimljive, dosadne ili emocionalno nepoticajne lekcije jednostavno neće biti zapamćene.

LAUNA ELLlSON What Does The Brain

Have To Oo With Learning?* (Kakve veze ima mozak s učenjem?) 'Članak objavljen u časopisu Holistic Education Review, jesen 1991.


IStinSKO ucenJe: na mz I Zi:lUi:lVi:l1I lIi:1l.i1l1

Sjetite se ovih primjera kada sljedećeg puta posjetite sobu za seminare u školi ili nekoj tvrda. Oni i dalje ustraju u korištenju neudobnih drvenih stolaca s rav nim naslonom i ozračjem koje je hladno,

beživotno i često bezbojno.

Uspostavlte odgovarajuće raspoloženje i pridobijte pažnju učenika u svojoj izvrsnoj knjizi Na način onoga koji uči (The Leamers' Way), kanadske nastavnice Anne Forester i Margaret Reinhard piše o "kreiranju ozračja oduševljenja" u svakoj školskoj učionici.

One navode kako su za postizanje takvog ozračja prijeko potrebni raznolikost, iznenađenje, mašta i izazov. "Pogađanje iznenađenja, tajnovita putovanja, izleti na teren, spontani projekti (dani starina, iz-

ložbe kućnih ljubimaca, istraživanja koja su inicirala djeca) obogaćuju čitanje, pisanje i raspravu. Ono što djeca čitaju potiče stvaranje igrokaza i lutkarskih predstava, a što više u njima djeca sudjeluju to su

one sve bolje."

"U vašem će razredu rijetko biti potpuna tišina. Međusobna interakcija i razmjena vitalne su sastavnice ozračja oduševljenja. Otkrica, novo naučeno gradi vo i sama radost postignuća zahtijevaju

izražavanje."

Ako i vas prilikom dolaska na dobro isplaniran seminar ili nastavni sat preplavi "ozračje oduševljenja", to je prvi korak u uspostavljanju raspoloženja koje potiče učinkovitije učenje.*

Najvažnija je rana aktivnost


Sljedeći je korak aktivnost: upravo ono što učenike ili sudionike seminara potičemo da čine. Šareno okruženje, plakati i mobili su već počeli poticati one koji pretežito uče vizua1nim putem. Glazba je

potakla one koji uče uglavnom putem sluha. Rana aktivnost učinit će one koji uče kinestetičkim putem da se odmah 05jećaju ugodno. Miješanje triju stilova učenja osigurat će, također, da se aktiviraju sve

tri razine mozga: naš misleći mozak, naš osjećajni mozak i naš djelatni mozak. Međutim, postoji još dobrih razloga zbog kojih sudionike treba brzo aktivirati:

"Prije početka svakog seminara ili treninga, koautorica Vos najmanje jedan sat provede izlažući poticajne materijale, prekrivajući zidove šarenim plakatima i provjeravajući rad sve sudio-vizuelne opreme, uk1jučujući i CD aparat koji će svirati glazbu dobrodošlice za slušatelje. Koautor Dryden sudionike svojih inovativnih seminara potiče da prije sudjelovanja u njima doručkuju obrok za razgi-bavanje mozga: banane, kivije, naranče i drugo svježe voće. Potom, na početku seminara, a nakon vježbi zagrijavanja uz glazbu, on onima koji su zaboravili doručkovati podijeli banane kao "hranu za mozak".


Ljudska tom bola Nađite nekoga tko je ućinio sljedeće i njegovo ime napišlte u kvadrat

Kinestetlćkl je tip lrna čamac Na svojim radionicama

u uoonju za veslanje koristi grafiku

Posjeduje dio Svira harmoniku Vizualni je tip u uoonju

Velikoga zida

Prenoćio je Bio je u Bugarskoj Sudjelovao je

u zraćnoj luci na smiješnom

poslovnom rućku

Auditivni je Bio je na teC':aju Dobro pjeva

tip u učenlu Dalea Camegija

Voli glazbu Izvrstan je Fenomenalno kuha

srednjoSkolski

nastavnik

Igra Ljudske tombole inačica je igre koju su za "~robijanje .. leda" na jednom seminaru godišnje konferencije Inter.nacl.~nalne alijanse za učenje upotrijebili Libyan Labiosa-Cassone I Philip

Cassone.

Ovu tehniku redovito upotrebljava i Jeannette Vos, primjerice na satovima drustvenih znanosti. Primjerice, svaki student dobije kopiju pitanja o nekoj temi poput Kine ili Japana, te na

p~čet~u sata tr.~ba kružiti po učionici kako bi dobio odgovore na ta pitanja od svojih kolega.

Ona ovu igru koristi i kako bi istakla važnost uspostavljanja povjerenja i skladnih odnosa kao temelja za učenje i poučavanje. Istinsko ućenje: na brz i zabavan način 307

Vježbe tipa plesa uz dtez, potiču povečsn dotok kisika u mozak, a mozak većinom radi na kisik i glukozu.

Druge vježbe uz glazbu poput jednostavnog žongJiranja i pokreta tipa lijeva noga-desna ruka i desna noga-lijeva ruka mogu, kao što ćemo detaljnije prikazati u Il. poglavlju, trenutačno potaknuti komunikaciju između "desnog" i "lijevog" mozga.

Neke druge vježbe mogu opustiti učenike mentalno i tjelesno i pomoći im da se relaksiraju. Mnoge takve vježbe u svojoj knjizi Pumpanje ione - Igre i vježbe za razgibavanje i istezanje vašega uma (Pumping Ions Games and Excercizes to F1ex Your Mind), opisuje kanadski psiholog i astronom Tom Wujec.

Neke aktivnosti mogu "razbiti led" i sudionicima pomoći da upoznaju jedni druge, te da uvide talente koje sudionici imaju kako u, tako i izvan, tog speeiiičnog okruženja.

Treneri u poučavanju iz Minneapolisa, Libiyan Labiosa-Cassone i Philip Cassone često svoje međunarodne seminare započinju igrom "Ljudske tombole" (vidjeti suprotnu stranicu). Sudionici tijekom

dvije minute trebaju upoznati što više drugih ljudi.

Neke aktivnosti vas mogu dovesti u dobro raspoloženje. Australijanac Capelli često od svojih sudionika traži da:

O Sjede u parovima s nekim koga nikada ranije nisu sreli i 45 sekundi provedu nabrajajući najzanimljivije aspekte svoje prošlosti. Na taj način svaka osoba započinje sat fokusirajući se na projekte u

kojima je bila osobno uspješna i time potkrepljuje svoje samopoštovanje.

O Masiraju jedan drugome mišiće vrata i ramena kako bi potakli opuštanje. O Svi pjevaju posebno skladanu pjesmu Attitude sang (Pjesmu o stavu) "Veliko A u mome životu (polaznici izgovaraju svako

slovo riječi A-T-T-I-T-U-D-E dižuči ruke u ritmu glazbe).':"

Naravno, upotrijebljene tehnike ovi sit Će o tome sudjelujete li na redovnom školskom satu, vodite li seminar o nekoj specificnoj temi ili započinjete neki međunarodni simpozij,

Eric Jensen, autor knjige Superpoučavanje (SuperTeaching) i suosnivač SuperCampa, uvjeren je kako dva ključna elementa utječu na učenje: to su stanje i strategija. Treći je element, očigledno,

sadrtaj. "Stanje" stvara odgovarajuće raspoloženje za učenje. "Strategija" se odnosi na stil ili metodu prezentacije. "Sadržaj" je tema. U svakoj dobroj nastavnoj jedinici postoje sva ta tri elementa .

. Međutim, mnogi tradicionalni školski sustavi zanemaruju "stanje". Ipak, ono je najvažnije od triju elemenata. Prije no lto mote doći do istinskog učenja, mo-


Je li moguće naućiti 1.200 stranih -rijeći dnevno? Najneobičnije tvrdnje o ubrzanom učenju stranih jezika dolaze od dr. Georgija Lozanova.

On izvještava* kako su bugarski učenici zaključili da im je lakše zapamtiti od 1.000 do 1.200 novih riječi dnevno, nego njih 500.

Ovdje su rezultati dobiveni na temelju 896 treninga iz "sugestopedije":

Broj rijeći iznesenih na nastavnom satu

Broj ućenika na nastavnom satu.% rijeći zapamćenih po nastavnom satu

Do 100 100-200 201-400 401-600

1000-1200

324 398 93 53 28 92.3% 96.8% 93.1% 90.4%

96.1%

*Rezultati dr. Lozanova su u potpunosti navedeni u njegovoj knjizi Suggestology and Outlines of Suggestopedy (Sugestologija i osnove sugestopedije), čiji je izdavač Gordon and Breach,

New York (1978).

Oba autora ove knjige nazočila su plenarnom predavanju dr. Lozanova Društvu za ubrzano učenje i poučavanje u Seattleu, Washington, 1991. godine.

Međutim, potrebno je izvijestiti kako u niti jednom našem istraživanju nismo naišli na rezultate izvan Bugarske koji bi bili makar i blizu oni ma koji su gore navedeni. Dr. Charles Seh mid iz

San Francisca je izvijestio kako su učenici, kojima je dnevno bilo izloženo 400 stranih riječi, tijekom tri dana bili sposobni koristiti ih u razgovoru (vidi stranicu 323). I ~o je već dovoljno

izvanredno postignuće.


Istinsko ucenje: na Drz I zaDavan nacin raju biti otvorena jedna "vrata". Ta su "vrata" emocionalne naravi, ona su "vratsr prema učenju", dio stanja potpune spremnosti za učenje. Odgovarajuća valna dužina moždanih valova

Jedan od glavnih koraka za postizanje takvog stanja je dovođenje svih sudionika na "odgovarajucu valnu dužinu. Pritom dolazi do vjerojatno najironičnije kontradikcije: da bi brže učili mozak moramo usporiti. Jedna od "valnih dužina" našega mozga je najdjelotvomija za duboki san. Druga je djelotvomija za nadahnuće. Treća, ona koje smo najviše svjesni, potpuna je budnost

svakodnevnog življenja. Međutim, danas mnoga istraživanja otkrivaju kako je četvrta valna dužina mozga najdjelotvomija "frekvencija" za lako i učinkovito učenje: ona koju neki nazivaju alfa-

stanjem.!"

Uvedite glazbu Nekoliko desetaka istraživačkih projekata pokazalo je kako je glazba vrlo učinkovito sredstvo za postizanje te alfa frekvencije. 17


Kratko prije svoje smrti kalifomijski inovator u području ubrzanog učenja Charles Schmid nam je rekao: "Uporaba glazbe za učenje svakako nije novost. Abecedu smo naučili na glazbeni

način ABCD EFG HIJK LMNOP. Međutim, u zadnjih 25 godina naše glazbe no znanje je strahovito prošireno. Otkrili smo kako je u osobitom stanju opuštenosti, koje se može izazvati glazbom,

naš mozak najotvoreniji i prijemljiviji za nadolazeće informacije. To nije ona vrsta relaksacije koja nas sprema za spavanje. To je stanje opuštene budnosti ili kako mi to ponekad nazivano opuštene

svjesnosti."'8

Velik dio našeg sadašnjeg znanja u ovom području nadograđen je na pionirska istraživanja koje je 1950-ih započeo bugarski psihijatar i pedagog Georgi Lozanov. Lozanov je želi o utvrditi

zašto neki ljudi imaju super-parnčenje.

Nakon niza godina istraživanja, zaključio je kako svatko od nas ima "optimalno stanje za učenje". Ono se javlja, kale on, "kada su puls, ritam disanja i moždani valovi sinhronizirani, a tijelo opušteno, no kada je um usredotocen i spreman za prijem novih informacija. "19

U pretakanju tih istraživanja u praksu, Lozanov je postigao neke zadivljujuće rezultate, osobito u učenju stranih jezika. Ranih 1960-ih godina je tada najveća svjetska škola stranih jezika

Berlitz, svojim polaznicima obećavala kako će, nakon nekoliko dana uvježbav~~jf1 ..• ~~iti 200 riječi dnevno.

Međutim, Lozanovljevi istraživački izvještaju pokazivali su kako bugarski učenici uče 1.200 riječi dnevno i pamte iznimnih 96.1 posto njih.2o


Glazba smanjuje stres, olakšava tjeskobu, povećava

•• energiju i poboljšava dosjećanje.

Glazba ćini ljude pametnijima. JEANNETTE vas The Music Revolution * (GJazbena revolucija)

'Izdavač: The Learning Web Ltd., Auckland, New Zealand.


Mnogi su drugi nadograđivali na rezultate njegovih istraživanja. Prema Schmidu: "Danas znamo kako većina ljudi to idealno stanje učenja može postići razmjerno lako i brzo. Jedan od prvih puteva prema tom stanju je duboko disanje. Drugi put je glazba - specifična glazba s određenim ritmom koji pomaže našem usporavanju. Taj ritam iznosi negdje između 50 i 70 otkucaja na minutu."

Obično se za postizanje toga stanja koristi glazba baroknih majstora iz 17. i s početka 18. sto1jeća: Talijana Arcangela CoreIlija, Antonia Vivaldija, Francuza Francoisa Coupertina i Nijemaca Johanna Sebastiana Bacha i Georgea Friedericha Handela.

Lozanov je utvrdio kako barokna glazba usklađuje tijelo i mozak. Preciznije, ona otvara emociona1na vrata ka super pam6enju: k: limbičkom sustavu mozga. Taj sustav ne samo da obrađuje emocije, ve6 je i spona između svjesnog i nesvjesnoga uma.

Ovu su činjenicu sjajno izrazili Terry Wyler Webb i Douglas Webb u svojoj knjizi Ubrzano učenje uz pomoć glazbe: Ptitučnik za nastavnike (Accelerated Leaming With Music: A Trainer's Manual): "Glazba je međustanje koje predstavlja autocestu ka sustavu pamčenja"?'

Vivaldijeva Četiri godišnja doba su jedno od najboljih dijela barokne glazbe s kojim se može započeti putovanje tom autocestom. Uz nju s lakoćom isključuje mo sve druge misli i vizualiziramo godišnja doba. Handelova Vođena glazba također dubinski umiruje. Nastavnicima koji su uvježbani u novim tehnikama učenja, za olakšavanje napetosti omiljeno je djelo Johanna Pachelbela Kanon uD.

Mnogi od tih nastavnika za započinjanje svakog nastavnog sata također koriste posebno pripremljene audio-kazete. Te kazete sadrže riječi-slike koje su usklađene s glazbom i po tiču opuštanje, Ako ste vješti u glazbi, te kazete možete izradili sami ili ih možete kupiti. Njihova najvažnija uporabna vrijednost u obrazovanju je da učenike mogu dovesti u stanje opuštenosti i prijemljivosti čime će se usredotočiti na učenje. .

Srušite prepreke k ućenju Lozanov drži kako postoje tri glavne prepreke k učenju: kritičko-logička prepreka ("Škola nije laka, pa kako onda učenje može biti zabavno i lako?"), intuitivno-emotivna prepreka ("Ja sam glup i neću

to moći učiniti.") i kritičko-mora1na prepreka ("Učenje je težak posao - najbolje da se prikrijem i vidim što će se događati".). Shvatite li koju od ovih prepreka ima neki vaš učenik, uspostavit ćete bolji odnos s njim. Uđete li u njegov svijet, brzo i lako ćete slomiti njegov otpor.

Potaknite postavljanje osobnih ciljeva i ishoda učenja Potaknite učenike da odrede svoje ciljeve i planiraju vlastitu budućnost. Ako znaju kuda idu, onda će im i put biti određen. Naše je iskustvo da će većina lju-

312 ReVOlUCiJa U ucenjU

,ISKORAK MOJ VLASTITI PLAN AItTIVNOSTI

1. CIW:

2. PROVJERA OKOLINE: Kakvim sredstvima raspolažem?

Što je u tome meni zanimljivo? Što je u tome zanimljivo za moj svijet?

3. OBVEZIVANJE:

Jesam li spremna uložltl sve potrebne napore za postizanje svoga cilja?

4. AKCIJA: Prvi korak:

Sljedeći korak:

Praćenje koraka:

5. OČEKIVANE PREPREKE:

6. NADZOR:

Kako se nadzirem? Kako napredujem? Tko mi može biti mentorom?

7. PODRŠKA: Kakvu podršku trebam?

8. REZIMIRANJE:

Trebam li kako bi postigla svoj cilj nešto prilagoditi?

9. SAMOPROCJENA:

U kojoj sam mjeri postigla svoj cilj? Jednostavan popis koji Jeannette Vos koristi kako bi učenicima pomogla prilikom određivanja i usredotočivanja na svoje ciljeve.


IStinSKO ucenje: na Drz I LtlUI1Vl111 IIl1vlll

di nadmašiti osobne ciljeve koje su si sami postavili to je vjerojatno najčvršče načelo u rukovođenju.

U razrednom okruženju, mi oboje potičemo igru "Stanica ŠTMZ"ili Što je u tome meni zanimljivo? ("Station WIIFM'~, What's In It For Me?) kako bi se us redotočiIi na ono što je u sadržaju

učenja najzanimljivije za svakog pojedinca. Pritom se ne misli na sebičnu korist, već igrom pokušavamo sudionike pridobiti da, radeći u parovima primjerice, kažu jedan drugome i nastavnicima

što oni specifično očekuju da će dobiti od nastavnoga sata, dana ili godine.

Način na koji se predstavlja postavljanje ciljeva vrlo je bitan, osobito u školama. Mnogi se rizični učenici vrlo razljute na tradicionalni uvod tipa "Danas ćete naučiti sljedeće". Dobar će

nastavnik umjesto toga pozvati učenike da odmah na početku sami postave svoje ciljeve, kao i rezultate koje očekuju od nastavnoga sata.

Učenici često dolaze na sat sa "skrivenim namjerama" i nisu uvijek spremni prihvatiti namjere nastavnika. Stvar je u tome da se uspostavi takvo partnerstvo u učenju u kojem će nastavnik

pripremiti "švedski stol" s mogućim "djelićirna nastavnog programa" na meniju, dok će učenici imati glavnu riječ u onome što oni žele s tog stola. Pokušajte vizualizirati svoj cilj

Vizualizacijaje moćno sredstvo učenja. Nedjelotvoran nastavnik često će reći: "Ne zaboravite učiti jer biste mogli loše proći na sljedećem testu." i tako učenicima dati negativno


potkrijepljenje.

Eric J ensen predlaže dva bolja načina. Jedan je da se učenike potakne da jasno vizuaIiziraju kako će u budućnosti upotrijebiti svoje novo znanje. Drugi je usaditi im pozitivno razmišljanje

koje će učenike potaknuti da u svojim udžbenicima potraže specifične odgovore koji bi im u budućnosti mogli koristiti.

Ne možemo dovoljno naglasiti važnost spomenutoga, jer mnogi nastavnici ne shvaćaju koliko negativna sugestija može biti štetna.

2. Ključni elementi dobre prezentacije Prvi su elementi pozitivnost i povezivanje

Sve dobre prezentacije moraju biti usredotočene na one koji uče i povezane s njihovim vlastitim ciljevima i postojećim znanjima. "Što više povezujete, više učite." Savršena metafora za

povezivanje s pozitivnim zamišljanjem je cvijet: 'Što je vašem cvijetu potrebno da bi rastao?'"


BOBBI DePORTER Quantum Learning* (Kvantno učenje) 'Izdavač: Dell Publishing, 666 Fifth Avenue, New York, NY 10103,


Druga tehnika koja jamči angažiranost učenika od samog početka sastoji se u tome da učenici i nastavnik bacaju meku, šarenu loptu prema dragovoljcima koji će reći bitnu stvar koju već znaju o temi

nastavnoga sata, te nacrtati Umne karte koje se odnose na iste stvari. U tome će im pomoći unaprijed pripremljene karte koje nabrajaju glavne "grane učenja".

Slijed je zamišljen tako da one koji uče o svim mogućim temama potakne da učenje započnu identificiranjem onoga što žele znati, a potom nastave od onoga što već znaju, a to je uglavnom zadivljujuća

količina znanja.

Cjelokupna prezentacija također mora biti pozitivna. Moderator nikada ne bi trebao ni na koji način dati naslutiti da će nastavni sat biti nešto drugo osim puke zabave. Ne smije biti onoga "sada je stanka

gotova, pa se možemo vratiti ozbiljnom poslu".

Lozanov je taj proces brzog učenja nazivao "sugestopedija" (suggestopedia), što dolazi od "sugestologije"(suggestology). Međutim, to je nespretan prijevod na engleski jezik. StockwelI kaže: "Ime je

zaista neobično, ali ako na glagol "to suggest" (sugerirati) shvatite u smislu "predložiti'' ili "preporučiti", tada je jasnije razumjeti njegov izvor."22

Kao što smo već u prethodnom poglavlju to spomenuli, moć sugestije od najveće je važnosti u učenju: svi mi bolje učimo kada mislimo da nešto možemo, a ne uspijevamo ako očekujemo da ćemo

doživjeti neuspjeh. Svaka je odrasla osoba vidjela kako dječje sposobnosti učenja cvatu u ozračju koje je prikladno i pozitivno. Dobri moderatori koji rade lozanovljevskim stilom pokušavaju uspostaviti

jednako pozitivno i zabavno ozračje u razredu. Oni - poput dobrih stručnjaka za reklame - ističu kako je projekt na kojem se radi jednostavan. Nastavnik japan skog jezika može pritom upotrijebiti "Itchy

knee; sun, she ge rock!", vježbu koju smo prikazali na stranici 34.

Poslovni seminari mogu započeti s pričom Raya Kraka, pedesetdvogodišnjeg prodavača strojeva za frape, koji je 1952. godine po prvi puta posjetio jedan ka lifornijski restoran s hamburgerima i vidio

začetak jedne ideje koja je završi!a kao McDonald's. To je primjer koji će pokazati kako veliki projekti mogu izrasti iz vrlo skromnih početaka.

Lozanov naglašava važne spone između svjesnih i podsvjesnih prezentacija.

On vjeruje kako svatko od nas ima ogromne rezerve umne moći koje samo čekaju da ih se načne. On je uvjeren kako je daleko najvažniji dio učenja onaj podsvjesni, te da dobri nastavnici, time što svoje

prezentacije čine logičnima, etičnima, ugodnima i opuštenima, uklanjaju spomenute prepreke k učenju. Otuda važnost plakata i "perifernih podražaja" kao dijela sveukupne prezentacije.


lskušalte ovaj test s balonlrna kako biste svoje sposobnosti usporedili s tuđima Kako bi bilo kojoj grupi demonstrirali njihove pojedinačne prednosti u učenju i radu, dajte svakom članu grupe po četiri balon a različite boje. Potom neka svatko od njih iz donjih kvadrata odabere

osam svojih glavnih prednosti ili jakih strana.

Kreativnost (crveno) Komunikacije (plavo)

$irokih pogleda Pisanje Lateralno učenje Govorenje Oluja ideja Slušanje

Vizionarstvo Vizualiziranje

Administracija (žuto) Organizacija (zeleno)

Financijska Vođa Strukturalna Pojednostavljivać Logićka Delegator

Sekvencijalna Samostalni inicijator

Potom neka svaka osoba napuše četiri balon a u skladu s njihovim odabranim glavnim prednostima. Tako, ako je netko izabrao sve četiri prednosti iz crvenoga kvadrata, a samo jednu iz plavoga,

tada će ta osoba svoj plavi balon napuhati samo do četvrti ne veličine crvenoga balona. Potom podijelite svoju momčad u četveročlane grupe tako da se u svakoj nalazi kombinacija osoba s

prednostima iz sva četiri kvadrata:

"Ovdie prikazano slaganje balona prilagođeno je iz izvornog koncepta Alistaira Rylalla, direktora Excel Human Resource Development, P.O. Box 164, Newtown 2042, NSW, Australia. www.thelearningweb.net

~

("" ... "

" s

~.


IstinsKo UCenje: na Drz I zaDavan nacin ij I f

Pružanje šireg uvida na početku

Važna prezentacijska tehnika sastoji su u tome da se najprije da "velika slika" da se pruži širi uvid u temu. To je jednako gledanju cijele slike prije no što počnete slagati slagalicu, to je

nužno da bi svi njeni dijelovi kasnije došli na pravo mjesto. I ovdje plakati i drugi razredni perifemi podražaji mogu pružati cjelokupnu sliku - oni su stalno prisutni kao žarišna točka.

Pričanje priče također je sjajna tehnika davanja prethodnog pregleda.

Terenski izleti su također vrlo preporučljivi za započinjanje proučavanja bilo čega. Pritom možemo vidjeti širi okvir stvari na djelu.

Crtanje Umnih karti na početku proučavanja neke teme, uključujući pritom sve glavne "udove", omogućuje učenicima da kasnije ucrtaju manje grane. Ukljućite sva glavna osjetila

Sve dobre prezentacije privlačne su svim pojedinačnim stilovima učenja.

U gotovo svim školskim sustavima, najzanemareniji stil učenja je onaj putem pokreta ili kinestetički. Svako dobro iskustvo učenja ima mnogo verbalnih poti caja, puno glazbe, puno vidnih

podražaja, međutim, samo zaista izvrsni nastavnici tijekom tih iskustava osiguravaju puno akcije, puno sudjelovanja i puno kretanja. Čak i ako su učenici vizualni tipovi, svatko usvaja

informacije čineći. Izađite iz uloge predavaca

Ovo je vjerojatno najveća zahtjevana osobna promjena stila poučavanja. Svi najbolji "učitelj i" su aktivatori, facilitatori, treneri, motivatori, orkestratori. Uvijek orkestrirajte "nesvjesno" procesiranje

Otkad su zagovornici Lozanova ustvrdili kako je većina učenja "nesvjesno", uređenje prostorije, plakati, jezik tijela, ton govora i pozitivan stav postali su vi talni dijelovi procesa učenja. Puno igranja uloga i "identiteta"

Lozanovljevi nastavnici učenike također potiču da "odigraju ulogu". Malo je bržih načina za učenje znanosti od igranja uloga slavnih znanstvenika, ili učenja povijesti od stavljanja samoga

sebe u povijesno okruženje. Organizirajte mnogo "promjena stanja"

Najbolji nastavnici organiziraju mnogo "promjena stanja" tako da učenici prelaze s pjevanja na akciju, potom na govorenje, pa na gledanje, na rimu, na izradu Umnih karti ili na grupnu

raspravu. To ima dvostruku svrhu:


Budući da glazba može i umiriti i potaknuti, ona je jedno

~

od najbržih sredstava za utjecanje

na raspoloženje neke grupe. JEANNETTE vas The Music Revolution * (Glazbena revolucija)

*Izdavać: The Learning Web Ltd., Auckland, New Zealand.


1. Potkrepljuje informacije u svim stilovima učenja i

2. Nastavnu jedinicu dijeli na dijelove koje je lako naučiti.

Oboje ima velikog utjecaja na to u kojoj će se mjeri informacije usvojiti. Primjerice, danas je dobro dokazano kako u svakoj prezentaciji učenici općenito najlakše pamte informacije iznijete na

početku i na kraju, kao i sve druge "iznimne" primjere koji su potakli njihovu maštu. Redovita "promjena stanja" pruža priliku za puno većim brojem "prvih", "zadnjih" i grafičkih primjera.

U svaki predmet kao ključni sadržaj ukJjučite učenje o tome kako učiti To je vjerojatno glavni sveopći poželjni ishod svakog učenja. Zato bi te tehnike trebale biti uključene u sve aktivnosti.

Lozanovljevi "koncerti" Vjerojatno je Lozanovljev najveći doprinos obrazovanju ponovno u području glazbe. Ona nam ne služi samo tome da opustimo naš um i dovedemo ga u jako prijemljivo stanje, već nam koristi i da

unesemo nove informacije u naš zadivljujući sustav pamćenja.

Lozanov preporučuje dva koncerta. Njegovu je teoriju i praksu ponovno uredno sažeo Charles Schrnid: "Ako razred, primjerice, uči neki strani jezik, nastavnik će kao prvi korak nove riječi složiti u

oblik dramskog teksta, a prikazat će ih i na slikama. Učenici će sjediti i gledati 'mentalni film" tog sadržaja. Odmah potom sli jedi prvi koncert ili, kako gaje Lozanov nazvao, aktivni koncert. Dok učenici gledaju tekst, nastavnik pušta odabranu glazbu i u ritmu glazbe čita tekst na stranom jeziku. Pritom namjerno dramatično ističe riječi u ritmu s glazbom.

U tome nema nikakve čarolije. Upravo je zato lakše naučiti tekst neke prozne pjesme nego zapamtiti sve riječi na listu bilježaka. Glazba na neki način služi kao nosač, a nastavnik klizi niz glazbu

gotovo kao jahač na valovima koji hvata valove. "23

Druga faza učenja po Lozanovu naziva se pasivnim koncertom.

Charles Schrnid ponovno govori: "Drugi koncert slijedi neposredno nakon prvoga. I ovdje se koristi vrlo specifična barokna glazba vrlo precizno, ona s oko 60 udaraca na minutu. Dokje prilikom

prvog čitanja govor bio vrlo dramatičan, drugo čitanje odvija se prirodnijom intonacijorn. Sada se učenike poziva da, ukoliko to žele, zažmire premda to nije nužno. Oni odlažu tekst i zamišljaju da su, primjerice, u kazalištu u zemlji jezika koji uče, te da netko glumi priču koju slu šaju. To je najčešće zadnji dio nastavnog sata nekog jezika. Učenici potom idu kuči i vjerojatno će neposredno prije

spavanja još jednom preletiti 'predstavu' sa

320 ReVOlUCIJa U UcenjU

l1@~®rnl@WM~ (Q]@[Q)[r@ n~W@(Q]@[fij

®®% [p)@ [ill ~[l W[l [ft)ll [l M ©®[fij1)@ ®%

TERRY WYLER WEBB S DOUGLASOM WEBBOM Acellerated Learning With Music: A Trainer's Manual* (Ubrzano učenje uz pomoć glazbe:

Priručnik za nastavnike) *Izdavač: Accelerated Learning Systems, Norcross, Georgia 30092.


sata svog stranog jezika." Podsvijest se aktivira tijekom noći čime, čini se, automatski započinje prijenos sadržaja u skladište dugoročnog pamćenja. Lozanovljevi obožavatelji tvrde kako se

pomoću ovakve uporabe glazbe u samo 5 posto vremena može naučiti 60 posto gradiva."

Moramo brzo dodati kako čak i najveći pobornici Lozanova ne preporučuju uporabu cjelovite "koncertne" tehnike na svakom nastavnom satu. Čak i kada se radi o nečemu tako jasno definiranome kao što je učenje stranog jezika, preporučuju se samo otprilike tri "koncerta" tjedno. Međutim, na drugim će se nastavnim satovima koristiti njegova druga važna načela učenja.

3. Razmišljanje o naučenom i spremanje u dubinsko pamćenje Naravno da obrazovanje nije samo stvar usvajanja novih informacija. Ono uključuje razmišljanje o usvojenom i njegovo spremanje u dubinsko pamćenje.

Naučiti kako misliti veliki je dio svakog obrazovnog programa i zato dobri moderatori učenja za sintezu informacija i "promjenu stanja" upotrebljavaju "misaone igre". Otkrili smo kako je na poslovnim seminarima to najbolje izvesti putem zabavnih projekata: dizajniranjem "golf loptice koja se ne može izgubiti" ili igranjem igre "Što ako?" na teme koje su jako daleke uobičajenim aktivnostima dotične grupe.

Za dubinsko pohranjivanje u pamćenje najbolji su Lozanovljevi aktivni i pasivni koncerti. Oni su osmišljeni tako da dopiru do sustava dugoročnog parnčenja, a u cilju podsvjesnog povezivanja novih informacija s već pohranjenim podacima.

4. Aktivirajte kako bi potakli ućenje Pohrana informacija također je samo jedan dio procesa učenja. Informacijama treba moći i pristupiti. Zato je sljedeći korak "aktivacija". Igre, skečevi, rasprave i igrokazi i ovdje mogu biti upotrijebljeni kako bi se "aktivirala" banka pamćenja i potkrijepili putevi učenja.

To, međutim, ne mora predstavljati više posla za nastavnika. Zapravo, naprotiv. Učenici vole organizirati svoje igrokaze, prezentacije, debate i igre. Pružite im priliku da na bilo koji način prikažu novootkrivene informacije ostatku razreda ili grupe.

Schmid opisuje tipično aktivacijsko predavanje nakon što su učenici francuskog jezika odspavali nakon koncertno ga sata: "Učenici dolaze sljedeće jutro, ili unutar 48 sati, i još nisu izrekli


niti riječ francuskoga ili barem ne koristeći novi vokabular. Sada nastupa tri iIi četiri sata onoga što mi nazivamo aktivacijom."


Lozanovljanska glazba za dva "koncerta"* AKTIVNI KONCERT Beethoven, Koncert za klavir i orkestar br. 5 u B-duru. Mozart, Simfonija u D-duru, 'Haffner" i Simfonija u D-duru, "Prag". Haydn, Koncert br. 1 u C-duru za violinu i orkestar, Koncert br. 2 u G-duru za violinu i orkestar. Haydn, Simfonija u C-duru br. 101, "L'Horioge" i Simfonija u G-duru br. 94. Mozart, Koncert za violinu i orkestar u A-duru br. 5, Simfonija u A-duru br. 29, Simfonija u Gmolu br. 40. Brahms, Koncert za violinu i orkestar u D-duru, Op. 77. PASIVNI KONCERT Vivaldi, Pet koncerata za flautu i komorni orkestar. Handel, Koncert za orgulje i orkestar u B-duru, Op. 7, br. 6. J. S. Bach, Preludij u G-duru, "Dogmatski koral i". Corelli, Concerti Grossi, Op. 6., br. 4, 10, 11, 12. J. S. Bach, Fantazija za orgulje u G-duru, Fantazija u C-molu. Couperin, Sonate za klavirčembalo: "Le Parnasse" (Korelijeva apoteoza), "L'Estree"; J. F. Remeau, Koncertna djela za klavirčembalo "Pieces de clavecin" br. 1 i 5.

'Iz knjige Georgija Lozanova i Evaline Gateve The Foreign Language Teacher's Suggestopedic ManuaJ (Sugestopedijski priručnik za nastavnike stranih jezika). Izdavač: Gordan and Breach, New York, 1988. Još prijedloga vidi na strani 180.


"Sada igramo igre s novim riječima. Hranimo njihove mozgove na različite načine. Na svjesni način smo ih nahranili pokazujući im riječi i slike francuskog igrokaza. Potom smo ih, uz pomoć glazbe, ubacili i u njihovu podsvijest. Sada oni aktiviraju svoje mozgove kako bi bili sigurni daje sadržaj u njima pohranjen. Kažem vam: sada više ne bih želio poučavati na drukčiji način."

Schmid, koji je nažalost preminuo ubrzo nakon našeg razgovora, imao je diplome iz glazbe, psihologije i metodike stranih jezika. Prije no što "se navukao" na nove tehnike, godinama uz pomoć tradicionalnih metoda poučavao je na Sveučilištu Texas i Sveučilištu New York.

"Tim sam novim tehnikama počeo poučavati francuski, njemački, a katkada i talijanski jezik. Želio sam vidjeti je li taj sustav djelotvoran, je li zaista sve ono što se o njemu pričalo. Bio sam zadivljen. Poučavao sam učenike na predavanjima koja su trajala tri i pol sata. Prvog dana bi im davao oko 400 riječi, primjerice iz francuskog jezika. Krajem trećega dana učenici bi bili sposobni ponoviti ih u obliku razgovora. A, to mi se ranije nikada nije dogodilo."

"Kada bih ranije na sveučilištu studentima starim načinom poučavanja davao 25 riječi dnevno, bio sam uvjeren da bi bili sretni ako su sljedećeg dana znali njih deset."

"U stvari, kada sam po prvi puta sam počeo koristiti ove tehnike, oko trećeg sam dana počeo sanjati na jeziku koji sam učio. Nikada ranije nisam imao takvu povratnu informaciju o naučenom."

Schmidovo iskustvo nesumnjivo muje pokazalo prednosti novih metoda poučavanja: "Rekao bih kako je ubrzanje procesa učeI.!ia negdje između pet do dvadeset puta - možda čak 25 puta - u odnosu na tradicionalne metode. Međutim, ne radi se samo o ubrzavanju učenja, pove6ava se i njegova kakvDĆa. Također ima i više povratnih informacija. Učenici govore.' 'Ovo je zabavno. Uto na ovakav način nismo učili u srednjoj školi?"

"Nedavno su u Novoj Engleskoj polaznici jedne telefonske kompanije ove metode koristili kako bi učili o optičkim vlaknima i nekim tehničkim telekomu nikacijskim poslovima. Polaznici su sjedili na podu, igrali se drvenim kockama, spajali ih i shvaćali što se događa u optičkom vlaknu. Voditelj seminara im je re kao: 'Dobro, sada je vrijeme za stanku.' No, polaznici su odgovorili: 'Vi uzmite predah, mi se zabavljamo, mi učimo i konačno ovo shvaćamo.' To je ono što sam rekao. Metoda djeluje i zabavna je." 5. Primijenite

Naše je mišljenje da stvarni test znanja nije pismeni ispit putem pitanja višestrukog izbora. Stvar je u tome da se naučeno upotrijebi i primijeni u svrsishodnim situacijama, po mogućnosti u stvarnome životu.

HeVOIUCIJa u ucenju

Primjer edukativne igre Poticanje učenika da osmisle svoju vlastitu edukativnu igru samo po sebi može biti djelotvornom metodom učenja. Evo jedne igre koju je Gordon Dryden kreirao kako bi poučavao temeljna načela inovacije: "Aha! igra" (The Aha! Game).* Koristeći se primjerima iz 4. poglavlja, napravi se kratka prezentacija kreativnog mišljenja i rješavanja problema pracena slajdovima u boji. Igra se temelji na osam kriški ananasa, pri čemu svaka kriška predstavlja jedan od sljedećih aspekata marketinškog ciklusa: proizvod ili USlugu, klijente, prezentaciju, određivanje cijene i profitabilnosti, distribuciju, promociju, razvoj zadovoljnih klijenata, te zauzimanje dijela tržišta putem marketinga na jednom njegovom određenom dijelu. U jednoj lnačlcl ove igre, u radnoj je bilježnici kod svakog od segmenata navedeno 11 najvažnijih marketinških savjeta. Učenici bacaju dvije igraće kocke, te s obzirom na njihov zbroj, raspravljaju implikacije određenog savjeta ili igraju kviz u kojem trebaju pronaći odgovarajuće primjere za njih. Druga se inačlca igra na ploči uz pomoć karata sličnih onima iz kviza Trivial Pursuit i Roger von Oech's Creative Whack Pack-a. "Aha! igra" općenito učenike provodi kroz zamišljeni problem vezan uz neki proizvod (kao što je prodaja viška banana). Osam njenih segmenata osigurava dovoljno "promjena stanja" i pauza: između grafičke vizualne prezentacije, grupnih radionica, rasprave u parovima i kvizova. Ona istodobno poučava marketinškim načelima i mišljenju i sposobnostima ~ešavanja problema.

*The Aha! Game je zaštićeno ime The Learning Web Ltd-a, Auckland, New Zealand. www.thelearningweb.net

Ibllllbl\U uvtlllJtl. IICl UIL I LClUClVClII IIClvUI

Pravi test nakon tečaja francuskoga je u tome koliko dobro znate govoriti.

Pravi test trgovačkog tečaja je to koliko dobro znate prodavati.

Klavir se uči svirati svirajući, strojopis tipkajući, voziti bicikl vozeći ga, govoriti u javnosti govoreći u javnosti. Zato najbolji seminari, kako nastavni tako i poslovni, sadrže mnogo aktivnosti kojima

se podupire teorijsko znanje i putem kojih polaznici mogu svrsishodno upotrijebiti i primijeniti naučeno.

Pretvorite svoje učenike u nastavnike Čini se razumnim da učenici, kao i u fazi aktivacije, rade u parovima ili gru pama pri čemu imaju odriješene ruke da pripreme vlastite prikaze glavnih težiš ta gradiva. Tako se od grupa budućih

nastavnika, primjerice, može tražiti da svaka iskristalizira po jedan specifični aspekt psihologije obrazovanja. Sve više škola koristi sustav "prijatelja" u kojemu stariji, ili kvalificiraniji student pomaže

nekome drugome i oboje od toga imaju koristi.

Potaknite stvaranje Umnih karti Već smo govorili o načelima Umnih karata i predložili vam da ih koristite prije poučavanja. Međutim, one su također iznimno dobar način za ponavljanje i pravljenje bilježaka. Ovdje se stvarno

radi o onome što i samo ime kaže: stvaranju karte koja bilježi glavne naglaske nekog gradiva na način na koji mozak pohranjuje informacije poput grana na diveču. One su važno sredstvo i u

sljedećem procesu.

6. Ponovite, procijenite i proslavite Čak i jako uspješni učenici neće uvijek biti svjesni toga "znaju li oni ono što znaju". Jedan od načina na koje kod učenika to možemo osvijestiti je brzo baca nje meke i šarene lopte na kraju neke

nastavne jedinice. To će potaknuti sjećanje vaših učenika na sve važne naučene stvari tijekom dana. Drugi način je da po navljate putem "pasivnog koncerta" koji također pokriva sve glavne tačke koji-

ma ste se bavili.

Sada dolazimo do jednog od najvažnijih koraka: samoprocjene. U tom procesu učenik istinski "kopa po sebi" kako bi otkrio zlatne grumene stečene toga dana. Samoprocjena je sredstvo viših oblika

mišljenja: refleksije, analize, sinteze i prosuđivanja.

Procjena suučenika i nastavnika također su važni dijelovi nastavne jedinice, ali samoprocjenaje njezin najvažniji dio.

Drugi način na koji možete ponavljati je letimično prolaženje kroz vaše Umne karte ili "podcrtane bilješke", ili kroz oboje i to:



Novi načini za završavanje seminara Prikazujemo samo dva od mnogih načina na koji se na načelima "~.b~zanog učenja"* može završiti seminar ili nastavna jedinica. To su. nacirn za zaključivanje seminara u visokome stilu, s puno zabave, te uz Istodobno poticanje sudionika na bistrenje glavnih aspekata naučenoga:

~a. Od svakog sudionika zatražite da na jednom listu papira napiše jednu rečenicu u kojoj će sažeti glavnu poruku naučenogo

Zatim se sudionici podijele u parove i svaki član para ima 45 sekundi da drugog člana para uvjeri kako je njegova glavna poruka ona najvažnija.

Taj se par sada uparuje s drugim parom i radi pod istim uvjetima.

Zatim se njih četvero sucčava s drugih četvero i tako sve dok polovica grupe ne izabere glasnogovornika koji će braniti nji-

hovu glavnu poruku pred drugom polovicom grupe. Ukoliko za svaki dio ovog procesa date oko dvije minute vremena, a za sveukupnu debatu na kraju nešto više, tada grupa od 300 ljudi ovaj proces može dovršiti za manje od 20 minuta; b. c. d.

~a. Dajte svim sudionici ma pet minuta da napišu sažetke od jedne rečenice za sve glavne aspekte naučenoga i neka svaku od njih napišu na zaseban list papira.

b. Potom neka svatko od njih pričvrsti svoje papire na veliki pano.

C. Potom neka svi počnu premještati papire tako da grupi raju one slične i pritom rasprave o razlozima za takvo grupiranje.

Veličina svake skupine glavnih aspekata naučenog pomoći će da se iskristaliziraju zaključci određene grupe, a voditelju omogućiti da sumira seminar. *Oba ova primjera viđena su na radionicama konferencija Međunarodne udruge za učenje u Americi.


* Prije spavanja na dan kada ste nešto naučili, * Sljedećega jutra,

* Za tjedan dana,

* Za mjesec dana te

* Neposredno prije nego što ćete to znanje trebati upotrijebiti, ili prije ispita. Ako ste na jednotjednom tečaju na kraju kojega slijedi ispit, onda svake večeri potrošite najmanje 15 minuta na Umne karte i na Ono što ste u bilješkama podcrtali toga dana, te najmanje pet

minuta na karte i bilješke od prethodnih dana.

Ukoliko pišete članak ili čak knjigu, zadivljujuće je koliko se toga možete sjetiti prolazeći kroz svoje Umne karte i istaknute dijelove u knjigama.

Ne zaboravite uvijek proslaviti svaku pobjedu baš kao što bi je postigao svaki sportski pobjednik. Pohvalite napore cijeloga razreda, te kad god je to moguće pretvorite tu pohvalu u rekapitulaciju glavnih naučenih točaka. Sklapanje svega zajedno

Kako onda sva ta teorija djeluje u praksi? Pogledajmo četiri primjera: jednu cijelu školu koja je prešla na metode ubrzanog učenja, jedan srednjoškolski raz red koji je isto to učinio za jedan predmet, posebni vojni projekt učenja stranog jezika, te nastavnika koji je napravio istu promjenu, i to s iznimnim rezultatima. Eksperiment škole Simona Guggenheima

Najprije jedan primjer potencijalno velikih promjena koje su moguće na temelju inovativnog školovanja. To je istodobno otrježnjujući primjer toga kako se taj potencijal ne može u potpunosti realizirati ukoliko se istodobno ne promijeni cijela socijalna klima neke zajednice.

K-8 škola Simona Guggenheima nalazi se u jednom od najsiromašnijih okruga Chicaga u IIlinoisu. Gotovo sve obitelji koje tamo žive su afričko-američkog porijekla, 85 posto njih je službeno ispod granice siromaštva jer im je godišnji prihod između 9.000 i 11.000 dolara, a velik dio njih živi na socijalnoj pomoći.

Prije petnaest godina budućnost njihove djece bila je tmurna. Njihova je škola imala jedno od najslabijih školskih postignuća u cijelim SAD-a. Danas se mnogo toga promijenilo. Škola Guggenheim danas se drži primjerom toga kako se školska katastrofa može pretvoriti u uspjeh.

Kada je Michael Alexander 1984. godine po prvi puta došao u tu školu za ravnatelja, ona je bila neuspješna i prijetilo joj je zatvaranje od strane lokalnog Ob-

328 Revolucija u ucenju

:Naš je cilj još uvijek da naša škola bude najbolja ... , da bude škola u kojoj nema neuspjeha,

koju će svako dijete napustiti s identificiranim talentom, sposobnostima ili inteligencijom

uz pomoću kojih može postati što god želi. MICHAEL ALEXANDER

Bivši ravnatelj škole Simon Guggenheim* * Autorov intervju u Chicagu, IIlinois.


1\;11 •• 111\;1",,,,, WVWI'J""'" II'" •••.••.••••.••••••.•..•.•••••• , ••.•. _11.

razovnog savjeta. Alexander je najprije odlučio ojačati moral i vještine demoraliziranih školskih zaposlenika. Koristeći posebne državne fondove za škole s posebnim potrebama, on je zaposlenicima škole

ponudio 30-satni tečaj za dodatno obrazovanje koji je vodio Peter Kline, čovjek kojega on danas opisuje kao "geni jalnog pokretača integrativnog učenja". Angažirali su zamjene, te je na tečaj išla najprije

jedna polovica zaposlenika, a potom i druga.

Alexander se sjeća: "Oni su isprva bili, blago rečeno, skeptični. Dogovorili smo se kako ih nitko neće siliti da upotrebljavaju načela i tehnike integrativnog ubrzanog učenja. Ostavljeno imje na volju da

primijene ono što im se činilo korisnim."25 Ostalo je, kaže on, ugodna povijest.

Uđete li u jedan razred, zateći ćete jedanaestogodišnjake koji na vlastiti zah tjev uče španjolski i to pjevajući i sudjelujući u lutkarskim predstavama. Uđete li u drugi razred, naići ćete na

trinaestogodišnjake koji američku povijest uče preuzimajući uloge Abrahama Lincolna ili Thomasa Jeffersona. Ušećite u prostoriju s kompjutorima i zateći ćete roditelje i učenike koji zajedno uče. U

sljedećem ćete razredu susresti veselu skupinu mladih Afroamerikanaca koji o higijeni uče na satu "rapa", Školski hodnici plamte od šarenih plakata. Fotografije uspješnih cr naca ukrašavaju zidove mnogih

učionica.

Ukoliko Alexandera zapitate što je toliko neobično u toj školi, on će vam odgovoriti vrlo izravno: "U ovoj je školi zabavno. To je mjesto na kojemu ljudi odbacuju sve uloge koje se općenito povezuju uz

obrazovanje u kojima se nastavnici ponašaju najedan, a učenici na drugi način. Ovdje se svi trude djeci stvoriti ozrač je radosti i učenja, te svatko preuzima bilo koju ulogu koja je nužna da bi se to što lakše

postiglo.t'-"


Promjene ne staju u učionicama. Škola ima svoj program doručka i ručka s obrocima visoke hranjive vrijednosti. U krajnjoj liniji, ne možeš učiti ako si gladan.

"Učenici sada hodnicima prolaze vrlo pristojno i s puno poštovanja" kaže Alexander. Na igralištu sam načuo kako učenici govore da će njihova škola postati škola budućnosti. Oni svojim prijateljima s

uzbuđenjem govore: 'Mi koristimo ubrzano učenje. Uz pomoć kompjutorske tehnologije postat ćemo naj sofisticiranija škola u gradu. Mi u našoj školi učimo španjolski. Mi u našoj školi imamo tai chi.'"

Uzbuđeni su i njihovi roditelji. U prosjeku dnevno njih dvadesetak dolazi pomagati u školu.

Što je s rezultatima? Alexander kaže kako se školski uspjeh dramatično promijenio. "Godinu dana prije no što su naši nastavnici osposobljeni u tehnikama integrativnog, ubrzanog učenja, samo je 27 posto naše djece tijekom

godinu dana nastave postizalo jed-


Najvrijednija komponenta jednog od naših nastavnih tečaleva je faza aktivacije.

Na nju otpada oko 75 do 80 posto vremena.

Igramo igre na ploči, kartaške igre, igre loptom, igre s papirnatim lutkama i papirom za građenje, a igramo se i igre glazbenih stolaca.

Sve su to igre vrlo slične onima koje možete kupiti u trgovini igračaka, ali su prilagođene tome da učenje učine zabavnim.

L1BYAN LABIOSA-CASSONE* ·Savjetnica za drugi strani jezik i ubrzano ućenje u školi Simona Guggenheima. Intervju s auto ricom, Chicago, IlIinois.


nogodišnji napredak u učenju. Već sljedeće je godine taj postotak narastao na 54 posto, a u matematici čak na 58 posto."*

Nakon godinu dana primjene novih tehnika dr. Larry Martel, predsjednik Interlearn Integrative Learning Systems u Hilton Headu u Južnoj Karolini, istražio je kakvi su postignuti rezultati. Utvrdio je

103 postotno povećanje rezultata čitanja i 83 postotno povećanje kombiniranih rezultata matematike i čitanja. Za dvije je godine škola Simona Guggenheima s dna ljestvice od 16 škola u podokrugu

Chichago došla na drugo mjesto odozgora.

Bilo bi sjajno da se moglo izvijestiti kako su napori škole u potpunosti promijenili cijelu zajednicu. Međutim, taj okrug 'i dalje ima jedno ud najviših stopa ubojstava u zemlji. I dalje postoji siromaštvo.

Učenici koji ostaju u školi, općenito imaju trajno dobar uspjeh. Međutim, mnogi učenici ostaju u njoj prekratko da bi se uspjelo dobiti nešto više osim kratkog uvida u njihove prave potencija le. Susjedstvo

koje okružuje školu svakodnevno svjedoči o tome kako Amerika žumo treba inovativne pristupe socijalnim problemima koji će biti slični onima koje je škola Guggenheima uvela u školovanje.

Tećni francuski za osam tjedana Demonstraciju primjene ubrzanog učenja u razredu daje sjajni primjer Djevojačke srednje škole Beverley HiIls u Sydneyu u Australiji.

U toj su školi početkom 1990-ih uveli ubrzani tečaj koji je trogodišnju nastavu iz francuskog uspješno sažeo na osam tjedana. Sylvia Skavounos kaže: "Bila sam zapanjena. Prije no što smo počeli dvije

smo trecine godine držali nastavu iz francuskog na standardni način. Već nakon dva tjedna od početka, učenice su naučile najmanje 200 novih riječi i mogle su ih glatko izgovarati" puno bolje u ta dva

tjedna nego i prijašnjih nekoliko mjeseci." Tečaj kojeg je škola izabrala proizveo je engleski Accelerated Learning Systems i to uglavnom za samostalno učenje. Uz njega dolazi komplet za nastavnike za

uporabu u razredu. Kadaje ekipa australske TV stanice Channel 7 posjetila sat francuskoga u Beverley HiIls školi, zatekli su kako učenice rade upravo ono što je opisao Charles Schmid: započinju s

vježbama opuštanja, pročišćavaju svoje umove za nastavu koja slijedi, uče prolazeći kroz aktivne i pasivne koncerte, reaktiviraju naučeno kroz igre i ~lumu što snimaju na video kazete.

*Premda Michael Alexander više nije ravnatelj škole Guggenheima, novaje ravnateljica, Nancy Ellis, nastavila s proširenim programom.


Naućite jezik u rekordnom vremenu Srednja škola Bridley Moor iz Redditcha u Engleskoj 1993. je godine testirala kolika je učlnkovltost metoda ubrzanog učenja za učenje stranog jezika.

Jedna je grupa učenika njemačkog jezika bila ukllučena u desetotjedni program rada metodama ubrzanog učenja, a rezultati njihovih ispita uspoređeni su s rezultatima drugih učenika na

istom stupnju učenja koji su radili konvencionalnim metodama.

BBC televizija je 16. srpnja 1993. godine objavila rezultate ispita:

Uporaba Uporaba

novih metoda normalnih metoda

ocjena od 80% tečnih odgovora ili više 65% 11%

ocjena od 90% tečnih odgovora ili više 38% 3%

Dakle, uz uporabu novih metoda, više od deset puta više učenika je postiglo rezultate od 90% točnlh odgovora. Izvori: Rezultati školskog ispitivanja dobiveni od gospode Val Duffy-Cross, pomoćnice ravnatelja u srednjoj školi Bridley Moor u Redditchu, Velika Britanija.

Televizijska emisija objavljena na BBC Midland televiziji, 16. srpnja 1993.

Materijali i metode za tečaj od Accelerated Learning Systems, Aston Clinton, Bucks, England. Tečaj je opisan na str. 177, a za francuski ga jezik koristi i spomenuta srednja škola u

Sidneyu čiji su rezultati izneseni u ovoj knjizi na stranama 331. do 333. Tečaj je namijenjen samostalnom učenju kod kuće, ali se može dobiti i komplet za nastavnike.


IstinsKo učenje: na brz i zabavan način 333

Kako bi provjerila napredak učenika televizija je sa sobom povela Jean-Philippea de Voucoxa, stručnjaka iz Alliance Francais. On je bio zadivljen time "koliko su brzo oni mogli govoriti bez čitanja" te

kako je Iako bilo razgovarati s njima.

Channel 7 je to sažeo ovako: to je eksperiment koji bi australski sustav obrazovanja mogao okrenuti "naglavačke". Nažalost, supamički je Channel Nine Network kasnije snimio još jednu emisiju otom

eksperimentu u kojoj se vrlo kritički osvrnuo na "ubrzano učenje", te je vlada Novog južnog Wallesa reagirala zaustavljajući mnoge od tih novih metoda.

Amerićka vojska ući strane jezike u rekordnom vremenu O bilo kakvom se događaju radilo, novinarska priča nije znanstveni dokaz.

Zato smo se obratili Američkoj vojsci i jednom od najboljih korisnika ovih novih tehnika poučavanja, bostonskom profesoru Freemanu Lynn Dhority.

Dr. Dhority je i prije no što je kod Lozanova studirao metodu sugestopedije bio vrlo uspješan profesor njemačkog jezika. Nakon toga pružila mu se prilika da iskuša tu metodu i usporedi je s rezultatima

postignutim standardnim metodama poučavanje njemačkoga. Svi materijali za tečaj unaprijed su temeljito pripremljeni prema Lozanovljevim napucima: "periferni podražaji", uključujući plakate, glazba,

igre, pjesme, aktivnosti i scenariji. Budući daje dr. Dhority bio akademski obrazovan, on je mogao osigurati dokumentiranje postignutih rezultata.

Njegova je "kontrolna grupa" od Il studenata u Fort Devens vojnoj bazi uči la osnove njemačkog jezika, koristeći tehnike ubrzanog učenja, 108 sati tijekom tri i pol tjedna (18 dana). Njihovi su rezultati


potom uspoređeni s rezultatima grupe od 34 vojna studenta koje nije poučavao dr. Dhority, a koji su također učili osnove njemačkoga uz pomoć uobičajene metode "au dio drila". Oni su učili 360 sati

tijekom 12 tjedana.

Zabilježeni su usporedni rezultati stupnja "slušanja, razumijevanja, čitanja i govorenja". Njih je potom provjerila dr. Lyelle Palmer, profesor iz područja znanosti o odgoju na Državnom sveučilištu

Winona iz Minnesote. Rezultati su pokazali kako je samo 29 posto polaznika "redovitog tečaja" za 360 sati dostig lo zahtjevani "prvi stupanj" znanja osnovnog njemačkog. Njih 73 posto postiglo je

očekivani stupanj "razumijevanja, a 64 posto njih je za 120 sati postiglo očekivani stupanj sposobnosti čitanja.

Dr. Palmer je statistički zabilježila postignute rezultate i objavila ih u zajedničkom članku pod naslovom: Rješenje 661 %: statistička evaluacija iznimne učinkovitosti ubrzanog tečaja

njemačkogjezika Lynna Dhorottyja u Vojsci Sjedinjenih Američkih Država (The 661 % Solution: A stsiisticel eva1uation of the extraordinary effectiveness of Lynn Dhority's U.S. Anny acce1erated 1eaming


Kako uz pomoć ovih tehnika povećati brzinu ućenja za 661 %? Biv~i bostonski profesor iz pođručla znanosti o odgoju, Freeman Lynn Dhority s~e~ijalizira? se za nastav~ stranih jezika mnogim kreatlvmm tehmkama poučava nja prikazanima u ovoj knjizi.

U jednoj dobro osmi~ljenoj studiji:

o Tri su grupe američkih vojnika tijekom 12 tjedana učile osnovne njemačkoga koristeći standardne metode poučavanla (60 dana, 360 sati).

Četvrta je grupa učlla isti predmet tijekom 18 d~~a (108 sati) koristeći pritom tehnike ~ubrzanog učenja .

za 360 sati učenja samo je 29 posto voj~ika iz. "standardnih grupa" dostiglo očekivani stupanj znanja.

Međutim, u 108 sati učenja, 64 posto "ubrzane grup~" postiglo je istu sposobnost či~nj~, a 73 posto razurrujevanja govomog njemačkog Jezika.

To je statistički 661 posto već~ brz~n~ učenja: v~še od dva puta bolji rezultat u jednoJ trećI ni vremena.

o o o o "Ovo su sažeti rezultati iz članka: The 661 % Solution: A ~a~istical evalua~~~ traordina effectiveness of Freeman Lynn Dhonty s U.S. Arm. y .

o::I:~a~;d leamin; German class (Rjesenje 661 O/~: ~tatistička evaIUaClj~al: nimne učinkovitosti ubrzanog tečaja njemačkog Jezika Lynna Dhorottyj . Vojsci Sjedinjenih Američkih Država), autora Lylle ~. Palme~a,

profesora~~ područja znanosti o odgoju i specijalnog obrazovanja na Drz~vnom sveu

listu Winona u Minnesoti i koautora profesora Dhontya.


German c1ass.).28 Ona je za nas te rezultate sažeo još kraće: "Lynn Dhority je postigao rezultate koji su više od dva puta bolji, a ostvareni su u manje od jedne treći ne vremena. Statistički to iznosi 661

postotno povečanje.v-" Ostvarene su i velike uštede u vremenu i troškovima za nastavnika, dnevnicama za polaznike i vremenu odsutnosti polaznika s posla.

Nastavnik Ubrzanog integrativnog učenja Želite li na djelu vidjeti nastavnika ove nove vrste, posjetite početkom tipične školske godine sat kemije Lea Wooda u srednjoj školi Tempere u Arizoni. Kada uđete u učionicu prvo ćete biti zapanjeni

slikama i fotografijama: Monet, scena planina, portreti Alberta Einsteina i Linusa Paulin ga, te grafike iz područ ja kemije i čuda života. Sa stropa vise plakati i modeli molekula i poliatomskih iona. Učionica je ispunjena opuštajućom baroknom glazbom. Razred je šaren, zanimljiv i opuštajući.

Wood upotrebljava tehnike koje je u SAD donio drugi Bugarin, dr. Ivan Barzakov, i usavršio ih sa svojom partnericom glumicom Pamelom Rand. Barzakov je, baš kao i Lozanov, rano eksperimentirao

s jogom i tehnikama relaksacije. Prije bijega iz Bugarske bio je najpoznatiji učitelj u Lozanovljevoj eksperimentalnoj školi u Sofiji. Nakon toga on je u suradnji s Randovom nadograđivao na temeljna

Lozanovljeva načela, te je sjajno upotrijebio mnogo vrsta glazbe, likovne umjetnosti i metaforičkih priča. Njih su dvoje, s grupom nastavnika i psihologa, 1978. godine osnovali Barzakov obrazovni institut

u Novati u Kaliforniji. Od tad je Barzakova ekipa osposobila više od 10.000 ljudi u 17 zemalja.

Svoju metodu Ivan Barzakov naziva Optimalno učenje. Dok je Lozanov svoje tehnike upotrebljavao uglavnom za učenje stranih jezika, Barzakov svoja načela primjenjuje na sve predmete. On

Lozanovljeva "dva koncerta" učinkovito kombinira u jedan. On je također stvorio brižljiv odabir glazbenih kazeta koje se ne koriste samo za učenje i pamćenje, već i zarnaštanje, kreativnost, rješavanje

problema i donošenje odluka. Budući da "raznolikost stimulira naše umove i održava nas budnima", on brižljivo kombinira različite tipove glazbe kako bi dobio suprotnosti.P Također mijenja "teksturu"

glazbe, od violine do flaute, preko mandoline, klavirkorda i klavira. Rezultat je jedinstven slijed koji donosi mir, opuštanje i iščekivanje. Sudjelovanje na satu na kojem se pušta glazba Optimalnog učenja,

vrlo nalikuje gledanju klasičnog filma u kojem je glazba snažan podsvjesni nositelj ukupne teme, dok se slike tek stapaju s njome.

Na satu kemije Lea Wooda ubrzo ćete biti uvučeni u neku vrstu predstave.

Uobičajeno je da prilikom demonstracije nastavnik ugasi svjetla, pusti posebnu glazbu koja će potaknuti kreativnost i rnaštu, te počne u epruveti miješati kemi kalije. Dok napetost raste s glazbom, svjetleće

iskre počinju jedna za drugom is-

ntlVUIUl.iIJQ •.• "'''''''''J'''

Preporućljivi glazbeni vodići Multimedijska revolucija daje uporabi glazbe u učenju ogromni potencijal. Onima nastavnicima koji su jako vješti u uporabi glazbe, te likovne i dramske umjetnosti ona omogućuje da svoje talente stave na raspolaganje cijelome svijetu. Prvo se otkriće dogodilo u listopadu 1989. godine kada je tvrtka Voyager Company izdala CD za 9. simfoniju Ludwiga van Beethovena uz prateći računalni program. Po prvi puta je izdano nešto što je povezivalo audio CD i računalni program kako bi se stvorio multimedijski program za široku potrošnju. To otkrice svoje početke duguje predavanjima iz područja glazbe koja je 1982. godine na UCLA sveučilištu vodio profesor Robert Winter, a koja je pohađao suosni vač Voyagera, Bob Stein. Da bi de-monstrirao umjetnost velikih kompozitora, Winter je upotrebljavao slajdove, kazete i performanse. Sedam godina kasnije Stein je bio u mogućnosti pretvoriti to Winterovo nastavno umijeće u inovativni CD-ROM. On sadrži snimku Bečke filharmonije, sopran Joan Sutherland i kontraalt Marilyn Home i izvrsne Winterove komentare. CD-ROM sadrži jedan esej o Umjetnosti slušanja, rječnik glazbenih primjera, uzorke glazbe, te pruža mogućnost da slu- šatelj u bilo kojem trenutku prekine glazbu i poveže se s relevantnim materijalom na nekom drugom mjestu na disku. Otada je Winter za Voyager producirao još nekoliko re mek-djela, a 1994. godine postao je suosnivačem vlastite interaktivne tvrtke pod nazivom Caliope Media. Nastavnicima koji koriste metode ubrzanog učenja i žele mogućnosti interaktivnih glazbenih CD-RaM-ova, preporučujemo da pročitaju Entertainment In the Cyber Zone (Zabava u kibernetičkoj zoni) autora Chrisa McGowana i Jima McCullaugha, u izdanju Random House, New York (1995). Danas postoje mnogi drugi izvrsni nastavnici glazbe koji su se specijaIizirali u ubrzanom učenju, a među njima su i: Glenn Capelli iz australskog True Learning Center; a u SAD Ivan Barzakov i Pamela Rand iz Barzak Educationallnstitute, Don Campbell iz Institute for Music, Health and Education, te Chris Brewer i dr. Arthur Harvey iz LIND Institute u San Franciscu. Najnoviji program je The Music Revolution (Glazbena revolucija) koautorice ove knjige, dr. Jeannette Vos, koji je izašao 1999. Cijeli prog ram iznosi šest glavnih načina uporabe glazbe u učenju i izobrazbi, te nudi potpun popis glazbenih kazeta i preporučljivih aktivnosti za svaki od tih načina.



.- .... _.,- --_.,,_ ... - _.-. -----_ .. " __ ," kakati iz epruvete. Wood počinje govoriti o svjetlu i životu, te o njihovom međuodnosu. Ključanje u epruveti postaje sve brže, a iskre puno svjetlije. Nastavnik najavljuje temu: "Život je čudo, a ti i ja smo dio tog čuda." Wood odlazi do stola za demonstracije, ulijeva sadržaj epruvete u veliku posudu i kaže: "Naučit ćemo koliko je život stvarno čudesan." Dok glazba dosiže svoj vrhunac iz posu de pršti veliki plamen. Svjetla se pale, glazba prestaje, a učenici u tišini razmišljaju o onome što se upravo dogodilo.

Wood kaže: "Time je predstavljena tema za tu godinu, a potom i raspravljena svojstva i gustoća upotrijebljene tri komponente. Demonstrirane su i otkrivene i veza i interakcija između svjetla i života

i sve to za oko 15 minuta."!'

Moguće je da Wood svoje učenike potom izvede van, da stoje sklopljenih očiju okrenuti prema Suncu, a potom se vrate u razred i pišu o svojim dojmovima uz Debussuyevu glazbenu kulisu.

Potom nastavnik zaključuje poučavanjem o reakciji fuzije koja se događa na površini Sunca. Međutim, u tu svrhu ne koristi predavanje već svaki učenik pos taje atom vodika, a stojeći u krugu i držeči se za ruke učenici pokazuju fuziju jezgara.

"Na kraju sata imamo mali usmeni kviz, i svi uvijek daju 100 posto točnih odgovora" kaže Wood. Rezultati kasnijeg ispita su spektakularni. Prije uvođenja ovih tehnika ubrzanog učenja, ocjene 5,

4 i 3 je postizelo 53 posto učenika Tempe škole. S novim metodama te ih ocjene postiže njih 93 postO.32

Danas je dostupan cjelokupni Barzakov izbor glazbenih kazeta.

Što je zadržavalo velika otkrića? Ako se uzmu u obzir dokazani rezultati novih nastavnih tehnika, one su se sporo širile. To je vjerojatno jednako tako rezultat "hladnoratovske" atmosfere 1960ih i I 970-ih kao i konzervativizma u

obrazovnim strukturama. Prvi netočni izvještaji o "učenju u snu" u tadašnjem komunističkome bloku zemalja, potakle su iluzije o tome da se radi o "ispiranju mozga".

Lozanovljeve tehnike ubrzanog učenja imale su najprije najvećeg utjecaja na poučavanje stranih jezika odraslih. Razlozi su bili jednostavni:

1. Prvi međunarodni rezultati koje je on objavio bili su upravo na tom području.

2. Vjerojatno je ovo bilo područje u kojem je postići spektakulame rezultate bilo lakše nego u drugimpodručjima. Ljudi koji nisu imali nikakvo znanje o dru gom jeziku naočigled su učili puno brže i

učinkovitije.

U svojoj knjizi Psychic Discoveries Behind the Iron Curtain (Psihička otktića iza Že]jezne zavjese) Sheila Ostrander i Lynn Schroeder su objavile neke od


PETER KUNE The Everyday Genius* (Svakodnevni genija/ac)

'Izdavač: Great Ocean Publishers, 1823 North Lincoln Street, Arlington, VA 2207.

Istinsko učenje: na brz i zabavan način 339 tih iznimnih postignuća ranih 1970-ih godina. Njihove uporabe riječi "psihički" vjerojatno su odvratile jednako mnogo ljudi kao i "Željezna zavjesa". Ubrzo na kon toga Lyall Watsonje dao odgovor na mnoge od tih sumnji u

djelu Supemature (Nad priroda). U toj je knjizi on nizao činjenicu za činjenicom kako bi dokaza daje ono što mnogo ljudi drži "nadnaravnim" zapravo "nadpriroda", lj. da svi mi imamo skrivene rezerve sposobnosti."

U Sjevernoj se Americi zanimanje za nove metode najprije javilo u Kanadi, u kojoj se mnogo obrazovanja odvijalo dvojezično. Dr. Jane Bancroft, izvanred na profesorica francuskog jezika na Sveučilištu Toronto, dovela

je Lozanova u Kanadu 1971. Godinu dana kasnije, dr. Donald Schuster, profesor psihologije s Državnog sveučilišta Iowa, i njegov kolega Ray Benitez-Bordon s Des Moinesa, započeli su neke od prvih eksperimenata te vrste

u SAD. Do 1975. godine Benitez-Bordon je izvještavao o razredima koji su učeči četiri sata dnevno tijekom 10 dana naučili gradivo španjolskog jezika koje se inače učilo cijelu godinu."

Međutim, mnogi od ranih američkih rezultata nije dugo preživio uglavnom zbog nesporazuma oko uloge glazbe u cijelom procesu. Mnogi rani entuzijasti su vjerovali kako je pogodna bilo kakva opuštajuća glazba.

Čitavoj stvari oko uspješnog učenja nisu pridonijele niti mnoge preuranjene pretenciozne tvrdnje o spektakularnim rezultatima.

Na sreću, kao što ćemo kasnije vidjeti, rana faza razvoja ovih tehnika odvijala se u isto vrijeme kada i neka velika otkrića u istraživanjima mozga.

Uz to su se javila i druga otkrica o ključnoj važnosti individualnih stilova učenja.

340 RevOluCija u ućenju

Ključne stvari o stilovima učenja

Svaki ćovjek ima svoj stil ućenja i svaki ćovjek ima neke jake strane. 1 Taj je stil osoban baš kao i potpls.š Niti jedan stil nije bolji ili gori od drugih stilova. 3 U svim grupama - kulturalnim, akademskim, muškim, ženskim postoje svi stilovi učsnla," Unutar svake kulture i socio-ekonomskog sloja, postoji jednako toliko razlika kao i među grupama."

Navodi iz istraživanja profesora Kena i Rite Dunn* *Izvori za navode na ovoj stranici citirani su u bilješkama za 10. poglavlje, na koje se i odnose.

Želite li dobiti detalje o stilu poučavanja i rada Dunnovih, kontaktirajte Learning 8tyles Network School of Education and Human Services, St. Johns University, Grand Central and Utopia Parkways, Jamaica, NY 11439.


10. poglavlje: Ućite sa stilom -----------

Kako otkriti vlastiti stil učenja i iskoristiti mnogo vrsta svoje inteligencije Albert Einstein je bio sanjar. Njegovi nastavnici u Njemačkoj su mu rekli kako nikada ništa neće postići, kako njegova pitanja uništavaju razrednu discip linu, te kako bi mu bilo bolje da napusti školu.

Međutim, on je ipak nastavio dalje i postao jedan od najvećih znanstvenika u povijesti čovječanstva.

Winston Churchill je bio loš u školi. Mucao je i šuškavo izgovarao glas 's'. Pa ipak, on je postao jedan od najvećih vođa i govornika 20. stoljeća.


Thomasa Alvu Edisona nastavnik je u školi tukao teškim kožnirn remenom jer ga je, zato što je postavljao toliko pitanja, smatrao "muckom". Toliko su ga kažnjavali da ga je majka ispisala iz škole

nakon samo tri mjeseca forrnalnoga obrazovanja. On je postao vjerojatno najplodonosniji inovator svih vremena.

Na sreću, Edisonovaje majka i sama bivša učiteljica bila pionirka u istinskom poučavanju. Svjetska enciklopedija (The World Book Encyc1opedia) navodi:

"Ona je imala za to vrijeme neobičnu ideju, da učenje može biti zabavno. Od poučavanja svoga sina ona je napravila igru koju je nazivala istraživanjem uz budljivoga svijeta znanja. Dječak je ispočetka bio

iznenađen, a potom oduševljen. U skoro je počeo učiti tolikom brzinom da ga majka više nije mogla poučavati." Međutim, on je sam nastavio istraživati, eksperimentirati i učiti.

Einstein, Churchill i Edison imali su stilove učenja koji nisu odgovarali stilovima njihovih škola.

Isto se neslaganje i danas javlja kod milijuna druge djece. Ono je vjerojatno najveći pojedinačni razlog školskoga neuspjeha.


Višestruke inteligencije Njihova osobna i profesionalna uporaba 1. Lingvis1ička inteligencija.

Obično je nalazimo kod: pisaca, pjesnika, pisaca scenarija, govornika, političkih vođa, urednika, publicista, novinara i pisaca govora.

Primjeri slavnih osoba: Winston Churchill, britanski novinar koji je postao govornik, politički vođa i pisac.

Vjerojatne osobine: Kako ih ojačati za učenje:

* Osjetljivi na obrasce * Vole red * Sustavni * Sposobni rasuđivati * Vole slušati • Vole čitati * Vole pisati * Dobro im ide pravopis * Vole igre riječima * Dobro pamte trivijalne stvari · Mogu biti dobri javni govornici i debatanti, premda neki specijalisti za jezik mogu više preferirati usmeni ili pismeni način komunikacije * Pričati priče * Igrati se igara pamćenja s

imenima i mjestima * Čitati priče i šale * Pisati priče i šale * lzrađivati skečeve s različitim riječima · Upotrebljavati novinarski stil pisanja · Intervjuirati

· Igrati se slagalica i pravopisnih igara · Pisanje i čitanje integrirati s ostalim područjima · Izrađivati, uređivati i nadzirati

razred ni časopis · Sudjelovati u debatama * Raspravljati * Koristiti tekst-procesor kao uvod u računarstvo ZAHVALE: Ova stranica i stranice 344, 346, 348, 350, 352 i 354 temelje se i prilagođene su iz izvornih istraživanja Howarda Gardnera, Davida Thornburga, Thomasa Armstronga, DavldaLazlera. Linde Campbell, Brucea Campbella, Dee Dickinson i Jeannette Vos.

Ućite sa stilom 343

Jednako je tako očigledno da svatko ima različitih talenata. Očigledno je da je Pablo Picaso bio sjajan slikar, William Shakespeare fenomenalan pisac, Joe Luis i Babe Ruth izvrsni sportaši, Enrico

Caruso sjajan tenor, Anna Pavlova iznimna balerina, a Katharine Hepbum dobra glumica.

Svatko tko čita ovu stranicu ima drukčiji zivotni stil i drukčiji radni stil. Uspješni poslovi ovise o njihovoj sposobnosti ponude ljudima s različitim životnim stilovima. Savjetnici za ljudske potencijale

provode čitav svoj život uparujući radni stil i talente osoba s odgovarajućim radnim mjestima.

Usprkos tome, mnoge naše škole ponašaju se kao da su svi Jjudijednaki.. Još i gore: veći na ih ima sustav ocjenjivanja ili testiranja koji nagrađuje samo ograničen broj sposobnosti. Te nagrade rano u

životu često dijele navodno darovite i inteligentne od onih za koje se tvrdi da su manje inteligentni i neuspješni.

Takozvani testovi inteligencije vjerojatno su najgora obrazovna inovacija ovog stoljeća. Dva francuska psihologa, Alfred Binet i Theodore Simon, stvori li su prve suvremene testove 1905. godine.

Dvojica američkih psihologa, Lewis M. Terman i Maud. A. Meril, obojica sa Sveučilišta Stanford, kasnije su prilago dili te francuske testove u ono što je postalo poznato pod imenom Stanford-Binetovim

testovima inteligencije.

Ti su testovi dobro testirali određene sposobnosti. Međutim, nisu testirali sve sposobnosti. Još gore, oni su potakli ideju o tome da je inteligencija nepromjenjiva od rođenja. Inteligencija nije nepromjenjiva.

Štoviše, svatko od nas ima pristupa mnogim različitim "inteligencijama" ili crtama inteligencije.

Ako bi autori ove knjige trebali izabrati jedan korak koji je potrebno poduzeti za transfonnaciju svjetskog srednjoškolskog sustava, onda bi to trebalo biti sHedeće: pronaći kombinaciju stila učenja i talenata svakog učenika i pmžiti mu ono što mu je potrebno. Istodobno je potrebno poticati cjelokupan razvoj svih potencijalnih sposobnosti.

Glavni nedostatak testova tzv. I.Q., ili kvocijenta inteligencije, je u tome da oni brkaju logiku s cjelokupnom inteligencijom. Logika je, kao što smo već vidjeli, samo jedan oblik mišljenja ili jedan stil

učenja. Također, neki testovi jezičnu sposobnost brkaju s općom sposobnošću.

Howard Gardner, profesor s područja obrazovanja na Sveučilištu Harvard, zadnjih je godina jedan od mnogih koji.su napravili pionirske korake u narušavanju mita o "nepromjenjivome I.Q-u.", Gardner

je uz pomoć vrlo plodonosnih istraživanja dokazivao kako svaka osoba ima najmanje sedam, a vjerojatno i više, različitih "centara inteligencije". Kao što smo već prije spomenuli, on je definirao:

nt:'VUIU\iIJQ u U\it:'IIJU

Višestru kei nteligencije Njihova osobna i profesionalna uporaba

2. Logićko-matematićka inteligencija

Obićno je nalazimo kod: matematičara, znanstvenika, inženjera, lovaca, policijskih isljednika, pravnika i ekonomista. Primjeri iznimnih osoba: Marian Diamond, profesorica neuroanatomije na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu. Vjerojatne osobine:

* Vole apstraktno mišljenje * Vole biti precizni

* Uživaju u računanju * Vole biti organizirani

* Koriste logičke strukture * Uživaju u računalima

* Uživaju rješavati probleme * Uživaju eksperimentirati na logički način

* Vole uredno voditi bilješke Kako ih ojačaf za ućenje:

* Poticati rješavanje problema * Igrati matematičke računske igre

* Analizirati i interpretirati po-

datke

* Koristiti rasuđivanje

* Poticati vlastite jake strane * Poticati praktično eksperi-

mentiranje

* Koristiti predviđanje

* Organizaciju i matematiku integrirati i u druge školske predmete

* Imati određeno mjesto za sve stvari

* Dopustiti da se stvari čine korak po korak

* Koristiti deduktivno mišljenje * Koristiti racunalo za financijske obrasce i računanje www.thelearningweb.net

~

I N

" t -1 1 1

Lingvističlru inteligenciju kao sposobnost dobrog govorenja i pisanja koja je bila jako razvijena kod ljudi kao što su Winston Churchill, John F. Kennedy i svi sjajni pisci.

Logičko-matematičlru inteligenciju kao sposobnost rasuđivanja, računanja i logičkog mišljenja koja je jako bila razvijena kod ljudi kao što su Bertrand Rus seli i kineski premijer i ekonomski

stručnjak Zhu Rongji.

Vizualno-spacija1nu inteligenciju kao sposobnost slikanja, snimanja sjajnih fotografija ili stvaranja skulptura.

T]elesno-kinestetičlru inteligenciju kao sposobnost korištenja ruku ili tijela koja je tipična za uspješne sportaše i sjajne glumce.

Interpersona1nu inteligenciju ili ono što bismo mi više voljeli zvati "socijalnom" inteligencijom kao sposobnost odnošenja s drugima.


I intrapersona1nu inteligenciju kao sposobnost dostupnosti vlastitim unutarnjim osjećajima. * Razlika nije samo semantičke prirode. Vrlo rano u životu djecu još uvijek svrstavaju u mitske "darovite" i "nedarovite" i to uglavnom na temelju testiranja samo dvaju aspekata inteligencije.

Mi smo uvjereni kako Gardnerova otkrica" imaju ključni utjecaj na planiranje budućnosti obrazovanja. Svako je dijete potencijalno darovito dijete, međutim, često na mnogo različitih načina.

Također, svaka osoba ima svoj vlastiti najdraži stil učenja i rada, kao i temperament. Švicarski psihijatar Cari Jung je još davne 1921. primijetio kako ljudi stvari različito percipiraju. On ih je klasificirao

kao one koji doživljavaju putem čuvstava, one koji misle i one koji doživljavaju putem osjetila ili intuicije. Koliko znamo, Jung je bio prvi koji je ljude također klasificirao kao introverte i ekstraverte.

Šteta je da su mnoga Jungova gledišta do 1930. napuštena i ignorirana sve do nedavno.

Svi mi poznajemo ljude koji utjelovljuju mnoge od njegovih koncepata, a novozelandski profesor teologije Lloyd Geering sažeo ih je u svojoj izvrsnoj knjizi pod nazivom Danas u svijetu (In The

World Todsy)? u kojoj pokušava premostiti jaz između religije i znanosti:

Ekstrovertirani mislioci, kojih je mnogo među rukovoditeljima, vojnim stratezima i nekim vrstama znanosti. Ljudi kao što su autor strategije za izlazak iz

*Kao što smo već ranije spomenuli, Howard Gardner, je nedavno pretpostevio postojanje osme inteligencije: ''prirodnjačke ili naturalističke" inteligencije. Drugi autori, uk1jučujući tu i britanskog savjetnika za rukovođenje i profesora Charlesa Handya, kažu kako postoje još mnoge druge "inteligencije", uključujući tu i "zdrav razum".


Višestruke inteligencije Njihova osobna i profesionalna uporaba

3. Vizualno-spacijalna inteligencija.·

Obično je nalazimo kod: arhitekata, slikara, kipara, navigat~ra, igrača saha, prirodnjaka, teoretičara fizike, stratega na vojnorne

području.

Primjer slavne osobe: slikar Pablo Picasso.

Vjerojatne osobine: Kako ih ojačati za učenje:

* Za učenje koristiti slike * Stvarati skice, mape

* Umjetnost integrirati s drugim predmetima

* Koristiti Umne karte

* Provoditi aktivnosti vizualizacije

* Gledati video snimke ili ih samostalno stvarati

* Koristiti periferne podražaje na zidovima: znakove poput plakata u ovoj knjizi

* Koristiti pantomimu

* Mijenjati mjesto u sobi kako bi *Kao što smo već ranije spomenu- se dobile različite perspektive

li, autori ove knjige drže kako se * Koristiti karte za postavljanje vizuelne i spacijalne osobine ne ciljeva ili prethodne organi za- moraju u vijek ja vlja ti skupa. Neki cijske skice jake vizuelni tipovi ljudi mogu * Koristiti grupiranje

imati poteškoća u, primjerice, pre- • Isticati bojama ćenju smjera na kartama, premda te

i

karte'mogu biti vizualno točne. * Koristiti kompjutorsku grafiku * Misle u slikama

* Stvaraju umne predodžbe * Koriste metafore

* Imaju smisao za cjeline * Vole umjetnost: crtanje, slikanje i kiparstvo

* Lako čitaju zemljovide, karte i dijagrame

* Pamte uz pomoć slika

* Imaju dobar osjećaj za boje

* Za zamišljanje koriste sva osjetila


krize automobilskih tvrtki Lee Iacocca ili britanski ratni vojni vođa Bernard Montgomery.

Introvertirani mislioci, koje ideje često zanimaju zbog njih samih. Tu se mogu ubrojiti filozofi poput Charles a Darwina.Renea.Descartesa i samoga lunga.

Ekstrovertirani čuvstveni tipovi, koji su duboko zainteresirani za druge ljude kao, primjerice, žena svijeta Majka Tereza.

Introvertirani čuvstveai tipovi, tu se ubrajaju oni koji se zgražaju nad svjetskim problemima, ali ih internaliziraju i smatraju ih vlastitim opterećenjem.

Ekstrovertiraili osjetilni tipovi, ljubitelji sporta, oni koji traže uzbuđenja i užitke.

Introvertirani osjetilni tipovi, "oni koji 'vanjski svijet drže nezanimljivim i nezadovoljavajućim i okreću se u potrazi za ispunjenjem k sebi samima". Tu spadaju neki veliki mistici.

Ekstrovertirani intuitivni ljudi, "koji u nove odnose ulaze s velikim užitkom, ali se ne pokazuju uvijek pouzdanima. Oni mogu biti skloni brzo prelaziti s jed nog novog interesa na drugi, osobito ako

on odmah ne donosi rezultate, Oni imaju vizije novih svjetova koje treba osvojiti ili izgraditi. Oni promoviraju nove uzroke, Za primjer možemo navesti Aleksandra Velikog, Julija Cezara, Napoleona,

Hitlera, Henrya Forda i graditelje današnjih ekonomskih carstava."

Introvertirani intuitivni ljudi, uključujući vizionare i sanjare koji se nadahnjuju iz svojih vlastitih skrivenih izvora.

Geering kaže kako je "priznavanje psiholoških tipova nužan početni korak, ukoliko želimo razumjeti Jungov koncept individuacije, tj. proces putem kojega svatko od nas postaje jedinstveno i

cjelovito ljudsko biće s iskorištenim svim svojim potencijalima."

Mnogi se stručnjaci u obrazovanju oslanjaju na te koncepte, Primjerice, škole Rudolpha Steinera daju veliku težinu identifikaciji individualnih temperamenata i pružanju svega što je njima potrebno.

Određivanje vašeg stila učenja Danas postoji oko 20 različitih metoda za otkrivanje stilova učenja. Istraživanje profesora Kena i Rite Dunn, sa Sveučilišta St. Johns u New Yorku, nudi je dan od najsveobuhvatnijih modela za tu

svrhu. Općenito uzevši, vaš je stil učenja kombinacija sljedećih čimbenika:

O Načina na koji najlakše percipirate informacije - jeste li uglavnom vizualni, auditivni, kinestetički ili taktilni tip, učite li najbolje gledanjem, slušanjem,

HevolUCIJa u ucenju

Višestru kei nteligencije Njiheva osobna i profesionalna uporaba

4. Glazbena inteligencija. Obično je nalazimo kod: izvođača glazbe, skladatelja, dirigenata, glazbene publike, tonskih inženjera, izrađivača glazbenih instrumenata, ugađivača glasovira, kultura bez tradicionalnog pisanog jezika. Primjer slavne osobe: Mozart. Vjerojatne osobine:

* Osjetljivost za visinu, ritam i boju tonova

* Osjetljivost za emocionalnu snagu glazbe

* Osjetljivost za slozenu organizaciju glazbe

* Moguća duboka produhovljenost

* Svirati glazbeni instrument Kako ih olačatl za učenje:

* Učiti uz pomoć pjesama

* Za učenje koristiti aktivne i pasivne koncerte

* Učiti uz pratnju barokne glazbe

* Vježbati uz glazbu

* Pjevati u zboru ili pjevačkoj grupi

* Skladati glazbu

* Glazbu integrirati s drugim nastavnirn područjima

* Glazbom mijenjati raspoloženje

* Glazbu koristiti za opuštanje * Uz pomoć glazbe stvarati ili zamišljati slike

* Učiti uz kuckanje, cjelovite jezične pjesme ili korale

* Skladati glazbu računarom www.thelearningweb.net

UCite sa stilom 349

kretanjem ili dodirivanjem. (Premda osjetilo okusa i mirisa mogu biti važni za neke poslove, kao što su kušanje vina i miješanje parfema, ta se dva osjetila ne ubrajaju u glavna osjetila u stilovima

učenja.)

O Načina na koji organizirate i obradujete informacije - činite li to uglavnom lijevom ili desnom stranom mozga, analitički ili "globalno", pri čemu "globalno" znači da niste baš osoba koja misli

sustavno, već se ne zamarate detaljima.

O Uvjeta koji su nužni da bi vam pomogli pri unosu i pohrani informacija emocionalnih, socijalnih, fizičkih i okolinskih.


O Načina na koji dozivate informacije - koji može biti potpuno drukčiji od načina na koji ih unosite i pohranjujete.

Kako primate informacije Dunnovi su u svojim istraživanjima utvrdili da:

O Samo 30 posto učenika pamti čak 75 posto onoga što su čuli tijekom normalnog nastavnog sata.

O Četrdeset posto ih pamti tri četvrti ne onoga što su pročitali ili vidjeli.

Dvije su vrste tih vizualnih tipova učenika: neki informacije obraduju u obliku riječi, dok drugi ono što su vidjeli pamte u obliku dijagrama ili slika.

O Petnaest posto učenika najbolje uči takti1nim putem. Njimaje potrebno da rukuju materijalom, da pišu, crtaju i da su angažirani u konkretnom iskustvu.

O Drugih petnaest posto ljudi su kinestetički tipovi. Oni najbolje uče fizički radeći sudjelujući u stvarnim iskustvima koja općenito imaju izravnu primjenu u njihovim životima.

Prema Dunnovima svatko od nas obično imajedan prevladavajući najprikladniji način učenja i još jedan koji je sekundaran. Ako u školi ili na seminaru vaš najprikladniji način nije usklađen s

metodom poučavanja, onda biste mogli imati poteškoća pri učenju. Njih možete izbjeći samo ako to možete kompenzirati vašim drugim najprikladnijim načinom percepcije.

To ima velikih posljedica na rješavanje problema prekida srednjoškolskog školovanja. Prema našem iskustvu, glavni kandidati za neuspjeh u tradicionalnom školskom sustavu su učenici koji najbolje uče kinestetičkim i taktilnim putem. Njima je potrebno da se kreću, da osjećaju, da dodiruju, da čine, a ukoliko im nastavna metoda to ne omogućuje osjećaju se isključenima,

neangažiranima i dosadno im je.

Michael Grinder, stručnjak za neurolingvističko programiranje, kaže kako će u tipičnom razredu od 30 učenika, njih 22 imati razmjerno ujednačene sposob-


Višestruke inteligencije Njihova osobna i profesionalna uporaba 5. Tjelesno-kinestetička inteligencija.

Obično je nalazimo kod: plesača, glumaca, sportaša i sportskih djelatnika, izumitelja, pantornlrničara, kirurga: trenera. ~~ratea, ~~zača trkaćih automobila, terenskih radnika I mehanicki darovitih

osoba.

Primjeri: Košarkaška zvijezda Michael Jordan i igrač golfa Tiger Woods. Vjerojatne osobine:

· Iznimna kontrola vlastitoga tijela

· Kontrola objekata

* Dobar osjeca] za vrijeme * Uvježbane reakcije

* Najbolje uče krećući se

· Vole fizičke sportove

· Vole dodirivati

· Vješti u rukotvorinama * Vole glumiti

· Vole rukovati

· Uče sudjelujući u procesu učenja

* Sjećaju se onoga što. se .radilo, prije nego onoga sto Je rečeno ili što su vidjeli · Jako reagiraju na fizičko okruženje · Dok slušaju poigravaju se s objektima · Nervozni ako ima malo pauza · Mehanički svjesni Kako ih ojačati za učenje:

· U tijeku učenja o sebi koristiti fizičke vježbe

* Za učenje koristiti ples

* Za učenje koristiti pokret

· Odglumiti učenje

· Koristiti se rukovanjem tiiekom učenja o prirodnim znanostima i matematici · Upotrebljavati puno "promjena stanja" i pauza

· U sve predmete integrirati pokret · Ponavljati u mislima tijekom plivanja ili trčanja

* Koristiti modele, stroj eve, Technic Lego kocke, rukotvorine · Za usredotoćivanje koristiti

ka rate · lći na terenske izlete

· Koristiti razredne igre

· Koristiti dramu i igranje uloga" Pucketati prstima, pljeskati, tapkati, skakati, penjati se


nosti primanja informacija na različite načine. Oni će se općenito snaći kada su informacije prezentirane bilo vizualnim, auditivnim ili kinestetičkim putem.

Dvoje do troje djece će imati poteškoća u učenju zbog faktora izvan razreda.

Preostala djeca do 6 njih u razredu od 30, ili 20 posto bit će "isključivo vizualni", "isključivo auditivni" ili "isključivo kinestetički" tipovi učenika. Oni će imati velikih poteškoča u primanju informacija ukoliko im se one ne prezentiraju na za njih najprikladniji način.

Grinder je toj djeci dao nadimke IV, lA i IK. On kaže: "Nije slučajno da inicijali 'IK' mogu predstavljati skraćenicu od 'izbačen klinac'. To su djeca koja su 'izbačeni klinci' iz školskog sustava. U svakom su istraživanju o 'rizičnoj djeci' koje sam vidio, kinestetički tipovi činili veliku većinu od 26 posto djece koja su prijevremeno prekinula školovanje."!

Kako organizirate i obradUjete informacije Ljudi s jako izraženim osobinama lijeve polovice mozga informacije primaju logički. Oni ih lako mogu usvojiti ako su prezentirane na logičan način i u linearnom slijedu.

Ljudi s dominacijom desne polovi ce mozga općenito najprije v.ole dobiti širu, opčenitu sliku. Ugodnije se osjećaju kada prezentacije uključuju vizualizaciju, maštu, glazbu, slike i intuiciju.

Osoba koja može povezati moći obijuhemisfera i iskoristiti te "centre višestruke inteligencije" biti će, naravno, sposobna informacije usvojiti i obraditi puno učinkovitije.

Uvjeti koji djeluju na vašu sposobnost ućenja Očigledno je da fizička okolina utječe na učenje. Važni su i zvukovi i svjetlo i temperatura i način sjedenja i držanje tijela.

Ljudi također imaju različite emocionalne potrebe. Emocije imaju važnu ulogu u učenju. One su na mnogo načina ključ za sustav pamćenja vašega mozga. Također, emocionalni sadržaj bilo koje prezentacije može igrati veliku ulogu u tome koliko spremno učenici mogu upijati informacije i ideje.

Ljudi također imaju različite socijalne potrebe. Neki vole učiti sami. Drugi vole raditi s partnerom. Treći u ekipi. Neka djeca vole raditi samo s odraslom osobom ili žele da je ona samo nazočna prilikom njihova učenja. Dunnovi kažu kako se većinu djece koja imaju slab uspjeh jako dobro može motivirati uz pomoć vršnjaka?

352 HevOIUCIJa u ucenju

Višestruke inteligencije Njihova osebna-t prefesionalna uporaba 6. Interpersonalna ili Usocijalna" inteligencija

Obično je nalazimo kod: politićara, nastavnika, vjerskih vođa, savjetovatelja, prodavaća, rukovoditelja i ljudi zaduženih za komunikaciju s javnošću.

Primjer slavne osobe: Oprah Winfrey, voditeljica talk-showa .. Vjerojatne osobine: · Znaju dobro pregovarati · Imaju dobre odnose i lako se druže s ljudima · Mogu dobro dokučiti tuđe

namjere

* Uživaju u društvu s drugima * Imaju mnogo prijatelja

* Dobro komuniciraju, a katkada i manipuliraju · Uživaju u grupnim aktivnostima

* Vole posredovati u nesporazumima * Vole surađivati · Dobro "kuže" socijalne situacije Kako ih ojačati za učenje: · Aktivnosti učenja provoditi u suradnji s drugima

* Praviti puno pauza za druženje s drugima

* Koristiti aktivnosti učenja "razmjenom u parovima"

* Koristiti odnose i umijeća komunikacije

· Provoditi telefonske "partnerske razgovore"

· U čast učenja organizirati zabave i proslave * Učiniti učenje zabavnim · Druženje uključiti u sve školske predmete

* Kada je - da bi se dobili odgovori - potrebno razgovarati s drugima, upotrijebiti aktivnost "Traženje ljudi"

· Raditi u ekipama · Učiti kroz služenje drugima

· Poučavati druge · Koristiti uzroke i posljedice

www.theleamingweb.net


Fizićke i biološke potrebe koje utjeću na ućenje Na učenje isto tako može utjecati vrijeme uzimanja obroka, razina energije u pojedino doba dana, kao i potreba za kretanjem.

Primjerice, pokušajte učiti kada ste gladni. To je većini nas teško. Neki ljudi imaju potrebu za neprekidnim grickanjem.

Neki su ljudi jutarnji tipovi. Drugi su noćne sove. Dunnovi su utvrdili kako . učenici bolje napreduju ako vrijeme njihove nastave odgovara njihovom vlastitom "vremenskom satu".1O Značajno

je da su oni ustanovili kako većina učenika i studenata nisu jutarnji tipovi. Oni izvješćuju: "Samo jedna trećina od više od milijun učenika i studenata koje smo testirali, preferira učiti u prvom

dijelu prijepodneva. Većina ih preferira kasno prijepodne ili poslijepodne. U stvari, mnogi od njih nisu sposobni početi se koncentrirati na teško gradivo sve do poslije 10 sati ujutro." Dunnovi

za učenje po danu preporučuju razdoblje od 10 do 15 sati. Međutim, tko kaže da za noćne ptice srednje škole ne bi trebale biti otvore-

ne i navečer?

Dunnovi potvrđuju kako "taktilno kinestetički" tipovi učenja imaju najviše poteškoća u tradicionalnim školama.!' Oni često prekidaju školovanje jer se sje deći satima ne mogu dobro

usredotočiti. Oni koji ne napuste školu često "upadaju u nevolje" i bivaju suspendirani. Druge, nažalost, često k1asificiraju kao djecu s "poteškoćama u učenju" i stavljaju ih u razrede sa

specijalnim programima u kojima se radi na uglavnom isti način: puno se aktivnosti provodi sjedeći i malo pažnje obraća njihovim stvarnim prednostima i stilovima učenja.

Svaka vrhunska okolina za učenje koju smo do sada vidjeli, nudi ponešto za različite vrste inteligencije i različite stilove učenja. Međutim, mnoge, osobito srednje škole, još uvijek su

sklone "akademskom" dvodimenzionalnom poučavanju primjerenom uglavnom lingvističkim i logičkim tipovima u učenju. To nije čudno. Mnogi od ljudi u školskoj administraciji i sami su

bili jako uspješni u 10gičko-matematičkim i lingvističkim sposobnostima, te je zato prirodno da njima ta vrsta okoline za učenje izgleda najboljom.

Kako odrediti omiljene stilove učenja svojih učenika Ponovno je najjednostavniji način da ih se jednostavno pita. Jednostavno pitanje i rasprava o stilovima i preferencijama u učenju, često je i jedan od najjednostavnijih načina za rušenje

prepreka između nastavnika i učenika. Nerijetko nečiji omiljeni stil učenja lako možete utvrditi na temelju načina na koji on go-

vori.


Vlšestruke inteligencije Njihova osobna i profesionalna uporaba 7. Intrapersonalna ili intuitivna* inteligencija.

Obično je nalazimo kod: pisaca, savjetova.telja, mudrih starijih osoba, filozofa, gurua, osoba s dubokim osjećajem vlastitoga ja i mistika. Primjer slavne osobe: filozof Platon.

Vjerojatne osobine: Kako ih ojačatl za učenje:

* Znanje o samoj sebi

* Osjetljivost prema vlastitim vrijednostima * Duboka svjesnost vlastitih osjećaja * Dobro razvijen osjećaj vlasti-

toga ja * Intuitivnost * Samo-motiviranost

* Duboka svjesnost vlastitih prednosti i slabosti * Vrlo cijeni privatnost

* Želi biti različita od većine drugih *Sržna sposobnost "intraperso- * nalne" inteligencije jest sposobnost dosizanja vlastitoga unutarnjeg ja. Neki misle kako je intuicija posebna vrsta inteligencije: naizgled urođena sposobnost znanja o drugima i o događajima. * Voditi osobne razgovore

* Između razdoblja učenja provoditi aktivnosti koje potiču osobni rast * Razgovarati o aktivnostima

* Razmišljati o vlastitom mišljenju uz pomoć aktivnosti "Upari se i podijeli" i "Misli i slušaj" * Uzeti si vremena za razmiš-

ljanje o sebi * Samostalno učiti * Slušati vlastitu intuiciju

* Razgovarati, razmišljati ili pisati o onome što je doživjela i kako se osjećala * Dopustiti joj slobodu da bude drukčija od grupe

Izrađivati "Moje knjige" i dnevnike o vlastitome životu

* Preuzeti nadzor nad vlastitim učenjem

* Poućavati je o osobnoj afirmaciji * Poučavati je o ispitivanju


Ako učenika kojije ViZUaJni tip upitate za upute, on će biti sklon nacrtati vam kartu. Počinje li shvaćati neko inače teško gradivo, ta će osoba reći: "Vidim što misliš." Ukoliko joj u restoranu pročitate

jelovnik, morat će ga sama pogledati. Kada joj kupujete poklon, s knjigom nećete pogriješiti, ali provjerite je li ta osoba sklona tekstu ili više voli slike. Ako više voli slike, možda bi još bolje bilo kupiti joj

video kazetu. Većina vizualnih tipova u učenju, iako ne svi, obično su organizirani, uredni i lijepo se oblače.

Auditivni tip u učenju nimalo ne drti do čitanja knjiga ili uputa za upotrebu. on mora pitati za informacije. On ne kupuje auto zbog njegova izgleda, već zbog njegovog stereo sustava. On će u

zrakoplovu odmah započeti razgovor sa svojim novim susjedom. Kada usvaja nove informacije kaže nešto poput: "Čujem što govorite." Ako toj osobi kupujete poklon, neka to bude kazetofon, a ne knjiga.

Kiuestetički, taktilni tip u učenju uvijek želi biti u pokretu. Ako se slučajno s vama sudari, imat će potrebu još vas ohrabrujuće zagrli ti. Kada počinje shvaćati neko novo načelo, ta će osoba reći kako

"osjeca da bi to moglo biti tako". Božični poklon za takvu osobu: prijenosno računalo?

Vaš jedinstveni radni stil Barbara Prashnig, koja živi u Novom Zelandu i predsjednica je tvrtke Creative Learning, od ranih 1990-ih s velikim uspjehom uvodi u novozelandske osnovne i srednje škole, te među studente

Sveučilišta Auckland ideje i modele Dunnovih.

U knjizi Raznolikost je naša snaga: revolucija u učenju na djelu (Diversity Is Our Strenght: the leaming revolution in action) ona piše: "Ukoliko im dopustimo da to čine na svoj jedinstveni način,

putem svojih osobnih jakih strana, ljudi svih dobi mogu naučiti doslovce bilo što."

Ona je svoj praktični program za analizu individualnih stilova učenja, rada, poučavanja i izobrazbe, također izgradila na istraživanjima Dunnovih.

Ona kaže: "Radni se stil može definirati kao način na koji ljudi koji rade, obično usvajaju i zadržavaju nove i složene informacije, kako misle ili se kon centriraju, kako općenito obavljaju svoj

svakodnevni posao, te na koji nači učinkovito rješavaju probleme"?

Svatko tko malo pretraži World Wide Web može brzo dobiti računaIni ispis koji prikazuje njegove jake strane i slabosti koje treba prevladati. lJ Ona kaže kako je: "Zato idealno da i pojedinci i tvrtke

uzimaju u obzir te podatke prilikom prijave za svaki posao."

356 RevOlUCIJa U ucenjU

Poznavanje vlastitog jedinstvenog stila učenja ili rada, ključ je uspješnog učenja i rada.

BARBARA PRASHING The Power of Diversity* (Moć raznolikosti) 'Izdavač: David Bateman, Auckland, New Zealand. www.thelearningweb.net

UCite sa stilom 357

Njeni programi za određivanje stila učenja, stila rada i stila poučavanja danas se djelotvomo upotrebljavaju u Novom Zelandu, Velikoj Britaniji, Finskoj, Švedskoj i u nekoliko drugih zemalja.

Četiri vrste stilova mišljenja Osim što imamo omiljene stilove učenja i rada, mi također imamo i omiljene stilove mišljenja. Njih je Anthony Gregorc, profesor kurikuluma i poučavanja na sveučilištu Conneticut, podijelio u četiri

zasebne skupine: 14

o Konkretno sek:vencijano mišljenje. O Konkretno nasumično mišljenje.

O Apstraktno nasumično mišljenje. O Apstraktno sek:vencijano mišljenje.


Zahvaljujemo savjetniku u SuperCampu, Johnu LeTeilleru, koji je prilagodio Gregorcov model i pribavio nam upitnike i načine bodovanja prikazane na sljedeće tri stranice. IS

Međutim, moramo naglasiti kako niti jedan stil mišljenja nije bolji od drugih: samo je različit. Svaki stil može biti učiukovit na svoj način. Važno je da postanete svjesni koji je

najdjelotvorniji stil učenja i mišljenja za vas same. Kada jednom znate vaš vlastiti stil, onda možete analizirati i druge stilove. To će vam pomoći da bolje razurnijete druge ljude. Učinit će vas

fleksibilnijima. Također, vjerojatno svi mi možemo jedni od drugih naučiti kako biti djelotvornijima.

Kada na stranici 360 napravite grafički prikaz svoga stila, razmotrite sljedeća objašnjenja u cilju poboljsanja vlastite sposobnosti učenja, mišljenja, studiranja, rada i uživanja u životu:

Prema suosnivaču SuperCampa, Bobbiju DePortem, konkretno sekvencijeni mislioci su utemeljeni u stvarnosti. oni informacije obraduju po redu, sekvencijaJnim, linearnim načinom.

Za njih se "stvarnost sastoji od onoga što mogu otkriti putem svojih fizičkih osjetila vida, dodira, sluha, okusa i mirisa. Oni dobro primjećuju i sjećaju se detalja, te s lakoćom pamte činjenice, specifične

informacije, formule i pravila. Za te je ljude dobar način učenja da nešto konkretno čine."!" Ako ste i vi konkretno-sekvencionalni tip (KS) nadograđujte na svoje organizacijske vještine. Opskrbite se

detaljima. Svoje projekte razdijelite u spe cifične korake. Uredite si mirnu radnu okolinu.

358 Revolucija u učenju Učite sa stilom 359

Nakon ispunjavanja upitnika s lijeve strane:

Testirajte svoj vlastiti stil mišljenja u donjim stupcima zaokružite slova kraj riječi koje ste zaokružili kod sva-

Proćitajte svaki skup rijeći i oznaćite koga broja. Zbrojite zaokružena slova u stupcima I, II, III i IV. Zbroj sva-

one dvije koje vas najbolje opisuju koga stupca pomnožite s 4. Kućica s najvećim brojem opisuje način na koji vi nalčešće obradujete informacije.

1. a. maštovit 9. a. volim čitati

b. istraživač b. volim ljude 1 11 ili IVc. realist c. rješavam probleme d. analitičar d. planer sam

1. C O A B 2. a. organiziran 10. a. pamtim

2. b. prilagodljiv b. as oci ram A C B O c. kritičan c. temeljito promišljam 3. B A O C d. znatiželjan d. pokrećem stvari 4. B C A O

3. a. rado raspravljam 11. a. mijenjam 5. A C B O b. prelazim na stvar b. prosuđujem 6. B C A D

c. stvaram c. spontan sam 7. B O C A d. uspostavljam odnose d. želim usmjeravanje

4. osoban 8. C A B O

a. 12. a. komuniciram

b. praktlčan 9. O A B C b. otkrivam

c. akademski usmjeren oprezan sam 10. A C B O c.

d. avanturist d. raspravljam 11. O B C A

5. a. precizan 13. dovodim stvari u pitanje 12. C O A B b. fleksibilan a.

sustavan b. prakticiram 13. B O C A c. d. inventivan c. brinem 14. A C D B

d. istražujem 15. A C B D 6. a. dijelim s drugima 14. dovršavam poslove

b. volim red a. b. vidim mogućnosti UKUPNO:

c. razuman d, nezavisan c. skupljam ideje

d. interpreti ram 7. a. kompetitivan I X4= Konkretno sekvencijalno (KS)

b. perfekcionist 15. a. činim II X4= Apstraktno sekvencijalno (AS)

c. kooperativan b. osjećam - III X4= Apstraktno nasumično (AN) d. logičan c. mislim

d. eksperimentiram IV X4= Konkretno nasumično (KN) 8~ a. intelektualan

b. osjetljiv

c. radišan Sada ucrtajte svoje rezultate na grafikon na sljedećoj stranici.

d. volim rizik 36.37.38.39.

ntlVUIUl;IJI1 u Ul;tlIIJU

Nakon što ste ispunili upitnik svog osobnog stila mišljenja na prethodnoj stranici, ucrtajte svoje rezultate na donjem grafikonu

KS 60 40.

KN AN Da biste ucrtali u grafikon svoj "stil mišljenja" na broj koji odgovara vašem rezultatu na svakoj od klasifikacija sa stranice AS 359. stavite točku i povežite točke kao što je prikazano na malom dijagramu.

I Zahvaljujemo Johnu LeTellieru i Dell Publishingu, 666 Fifth Avenue, New York, NY 10103, što su nam dopustili da ovaj test pretiskamo iz knjige

Quantum Learning (Kvantno učenje) Bobbija DePortera. Test se temelji na lstraživanjima profesora Anthonya Gregorca. www.lhelearningweb.net

Konkretno nasumični mislioci (KNJ su eksperimentatori. DePorter kaže: Poput konkretno sekvencijalnih mišljenja i oni su čvrsto u stvarnosti, međutim

spremniji su iskušati pristup pokušaja i pogrešaka, Zbog toga oni često prave intuitivne skokove nužne za istinski kreativno mišljenje. Oni imaju jaku

potrebu za pronalaženjem alternativa i potrebu da rade stvari na svoj način. "Ukoliko ste KN, iskoristite svoju sposobnost divergentnoga mišljenja. Vjerujte kako

je dobro stvari vidjeti iz više perspektiva. Stavljajte se u situacije rješavanja problema. Međutim, zadaj te si rokove. Prihvatite svoju potrebu za promjenom."

Apstraktno nasumični mislioci infoI7DBCije organiziraju putem refleksije i tete k nestrukturiran.im, prema ljudima orijentiranim okolinama. DePorter kaže:

"'Stvarni' svijet apstraktno nasumičnih mislilaca svijet je osjećaja i emocija. Umovi AN-ova upijaju ideje, informacije i dojmove i organiziraju ih putem

refleksije. Oni informacije najbolje pamte ako su one personalizirane. Osjećaju se sputanima kada su podvrgnuti vrlo strukturiranom okruženju." Ako ste i vi AN, iskoristite svoju sposobnost

rada s drugima. Prepoznajte u kojoj mjeri emocije utječu na vašu koncentraciju. Oslonite se na svoju sposobnost učenja putem asocijacija. Prvo pogledajte opčenitu sliku stvari. Pobrinite se da

si osigurate dovoljno vremena da dovršite posao. Podsjetite se da stvari činite uz pomoć mnogo vizualnih poticaja kao što su obojene naljepnice zalijepljene tamo gdje ćete ih vidjeti.

Apstraktni sekvencijaJni mislioci vole svijet teorija i apstraktnih misli. Oni vole razmišljati u pojmovima i analizirati informacije. Oni su sjajni filozofi i znanstvenici-istraživači. Ponovno

govori DePorter: "Njima je lako usredotočiti se na ono što je važno, kao što su ključne točke i značajni detalji. Njihovi proce si mišljenja su logični, racionalni i intelektualni. Omiljena

aktivnost apstraktnih sekvencijalnih mislilaca jest čitanje, a kada neki projekt treba istražiti oni su u tome vrlo temeljiti. Oni općenito više vole raditi sami nego u grupama." Ukoli ko ste AS,

priuštite si vježbe iz logike. Nahranite svoj intelekt. Usmjerite se prema jako strukturiranim situacijama.

http://www.lhelearningweb.net/

Implikacije po škole i pojedince Uvjereni smo kako svaki aspekt ovog istraživanja može uvelike unaprijediti učenje i školovanje.

za osobno učenje kod tuđe, ima smisla znati vlastite sposobnosti, znati stilove učenja vaših članova obitelji i oslanjati se na njih. Ako vam je teško dugo sjediti, vjerojatno ste

gotovo sigurno kinestetički tip u učenju. Zato razmislite ne biste li svoje učenje mogli započeti pregledom gradiva uz pomoć goleme Umne karte izrađene na velikom arku papira. Stavite je na

pod i dok radite koristite svoje tijelo. Nakon pregledavanja gradiva, pustite neku klasičnu glazbu i krećite se u njenome ritmu. Potom učinite nešto tjelesno. Otiđite u šetnju, na plivanje ili,


Kako iz očiju možete utvrditi stil učenja Nastavnici koji su vješti u neuro-Iingvistićkom programiranju (NLP) kažu kako često mogu utvrditi omiljeni stil ućenja svojih u~nika ~a temelju opažanja njihovih pokreta očiju i na temelju slušanja načlna na koji oni govore.*

Učenik koji sjedi mimo i gleda ravno naprijed, ili koji prilikom prijema informacija gleda. prema gore, te govori brzo, obično je vizualni tip učenika, Učenik koji prilikom prijema informacija gleda s jedne strane na drugu, ili gleda prema dolje na suprotnu stranu od svoje dominantne strane tijela (učenici dešnjaci koji gledaju na Iijevo), vjerojatno je auditivni tip učenika. On obično govori ritmičkim glasom. Učenik dešnjak koji se puno kreće, prilikom prijema i pohrane informacija gleda na desno i prema dolje, te sporo govori, vjerojatno je kinestetićki tip učenika. 'Ilustracije potiču sa cijenom povoljne filmske kazete Poučavanje modalitetonim prednostima: Zdravorazumski pristup učenju (Teaching to Modality Strenghts: A Common Sense Approach to Learning), autora

Waltera B. Barbea i Raymonda H. Swassinga, a može se nabaviti od Zaner-Blozera, Ine., Columbus, Ohio. Copyright 1979.

'Sličan sadržaj mnogo je detaljnije obrađen u knjizi Michaela Grindera Righting The Educational Conveyor Belt (Popravljanje obrazovne pokretne trake) koju je izdao Metamorphous Press, P. O. Box 10616,

Portland, Oregon 97210.

Bilješka: Barbara Prashing navodi kako se jake taktilne tipove učenika općenito može prepoznati prema načinu na koji"njihove oči, kada razmišljaju o nekom pitanju, obično gledaju prema gore. Učite sa stilom 363 dok u mislima putem vizualizacije ponavljate ono što ste upravo spremili u svoj mozak, krećite svoje tijelo.

Ako ste kinestetički tip tada posebno budite slobodni postaviti se u svoju omi ljenu atmosferu i položaj za učenje. Ako ste auditivni tip u učenju, tada svoje bi lješke nasnimite preko zvuka barokne glazbe.

Ukoliko ste vizualni tip, pobrinite se da nacrtate Umne karte, skice, simbole ili slike koje će predstavljati ono što učite. Za vizualni tip učenika slika predstavlja na tisuće riječi.

Prema mišljenju dr. Roberta Sternberga, profesora psihologije i pedagogije sa Sveučilišta Yale, svi ljudi za preuzimanje nadzora nad vlaStitim životom imaju ono što on naziva stilovi rukovođenja. "Načini

na koje učenici najradije koriste svoje inteligencije" - kaže on - "jednako su važni kao i njihova sposobnost. Djeca, zap ravo i svi ljudi, trebaju upravljati svojim aktivnostima, a čineći to oni će odabirati 'stilove rukovođenja samima sobom koji su im ugodni'. Um provodi svoje aktivnosti vrlo slično nekoj vladi. Zakonodavna funkcija uma bavi se stvaranjem, funkcioniranjem, zamišljanjem i planiranjem.

Izvršna funkcija uma bavi se implementacijom i provođenjem. Pravosudna funkcija uma bavi se prosuđivanjem, evaluacijom i usporedbom. Mentalno upravljanje samim sobom uključuje sve te tri funkcije, ali svaka osoba ima jednu od njih koja prevladava."!"

Nadamo se da je pouka jednako vidljiva školskim nastavnicima i voditeljim« seminara: analizirajte stil učenja svakog učenika i opskrbite ga odgovarajućim podražajima. To nećete moći činiti cijelo vrijeme za svakoga od njih. Međutim, možete osigurati da je svaki stil redovi to opskrbljen tijekom svakog nastavnog rada. Učinite li to, bit ćete iznenađeni kako ljudi lako uče i na koliko manje ot pora ćete

nailaziti.

Jedna od prvih američkih škola koja je gotovo u potpunosti utemeljena na načelima Howarda Gardnera je Key Elementary School u lndianapolisu. Uđete li u školu Key, naći ćete djecu koja uče uz pomoć

svih raznih "inteligencija". Naravno da ćete tu naći sva tradicionalna nastavna područja kao što su čitanje i matemati ka. Međutim, isto ćete tako otkriti da su svi uključeni u glazbeni, slikanje, crtanje, tjelesne aktivnosti i rasprave. Četiri puta tjedno, djeca se sastaju u grupama heterogenima po dobi koje se nazivaju "komuškama", te u kojima istražuju razli čite stvari kao što su računala, vrtlarstvo, kuhanje,

'zarađivanje novca', arhitektura, kazalište, multikulturalne igre i ostala znanja potrebna u stvarnome životu.

Gardner kaže: "Jednom tjedno školu posjećuje vanjski stručnjak i predstavlja neko zanimanje ili zanat. Često je taj stručnjak netko od roditelja, a tema odgova ra školskim sadržajima koji se u to vrijeme

obrađuju.':"

Ova škola također usko surađuje s Centrom za istraživanje u Muzeju lndianapolisa. "Učenici mogu na nekoliko mjeseci biti vježbenici u muzeju, pri čemu mogu pomagati pri animaciji, gradnji brodova,

novinarstvu ili praćenju vremenskih prilika."


Kako govor tijela ukazuje na stilove učenla Tijekom prijema informacija

Vizualni tip učenika obično sjedi vrlo uspravno i nastavnika prati pogledom. Auditivni tip učenika često potiho i za sebe ponavlja riječi nastavnika ili puno kima glavom kada on prezentira govorne informacije. Auditivni tip učenika često kada se želi dosjetiti informacija "u glavi vrti kazetu", te pritom može gledati u prazno.

Tjelesno-kinestetički tip učenika često tijekom slušanja potone u sjedalicu. Taktilni tip učenika voli se tijekom slušanja igrati predmetima: bacaka olovku, premeće papire, igra se lopticom dok nekoga sluša kako govori.

JEANNETTE VQS* 'Šestodnevni trening Tehnika učenja i poučavanja za 21 stoljeće: Summer Institutes. Za detaljnije informacije o treningu pišite na P.O. Box 13006, La Jolla, CA 92039-3066, USA ili pogledajte website na adresi:

www.learning-revolution.com. www.thelearningweb.net

UlJIl6 sa smem vOO

U školi Key također ima mnogo projekata. Gardner kaže: ''Tijekom svake školske godine škola provodi tri različita tematska projekta, koji se odvijaju u približno desetotjednim intervalima. Teme mogu biti vrlo široke (poput 'Obrazaca' ili 'Veza') ili mnogo uže ('Renesansa nekada i danas' ili 'Meksička baština'). Nastavni sadržaji se usmjeravaju na te teme, a kad godje to moguće uvode se poželjni tekstovi i pojmovi koji služe kao prirodan dodatak istraživanju određene teme."

Svi se projekti snimaju, tako da na kraju svaki učenik ima svoju zbirku video materijala koji pokazuje ono što je on učinio i otkriva njegove jake strane. Ukratko, škola Key potiče sve svoje učenike da uče uz pomoć svih svojih inteligencija: kako onih u kojima su jaki, tako i onih koje još treba izgrađivati; usredotočuje se na njihove stilove

učenja, potiče mišljenje i eksperimentiranje, te gradi modele mentorstva i vježbeništva. Škola The New City u St. Louisu u Missouriju, otišla je još dalje. Budući da školske aktivnosti temelje na načeIima višestrukih inteligencija, nastavnici te škole zajednički su napisali knjigu o

toj temi. Knjiga Slavljenje višestrukib inteligencija: Poučavanje za uspjeh (Celebrating Multiple Intelligences: Teaching For Success) praktični je vodič za nastavnike na svim stupnjevima obrazovanja koji objašnjava kako, prilikom poučavanja glavnih školskih predmeta, opskrbiti sve pojedinačne "vrste inteligencije".

Što je najbolje, obje škole, New City i spomenuta škola u Indianapolisu, jasno pokazuju što se može dogoditi kada neka zemlja konačno upotrijebi svoje iznimne akademske istraživačke sposobnosti i stopi ih s dobro planiranim školama, inovativnim nastavnicima, iznimnim resursima neke zajednice, te gledištem koje svu djecu drži darovitom.


http://www.learning-revolution.com./

11. poglavlje: Međutim, što ako kasno poćnete? _______________

Najbolji svjetski programi za nadoknadu propuštenog i zašto su ućinkoviti Do svoje desete godine Helen Keller je bila gluha, slijepa i nijema. Međutim, da bi mogla pohađati fakultet,

do 16. je godine morala dovoljno dobro naučiti čitati Brailovo pismo, pisati i govoriti. S velikim je uspjehom

diplomirala 1904. godine.

Na srecu, njena prva učiteljica nikada nije čula za pojam "hednikepirana za učenje".

Budući da nije mogla koristiti svoja osjetila vida i sluha, Helen Keller je najprije učila dodirom, Dobro je

znati da moderna dostignuća danas osiguravaju sredstva pomocu kojih se svi mi možemo "prekopčati" na

jednostavnije učenje, čak i oni koje se naziva "zaostalim a" ili "sporima",

Poruka Helen Keller je i gotovo jedno stoljefe nakon njenog diplomiranja jasna: svatko je na neki način potencijalno dsrovit.

Naravno, što ranije počnete razvijati te sposobnosti, to bolje. Jedno istraživanje časopisa Forume došlo je

do zaključka kako svaki dolar potrošen na dobru njegu prije rođenja štedi 3.38 dolara potrošenih na

intenzivnu njegu na bolničkim odjelima za novorođenčad. Također, svaki dolar potrošen na najbolje prog-

rame ranog odgoja i obrazovanja prije škole "za 6 dolara snižava troškove specijalnog obrazovanja, socijalnih

službi, maloljetničke trudnoće i zatvorskih ustanova".' Međutim, ako su iskustva iz ranog djetinjstva vrlo oskudna, mogu li djeca još uvijek sustići svoje

vršnjake u osnovnoj školi? Na sreću, činjenice daju općenito potvrdan odgovor na to pitanje, To ne znači

poricanje činjenice da neki ljudi

H8VOIUCIJa u uCl:InJu

HELEN KELLER www.thelearningweb.net

imaju poteškoća u učenju. Međutim, ako ih označimo kao "hendikepirane za učenje" onda činimo jednako lošu stvar za obrazovanje kao i ono što su učinili IQ testovi. Sam čin

označavanja osobe doprinosi njenoj nevolji. Naša nas istraživanja uvjeravaju kako svaka osoba može učiti na svoj vlastiti način. A ti su načini mnogobrojni i raznolild. Dva osnovna načela: veza između uma i tijela i veza između uma i mozga

Prvo načelo koje ponovno želimo naglasiti odnosi se na tvrdnju kako učenje nije samo akademski proces. Baš kao i dojenče, i djeca i odrasli razvijaju svoj mozak putem sisanja,

dohvaćanja, puzanja, gmizanja, hodanja, penjanja, ljuljanja i okretanja. Premda se poslije rođenja kod vas ne mora razviti niti jedna nova moždana stanica, cijeloga će vam života rasti

dendriti - mozgovni ogranci koji služe za povezivanje stanica i "pohranu" informacija.

Profesorica Diamond i njeni kolege istraživači s Berkeleya dokazali su kako s djelotvornošću tjelesne i umne stimulacije rast moždanih dendrita postaje sve veći i bolji.? U Minnesoti

je profesor Palmer dokazao kako tjelesne vježbe u vrtiću mogu dramatično poboljšati akademski uradak zato što te koncentrirane tjelesne aktivnosti zapravo razvijaju mozak.' Kao drugo,

mozak i um nisu ista stvar. Jako pojednostavljeno rečeno, kada bismo ih usporedili s računalom, mozak bi bio hardver, a um soitvete. Mozak je biološka i neurološka stvar: on ima neuro-

ne, glija stanice, dendrite i mijelinske ovoj nice koji zajedno čine biološki mehanizam. U kontekstu ove knjige, um je sadržaj mozga. Ne samo da je moguće, nego je i jako poželjno um

stimulirati i putem tijela.

Klasičnu studiju slučaja predstavlja ponovno Helen KeIler.4 Njoj je trebalo tri godine samo da nauči abecedu. Njena je učiteljica Anne Sullivan bila sposobna komunicirati s njenim

mozgom i umom putem osjetila dodira. Kasnije je ona riječi pisala na svojem dlanu. Potom je Hellen samostalno naučila čitati i pisati Braillovim pismom.

Pet je glavnih čimbenika utjecalo na sposobnost učenja Kellerove: vrijeme, kultura, kontekst, podrška i sloboda izbora.

Vrijeme je očigledno bilo vitalni čimbenik. Za njeno je prvo učenje trebalo puno vremena. Međutim, kada je napravila prve pomake, bila je sposobna brzo na njih dalje nadograđivati.


Učenje nije imalo nikakve veze s njenom "nesposobnošću da uči", alije u potpunosti bilo povezano s hendikepima i potrebom za njenom vlastitom količinom vremena da ih prevlada. Da

je počela u današnjem sustavu školovanja po razredima, Helen nikada ne bi uspjela.


80 posto poteškoća U ućenju povezano je sa stresom. Uklonite

li stres, uklonit ćete i poteškoće. GORDON STOKES predsjednik Three in One Concepts*

'Ovaj je citat glavna tema knjige One Brain: Dyslexic Learning Correction . andBrain-lnte{jratien (Jedan mozak: Ispravljanje dislektićkog naćina ućenja I mozgovna integracija), koju je izdao Three in One

Conceepts, 2001 W. MagnoliaE3lvd., Suite b., Burbank, CA 91506-1704. Možemo je jako preporučltl za upoznavanje specijalizirane kineziologije.

Međutim, što ako kasno poćnete? 371

Kultura je također bila važna. Kultura Helen Keller jako je cijenila sposobnost govora i čitanja. Za usporedbu, u nekoj kulturi bez pisanog jezika, sposobnost navigacije mogla bi se cijeniti puno više

nego čitanje. Na taj način kultura određuje kontekst učenja, ali i probleme u učenju. Nastavnik "specijalnog obrazovanja" i pisac Thomas Armstrong sažima to ovako: "Kultura određuje tko je 'hen-

dikepiran' ... dijete koje je nazvano dislektičnim, hiperaktivnim ili nesposobnim za učenje u našem društvu može se istaknuti u nekoj drugoj kulturi."!

Kelleričina kob bila je to što je bila slijepa, gluha i nijema. Ona je morala uči ti unutar tog ograničenog konteksta. Da su joj pokušali testirati inteligenciju IQ testom, uz njenu jezičnu osnovicu njen bi

rezultat bio iznimno nizak, ako bi ga uopće mogla i postići. Da nije bilo SulIivanove, ona se ne bi razvila u jako darovitu osobu, već je mogla biti smještena u instituciju za retardirane.

Dakle, podrška učiteljice koja je sposobna i brižna jednako je takoneizostavan čimbenik. Sullivanova nikada nije digla ruke od Helen, premda je djevojka imala vrlo divlje ispade bijesa.

Helen Keller je također imala slobodu izbora. S deset godina ona je odlučila da želi govoriti. Nije bilo žurbe. Ona je u tome uspjela u svom vlastitom roku i kontekstu. Ponovno je poruka jasna: u

tradicionalnom obrazovanju previše je ljudi, svjesno i nesvjesno, stavljeno u situaciju u kojoj nemaju izbora.

Anne Sullivan je otkrila vezu između mozga i tijela, kao i uma i tijela zato što je i sama doživjela poteškoče u učenju. Na sreću, danas postoji čitavo bogatstvo drugih istraživanja koja mogu poduprijeti

njena otkrića.

Specijalizirana kineziologija Neka od najzanimljivijih istraživanja i praktičnih primjena došla su s područja specijalizirane kineziologije. Kinestetika ili pokret jedan je od važnih aspekata mnogih stilova učenja, a to su i

kineziologija ili znanost o kretanju, te kinestezija ili osjećaj položaja, kretanja i napetosti pojedinih dijelova tijela.

U nekim je zemljama kineziologija postala vrlo poznata zato što je pomogla povećati sportske uspjehe. Brigitte Haas Allroggen s minhenskog Instituta za kineziologiju govori o učinkovitosti te

znanosti u olimpijskim ekipama: "Stvari su se iznenada razvile. Počeli smo raditi s vrhunskim austrijskim sportašima koji su kas nije osvojili olimpijske medalje i svjetska natjecanja. Nakon toga nam je

došao norveški olimpijski tim, a potom i Talijani. Svi su postigli iznimne rezultate."

Danas slične tehnike pomažu u obrazovanju, i to ne samo ljudima s poteškočama u učenju. Kinesteziologinja KathIeen Carroll iz Washingtona D.C., koja svoje treninge povezuje s tehnikama ubrzanog

integrativnog učenja, kaže: "Kineziologija svakome poboljšava akademski uspjeh."?

HeVOIUCIJa u ucenju

Kako ćete ovim [ednostavnlm vježbama poboljšati vaš pravopis, pisanje, ćitanje i slušanje:

1. Ustanite i naizmjenićno dižući koljena, dodirnite svaki svoj dlan suprotnim koljenom. 2. Kad god ste pod stresom učinite vježbu dese-

tak puta.

Varijacije:

1. Napravite vježbu žmireći.

2. Napravite vježbu dižući naizmjence stopala iza leđa i dodirujući svako stopalo suprotnim dlanom. Ovo je tipična vježba koju pedagoški kinesteziolozi preporučuju za integriranje dviju strana mozga, smanjenje stresa i olakšavanje učenja. Ako s ovim vježbama imate poteskoca, autori ove knjige vam preporučuju da ih uz pomoć diplomiranog kinesteziologa preradite.

Vježbe slične ovima prikazane su u sljedećim knjigama koje vam jako preporučujemo: Brain Gym (Gimnastika za mozak), izdavača Edu-Kinesthetics Ine., P.O. Box 3396, Ventura, CA 93006-3396 i One Brain: Oyslexic Leaming Correction and Brain Integration (Jedan mozak: Ispravljanje dislektičkog načina učenja i mozgovna integracija) izdavača Three In One Concepts, 2001 W. Magnolia Blvd., Suite 8., Burbank CA 91506-1704.

Diplomiranoj kinesteziologinji Kathleen Carroll, suradnici Three In One Concepts-a iz Washingtona D.C., zahvaljujemo na pomoći pri pisanju ovoga dijela knjige. www.thelearningweb.net


Djelomično je razlog tome način na koji mozak električnim i kemijskim putem prenosi poruke, te način na koji stres uzrokuje prekide u tom prijenosu. Jednostavnim rječnikom rečeno,

pedagoški kineziolozi kažu da je kada smo pod stresom naš mozak u kratkome spoju, tj. "žice" se međusobno spajaju. Oni naglašavaju kako je to glavni uzročnik poteškoća u učenju. Nazivanje tih problema "disleksijorn" ili nekim drugim imenom, samo doprinosi našem stresu i spomenutom spajanju. Često odgovor leži u jednostavnim vježbama koje "od spajaju" blokadu

između lijeve i desne strane mozga. Ukoliko se riješite te blokade, često ćete se riješiti i s njom povezanog problema. Neki od najznacajnijih rezultata dolaze nam od Gordona Stokesa i Daniela Whitesidea, specijaliziranih kineziologa istraživača i praktičara, putem njihove or ganizacije Three In One

Concepts koja ima sjedište u Burbanku u Kaliforniji. Oni ističu kako je 80 posto teškoća u učenju povezano sa stresom. A te teškoće mogu se ukloniti uz pomoć kinesteziologije." Korištenjem točaka pritiska, testiranjem mišića i obrazaca koordinacije oni su razvili tjelesne vježbe kojima se električni obrasci mozga mogu preusmjeriti i tako neutralizirati stres,

raščistiti "blokirani električni krugovi" i ponovno pokrenuti sposobnost učenja. Djelujući kroz tijelo, oni su postali sposobni promijeniti stanje i mozga i uma. Budući da mozak najdjelotvomije funkcionira kada lijeva i desna polovica djeluju usklađeno, mnoge od ovih kinezioloških vježbi vam pomažu da postanete usredotočeniji, koordiraniji,

manje podložni stresu, te da lakše i prirodnije učite. Na isti način olimpijci tijekom priprema za natjecanja koriste vježbe usredotočavanja.

Mnoge od najboljih i najjednostavnijih vježbi razvili su pedagoški kinesteziolozi Paul i Gail Dennison, a prikazali su ih u priručniku Gimnastika za mozak (Brain Gym9) kojeg vam jako

preporučujemo. Te je vježbe dr. Paul Dennison izvorno osmislio za ljude koje se naziva "di sleksičarima" - ljude koji navodno napisan tekst vide obrnuto, kao u ogledalu. Međutim, te vježbe pomažu i

drugima, a ne samo ljudima s hendikepima. One se mogu upotrijebiti kod bilo koje dobne skupine, pa čak i kod ljudi koji ne misle da imaju problema u učenju. Izvrsne su, primjerice, za "promjenu stanja" u razredima bilo koje dobi.


Nažalost, većina škola još ne koristi ta sredstva, ali tamo gdje se ona koriste rezultati su izvrsni. Tipičan je primjer kalifornijska Sierra Vista Junior High School, u kojoj je tvrtka Three In

One Concepts radila s 11 učenika kojima je propisan "specijalni školski program" jer su zaostajali tri do sedam godina iza svoje dobne skupine. Specijalista kineziolog s tim je učenicima radio jednom tjedno tijekom osam tjedana. Na kraju tog razdoblja 73 posto učenika pokazalo


Ako insistiramo da dugu inteligencije promatramo kroz samo jedan filter, mnogi će

• nam umovi pogrešno izgledati

lišenima svjetla. .

RENEE FULLER izumitelj metode poučavanja pod nazivom lopta/štap/ptica *

'Gornji citat predstavlja podnaslov jednog član ka Reneea Fuller tiskanog u časopisu In Context u zimu 1988. pod nazivom Beyond IQ (Onkraj kvocijenta inteligencije).

Međutim, što ako kasno počnete? 375

je "značajan napredak" (najmanje jednu godinu napredovanja za osam tjedana) u tri od šest testiranih sposobnosti za učenje, 50 posto njih pokazalo je napredak u jednoj sposobnosti, a 27 posto u dvije. 10

U svijetu postoji mnoštvo drugih izvrsnih programa za nadoknadu. Utvrdili smo da su među najboljima sljedeći:

Programi Doman-Palmer-Niklasson-Hartigan U mnogim se dijelovima svijeta s uspjehom upotrebljavaju varijacije programa tjelesnih rutina koje su razvili Glenn Doman, Lyelle Palmer, Irene i Mats Niklas son i Jerome i Sophie Hartigan. Vrtić

Montessori International u Montani, svakodnevno svoju djecu starije predškolske dobi potiču da prolaze vježbu koja se sastoji od kotrljanja na deblima, puzanja poput krokodila, brze vrtnje i ljuljanja na preč-

kama. U programu Nestašni grahići (Jumping Beans), kojeg su osmislili Hartiganovi već i djeca od 18 mjeseci naviše prolaze kroz niz rutina uz glazbu, počevši od nježnog kotrljanja i uspostavljanja ravnoteže,

prelazeći potom na vježbe ljuljanja viseći na rukama na 'spravama iz džungle' ili 'majmunskim prečkama' .

Hartiganovi prije dobi od tri godine preporučuju mnogo zabave i plesa uz glazbu. Nakon treće godine može se započeti sa strukturiranijim programima.

U Shidchidi u Japanu danas ćete naći više od 100 centara u kojima roditelji sa svojom djecom mogu provoditi napredne razvojne aktivnosti.

Metoda lopta/štap/ptica Dokje radila na Odsjeku za psihologiju Rosewood Hospital Centera u Marylandu u SAD, dr. Renee Fuller je postigla izvanredne rezultate. Onaje radila s 26 osoba koje su bile institucionalizirane zbog

retardacije. Njihova je dob varirala od Il do 48 godina, a IQ od 28 do 72.

Fullerova ih je naučila čitati. To je postignuce uvelike povećalo njihovu spo sobnost učenja i njihovo samopoštovanje. Ona izvještava: "Osim što su naučili s razumijevanjem čitati složene priče, oni su

pokazali i neke neočekivane emocionalne promjene i promjene u ponašanju."? Naučivši čitati oni su naučili misliti. A kada su naučili misliti, promijenilo se njihovo ponašanje i njihov izgled.

Fullerova im je dala u ruke alat s kojim su otkrili šifru za čitanje: metodu lop ta/štap/ptica. U toj metodi lopta predstavlja sva slova abecede koja imaju u sebi krug, štap sva slova koja imaju crtu, a ptica sva

"krila" na slovima poput onih na slovu "r".

HeVOIUCIJa u ucenju MtJUUIIIII, tiLU CU\U I\D.aIIU tJU,",II'ClI1,1II;II r

Ona je svojim učenicima pokazala kako se sva slova abecede sastoje od samo ta tri jednostavna konkretna oblika. S tom "šifrorn" i pričama brzoga ritma, čak su i najzaostaliji učenici

uskoro učili i napredovali.

Korisni trikovi za ućenj-e -pisanJa rijeći Nadoknađivanje propuštenog u pravopisu ili sricanju Iskušajte ovo s djecom koja imaju teškoća s "problematičnim" riječima u engleskom ili nekom drugom jeziku koje se koristi abecedom. Tražite od njih da:

Druga djeca nadoknađuju propušteno u sricanju ili pravopisu koristeći metode opisane u tri izvrsne knjige: Krilatice (Catchw rds), autora Charles a Crippsa i Margaret L. Peters; Od a1fe do

omege (Alpha to Omega,) autora Bevea Homsbya i Frule Shear; te Preko pisanja do čitanja (The Writing Road to Reading), autorice Romalde Bishop Spalding.

Knjiga Alpha to Omega daje osobito dobar uvid u načine grupiranja riječi i to kako fonetski tako i po sličnim obrascima. To je potrebno jer je prepoznavanje obrazaca osobito važno za

poboljšanje pravopisa.

Knjiga Catchwords uzima ključne riječi iz nastavnih programa za osnovnu školu u Australiji, Novom Zelandu i Velikoj Britaniji, te nastavnicima i rodite ljima pokazuje kako ih mogu

predstaviti svojoj djeci na prirodan, logičan i aktivan način. a. Zamisle "problematičnu" riječ u svojoj omiljenoj boji.

b. Svako nejasno slovo nekako istaknu da na neki način bude različito od drugih. Primjerice, da ga napišu veće, svjetlije, bliže ili u drugoj boji.

c. Riječ podijele u grupe od po tri slova, te izgrade sliku te riječi u slikama od po tri slova.

d. Slova stave na poznatu pozadinu. Neka zamisle nešto kao što je neki poznati objekt ili filmska scena, a onda preko toga stave slova koja žele za pamtiti.

e. Ako je "problematična" riječ dugačka, napisu je slovima koja će biti tako malena da se cijela riječ lako može vidjeti.

f. Prate slova riječi prstom po zraku i istodobno zamišljaju sliku slova koja "pišu". Sricanje je, zapravo, jedna velika žrtva besmislene debate između glasovnog i neglasovnog pristupa. Očito je da glasovi mogu svakom djetetu pomoći da nauči riječi i slogove utemeljene

na "kratkim" samoglasnicima: get, set, bet; sit, hit, tit. Jednostavne igre i liste riječi na ploči mogu djeci pomoći da identificiraju najuobičajenije obrasce riječi i slogova: fate, mate i plate

(čarobni 'e'); ligbt, might i sight; bridge, tidge, sledge i dredge.

Međutim, problematične riječi prema samoj svojoj definiciji nisu jednostavne riječi: spatial i facial; session i faction; cougb, through i bough. Ne mogu se uvijek niti primijeniti često citirana

"načela" sricanja u engleskome jeziku poput onoga "i prije e osim nakon c", kao na primjer u riječima: ancient, conscience, deticient, glacier, science, society, financier, sufficient i u mnogim

drugima.

Mnogi dobri nastavnici danas misle kako je pravopis najbolje poučavati putem pisanja. Cripps i Peters o tome kažu: "Pravopis se najbolje pamti vršcima prstiju. Ono što utječe na točno

pisanje je pamćenje pokreta olovke dok pišemo slova." Razlog tome je što je "mišično pamćenje", kojega obrađuje mali mozak, jedna od najučinkovitijih vrsta pamćenja.

Pisanje neglasovnih riječi također je vizualna sposobnost, a ne sposobnost slušanja. Većini je djece teško učiti neglasovne riječi samo na temelju izgovore nih primjera. Zato ih potičite da

uče i gledanjem i osjećanjem riječi. Također ih potičite da riječi pišu po sjećanju, a ne da ih kopiraju. Na taj će način oni morati

ROBERT DIL TS I TODD A. EPSTEIN Dynamic Learning* (Dinamično učenje) 'Izdavač: Meta Publications, P.O. Box 1910, Capitola, California 95010, USA.




Kako pisanje po leđima rješava probleme

b

"Pisanje po leđima" metoda je koju Peter Young i Colin Tyre u svojoj knjizi Naučite svoje dijete čitati (Teach Your Child To Read) preporučuju za onu djecu koja imaju teskoca u razlikovanju nekih slova.

Pričvrstite veliki arak papira na glatki zid u visini ramena vašeg djeteta. Dajte mu debelu pastelu ili debelu olovku, tako da može pi sati po tom papiru u visini svojih ruku. Potom, dok dijete gleda prema

papiru, napišite svojim kaži prstom na njegovim leđima prvo malo tiskano slovo (ne velika tiskana slova). Budite sigurni da dijete osjeća vaš prst, recite mu koje je to slovo i zatražite od njega da ga napiše

na papiru. Međutim, pišite samo jedno po jedno slovo. Ova metoda je djelotvorna zbog snage "mišićnog pamćenja" ili sposobnosti pamćenja putem tjelesnih pokreta. Ilustracija je iz FUNdamenta!s, Gordona Drydena i Colina Rosea,

Međutim, ~to ako kasno poćnete? 379

angažirati svoju sposobnost vizualnog i mišićnog pamćenja, a neće pokušavati napisati glasove.

U svojoj izvrsnoj NLP knjizi Dinamično učenje (Dynamic Leaming), Robert Dilts i Todd A. Epstein također daju izvrsne savjete za poučavanje onih kojima je sricanje teško. Preciznije, oni za savladavanje teških riječi

preporučuju uporabu "vizualne imaginacije": vizualiziranje svake riječi tako da se istaknu teške kombinacije slova, bilo da ih se učini većima, svjetlijima ili ih se zamisli u drugoj boji (vidjeti trikove na str. 376).

Pisanje po leđima za probleme zrcalnog okretanja slova u pisanju Za školsku djecu koja nastavljaju imati problema u razlikovanju slova kao što su b i d, te p i q, britanski pedagozi Peter Young i Colin Tyre u svojoj sjajnoj knjizi Naučite svoje dijete čitati (Teach Your Child To Read)

preporučuju "pisanje po leđima". Načela te metode su jednostavna: pričvrstite veliki arak papira na zid u visini djetetovih očiju; postavite dijete tako da gleda prema papiru, a vi ka žiprstom na njegovim leđima "napiši te"

slovo b istodobno govoreći nešto poput:

"B kaže bu. Prvo ravna crta kao za palicu i onda krug kao za loptu,", Neka dijete iza toga napiše to slovo na papir koristeći debelu olovku i ponavljajući vaše riječi. Poučavajte ga pisanju samo jednog slova istodobno."

Young i Tyre kažu kako "ova metoda godinama nije podbacila".

Povlačenje prstima preko Montessori slova izrezanih od brusnog papira također djeci pomaže da razlikuju "slična, ali suprotna slova". Danas se mogu nabaviti i kompleti perforiranih plastičnih slova.

Novozelandska postignuća Ostala postignuća često predstavljaju mješavinu ili razradu tehnika koje smo predstavili u poglavlju o Istinskom učenju.

Primjerice, novozelandski programi nadoknade postali su tako uspješni da grupe američkih i švedskih nastavnika danas redovito putuju preko Pacifika kako bi se osvjedočili kako oni funkcioniraju. Novozelandski se

nastavnici čude kako djeca u mnogim američkim školama i danas tijekom dana izmjenjuju nekoliko različitih nastavnika: primjerice, nastavnika jezika i nastavnika glazbenoga.

Ameriđ1d su posjetitelji Novom Zelandu impresionirani onim što nazivaju "cjelojeziđnim" poutavanjem. Međutim. taj je naziv previše ogranitavajući. Bolji bi naziv bilo "cjeloživomo" pouaJvanje. Cijela struktura se temelji na narelu prema kojem su utenici na prvome mjestu.


Učenlclrna bl, kad god je to moguće,

trebalo pružiti mogućnost izbora i odgovornosti za vlastito

obrazovanje. ELlZABETH SCHULZ*

'Izjavila je ovo u veljači 1993 pišući za American Teacher Magazine o svome posjetu novozelandskim školama. www.thelearningweb.net

M60uum, 5lU i:lI\U !\i:ll)IIU IJU<.i1 "" •• ,

Novi Zeland ima "nacionalni kurikulum", ali on obrazovnu filozofiju i nastavne ciljeve oslikava samo u grubim crtama. Nastavnike pojedince, koji su dip lomirali na pedagoškom fakultetu koji je

specijaliziran za izobrazbu nastavnika, smatra se samostalnim stručnjacima. Tijekom trogodišnjeg školovanja za nastavnike studenti imaju duže blokove prakse u školama.

Vjerojatno je i samo ime nacionalni kurikulum pogrešno jer sugerira francuski sustav u kojemu svake godine sva djeca uče isti korpus znanja.

U Časopisu američkih nastavnika (American Teacher Magazine) Elizabeth Schultz piše: "Novi nacionalni kurikulum ne propisuje nastavnicima kako da vode svoju nastavu, već naglašava kako je

škola namijenjena učenicima, te stoga treba biti organizirana tako da im pruži znanja, sposobnosti i umijeća koja su im pot rebna da učinkovito i produktivno sudjeluju u društvu. Školsko učenje treba biti

relevantno. Razredni projekti bi učenicima trebali rasvijetliti međusobnu povezanost različitih predmeta. Također, kad god je to moguće, učenicima bi trebalo pružiti mogućnost da biraju i budu odgovorni

za vlastito obrazovanje.?'?

Još su četiri čimbenika koja igraju veliku ulogu u jako uspješnim novozelandskim programima nadoknade:

I. Premda novozelandsko obrazovanje financira središnja vlada, a sredstva se školama raspodjeljuju na temelju broja upisanih učenika, za škole u siromašnim područjima ili područjima s posebnim

etničkim potrebama osiguravaju se dodatna sredstva.

2. Ministarstvo obrazovanja financira svjetski poznati program Oporavka čitanja (Reading Recovery) (premda mnoge škole tvrde kako su njihovi vlastiti programi mnogo djelotvorniji).

3. Odjel za nastavna sredstva tog Ministarstva svim školarna osigurava izvanredan izbor besplatnih materijala. U taj su izbor uključeni Početni školski matematički program (Beginning School Mathematic Program), brza i šarena serija početnica Spremni za učenje (Ready To Learn), te redoviti Školski časopis (School Journal), koje sadrže vrhunske napise o najrazličitijim temama namije-

njenim djeci. Taj se časopis izdaje godinama. Svi članci u njemu indeksirani su prema dobnim skupinama i predmetima. To ih čini idealnim izvorom materijala za tematsko poučavanje.

4. Nastavnike se potiče da koriste svoje vlastite ideje.

Među dostignuća koja su rezultat ovakvog pristupa mogu se ubrojiti:

Četverominutni program čitanja Novi Zeland, poput mnogih drugih zemalja, ima velik broj useljeničkih obitelji kojima je engleski drugi jezik. Zato ne čudi što mnoga djeca koja kreću u



Sve što je potrebno jesu četiri minute dnevno u školi i četiri minute dnevno kod kuce, te

snažna povezanost između doma i škole.* "Ovako je ključni dio novozelandskog "četverominutnog programa čitanja" predstavljen u televizijskoj seriji Where To Now? (Kamo sada?) koju je Gordon Dryden proizveo za The Pacific Foundation i emitirao na

telelJiziji Television One.


školu u dobi od pet godina imaju sposobnost čitanja engleskoga koja odgovara dobi od tri ili četiri godine. Danas mnogi od njih to nadoknađuju za nekoliko tjedana. Sve što je za to potrebno su

četiri minute dnevno i čvrsta veza između škole i doma.

Cijeli je postupak jednostavan i temelji se na zdravom razumu. Kada dijete kreće u školu nastavnici provjeravaju njegov stupanj razumijevanja jezika. Prim jerice, ukoliko Bobby može

prepoznati napisano svoje vlastito ime i druge riječi kojezapočinju slovom "B", ali ne prepoznaje riječi koje počinju slovima "P", "W" ili "K", tada nastavnik izrađuje djetetov osobni dnevni popis

riječi koje započinju tim slovima. Taj popis će sadržavati prvih preporučenih 300 najčešće korištenih riječi u engleskome, te ostale riječi koje su djetetu dobro poznate poput, primjerice, imena

članova obitelji i lokalnih ulica.

Svakog se dana djetetu pravi novi popis, pisan rukom na papiru za bilješke.

Dijete nosi popis kući na učenje, a kopija popisa ostaje u školi. Svakoga jutra nastavnik sa svakim djetetom provodi samo četiri minute kako bi provjerio njegov napredak i ohrabrio ga.

Međutim, vrlo važan dodatni sastojak je angažman obitelji. "Školski djelatnik iz susjedstva" nosi kući prvi popis riječi svakog djeteta i objašnjava roditeljima, bakama i djedovima ili braći i

sestrama što Bobby treba naučiti, te kako su mu za napredak potrebne samo četiri minute dnevno. Ukoliko roditelji i sami imaju poteškoća s engleskim jezikom, s djetetom radi volonter iz

susjedstva.

U razvitku ovog programa veliku je ulogu igrala pedagoška psihologinja Donna Awatere koja je danas član parlamenta. Ona kaže kako je veza s djeteto vim domom najvažnija. "Bez toga

program ima samo polovičnu vrijednost."!" Drugi je bitni element "pozitivno potkrepljenje" koje proizlazi iz svakodnevnog uspjeha. Premda je program prije 18 godina započeo s

petogodišnjacima, danas se uspješno upotrebljava u školama sa starijom djecom. Neke škole nisu samo svakodnevno slali roditeljima nove popise, već su i roditelje-pomagače doveli u školu. U

Bruce McLaren Intermediate School u Aucklandu, primjerice, 12 roditelja honorarno pomaže u programu.

Iskusna nastavnica čitanja Beth Whitehead bila je pomalo sumnjičava kadaje njezin ravnatelj zatraži o da uvede ovaj program, te je rekla: "Što se može napra viti u četiri minute?" Međutim,

isprobala je program i rekla: "Prvo sam mislila kako ču dokazati da on nije djelotvoran. Međutim, kada sam ga započela djeca su uskoro jako poboljšala čitanje. Bila su apsolutno čudesna.?"

Whiteheadova naglašava kako se program temelji na "pohvalama i pozitivnom potkrepljenju za sve što dijete dobro učini, bez obzira kako to malo bilo".

384 ReVOlUCIJa U UcenjU

MeaUUfII, lSlU l:lI\U 1\l:ll:i"U fJUvl ",'<> r

Prstovno-glasovni program

Glavni dijeloviPČPK-a: Programa čitanja uz pomoćkazeta*

U obližnjoj su Don Buck Elementary School u Zapadnom Aucklandu, nastavnica Mary Ashby-Green, njena kolegica Lynne Hailey i ravnateljica Jennice Murray postigle izniman uspjeh s britanskim

programom G1asovni ptstiči (Finger Pbonie). Taj je program kreirala Sue Lloyd u Woods Lake School u Suffolku u Engleskoj i danas je u svijetu poznat pod nazivom Veseli glasovi (Jolly Phonies).

Ovaj krajnje jednostavan pristup poučavanja glasovnog čitanja svaki glas engleskog jezika povezuje sa specifičnom kretnjom i pokretima prstiju. I djelotvoran je. Djeca koja su kinestetički tipovi i koja

su jako zaostajala u čitanju na početku školovanja sada brzo napreduju još jednom dokazujući snagu "rnišičnog pamćenja" i prilagođavanja različitim stilovima učenja.

Prije uvođenja tog programa 40 posto šestogodišnjaka u školi Don Back nije znalo čitati. Za pet mjeseci svi šestogodišnjaci su naučili čitati, a naj bistriji me đu njima čitali su 12 do 18 mjeseci bolje od

prosjeka za svoju kronološku dob.

Mary Ashby-Green također kaže kako program tijekom prvih nekoliko tjedana u školi potiče početne korake dječjeg pisanja. Međutim, ona naglašava da škole ne koriste Jolly Program izolirano. Svi

nastavnici jako paze da identificiraju individualne stilove učenja svojih učenika i daju im odgovarajuće poticaje. Ona kaže kako se slični rezultati ovog sustava zapažaju diljem svijeta.

Osigurajte širok raspon knjiga i priča sa zanimljivim fotografijama i slikama gradi ranim prema stupnjevima čitanja određenih dobnih skupina.

Potaknite svako dijete da odabere priče o temama koje njega zanimaju.

Na kazete snimite roditelje, nastavnike ili starije učenike kako čitaju te priče.

Neka dijete istodobno dok čita, kod ku će i u školi, na walkmanu sluša te priče.

Kada se dijete osjeća sposobnim, neka pročita priču bez kazete.

Na kraju neka dijete pročita neke dijelove priče svojoj učitelj ici, neke koje će samo izabrati, a neke po njenom izboru. U drugom su dijelu Novog Zelanda škole uspješno povezale jednu od najjednostavnijih japanskih inovacija s novozelandskom knjižnicom Školskog časopisa (School Journal)!" i upotrijebili je za

postizanje spektakularnog napretka u prevladavanju poteškoća u čitanju u osnovnoj školi.

Inovacija o kojoj je riječ jest Sony Walkman ili prijenosni kazetofon. U malom novozelandskom predgrađu Flaxmera, pedagoški je psiholog dr. John Medcalf uzeo walkman i upotrijebio ga za

rješavanje velikih problema u čitanju.

Metoda se zove PČKP (engl. TARP): Program čitanja uz pomoć kazeta (engl.

Tape-assisted reading program). Svako se dijete potiče da čita priče po vlastitom izboru i na temelju vlastitih interesa. Međutim, tijekom čitanja svake knjige, kod kuće ili u školi, on istodobno istu priču

može uz pomoć slušalica walkmana čuti na kazeti.

Medcalf kaže: "Čitači sami biraju priče koje žele čitati, o temi koja ih zanima i čitaju ih kada to žele i koliko god puta žele prije no što ih pokušaju pročitati nekome drugome."!"

PČPK - program čitanja uz potporu kazeta U prosjeku djeca pomoću ovog programa za osam do deset tjedana ostvaruju trogodišnji napredak.

*Detalji su prikazani u TARP: The Tape Assisted Reading Program (TARP: Program čitanja uz pomoć kazeta) Johna Medcalfa, koordinatora izobrazbe u Spedal Educational Service, Hastings, New Zealand.

Email: [email protected] www.thelearningweb.net




Naćela vršnjaćkog tuto rstva: * [J [!]

[!] [) @] @]

f!] @] Najprije treba provjeriti stupanj ćitanja obaju učenika. Učenike treba upariti tako da je tutor samo malo bolji čltač od drugog člana para.

Treba izabrati knjige koje odgovaraju stupnju razvijenosti čitanja i interesima učenika.

Tutore se pomocu jednostavnih popisa uvježbava kako koristiti tehnike "stanka, poticaj i pohvala".

Roditelji su u potpunosti informirani, knjige se svakoga dana nose kući, a vodi se i popis savladanih knjiga.

Poučavanje se treba odvijati svakodnevno ili najmanje tri puta tjedno.

Svaki par treba pratiti svoje učenje na pridruženom im kazetofonu.

Nastavnik prati te snimke kako bi provjerio napredovanje kako u čitanju, tako i u poučavanju čitanja. Tijekom šest mjeseci prosječan napredak u čitanju tutora iznosi četiri godine, a za sporije učenike nešto iznad dvije

godine. *Detalje možete pročitati u Peer Tutoring in Reading (Vršnjačko tutorstvo u čitanju) Johna Medcalfa, koordinatora izobrazbe u Special Education Service, Hastings, New Zealend.

Email: [email protected]


Međutim, što ako kasno počnete? 387

Kada se dijete osjeća dovoljno sigurnim, nastavnik provjerava njegov napredak. Medcalf kaže kako su "neki od najboljih rezultata bili na razini četverogodišnjeg do petogodišnjeg napretka u čitanju tijekom osam tjedana programa." Općenito dokumentirani rezultati pokazuju trogodišnji napredak u čitanju tijekom osam do deset tjedana programa.P

Ovaj je program u Novom Zelandu bio od velike pomoći, osobito uz pomoć stupnjevanog materijala iz Ško]skog časopisa koji je popraćen redovitim katalogom s novim materijalima podijeljenim prema sadržajima, predmetima i dobnim razinama. Učenici mogu birati iz ponude priča snimljenih na kazete koje je s vremenom prikupila sama škola, ili mogu zamoliti nastavnika ili roditelja da na kazetu snime priču

ili članak koji ih osobito zanima. U američkim školama u kojima je ovaj program korišten rezultati su također bili zapanjujući. Marie Carbo, direktorica Nacionalnog instituta za stilove čita nja, ovu metodu naziva "metodom snimljenih

knjiga". Kao glasna zagovornica usklađivanja metoda čitanja i materijala dječjim stilovima učenja, ona kaže da se ova metoda može prilagoditi djeci s jakim kinestetičkim stilom. Za njih ona pred laže čitanje knjige postavljene na stalak za note uz istodobnu vožnju statičkog bicikla i slušanje kazete. Ako vam to zvuči "otkačeno", po slušajte odgovore dvaju dječaka koja su iskušala ovu metodu:

"Kada čitate na toj spravi, sve riječi dolaze same po sebi. Ozbiljno mislim!" "Kad sam se popeo na bicikl, dakle ... kad sam počeo čitati, mislim, ne znam, to je vjerojatno neko čudo. Počeo sam se

nekontorolirano smijati jer sam čitao gotovo sto posto bolje nego inače."!"

Vršnjačko tutorstvo Medcalf je nastavio raniji rad profesora Teda G1ynna sa Sveučilišta Otago, razvivši uspješan program vršnjačkog tutorstva u čitanju uz pomoć tehnika "stanka, poticaj i pohvala". U ovoj metodi jedan učenik osnovne škole jednostavno djeluje kao mini-nastavnik drugome učeniku. Opcenito je mini-nastavnik samo malo napredniji u čitanju kako bi tutor i njegov prijatelj imali

podjednako koristi. Tutor sasvim sigurno nije najbolji čitač u razredu, premda on to na kraju može postati. To je zapravo individualno poučavanje bez angažiranja vremena odrasloga nastavnika. Svaki "tutor" uvježbava tehnike "stanka, poticaj i pohvala": kako bi vrijedan rad naučio pohvaliti svakodnevnim jezikom ("Sjajno" ili "Ta ti je dobra!"), kako bi napravio stanku od deset sekundi dok čitač ima poteškoca (i

tako imao vremena smisliti kako mu pomoći), te kako bi ga svojim sugestijama potakao na daljnje čitanje.


Kako roditelji mogu upotrebljavati metodu "Gledaj, slušaj" · Izaberite vrlo zanimljivu knjigu.

· Tisak mora biti velik. Što je dijete manje, to slova trebaju biti veća.

· Poćetnici . vole slike ne previ še rijeći na jednoj stranici.

· Ne tražite od djeteta da vam ćita naglas. Vi ćitajte njemu.

· Dok ćitate pratite tekst prstom ili nekim drugim pokazivaćem.

· Čitajte u rećenicama, s naglaskom na znaćenju.

· Uskladite brzinu vašeg ćitanja s djetetovom sposobnošću praćenja teksta.

· Tijekom ćitanja vi i vaše dijete trebate biti radosni i opušteni.

Sažeto iz FORBES ROBINSONOVE Look, Listen: Learning To Read ls Incredibly Simple * (Gledaj, slušaj: Nevjerojatno je lako neućiti čitati)

'Distribuira J. K. Marketing, P.D. Box 366, Nelson, New Zealand. www.thelearningweb.net

Nastavnica Rhonda Godwin iz Flaxmere Primary School ovako sažima rezultate ove tehnike: "Imali smo tutore koji su u ovaj program ulazili s rezultatom čitanja koji je bio godinu do godinu i pol

ispod njihove kronološke dobi, a tijekom deset tjedana programa napredovali su za dvije godine."2o

Tijekom šest mjeseci prosječan napredak tutora iznosi četiri godine, a sporijih učenika nešto iznad dvije godine." Metoda "Gledaj, slušaj"

Još je jedna novozelandska inovacija napravila sličan dramatičan pomak u poučavanju čitanja cijelih razreda istodobno. Nastavnik Forbes Robinson je godinama

. pokazivao njezinu uspješnost, a ona se dokazala i u praksi diljem Amerike, Britanije i Kanade. On je naziva metodom "Gledaj, sluša]" ("Look, Listen"). Robinson je obožavatelj Domanove teorije koja

tvrdi kako djeca, ukoliko su eksponirana velikim slovima, lako mogu naučiti čitati.

Za razrednu situaciju Robinson preporučuje napravu koja je prethodila televiziji: epidijaskop. "Epidijaskop, za razliku od grafoskopa, ne zahtijeva folije. Baratanje njime ne zahtijeva nikakvu

pripremu.t'š? Kada ga koristite za poučavanje čitanja, samo izaberete prikladnu knjigu, umetnete je u epidijaskop, uključite ga i on projicira stranice knjige u boji, bilo jednu ili dvije istodobno, na ekran

jumboveličine: po mogućnosti dimenzija 250 x 250 cm. Uz epidijaskop se može koristiti i "čarobni pokazivač" kojega nastavnik može brzo pomicati prateći riječi koje

. čita i koje su projicirane na ekranu.

Tamo gdje su istraživani, rezultati Robinsonove tehnike bili su izvrsni:

U Putaruru Intermediate School na Novom Zelandu, metoda "Gledaj, slušaj" upotrijebljenaje na 140 učenika 7. i 8. razreda u dobi od Jl-13 godina. Svi su oni imali "čitalačku dob" dvije do šest

godina ispod svoje kronološke dobi. Njih 140 podijeljeno je u grupe od po 30, te su imali polusatne radionice četiri puta tj edno tijekom 12 tjedana. Šezdeset i tri učenika sedmih razreda testirano je pri je

i poslije primjene ove metode. Za 12 tjedana njih 40 je napredovalo između dvije i tri godine, njih 17 između jedne i jedne i pol godine, a njih petoro za pola godine. Školu su se rezultati toliko daj mili

da je taj program počela koristiti i za odrasle.P

U Jezičnom razvojnom centru u Chelmsford Hall School u Eastboumeu u Engleskoj ista je metoda korištena za poučavanje 106 djece u dobi od četiri do četrnaest godina koja su imala ozbiljnih

teškoća u čitanju. Svih 106 djece je za šest tjedana u prosjeku u čitanju napredovalo za osam rnjeseci.š"


U nekoliko škola u Škotskoj, Robinsonova je metoda korištena kako bi se pomoglo petnaestoro djece u dobi od 11 do 13 godina kojima je dijagnosticiran vrlo


Učenje je najsjajnija i najzabavnija igra u životu.

Sva djeca vjeruju u to od rođenja pa sve do onda dok ih mi ne uvjerimo da je učenje vrlo težak i neugodan posao.

Neka djeca nikada to ne nauče, pa kroz život prolaze vjerujući da je učenje zabavno i da je ono jedina igra koju vrijedi igrati.

Za takve ljude imamo poseban naziv.

Nazivamo ih genijima. GLENN DOMAN

Teach Your Baby Math* (Naučite svoju bebu matematici) 'Izdavač Better Baby Press u The Institutes For The Achievement of Human Potential, 8801 Stenton Avenue, Philadelphia, Pennsylvania 19118, USA.


nizak IQ: od 40 do 70. Oni su tijekom nešto malo manje od šest tjedana bili u programu 45 do 50 minuta dnevno i ostvarili desetomjesečni napredak u čitanju."

U gradskoj multirasnoj školi Fairbank Memorial Iunior School u Torontu u Kanadi, u kojoj velik broj djece uči engleski kao drugi jezik, program se provodio dva puta dnevno po 20 minuta i to samo deset dana. Djeca 2. do 6. razreda za to su vrijeme napredovala u čitanju od pet i pol mjeseci do jedne godine."

Ravnatelj C. E. Webster Junior Public School u Torontu, D. B. RoutIey je, vidjevši rezultate ove metode u svojoj školi, napisao: "Tijekom 24 godina prak se u prosvjeti nikada nisam vidio niti jedan program

za nastavnike koji je proizveo tako pozitivan učinak na učenike kao program gospodina Robinsona.'?? Novozelandski program Oporavka ćitanja

Svih šest spomenutih programa mogu provoditi uobičajeni razredni nastavnici. Međutim, najpoznatiji novozelandski program nadoknade organiziraju nastavnici koji su za njega posebno obrazovani. Taj je

program poznat pod imenom Oporavka čitanja (Reading Recovery) i prva gaje razvila profesorica Marie Clay sa Sveučilišta AuckIand.

Premda je u Novom Zelandu sIužbeno vrijeme početka školovanja šest godina, gotovo sva djeca u školu kreću s pet godina. Do dobi od šest godina mnogo se djece s teškoćama u čitanju identificira i

ukIjučuje u program Oporavka čitanja. Njima svakodnevno po pola sata pomaže za Oporavak čitanja posebno educirani nastavnik. Oporavak čitanja se od 1984. godine provodi u cijelom Novom Zelandu, a program

financira vlada. Djeca u prosjeku dostignu vršnjake unutar razdoblja od 16 tjedana. Njih 97 posto svoju sposobnost zadrži i unaprijedi tijekom napredovanja u školovanju.

Ovaj program pokrenut je i u nekim dijelovima Amerike, Britanije i Australije. U jednom se službenom britanskom obrazovnom izvješću ovaj novozelandski program jako hvali, ali se naglašavaju i dvije

dodatne stvari:

1. U novozelandskom obrazovnom sustavu pismenosti se pridaje "iznimno važno" mjesto. "Zato nije neobično da je identificirana odgovarajuća ciljna skupina i kao pomoć njoj razvijen program Oporavka

čitanja."

2. "Već je jasno da je novozelandski sustav daleko odmaknuo u identificiranju sljedeče fronte, trećeg vala djece, te male jezgre onih koji nisu sposobni napredovati brzinom većine drugih učenika za koju je

ova metoda prikladna. "28

Unatoč međunarodnim pohvalama, mnogi osnovnoškolski nastavnici u Novom Zelandu kažu kako je kombinacija drugih programa, poput onih opisanih u

n6VOIUCIJčl u UI,;t:lIIJU

SYLVIA ASHTON-WARNER autorica knjige Teacher* (Učiteljica) 'Prema Lynley Hood jedan od kljućeva Aston-Warnerićina uspjeha. Prikazano u njenoj knjizi The Biography of Sy/via Ashton-Warner (Biografija Sy/vije Aston-Warner) koju je izdao Viking, Auckland, New

Zealand. www.thelearningweb.net

~ W" , I ovom poglavlju, mnogo učinkovitija, a sasvim sigurno mnogo isplatljivija za učenje djece čitanju. Osobni kljućni rjećnici

Osim Marie Clay i bivšeg direktora Odsjeka za prosvjetu, dr. C.E. Beebya, najpoznatiji pedagoški inovator u drugim zemljama vjerojatno je pokojna Sylvia Ashton-Warner. Njezin prvi prodor k međunarodnoj slavi bilaje knjiga Teacher (Učiteljica) objavljena 1963. godine. Ona se uvelike temeljila na njenom nastavničkorn radu u osnovnim školama u ruralnim područjima Novoga Zelanda gdje je populacija uglavnom maorskog porijekla. Njeni pristaše* bi rekle da ta knjiga pruža najučinkovitije odgovore na taj problem čitanja "treceg vala". Početkom 1950-ih Novi Zeland je u svoje škole uveo seriju čitanki Janet and John, što je bila britanska modifikacija američke serije Alice and Ietty, Međutim, čak se i tada nastavnike poticalo da osmisle vlastite knjige koje će se temeljiti na živetima njihovih učenika.

Slušajući malu maorsku djecu Ashton- Warnerova je "shvatila da neke riječi - za svako dijete različite riječi - imaju više smisla i lakše se pamte nego neke druge". Kad je od malog djeteta traži!a da piše o "vlaku" ono je pisalo o "kanuu",

Ona je poslije toga počela slušati svako dijete i birati ključne riječi "koje su za dijete imale takav smisao da ih je ono bilo sposobno zapamtiti i kad bi ih vidjelo samo jednom". Kao što Lynley Hood piše u knjizi Sylvie; svojoj biografiji Sylvije Ashton- Warner: "Njeni su učenici naučili čitati iz svojih vlastitih ključnih rječnika. Gotovo svakoga dana Sylvia je svakom djetetu pomagala da, iz vlastitih iskustava kod kuće i u školi, odabere novu ključnu riječ. Ona bi tu riječ napisala debelom pastelom na velikom komadu kartona i dala ga djetetu. Karte s riječima postale su djeci osobne i vrijedne jer su predstavljale njihove predodžbe. Djeca koja bi se inače mjesecima mučila nad "See Spot run" u novim čitankama Janet and John, bacila bi samo jedan pogled na riječi 'leš', 'pivo' ili 'skrivanje' i odjednom bi znala čitati.

"Priče iz kojih su se izrodile ključne riječi bile su ispričane na slikovitom maorskom-engleskom jeziku. Sylvia ih je vjerno bilježila na velikim arcima pa pira i pričvršćivala na zidove: 'Uhvatila sam stričeka Montya kako piški iza dr-

* Oni koji žele po prvi put čitati radove Sylvie Ashton- Warner, trebali bi biti svjesni kako je ona, osim što je imala mnoge izvanredne osobine, bila egocentrična i sklona pretjerivanju. Premda sebi može pripisati zaslugu za izum koncepta ključnih rječnika, mnogi njeni radovi pogrešno navode na zaključak kako je ona bila usamljeni glas koji je zagovarao na dijete centrirana obrazovanje u novozelandskoj pedagoškoj divljini. U stvari je Beeby, kao načelnik Odsjeka za prosvjetu, bio pionir tog pristupa - kako na racionalan nečin, tako i u praksi.


~ ..• 394


HERBERT KOHL Reading, How To * (Kako čitati)

'Izdavać: Penguin, London.

Međutim, što ako kasno počnete?

395 veta. Razbjesnio se kad sam mu se smijala.', 'Moj tata je mami dao šljivu ispod oka.' Premda to nije baš bilo ono što je Odjel za prosvjetu imao na umu kada je zagovarao uporabu dječjih iskustava prilikom poučavanja čitanja,

ali je svakako bilo djelotvorno. Uzbuđenje i osjećaj slobode stvorili su dotad nezapamćeno oduševljenje za čitanjem.t'-?

Onaje shvatila da su djecu više zanimale njihove vlastite priče, nego njezine.

Zato je učenicima pomagala napisati ih. Potom je priče pretočila u glazbu. Zatim je kreirala svoje vlastite prikaze dječjih snova i iskustava. Onaje svu djecu smatrala jako kreativnima i poticala ih da rade s glinom i bojama.

Iznad svega ona je svoju filozofiju sažela u jednu nezaboravnu rečenicu: 08lobodite urođenu maštu svoga djeteta i iskoristite je kao radni materijal.

Neke od tih tehnika koristili su Felicity Hughes, za poučavanje engleskoga u Tanzaniji.P i Herbert Kohl za djelotvorno poučavanje djece manjinskih kultura u Kaliforniji.

Poćetna školska matematika Novozelandski uspjeh s obnovom čitanja, popraćen je nekim inovativnim pristupima u poučavanju elementarne matematike. Početni školski program ma tematike (PŠPM, Beninning School Mathematics), primjerice,

sadrži žarko obojene slagalice i igre. U nekim školama djeca tijekom prve dvije godine učenja matematike koriste ta sredstva, ako i druge manipulativne materijale za učenje glavnih odnosa koji se nalaze u temeljima

matematike.

Američka spisateljica Schultz ovako sažima svoje dojmove o tom programu:

"Već i površan pogled na šestogodišnjake i sedmogodišnjake pri ulasku u učionicu može nam reći kako je PŠPM u punom zamahu. Četvero učenika rastežući gumice preko štapića na ploči pravi geometrijske likove. Djeca za

stolom crtaju slike koristeći kartonske krugove, kvadrate i trokute. Jedan dječak na vagu vješa stvari iz kućanstva, a pritom se rukovodi listom pitanja poput, primjerice, onoga koji se odnosi na to je li pluteni čep teži od

spajalice za papir. Šest učenika stoje poredani u vrsti po visini i odgovaraju na pitanja nastavnice o tome tko je prvi, drugi i treći u liniji, te tko stoji između koga."!' Međutim, mnogi novozelandski nastavnici misle kako je

ovaj pristup previše vezan uz Piagetov razvojni "raspored", te da se mnogo bolji rezultati mogu postići različitim projektima rukovanja u još ranijoj dobi, uključujući tu i varijacije Montessori programa.

Raćunalni programi nadoknade . Neke su škole ostvarile velik uspjeh koristeći internacionalni Technic Lego program. Druge koriste neke od izvrsnih danas raspoloživih računalnih matema-

396 ReVOlUCiJa U ucenjU

Međutim, !lto ako kasno poćnete? 397

Djeca najbolje uće onda kada tičkih programa. Među najboljim programima su oni koje je prve počela izradivati tvrtka Computer Curriculum Corporation, a koji se temelje na višegodišnjim istraživanjima Sveučilišta Stanford iz

Kalifomije, i to ne samo za matematiku, nego i za niz drugih predmeta.

U Kini je tvrtka Clever Software Company razvila programe Računalni tutor (Computer Tutor) koji su na CD-ROM-u, a jamče uspjeh na školskim ispitima.

Matematićki program SEED • lm se pomogne

da sami otkriju načela koja leže

u temeljima pojava. Najbolji američki ne-računalni program nadoknade za matematiku koji smo mi vidjeli naziva se SEED: Special Elementary Education for the Disadvanta ged32 (Posebni program osnovnog obrazovanja

za socijalno zapostavljene) .

Nastavnici u Dallasu, Teksasu, Philadelphiji, Pensilvaniji i Oaklandu, Kalifomija, s uspjehom su koristili SEED metodu za poučavanje napredne srednjoškolske matematike desetogodišnje

afroameričke djece iz siromašnih obitelji, koja su samo nekoliko mjeseci prije iz matematike zaostajala do dvije godine.

Tri "medicinsko-pedagoška" programa PETER KUNE

The Everyday Genius* (Svakodnevni genija/ac) Premda ovo nije knjiga o medicinskim problemima, niti jedno istraživanje učinkovitih programa nadoknade ne bi bilo potpuno bez pregleda tri programa s jakim "medicinsko-pedagoškim" vezama.

prvi program metoda je koju su razvili Glenn Doman i njegov tim s Instituta za postignuća u ljudskim potencijalima u Philadelphiji, a u svrhu pomoći djeci s ozbiljnim oštećenjima mozga.

Nastavljajući pionirski rad profesora Temple Faya, Domannov tim je mnogu slijepu djecu djelotvomo naučio vidjeti, gluhu djecu slušati, a hendikepiranu djecu izvoditi aktivnosti na "normalnoj" razini. To

im je uspjelo tako da su druge dijelove mozga fizički "pre oblikovali" - za preuzimanje funkcija oštećenih mozgovnih stanica i područja. Njegova revolucionarna knjiga What To Do About Your Brain-Injured Child (Što učiniti s vlastitim djetetom koje ima oštečeni mozak) i danas je jednako inspirativna i izazovna kao što je bila i 1974. godine kada je prvi puta izdana.

Drugi program je Tomatisova metoda, koju je prije 50 godina, razvio francuski liječnik, psiholog i pedagog dr. Alfred Tomatis. Ova metoda za "ponovno učenje" sposobnosti slušanja i obrade

zvukova, putem složenih mehanizama unutarnjeg uha i cijeloga tijela, koristi filtrirani i nefiltrirani zvuk. Tomatisova metoda koristi se u više od 200 centara diljem svijeta. Neki od tih rezultata su iznimni,

te ukazuju ne samo na poboljšanje sposobnosti slušanja, već i na razvoj superiornih sposobnosti govora, čitanja, pisanja, sportskih vještina, socijalne interakcije, motomi razvoj i razvoj muzikalnosti.

'Izdavač: Great Oce an Publishers Ine, 1823 North Lineoln Street, Arlington, VV 22207. www.thelearningweb.net



Ako su vam rekli da vaše dijete pati od sindroma nedostatka pažnje, proćitajte tko mu sve mogu biti uzori!

Qrville Wright, jedan od prvih ljudi koji su polet jeli, zbog lošeg je vladanja izbačan iz škole. Ludwig van Beethoven je bio prost, loše se ponašao i bio podložan divljim ispadima bijesa. Papu Ivana XXIII poslali su kući s porukom u kojoj se kaže kako neprekidno dolazi na nastavu nepripremljen. On tu poruku nije predao. Louis Armstrong, veliki jazz pjevač i saksofonist, bio je u ustanovi za delinkventne dječake. Slikar Paul Cezzane je imao prgavu narav i kad god bi se osjećao frustriranim u histeričnom bi bijesu lupao nogama o pod. Pjesnika Williama Wodswortha su još prije njegova osmog rođendana opisali kao "tvrdoglava, samovoljna i neukrotiva dječaka". Sarah Bemhardt je tri puta bila izbačena iz škole. Will Rogers je u školi bio nepopravljiv i bježao je od kuće. Arturo Toscanini je bio samovoljan i neposlušan dječak. Kada bi jednom odlučio da nešto ne želi učiniti, ništa ga ne bi moglo natjerati da promijeni mišljenje.

THOMAS ARMSTRONG The Myth of the A.D.D.S. Child* (Mit o djetetu sa sindromom poremećaja pažnje)

'Izdavač: Penguin, New York.


Treći program, kojega je razvio Thomas Armstrong, pokriva prirodne alternative medicinskom tretmanu sindroma poremećaja pažnje (Attention Deficit Disorder Syndrome ili AD.D.S.) koji navodno pogađa

oko dva milijuna američke djece. AD.D.S. karakteriziraju tri glavne značajke: hiperaktivno st (vrpoljenje, pretjerano trčanje i penjanje, napuštanje mjesta u školskoj klupi), impulzivnost (brzopleto davanje odgovora u razredu, prekidanje

drugih, problem s čekanjem na red) i nedostatak pažnje (zaboravljivost, dezorganiziranost, gubljenje stvari, pogreške iz nemara). Posljednjih su godina psihijatri diljem Amerike za tzv. AD.D.S. propisali na rnilijune doza Ritalina, lijeka za koji je izvorno dokazano da kod odraslih kontrolira blagu depresiju i senilnost.

Naravno, nitko ne može poreći činjenicu da mnoga djeca redovito iskazuju spomenute tri karakteristike, tj. hiperaktivnost, impulzivnost i nedostatak pažnje. Međutim, dr. Armstrong, koji je godinama is traži vao različite stilove učenja, jasno izražava gledište kojega dijele i autori ove knjige. U knjizi The Myth of the A.D.D.S. Child (Mit o djetetu sa sindromom

poremećaja pažnje) on piše: "A.D.D.S. ne postoji. Ta djeca nisu poremećena. Ona možda imaju drukčiji stil razmišljanja, pažnje i ponašanja, ali ona ne stvaraju taj poremećaj. Stvaraju ga širi socijalni i obrazovni utjecaji."

Knjiga dr. Armstronga opisuje "50 načina za unapeđenje ponašanja i raspona pažnje vašeg djeteta bez uporabe lijekova, etiketiranja ili prisile". Ti načini vari raju od promjena prehrambenih navika do

programa tjelesnog obrazovanja, od bračnih umjetničkih tečajeva do uporabe opuštajuće pozadinske glazbe, te od kanaliziranja energije u kreativnu umjetnost do tečajeva iz računarstva. Sve su to razumne, zdravorazumske aktivnosti koje se mogu preporučiti svim roditeljima i školama i to ne samo kao pomoć neuspješnoj djeci kako bi što rani je sustigla svoje vršnjake, već i kao način

sprječavanja preranog prekida školovanja u budućnosti.


Kakoriješiti problem prekida školovanja 12. poglavlje: Rješavanje problema prekida školovanja ---

o U školi prihvatiti japanske poslovne metode.

o Koristiti cijeli svijet kao učlonlcu, te sve predmete učiti zajedno u obliku integriranih projekata.

O Učiti u suradničkim grupama.

O Najprije steći opcu sliku, a tek je potom nadopunjavati detaljima.

O Učiti u kraćim razdobljima s ugrađenim uspješnim koracima na tome putu.

O Primijeniti pouke iz SuperCampa. Kako se visoko popeti pomocu obrazovanja, a ne pomoću droge, bandi i krlrnlnalltsta

Da li je zaista moguće da gotovo svi učenici uspiju u srednjoj školi?

Postoje li zaista zajamčene metode kojima se može postići da tinejdžeri postižu visoke uspjehe, a ne da budu "high" zbog droge ili sudjelovanja u bandama i kriminalu? Postoje li načini za

rezanje stope prekida školovanja čak i među onima koji u srednju školu ulaze puno zaostajući za drugima? Je li zaista moguće da gotovo svi učenici vole srednju školu? Na sreću naša

istraživanja daju potvrdne odgovore. Iznimne srednje škole već postižu spomenute rezultate koristeći:

O Zdravorazumske pouke iz najboljih svjetskih poslova.

O Metode koje plijene emocije učenika, tako da oni žele ostati u školi.

O Promišljeno povezivanje rezultata sveučilišnih istraživanja, kompetentnih srednjoškolskih nastavnika i nove tehnologije.

O Nove grupne tehnike učenja koje one koji su bili neuspješni na ispitima podižu na razinu jako uspješnih učenika.

O Metode koje se usredotočuju na ono što mladima želimo, a ne ono što im ne želimo.

O Kratke i stupnjevane školske predmete na kojima svatko, i u svakoj dobi, može postići uspjeh korak po korak.

O Izvanredne, kondenzirane izvanškolske SuperCampove koji rezultiraju značajnim porastom akademskih rezultata, motivacije i samopouzdanja. www.!helearningweb.ne!

iipji .. iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii====~-::------------ I


Inovativne metode

poućavanja škole Mt. Edgecumbe potlču učenike

i izazivaju

oduševljenje poslovnih rukovoditelja. Reading, Writing and Continous Improvement* (Čitanje, pisanje i stalno unapređivanje)

'Članak iz časopisa Competitive Times kojeg je objavio GOALJQPC (broj 1, 1991.)

Rješavanje problema prekida školovanja

403

o Nove tehnike poučavanja koje mogu zadovoljiti sve pojedinačne stilove učenja.

Kao radne modele priče o uspjehu tinejdžera odabrali smo primjere čak s jugoistočnog poluotoka Aljaske, prekrasnih i zadivljujućih nacionalnih parkova Novog Zelanda i SuperCamp pokreta koji se danas proširio od

Kalifornije do Singapura.

1. Korištenje japanskih poslovnih metoda za poboljšanje škole Kada biste neku američku državu morali nominirati za revolucionarnu ulogu u srednjem školstvu, Aljaska ne bi bila na vrhu lista nominacije mnogih. Po svo joj je površini ona najveća od 50 sjedinjenih država, čak je

dvaput već a od Teksasa. Međutim, po broju stanovnika ona je druga odostraga. U njoj živi oko pola milijuna ljudi, a jedino velegradsko područje predstavlja Anchorage koji ima 200.000 stanovnika. Tu živi raznoliko

starosjedilačko stanovništvo: bijelci, Eskimi, Eleuti i nekoliko indijanskih plemena od kojih je većina koncentrirana oko malih gradića od oko samo 150 do 200 stanovnika, koji žive od vrlo niskih pri manja i u klimatskim

uvjetima u kojima zimi temperatura dostiže -17 stupnjeva Fahrenheita ili -20 stupnjeva Celzijusa. To teško da bi mogli biti uvjeti za rastući obrazovni uspjeh.

Pa ipak, jedna je škola na Aljaski zadnjih godina zaslužila naziv vodeće ško le u svijetu. Ona je također pokazala kako velike zamisli mogu poteći iz drugih područja - u ovom slučaju iz japanske kvalitativne revolucije

koju je izvorno inspirirao Amerikanac W. Edwards Deming.

TQM (Total Quality Management ili Potpuno upravljanje kvalitetom) i CIP (Continous Improvement Process ili Proces trajnog unapređivanja ili Kaizen) bili su među glavnim procesima koji su Japan za 40 godina

pretvorili iz opustošenog, uzdrmanog i poraženog društva u svjetsku gospodarsku silu.

Danas je predvodnica sličnih metoda u obrazovanju srednja škola Mt. Edgecumbe iz Sitke na Aljaski.' Mt. Edgecumbe je javna škola internatskog tipa u kojoj ima 210 učenika i 13 nastavnika. Osamdeset i pet posto njenih

učenika pot ječe iz malih sela. Većina njih su Indijanci koji su potomci plemena Tlingit, Haida i Tsimpshean, kao i eskimskih plemena i Aleuta. Četrdeset posto učenika te škole imalo je poteškoća u drugim školama.

Međutim, u posljednjih nekoliko godina ta je škola postigla jednu od najviših stopa upisa maturanata u visokoškolske ustanove.

Taje škola na mnoge načine transformirana zahvaljujući vizijama dvojice ljudi: upravitelja Larraea Rocheleaua i bivšeg nastavnika Davida Langforda. Mt. Edgecumbe škola otvorena je 1947. godine kao škola za

arneričke Indijance. Me-

404 ReVOlUCija u ućenJu

Rješavanje problema preKida SKOlOVanja

14 TOČAKAZA UNAPREĐENJE KVALITETE W. EDWARDSA DEMINGA đutim, 1984. godine pretvorena je u "alternativnu" eksperimentalnu školu kojom je upravljao Rocheleau. Posjetitelji škole opisivali su ga kao praktičnog idealis ta. Jedan od njegovih prvih ciljeva bio je

"pretvoriti te učenike u poduzetnike koji će se vratiti u svoja sela i promijeniti ih".2 Ti su snovi djelomično uspjeli, međutim, škola se zaista počela isticati četiri godine kasnije kada je nastavnik Langford

tijekom svojeg posjeta Phoenixu u Arizoni prisustvovao poslovnom sastanku Potpunog upravljanja kvalitetom. On je postao uvjeren da bi isti proce si koji su transformirali Japan, mogli preobraziti i školu.

Uvjerio je Reocheleaua da pohađa isti seminar i nakon toga škola Mt. Edgecumbe nikada više nije bila

ona stara.

IJJ Stvoriti stalnost svrhe za unapređivanjem. ~ Usvojiti novu filozofiju kvalitete. I]J Prekinuti ovisnost o masovnom ispitivanju. [!] Završiti s praksom zakljućivanja poslova na temelju proračuna kratkoroćnih troškova. [IJ Neprekidno unapređivati cijeli sustav. @] Uvesti lzobrazbu kojom ćete djelatnike naučiti da dobro obavljaju svoj posao. [ZJ Uvesti rukovodstvo koje će se sastojati od ljudi koji su od

pomoći.

[!] Odagnati strah od postavljanja pitanja.

[[] Ukloniti prepreke između djelatnika razlićitih podrućja. [IQJ Ukinuti slogane, opomene i ciljeve radne snage. !ITJ Ukinuti numerićke kvote.

~ Ukloniti prepreke prema ponosu radnika.

ff[] Uspostaviti živ program obrazovanja i izobrazbe. [ill Poduzeti mjere za postizanje te preobrazbe. Kako bismo mogli ukratko opisati školu koja je naglavce okrenula sve druge obrazovne sustave? Pokušajmo:

O Nastavnici i učenici smatraju se su-rukovoditeljima. oni individualno i kolektivno određuju svoje vlastite mete i ciljeve. Redovito sami sebe procjenjuju u odnosu na dogovorene standarde vrsnoće. U školi Edgecumbe ne postoje ocjene "neprolazan" i "nedovoljan". Niti jedan zadatak nije završen dok ne zadovolji standarde vrsnoće koji su daleko viši od onih koji su ikad postignuti na nekom školskom ispitu.

O Prvi računalni tečaj poučava brzom strojopisu. Svi učenici svoje domaće zadaće pišu na računalu, koristeći programe za pisanje, za računanje i grafičke programe kako bi postigli 100 posto savršene

rezultate. To je potpuno jednako situaciji u kojoj će njihovi budući poslovi zahtijevati izvrsnost u stroj opisu, pravopisu, računovodstvu, te financijskim i trgovačkim izvještajima.

O Škola je zajednički identificirala svoje "unutarnje" (učenike, nastavnike, administratore i drugo osoblje) i "vanjske" mušterije (sveučilišta i fakultete, voj ne, industrijske i uslužne djelatnike, domove i

društvo u cjelini).

O Sve aktivnosti u školi planiraju se u suradnji s tim "mušterijama".

O Učenici i osoblje složili su se oko svoje "izjave oposlanju". Ona, između ostalog, naglašava kako: "Škola pred učenike, administrativne djelatnike i nas tavnike postavlja visoka očekivanja. Program i

nastavni plan utemeljeni su na uvjerenju da učenici imaju velike i često neostvarene potencijale. Škola učenike priprema za prijelaz u odra sio doba pomažuči im da odrede što žele raditi i razvijajući

sposobnosti i samopouzdanje nužno za postizanje njihovih ciljeva. Od učenika se zahtijeva da slijede rigorozne akademske programe koji ih potiču da rade na svojoj najvišoj mogućoj razini."?

O prvi tjedan škole svake je godine posvečeti izgradnji samopouzdanja i uvježbavanju kvalitete. Jedan zajednički izvještaj učenika i nastavnika piše: "Time što se prvi tjedan škole bavimo

razlozima zbog kojih učenici pohađaju ško- *W. Edwards Deming, Out Of Crisis (Izlazak iz krize), Massachusetts Institute of Technology Center for Advanced Engineering Study.




Trajna svrhovitost* srednje škole Mt. Edgecumbe Cilj srednje škole Mt. Edgecumbe iz Sitke na Aljaski jest da stvori KVALITETNE pojedince.

Naše se aktivnosti temelje na sljed8Ćim uvjerenjima:

[IJ Ljudski su odnosi temelj za svako unapređenje kvalitete. cg] Sve se sastavnica u našoj organizaciji mogu unaprijediti. @J Uklanjanje uzroka problema u sustavu neizbježno

vodi k

unapređenju.

CD Osoba koja obavlja neki posao najviše o njemu zna.

@] Ljudi se žele angažirati i dobro obavljati svoj posao. [§] Svatko se želi osjetati kao osoba čiji se doprinos cijeni. !IJ zajedničkim radom na unapređenjU sustava može se posti-

ći više nego individualnim radom oko sustava.

[[] Proces strukturalnog rješavanja problema uz pomoc statističkih grafičkih tehnika rješavanja problema, omogućuje vam da vidite gdje ste, gdje su moguće inačice, kakva je re-lativna vrijednost problema koje treba riješiti, te jesu li uvedene promjene rezultirale željenim učinkom.

~ Neprijateljski odnosi su kontraproduktivni i zastarjeli.

~ Svaka organizacija ima neotkriveno drago kamenje koje čeka da ga se izbrusi.

!.!TI. Uklanjanje prepreka prema ponosu radnika i radosti učenja oslobađaju istinske i neiskorištene potencijale organizacije.

[gJ Prioritet koji omogućuju trajno unapređIVanje jesu permanentna izobrazba, učenje i eksperimentiranje. <Izdavač: Mt. Edqeournbe High School (30. listopada, 1990).

Rješavanje problema prekida školovanja 407

lu, oni već postaju spremni učiti i nestrpljivi su da počnu. Usredotočujemo se na to što smo stvarno sposobni postići, a ne samo obaviti."

O Kao dio inicijacije svi učenici i djelatnici sudjeluju u Tečaju vezivanja koji je vrlo sličan nekim tečajevima Vanjske veze i nekim aktivnostima iz SuperCam pa. Oni ga opisuju kao tečaj na kojem se

sjajno izgrađuje samopouzdanje. Specijalist u Totalnom upravljanju kvalitetom, Myron Tribus, kaže: "Taj tečaj za sve učenike čini ono što sportska natjecanja čine samo za neke. Samo to čini bolje. Prema

mome mišljenju, tako škola pokušava razviti nezavisne timske igrače."?

O Budući da. su učenici zaključili kako je neučinkovito imati sedam kratkih razdoblja učenja dnevno, škola se prebacila na 9G-minutne satove. Takav raspored osigurava vrijeme za

laboratorijski rad, za projekte koje učenici izvode svojim rukama, za izlete na teren, temeljite rasprave, različite stilove poučavanja i temeljito učenje. Ovako reorganiziran raspored nastavnicima također osigurava tri dodatna sata tjedno za vlastiti razvitak i pripreme.

O Budući da se na učenike gleda kao na mušterije, škola im pokušava pružiti ono što oni žele. Kako su učenici opetovano zahtijevali više tehničkih pomagala, škola je nabavila desetke računala, te svim

učenicima omogućila da noću koriste računalni laboratorij, knjižnicu i znanstvena pomagala. U jednom izvješ ću stoji: "Kvalitetna implementacija zahtijeva mnogo resursa jer sav rad i učenje obavljaju

učenici, a ne nastavnici. Prosječan broj sati za izradu domaćih zadaća narastao je na 15 sati tj edno. Učenje, zajednički rad i uspjeh, postali su navikom.">

O Proces trajnog unapređivanja nastavnike je potskso da. razmisle o svojim stilovima poučavanja. Jedan je nastavnik iz prirodnih znanosti rekao kako se iz 80 postotuog predavača pretvorio u 95

postotnog moderatora učenja.

O Što je s disciplinskim problemima? "Unapređenje cjelokupnog obrazovnog sustava tako da su na pIV'O mjesto stavljene potrebe učenika/mušterija, doslovce je uklonio disciplinske probleme u

razredima ... učenici stječu osjećaj pripadnosti i u svakom nastavnom satu vide njegovu vrijednost. Učenici putem pozitivnog vršnjačkog pritiska pomažu u kontroli i preveniraju disciplinske problerne.?"

O Svi učenici si postavljaju ciljeve za unapređenje, kao što su primjerice postizanje samih petice; izbjegavanje opomena za ponašanje i smanjenje kašnjenja.

O Svi učenici pohađaju 9G-minutni tjedni trening iz unapređenja kvalitete i rjeAavanja tazličitih školskih problema.

O Svi nastavnici uvježbani su u izradi dijagrama toka. Dijagrami toka dugoročnih projekata postavljeni su tako da svatko može vidjeti kako se njegov dio uklapa u cjelinu projekta.


14 Demingovih točaka TQM-a koje su učenici prilagodili obrazovanju* Demingovih 14 točaka TQM-a primijenjeno je na mnoge grane poslovanja. Međutim, ovdje vam navodimo kako ih je jedan razred u srednjoj ško li Mt. Edgecumbe na Aljaski, prilagodio potrebama obrazovanja: 1. Stvorite trajnu orijentiranost prema unapređenju učenika i usluga. Neka vam cilj bude da stvorite učenike naj više kvalitete koji će biti sposobni poboljšavati sve oblike procesa i zauzimati smislene polozaje u društvu.

2. Usvojite novu filozofiju. Pedagoško rukovodstvo mora odgovoriti na izazov, mora znati svoje odgovornosti i preuzeti vodstvo k promjenama. 3. Radite na uklanjanju ocjenjivanja i štetnih učinaka procjenjivanja ljudi. 4. Prekinite ovisnost o testiranju kao načinu postizanja kvalitete. Uklonite potrebu za ispitivanjem na masovnoj osnovi (standardizirane testove pos tignuća, ispite za minimum prolaznosti, itd.) na način da osigurate iskustva učenja koja stvaraju kvalitetan uradak. 5. Surađujte s obrazovnom ustanovom iz koje dolaze vaši učenici. Poboljšajte veze s izvorima koji vas mogu obavijestiti o učeniku i pomozite u poboljšanju kvalitete učenika koji dolaze u vaš sustav. 6. Neprekidno i zauvijek unapređujte angažiranost učenika i usluga kako biste poboljšali kvalitetu i produktivnost.

7. Uvedite obrazovanje i izobrazbu na poslu kako za učenike, tako i za nastavnike, strucno i administrativno osoblje. 8. Uvedite rukovođenje. Cilj nadzora trebao bi biti pomoći ljudima pri uporabi strojeva, uređaja i materijala u cilju boljeg obavljanja posla. 9. Odagnajte strah kako bi svatko mogao učinkovito doprinositi radu školskog sustava. Stvorite ozračje koje će ljude ohrabrivati da otvoreno govore. 10. Srušite prepreke između različitih odjela. Ljudi koji poučavaju, koji poučavaju djecu s posebnim potrebama. obavljaju računovodstvene, prehrambene i administrativne poslove, koji osmišljavaju nastavni program i koji istražu]u, svi moraju djelovati kao jedan tim. Razvijte strategije za povećanje suradnje među grupama i pojedincima. 11. Uklonite slogane, opomene i ciljeve koji od nastavnika i učenika zahtijevaju savršen uradak i novu razinu produktivnosti. Stroge opomene stvaraju neprijateljske odnose. Velika većina uzroka niske kvalitete i niske produktivnosti leži u sustavu, te je stoga izvan mogućnosti nadzora nastavnika i učenika. 12. Uklonite standarde rada (kvote) za nastavnike i učenike (npr. da se testovni rezultati povećaju za 10%, a prekidi školovanja smanje za 15%). Zamijenite vodstvo. 13. Uklonite prepreke koje učenicima, nastavnicima i rukovodstvu uskraćuju njihovo pravo na ponos i užitak u radu. 14. Uvedite dmarnlčan program obrazovanja i samounapređivanja za sve. 15. Sve ljUde u školi angažirajte u postizanju opisanih transformacija. To je posao sviju njih.

*Izdavač: Mt. Edgecumbe High School (30. listopad, 1990). www.thelearningweb.net

Rješavanje problema prekida školovanja

o Budući da je jedan od ciljeva ove škole razviti "poduzetnike Paciflčkog kruga" učenici su morali uspostaviti četiri pilot "tvttke": Sitka Sound Seafoods, Alaska Premier Bait Company,

Alaska's Smokehouse and Fish Co., i Alaska Pulp Corporation koje su sve pod okriljem Edgecumbe Enterprises-a. Temeljna tvrtka osnovala je svoju prvu centralu za preradu lososa 1985. godine i vodili

su je učenici. Cilj je bio da se učenici nauče vještinama i steknu iskustva koja su im potrebna za vođenje uvozno-izvoznih poslova usmjerenih na azijska tržišta. Do 1988-89. godine ta je tvrtka u Japan

izvozila četiri godišnje brodske pošiljke dimljenog lososa. Svako poduzeće unutar te grupe danas povezuje praktičnu nastavu i akademske nastavne programe.

Tako učenici na matematici računaju tečaj dolara naprema jenu. U društvenirn se predmetima uči geografija pacifičkog područja. Na satovirna umjetnosti učenici dizajniraju promotivne brošure i

etikete za proizvode. Učenici na satovima poslovanja i računarstva uče kako izrađivati liste za analizu troškova i cijena cijelog projekta.'

O Myron Tribus svijetu prikazuje kako su ti poslovni projekti povezani s drugim predmetima proučavanja: "Na satu poduzetništva, koje poučava Marty Johnson, gledao sam kako učenici pripremaju i

pakiraju dirnljeni losos za prodaju u Japanu. Kako bi odredili okus i teksturu los osa koja se Japancima najviše sviđa, učenici su proveli istraživanje ukusa lokalnih Japanaca. Za postizanje željenog okusa

morali su upotrijebiti točno određenu vrstu lososa, određeno ga vrijeme i na određenoj temperaturi držati u posebnoj otopini rasola, za koju su eksperi mentalno utvrdili da postiže odgovarajuci okus,

potom ga određeno vrijeme dirniti na odgovarajućoj mješavini drvenog triješća, a sve to koristeči ribu izrezanu na komade točno određene veličine i debljine. Proučavajući omote dimljene ribe koja se


prodaje u Japanu, osmislili su atraktivno pakiranje koje odgovara malim japanskim hladnjacima, Osmislili su i vlastitu upečatljivu etiketu na japanskom jeziku. Zatim su proveli marketinško testiranje

svog proizvoda u Japanu." To je podrazumijevalo studijska putovanja u Japan i druge zemlje u pacifičkom području.

O Svi učenici uče kineski ili japanski jezik, a u njihovim nastavnim programima postoji puno sadIžaja koji se bave poviješću, kulturom i jezicima pacifičkog područja, englesldmjezikom, društvenim znanostima, matematikom, prirodnim znanostima, pomorsldm znanostima, računalima, poslovanjem i fjelesnim odgojem.

O Školska izjava o poslanstvu naglašava kako su "prigode za rukovođenje, javnu službu i poduzetništvo integrirane u njezin program, kako tijekom tako i nakon redovite školske nastave." 409



Model srednje škole Mt. Edgecumbe o Svakom se učeniku pomaže, vodi ga se i potiče da izabere svoje budu će akademsko ili tehničko obrazovanje i alternativne metode zarađivanja za život. Uđete li na sat poslovanja vidjet

ćete učenike koji pripremaju liste koje odražavaju koliko će ih, nakon što diplomiraju, koštati odabrani životni stil uključujuči tu otplatu kredita za stan, poreze, promjene u troškovima života i

projekcije za varijable kao što su troškovi prijevoza i školovanja.

O Ćesto cijeli razredi rade bez nadzora - kao što će to jednoga dana trebati činiti u stvarnome životu - tako da nastavnicima ostaje dodatnog slobodnog vremena za učenje i daljnju pripremu nastave.

O Svaki nastavni program se neprekidno revidira. U školi su na temelju istraživanja učeničkih zahtjeva uvedeni ruski jezik, fizika, viša matematika i napredni trening kvalitete.

O Na nastavi Procesa trajnog unapređivanja (CIP-a) medija učenici poučavaju svoje suučenike. U razredu nema nastavnika niti njegova pomoćnika. Dvadeset i pet učenika-trenera preuzelo je

odgovornost za obrazovanje drugih učenika u znanostima o kvaliteti.

O Izobrazba nastavnog osoblja ima najveći prioritet. Nastavnike se neprekidno potiče da sami dovode u pitanje i opravdavaju svaki proces učenja. Škola je uvela dva predmeta iz istraživanja i

razvoja, prirodne znanosti i tehnologiju, te CIP-a medija. Na njoj se neprekidno eksperimentira s novim tehnologijama u opremi i ljudskim odnosima.

O Svaki nastavnik ima svoje vlastito računalo i osposobljen je u mnogim njegovim primjenama. Škola je također među prvima uvela višestruku uporabu multimedijalne tehnologije kao što su laserski

diskovi, aplikacija hiperkarti i prez entacijski softver.

O Svaki učenik dobiva priručnik "Statut uspjeha". Njega koriste da bi bilježili domaće zadaće i tjedne planove, organizirali svoje vrijeme i grafički bilježiti svoj napredak. Cjelokupni naglasak je na

samodisciplini i sarnomotivaciji.

Kakvaje stopa uspjeha? Jednostavan cilj Mt. Edgecumbe škole jasno je postavljen: stvoriti KVALITETNE pojedince. Gotovo 50 posto svih maturanata upisalo se na fa1rultete i još su uvijek tamo ili su diplomirali. To je mnogo više od nacionalnog prosjeka. Gotovo uopće nema djece koja prekidaju školovanje prije vremena. U školi su sigurni da će svi njihovi učenici nastavit i dalje učiti i rasti. 9 Časopis Competitive Times piše: "Inovativne tehnike poučavanja škole Mt. Edgecumbe predstavljaju izazov za učenike i izazivaju oduševljenje među poslovnim rukovoditeljima."!" Tribus

tome dodaje: "Volio bih kada bih u cijeloj zemlji mogao naići na istu glad za znanjem."!'

o Nastavnici i ućenici su su-rukovoditelji. O Izvrsnost se drži normom. O Prvi tjedan svake godine služi gradnji samopouzdanja. O Nastavnici su u 90 posto slućajeva moderatori, a ne

predavaći.

O Ućenici određuju i vrše nadzor nad disciplinom. O Svi uče brzi strojopis.

O Kako bi proizveli radove koji zadovoljavaju profesionalne standarde, svi koriste racunala.

O Kako bi teoriju ostvarila u praksi, škola vodi ćetiri pllot-tvrtke.

O Svi ućenici uće kineski ili japanski jezik.

O Na zahtjev ućenika u nastavni program dodani su ruski jezik, fizika, viša matematika i napredni trening iz kvalitete.

O Razredi rade bez nadzora.

O Izobrazba nastavnog osoblja je vrhunski prioritet. O Svaki nastavnik ima svoje racunalo,

O Nastavnici i ućenici uče kako razvijati i koristiti multimedijska sredstva kao što su laserski diskovi, hiperkarte i prezentacijski softver.

O 50 posto učenika upisuje se na fakultet.


Stara metoda rada

u srednjim školama odvojena je od stvarnoga

svijeta. PAT NOLAN

direktor Programa integriranog poučavanja u srednjoj školi Freyberg* 'u razgovoru s autorom u srednjoj školi Freyberg u Palmerson Northu na Novom Zelandu (1991.). Dr. Nolan je viši predavač

na Sveučilištu Massey u Palmerson Northu i direktor sveučilišnog Centra za pedagoška istraživanja i razvoj. www.thelearningweb.net


Naravno, Mt. Edgecumbe je škola internatskoga tipa? ali njena su načela TQM-a i CIP-Kaizena uporabljiva za obrazovne sustave na svakoj razini, a posebno su prikladna za pretvaranje

ranije "neuspješnih" škola u uspješne.

2. Ifltegriranompoućavanju cijeli svijet služi kao ućionica Ako je Mt. Edgecumbe na Aljaski nevjerojatno mjesto za početak revolucije, onda zelen, dobro pošumljen nacionalni park i visoke planine Novog Zelanda iz gledaju još udaljenije od

tradicionalne školske učionice. Međutim, ako njih spojite s najnovijom kompjutorskom tehnologijom, predanim timom sveučilišnih inovatora i nekim fleksibilnim nastavnicima iz srednje škole Freyberg u malom gradiću Palmerson Northu, ponovno ćete dobiti iznenađujuće rezultate.

Svaka inovacija ima svoju vizonarsku pokretačku silu. U školi Freyberg to je bio dr. Pat Nolan, viši predavač iz područja obrazovanja na Sveučilištu Massey u predgrađu Palmerson Northa. Massey je izvorno bio "poljoprivredni fakultet" i blisko je povezan s nekoliko obližnjih stočarskih istraživačkih instituta. Dakle, ima dugu tradiciju praktičnoga rada. Pat Nolan

udružio je svoju ljubav prema obrazovanju sa strašću za istraživanjern prirode Novoga Zelanda: njegovih impozantnih vulkanskih snježnih polja, čistih iskričavih rijeka i šuma bogatih izvor-nim drvećem i pticama. On je također i obožavatelj računala, koji sada predvodi Centar za pedagoška istraživanja i razvoj na Sveučilištu Massey, a taj je centar prvi koji je nudio usluge baze

podataka drugim obrazovnim ustanovama.

U "integrirani program poučavanja" na Freybergu Nolan je udružio sve svoje strasti. Međutim taj program nije samo san. Nolan ga drži vrstom alternativnog obrazovnog programa koji "može napraviti korak dalje u osiguravanju svim srednjoškolskim učenicima onih rezultata koje su prije postizali samo najboljih 30 do 40 posto.':"

On kaže kako je "stara metoda" srednjoškolskog poučavanja odvojena od stvarnoga svijeta. "Svi smo mi prošli taj školski sustav. Ono što smo iskusili bili su međusobno odijeljeni ili rascjepkani nastavni programi u kojima su predmeti zaključani u svojim malim odjeljcima, s čvrstim malim ogradama oko njih. Tako smo mi posebno učili matematiku, fiziku i engleski.


Rijetko smo vidjeli vezu među predmetima. Međutim, upravo međusobnim povezivanjem predmeta i uviđanjem veza među njima možemo bolje razumjeti stvarni svijet. To je u osnovi ono što predstavlja integraciju: razvijanje načina poučavanja i doživljavanja znanja na način koji u umovima učenika uspostavlja međusobne veze, te ih potiče da to znanje upotrijebe u stvaranju novih rješenja."

Slični su se dokazi, naravno, izražavali tijekom mnogo godina. U razdoblju od 1943. do 1987. samo je na Novom Zelandu pet različitih pedagoških istraži vanja istaklo dobrobiti integriranog poučavanja.P Međutim, mnogi ravnatelji


Rje!lavanje problema prekida !lkolovanja 415

Zanimljive izvanškolske projektne aktivnosti koje kombiniraju istraživanja i proučavanja.

Učenici koriste računalo kao sredstvo za obradu i analizu informacija.

Povijest, zemljopis, prirodne znanosti, matematika, ekonomija, pisanje, računanje i ostali predmeti se povezuju, a ne poučavaju svaki zasebno. škola i nastavnici nisu uvijek vjerovali tim argumentima. Mnogo godina najbolji su osnovnoškolski nastavnici na Novom Zelandu bili "na dijete usmjereni" mo deratori, ali mnogi tradicionalni

srednjoškolski i sveučilišni nastavnici bili su "predavači jednog predmeta". Integriranje nekoliko predmeta znači promjenu, a promjena često donosi strah i stres.

Međutim, isto je tako moguće da računalo koje tjera na "integraciju" mijenja ono što su poticali mnogi raniji izvještaji. Većina računalnih programa je, narav no, vrlo specijalizirana. Međutim, danas

svako razumno poslovanje u cilju rješavanja međusobno povezanih problema integrira mnoge od tih programa. Financijski direktor koristi računalne računovodstvene baze podataka kako bi kompilirao

godišnje izvješće svoje tvrtke, dizajner koristi istu tu bazu podataka kako bi napravio grafičke prikaze za isto to izvješće, a koristi i druge računalne prog rame kako bi stvorio s njim povezana umjetnička

djela i stranice spremne za snimanje. Cijeli poslovni planovi i brze izmjene proizvoda danas se pojavljuju na bar-kodovima bljeskajući diljem tisuća različitih samoposluživanja istodobno crtajući grafikone

trendova tržišta u bazama podataka opskrbljivača na drugom kraju kontinenta. Narudžbenice klijenata u trenu se pretvaraju u planove proizvodnje i narudžbenice za kupnju sirovina.

Poslovi se vrte oko integriranih specijalista, kako onih samostalnih, tako i onih koji rade u grupama. Danas informacijska revolucija integrira rad tih speci jalista. Nolan kaže kako stvarni svijet zahtijeva

promjene u tradicionalnom školovanju po predmetima. On je uvjeren kako su promjene još nužnije jer je sve manje radnih mjesta koja ranije nisu zahtijevala nikakve kvalifikacije.

"U prošlosti su" - kaže on - "ljudi koji su u školi bili razmjerno neuspješni, razmjerno nekvaliticirani i razmjerno neobrazovani, mogli išetati u svijet obilja, dobiti posao i dovoljno dobro živjeti. Danas su ta vremena prošla - ali ne samo . ta, prošla su i vremena uskog profesionalnog obrazovanja. "14

Zato Nolanov program integrativnog obrazovanja povezuje istraživanja s područja obrazovanja koja se pro vode na Sveučilištu Massey s projektima teren skih studija, s računalnim studijama koje

sponzorira IBM i novozelandskim srednjoškolskim kurikulumom. Njegov pilot program započeo je 1986. godine sa šestom generacijom u školi Freyberg. Prva nastava integriranog obrazovanja

kombinirala je biologiju, računarstvo, engleski i geografiju. Ti elementi bili su povezani oko središnje teme problema očuvanja i rukovođenja s kojima se su 0čavaju novozelandski nacionalni parkovi. Ta je

tema bila zajednička nit koja je povezala predmete u koherentan program. Glavni dio projekta sačinjavali su izvanškolske istraživačke ekskurzije. Prema Nolanovim riječima: "Ta terenska istraživanja po

nacionalnim parkovima suočila su učenike ne samo s fizičkom avanturom i izazovom, već su generirala iskustva, podatke i informacije koji su

Tri ključna elementa integriranog obrazovanja Sažeto iz Case Study of Curriculum Innovation in New Zealand:

The Freyberg Integrated Studies Project (StUdija slučaja inovacija u kurikulumu na Novom Zelandu: Projekt integrirane nastave u školi Freyberg) autora C. J. Patrcka Nolana, tada pomoćnika direktora Centra za

pedagoška istraživanja i razvoj na Sveučilištu Massey u Palmerson Northu na Novom Zelandu, i Davida H. McKinnona, gostujućeg istraživača na Odsjeku za pedagogiju na

Sveučilištu Massey. Izdavač: Massey University (23. travanj, 1-991).


Dakle i to je škola: tjedan dana pješaćenja

i vožnje kanuima kroz neke od najljepših predjela

na svijetu.* 'Učenici programa integriranog obrazovanja '' sred~joj Šk~li Freyberg u.

Palmerson Northu na Novome Zelandu, često Idu na JednotJ~d~a puto,:,anJa niz prekrasnu novozelandsku rijeku Waganui i pritom komblnlr~JU ~ro~cav~ nje povijesti, geografije, ekologije, okoliša,

iskorištav~nja ze~IJlsta .1 p.nro~nJh znanosti. Potom čitav projekt integriraju kornpjutorskirn analizama I plsanJ.em izvještaja. Informacija dobivena u razgovoru autora. o.v~ k~jige s nastavruci- ma, učenicima i direktorima projekta u srednjoj skoli Freyberg.


HJesavanJe problema prekida školovanja 417

bili potrebni za održavanje programa integriranog obrazovanja tijekom cijele godine. Računala su također igrala središnju ulogu u podržavanju proučavanja središnje teme. Ona su omogućavala analizu

velikih i razmjerno složenih skupova podataka koji se obično ne razmatraju i ne obrađuju na ovom stupnju obrazova nja. Računala su također omogućila prošireno proučavanje specifičnih predmeta i

pripomogla motiviranju učenika."

Tijekom tog pilot programa rezultati ispita tih učenika uspoređeni su s usporednom grupom učenika koji su pohađali standardnu srednjoškolsku nastavu po predmetima. "Nadali smo se pokazati kako

ti učenici u integriranome programu postižu bolje rezultate nego oni koji pohađaju normalnu srednjoškolsku nastavu. I upravo smo to i pokazali." Budući da je ovaj pilot projekt proveden s učenicima

završnog razreda koji su i inače uspješni učenici, Nolan bi bio sretan da može reći kako grupa u pilot istraživanju nije postigla lošije rezultate od uobičajenih. "Međutim, mogli smo dokazati daje akademski uspjeh te grupe bio značajno bolji. Ti su učenici postizali rezultate koji su u engleskom i geograiiji bili 00lji* za 20 do 30 bodove; a u matematici i prirodnim znanostima u prosjeku za 10 do 15 bodova."15

Potom je cjelokupni program nastavljen s učenicima koji su počinjali s prvim razredom srednjoškolskog obrazovanja. Ranija su istraživanja pokazala da je moguće koristiti četiri različite vrste pristupa integriranom kurikulumu. Tim u školi Freyberg koristio je sve četiri vrste pristupa-za razvijanje istraživanja centriranog na učenike, za razvijanje sposobnosti praktičnog mišljenja, za tematska istraživanja i

koreliranje različitih predmeta.

Novozelandski srednjoškolski kurikulum također potiče učenike da razvijaju pozitivne stavove, znanja i sposobnosti u području svakog predmeta. Škola Freyberg iskoristila je ista ta načela kao srž svoga pristupa. Oni su te sržne sposobnosti povezali u četiri integracijske teme i to putem izvanškolskih aktivnosti i računarstvom.

Nolan izvještava: "Tijekom sljedeće tri godine imali smo izvanškolske izlete koji su u početnim godinama trajali od jednog do dva sata pa do tri dana, a u zav ršnim godinama sedam do osam dana."

Jedan je razred proveo tj ed an dana na rijeci Waganui. Međutim, prije polaska razred je podijeljen u studijske grupe. Jedna je grupa istraživala međusobnu povezanost rijeke i poljoprivrede, druga je

sakupljala informacije za izvješće o utjecaju na okoliš, treća se pripremila za testiranje kemijskog sastava rijeke i vodenih tokova, a četvrta je istražila povijest Maora na tom području. "Čitav program


rukovodio se nastavnim kurikulumom" - kaže Nolan - "ali većina je aktivnosti sadržavala komponente pustolovine i te-

* Na većini novozelandskih školskih ispita učenici se procjenjuju s obzirom na maksimalni mogući razultat od 100. "Ocjene" se dakle daju u obliku postotaka.


Rješavanje problema prekida Skolovanja 419

PAT NOLAN Massey University* renske nastave, učenja vještina snalaženja u prirodi i preživljavanja, kampiranja, kao i učenja rada u grupama, istraživanja specijaliziranih problema i njihovog in tegriranja u ukupno izviešče.''"

Pat Nolan vjeruje kako se eksperimentom integrirane nastave na kocku stavljaju velika pitanja. "Godinama smo živjeli u sustavu u kojem su nekvalificirani ljudi mogli naći posao, čak i ako su pali na

školskim ispitima. Ta se situacija promijenila i ne vjerujem da će se ikada ponovno vratiti, Ono što društvo danas zah tijeva vrsta je znanja i sposobnosti za koje smo uvijek tvrdili da ih želimo razvi ti kod

naših učenika. Željeli smo da budu obrazovani u prirodnim znanostima, matematici i sposobnosti komuniciranja, te da razumiju politiku i društvene pri like. Željeli smo da budu originalni mislioci - da

upravljaju svojom budućnošću i donose odluke sa samopouzdanjem u vlastite sposobnosti. Danas su te želje imperativ. Potrebni su nam učenici koji o stvarima mogu razmišljati na zaokružen način, koji su

holistički mislioci, koji kada se nose s nekim problemom ili pitanjem mogu uključiti znanja i ideje iz mnogo različitih disciplina."!"

On također kaže kako se društvo "suočava s danom kada će, u vrlo bliskoj budućnosti, računala biti uobičajena kao što su to danas džepni kalkulatori, a bit će približno jednako i financijski dostupna.

Ne samo to, nastavnici neće moći učinkovito poučavati ukoliko ne budu vješti i samopouzdani u korištenju računala u doslovce svim nastavnim predmetima školskog programa. Svoju stvarnu moć ra čunalo

će postići kada postane sredstvo učenja kojeg će nadzirati sam učenik. Naš Freyberški projekt djelomično anticipira taj dan."

Rezultati su već prisutni. Novi Zeland ima nacionalne ispite za školske svjedodžbe iz specifičnih predmeta na koje učenici mogu izići nakon tri godine srednje škole. Kada su učenici integriranog

programa iz škole Freyberg izašli na te ispite iz pojedinih predmeta, postigli su značajno bolje rezultate od učenika koji nisu bili u tom programu - čak do 30 posto bolje. IS Svi učenici iz tog programa s

kojima smo razgovarali rekli su nam kako je cijeli integralni program terenskih izleta bio zabavan i kako im je podigao samopouzdanje.

Ono što Nolana čini još zadovoljnijim je da su gotovo svi učenici uključeni u integrirano poučavanje postigli istovjetan napredak. Većina onih koji bi ranije pali na ispitima, sada su bili uspješni.

Od 1991. godine svi učenici prvog i drugog razreda srednje škole Freyberg učili su društvene znanosti i engleski kroz integriranu nastavu. Na s njima pove zanim terenskim izletima uključene su i

prirodne znanosti, matematika i drugi relevantni predmeti. Novi ravnatelj škole Russell Trethewey kaže: "Mi nemamo zaseban odsjek za računalne znanosti, ali rad na računalima i terenski izleti igra ju

ključnu ulogu u cjelokupnoj nastavi. U trećem se razredu učenici vraćaju na

Svoju stvarnu moć racunalo će postići kada postane sredstvo učenja kojega kontrolira učenik. "lz intervjua s autorom, Palmerson North, New Zealand.


U stvarnome životu

odrasli nikada ne bi tolerirali

stopu neuspjeha koja se očekuje u školama.

DON BROWN novozelendski prosvjetni savjetnik* 'Iz intervjua s autorom, Kapiti College, Paraparaum, Novi Zeland.


"Jlt:;čl.Včl.lljtl JJIUUltlllli:I JJ'tlNUi:I "I\UIUVi:lIIJi:I .. " nastavni program po pojedinim predmetima kako bi mogli polagati nacionalne ispite, a rezultati su im dobrano bolji od nacionalnog prosjeka.:"?

Skola Freyberg također je postigla najveći porast u cijelom Novom Zelandu u broju učenika upisanih na fakultete: gotovo dvostruki porast tijekom četiri godine.

3. Grupno učenje i tehnike "cijele slike"

Ista motivacija tjera prosvjetnog savjetnika Dona Browna koji je uveo druge dvije "uspješne" inovacije u srednju školu u blizini Palmerson Northa: u Kapiti College.

"Godinama je 30 posto novozelandske populacije napuštalo srednju školu bez ikakve kvalifikacije" - govori Brown - "i godinama smo imali ispit za školsku svjedodžbu koji je zapravo namjerno rušio

50 posto djece. Kad bismo isto to činili u stvarnome životu, tada bi morali reći da 30 posto populacije nikada neće dobiti vozačku dozvolu, dok će 50 posto njih neprekidno ponavljati ispit kako bi je

dobili. Odrasli to nikada ne bi tolerirali, no to je sustav koji imamo u školama."20

Kako bi to spriječio Kapiti College je uveo dvije zasebne američke inicijative čijaje svrha prevencija preranog prekida školovanja.

Prva se naziva suradničko učenje. Brown kaže: "To vrlo jednostavno znači da umjesto da radiš pojedinačno i nadmećeš se sa svima ostalima, razvijaš međuovisnost unutar timova." Druga inovacija dolazi izravno iz slaga1ica i primjera "cijele slike"; najprije pogledaj cijelu sliku i onda će ti biti lakše spojiti dijelove. Dakle, razredi u Kapitiju rade u suradničkim grupama i nastavnici im prije po-

četka nastave pruže cjelokupnu sliku neke teme. Oni tu tehniku nazivaju Prethodnim organiziranjem.

Ponovno govori Brown: "Prethodno organiziranje daje ti sliku prije no što trebaš pogledati u njene dijelove, a potom te poziva da sklopiš te dijelove kako bi napravio sliku koja ti je prikazana na

početku."


To je, naravno, stvar koju bi učinio svaki sposoban poslovni menadžer: unaprijed bi najprije prikazao godišnji program kako bi njegovi zaposlenici znali gdje se oni u njega uklapaju. U Kapiti College

ta dva sustava daju osobito dobre rezultate kod onih koji bi inače bili najslabiji u razredu. Brown kaže: "Kada smo se usmjerili na tu grupu djece, pokazali smo dvije stvari: prvo, da su ocjene cije le grupe

porasle, ali i da su najbrže porasle ocjene onih iz donje trecine."

U jednoj od škola koje koriste ta dva sustava "prosječni" su učenici povećali svoje ocjene na standardiziranim nacionalnim ispitima s 50 na 70 posto. Nekada lo ši učenici povećali su svoj prosjek s 37

posto na više od 63 posto.š!


Rješavanje problema prekida školovanja 423 4. Šestotjedni tećajevi koji izgrađuju uspjeh korak po korak

70 posto uspješnost na ispitima. Nekada loši ućenici

Još je jedna novozelandska srednja škola dramatično poboljšala izglede za zapošljavanje nudeći velik broj koncentriranih tečajeva koji zahtijevaju nastavu u trajanju od samo šest tjedana.

Srednja škola Tikipunga nalazi se u sjevernom gradu Whangarei koji je smješten u središtu regije s visokom nezaposlenošću. Tamo preko 78 posto obi telji živi na socijalnoj pomoći, što je tipičan recept

za obrazovnu katastrofu.

Tikipunga je taj ishod preokrenula planirajući postizanje uspjeha korak po korak. Bivša ravnateljica Edna Tait kaže: "Naše namje iskustvo pokazalo da čak i najsposobniji učenici pozitivnije reagiraju na

kratkoročna razdoblja učenja, na učenje s vrlo jasnim ciljevima koji su opisani tako da ih oni mogu postići, te na spoznaju da će nakon šest tjedana dobiti potvrdu koja će vrlo jasno opisivati us pjehe koje su

postigli u određenom području nastave."22

U nizu šestotjednih tečajeva učenici prolaze standardne predmete kao što su engleski, matematika, prirodne i društvene znanosti, i temeljne sposobnosti rada na računalu. Potom imaju široke mogućnosti

izbora: mogu pohađati šestotjedne tečajeve zavarivanja, kuhanja, automehanike, proizvodnje video kazeta i stolar stva ili, ukoliko ih zanima turistička uslužna djelatnost, pohađati šestotjedni tečaj izrade

suvenira oblikovanjem slonovače. Škola se jako zanima za umjetnost. Izvorni radovi lokalnih slikara poredani su duž njenih hodnika. Tikipunga škola ima zadivljujuću 90 postotnu prolaznost učenika na

nacionalnim ispitima iz umjetnosti.

Edna Tait naglašava kako sustav ocjenjivanja u Tikipungi nije tipa prolazpad. Potvrda na kraju svakih šest tjedana točno objašnjava što je svaki učenik postigao.

Svatko može pohađati bilo koji tečaj.jrnao 15 ili 50 godina. "Imali smo jednu ženu od 82 godine u trećem razredu maorskog i s njom je bio užitak raditi." Jedna velika prednost šestotjednih modu la je

sljedeća: ukoliko osjećate da vam je potrebno više iskustva, modul možete lako ponoviti."

Na ovaj način cijela škola radi na način sličan poslovanju u kojem, primjerice, zaposlenici redovito odlaze na kraće tečajeve kako bi savladali nove kompjutorske programe ili prešli na viši stupanj.

Taitova kaže: "Jedna od stvarnih prednosti leži u načinu na koji učenici st ječu samopouzdanje. Jedan se uspjeh nadograđuje na drugi."

Kakvi su praktični rezultati? "Kada smo analizirali što se dogodilo s našim bivšim učenicima saznali smo da samo vrlo mali broj njih nije nastavio školova nje ili neki drugi oblik obrazovanja, ili nije

zaposlen."

Prosjećni ućenici napredovali su s 50 na

napredovali su s 37 na 63 posto. 'Rezultati zajedničkog programa Suradničkog učenja i "Prethodnog organiziranja" prikazani u novozelandskoj televizijskoj seriji Where To Now? (Kamo sada?) 1991. godine i tiskani u časopisu Pacifie Network čiji je

izdavač Pacifie Fundation, Auckland, New Zealand (veljača, 1992.).

I 19YUILA\.IlJQ LA U\.tgIIJU

5. Sve to objedinjuje SuperCamp

može Što bi se dogodilo kada bi se svi opisani pristupi povezali s najučinkovitijim svjetskim tehnikama poučavanja i razvitka samopoštovanja i kada bi učenici počeli voljeti pohađati školu?

Odgovor na ovo pitanje definitivno je i jasno dan u programu koji je započeo u Kaliforniji, a uveden je i u Singapuru, Rusiji, Kanadi i Hong Kongu. Taj se program zove SuperCamp. On pokazuje

kako se dramatične promjene ne mogu dogoditi preko jedne noći, ali se svakako mogu dogoditi preko deset njih.

SuperCamp predstavlja intenzivni obrazovni i razvojni program koji je uglavnom namijenjen tinejdžerima, ali i starijim studentima. Neke učenike u njega ša lju roditelji - uglavnom zbog niskih

ocjena i slabe motivacije. Drugi ga žele pohađati jer se jako svidio njihovim prijateljima. Nakon samo deset dana povećavaju se motivacija, samopoštovanje, a kasnije i vrlo značajno postignuća u aka-

demskim rezultatima.

Veliko sedmogodi~nje doktorsko istraživanje'J3 na uzorku od 6042 učeniku", utvrdilo je kako nakon samo deset dana 84 posto njih izvještava da im je ojača10 samopo~tovanje, 81 posto njih da su samopouzdaniji, a kod 68 njih porasla je motivacija.

Rezultati tu ne prestaju. U američkim srednjim školama ocjenjuje se ocjenama od A do F. Nakon samo desetodnevnog pohađiw.ja SuperCampa ranije loši učenici su povečsli svoje ocjeoe za 1 prosječni ocjenski. bodo Učenici s F ocjenom postali su učenici s ocjenom D; D-ovci su postali C-ovci, dok su Csovci svoj uspjeh poboljšali za pola prosječne ocjene.

Dakle, u čemu je tajna SuperCampa? Taj program, koji je temeljen na jedinstvenom prototipu iz 1982. godine, dvostruki je kurikulum koji se sastoji od (l) akademskog kurikuluma koji se odnosi na

učenje o tome kako učiti i (2) kurikuluma osobnoga rasta i životnih sposobnosti. On koristi sve tehnike koje smo opisali kao metode "istinskog učenja", tj. model integrativnog ubrzanog učenja.

Taj je program doista ubrzan. Desetodnevni akademski kurikulum uključuje sposobnsoti kreativnog pisanja, kreativnosti općenito, brzog čitanja, vještine pripremanja za testove i uvježbavanje

pamćenja, a sve to u kontekstu učiti-kakoučiti.

Kurikulum iz osobnog rasta i životnih sposobnosti uključuje aktivnosti koje razvijaju tjelesnevještine, vrijednosti i sposobnosti komuniciranja s vršnjacima i roditeljima. Oba programa, akademski i

osobnog rasta i životnih sposobnosti, uronjeni su u glazbu, igru i emocije.

u ovoj srednjoj školi svatko pohađati šestotjednu nastavu: od

petnaestogodišnjaka do osamdesetdvogodišnjaka. EDNA TAIT

bivša ravnateljica srednje škole Tikipunga iz Whangarei na Novom Zelandu* *Do danas je SuperCamp pohsaslo više od 25.000 učenika.

*Skraćeno iz autoričina intervjua. www.thelearningweb.net




Osiguravamo okolinu u kojoj je moguće maksimalno ućenje. To se postiže izgradnjom odnosa povjerenja između svih sudionika i razvojem samopouzdanja.

Kako bi svi učenici mogli shvatiti gradivo, poućavamo razlićitim stilovima poućavanja.

Mi polaznike ućimo sposobnostima koje su im potrebne za ućenje svakog predmeta, a ne za specifićno gradivo. Cjelokupni desetodnevni program, po našem je mišljenju, idealan model za uvod u svaku školsku godinu - premda dan u SuperCampu traje od 7 do 22.30 sati.

1. dan: dolazak, uvodi, stvaranje timova, sigurnost.

2. dan: Dan pamćenja - uvodni dan koji gradi samopouzdanje, sigurnost, povjerenje i stav da je učenje zabavno - s aktivnostima koje se kreću od jutarnje glazbe do tehnika izrade Umnih karti.

3. dan: Dan komunikacije koji pokriva širok raspon komunikacijskih sposobnosti koje se tiču učenja o tome kako učiti.

4. dan: Dan akademske nastave koji uključuje brzo čitanje, akademske strategije, kreativnost, pisanje, matematiku i stilove učenja.

5. dan: Tečaj povezivanja - koji djeci pruža priliku da dožive otkrića, prošire samonametnuta ograničenja, te da, u cilju izvršenja zadatka i dobivanja podrške, rade u timu.

6. dan: Dan akademske nastave.

7. dan: Dan odnosa - kada se uči raditi na odnosima sa samim sobom, vršnjacima i roditeljima i na podizanju samopoštovanja.

8. dan: Dan akademske nastave uključujući i grupne projekte.

9. dan: Integracijski dan tijekom kojega se izrađuju izjave osobnoga poslanja, vježbe za rast samopouzdanja, određivanja ciljeva i školsko poticanje.

10. dan: Pregled napravljenog i diplomiranje.

Zašto je SuperCamp toliko uspješan SuperCamp djeluje zbog naše posvećenosti totalnom iskustvu.

U srži našeg programa tri su važna koncepta: 'Iz intervjua s autorom.

Međutim, ovaj šturo napisani sažetak rasporeda ne opravdava tvrdnje daje to desetodnevni tečaj zabave, igre, sudjelovanja i aktivnosti. Međutim, ukoliko pro čitate sljedeće bilješke koautorice Vos,

koja je bivša moderatorica u SuperCampu, počet ćete dobivati stvarnu sliku ozračja toga kampa:

O Gole su učionice preko noći preoblikovane, ukrašene živim biljkama, urednim papirom presvučenim klupama, vrčevima ledene vode s limunom, perifernim plakatima po svim zidovima, jakim

prenosivim kazetofonom, natpisom "Dobrodošli" i nasmješenim licem na velikome papiru, jednom riječju već usklađenim ozračjem.

O U 10 sati dolaze učenici. Nema zvona, svira samo rock glazba i to glasno i energično, onako kako to tinejdžeri vole.

O Za početak dana čita se pjesma (Krila za let Stevena Gamera) kao uvod u pojedinačno određivanje ciljeva. Potom se od samog početka od djece traži izrav na uključenostjer trebaju identificirati svoje

opće ciljeve u kreativnom pisanju.

BOBBI DePORTER predsjednik SuperCampa* oO ••••• ~. -lot.. .••. 1 •••.•.••••.• : ••••.••••••.•.•. L... •.•••.•.•.

.•.•. u ntlVUIUl.ilJQ u Ul.itlllJU HJ9savanJ9 prODlsma prSl\llUI. 5I\UIUVi1I1Ji1 .......

pretiskano s dopuštenjem

o Nastavnica, noseći kuharsku kapu, uvodi djecu u tehnike "vizualizacije" tako da zamišljaju da večeraju u prekrasnome restoranu.

O Provodi se aktivnost "Što je u tome meni važno?" i time se zahvaćaju "skrivene namjere" učenika: "Ako bi mogao birati nešto iz cjelokupnog područja pisanja, što bi bilo ono što bi ti

zaista pomoglo?" Učenici daju izjave o željenim ishodima učenja, a da pritom ne shvaćaju kako se na subliminalnoj razini "pecaju" na svoju skrivenu namjeru. Nastavnik grupira željene

ishode u "grozdove" putem tehnike oluje ideja koju je u Pisanju na prirodan način (Writing The Natura] Way) prikazala Gabriel RiCO. Ovdje se ne proučava neko određeno književno djelo već

učenici uče pisati iz svoje vlastite stvaralačke perspektive.

O Ishodi prikazani u "grozdovima" pričvrščuju se na zid kako bi još više pojačali podsvjesne poruke.

O Potom "odmjeravanje budućnosti" - djeca vizualiziraju kako bi se željela osjećati navečer kada nastava bude gotova i kada postignu svoje ciljeve. Pritom u pozadini svira glazba iz

filma Vatrene kočije (Chariots of Fire).

O Još jedna stanka, a poslije nje, prikaz tehnika brzog pisanja i "grozdova" jer mnogi učenici govore kako se teško osjećaju kada trebaju početi kreativno pi sati. Te se tehnike prikazuju

kroz višestruke inteligencije.

O Međutim, uskoro postaje očigledno kako, kao i mnogi novopečeni kreativni pisci, učenici pišu riječima koje su statične, a ne slikovite. Zato nastavnica s kapom kuhara peče pizzu

natopljenu sirom i pikantnim umacima kako bi se "slikovite riječi'' mogle "okusiti".

O Do ručka je nastava kreativnog pisanja postala jedna od ugodnih aktivnosti.

Nastavnica prikuplja povratne informacije od učenika, a zatim slijedi kratko ponavljanje i prikaz zamamnih stvari koje slijede.

O Nakon ručka djeca su "hiperaktivna", ali nakon tog neizbježnog razdraganog raspoloženja uzrokovanog unosom šećera slijedi ranopopodnevni pad aktivnosti. Kako bi ga svladala

nastavnica čita živopisno djelo pod nazivom Dama i pile (Lady and the Chick), iz knjige Rebecce Kaplan Pisci na naukovanju (Writers in Training). Dok pokušavaju odglumiti pojedine dijelove te

priče učenici se zabavljaju. Emocije ih održavaju uključenima u učenje.

O Još kreativnoga pisanja - ali tek nakon "promjene stanja" - putem istezanja. Potom se bacamo na stvaranje "grozdova" i tehnika "brzog pisanja" koje se proširuju na demonstraciju

usporedbe i kontrasta putem aktivnosti s mekom šarenom loptom. Zatim još jedna stanka. Stanke i promjene stanja igraju važnu ulogu u procesu učenja. One stvaraju više "prvih" i

"posljednjih" sadržaja i tako po.boljšavaju pamćenje materijala.

Krila zalet Sudite živote ljudi Prema onome što čine Prema tome gdje su bili. Prestanite pitati

Zašto neki ljudi hodaju Dok drugi lete. Neki žive sa svojom imovinom

Oni žive svoje živote i svakodnevne spletke Tijekom koji ih ne vodi niti gore niti dolje Već ih jednostavno vodi u krug

Dok se drugi nadaju da neće stati

Zbog osrednjosti u ljudima

I svakodnevno teže više, kreću se dalje.

Odbijajući smrt, i sve što je smrtno, Ponovno se samo pitaju

Zašto neki ljudi hodaju

Dok drugi moraju letieti."

Steven E. Garner *Tipična pjesma koja se koristi na početku sata određivanja ciljeva na nastavi kreativnog pisanja koju je u SuperCampu vodila Jeannette Vos.



430 Revolucija u učenju Rješavanje problema prekida školovanja 431

o Budući da je prekrasan dan, vježbu pisanja izvodimo na otvorenom. Prije toga uz pozadinsku glazbu razgovaramo o formuli priče i vizualiziramo moguće zaplete, likove i okruženja.

O Nakon vježbe pisanja na otvorenom učenici procjenjuju svoj do tadašnji rad i osjećaje. Njihova nastavnica čita te njihove procjene kako bi provjerila kako napreduju i pokrpa "rupe" koje je nužno

popuniti, kao i potrebe koje treba zadovoljiti nakon večere.

O Nakon večere svi se stišavaju. Umro je' otac jednog učenika. Nastavnica stoga mijenja tempo i čita učenicima učenički sastav iz prethodne grupe o dje vojčici kojoj je umro djed. "Možda bi pomoglo

samo pisanje o našim obiteljima" - kaže ona - koristeći fleksibilnost utemeljenu na potrebama učenika koja treba biti sastavni dio svakog dobrog poučavanja.

O Potom razmjenjuju priče i trče oko zgrada da bi se ispuhali - tipični način "promjene stanja" ugrađen u svaki sat.

O U 20 sati vrijeme je za čitanje poezije i vlastitih pjesničkih pokušaja uz laganu pozadinsku glazbu.

O U 20.15 sati vrijeme je da razmjene svoje književne pokušaje. Nakon što je prvi učenik pročitao svoju pjesmu nastupa tajac. Šesnaestogodišnjak počinje plakati pred 35 drugih učenika. Iza njega

slijedi drugi, a potom svi dok učenici empatički nastavljaju razmjenu napisanih tekstova i svojih osjećaja.

O U 20.45 jasno je da razmjena ne može potrajati cijelu noc, nego da je tre ba prekinuti radi zajedničkog okupljanja cijeloga kampa na kojem se rekapituli ra protekli dan i razgovara o uvjerenjima,

vrijednostima i ponašanju.

O Do 22.30 sati učenici su ocijenili svoje nastavnike, spremili se za spavanje i svjetla se gase. Nastavnica se osmjehuje: njene ocjene za taj dan su dobre.

To je tipičan dan u SuperCampu, ako se bilo koji dan može uopće nazvati tipičnim. Svakodnevno nastavnici predstavljaju modele ključnih načela samopoštovanja i visokomotiviranih postignuća.

Rezultati su, kao što smo već izvjestili, trajni.

Što o tome misle roditelji? Devedeset i dva posto roditelja i 98 posto učenika izražava općenito pozitivne stavove prema dječjim iskustvima učenja u kampu."

Roditeljska tvrtka The SuperCamp organizacije, Learning Forum, danas radi s različitim američkim školama i s nekoliko cijelih okruga na inkorporiranju prog rama koji je opisan u knjigama suosnivača

SuperCampa, Bobbija DePortera, Kvantno učenje (Quantum Learning) i Kvantno poučavanje (Quantum Teaching).

Kvantno učenje za nastavnike (Quantum Learning for Teachers) program je profesionalnog razvoja za edukatore koji za cilj ima "vraćanje radosti u proces učenja". Njegovi rezultati govore sami za sebe:

Izrada "g rozdova" za kreativnost Izrada "grozdova" je, kao i izrada Umnih karti, način na koji misli možemo biIježiti u maniri lančane reakcije. To je izvrstan način za poticanje kreativnosti, osobito u pisanju. Tu je tehniku izumila Gabriel Rico i prikazana je

u njezinoj knjizi Writting The Natural Way (Pisanje na prirodan način) koju je izdao J. P. Tarcher, Los Angeles, CA.

n~VUIU\iIJi:I u ul,;tlnJu

25% 50% 75% 100%

o Srednjoškolski školski okrug Thornton Township u South Hollandu u IIlinoisu ima tri srednje škole, a svaku pohađa oko 2.200 učenika. Velik postotak tih učenika porijeklom je iz

obitelji s niskim prihodima, a njih 83 posto je afroameričkog porijekla. Leaming Forum je od 1992. godine više puta organizirao jednodnevne treninge kako bi se u školski rad uvela načela

SuperCampa. Detaljna istraživanja" su do 1998. godine pokazala kako su i nastavnici i učenici dramatično poboljšali svoju učinkovitost,

O U proljeće 1997. godine otkriveno je kako učenici koji dolaze u 9. razred u Thomton imaju ispodprosječne rezultate iz matematike i engleskog. Njima je pružena prilika da pohađaju

dvadesetdvodnevnu ljetnu školu Kvantnog učenja. Nakon toga mnogi su postigli dvogodišnji napredak u matematici (oni koji nisu dosegli razinu ocjena), a oni koji su dosegli razinu ocjena

postigli su šestogodišnji napredak. Dramatično su se poboljšale i ocjene iz engleskoga.

O Srednjoškolski školski okrug Grossmont u La Mesi li Kaliforniji, potrošio je više od dvije godine tražeči učenike koji su bili poučavani metodama Kvantnog učenja. Rezultat: 18 posto

učenika koji su imali ocjene C ili niže, sadaje bitno popravilo svoje ocjene.

O Lori Brickley, nastavnica godine, koja ima izobrazbu iz metoda kvantnog učenja, a radi u kalifomijskoj srednjoj školi Rancho Bemardo, kaže: "Metode kvantnog učenja omogućuju da

se s djecom događaju nevjerojatne stvari. Za šest tjedana takve nastave moji su "rizični" učenici postigli skok od jednog ocjenskog boda."

Izvješće sa SuperCampa

Ukoliko spojite sve te sastojke počet ćete otkrivati recept kojim ćete stvoriti školu kakvu zahtijeva budućnost.

u istraživanjU za doktorsku disertaciju Jeannette Vos* detaljno je ispitala 6042 učenika u dobi od 12 do 22 godine koji su završili SuperCamp. Neki od najboljih rezultata prikazani su na gornjem grafikonu.

Nadalje. 98% učenika s pro s[ečnlm ocjenskim bodovima srednje škole od 1.9 ili manje, svoje su ocjene poboljšali za prosjećno jedan ocjenski bodo

*An Accelerated/lntegrative.Learning Model Program Evaluation: Based on Participant Perceptions of Student Attitudinal and Achievement Changes (Evaluacija model-programa ubrzanog integrativnog učenja

utemeljena na promjenama u percepciji ućenićkih stavova i postignuća kod sudionika programa), disertacija Jeannette Vos-Groenendal, ERIC and Northern Arizona University, Flagsaff, Arizona (1991).




Škole treba organizirati kao cjeloživotne i cjelogodišnje centre resursa za cijelu lokalnu zajednicu.

Najprije treba saznati želje svojih mušterija: učenika i roditelja.

Mušterijama jamčiti uspjeh i zadovoljstvo.

Pružiti odgovarajuće poticaje svim vrstama inteligencije i svim stilovima učenja.

Upotrijebite najbolje svjetske metode poučavanja, učenja i proućavanja.

Investirati u kljućne resurse: nastavnike kao moderatore.

Ućiniti svakoga kako nastavnikom, tako i ućenikom. Isplanirati kurikulum koji će imati četiri komponente: osobni rast, životne sposobnosti, znanja o

tome kako učiti i sve povezati sa svim sadržajima ućenja.

Promijeniti sustav ocjenjivanja.

Upotrijebiti tehnologiju sutrašnjice.

Iskoristiti cijelu svoju lokalnu zajednicu kao resurs za ućenje.

l.ill Svakome dati pravo da bira.

@] ~

[I]

[Đ [?J rI]

12 koraka prema izvrsnom školskom sustavu 13. poglavlje: Planiranje škole sutrašnjice ____________________

12 koraka u preobrazbi nacionalnog obrazovnog sustava Danas je moguće gotovo sve što zamislimo.

To se odnosi i na škole i na obrazovanje. Zato bi svaki plan za unapređenje školskog sustava trebao započeti s vizijom onoga kakav bi on trebao biti, čak i ako bi tu viziju trebalo redovito

osuvremenjivati.

Svaka zajednica raspolaže postojećim obrazovnim resursima - zemljištem, zgradama, nastavnicima i administrativnim osobljem, a najbolja će se odgojno obrazovna postignuća, kao u svakoj priči o

velikom uspjehu, ostvariti krećući od vlastitih resursa, definiranja vizije i kreativnog planiranja njihovog međusobnog povezivanja.

Nama se također čini da bi svaka razumna vizija trebala uključivati sljedeće čimbenike:

O Cjeloživotno kontinuirano učenje bit će ključna životna činjenica svih ljudi. O Unutar tog konteksta, svakoga bi trebalo ohrabriti da planira svoj vlastiti kurikulum za cijeli život.

O Premda ne postoji samo jedan pravi način poučavanja ili učenja, postoji mnogo tehnika koje svakome mogu omogućiti da uči brže, bolje, pametnije.Potraga za novim idejama koja će biti širokih

nazora najvažnijaje za svijet i za školu sutrašnjice.

O Svaka država ili zemlja ima različite odnose između školskog i zdravstvenog sustava, administrativnih sustava i programa izobrazbe nastavnika. Zato će, kao i na mnogim drugim poljima, napredak

često ovisiti o viziji i nadahnuću po- WWW th~I,:loJ:llrninn\AlQh not


:Mise zaklinjemo jedinačnih ljudi na vodećim mjestima: ravnatelja, nastavnika, roditelja, administratora i političkih vođa.

Mi smo uvjereni da u takvim uvjetima izvrstan školski sustav može nastati ako se poduzme sljedećih 12 glavnih koraka:

u to da želimo 1. Škole kao cjeloživotni i cjelogodišnji centri resursa cijelih lokalnih zajednica

prosječne. Kako su, zaboga, škole postali centri poučavanja koji rade od 9 do 15 sati, pet dana u tjednu i često manje od 200 dana godišnje? One su vjerojatno najslabije iskorišteni veliki resursi svake zemlje.

U mnogim dijelovima svijeta vlade se, poput poslovanja, decentraliziraju, a na rasporedu za decentralizaciju su i sustavi upravljanja školstvom. Plan za škol stvo trebao bi uključivati pretvorbu

tradicionalne škole u cjeloživotne i cjelogodišnje centre resursa lokalnih zajednica u kojima se nalaze.

U doba brzih informacija svaka će zajednica trebati jedan centar izvora informacija. Dobro organizirane škole mogle bi preuzeti tu ulogu. Čak i ako se razgranaju interaktivne elektronske metode

učenja, učenje kod kuće i učenje individualnim tempom, a mi vjerujemo da će se to dogoditi, centri resursa lokalnih zajednica bit će još potrebniji.

Jedan od primjera za stvaranje takvoga centra je mjesna škola Kimi Ora u West Flaxmeru u Hawkes Bayu na Novom Zelandu, premda ona još treba postići akademsku razinu koja je potrebna da bi se

mogla nositi sa svojim izvrsnim konceptom mjesne participacije. Škola se nalazi u srcu novozelandskog područja koje je devastirano blizinom velikih industrija. Na taj način ona je tipičan primjer mno gih

socijalnih problema koji izrastaju iz društva koje se brzo mijenja.

Neka se predgrađa izgrađuju oko industrijskih područja ili trgovačkih centara. Revitalizacija Flaxmera odvija se oko njegove škole. Međutim, ta je škola mnogo više od škole same. Prvi direktor škole

Lester Finch kaže: "Kirni Ora na maorskom znači: 'Tražiti opću dobrobit'."!

"Ljudi iz lokalne zajednice nazvali su je Kimi Ora zato što odgovara konceptu škole kakav je bio na početku njezinog planiranja da to treba biti centar, ško la, koja će težiti sveukupnoj dobrobiti i biti

usredotočena na obitelji, a ne na pojedince. Kimi Ora je primjer pristupa kojeg je njezina lokalne zajednica od nje i očekivala: holističkog pristupa koji obrazovanje smatra procesom koji traje čita vog

života i uključuje cijele obitelji."

Novi Zeland je posljednjih godina naglavce izmijenio svoj sustav upravljanja školstvom. Središnji vladin Odsjek za prosvjetu zamijenilo je znatno manje Mi nistarstvo prosvjete. To ministarstvo

uglavnom služi kao savjetodavno tijelo vla-

izvrsne škole, a zapravo se

zadovoljavamo time da su one

DAVID GARDNER* "Nation At Risk" Commission (Povjerenstvo "Ugrožena nacija") "Oitirano u Newsweeku (19. travanj, 1993.), deset godina nakon što je on predsjedao Američkom nacionalnom komisijom za vrsnoću obrazovanja (America's National Commission on Excellence in Education).




Planiranje škole sutrašnjice 439

...• '.

di, ali daje i op će naputke za nastavni program. Ukinuta su Prosvjetna vijeća školskih okruga. Sada škole "upravljaju same sobom" - na čelu svake je Uprav ni odbor kojeg su uglavnom izabrali lokalni

roditelji, ali čiji su članovi i ravnatelj škole, te predstavnici nastavnika i učenika.

Planovi West Flaxmera za novu školu neposredno su prethodili uvođenju novog sustava samostalnog rukovođenja školama na nacionalnoj razini. Zato je ta škola bila modelom za mnoge druge škole, * Kimi Ora započinje s predškolskim dobom u koju su uključena već i djeca od dvije godine. Ona započinje s mogućnostima izbora. Budući da 60 do 70 posto učenika čine Maori, djeca u predškolskom

odgoju mogu, ako to žele, raditi u potpuno maorskom okruženju ukohanga reo ili maorskom jezičnom gnijezdu. Međutim, djeca mogu početi svoje obrazovanje u isključivo engleskoj grupi, ili pak u

bilingvalnoj grupi.

Predškola ima dobru ponudu opreme za dječji razvoj koja je prilagođena pojedinim dobnim skupinama: mnogo šarenih knjiga, slagalica i manipulativnih pedagoških igračaka. Djeca rastu učeći o

higijeni perući ruke nakon svakog odlaska na zahod i prije svakog obroka. Uče o prehrani, za ručak u besprijekorno čistoj kU,hinji peru i sjeckaju voće i povrće.

Predškolski dio škole u potpunosti iskorištava jedan od najslabije iskorištenih resursa: bake i djedove. Posjetite li vrtić za vrijeme bilo koje aktivnosti bilo koje ga dana i naći ćete bake i djedove koji

predvode pjesmu, ples i druge aktivnosti.

Dobrodošli su, također, i roditelji, pa čak i male bebe. Škola nije samo centar za igru. Ona ima potpuno opremljen zdravstveni centar. Medicinska je sestre uvi jek na dohvat ruke. Lokalni se liječnici

izmjenjuju u dežurstvu u medicinskom centru. Tu je i stomatološka medicinska sestra s punim radnim vremenom.

U osnovnoj školi učenici mogu birati bilingvalnu nastavu, na engleskom i maorskom jeziku, ili mogu učiti samo na engleskom. Na raspolaganju im stoji dosta razne raćunalne opreme.

Druge usluge uključuju medicinsku sestru specijaliziranu za javno zdravstvo, a koja se bavi obiteljima, fizioterapeuta i homeopata. Kimi Ora ima i svoje mjesne novine, svog mjesnog svećenika, vodi

svoj mjesni sustav trgovine razmjenom

*U međuvremenu od ranijih izdanja ove knjige, novozelandske prosvjetno vlasti kiitizirele su školu Kimi Ore jei nije zadovoljavala nacionalne akademske standarde. Prihvaćanje te kritike, prema našem mišljenju, ne poništava ulogu te škole kao modela uključenosti lokalne zajednice. Mnogi su se drugi modeli opisani u ovoj knjizi promijenili s dolaskom novih ravnatelja, ali mi smo ih odlučili prikazati zbog koncepata koji zaslužuju primjenu, kao i poboljšavanje, i u drugim školama.

Taj centar resursa nudi predškolsku nastavu u tri jezićne varijante, osnovnu skolu, tećajeve za odrasle, lijećnike, medicinske sestre, fizioterapeuta,

homeopata, fitness centar, programe za stjecanje roditeljskih znanja, vlastitog svećenika

i vlastite novine. *Mjesna skola Kimi Ora, West Flaxmere, Hawkes Bay, New Zealand.

\AnAnA. +h •..• I •••.•..••.•.• i •.•. ,...l.I. •.••.• h •.•.••.• of,

ntlVUIUCIJa u ucenju

Pružite svojim učenicima i roditeljima jamstvo protiv neuspjeha

Ovo je tekst Jamstva za uspjeh u čitanju (Commitment To Success In Reading), ugovora koji se daje roditeljima i učenicima školskog okruga South Bay Union, Imperial Beach, Južna Kalifornija. Pravo je jamstvo napisano na pergamentu i ima utisnuti zlatni pečat. Ono jamči da će do završetka drugog razreda sva djeca čitati na razini ili iznad razine nacionalnog prosjeka. Okrug osigurava strukturirani individualni program akademskog nadzora kako bi osigurao da dijete ostvari programirani cilj. Mentorski program HOSTS (Help One Student To Succeed ili Pomozite jednom učeniku da uspije) osigurava odgovarajuću, što je moguće raniju intervenciju. Da bi jamstvo bilo primjenjivo roditelji se moraju obvezati da će učenicima pomagati svakodnevno im čitajući, te da će nadgledati i potpisivati sve njihove zadace.


rn:ll III DI IJ'=J ,,"'Vig ~,.nIU""IIJIV""

i sportsku ekipu, ima svoj fitness centar, tečajeve za obrazovanje odraslih i tečajeve iz računarstva, rukovodi vlastitim kafićem u kojem se svakodnevno druže roditelji, nastavnici i odrasli

učenici.

2. Pitajtesvoje~korisnike usluga

Kako je jedna siromašna lokalna zajednica došla do takvog sveobuhvatnog koncepta kakav je Kimi Ora? Netko se dosjetio pitati ljude koji u nj~j ~ive! Da: to je skoro tako jednostavno.

Zabrinut zbog rastućeg problema uličnih bandi maorske mladeži u novozelandskom glavnom gardu Wellingtonu, tadašnji je predsjednik vlade Rob Muldon posjetio neke od članova tih bandi i upitao ih za savjet. Njihov je odgovor bio jednostavan: Dajte nam priliku da se dokažemo.

Kada je Muldon saznao za planove za novu školu u Flaxmeru, pozvao je lokalnu administraciju školskog okruga da ispita mišljenje zajednice.

Ako se tako nešto može dogoditi kad se od cijele lokalne zajednice zatraži da od samoga početka isplanira školu, što bi se tek dogodilo kada bi se za mišljenje pitalo drugu glavnu skupinu


njenih korisnika usluga: učenike? Srednja škola Mt. Edgecumbe je upravo to i učinila i postigla inspirativne rezultate.

3. Zajamćite mušterijama da će biti zadovoljne

Svako se uspješno poslovanje na svijetu temelji na izgradnji i zadržavanju zadovoljnih mušterija. Gotovo svaki dobro proizveden proizvod dolazi s pismenim jamstvom. Međutim, samo

vrlo rijete škole nude istu vrst jamstva. Zašto je to

tako?

"Želimo li da javne škole prežive, moramo biti odgovorni za proizvod koji iz njih isporučujemo" - kaže inovator PhH Grignon, bivši upravitelj osnovne škole South Bay u San Diegu u

Kaliforniji, gdje 84 posto obitelji živi ispod savezne granice siromaštva. Zato je taj okrug počeo svim svojim učen.icima, :.nji~ j~ oko 10.500, nuditi pismeno jamstvo pod nazivom "Jamstvo

uspjeha u čitanju". To jamstvo obećava da će sva djeca do kraja drugog razreda razviti z~ zemlju ~ros ječnu ili iznadprosječnu razinu sposobnosti čitanja. Ukoliko u~emk ne. dostIgn~ taj

stupanj, okrug "će mu pružiti individualnu poduku" kako bi mu osigurao taj

minimalni rezultat. 3

Želi li imati koristi od toga jamstva, svaki roditelj ili skrbnik zauzvrat mora pristati kod kuce učeniku čitati najmanje 20 minuta dnevno, pro~je~av.ati i potp~ sivati njegove zadaće, te

kvartalno nazočiti radionicama ~a ro~ltelJe I ~a~.t~v~lke. Isto se jamstvo daje i za 35 posto učenika u okrugu kojima Je matennji Jezik

španjolski.


Planiranje !lkole sutra!lnjice 443

Škola jamći majstore ućenja* Zajamčeni program jedna je od nekoliko inovacija u okrugu South Bay. Druge su: Interventni program rane pismenosti i individualni tutorski program nazvan HOSTS (Help One Student To Succeed ili

Pomozite jednom učeniku da uspije). Oba ta programa započinju prije škole, a rezultati Testa osnova čitanja (Basic Reading Inventory Test) Jerrya Johnsa, pokazuju da oni rezultiraju napretkom od jedne do

tri godine.

Još čvršće jamstvo daje Majstorska akademija i koledž u Calgariju u Alberti u Kanadi. Ono obećava da će učenici do dobi od 12 ili 13 godina postati "majstori učenja"."

"To akademski znači jamstvo da će 95 posto naših učenika u svom školskom radu po stići stupanj koji odgovara ocjeni A" - kaže vizionar upravitelj Tom Rud miko On već godinama istražuje mnoge

modele učenja, a prošao je i desetodnevnu radionicu Revolucije u učenju koautorice Vos.

On jasno izražava svoje ciljeve: "Budućnost Majstorske akademije i koledža nadahnjuje se snažnom i zahtjevnom vizijom. Naše je poslanje stvaranje majsto ra učenja koji će biti obrazovani djelatnici 21.

stoljeća, izvrsno obrazovani i plemeniti mladi Ijudi."s U kanadskom školskom sustavu 6S posto tačno riješenih zadataka na ispitima smatra se prosječnim, 80 posto izvrsnim, a 90 posto vrlo rijetkim

rezultatom. Rudmikov je cilj da 95 posto učenika postigne 80 postotnu ili vi šu točnost rezultata na ispitima. Taj se koledž u velikoj mjeri temelji na vrijednostima, razvoju osobnosti, kvalitete, visoke

tehnologije i jakom naglašavanju pozitivnog, jasnog i kreativnog mišljenja. Cilj mu je i da razmjenjuje najbolja načela učenja s ostalim školama u svijetu.

o Do dobi od 12 ili 13 godina svaki će učenik postati majstor učenja.

O Učenici se moći na svojem vlastitom učenju slijediti i primjenjivati filozofiju neprekidnog unapređivanja.

O 95% učenika će u svome školskome radu postići razinu najviše ocjene (A).

O Učenicima će u svakom času na raspolaganju stajati napredna tehnološka sredstva.

O Maturanti će imati sposobnosti mišljenja i procesiranja koje će nadmašivati one koje imaju mnogi koji su već diplomirali.

O Učenici će biti okruženi kulturom temeljenom na pravim vrijednostima.

O Mi ćemo nadmašiti sve postojeće standarde koje je postavila prosvjeta Alberte.

O Sve ćemo učenike, koji će biti obrazovani radnici, opremiti skupom znanja, sposobnosti i umijeća koji će im omogućiti uspjeh u neprekidno promjenjivome svijetu.

4. Pružiti odgovarajuće poticaje svim vrstama inteligencije i svim stilovima učenja Bilješka: Majstorska akademija započeta je kao osnovna škola, međutim, svake godine dodaje jedan razred i tako sve do 12. razreda.

Ovo je vjerojatno najvažnija pojedinačna inovacija koja bi uvelike mogla smanjiti stopu prekida školovanja.

Naše je mišljenje da istraživanja Howarda Gardnera, Dunnovih i Barbare Prashnig izvan svake sumnje pokazuju kako većina učenika koja prekida školovanje ne može u školi najbolje učiti jer se one

gotovo u potpunosti rukovode samo dvjema od sedam ili više "vrsta inteligencije". Većina te djece također je nepravedno uskraćena u školskoj okolini koja obeshrabruje kinestetičko učenje.

Škola Key u Indianapolisu i škola New Ciry u St. Luisu u Missouriju pokazuju što se može dogoditi kada je cijela škola osmišljena tako da svakog učenika potiče na razvijanje svake "inteligencije" i kad

pruža poticaje svim stilovima učenja. 'Prilagođeno iz The Master's Promise ili Jamstva roditeljima, Master's Academy and College, 4414 Crowchild Trail SW, Calgary, Alberta, Canada T2T 5J4. Email: [email protected]


..- nevorUGIJa u UGenJu

"'lamranJe SKOle SUlrasnJIG6

škola Sličan primjer dolazi i iz osnovne škole Cascade u školskom okrugu Ma- . rysville u državi Washington. Nastavnik Bruce Campbell, koji je već dugo zagovornik Gardnerove teorije, razradio je razredno

okruženje sa sedam centara učenja: za kinestetičare centar gradnje i kretanja, centar za čitanje, centar za matematiku i znanost, centar za zajednički rad (za razvoj interpersonalne inteligencije), osobni radni

centar (za intrapersonalnu inteligenciju), glazbeni centar i umjetnički centar."

Campbell je "tematski" nastavnik i njegovi učenici se obično dijele u sedam različitih grupa kako bi istraživali temu svakog pojedinog dana, te se svakih 20 minuta premještaju s jednog centra na drugi.

Njegovo je iskustvo pokazalo kako pristup sedam centara djeci pomaže u razvijanju svih njihovih sposobnosti.

Početkom školske godine većina učenika navodi samo jedan centar kao svoj omiljeni. Sredinom godine većina ih ima tri ili četiri omiljena centra, a krajem godine svaki učenik kao svoje omiljene

navodi najmanje šest centara.

Najnovija Gardnerova ideja o postojanju osme inteligencije ("prirodnjačke"), nastavnicima pruža priliku da ponudi dodaju i centar za istraživanje prirode. To su mnoge škole već učinile.

Osnovna John Eliot

najbolji je američki model za 5. Najbolje svjetske tehnike poućavanja

JEANNETTE vas Niti jedna škola, cjeloživotni centar resursa ili poslovni centar za izobrazbu i preobuku ne mogu postojati bez sposobnih nastavnika-moderatora. Isto tako, niti jedna promjena u obrazovanju neće biti

uspješna ukoliko glavni naglasak ne stavlja na izobrazbu i trajno usavršavanje nastavnika.

Osnovna škola John Eliot u Needhamu u Massachusettsu predstavlja tipičan primjer onoga što je potrebno. To je najmultikulturalnija škola u okrugu. Njeni su učenici Afroamerikanci, Haićani,

Hispanjolci, Vijetnamci i mnogi drugi iz Azije i drugih područja, a prosječni prihodi njihovih obitelji su niski. Za razliku od Kimi Orae, ta je škola postojala i prije svog velikog zaokreta. Pet godina kas nije

njeni su učenici imali najbolje ocjene u Massachusettsu.

Jedan od katalizatora te promjene bila je ravnateljica Miriam Kronish. Međutim, drugi je katalizator bio njezin suprug Herbert, koji je bio arhitekt. Kada je on odlučio vratiti se na fakultet kako bi stekao

stupanj magistra pedagoških znanosti to je, srećom, podrazumijevalo pohađanje i uvodnog kolegija o tehnikama integriranog ubrzanog učenja kojeg je vodio dr. John Grassi. "Bio je toliko odu ševljen, daje

zarazio i mene" - prisjeća se Miriam Kronish.

Dakle, još jedan katalizator je bio Grassi. Kada telefonom razgovarate s ravnateljicom Kronish njen entuzijazam pršti kroz optičke kablove telefonske mreže:

"John Grassi? On je renesansni čovjek, čovjek budućnosti. On je glazbenik, pjes-

integrativno ubrzano poučavanje.

www.thelearningweb.nel

http://www.thelearningweb.nel/



Problemi nik, čarobnjak. On oplemenjuje, inspirira, mijenja. Uz to on raspolaže znanjima sa svih obrazovnih razina: predškolske, osnovnoškolske, srednjoškolske i fakul tetskekao i iz većine obrazovnih područja:

matematike, geografije, znanosti."

Kronishova kaže da je njena škola doživjela dramatične promjene. Što je bio ključ tih promjena? "Prvenstveno obrazovanje nastavnika. Svi su naši nastavni ci imali redovite seminare s Johnom

Grassijem. Međutim, tu ne mislim na predavanja. Obično bi organizirali pet dvosatnih susreta koji su bili raspoređeni ti jekom dva mjeseca. Na taj način svaki je sastanak bio praktični model koji se odmah

mogao primijeniti u praksi. Zato imamo jedan sastanak o idejama iz matematike, drugi o društvenim znanostima, treći o jeziku, te ih odmah ostvarujemo u praksi. Eksperimentiramo."

I u čemu je razlika? "U uzbuđenju nastavnika. U uzbuđenju učenika. Nastavnici su istoga časa počeli pisati igrokaze i skečeve, te skladati glazbu. Od samoga su početka poticali identifikaciju i

personifikaciju: učenici bi trebali glumiti ulogu svih osoba i predmeta o kojima su učili. Djeca su procvjetala."

Ukoliko danas odete u razred u školi John Eliot vjerojatno ćete vidjeti učenike četvrtog razreda kako uče gramatiku tako da debatiraju kao članovi bejzbol ekipe: neki igrajuci ulogu imenica, drugi

glagola, treći priloga i prijedloga, a svi raspravljajući o tome tko je najvažniji za ekipu. Ako se vratite sljedećega dana vidjet ćete kako ista ta grupa ponavlja čitav proces u nekom drugom razredu.

"Svaki je učenik postao nastavnik" - kaže Kronishova. "Prepreke su uklonjene. Cijeli je program promijenio svakoga u školi."

Jedan od ključnih elemenata promjene bile su tehnike ubrzanog, integrativnog poučavanja. Kako bi ih Kronishova opisala? "Kao prvo, takvo je poučavanje integrativno. Ono glazbu, umjetnost, poeziju i

dramu integrira sa svim drugim školskim predmetima. Ono integrira sposobnosti kritičkog mišljenja preko granica različitih područja. Mislim da je to glavni razlog našeg premašivanja kriterija MEAP*

ispita: kod svakog se djeteta razvijaju sposobnosti kritičkog mišljenja višeg stupnja. To se čini od vrtića nadalje, tako da im to do četvrtog razreda uđe u prirodu. Naučili smo koristiti sva naša osjetila, naša

tijela, kao dio procesa učenja."

izostanaka? Nemamo ih.

Djeca ne žele izostajati, čak ni kada su bolesna.

To je naš problem, a ne izostajanje. • Iz telefonskog intervjua s autoricom.

Kakva je tipična učionica? "Opuštajuća, svjetla, mirna, puna zabave. U svakom je razredu kazetofon i mi redovito puštamo opuštajuću glazbu, a kada je to prikladno baroknu glazbu, te glazbu za mnoge

druge svrhe."

Kako bi se nove integrativne tehnike mogle primijeniti na, primjerice, nastavu prirodnih znanosti? "Pa, mogli bi učenike vidjeti kako igraju ulogu molekula ili nekih ugroženih vrsta. To internalizira

učenje, a i zabavno je."

Škola John Eliot uključuje u svoj rad cijelu lokalnu zajednicu. Kako to ona čini? Kronishova to opisuje na svoj jednostavan, izravan i entuzijastičan način:

MIRIAM KRONISH ravnateljica Osnovne škole John Eliot, Needham, Massachusetts*

ntlVUIU\;IJi:l u UIitIIJJU rlO.llllDllJC OI'\VIQ ;;JULIUIOJIIIJIV,""

"U potpunosti. Primjerice, škola je nedavno postavila 90-minutnu predstavu o znamenitim crnim Amerikancima. Jedan je nastavnik glumio ulogu intervjuera s kablovske televizije, dok su

učenici igrali uloge slavnih ljudi. Pozvani su svi roditelji i bili su zadivljeni, uzbuđeni, oduševljeni, ponosni. Tako su povijest učili ne samo učenici, već i njihovi roditelji. Roditelji i inače

pomažu na različite načine. Mi nismo bogata zajednica daleko od toga. Međutim, roditelji nam posvećuju svoje sposobnosti i vrijeme, dolaze u školu u svoje slobodne dane. Oni su vitalni dio

škole jer ne možete imati dobru školu bez uključenosti lokalne zajednice u nju." v -

Cetiri mita o učenju Škola je najbolje mjesto za ućenje.

Budućnost obrazovanja u Americi? "Joj!" - kaže Kronishova - "Kada bi mi imali moć, a imamo je, na prvom bi mjestu, vjerojatno, došlo obrazovanje nas tavnika. O ovim novim tehnikama

nije dovoljno samo čitati. U njima se morate izvježbati, baš kao što se moraju izvježbati glumci ili pjesnici. Tek ih nakon toga možete prenositi drugima. Zato sve naše fakultete i sveučilišta

moramo poticati da uvedu načela integrativnog ubrzanog učenja. To je trend budućnosti."

"Američka prosvjeta također mora posvetiti puno više pažnje istraživanju i razvoju. Treba iskoristiti i spoznaje do kojih se već došlo."

"Zatim, potrebno je mnogo više suradnje između nastavnika u razredima i stručnjaka kako bi se uklonile prepreke među njima. Potrebno je i da je ukljucena cijela lokalna zajednica: roditelji,

gospodarstvo, svatko."

Kako su reagirali nastavnici? Miriam Kronish prakticira ono što nju oduševljava. Odmah telefonsku slušali cu predaje učitelj ici četvrtog razreda Rosemary Greene: "Ja sam učiteljica već 20

godina, a sada se osjećam istinski preporođenom. Učenici su se počeli 'davati', uzbuđeni su i uključeni.:" Rezultati, naravno, govore sami za sebe* Djelomično ćete ih naći u rezultatima ispita:

sveukupno najbolji u državi koja je poznata po edukacijskim inovacijama. Međutim, stvarne rezultate možete vidjeti na licima učenika, nastavnika i roditelja ukoliko ih već niste osjetili u

riječima njihove ravnateljice.

"U prvome izdanju ove knjige koautorica Vos je ško1u John E1iot nominirala za najbolju u Americi, a 'Kronisbovu za nejbolju ravnateljicu. Očigledno je da se s njom danas slažu i drugi. Kronishovaje 1995. godine osvojila državnu (Messachusetts) i nacionalnu nagradu za Iznimnog ravnatelja osnovne ško1e. Ovu posljednju nagradu dodje1juju Ured za piosvjetu SAD-a i Nacionalno udtuženje tevnate1ja osnovnih ško1a. Otada, ona je osvojila još dvije nagrade: nagradu Fondacije Golden, koja nagrađuje iznimna dostignuce u obrazovanju i 1996. nagradu za pedagoga godine koju dodjeljuje međunarodna počasna udruga Bostonskog sveučilišta koja se zove Pi Lambda Theta. Od tog su prvog izdanja knjige školu John Eliot posjetile stotine nastavnika iz cijeloga svijeta.

Inteligencija je nepromjenjiva. Ućenje je rezultat poućavanja.

Svi učlmo na isti naćin. JEANNETTE VQS*

'Načela o kojima se raspravlja na internacionalnim radionicama Revolucije u učenju. www.thelearningweb.net




6. Investirajte U svoje glavne resurse: u nastavnike

I u ovome iskustvo škole John Eliot služi kao model. Amerika, vjerojatno, ima na svijetu najtemeljitije istražene obrazovne inovacije, uključujući tu meto de učenja i poučavanja koje smo

prikazali na stranicama ove knjige. Pa ipak, čudno je to što se veći na tih metoda ne poučava na sveučilišnoj razini kako bi se obrazovali nastavnici za buducnost, a još manje se primjenjuje u

osnovnim i srednjim školama.

Jedan fakultet za obrazovanje nastavnika koji pozitivno predvodi ovaj put je Cambridge College? u Massachusettsu. Oni imaju program koji je započeo dr. John Grassi, sa suradnici ma začet

nicima dr. Manesh Sharmom i koautoricom Vos, i koji danas svakoga ljetnog semestra prolazi 350 nastavnika kroz postdip lomsku nastavu za stupanj magistra znanosti. Izvrstan je model i ono

što radi Charlotte La Hecka na Sveučilištu Huston, kao i Međunarodna akademija za revoluciju u učenju Jeannette Vos koju danas Cambridge College i podružnica Sveučilišta Kalifornije u San

Diegu priznaju za bodove iz kolegija ubrzanog integrativnog učenja na postdiplomskom magistarskome studiju.

7. Ućinite svakoga i ućiteljem i ućenikom MARIAN DIAMOND Education In The Decades Ahead* (Obrazovanje u sljedećim desetljećima)

Ponovno je model škola John Eliot: svakog učenika, svakog roditelja i svakog nastavnika ohrabruje se da bude ne samo učenik, nego i učitelj.

Mnogi problemi preopterećenosti nastavnika bili bi riješeni jednostavnim postupkom ukljucivanja roditelja, baka i djedova, zajednice i samih učenika u proces poučavanja.

8. Isplanirajte ćetverodjelni kurikulum 'Esej iz Creating The Future (Stvaranje buducnosti). Urednik Dee Dickinson, izdavač Accelerated Learning Systems, Aston Clinton, Bucks, England.

Dr. Diamond je profesorica neuroanatomije na Kalifornijskom sveućilištu u Berkeleyu. Tačan navod glasi: "EACH ONE TEACH ONE is my theme for the coming years." (Svatko neka nekoga pouči: to je moja tema u godinama koje slijede.)

Računalni programi, interaktivni video diskovi i personalizirane telekomunikacije pružaju svakome sve veću mogućnost da isplanira svoj vlastiti plan kontinuiranog učenja. Škole kao centri

resursa pružit će široku paletu tečajeve i izvora učenja za sve dobne skupine, osobito kada će planiranje kontinuiranog obrazova nja neke osobe postati toliko uobičajeno i jednostavno kao i

gledanje televizije.

Međutim, škole će i dalje trebati nastaviti svoju sadašnju ulogu, a to je pružanje temeljnih nastavnih programa. Naše vlastito istraživanje snažno ukazuje na potrebu za četverodjelnim

kurikulumom. On je jednako značajan u kontinuiranom obrazovanju kao i u djetinjstvu i mladenačkoj dobi:

1. Kurikulum osobnog rasta i razvoja, uključujuči tu samopouzdanje, motivaciju, sposobnosti komuniciranja i uspostavljanja i održavanja odnosa.

HeVOIUCIJa u ucenju Planiranje SKOle sutrasnjice

Osmislila Jeannette Vas, a demonstrira se na njezinim međunarodnim seminarima.

2. Kurikulum životnih sposobnosti, uključujuči tu upravljanje samim sobom, kreativno rješavanje problema, planiranje i replaniranje karijere, ekonomiju, rješavanje sukoba i

tehnologiju utemeljenu na računalima.

3. Kurikulum učenja-kako-učiti i učenja-tako-misliti, uk1jučujući tu sposobnosti koje su kompatibilne s funkcioniranjem mozga, a detaljno su opisane u ovoj knjizi, tako da

cjeloživotno učenje može biti ispunjeno zabavom, te brzo i učinkovita.

4. SadIžajni kurikulum, s integriranim temama.

Premda su svi ovi kurikulumi međusobno povezani, sadržaj smo namjerno stavili na zadnje mjesto što je obrnuto od prakse većine današnjih škola.

Kurikulum osobnog rasta i razvoja stavili smo na prvo mjesto iz nekoliko glavnih razloga:

O Gotovo svatko ima blokove ili zastoje u učenju, ali se tradicionalni obrazovni sustav s time nosi na jedan glavni način: isk1jučivanjem ljudi iz školovanja u vrijeme kada je

entuzijazam za učenje vitalan.

O Emocije su ulazna vrata k učenju. Emocionalno stanje svake osobe pod utjecajem je njezinih komunikacijskih sposobnosti, umijeća održavanja odnosa, motivacije i samopoštovanja,

odnosno vještina osobnog rasta i razvoja. Ako se ne bavimo tim aspektima, ulazna će se vrata zatvoriti.

O Stvarne vještine slušanja i govorenja vrlo su važne u svim aspektima života i rada, pa ipak se u mnogim obrazovnim institucijama prikazuju nevažnima.

O Za svako učenje vitalno je samopouzdanje i samopoštovanje, te nikakvo obrazovanje koje se njima ne bavi neće uspjeti u svojim drugim zadacima.

U svijetu u kojem svatko treba bit svoj vlastiti menadžer, u svako obrazovanje, od predškolskog do naprednih poslovnih studija, treba biti uključeno i uvježbavanje životnih

sposobnosti. Te vještine uključuju: kreativno rješavanje problema, kritičko mišljenje, vještine rukovođenja, globalnu perspektivu, samopouzdanje za igranje potpune uloge u određivanju

budućnosti društva, te sposobnost planiranja vlastitoga života u doba nevjerojatnih promjena.

Učenje-o-tome-kako-učiti trajna je tema ove knjige i most je prema svakom učenju sadržaja. Ako naučite kako učite, ta načela možete primijeniti na bilo što. Međutim, ta se najvažnija

od svih specifičnih sposobnosti u školi rijetko poučava.

Prema našem mišljenju, u specifičnoj sadržajnoj nastavi postoji velika potreba za integracijom: za povezivanjem umjetnosti i znanosti i ostalim predmetima, za integriranjem svog

gradiva u općenitije razumijevanje, tako da, primjerice, nastava iz ruskog ili francuskog jezika, ili kineskog ili talijanskog kulinarstva postane povezana s razumijevanjem drugih kultura.

Na taj način, kao što su to u

Model za međusobno povezani četverodjelni kurikulum

1. Kurikulum osobnog rasta i razvoja, ukljućujući samopoštovanje i izgradnju samopouzdanja.

2. Kurikulum životnih sposobnosti, ukljućujući kreativno rješavanje problema i upravljanje samim sobom.

3. Kurikulum učenja-kako-učiti i ućenja-kako-misliti, kako bi ućenje moglo biti cjeloživotno i zabavno.

4. SadlŽajni kurikulum, općenito s integriranim temama. www.thelearningweb.net




praksi pokazale škole Mt. Edgecumbe, Freyberg i John Eliot, svijet se pomalja kao jedna interaktivna cjelina.

9. Promjene u sustavu procjenjivanja

Trebala bi još jedna knjiga, ili barem veliki dio knjige, da bi se izvijestilo o kretanjima koja se čine prema boljem sustavu procjenjivanja u obrazovanju. U sažetku ključnih načela za

provođenje školske reforme, mi držimo najvažnijima sljedeće točke:

O Previše je tradicionalnog poučavanja i tradicionalnog testiranja usmjereno na samo dva segmenta cjelokupne inteligencije.

O Većina ljudi koji su uspješno prošli kroz školski sustav bili su jaki u te dvije "inteligencije". Oni su potom nastavili biti arbitri budućih metoda poučavanja i testiranja.

O Nove metode procjenjivanja trebale bi, baš kao i nove metode učenja, uključivati cijelu osobu.

O Potraga za vrsnoćom opravdani je cilj u osobnom životu, školi i poslu, ali je velik dio našeg sadašnjeg školovanja usmjeren prema kriterij ima "uspješnosti" koji su daleko od vrsnoće.

O Testovi tipa papir-olovka testiraju samo vrlo mali dio bilo čijih sposobnosti iz gotovo svih predmeta, izuzevši, možda, mentalnu matematiku ili rukopis.

O U svijetu u kojem će svatko morati upravljati sam sobom, potrebna je i kontinuirana samoprocjena. To je još jedan razlog zašto bi izgradnja samopouz danja trebala uključivati i pouzdanje u

to da stalno procjenjujemo svoj vlastiti napredak. O Vrsnoća će često biti rezultat udruženih napora s drugima, tako da je potrebno poticati i vršnjačku procjenu. Ona, zapravo, često može biti povezana sa samoprocjenom: najprije evaluiramo

sami sebe, a potom raspravljamo o toj procjeni s ljudima s kojima radimo. O Jedna od velikih istina je da svi učimo iz vlastitih pogrešaka, te je zato pozitivan stav prema pogreškarna i riskiranju pozitivan dio razvoja: gledanje na pogreške kao na korake na putu k

izvrsnosti. Niti jedan sustav ispita ne bi trebao penalizirati riskiranje ili kreativnost, kao niti implicirati da postoji samo jedan pravi odgovorna bilo koji problem, osim možda jednostavnih aritmetičkih problema. (Međutim, da nije doveo u pitanje temeljnu matematiku Einstein u tom slučaju ne bi došao do svoje teorije relativiteta.)

O Kritičko je mišljenje vitalna sposobnost. U svim aspektima života najvažnije je da rješavanju problema pristupimo slobodno i bez predrasuda. Sve bi me-

GORDON DRYDEN Out Of The Red* (Izvan crvenoga) '''Shvaćanje važnost i ove rečenice i njena primjena, naučili su me o poslovanju više od desetak drugih udžbenika o upravljanju." Knjiga koju je izdao William Colins Ltd., Auckland, New Zealand.

H9VOIUClJa u ucenju r IQIIlI UIIJ'liii' ••• " •••.••••.•••. _ ••• -_. '1'--

Sustav procjene preporućljiv za 21. stoljeće tode procjene to trebale poticati, a ne ništa svrstavati u pretinac "samo jedan točan odgovor".

O Procjena nastavnika barem je jednako važna kao i procjena učenika. Svaki profesionalni voditelj seminara na kraju dijeli listove za evaluaciju. One daju važne povratne informacije za

korekciju samih voditelja. Svi nastavnici koji to čine pružaju model pozitivnog stava prema neprekidnom rastu i razvoju uz pomoć slobodne, fer i iskrene razmjene mišljenja.

O Kompetentni školski nastavnici i adrninistrativci ista će načela primijeniti i na odnos s roditeljima: redovno će slati roditeljima kući liste za evaluaciju nas tavnika i to će biti dio

izgradnje povjerenja između škole i obitelji, dio novog koncepta usluga mušterijama.

O U područjima u kojima se kompetencija može mjeriti na specifičnim razinama obično se zadaju praktični zadaci: otipkati 65 riječi u minuti, određenom brzinom svirati glasovir, voziti

bicikl, trčati ili plivati. U svim je slučajevirna stvarni test kompetencija pokazana na zadatku, a ne pisanju o njemu.

O Da bi proizveli izvrsne automobile i elektronske dijelove, Japanci su koristili izvrsne, u Americi razvijene, Demingove metode totalnog upravljanja kvali tetom. Srednja škola Mt.

Edgecumbe pokazala je kako se ta načela mogu interpretirati u školskom obrazovanju i u različitim metodama procjene. Za sve školske sustave bilo bi dobro da to uzmu u obzir.

50% samoprocjene 30% procjene koju vrše vršnjaci 20% procjene nastavnika ili nadređenoga 10. Upotrijebite tehnologijU sutrašnjice

JEANNETTE VQS* Već smo se jednom izjasnili oko jedne stvari: nove metode brzog komuniciranja sa sobom nose najveće civilizacijske promjene posljednjih stoljeća.

Ta će revolucija uskoro svakoga opskrbiti sa sredstvima pribavljanja svih informacija koje želi, u svako vrijeme i u svakome obliku: tiskanome, fotografskome, na televizijskom ekranu ili

obliku tele faks poruke.

U školi River Oaks u Ontariju u Kanadi može se vidjeti ono što će se uskoro događati u svim školama. To je osnovna škola koja je osnovana s vizijom da učenicima pomogne sa

samopouzdanjem uči u doba brzih komunikacija. 10 Svaki učenik na svakom satu ima priliku povezati se na školsku računalnu mrežu. CDROM-ovi su živome činjenice. Škola uopće niti nema

tiskanu enciklopediju. Njezina cjelokupna velika referentna biblioteka nalazi se na interaktivnim video diskovima i CD-RaM-ovima te su trenutačno pristupačne svakome u školi i to u

svakom obliku. Tako se slike i činjenice mogu kombinirati radi tiskanja, a foto-

grafije se spajati s informacijama. 'Kako se prikazuje na njenim međunarodnim seminarima.





koju će provoditi Svaki učenik te škole već je kompjutorski programer i kreator vlastitog kurikuluma.

Model za računalno doba predstavlja i kanadska srednja škola Lester B. Pearson. Za svojih 1.200 učenika ona ima 300 računala. Također ima jednu od najnižih kanadskih stopa prekida školovanja: 4

posto u usporedbi s nacionalnim prosjekom koji iznosi 30 posto.'!

Još je spektakularnije rezultate postigla srednja škola Christopher Columbus iz Union City u New Jerseyu. Kasnih 1980-ih djeca iz tog školskog okruga pos tizala su tako niske rezultate na državnim

testovima, a stope izostanaka i prekida školovanja bile su toliko visoke da je država razmatrala preuzimanje upravljanja njime. 12 Više od 90 posto te djece poticalo je iz obitelji u kojima je engleski bio

drugi jezik.

Područna telefonska kompanija BeH Atlantic pristala je pomoći osiguravajući računala i mrežu koja je povezivala domove učenika s učionicama, nastavnicima i školskom administracijom. Svi su imali

pristup Internetu, a nastavnici su bili osposobljeni u korištenju osobnih računala. Nastavnici su zauzvrat organizirali vikend tečajeve za roditelje.

Za dvije godine stopa prekida školovanja i izostanaka opali su gotovo na nulu, a učenici na standardiziranim testovima postižu rezultate gotovo tri puta vi še od prosjeka svih gradskih škola u New

Jerseyu.

Vrlo napredna računala sposobna su istodobno služiti kao tutori i kao knjižnice, pružajući učenicima razne informacije i povratne informacije. Tehnologija "prividne stvarnosti" već svakome omogućuje

da sudjeluje u iskustvima kao što su putovanja kroz povijest ili u svemir.

Tehnologija ove vrste svakom će učeniku bilo koje dobi omogućiti da si iskro ji kurikulum po vlastitoj mjeri i naposljetku da u stvarnosti iskusi svaku nastavnu jedinicu. Interaktivno računalo-satelit-

video-televizor i tehnologija elektronskih igara zajednički su katalizator koji će naposljetku prisilno dovesti do toliko potrebne promjene u nastavničkoj ulozi: od uloge infonniranja k ulozi transfonniranja. Svaki školski sustav na svijetu bi, ukoliko to već ne čini, trebao, poput svake napredne tvrtke, držati korak s cjelokupnom tehnologijom i njenim utjecaj em na društvo i obrazovanje.

Gdje god bili ljudi će moći pohađati najbolju nastavu sjajni nastavnici.

BILL GATES The Road Ahead (Put prema naprijed) *Izdavać: Viking, New York.

11. Iskoristite cijelu svoju lokalnu zajednicu kao resurs Mi vjerujemo kako će nadolazeće promjene biti diktirane još jednom neizbježnom životnom činjenicom: rastućom globalnom ekonomijom i potrošačevim pravom na izbor. www.thelearningweb.ne!

· -_. _. __ .,,- - ______ , 'J- I IUIIII IU.IIJIIii1 ";'1'Vlllii1 ,;li"'" WWI IJ'''''''

Svijet se nalazi na pragu revolucije kakva nije viđena od doba kada je

prije 500 godina Gutenberg tiskao prvu Bibliju.

Još jednom John Eliot, Kimi Ora, Mt. Edgecumbe, Freyberg, Key škola u Indianopolisu, i mnogi drugi modeli koje smo naveli, potvrđuju zajedničku spoz naju da se školovanje može ostvarivati i izvan tradicionalnih učionica, Prava je misterija to kako su ljudi uopće počeli miješati razredno poučavanje sa stvarnim učenjem. Možda je jedino entuzijastička posvećenost nastavnika, ravnatelja i administrativnog osoblja škole omogućila da se taj sistem održi tako dugo usprkos njemu samome kao takvom. Ali tradicija se brzo približava svom kraju. A lekcije su jasne iz drugih industrija koje su pogriješile u svojim analizama vlastite budućnosti u svijetu brzih promjena. Primjerice, nakon što su se proširile po cijelom svijetu, željezničke kompanije počele su propadati jedna za drugom i to zato što su mislile da su u željezničkom poslu, a ne u poslu prijevoza ljudi. Hollywood je gotovo propao nakon pojave televizije - zato što je pogrešno držao da je u filmskom biznisu, a ne u industriji zabave.

Stoga ako škole ne budu predvodile obrazovne promjene i ako se ne pretvore u nove resursne centre za doživotno učenje, tada će svijet uspješno služiti drugi inovatori koji upravo čekaju da ispune postojeći jaz. 12. Za svakoga - pravo na izbor

Cijeli svijet nije danas samo jedno ogromno tržište elektronske opreme, automobila, fas-fuda i financijskih usluga; on je također veliko svjetsko obrazovno tržište. Već je sada moguće da se radovi najbriljantnijih pedagoga i škola "prevedu" u oblike koji mogu biti dostupni trenutno bilo kome tko ih želi i to bilo gdje u svijetu, u svako doba. Vrijeme monopola škole na obrazovanje brzo istječe.

To suočava kako korporacije tako i obrazovne organizacije s najvećim svjetskim poslovnim izazovom - i moguće najuzbudljivijim brakom u povijesti čovječanstva.

GILBERT WONG Getting Wired* (Užičavanje) 'Clanak publiciran u New Zaeland Herald, Auckland, New Zealand, 10. srpnja, 1993.

www.!helearningweb.ne!


Internet je plimni val.

On će otplaviti racunarsku i mnoge druge industrije

i potopiti one koji ne nauče plivati na njegovim valovima.

14. poglavlje: Poslovni svijet sutrašnjice

Velike prilike za razvoj 'organizacija koje uče' BILL GATES predsjednik Microsofta*

Na djelu je neobično novo združivanje.

Partneri su mu Hollywood i Silicijska dolina. Međutim, najpoželjniji su im potencijalni pratioci - obrazovanje i poslovanje. Izazov je stvoriti neke od naj većih svjetskih prilika za udruživanje talenata

velikih edukatora i inovativnog poslovanja.

Razlozi za to su jasni, a modeli postoje il pet povezanih područja:

1. Elektronski. ituerektivni, multimedijski softver predstavlja gotovo neogteničen potencijal za učenje i obrazovanje.

2. Sposobnosti ubrzanog učenja osobito su te koje pružaju doslovce neiskotištetie poslovne prilike.

3. Uspješne proizvodne tvitke i lanci maloprodajnih tvttki mogu još bolje prospeiiteti prodajući usluge: osiguravajući kupcima izobrazbu nužnu za učinkoviti ju uporabu njihovih proizvoda.

4. Svaka uspješna tvrtka mora postati organizacija koja kontinuirano uči, a svaki pojedinac treba cijeloga života trajno učiti.

5. Škole i fakulteti mogu slijediti istr8Živačke odjele sveuči1išta koristeći njihovo stručno znanje kako bi ostvarili strateško udruživanje s poslovnim tvrtkama. "Citirao Ray Hammond u knjizi Oigilal Business (Digitalna poslovanje) koju je izdao Hodder & Stoughton, Britain.

\AnAnA' th.alool"'ninn\JIl.o.h not

"eVOlucIJa U UcenjU rU~IUVIII ~VIJ",l ~Ull "''''I'Jlu",

Prilike elektronskih multimedija VINTON CERF "Fetber of the lnternet"

Najupečatljivije primjere širenja revolucije interaktivnoga učenja pružaju audio i video kazete, kompaktni diskovi, CD-RaM-ovi, elektronske igre, laserski diskovi i sam Internet. Oni

gotovo svakome pružaju mogućnost trenutnog prijenosa informacija.

Primjera je mnogo, a potencijali su ogromni:

O Vježbajući uz video kazetu lane Fonda Workout, više od deset milijuna ljudi poboljšalo je svoje zdravlje i fizičku spremnost. Milijuni su proširi li ta prva kućna iskustva i počeli

redovito vježbati u fitness centrima. J

O Britanski su vozači taksija tradicionalno provodi li četiri godine "naukovanja" učeći kretati se zavojitim, zabačenim ulicama glavnoga grada prije no što bi dobili dozvolu za vožnju

jednog od znamenitih crnih london skih taksija. Danas novopečeni vozač može instalirati navigacijski sustav TravelPi1ot, unijeti željeno odredište i odmah biti do njega doveden uputama s

malog ekrana. Više od milijun japanskih automobila opremljeno je sličnim navigacijskim pomagalima. Polovica od 70.000 novih Mercedesa S-klase pro danih svake godine u Njemač koj,

također je opremljena istovrsnim sustavom.š

O Prije četrdeset godina bilo je potrebno šest godina naukovanja da bi se naučio stroj opis na stroju Lynotype koji se danas više ne upotrebljava. Danas novinari koji se pridruže izdavačkoj

tvrtki pacifičkog kruga Trends International, mogu postati vješti u stroj opisu i slagarstvu u jednome denu.'

Ta je tvrtka opsežan priručnik za računalni program Adobe Pagemaker komprimirala na devet stranica jednostavnih uputa. Tvrtka Trends danas proizvodi 27 različitih luksuznih godišnjih

izdanja časopisa za uređenje doma. Tako novozaposleni novinari danas mogu birati iz niza već pripremljenih stranica prikazanih na zaslonima njihovih računala i odmah početi proizvoditi

slične stranice za Trendove u uređenju kuhinje (Kichen Trends) ili Nove trendove u uređenju doma (New Home Trends). Oni u danu nauče osnovne stvari tipografije, slagarstva, i

slaganja stranica za što je ranije trebalo nekoliko godina.

Studenti nastavničkih fakulteta i učenici u pojedinim razredima diljem svijeta imat će izravan pristup sličnim šablonama za učenje na Internetu i tako će s njih moći skidati sve od Umnih

karti do modula za učenje.

Novinarstvo, naravno, u svojim osnovama školovanja sadrži i vještine stro jopisa. Međutim i svi drugi mogu lako nauči ti stroj opis koristeći Mavis Beacon ili slične tečajeve za brzo

učenje koji dolaze s gotovo svakim novim osobnim računalom.

Uopce se ine ustrućavam predvidjeti da će do 2005.

godine Internet biti jednako velik kao

i današnji telefonski sustav. * *U intervjuu za The Wall Street Journal, 17. Iipnja 1996.




Poslovni svijet sutrašnjice 467

najveće filmske o Želite li naučiti nešto puno složenije, poput produkcije filmova ili video kazeta, iskušajte neki od video disko va s nekim od najvećih filmova i ugrađenim vizualnim esej om o izradi toga filma.

Laserski diskovi i DVD-ovi daju puno oštriju sliku nego standardna video kazeta. Oni također nude mogućnosti nasumičnog pristupa: možete unaprijed odabrati bilo koji prizor iz filma i odmah uskočiti

na njega, baš kao i na glazbene brojeve na kompaktnome disku.

Godine 1984. tvrtka Voyager izdala je prvu od svojih anotiranih linija Criterion Collection s filmovima Građanin Kane i King Kong. Nakon toga su nastavili s klasicima poput Bliski susreti treče vrste,

VeJičanstveni Ambersonovi, AJien, Bijesni bik i Igrač.

Danas je na laserskim diskovima pristupačno više od 8.500 naslova, uključujući tu i mnoge naj veće svjetske filmove s popratnim komentarima. Tipičan je primjer remek-djelo Kirka Douglasa Spartak

koje je popraćeno komentarima samoga Douglasa, pisca Howarda Fasta, producenta Edwarda Lewisa, dizajnera produkcije Saula Bassa i filmskog restauratora Boba Harrisa. Tu je i video inter vju s

glumcem Peterom Ustinovim, analiza pojedinačnih scena scenarista Daltona Trumba, komentari knjizi snimanja i analiza izbačenih scena Saula Bassa, dodatna glazba Alexa Northa, kratki film o premijeri

filma, arhivski intervjui i dodatne uspomene.

Koji bi bio bolji način da se nauči kako napraviti film nego ovakav tečaj naj većih svjetskih producenata, osobito ako sami odmah možete eksperimentirati s video vrpcama, filmom ili opremom za

montažu?

O Ili što mislite o glazbi? Sjajni interaktivni CD-RaM-ovi su postali nastavnici "cijele nove generacije ambicioznih pjevača, pisaca tekstova, dirigenata, skladatelja i glazbenika.?"

Na CD-RaM-u Dorling Kindersley, pod nazivom Glazbeni instrumenti (Musical Instruments), možete čuti zvuk i boju oko 200 instrumenata: od australskih didgeridoosa do japanskih shakuhachi svirala.

Tu ćete naći oko 1.500 zvučnih primjera, više od 500 jako kvalitetnih fotografija i opširan tekst. Prikazane instrumente možete istraživati na četiri načina.

Pohađajte • seminare koje vode najveći svjetski producenti, redatelji i pisci.

"lzdavač: Random House, New York.

Mladalački vodič kroz orkestar (The Young Person's Guide To The Orchestra) Benjamina Brittena dugo je bio klasik kako na audio tako i na video kazeti. Njegova CD-ROM verzija nudi "glazbene

bilješke o svakoj melodiji, cijelo vrijeme vas obavještava koji instrument svira, a sadrži i 50 audio primjera. Također uz njega možete glumiti i dirigenta."?

Ukoliko želite poučavati jazz, rock, vestem ili bilo koju drugu vrstu glazbe, lako možete pronaći interaktivni CD-ROM koji će vam omoguciti ne samo da naučite i cijenite tu glazbu, već da je usput i

svirate.

CHRIS McGOWAN & JIM McCULLAUGH Entertainent In The Gyber Zone * (Zabava u kibernetičkom području) u •••••••••••••• _I •.••.••.•.• : •.•.•.•••• --.L.. •.••.•.•.

•• ""'''''''''''''''''1''' u UV\7;lI'JU rUt;IUYIII OYIJC," """\1 Q.'"JI'II\oI''IiOi'

Pogled u buducnost: sada Neki interaktivni CD-ROM-ovi

Explora 1: Peter Gabriel's Secret World (Tajni svijet Petera Gabriela) sadrži 100 minuta video materijala i više od 100 slika. Ukoliko kliknete na bilo koju od crta prebacit ćete

se na video. Ili si pozovite intervjue s Gabrielom ili njegovim producentima kako biste raspravili o interpretaciji svake pjesme. Poslušajte dijelove pjesama iz Gabrielova

kataloga. Pogledajte snimku snimanja pjesama. Razgledajte instrumente iz drugih zemalja. Poslušajte muzičke primjere s 42 albuma glazbenika iz cijeloga svijeta. Posjetite

Svjetski glazbeni festival: Gabrie/ovu probu za nagradu Grammy ili bubnjare iz Burundija. Komunicirajte s proce/jem na disku koje vam omogućava da sami složite vizualnu

pozadinu uz glazbu: zvuk egipatskog darabuka bubnja s njegovim glinenim korpusom koje pluta iznad zemlje zvijezde, oceani, nebo. A ukoliko ste završili sa svojim

programom, opustite se i prelistajte prekrasnu knjižicu u boji koja se nudi uz taj CDROM. A MacPlayllnterplay CD-ROM.

Jazz: A Multimedia History (Povijest multi medija) obuhvaća razdoblje od 1923. do 1991. i daje podatke, broj ke, slike i zvukove od Louisa Armstronga do Milesa Davisa, od Dukea Ellingtona do Herbiea

Hancocka. "Izvrsno interaktivno putovanje kroz najveći američki izvorni glazbeni oblik." An Ebook/Compton New-Media CD-ROM.

Heart: 20 years of rock & roll (Grupa Heart: 20 godina rock and rolla). Interaktivna glazbena biografija. Predvodnice grupe, sestre Ann i Nancy Wilson, govore o grupi Heart koja je jedna od najdugovječnijih

rok grupa koja je prodala više od 30 milijuna albuma. Sadrži dijelove iz više od 100 pjesama, 20 minuta video isječaka i tri sata intervjua. Dok slušate bilo koji od Heartsovih albuma, na ekranu možete pntiti

tekst pjesama i njihovu povijest. "The Playerov primjer vjerojatno će u budućnosti imitirati mnogi glazbeni diskovi." The New CD Music ShowlCompton's New-Media CD-ROM.

Želite li istražiti baroknu, klasičnu i romantičarsku glazbu koja se preporučuje za poboljšanje sposobnosti učenja, iskušajte trodjelnu seriju Alana Richa Tako sam načuo (So I've Heard). CD-

ROM Bach i prethodnici (Bach and Before) vodi vas, uz 50 glazbenih primjera i desetke detaljnih bilješki koje na ekranu možete ili ne morate prikazivati, od antičke Grčke i Egipta do slavnih

baroknih djela Bacha i Handela. CD-ROM Idealni kasici (The Classical Ideal) vodi vas kroz Haydna, Mozarta i klasičnu europsku glazbu uglavnom 18. stoljeca. CD-ROM Beethoven i sljedbenici

(Beethoven and Beyond) vas vodi kroz "hrabro, nemirno i strastveno doba romantizma"."

O Geografija? Godine 1985. dva su obožavatelja trivijalnih igara iz Iowe, Doug i Gary Carlston, jednu od svojih igara pretvorili u hit na računalnoj diske ti nazvan Gdje se na svijetu nalazi

Carmen Sandiego? (Where In The World Is Carmen Sandiego?). To je bio pionirski pothvat na području koje je kasnije postalo poznato kao "edutainment": spoj obrazovanja (engl. education) i

zabave (eng. entertainment). Od 1985. godine naovamo Carlstonovi i njihova tvrtka Broderbund Software izdali su osam naslova u toj seriji, te prodali gotovo četiri milijuna Carmen Sandiego

programa na računalnim disketama.

Luksuzno CD-ROM izdanje pojavilo se 1992. godine, te danas stotine tisuća djece i njihovih obitelji uči osnove geografije tražeći po svijetu Carmen uz po moć 3.200 natuknica za navođenje,

uključujući tu i njih 500 na stranim jezicima. Tu je i 130 fotografija, na stotine animacija i 150 isječaka tradicionalne glazbe.

Godine 1992. Broderbund su izdali CD-ROM Samo baka ija (Just Grandma and Me) koji od tada predvodi seriju Žive knjige (Living Books) nastalu u suradnji s tvrtkom Random House. Ta

serija uvodi djecu u interaktivna čuda slavnih priča: na engleskom, španjolskom i japanskom, i to sve na jednom disku.

Mladi slikari mogu vježbati uz Broderbundov Djecje slike (Kid Pix), mladi glazbenici se mogu zabavljati s Philipsovim Dječjim glazbenim kaza!ištem (Children's Musical Theater) i učiti čitati

sa Zekom čitačem (Reader Rabbitom) tvrtke The Leaming Company.

Starija djeca i odrasli mogu pomoću Simgradom 2000 (SimCity 2000) isplanirati cijeli jedan grad budućnosti, naučiti o svim aspektima šaha ili igrati svjet sko prvenstvo u bridžu na temelju

izvrsnoga CD-ROM-a Šahovski majstor 4000 turbo (Chessmaster 4000 Turbo).

O Najveći komercijalni uspjeh postigle su video i računa1ne igre. Nintendov Mario i Sega-in Soničnikjeiom (Sonic the Hedgehog) postali su svjetskim hitovima. Nintendo je do 1993. godine

prodao više od 100 milijuna patrona svoga Super Mario Bros-a. Do sredine 1999., nakon velike recesije u japanskome gos- Time Warner's Audio Notes (Audiozapisi Time Warnera) poput, primjerice, CD-ROMA Johannes Brahms:

German Reqiem kojega izvodi Simfonijski orkestar i zbor iz Atlante. 50 putovanja u povijesne, glazbene i biografske teme, 40 primjera zvukova i glazbe. Times Warner CD-ROM. Ovo su skraćene bilješke iz izvrsne knjige ENTERTAINMENT IN THE CYBER ZONE: Exploring the Interactive Universe of Multimedia (ZABAVA U KIBERNETIČKOM

PODRUČJU: Istraživanje interaktivnoga svijeta multlmedlla) autora Chrisa McGowana i Jima McCullaugha. Izdavač: Random House, New York.

Vidi druge bilješke na str. 336. www.thelearningweb.net




RAY HAMMOND Digital Business * (Digitalna poslovanje) podarstvu, njihov suparnik Sony je na svojim video igrama PlayStation zarađivao 42 posto svoga ukupnog profita.

O Želite li sami napraviti svoju interaktivnu, animiranu računalnu igru, možete investirati u cijenom prihvatljiv paket Klikni i igraj (Klick & Play) kojeg je proizvela britanska grupa Europress, a kreirali

je Franois Lionet i Yves Larnoureu. Za još manje novca možete isprobati program Digitalna dlijeto (Digital Chisel) tvrtke The Perian Spring. On košta mnogo manje od mnogih izvrsnih profesionalnih

programa poput vrhunske serije Directortvrtke Macromedia. (Pogledajte na Internet: www.pierian.comividjet ćete što učenici stvaraju pomoću njega.)

Ovi programi pružaju samo mali uvid u rastući potencijal interaktivnih programa. Mnogi su se novi izumi pojavili tijekom zadnjih pet godina. Značajno je da su svi nastali u poslovnome svijetu, a ne

svijetu "obrazovanja". Mnoge od najvećih svjetskih uspješnica proizveli su oni koji su prekinuli školu ili su tek diplomirali. Spajanje Hollywooda, Silicijske doline i Microsoftove baze u državi Washington je

od ranih 1990-ih jako procvjetalo. Glavne značajke ove nove revolucije doći će s daljnjim miješanjem s područja filma, računarstva, glazbe i industrije elektronskih igara, koje će te mogućnosti povezati u

kvalitetnu obrazovnu praksu. Međutim, zasad tradicionalni školski sustavi jako zaostaju u toj trci.

Bili Gates kaže: "Prosječna osnovna ili srednja škola u SAD po raspoloživoj novoj informatičkoj tehnologiji značajno zaostaje za prosjecnom američkorn tvr tkom. Predškolci koji su upoznati s

mobitelima, biperima i osobnim računalima dolaze u vrtiće u kojima vrhunac tehnologije predstavljaju školske ploče i grafoskopi."?

Jednako je značajna i činjenica da struktura većine školskih sustava nije oblikova na za višestruke briljantnenastavničke sposobnosti. Dobri su nastavnici vješti u mnogim područjima: poznavanju

predmeta poučavanja, empatični su, komunikativni, topli, interaktivni, poznaju glazbu, umjetnost, grafiku i neke aspekte multimedijske prezentacije.

U školi će se sve te sposobnosti ograničiti na 20 do 40 učenika odjednom, a mogle bi biti na raspolaganju cijelome svijetu.

Nastavnici rijetko dobivaju priliku povezati svoje najiznimnije sposobnosti s različitim vještinama drugih. Primjerice, samo da bi se napravila dobra video ka zeta, potreba je široka mješavina talenata:

producent, redatelj, pisac scenarija, kamermani i tonski snimatelji, video izdavač, skladatelj glazbe, glazbenici, mik ser tona, grafički dizajner i mnogi drugi. Ima li "obrazovanje" ikakve mogućnosti da se

natječe s novim spojevima multimedijskih tehnika, osim da se preustroji i spoji istu kombinaciju različitih talenata, digitalno pohrani rezultate njihova rada, a potom ih "prepakira" u neki interaktivni oblik?

OVO SU značajke Interneta koje će promijeniti vaš život: on je globalan, osoban, interaktivan, jeftin i rumrekidno će rasti.

'Izdavač: Hodder and Stoughton, London. Popratno iZdanje besplatno raspoložlvo na Internetu.

http://www.pierian.comividjet/

ntlVUIUIiIJi1 U ucenju Poslovni svijet sutrasnjice

Prilike za posao s ubrzanim ućenjem

MasteritFaster ili Savlada] brže COLlN ROSE Master it Faster* (Savladaj brže)

Doslovce svako dostignuće u učenju i poučavanju istaknuto u ovoj knjizi predstavlja priliku da se te nove metode učenja pretvore u priliku za komercijalni posao.

Svaki uspješan čovjek na svakom polju ima stručno znanje koje se danas, putem interaktivnih multimedija i umreženih komunikacija, može urnnožiti nekoliko milijuna puta.

U teoriji je takav spoj jednostavan. Kao što smo već pisali u uvodnom dijelu ove knjige, postoje prilike da se:

O Iskoristi znanje najvecih svjetskih "podrucnih specijalista" u matematici, kemiji, engleskom, japanskom, geografiji ili bilo čemu drugome;

O Njihovo znanje udruži s ekspertizom najboljih svjetskih specijalista za ubrzano učenje ljudi čije ideje blistaju na stranicama ove knjige;

O To poveže sa sposobnostima najboljih svjetskih stručnjaka u interaktivnim multimedijskim tehnikama - programerima, dizajnerima, urednicima i umjetnicima;

O Ti koncepti pojednostave i pretvore u osnovne obrasce koje svaki dobar nastavnik ili trener možeupotrijebiti za stvaranje interaktivnih programa za učenje;

O Upotrijebe najučinkovitiji svjetski sustavi elektronske distribucije;

O Usput upotrijebe iste nove interaktivne tehnike za obrazovanje roditelja i nastavnika koji će biti u srcu te nove revolucije u dječjem razvoju, kao i menadžere, tren ere i zaposlenike

koji ponovno promišljaju i planiraju svoju vlastitu poslovnu budućnost.·

Čovjek koji je iskoristio te prilike britanski je inovator Colin Rose. Njegova grupacija Accelerated Leaming Systems već se više od jednog desetljeća speci jalizirala za programe

samostalnog učenja jezika Lozanovljevog tipa.

Sada je Rose iskornbinirao sva najbolja načela koja je naučio poučavajući jezike i pretočio ih u novi tečaj engleskog kao stranog jezika za Japance. Učenici sami mogu izabrati svoju

metodu učenja: u obliku priručnika, video kazete, audio kazete ili interaktivnog CD-ROM-a.

Najnovija knjiga Colina Rose-a zove se Savladaj brže (Master It Pester), posebno je oblikovana kako bi starijim učenicima i odraslima pomogla da uče puno brže, da donose dobre

odluke i da kreativno misle. Da bi izdao vodič pod nazivom Stvaranje MASTER organizacije (Creating a MASTER Ogranization), on se povezao i s britanskom Kampanjom za učenje.

MA <iTER je riječ koja predstavlja skraćenicu i mnemotehničko pomagalo od riječi: Mislite na uspjeh (usredotočite se na njega), Amo s informacijama pribavite informacije, Smisao

tražite (pot-

M Mislite na uspjeh

A Amo s informacijama S Smisao tražite

T Tražite u pamćenju E Evo što znam

R Razmislite kako ste učili 'Izdavač: Accelerated Learning Systems Ltd., 50 Aylesbury Road, Aston Clinton, Aylesbury, Bucks, England HP22 SAH.





Idućeg desetljeća uspješne tvrtke biti će one koje će koristiti digitalna sredstva za ponovno osmišljavanje naćina na koji rade. ražite smisao u onome što učite), Tražite u pamćenju (potak:nite svoje ranije znanje), Evo što znam (pokažite što znate), Razmislite kako ste učili.

Godine 1996. Roseova je tvrtka lansirala svoj novi program pod nazivom Temelji (FUNdamentals*) , koja je oblikovana s ciljem da roditeljima prikaže desetke aktivnosti koje će omogućiti njihovoj djeci

da prije polaska u školučitaju, pišu, nauče osnove računanja i još mnogo toga. Ovaj program sadrži video kazete, više od 1.000 aktivnosti, detaljan priručnik i cijeli niz karata s riječima, karata s glasovima,

igre čitanja, matematičke igre i Sablone za pisanje.

Na drugom kraju svijeta Malezijac i ovlašteni racunovođa Peter Ha, koji danas živi u Aucklandu na Novom Zelandu, i bivši stručnjak za bušenje dijarnanata Colin BUIT, koji danas živi u Adelaidu u

Australiji, osmislili su tečaj ubrzanog učenja nazvan Računovodstvo s lakoćom (Accounting is Ezy). Taj program laike u računovodstvu u dva dana uspješno poučava načelima računovodstva,

Pametni poduzetnici svoje sposobnosti primjenjuju i na financiranje elektronske revolucije u školama. U svojoj najnovijoj knjizi pod nazivom Postovanje @ brzina misli (Business @ The Speed Of

Thought) Bill Gates ističe primjer školskog nastavnika Brucea Dixtona iz Melboumea u Australiji koji je imao bitnu zamisao o financiranju. Gates piše: "Kao rezultat mnogih rasprava, sastanaka i oluja ideja

s kolegama nastavnicima rodila se radikalna zamisao o tome da svaki učenik financira svoje vlastito računalo. Dixton, koji je do tada bio tehnološki savjetnik za škole, izradio je financijski model. Učenici za

mjesečnu naknadu unajmljuju računalo i softver, prodavac osigurava održavanje i nadograđivanje, a kada učenik maturira njegova obitelj može računalo zadržati."

Uz vlastiti proizvod prodavati usluge i izobrazbu BILL GATES

Business @ The Speed Of Thought* (Postovanje @ brzina misli) Sve više velikih tvrtki shvaća kako njihov put u budućnost leži u dodavanju novih usluga svojoj tradicionalnoj ulozi proizvođača ili prodavača na malo. Često su to visokokvalitetno osposobljavanje.

Vjerojatno je najdrastičniji primjer tvrtke po vrijednosti druge na svijetu*: američki General Electric Co. Njena tržišna vrijednost krajem 1998. godine bila je 360 milijardi dolara. Njezin promet u 1998.

godini iznosio je više od 100 milijardi dolara, a profit 9.3 milijarde. Izdavač: Viking, ogranak Penguin Books-a.

I I "U tiskovini The Fortune 500, izdanoj u travnju 1999. godine, Microsoft je nadmašio General Electric i bio tvrtka s navjećom tržišnom vrijednosti na svije tu: 418 milijardi američkih dolara.

Početkom 1999. Microsoft se preustrojio u osam zasebnih grupa pri čemu se svaka usmjerila na servisiranje različitih grupa kupaca.

nCVUIUl.iIJCl U U\;6IlJU t'OSIOVnI SVIJtll :;UlI Cl:;IIJI\;t! .. "

GeneralElectric je za izgradnju najsuvremenijeg centra za izobrazbu u kojem postoji i TV studio za izradu obrazovnih

- Premda godinama vo deći proizvođač, General Electric "nije više mogao prosperirati samo prodajući svoje proizvode't.š Izvršni predsjednik tvrtke Jack Welch kaže: "Naš je posao prodati više

od same kutije."

Welchova se formula temelji na nekoliko ključnih trendova koje smo istaknuli u prvom poglavlju ove knjige: od društva usluga prema globalnoj ekonomiji. Godine 1995. međunarodni prihodi

General Electic-a - narasli su na 27 milijardi dolara. Taj najspektakularniji rast u Sjevernoj Americi i na cijelome svijetu rezultat je povezivanja proizvodnje i izvrsnog servisiranja. Danas gotovo 80

posto profita General Electic-a dolazi iz usluga, čak do 16.4 posto kao što je bilo 1980. Velik dio toga profita dolazi iz Financija General Electic-a iz financiranja širokog raspona usluga i

proizvoda, a ne samo proizvoda koje je proizveo General Electic.

Pobliži dojam veličine ovih promjena steći ćete ukoliko posjetite sjedište General Electic Medical Systems-a u Milwaukeeju. Taj dio tvrtke već godinama organizacijama poput ColumbiaJHCA

Healthcare Corp. i njenih više od 300 bolnica prodaje skenere za kompjutorsku tomografiju, uređaje za snimanje magnetskom rezonancom i drugu opremu za medicinsko snimanje. U ožujku 1995.

godine General Electic je uvjerio organizaciju Columbia da njima prepusti servisiranje cjelokupne opreme za snimanje, uključujući i onu koju su proizveli njihovi supamici. Do 1996. godine

General Electic je u taj dogovor uspio uključiti sve dobavljače medicinske opreme, pri čemu veći na njih uopće niti ne nudi proizvode General Electic-a.

Pa ipak, to je samo početak. General Electic Medical potrošio je 80 milijuna dolara za izgradnju najsuvremenijeg centra za izobrazbu u kojem postoji i TV studio za razvoj obrazovnih

programa." Za naknadu koja varira od 3.000 do 20.000 dolara bolnice se mogu uključiti u izravan prijenos seminara o različitim temama poput, primjerice, pravilnim tehnikama mamografije.

Tvrtka redovi to održava seminare iz rukovođenja za rukovoditelje bolnica. Teme pokrivaju strateško planiranje, ocjenjivanje zaposlenika i upravljanje vremenom.

Putevima kojima General Electic ide danas, već sutra idu druge tvrtke. Otkad je Xerox osvojio nacionalnu nagradu za kvalitetu Malcom Baldrige, tvrtka para lelno sa svojim proizvodima

prodaje i znanje za poboljšavanje kvalitete. 10 U tvrtki Otis Elevator, dvije trećine njenog prometa koji iznosi 5 milijardi, potiče iz servisiranja i održavanja. II Tvrtke Dell i Gateway utemelji1e su

svoj rast na nuđenju iznimnih usluga putem obrazovanja zaposlenika svojih kupaca.

Michael Hammer, "guru za preustroj" korporacija ovakve trendove u razvoju vidi kao "sljedeči veliki val promjena u američkoj industriji".'! Te promjene prisiljavaju tvrtke da u potpunosti

razmotre svoju vlastitu ulogu: Koja je svrha poslovanja u svijetu promjena koje se odvijaju nadzvučnom brzinom?

programa - potrošio 80 milijuna dolara. 'JACK WELCH'S ENCORE'

v (Bis Jacka Welcha) clanak u časopisu Business Week*

*28. listopada 1996. www.thelearningweb.net


478 Revolucija u učenju Poslovni svijet sutrašnjlce 479

Tvrtka kao organizacija koja uči Beli Atlantic C & P Thelephone Co.:1

Fottune International piše: "Zaboravite sve svoje stare ideje o vodstvu". "Najuspješnija korporacija 1990-ih bit će nešto što se naziva organizacijom koja uči (1earning organization)." 13

Međutim ona će biti mnogo više od toga. BilI O'Brien, bivši izvršni predsjednik američkoga Hanover osiguranja, stavlja pred nas stvaran izazov: "Kako bi zaradili iznos koji većina nas danas zaradi do utorka popodne, naši su djedovi morali raditi šest dana u tjednu. Previranje među rukovodstvom nastavit će se dok ne izgradimo organizacije koje će biti bolje usklađene s čovjekovim aspiracijama koje nadmašuju samo hranu, stan i imovinu."!"

Tom Peters govori o "organizaciji kao sveučilištu"." Sve više tvrtki odgovara tome modelu. O Tiskarska tvrtka Quad/Graphics iz Wisconsina, čiji godišnji promet iznosi 500 milijuna dolara, osnovana je s namjerom da bude organizacija koja uči. Svi se zaposlenici upisuju kao studenti.

Njihov radni tjedan traje četiri dana, 40 sati i radno vrijeme im je fleksibilno. Potiče ih se da se petoga dana pojave u tvrtki noj učionici - što ne moraju platiti - i oko polovica njih se stvarno i pojavljuje. Svakoga se u tvrtki potiče da bude i student i nastavnik. Nitko ne može napredovati, a da prije toga nije poučavao svoga nasljednika."

O U drugoj tvrtki li Wisconsinu, li Jansonvil1e Foods, gotovo svaki radnik ide na tečaj iz ekonomije u lokalnom koledžu kojeg mu plaća tvrtka. Mnogi rade na projektima u malim grupama. Svakoga se potiče da bude samostalni rukovoditelj. Jedan voditelj postrojenja kaže: "Mi smo nastavnici. Pomažemo ljudima da se razvijaju. To je moj glavni cilj. Svaka je osoba svoj vlastiti rukovoditeli."!'

O Godine 1996. vodeći su europski menadžeri po treći put za kompaniju vrijednu najvećeg divljenja izglasali švicarsko-švedsku inženjersku grupaciju ABB, a njenog predsjednika Percya Barnevika za najcjenjenijeg europskog poslovnoga lidera. IH Ta je tvrtka, više od ijedne druge, predvodila napredovanje zapadne Europe u zemlje bivšega komunističkog bloka. Bernevik kaže kako je cilj ove grupacije "masovni prijenos znanja sa zapada na istok". Nakon pada Berlinskoga zida, ABB je brzo investirala u Poljsku i Republiku Češku. Sada češke i poljske inženjere koriste kao trenere za novoosnovane poslove u Ukrajini i Rusiji. Njenim podružnicama u manjim zemljama poput Norveške, Švedske, Danske i Finske, povjereno je da podupiru poslove koji se razvijaju u Litvaniji, Litvi i Estoniji. Isti je obrazac ponovljen i u Aziji.

O Kineski centar za produktivnost (KCP) u Taipeiu igra glavnu ulogu u težnji Tajvana da prihod po osobi u 2000. godini povisi sa 7.900 dolara, koliki je bio 1990. godine, na 20.000 dolara.'? KCP je prvi počeo koristiti nove metode uvođenja automatizacije i tehnike totalnog upravljanja kvalitetom li Tajvan. Sada im je najveća želja da već velikom rasponu umijeća poučavanja koje KCP koris-

Rezultati izobrazbe pomoću metoda ubrzanog učenja Trening za predstavnike prodaje u trajanju od 4 i 6 tjedana i 12-dnevni tehnički tečaj.

Smanjenje vremena izobrazbe za 42, 57 i 50 posto. Prekid pohadanja izobrazbe smanjen za 300 posto. Ušteda troškova izobrazbe 700.000 dolara godišnje.

Northeast Medical College:1 Na završnom ispitu iz anatomije palo je 40 posto studenata prve godine medicine. Kolegij je preraden prema načelima integrativnog učenja i prolaznost na ispitu postala je 100 postotna.

Intel Corporation:2 Na jednom su tečaju sudionici ostvarili napredak u znanju koji je iznosio 507 posto, a na tečajevima s tradicionalnim metodama dobitak je obično 14 posto.

1. Informacije dobivene od Laurencea D. Martela, predsjednika Nacionalne akademije za integrativno učenje, Hilton Head, South Carolina.

2. Informacije iz Centra za ubrzano učenje, Lake Geneva, Wisconsin.

'tOV HeVOIUCiJa u učenlu

I

Model organizacije koja uć,i* Sve je usmjereno na budućnost

Ukljućujući teme: Oblik nadolazećih stvari (The Shape of Thi t C~~.e), Hevolucij~ u ,učenju (The Learning Revolution), Revol~;~a Ou

misljenju (The Thinking Revolulion) i Revolucija brzih komunika~ija

(The lnstant Communications Revolulion).

Dvostruka usmjerenost viših rUkovoditelja

Poslovodstvo' odr dltl ' , .. k V d " .. e I I I postiCI ratkoročns ciljeve putem drugih ljudi'

o stvo: kreirali I nadahnuli novu budućnost koju ćemo sami po li .. " •.... ., S CI I

CIJI ce ciljevi biti još veći.

Korporacijska kultura

Sva Iko je oduševljeni učenik, Sva Iko pozitivno doprinosi.

Svatko je nastavnik, mentor, trener. Svatko samostalno upravlja.

Svatko je kreativan mislilac, Svaki je povjerenik uključen.

Izobrazba i razvoj

Svakome treb~ pomoći ~a o~redi ! postigne osobne i tvrtkine ciljeve. Ne mora sV~ka izobrazba Imati za, cilj razvoj specifičnih znanja i umijeća

vezanih uz posao. Dovohno Je proširiti sposobnosti i naučiti učiti.

r Komunikacijska petlja

<?,Iakša!te st:'~ranje, pojednostavljivanje i pohranu svih vitalnih intorrna- CIJa, te Ih u~lnl:e odma~ do~tupnima svima. Nagrađujte ljude za razmje-

nu Ideja, Uklonite sindrom "To ovdje još nije izumljeno".

~~ode: .. kojeqa je za brit~nsku The Burton Group Plc. razvio Gordon Dryden

eme JI se na razgovonma s glavnim direktorom grupe Johnom Hoernerorn

I U\;tIVYIII """"J_" -_ •. __ .. ~---

ti dodaju i najbolje svjetske tehnike ubrzanog učenja. Bivši predsjednik Cas per Shih nema nikakvih sumnji oko obrazovnih prioriteta: "Idealna svrha obrazova nja trebalo bi biti usađivanje sposobnosti

učenja. Ako ljude poučimo kako učiti, a ne što učiti, njihove će sposobnosti učenja biti neograničene."2o On vidi široku mogućnost primjene novih metoda učenja kao ključ za ulazak Tajvana u 21. stoljeće

uključujući tu i načelo "učiti srcem kao i glavom".

Tvrtka Invetec tipična je tajvanska industrija utemeljena na novim načinima učenja. Jedan od njihovih najnovijih softverskih proizvoda je Doktor Oko (Dr. Eye), program koji engleski tekst prevodi na

kineski jezik, a kineski tekst na engleski jezik. Njihovi se proizvodi prodaju tolikom brzinom da je Invetec zaposlio dodatnih 1.600 softverskih inženjera kako bi ekipirao svoje operacije u Kini.

O U Britaniji, u Yorkshireu, jedan je od najstarijih mlinova za brašno u zemlji postao modelom suvremene učinkovitosti tako da je nove metode izobrazbe povezao s "obrnutim" rukovođenjem. Mlin

Rank Hovis's Selby je 1990. godine bio najslabiji u grupaciji, neprofitabilan i s užasnim odnosima, te na putu da bude

zatvoren.

Danas svi njegovi djelatnici sebe drže rukovoditeljima suradnicima, proizvodnja mu se povećala 85 posto po osobi, pritužbe kupaca se smanjile za 66 posto, a mlin donosi dobit. Taj je mlin osvojio

Nacionalnu nagradu za izobrazbu i specijalnu nagradu Industrijskoga društva za "oslobađanje ljudskih potencijala".

David Buffin, bivši rukovoditelj nacionalnog treninga u Rank Hovisu, naglašava kako je tajna u tome da se "svakoga uključi u strastvenu primjenu jed-

nostavnih stvari."?'

O Izvršni predsjednik britanske The Burton Group, John Hoerner, zasigurno bi se s time složio. On predsjedava jednim od najvećih britanskih maloprodajnih lanaca koji ima višak prometa od 3

milijarde, 44.000 zaposlenika i više od 600 trgovina u šest trgovačkih lanaca, uključujući tu i ogromni Debenhams koji

ima 88 robnih kuća.

Hoerner je 1995. godine pokrenuo program za promjenu korporacijske kulture Burton grupe. Te su godine on i 400 vodećih ljudi iz drugih britanskih tvrtki proveli jedan dan na seminaru za planiranje

"novog tisučlječa" kojega je organizirala tvrtka Speakers International. To je jedna od britanskih organizacija za izobrazbu i razvoj rukovođenja koja se specijalizirala u metodama ubrzanog in tegrativnog

učenja. Na tom su seminaru izlagali: Gordon Dryden s temom Oblik nadolazećih stvari (The Shape Of Things To Came) i Stephen Covey s temom svoje knjige Sedam navika jako učinkovitih ljudi (The Seven Habits of Highly Effective People). Druga glavna aktivnost na seminaru je bila interaktivna poslovna igra ubrzanog učenja pod nazivom Zlato pustinjskoga kralja (The Gold of the Desert King) koja služi izoštravanju sposobnosti donošenja odluka, a prilikom igre sve su ekipe obučene u kostime sa Srednjeg istoka.





Osam koraka prema organizaciji koja ući Roemer i njegovi suradnici iz rukovodstva u Burtonu odlučili su 1996. godine ponoviti seminar za sve svoje više rukovoditelje. Od tada su uveli programe širenja te kulture na cijelu tvrtku.

Primjerice, lanac ženske odjeće Dorothy Perkins, koji je član te grupacije, ima više od 500 podružnica. Svi rukovoditelji podružnica i svi područni i regio nalni rukovoditelji prošli su kroz izobrazbu

vrhunskog učinka organizacije Speakers International. Uđete li na sat izobrazbe vjerojatno ćete vidjeti sitne rukovoditeljice kako golim rukama lome debele ploče, kako uče žonglirati i kako razvi jaju nove

tehnike za vježbanje pamćenja.

Direktorica kadrovskog odjela Kim Morton ističe: "Želimo da svi naši ljudi shvate kako mogu razviti sposobnosti koje su iznad onoga što su mislili da je moguće."22

Kako bi povećala dotok ideja od svih 6.000 zaposlenih, njena tvrtka koristi i druge seminare iz inovacijskih tehnika kao i iz Kazien metoda trajnog unapređivanja.

Nakon tri odvojena pokušaja korištenja metoda ubrzanog a učenja 1996. godine, prodaja te tvrtke u tri je mjeseca porasla za 10 posto. Tijekom financijske godine 1995-96. tvrtka Dorothy Perkins svoj je

profit povećala sa 6.6 milijuna dolara na 25 milijuna. Cijela grupacija Burton povećalaje svoju godišnju zaradu za 54 posto, tako daje ona iznosila 246 milijuna dolara.P

John Roemer kaže: "Naravno da sve to ne možemo pripisati izobrazbi na seminarima. Međutim, sposobnost korištenja novih metoda za poboljšanje znanja, sposobnosti i umijeća rukovodstva i osoblja bez

sumnje su glavni čimbenik. Pod time na prvom mjestu mislim na to što su svi viši rukovoditelji kombinirali dugoročno vodstvo i kratkoročne rukovoditeljske uloge. Zatim, to uključuje korporacijsku kulturu

u kojoj se sve potiče da cijeloga života uče, da budu kreativni i samostalni menadžeri. Značajni su i programi uvježbavanja i razvoja koji proizvode specifične rezultate kako za našu grupaciju, tako i za sve

pojedince koji u njoj rade. Naposljetku, to implicira i učinkovitu komunikaciju koja namomogućuje umnožavanje djelotvornih inovacija.T"

1. korak: Provjerite kakva može biti cjelovita slika. Pogledajte modele budućnosti.

2. korak: Što se događa? Procijenite svoju sadašnju stvarnost. izbacite negativnosti. Što vam ne koristi? Neuspjesi daju povratne informacije.

3. korak: Što još želite ili što želite umjesto toga? San! Stvorite viziju! Usredotočite se na nju!

4. korak: Provjerite okolinu. Kakvi su vaši resursi? Je li vaše radno mjesto (ili vaš život) sigurno za razmišljanje? Prilagodite svoje ponašanje namjerama.

5. korak: Krenite! Razjasnite ishode, učinite ih specifičnima. Vizu aIizirajte koristeći sva svoja osjetila. PLAN: Personal Learning Action Plan (Osobni plan akcije za učenje).

6. korak: UskJadite se s drugima. Stvorite okolinu međusobne ovisnosti. Pridobijte potporu. Izgradite strukturu tima. "Neka svatko pouči nekoga."

7. korak: Vrednujte, ponovite, proslavite. Jeste li postigli svoj cilj? Jeste li bili uspješni? Koliko uspješni? Ako je nužno - pregrupirajte se.

8. korak: Reciklirajte. Umnogostručite svoje uspjehe.

Škola ili fakultet kao poslovni pothvat JEANNETTE VQS*

Alvin Toffler je znanje opisao kao "vrhunski poslovni resurs".25 Tamo gdje se sveučilišno znanje već udružilo s inovativnim poslovanjem, rezultati su pro mijenili svijet. Najupečatljiviji primjeri su velika

baza mozgova u Silicijskoj dolini koja je udružena sa Sveučilištem Stanford, Media Lab Sveučilišta M.I.T., te veze između ogromnih japanskih tvrtki i njihovih sveuči!išta.

Danas se neke škole i fakulteti kreću u istome smjeru. Jedan od modela je srednja škola Mt. Edgecumbe na Aljaski. Drugi je primjer britanskih blizanaca 'Radionica The Learning Organization, Gallivare, Švedska, 19"96.

rU;:tIUVIII OYIJQL ~ULlU.\;JIIJI""',""

poduzetnika Petera i Paula Tr ipletona, Njihova obitelj vodi dva privatna londonska fakulteta, Landsdowne i Duff Miller, u kojima su uvedene metode ubrzanog učenja. Oni su iz svoje školske baze već

pokrenuli nekoliko "strateških po-

vezivanja" .

Danas su oni suvlasnici britanske podružnice Center for Principled Leadership Stephena Coveya. S inovatorima Andrewom Hughes-Hallet i Alexom MacPhai lom partneri su u Speakers

International, organizaciji kojaje specijalizirana za razvoj korporacija i organizaciju "velikih događaja". Podružnica Fast Forward proizvodi audio kazete i bilješke za učenje koje izrađuju glavni ispitivači koje srednjoškolcima pomažu da polože svoje maturalne ispite. Ljudi s fakulteta i iz Speakers Internationala zajednički rade na razvoju drugih program; "coji koriste tehnike ubrzanoga učenja.

Pridružena tvrtka Speakers International-a, The Catalyst Group, ima neposredan pristup bazi podataka svih knjiga koje su trenutačno u tisku, tak da ona može odmah locirati i pribaviti knjige, kazete i druga sredstva za samostalno učenje, unapređivanje i upravljanje.

Lansdowne College je 1996. godine poveo svojih devet članova nastavnog osoblja na konferenciju International An: tce for Learning u Orlando na Flori di. Ovaj fakultet u vođenje seminara i radionica uključuje i specijalizirane moderatore iz svojih pridruženih tvrtki.

Svakom odličnom studentu na Lansdowneu nudi se procjena individualnog stila učenja. Kolegiji su prilagođeni individualnim sposobnostima. Zaposlenicima suradničkih tvrtki nudi se provjera njihovog stila rada.

Tipičnu suradnju koja uključuje Templeton grupaciju moglo se vidjeti u 7 sati ujutro jednoga dana 1996. godine kada se nekoliko stotina klijenata te tvrtke pojavilo na interaktivnoj satelitskoj

prezentaciji u Birminghamu u Engleskoj. Na prezentaciji emitiranoj iz SAD-a sudjelovali su Stephen Covey, Tom Peters i Pe ter Senge, koji su govorili o svojim gledištima o izazovima sutrašnjice i odgovarali na pitanja iz na desetke zemalja.

U toj je interaktivnoj razmjeni sudjelovalo oko ::'20.000 poslovnih ljudi iz cijeloga svijeta. Paul Templeton kaže kako je to tipičan primjer mogućnosti angažiranja najboljih svjetskih nastavnika za poučavanje učenika svih dobi i bilo gdje

na svijetu.26

U svibnju 1996. Templetsonovi su poveli 20 najvažnijih članova svoga fakulteta i suradničkih tvrtki na petodnevno "povlačenje" u Španjolsku s cilj -m da utvrde kako biti najboljim katalizatorom novih metoda učenja. Peter Ten elton je skicirao obrazac za povezivanje "svih koji žele otputovati u virtualnu tvrtku za učenje"." Nakon pet dana, ta je ekipa popunila taj obrazac načinivši srž popisa

ključnih koaka dogovorenog poslanja koje se može sažeti u moto: "Promijeniti

način na koji svijet uči."

MOTO POSLANSTVA LEARNING GRUPE* 'Do ovog su ~ota č!an?~! mislilaca l.andsdowne Colledge-a došli na petodnevnom povlačenju U Soto Grande U Spanjolskoj u svibnju 1996.

www.thelearningweb.nel



Naš najveći strah nije to da smo nesposobni. Naš je najveći strah

da smo moćni iznad svake mjere. 15. poglavlje: Učinite to!

Većinu nas ne plaši naša tama, već naša svjetlost.

Kako svaka zemlja može predvoditi revoluciju u ućenju - a možete je predvoditi i sami Pitamo se: Tko sam ja da

bi bila sjajna, prekrasna, talentirana i nevjerojatna osoba? U stvari, tko si ti da to ne budeš?

Ti si božje dijete. Svijet nema koristi od toga da se praviš malenim.

Nema ništa prosvijetljenoga u tome da se ograničavaš kako se ljudi oko tebe ne bi osjećali nesigurnima. Dok dopustamo da naše svjetlo sja mi nesvjesno i drugima dajemo dopuštenje da čine to isto.

Sada je na vama red. Vi trebate oblikovati revoluciju u učenju.

Danas je moguće gotovo sve što su idealistični sanjari ikada zamišljali. Postoji znanje koje nam omogućuje da stvorimo prvo svjetska istinsko društvo koje uči. Kada se spoje svi sljedeći elementi,

revolucija u učenju brže će procvjetati:

O Uvesti izvrsne programe razvoja male djece i programe roditelj stva. O Povesti svijet u interaktivnu komunikacijsku tehnologiju.

O Izabrati između najboljih dokazanih metoda učenja.

O Povećati partnerstvo i inicijativu škola i poslovanja.

O Osigurati dalekovidno vodstvo vlade.

O Od cjeloživotnog učenja izgraditi filozofiju.

O Graditi na prednostima nacionalne kulture svake zemlje. O Poticati učenike da budu i nastavnici i učenici.

Uzbudljivi postojeći modeli ukazuju nam na činjenicu da je revolucija već u tijeku.

Rođeni smo da iskazujemo slavu božju koja je u nama. A ona nije samo u nekima, ona je u svima.

Kad se oslobodimo našeg vlastitog straha naše će prisustvo automatski osloboditi i druge.

MARIANNE WILLlAMSON A Return For Love * (Povratak zbog ljubavi) Singapurski model centraliziranog vodstva

'Izdavač: HarperColins, New York. (Bilješka: Ovaj se tekst često pripisuje Nelsonu Mandeli koji ga je pročitao 1994. godine u svom inauguracijskom govoru kao prvi crni predsjednik Južne Afrike.)

Na centraliziranoj razini upravljanja, najveći je izazov postavila vlada Singapura. Glavni dio njegova plana već smo izložili: ulaganje 1.5 milijardi američkih dolara u program koji će u škole i u društvo uvesti najbolju svjetsku obrazovnu

Jedan model škole za 21. stelJeee tehnologiju. Taj program poučava novim umijećima poučavanja s jakim naglaskom na kreativno mišljenje i učenje tijekom cijeloga života. Program je izgrađen na pozitivnim koracima kako

bi se omogućilo da svi učenici il siromašnijih obitelji od njega mogu imati koristi. Singapursko je društvo. naravno, jako centralizirano: ima jaku vladu i visok stupanj discipliniranog konformizma ljudi. Samo vrlo mali broj škola u Singapuru ima nezavisno rukovodstvo. Jedna od njih, Raf fles Girls School, vjeruje kako je već postigla većinu ciljeva koje je vlada odredila za

2002. godinu. Kada bi sjedili s energičnom ravnateljicom Carmee Lim u njezinom uredu, upoznali biste entuzijazam koji je školu Raffels učinio najboljom srednjom školom u zemlji.

Prebacivši se na računalo, ona će provesti pola sata pokazujući vam Web stranicu škole Raffles: fotografije u boji stotina učenika na nastavi izvan škole, na studijskim putovanjima u Kini ili Australiji, kako izrađuju najraznovrsnije računalne programe, slike cijele škole na projektima pružanja usluga lokalnoj zajednici ili slike učenika kako pretražu ju Internet. Carmee Lim je, baš poput Miriam Kronish iz škole John Eliot u Massachusettsu, utjelovljenje školskoga vođe sutrašnjice: osobe sa zdravim razumom i iskričavim nagonom koji je potreban da se škola pretvori u centar za samostalno usmjeravajuće učenje.

a a

a Od samo~a po~etka osmislite školu kao središte otkrivan' . samousmjeravajućeg istraživanja. ja I

Brižljivo odaberite inspirativnog ravnatelja.

:~:r~~~~~~~ š~~7:ere osoblje najviše kvalitete koje će biti

a Upotrijebite osnivaćku stipendiju u iznosu od 400 000

~e~~nJ':~~= kldolara kako bi si osigurali informaCijSku' tehn:~~~~ ase,

a za.potPI~ru fil.?zofiji učenja osigurajte računala videorekorde- re J mu tlmedljska sredstva. '

a ~a~o.bi dali odgovarajuće poticaje svakom stilu učen' ~Iz~rajt~ cen~r~ za razvoj različitih višestrukih intelige~~ij~~ra-

a ze~t~ IJ razvm krea~ivne sposobnosti, u ranoj dječjoj dobi za~t~;~e s de Bonovih Šest šešira za razmišljanje (Six Thinking

a Isva~ol 9 nastavnika opremite s prijenosnim osobnim računaom I nternet vezom.

a ~;~~ii~O:akOg učenika učiteljem i, obrnuto, svakog učite/ja _

a ~s~ostavite toplu .osobnu i multimedijsku vezu za izvJ'ešćivanje Između doma I škole.

Uspostavite poslovno partnerstvo.

Povežite se sa školama u cijelom svijetu, od Kine do Amerike.

a a Decentralizirani novozelandski model

Osnovna škola Tahatai Coast, Novi Zeland* Neki od najboljih modela za decentralizirana gospodarstva pojavljuju se na Novome Zelandu. Sa svih 2. 7(J(J javnih i privatnih škola na Novom Zelandu rukovode nezavisni upravni odbori

čije su članove izabrali roditelji. Javnu politiku predstavlja natjecanje u vrsnoći. Želite li vidjeti što se može dogoditi kada se nova osnovna "škola budućnosti" oblikuje od samoga početka, otiđite u školu Tahatai Coast u Papamoi u regi ji Bay of Planty na Sjevernom

otoku Novoga Zelanda. Kada se dovezete do njenoga ulaza, pomislit ćete da ste stigli u privatni luksuzni apartmanski kompleks u rančerskom stilu u Kaliforniji.

U bilo kojoj od učionica zateći ćete učenike kako rade u grupama podijeljenim na načelima višestrukih inteligencija Howarda Gardnera i nastavnike koji daju poticaje različitim individualnim stilovima učenja. U svakoj ćete prostoriji naći de Bonov materijal Šest šešira za razmišljanje (The Six Thinking Hats). Svaka je učionica povezana sa cijelim svijetom: satelitom, kablovskom i interak-

tivnom elektronskom vezom.

Inovativni ravnatelj te škole, Mark Beach i njegovi djelatnici, puno su putovali po SAD-u i Kanadi kako bi skupili nove zamisli. On kaže kako škola Tahatai Coast ima sreću da ima još jednu veliku prednost: dizajnirana je kao škola za novo stoljeće. Mogla je izabrati stručno osoblje koje će odgovarati novoj filozo-

*Papamoa, Bay of Plenty New ZI' Sr:.ecial About Tahatai Coast? /$~oa;dt 7:glascl sažeti iz član~a What's So

kOJI su u lipnju 1997 godI' ne n . I' o I o posebno u Tshetei Coast-u?') . apisa I ravnatelj škole M k B .

Baldwin-Denton, te nekoliko aut r k .. .ar .. each I Reawyn E-mail adresa Ma k B h o a Ojl su posjeti il tu školu.

r a eac a: [email protected] www.thelearningweb.net



490 Učinite tol 491 Revolucija u učenju v

Svedski model za budućnost fiji. Ravnatelj kaže: "Za prvih smo deset radnih mjesta imali 200 prijavljenih, tako da smo mogli odabrati iznimne ljude.'"

Tahatai Coast je kao nova škola dobila osnivačku pomoć od 216.000 dolara.

Veći na tog iznosa potrošena je na "skupe proizvode visoke tehnologije". Međutim, za mnogo drugih stvari škola je sama morala osigurati novac. Tako je i ona postala jedna od mnogih škola koja je ušla u

zajednički posao s Telecomom, najvećom telefonskom kompanijom na Novome Zelandu. Tahatai je Telecomova vezna škola. To znači da se 5% prihoda od međunarodnih poziva određenih "o bitelji i

prijatelja" donira školi. Međutim, te donacije dolaze samo iz domova i tvrtki koje je odredila škola. Tako program istodobno pomaže u financiranju školskih računala i osobno angažira lokalnu zajednicu u

procesu financiranja i učenja.

Godine 1999. škola Tahatai postala je jedan od 23 škole-modela koje je novozelandsko Ministarstvo prosvjete izabralo kao nastavnički vježbovni centar za informacijsku tehnologiju. Ti su centri

raspršeni diljem Novog Zelanda - zemlje koja je velika kao američka država Ore gon - tako da zajednički mogu zadovolji ti potrebe ravnatelja i nastavnika cijele te otočke nacije. Ovaj model predstavlja

prilagodbu modela "Navigator Schools" koji je s velikim uspjehom upotrijebljen u australskoj državi Viktoriji.

o Izgraditi školu za djecu od treće godine života: "Neobičnu školu za običnu djecu."

Neka njeno geslo bude: "Škola koja cijeni piliće i racunala" miješanje prirode s najboljom svjetskom tehnologijom.

Izgradite je na konceptu višestrukih inteligencija tako da obrazo~an~e bude primjereno svakom učeniku i da poštuje njegove Jedinstvene talente i sposobnosti.

Uspostavite "Luku znanja" kao informacijski tehnološki centar s tri ogranka:

· Centar za multimedijske komunikacije i produkciju.

· Multimedijska izdavačka tvrtka specijalizirana za obrazovne materijale.

· Centar za izobrazbu nastavnika, i ostalih koji rade s djecom, s osobitim naglaskom na novim tehnologijama.

Pokrenite dva dodatna projekta za promicanje koncepcije cjeloživotnoga učenja:

· "Školu bez zidova" kako bi učenici mogli učiti iz različitih iskustava.

· MuJtimedijski centar koji će biti izvor materijala za obitelji i lokalnu zajednicu. Švedski inovatori pokušavaju kombinirati poduzetniđke sposobnosti s najboljim. elementima decentralizirane socijalne države. Primjerice, švedski su izdavači Ingemar i Gunilla Svantesson knjigu Revolucija u učenju upotrijebili kao "krovnu knjigu" za lansiranje drugih knjiga. Nakon nekoliko uspješnih turneja Vosove, njihova je

tvrtka u Švedsku dovela nekoliko drugih međunarodnih stručnjaka.

Helena W. Wallenberg otišla je još korak dalje i osmislila plan za "renesansu socijalne skrbi". On promiče "jednu alternativu koja mijenja filozofiju socijalne pomoći od prava na pomoć k odgovornosti

za pomoć, od obrazovne ovisnosti k obrazovnom ojačavanju.'? Ona je s kolegom Michaelom S. Bogoleaom i drugima osnovala zakladu The Carpe Vitam Foundation. Ta je zaklada osnovala uzornu školu

budućnosti, multimedijsku izdavačku tvrtku, javni obrazovni centar integriran u poslovnu zajednicu i centar za izobrazbu nastavnika.

Njihova nova škola zove se Lemshaga Bari1akademi i osmišljenaje kao "neobična škola za običnu djecu" - kao škola koja "cijeni i piliće i računala" i tako povezuje prirodu s najboljim stvarima u

tehnologiji. Pohađaju je učenici od tri do petnaest godina. Već od treće godine djeca se izlažu jezicima, matematici i pri-

o o o o Novi švedski modeli

The Welfare Renaissance:

The New Swedish Model* (Renesansa socijalne skrbi: Novi švedski model) · Autori H~len H. Wallenberg i Michael S. Bogolea. Izdavač: The Carpe Vitam Foundation, Lemshaga, 13461 Ingaro, Sweeden, koji i provodi ovaj projekt.

\AnAnA' fhol,."" .. ""i •••.•• , •••.••••.••.••••.•.

, l1ii1YUIU\"rIJQ U Ul..itfIJJU Ućinite tOI

Vještina poučavanja sve se više pretvara u umijeće poučavanja djece

da sama sebe poučavaju. rodnim znanostima. Mnogi aspekti te škole utemeljeni su na konceptima višestrukih inteligencija Howarda Gardnera.

Njihov sljedeći projekt je "Luka znanja" - škola bez zidova u kojoj se sedmi, osmi i deveti razred pokušavaju integrirati sa srednjom školom, te učenike pomi cati s jednog radnog mjesta na drugo, u

različite dvorane za učenje, jezične institute, gimnastičke dvorane i sl. kako bi njihovo obrazovanje bilo "bolje utemeljeno u stvarnosti." Zaklada također radi na "medijskom centru lokalne zajednice koji

će biti pristupačan svima. Zamisao je da on bude središte koje povezuje sve škole i obitelji u lokalnoj zajednici." Helena Wal1enberg sada pritišće tvrtke da daju kredite za investiranje u "poduzetnička

područja" koja će biti sagrađena oko centara za cjeloživotno učenje.

U gradu Lundu na jugu Švedske, postoji 38 razmjerno novih predškolskih centara i tri kombinirane rane i osnovne škole kojima rukovodi grupa pod nazi vom Pysslingen. Projekt vode privatni

poduzetnici koji rade u suradnji s lokalnim vlastima i cilj im je pružanje visokokvalitetne skrbi i obrazovanja za djecu. Voditeljica projekta Monica Lundberg kaže: "Cilj je povezati najbolje iz javnog

sektora, a to je ravnopravna raspodjela, s najboljim iz privatnog poduzetništva, a to je 'učinkovitost. '''3

Monica Lundberg tvrdi kako se model poslovanje-škola pokazao toliko učinkovitim da se mnoge lokalne vlasti koje su u Švedskoj odgovorne za školovanje sada za vođenje svojih vladinih programa

obraćaju Pysslingenu. Pysslingen također osniva integrirani mješoviti vrtićko-osnovnoškolski centar za hendikepiranu djecu u kojem kombinira metode ubrzanoga učenja s novim metodama tjeles-

nog vježbanja.

Model ovlasti HELENA H. WALLENBERG MICHAEL S. BOGOLEA *

ŠVedska također utire put u izobrazbi nastavnika u kombinaciji najboljih metoda opisanih u ovoj knjizi, da bi oni mogli postati ovlašteni praktičari "revolu-

cije u učenju".

Vosova, koautorica ove knjige, dosad je osposobila više od 25.000 švedskih nastavnika. Većina ih je započela s kratkim radionicama, ali mnogi su nastavili s jednotjednim tečajevima.

Primjerice, 1997. godine prvi je stupanj Vosičinog programa za dobivanje ovlaštenja pohađalo 45 nastavnika iz škola u Gullivareu, na švedskom polarnom krugu. Njih petnaest je došlo na drugi

stupanj, na kojem se uči o grupnoj dinamici, i na treći stupanj, o oblikovanju nastavnih programa.

Godine 1998. oni su pohađali dva završna stupnja o naprednim tehnikama poučavanja. Oni koji su se kvalificirali nastavljaju osposobljavati druge nastav- *Iz The Welfare Re~~issance: The New Swedish Model Izdavač: The ~enes~?sa socijalne .skrbi: Novi švedski model)

'. arpe ltarn Foundation, Lemshaga, 13461 Ingaro Swed , en. www.thelearningweb.net


494 Revolucija u učenju Učinite tol 495 nike u istim metodama. Jeannettina Learning Revolution Academy sada svake godine slične tečajeve vodi u San Diegu u Kaliforniji, kao i u Švedskoj. Modeli upravljanja korporacijom

DAVID C. Dwyer Education & Technology* (Obrazovanje i tehnologija) U svijetu korporacija također postoje brojni modeli: O Jako impresivno sveučilište tvrtke Andersen Consulting pod nazivom St.

Charles u Illinoisu, gdje najveća svjetska konzultantska tvrtka za rukovođenje, godišnje troši 400 milijuna dolara za internu izobrazbu svojih zaposlenika. Pri tom koristi najnovije multimedijske modele i modele interaktivnih studija slučajeva.

O Acer grupacija Stana Shiha dala je 7 milijuna dolara za osnivanje organizcije The Acer Foundation.

O British Telecommunications, najveća tvrtka u Velikoj Britaniji, započinje petogodišnji basnoslovno skup projekt koji će 60-milijunskoj britanskoj populaciji omogućiti bolje komuniciranje.

O Apple Computers su bili prvi koji su uspostavili jedno od najdužih partnerstva između svijeta korporacija i svijeta škole.

Projekt Appleove učionice budućnosti (ACOT ili Apple Classrooms of Tomorrow) u Americi traje od 1985. godine. Neki od rezultata tog projekta su spektakularni."

Izvorni ACOT model može se vidjeti u West High School u Columbusu u državi Ohio. Tu on djeluje kao škola unutar škole. On svake godine skrbi za 120 od 1.200 učenika koliko pohađa tu školu. Od svih učenika upisanih u školu samo njih 15 posto upisuje fakultet. Među onima koji sudjeluju u ACOT projektu fakultet ih upisuje 90 posto.

Učenici škole Beli High, ujako siromašnomjugoistočnom okrugu Los Angelesa, osvojili su više od 100 nagrada za produkciju vlastitih video kazeta, što je jedna od ključnih komponenti multimedijskog ACOT programa.

Kako bi postala pionirom u digitalnoj fotografiji, srednja škola Lincoln u San Joseu u Kaliforniji, usko je surađivala s lokalnom televizijskom i policijskom postajom. Učenici te škole su čak surađivali sa znanstvenicima NASA-e u proizvodnji interaktivnog obrazovnog CD-ROM-a o učincima svemira na srce.

Međutim, usprkos tim sjajnim primjerima, Amerika, najbogatija zemlja na svijetu, i dalje daje naj veće moguće kontraste: vodeće korporacijske stručnjake u informatičkom softveru i hardveru, a ipak sustav javnih škola koje variraju od sjajnih do očajnih. Nasuprot tome, tvrtke poput Microsofta, Oraclea, Hewlett -Packarda i Netscapea revolucioniziraju cijelo područje trenutnih komunikacija. Neke od tih tvrtki revolucionaliziraju svoje poslovanje pretvarajući se u organizacije koje uče.

Apple za ućenikal Srednja škola West u Golumbusu, Ohio, SAD, primjer je iz- . vornog modela za Apple-ov projekt ućionica budućnosti (AGOn koji se provodi od 1985. godine i cilj mu je testirati utjecaj raćunala u razlićitim okolinama poućavanja.

Svake godine od 1.200 učenika te škole njih 120 pohađa posebne AGOr satove na kojima su vrhunske metode poućavanja povezane s najboljom svjetskom informatićkom tehnologijom.

Potvrdu tog programa vidimo u sljedećem.

Od ostale djece u školi samo njih 15 posto maturira i upiše fakultet, dok njih 30 posto ranije prekida školovanje.

Među učenicima iz ACOr programa njih 90 posto upisuje fakultet, a nitko od njih prijevremeno ne prekida školovanje. 'Kako bi sumirali prvo desetljeće ACOT programa - izdali Jossey-Bass publishers, San Francisco i Apple Press. Dr. Dwyer, koji je veći dio desetljeća rukovodio programom i njegovim istraživanjem, jedan je od urednika te

knjige.

_____ ~-~..:...::-~-~--.J=_=-_=---:::!.: .. J-:__ ____________________________

r-------------= San generalnog direktora o budućnosti General Electric-a:

"Nadam se da će on postati najveća obrazovna ustanova na svijetu."

Generalni direktor General Electric-a, Jack Welch, se u jako razgranatoj korporaciji koju je prije 100 godina osnovao Thomas Edison, upleo u ono što on naziva kulturom učenja, Robert

Slater ga citira u knjizi Jack Welch i put General Electrica (Jack Welch and the GE Way): "General Electric se ističe po kuturi koja tu široku raznolikost koristi kao bezgraničan izvor prilika za učenje, kao robnu kuću zamisli čija opsežnost i bogatstvo u poslovnome svijetu nemaju premca. U srcu te kulture je shvaćanje da je sposobnost jedne organizacije da uči i naučeno brzo provodi

u djelo, njezina najveća konkurentna poslovna sposobnost." Welcha njegove kolege neprekidno izabiru za najcjenjenijeg korporacijskog rukovoditelja u Americi. Prije njegovog preuzimanja tvrtke, punih je 80 posto zarade General Electric-a dolazilo

iz tradicionalne izrade električnih i elektronskih aparata. Danas, kao što smo to vidjeli u prethodnom poglavlju, više od 80 posto prihoda dolazi iz usluga prodaje, izobrazbe i financija. Kada ga je Slater upitao hoće li General Electric i za 20 do 30 godina izgledati kao i danas, Welch je odgovorio: "Sumnjam. Nadam se da će on biti najveća obrazovna ustanova na svijetu." Model besplatnog davanja

JACK WELCH generalni direktor General Electric-a*

* U knjizi Ja?~ Welch and The GE Way (Jack Welch i put General Electrica)

CItirao Robert Slater. Izdavač: McGraw HilJ, New York. '

Uvjereni smo kako će Netscape-ova koncepcija davanja besplatnog softvera putem Interneta također postati jedno od glavnih otkrića koja će revolucionalizirati isporuku obrazovnih programa. To je model: daj besplatno i onda prodaj dodatke.

Cijela intemetska kultura izgrađena je na otvorenoj okolini u kojoj ljudi iz cijeloga svijeta slobodno razmjenjuju znanje. Budući da sveučilišni istraživači već godinama imaju tu kulturu razmjene informacija, obrazac za budućnost već postoji.

Uvjereni smo da će u skoroj budućnosti i najsloženiji kompjutorski programi biti pohranjen i na središnjim Internet Web stranicama, te da ćete im brzo moći pristupiti putem "mrežnog

računala" - ili kako god ga zvali - koje će biti prik opčano na vaš televizor ili kombinirani TV-PC uređaj.

Također smo uvjereni kako jedan put u budućnost predstavlja udruživanje najboljih svjetskih nastavnika i njihovo stavljanje na raspolaganje cijelom svije tu putem interaktivnih multimedijskih izvora. Svaki školski sustav koji neće razvijati tu koncepciju, zaostat će i nadmašit će ga individualne i korporacijske ini-

cijative.

Model prodaje preko Interneta

Internet nije samo izvrstan za razmjenu informacija. on se pojavljuje kao moćan novi način prodaje proizvoda za učenje. www.thelearningweb.net


498 Učinite tol 499 Revolucija u učenju

o Slajdove možete kombinirati s drugim programima, poput enciklopedijskim clip art primjenama. O Svoje slajdove možete osvježiti s novim informacijama s Interneta.

O Sadržaj ovoga CD-ROM-a možete učiniti dostupnim svim učenicima na njihovim pojedinacnim osobnim računalom, a putem interne školske mreže.

O Komplet ove knjige i CD-ROM-a je multimedijski oblik idealan za "udžbenike budućnosti".

Uz materijal za ucenje u ovome obliku, nastavnici i sveučilišni predavači mogu:

O Učiniti udžbenik iz "ubrzanoga učenja" dostupnim svim studentima određenog kolegija.

O Imati pristup profesionalnim slajdovima u boji i video prezentacijama za gledanje na velikome ekranu.

O Izraditi popis ključnih točaka gradiva kao plakate u boji koji će biti trajni podsjetnici.

O Svim studentima osigurati pristup cinjenicama i ilustracijama koje mogu koristiti za svoje vlastite projekte ucenja.

Sve se to nudi za sićušni dio troškova izrade pojedinačnih 35mm slajdova ili "grafofolija".

Tvrtka Dell Computers je do svibnja 1997. godine postizala do 1 milijun dolara prodaje preko Interneta dnevno, a do pocetka 1999. godine promet je iznosio do 18 milijuna dolara dnevno.

"Prividne knjižarske tvrtke" poput Amazon-a u SAD i Internet Book Shop i Blackwellsa u Engleskoj, danas nude milijune naslova koji se mogu naručiti pre ko Interneta. Mi predviđamo kako

će ovaj model biti jedan od najuspješnijih komercijalnih primjena revolucije u učenju.

Model revolucije učenja za udžbenike i CD-ROM-ove budućnosti Ova knjiga sama po sebi utjelovljuje nekoliko nacela ubrzanoga ucenja.

Stranice na Iijevoj strani knjige oblikovane su tako da nude pregled svih najvažnijih misli iz teksta, a istodobno mogu biti reproducirane i kao plakati.

CD-ROM The Learning Revolution, koji je proizveden kao popratni materijal uz ovu knjigu, odvodi ovu koncepciju još dalje.

Taj CD-ROM sadrži prezentaciju stranica-plakata iz ove knjige u punoj boji, a sadrži i sljedeće materijale: O 16 različitih prezentacija sa snimljenim komentarima

0300 slajdova u boji

O može se upotrebljavati na bilo kojem PC-ju ili Apple Mac-u koji imaju CD-ROM jedinicu.

Pomoću ovog CD-ROM-a možete:

O Svaku audiovizualnu prezentaciju gledati na vašem računalu ili, za prezentaciju u razredu ili javnosti, upotrijebiti multi medijski projektor.

O Izabrati bilo koji slajd i isprintati ga u boji na laserskom ili tintnorn pisacu. O Prenijeti materijale s CD-ROM-a na tvrdi disk svoga racunala.

O Ukoliko izrađujete prezentaciju u Microsoftovom PowerPoint-u, možete kombinirati naše slajdove sa svojim vlastiti ma.

Model poslovanje-nastavnik-multimediji Prepreke između poslovanja i obrazovanja drasti.čno se tuše, pa je i to bitni dio velikoga napretka.

Ponovno nekoliko inicijativa na inovativnom Novom Zelandu pokazuju sljedeći modeli:

O Izdavačica Wendy Pye postala je jedna od najbogatijih poslovnih žena na N ovom Zelandu. Kada je, prilikom preuzimanja tvrtke od strane jedne investicijske kuce, otpuštena iz New Zealand

News Ltd., osnovala je tvrtku Sunshine Books. Poslovna filozofija tvrtke bila je naučiti djecu čitati. Teorijska osnovica poduhvata: detaljna novozelandska istraživanja čitanja. Autori: neki od

najboljih na svijetu, počevši s Joy Cowley i June Melser. Velik uspjeh poduhvata - uz briljantnost poduzetništva Wendy Pye - je: uspostava televizijskog produkcijskog partnerstva nje, Briana

Cuttinga stručnjaka za čitanje i bivšeg predavaca na fakultetu za izobrazbu nastavnika te starog televizijskog stručnjaka Toma Parkinsona.

To je dovelo do proizvodnje televizijske serije Čarobna kutija (The Magic Box), koja se danas na United States Learning Channel za auditorij od oko 15 milijuna gledatelja, emitira od

ponedjeljka do petka i promiče prodaju knjiga koje prikazuje. Dosadašnja prodaja tvrtke Sunshine Books iznosi 85 milijunajedinica." Sunshine također vodi u poučavanju preko Interneta. Danas na

Internet stranicama tvrtke djeca li zemljama različitima poput Južne Afrike, Aljaske, Novoga Zelanda, Singapura, Poljske, Kanade i Amerike, dizajniraju svoje vlastite knjige.

O Jerome i Sophie Hartigan, koji su također iz Aucklanda, pretvaraju svoje tjelesne programe za razvoj dječjeg mozga pod nazivom Nestsšni grahići (Jumping Besns), u mrežu podružnica, te

stvaraju lik Beaniea kao lik iz knjiga i televizijskih emisija koje obrađuju glavna načela učenja.

O Creative Learning Company Barbare Prashnig, koja ima bazu u Aucklandu na Novome Zelandu, daje tipični primjer nadolazećeg povezivanja između dobrih obrazovnih istraživanja,

inovativnih interaktivnih multimedijskih proizvoda i Interneta. Njezina nova Analiza radnoga stila (Working Styles Analysis!,

I U;;YVIU\.IIJQ u U\.itJlIJU

već je pristupačna na Web-u. Želite li provjeriti svoj vlastiti radni stil možete s Weba skinuti upitnik, ispuniti ga i naručiti jeftini kompjutorski ispis.

O David Perry, još jedan novozelandski poduzetnik, na mnogo je načina svoj talent iskoristio u inozemstvu. Nakon što je u Singapur pozvan da od bankrota spasi jednu međunarodnu školu, kasnije

se tamo vratio da bi osnovao puno veću školu, Danas njegova Overseas Family School, koja je smještena u zgradama bivšega singapurskoga nastavničkog fakulteta, ima 1.700 učenika, te raspodjelu

rukovođenja koja može biti uzor cijelome svijetu.

Kako bi ih se upoznalo s općom filozofijom te škole, nastavnicima koji se prijavljuju za posao šalje se primjerak knjige Revolucija u učenju. Međutim, David Perry naglašava: "Mi ne pokušavamo

govoriti dobrim nastavnicima kako da poučavaju. Umjesto toga mi pravimo vrlo jasnu razliku između poučavateljskih i rukovoditeljskih funkcija. Provodimo mnogo vremena birajući sposobne

nastavnike iz cijeloga svijeta. Potom rukovodstvo škole osigurava sva sredstva potrebna kako bi ti izvrsni nastavnici izvrsno obavljali svoj posao."7 To znači da se svaki nastavnik može 100 postotno

usredotočiti na razvoj prirodnih sposobnosti svakog djeteta. S učenicima iz cijeloga svijeta ova škola izgleda poput minijaturnih

Ujedinjenih naroda. A to i jest.

Školu Overseas Family School pohađaju učenici od ranog djetinjstva do srednjoškolske dobi, a u suradnji s Državnim sveučilištem Kalifornije, razvija se i kampu s na razini fakulteta koji će biti

najveći svjetski fakultet za izobrazbu nas-

tavnika.

~@QJ]~@w@n QJ] O @[ft)n lrr@nn

Model zaklada DAVID PERRY*

Javljaju se i različite mačice "Modela zaklada" - one su često osnovane na temelju donacija iz poslovnoga svijeta, a slijede obrazac kojega su izvorno zspočele Zaklada Ford i Zaklada Camegie iz Sjedinjenih Američkih Država.

O U Britaniji je Kraljevsko društvo za poticanje umjetnosti, obrta i trgovine pokrenulo četverogodišnju svenacionalnu Kampanju za učenje. Predsjedavajući je Sir Christopher BaH. Cilj te

kampanje je: "Promijeniti kulturu i Ujedinjeno Kraljevstvo postupno pretvoriti u 'društvo koje uči'(1earning society)." BaH tome dodaje osobnu viziju: "Da svaki pojedinac ima svoj Osobni akcijski

plan učenja (PLAN _ Personal Learning Action Plan), svaka organizacija da postane organizacija za učenje, da svakome bude dostupan pristupačan ponuđač prilika za učenje _ bila to škola, fakultet,

sveučilite, radno mjesto ili vlastiti dom.t"

O U cilju promicanja potrage za novim metodama učenja, američka je Zaklada Johnson, koju financira Johnson Wax, unovačila Johna Abbotta iz Britanske

zaklade Education 2000.

'Osnivač Overseas Family School u Sin . . . Georgea Bernarda Shawa: "On' k oo gapuru, .nadogradlo Je Izvorni cilat . ~ Oj'. mogu čine. Oni koji ne mogu

poučavaju." ' www.thelearningweb.nel



Učinite tol 503

kako o Na temelju brzih promjena u financijama, bankarstvu i internacionalizaciji iz Novoga Zelanda dolazi još jedan neobičan hibrid. Tijekom više od 100 godi na zajednice

Novoga Zelanda imale su "zakladničke" štedionice koje su svoje profite raspoređivale zajednicama kojima su služile. Međutim, kada je 1980-ih vlada novozelandsko bankarstvo otvorila međunarodnoj konkurenciji, povjerenstva Auckland Savings Bank donijelo je jasnu odluku: da 75 posto svoje banke prodaju Commonwealth Bank of Australia. Oni su uložili 350 milijuna novozelandskih dolara u Dobrotvornu zakladu ASB i investirali ih diljem cijeloga svijeta. To je danas daleko najveća novozelandska zaklada koja godišnje distribuira milijune dolara u uglavnom obrazovne, kulturne i dobrotvorne projekte. *

Novi je model: Model međunarodnih konferencija

nemoguće ućiniti Još jedna u1azna vrata u budućnost su i međunarodne konferencije o novim metodama ucJenja i obrazovanja.

Singapur je bio jedna od 44 zemalja koja je 1997. godina poslala svoje delegate na konferenciju Arthura Andersena Učenje za 21. stoljeće (Leaming for the 21st Century) koja se održavala u Čikagu. Značajno je da su singapurske predstavnike na toj konferenciji izabrali njihovo Ministarstvo prosvjete i Nacionalni računarski odbor.

Sredinom 1997. singapurskaje vlada također svim školskim ravnateljima i njihovim zamjenicima u zemlji platila sudjelovanje na jednotjednoj Međunarodnoj konferenciji o mišljenju. Popis predavača koji su držali pozvana predavanja izgledao je kao Tko je tko među pionirima kreativnog mišljenja: Howard Gardner s Harvarda, Robert Sternberg s Yalea, Edward de Bono iz Engleske, Izraelac Reuven Feuerstein, bivši venecuelanski ministar za razvoj ljudske inteligencije Luis Machado, David Perkins sa Harvarda, te pioniri u sposobnostima mišljenja po put Paula MacCreadya, Roberta Slywestera i Richarda Paula. Svi su oni dovedeni u Singapur kako bi potakli nagon za kreativnim mišljenjem.

mogućim. I mi ga provodimo.

Model "organizacije koja uči" "Autorov intervju, Norveška.

Kako bi svoje korporacije pretvorile u organizacije za ucJenje, stotine tvrtld također koristi prednosti novih metoda ui5enja.

*Donacija Dobrotvorne zaklada ASB u iznosu od 2 milijuna novozelandskih dolara, omogućilaje koautoru Drydenu i Lesley May da 1990. godine osnuju Pacifičku zakladu. Ta je zaklada finacirala većinu troškova televizijske serije "Where To Now?" (Kamo sada?) kao i niz novozelandskih programa za obrazovanje roditelja uključujući tu i pilot projekt koji je obrazovanje roditelja kombinirao s predškolskim i zdravstvenim centrom.

HANS HAAKONSAN norveški Telenor*

OU4 HeVOIUCIJa u ucenju

1

o Da bi obrazovalo svoje osoblje koje broji 18.000 ljudi, norveška telekomunikacijska tvrtka Telenor koristi tehnike ubrzanog učenja. Ta tvrtka kao modele upotrebljava norveški prijevod Revolucije'u učenju i knjigu Petera Sengea Peto područje (The Fifth Discipline). Telenor je svoja dva viša direktora Hansa Haakonsana i Eearnsta Risana poslao na desetodnevnu radionicu koautorice Vos u San Diego.

Tvrtka je također kupila po primjerak Revolucije u učenju za svakog zaposlenika uključenog u pred-testiranje njihovog ukupnog programa. Godinu dana kasnije Telenor je poslao još sudionika na Vosičinu-

radionicu.

Haakonsan kaže kako se danas Telenor "usredotočuje na vrijednosti, a ne na pravila"." Temeljne vrijednosti su "odgovornost, poštovanje, kreativnost i integritet". A ključne vrijednosti su "zadovoljstvo

kupaca, dobra osnovica, dobar tim-

ski rad i usredotočavanje na dugoročni razvoj".

On kaže kako je jedan od velikih izazova izgradnja prikladnih mentalnih mo-

dela. Primjer? "Kako nemoguće učiniti mogućim i mi to činimo."

Metode ubrzanog učenja sve se više prihvaćaju i u američkome poslovanju.

Centar za ubrzano učenje na Lake Geneva u Wisconsinu, primjerice, izvještava

o ovakvim rezultatima:

O Judy Authier iz tvrtke Cooperators Insurance kaže: "Naše nam se ulaganje

u ubrzano učenje desetorostruko vratilo."lo

O Randy Atkins iz tvrtke Kimberly-Clark ističe: "Izobrazba iz ubrzanog učenja najbolja je obrazovna investicija koju je naša

organizacije ikada rrnala."! I

O Najednom tečaju ubrzanog učenja u Intelu, sudionici tečaja postigli su dobitak u znanju koji je iznosio 507 posto u usporedbi s 23

postotnim povećanjem koje se postiže "normalnim" metodama izobrazbe.12

O Od predstavnika Travelers Insurance koji su učili o računalnom sustavu, od onih koji su učili metodama ubrzanog učenja njih 76 posto

završilo je tečaj s ocjenama u najvišem kvartilu, li usporedbi sa svega 14 posto onih koji su učili tra-

dicionalnim metodama.13

Klasterski model za "industriju ućenja" 41.Model "klastera" za svaku malu zemlju koja teli profitirao od revolucije u učenju jedan od najboljih modela uopće je model

''k1astera'' ili grozdova. To je koncept koji je jako promicala Harvardska poslovna škola, a posebice profesor Michael Porter koji tvrdi kako se industrija najbolje

razvija oko "klas-

tera vrsnoće".!"

Izvrstan je primjer toga kalifomijska Silicijska dolina. Ona se proširila na temelju sjajnoga vodstva Sveučilišta Stanford, a posebice Fred

Terrnan, BiH Hewlett, David Packard, Bob Noyce i drugi inženjeri koji su izvorno osnovali www.thelearningweb.net


506 Revolucija u ućenju Ućinite tol 507

Ponovno naućite najbolje iz naše prošlosti Fairchild Semiconductor. Popratna pojava njihovog primjera začetak je gotovo svake tvrtke u Silicijskoj dolini, a i mnogih drugih diljem Amerike.

Singapur pruža još jedan primjer. Njegova je vlada upotrijebila svoj nacionalni mirovinski fond koji ima više milijardi dolara vrijednosti kako bi financirala mnoge industrije visoke tehnologije, te

osigurala velikodušno smanjenje poreza kako bi u svoju grad-državu privukla 3.000 međunarodnih tvrtki.

Kao što je Konfucije rekao prije 2.500 godina: Kineski model povratka korijenima

CHENG JINGPAN Confucius as a Teacher* (Konfucije kao učitelj) Najuzbudljiviji od svih modela je onaj koji se temelji na ponovnom otkrivanju velike snage vlastite kulture vlastitog društva. Zato je Kina jedna od naj uzbudljivijih zemalja koju danas možete posjetiti.

Vjerojatno niti jedno društvo nema jaču "etiku učenja" od Kine. Niti jedna velika zemlja u razvoju ne trudi se jače pridružiti se svijetu komunikacije svemirske ere. Naime, do 2001. godine Kina će se po broju

Internet priključaka rangirati odmah uz SAD. Međutim, Kina se istodobno trudi spojiti doba "mrežne inteligencije" s vlastitom tradicijom i korijenima.

Čineći to ona ponovno otkriva kako su mnoge od danas najučinkovitijih metoda učenja one koje su prije 2.500 godina koristili Konfucije i njegovi sljedbenici, osobito Mencijus. Mnogi kritičari Konfucija

drže zaslužnim za kinesku zaokupljenost ispitima, zaboravljajući kako ihje on specifično preporučivao za odabir, po zaslugama, glavnih savjetnika vladara. Međutim, neki od njegovih drugih koncepata danas

su još vredniji nego što su bili kada je on postao najznamenitiji kineski učitelj:

O Konfucije je poticao rniješanje novih zamisli sa starim, dokazanim koncep-

tima.

O On je bio demokrata i želio je putem obrazovanja uvesti socijalne reforme. O On je jako vjerovao u "učenje kroz djelovanje".

O Konfucije je cijeli svijet koristio za svoju učionicu. On nije poučavao unutar granica škole.

O U učenju i poučavanju obilno je koristio glazbu i pjesništvo.

O Vjerovao je kako je učenje o tome kako učiti jednako važno kao i učenje informacija.

O Vjerovao je kako svi imaju različite sposobnosti učenja, te da sposobni učitelji trebaju svakome dati ono što mu je potrebno.

O Jako je vjerovao u važnost vrijednosti i uljudnog ponašanja, koji su i danas dvije ključne značajke kineskog školovanja.P

o Kombinirajte najbolje od novoga s najboljim od staroga.

O Ućite ćineći.

O Cijeli svijet koristite kao ućionicu.

O ~~ ućenje i poučavanje koristite glazbu i poe- ZIJU.

O Spajajte akademsko i tjelesno.

O Naućite kako ućiti, a ne samo ćinjenice.

O Pri/agodite poućavanje razlićitim sti/ovima ućenja.

O Izgradite prave vrijednosti i ponašanja. O Svima osigurajte jednake mogućnosti.

"Izdavač: Foreign Language Press, Beijing, China. www tholo!:lrninnu./.o.h l""I~.

n"YUIUu'JC1 u uceuju 11---------===== Ljudski mozak

je odskočna daska On je na mnogo načina najavio izvornu Revoluciju u učenju, a mi smo je samo ponovno otkrili. Ako se mnoge od tih tradicionalnih istina povežu s najnovijim istraživanjima mozga i najnovijim

brzim komunikacijama, Kina će imati potencijal da ponovno predvodi svijet.

To vjerojatno ne iznenađuje. Kinezi su više od 2.000 godina učili matematiku pomoču najstarijeg "alata" za ubrzano učenje, pornoču abaka ili suanpana. Građen od stupaca pomičnih kuglica,

abak se može koristiti za zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje - od osnovnih brojeva do nekoliko milijardi. Druga dva sjajna "alata za učenje" i poučavanje matematike, igraće karte i

domino, također su stoljećima prije izumljeni u Kini. Kao što je izumljen i papir i tiskanje.

Izumite svoj vlastiti model DILlP MAKURJEA Superbrain * (Supermozak)

Međutim, čemu čekati druge kad sami možete stvoriti vlastiti model?

O Dilip Makurjea, bivši visoki rukovodilac u pomorstvu iz Singapura, postao je toliko fasciniran novim metodama učenja da danas jamči kako će svakoga za pet dana naučiti da postane slobodni slikar i to koristeći metode Betty Edwards koje su prikazane u Crta ti na pravoj strani mozga (Drawing on The Right Side of the Brain.) On je prihvatio vladin izazov za sudjelovanjem privatnog sektora u njihovoj "revoluciji u učenju" tako da učenike, roditelje i nastavnike poučava ključnim načelima izrade umnih karti, superpamćenja, djelotvomog čitanja i

kreativnosti. O Jedan od najučinkovitijih moderatora na svijetu, Glenn Cappeli, Australac

iz Pertha, iskoristio je mnoga istraživanja s područja revolucije u učenju i pretočio ih u pjesme, televizijske scenarije i interaktivne obrazovne programe za škole i tvrtke. Njegove glavne teme poučavanja ilustracija su njegova jedinstvenog pristupa: O humoru i zdravlju: što možemo naučiti odjabučnoga soka; Nošenje s promjenama: što možemo naučiti od kišnih kapi; Trajno unapređivanje: što možemo naučiti od žaba; Entheos snaga entuzijazma: što možemo neučiti iz optimizma; Ako smo tako pametni, kako to da smo tako glupi?: što možemo naučiti od kitov«; Umjetnost i znanost odnosa: što možemo naučiti od kutija za pahu-

ljice.15 O Učiteljica Kristine A. McLaren iz Aucklanda na Novome Zelandu, razvila

je potpuni Integrirani program za čitanje za malu djecu i, sa svojim suprugom koji je ekonomist, prodaje ga u inozemstvu.

O U Dunedinu na Novom Zelandu nekoliko najvažnijih članova Sveučilišta Otago pomoću računala i Interneta skuplja neke od najboljih primjera učenja u svojoj zemlji. Sada ih putem Otago

University Press-a izdaju kao seriju knjiga. Najnovija im je knjiga: Rad na mreži: Poučavanje, učenje i profesionalni razvoj

pomocu koje možemo uskočiti u čarobni svijet genija.

'Izdavač: Oxford University Press, Singapore. www.thelearningweb.net



Učinite tol 511

v

Sto si putem Intemeta (Net- Working: Teaching, Learning & Professiona1 Development with the Intemet), čiji je urednik rođen u Hong Kongu dr. Kwok-Wing Lai, inače viši predavač na Pedagoškom fakultetu tog

sveučilišta.

O Kanađanka Lane Clark, svoju međunarodnu reputaciju gradi kao stručnjakinja koja je specijalizirana za izobrazbu nastavnika u kombiniranju najboljih svjetskih metoda učenja s najboljom svjetskom

interaktivnom digitalnom tehnologijom. Njezin je model za izobrazbu nastavnika u velikoj mjeri utemeljen na istraživačkom učenju utemeljenom na pojedinim temama, međutim, čini to po kazujući kako

učenici za prizivanje informacija mogu koristiti digitalnu tehnologiju. Sasvim je uobičajeno da se njezin tipični radni mjesec sastoji iz vođenja razvojnih tečajeva za nastavnike iz škola u Kanadi i SAD-u, za

nastavnike novozelandske škole Tahatai Coast i proširene tečajeve za Centar za vrsnoću u obrazovanju iz Zapadne Australije.

O Još jedan primjer ogromnoga iskoraka koji se može učiniti kada se učenike potiče da uče na svoj način, svojim stilom i svojim tempom, dolazi iz novozelandskog grada Christchurcha.

Kadaje 1991. godine koautorica Vos proizvela šestjednosatnih dokumentarnih televizijskih epizoda o novim otkrićima u području obrazovanja, jedan od najspektakularnijih pojedinačnih primjera dolazio je

iz Christchurcha. Te je godine Michael Tan, sedmogodišnje dijete malezijsko-kineskih roditelja, učio matematiku koja se uči u starijim razredima srednje škole. Dok je u slobodno vrijeme igrao stolni tenis,

košarku, svirao klavir i radio na obitelj skom računalu, on je do kraja te godine položio najteže novozelandske srednjoškolske ispite. Njegov otac Choon Tan, skromni inženjer, rekao je da se "zaista, sve svodi

samo na ljubav". I?

Vrativši se 1994. godine u Christchurch kao gostujuća predavačica i moderatorica radionice za gradski Pedagoški fakultet (Canterbury College of Education), Jeannette Vos je večerala s jednom od

sudionica svoje radionice, Chrystal Witte, majkom jedanaestogodišnjeg Daniela Wittea. Mnogi su nastavnici držali kako je Daniel disciplinski problem u školi. Međutim, tijekom večere otkrilo se nešto sasvim

drugačije. U dobi od četiri godine Daniel je sastavio ploču s elek tronskim krugovima. U dobi od devet godina neovlašteno je ušao u uredsko ra čunalo svoga oca. Da njegovi roditelji nisu pronašli ventile za

njegove znanstvene sklonosti on bi u osnovnoj školi nastavio upadati u nevolje. Prema Jeannettinom mišljenju on je bio darovit, ali se dosađivao. Naravno da su se Chrystal i njezin suprug s time složili. Velik

se pomak dogodio kada je srednja škola Papanui pristala Daniela li .12. godini upisati li četvrti razred srednje škole,

Do kraja 1995. godine on je položio šest ispita za stipendije i osvojio školsku nagradu iz fizike. Na početku 1996. godine The Press, najvažnije novine u Chris-

danas učinio, a da to nije učinio nitko drugi na svijetu?

Natpis u West High School, Columbus, Ohio, SAD* 'Natpis postavljen u Appleovoj ućionici sutrašnjice (ACOT) u toj školi.

započeti srednju školu. Daniel Witte će početi fakultet. Premda je premlad da ima pravo glasa, čekovnu knjižicu ili vozačku dozvolu, Daniel je upisao elektro tehnički fakultet na Sveučilištu Canterbury.

Postigavši najbolje ocjene na prijemnome ispitu, dobio je visoku stipendiju.?"

Do sredine 1999. godine Christal Witte je mogla izvijestiti: "Daniel radi punom parom, i nastavlja četvrtu godinu studija elektronike i elektrotehnike. Zais ta je divno vidjeti i osjetiti njegov

entuzijazam, strast i motivaciju za posao koji

je odabrao.:""

Poput Coona Tana, čiji je stariji sin David ranije postao najmlađi novozelandski doktor znanosti u povijesti, i Wittesovi kažu da njihov sin "nije genije, već samo strastven čovjek." Oni vjeruju kako bi

mnogo djece imalo bolji uspjeh u školi kada bi im se dopustilo da napreduju svojim vlastitim tempom. Stephen Witte kaže: "Da je on nastavio školovanje prema tempu školskog sustava, vjero jatno bi mu

dijagnosticirali poremećaj nedostatka pažnje ili nešto slično tome."

Obojici dječaka, Michaelu Tanu i Danielu Witteu, prvu je priliku da uče na srednjoškolskoj razini pružio Hagley Community College u Christchurchu.

Izvrsna knjiga Christine Ward i Jana Daleya pod nazivom Učiti kako učiti (Learning To Learn), utemeljena je na njihovom uvođenju metoda ubrzanoga učenja u srednju školu Cashmere u

Christchurchu.

Prvo izdanje Revolucije u učenju promovirano je na Južnopacifičkoj konferenciji marketinških pedagoga na obližnjem Sveučilištu Lincoln.

Dakle, svatko i svugdje može biti katalizator: u poslovanju, u školi u lokalnoj zajednici ili u obitelji. I treba to biti jer su dokazi premoćni:

O Svijet juri u interaktivno doba koje će promijeniti sve aspekte našeg komuniciranja, učenja, života, rada i igre.

O Te promjene zahtijevaju potpuno promišljanje načina na koji učimo; kako možemo ponovno potaknuti oduševljenje za učenje koje smo prigr1ili kao mala djeca; kako čitavoga života možemo

nastavljati učiti i ponovno učiti; kako možemo isti poticaj osigurati i za one koji dolaze iza nas, te kako možemo pozitiv-

no preoblikovati svijet.

O Sredstva su tu. Vrijeme je sada. Na vama je da napišete scenarij ili da ga odplešete, otpjevate, odglumite, nacrtate ili izorkestrirate.

Svatko može povesti svijet u 21. stoljece. Zašto to ne biste bili vi?'

CHAHL~$ KRAUTHAMMER Casopis Time



Bilješke po pojedinim poglavljima 515 grative Learning Model Program Evaluation: Based on Participant Perceptions of Student Attitudinal and Achievement Changes (Evaluacija model-programa ubrzanog integtstivnog učenja utemeljena na promjenama u percepciji učeničkih stavova i postignuća kod sudionika programa), neobjavljena doktorska disertacija, ERIC and Northem Arizona University (1991).

Bilješke PO pojedinim poglavljima _____________________________ Tamo gdje je isti literatumi izvor korišten više nego jedanput, kasnije su reference skraćene na sljedeći način:

6. 1.2 što znači: vidi poglavlje I, bilješka broj 2.

G.D. je skraćenica za Gordon Drydena, a J. V. za Jeannette Vos.

Ostali literaturni navodi po stranicama odnose se na ovo izdanje Revolucije u učenju. Uvod

I. Iz Robert Reich, The Work Of Nations, Simon & Schuster (1991).

2. Kevin Kelly, New Rules For The Economy, članak objavljen u časopisu Wired (rujan, 1997).

3. Larry Downes and Chunka Mui, Unleashing The KiJler App, Harvard Business School Press (1998).

4. Don Tapsco1t, Growing Up Digital, Mcflraw HiIl (1998).

5. Uvod. 4.

6. Za cjelovite bibliografske bilješke pogledajte 6. i 7. poglavlje

7. Forume 500 Rich List (1997).

8. Informacije su dobi vene od The Center For Accelerated Learning, Lake Geneva, Wisconsin, U.S.A. (1996).

9. Rezultate J.V.-u osigurao Leo Wood (1996).

10. John Medcarf, TARP: The Tape Assisted Reading Program, sažeto u ovoj knjizi na str. 384-385.

I I. Na temelju G.D.-ove posjete Pekingu (1998).

12. Celebrating Multiple Intelligence: Teeching for Success, New City School, St. Louis, Missouri (1994).

13. Detaljnije na str. 402. 14. Iz govora Tea Chee Heana, ministra prosvjete, u kojem je najavio Singapurski inforrnacijsko-tehnološki plan za cijelu zemlju (28. travnja, 1997).

15. The Straits Times, Singapore (31 srpanj, 1997).

16. Detaljnije na str. 331.

17. Podaci Europske zajednice o nezaposlenosti: The Economist (28. rujan 1996).

18. Jeremy Rifkin, The End of Work, TarcherlPutnam (1995). 19. Istraži vanje Zaklade društvenog tržišta (Social Market Foundation) provedeno 1995. godine, a koje se temelji na ispitivanju 500.000 učenika. Rezultate sažeo The Sunday Times (25. kolovoza, 1996). 20. David Blunkett, od tada postavljen na mjesto ministra prosvjete i zapošljavanja. Napori za postizanje sposobnosti čitanja (Labor to target reading ability) u The Timesu (30. svibnja, 1996).

21. Uvod. 10.

22. Sposobnosti i znanje procijenilo Ministarsko povjerenstvo za postizanje nužnih sposobnosti (Secretary's Cornrnission on Achieving Necessary Skills - SCANS), Što rad zahtijeva od američkih škola (What Work Requires of America's Schools), Ministarstvo rada SAD (1991).

23. Uvod. 18.

24. Za detaljnija istraživanja pogledati u 7. poglavlje.

25. Knjiga Elizabeth G. Hainstock The Essential Montessory (Osnove Montessori pristupa), Plume/Penguin, revidirano izdanje (1997), daje izvrstan pregled povijesti, kritika i načela Montessori pristupa.

26. David Hood, u Education In Change, Bridget Williarns Books (1993).

27. Istraživanje SuperCampa provela Jeannette Vos-Groenendal. An AcceleratedlInte- 1. poglavlje: Budućnost I. Izvori za vecinu informacija citirani su u dnu stranice 38.

2. Bill Gates, The Road Ahead, Viking Penguin (1995).

3. John N ais bitt and Patricia Aberdene, Megarrends 2000, William Morrow (1990).

4. Prema Statističkom godišnjaku UNESCO-a iz 1992. godine (Unesco Statistical Yearbook, 1992) ukupni broj knjiga objavljenih u svijetu 1990. godine iznosio je 842.000. 5. Vidi članak objavljen u Financial Timesu 13. svibnja 1996. godine pod naslovom: Broj korisnika Interneta će do 2000. godine vjerojatno doseci 500 milijuna (Internet users 'Iikely 10 reach 500m by 2000'). 6. Reportaža o Revoluciji u učenju s naslovne stranice tjednika Business Week, objavljena 28. veljače 1994. 7. Prema knjizi Michaela A. Consumana i Richarda W. Selbya, Microsoft Secrets tMicrosoftove tajne), Harper-Collins (1996) Microsoftova prodaja Q-DOS-a iznosila je 75.000 dolara, dok knjiga Roberta X. Cringleya, Accidental Empites (Slućajna carstva), Penguin (novo izdanje, 1996) navodi brojku od 50.000 dolara.

8. Bili Gates, The Road Ahead, Viking Penguin (1995). 9. David Sheff, Game Over, Coronet (1993). 10. Ray Hammond, Digital Business (1996). I I. Članak u Timeu pod nazivom: Winner take all (Pobjednik odnosi sve) objavljen 16. rujna 1996.

12. Nicholas Negraponte, Being Digitsl, Vintage Books (1995). .>

13.U2.

14. Godišnje izvješče o informacijskoj tehnologiji pod nazivom The Information Applian- ••••••••• ,&.L... •.• I __ •• _l __ ••• _L __ ....

ce (Informacijska primjena) objavljeno 24. lipnja 199. u Business Weeku.

15. Uvod. 2.

16. 1.15.

17. Intervju koji je Stan Shih dao G.D.-u u lipnju 1996. godine u Tajvanu. 18. Dodatak The Economistu od 28. rujna 1996. godine pod nazivom The World Economy Survey (Pregled svjetske ekonomije). 19. Ukoliko nisu iz neke knjige, sva predviđanja Johna Naisbitta spomenuta u ovom poglavlju navedena su u njegovom intervjuu G.D.-u u Cambridgeu u Massachussetsu, u brzo nakon što je 1990. godine objavljena knjiga Megatrends 2000. 20. Članak Gordona Drydena pod nazivom How to Become an EducationaJ Silicon Valley (Kako postati obrazovnom Silicijskom dolinom) objavljen 26. kolovoza 1998. godine u New Zealand Herald. 21. Dio naslovne reportaže u Newsweeku od 9. studenog 1998. pod nazivom Wired Is a Way of Life (Užičevenje je način života).

22. 1.20.

23. 1.20.

24. 1.21.

25. Sterling Seagrave, Lords of the Rim, Corgi (1996). 26. Daniel Burnstein i Arne de Keijzer, Big Dragon (Veliki zmaj), Simon & Schuster (1998). Također, Jim Rohwerova, Asia Rising (Uspon Azije), Nicholas Brealey (1996) čija izvrsna knjiga koristi predviđanja Svjetske banke koja pokazuju kako će Kina početkom 21. stoljeća izbiti na prvo mjesto na svijetu. Obje prognoze se temelje na onome što ekonomisti nazivaju "paritet kupovne moći", a ne na bruto nacionalnom dohotku koristeći usporedbu međunarodnih tečajnih kurseva: paritet kupovne moći je točniji indikator onoga što ljudi zapravo mogu kupiti sa svojim prihodima. 27. Prognoze Petera Druckera su iz New Reslities (Nove stvarnosti), Harper & Row (1989); prognoze Johna Naisbitta iz Megatrends 2000 (Mega trendovi 2000) i Megatrends Asia (Azijski mega trendovi); prognoze Kenichija Ohmae iz The Botthetless World (Svijet bez granica), Fontana (1990); a prognoze Roberta Reicha iz The Work of Nations (Rad nacija), Simon & Schuster (1991).

- -- - ~. __ .,- - ________________________________________________ o ',_

28. Istraživanje Financial Timesa pod nazivom Europe's Most Respected Companies (Najcjenjenije europske tvrtke), objavljeno 18. rujna 1996. godine, osvježavaju brojke Toma Petersa, uključujuči tu i smanjenje broja ABB-ovih poslovnih centara. Barnevik je od tada odstupio s mjesta generalnog izvršnog direktora, te je sada ne-izvršni predsjedavajući te tvrtke.

29. Predviđanje za franšize su iz knjige Stevena S. Raaba i Gregorya Matuskya Blueprint For Franchising a Business (Obrazac za franšiziranje u poslovanju), John Wiley (1987). 30. Sažetke o franšiziranju daju Louise E. Boone i David L. Kurtz u Contemporary Business (Suvremeno poslovanje) i Contemporary Marketing (Suvremeni marketing), Harcourt Brace (1996). Također: John A. Quelch i Nathalie Laider, Mesy Kay Cosmetics: Asian Metket Entry (Ulazak Mary Kay kozmetike na azijsko tržište), u knjizi Global Marketing Management: Cases and Readings (Globalno upravljanje marketingom: slučajevi i členci), Adison-Wesley (1995). 31. 1.19.

32. Svjetska turistička predviđanja: John Naisbitt & Patricia Aburdene, Megatrends 2000, Morrow (1990). 33. Japinski turistički ciljevi iz Maarten Wevers, Japan, its Future and New Zealand (Japan, njegova buducnost i Novi Zeland) Victoria University Press (1988).

34. Charles Handy, The Age of Unreason, Hutschinson (1989). 35. 1.19.

36. Članak iz The Economista pod nazivom Tomorrow's Second Sex (Drugi spol sutrašnjice) objavljen 28. rujna 1996.

37. Iz intervjua Tonya Buzana G.D.-u danog u Marlowu, Engleska (1990).

38. do 42. 1.18.

43. Većina podataka o starenju stanovništva je iz knjige Kena Dychtwalda, Age Wave (Dobni val), Bantam (1990). 2. poglavlje: zašto ne najbolje?

1. Richard. L. Measel1e i Morton Egol, Transforrning Education: Breakthrough Qualityat Lowet Cost (Preobrazba obrazovanja:Prodor kvalitete uz niže troškove), Arthur Andersen (1996). 2. Izvještaj Kandskog kraljevskog povjerenstva, The Love of Leaming (Ljubav prema učenju) (1995).

3. Don Tapscott, Growing Up Digital, McGraw HiIl (1998). 4. 2.3. ali također: The Digital Economy (Digitalno gospodarstvo), McGraw HiIl (1996) i knjiga čiji je on urednik a naziv joj je BJueprint to the Digitsl Economy (Obrazac za digitalno gospodarstvo), McGraw HilI (1998).

5. John Naisbitt, Megatrends Asia, Simon & Schuster (1996).

6. Citirano u 2.3.

7. Don Tapscott, The Digital Economy, McGraw HiIl (1996).

8.2.3.

9. Detaljnija istraživanja o ranom razvoju dječjeg mozga vidi na stranicama 227-231.

10. O problemima sluha u Novom Zelandu: Child Hearing in New Zealand, Strategic Directions (Sluh djece Novog Zelanda, Strateške smjernice), N.z. Health Department (1991). Američke brojke su iz Burton L. White, The First Three Years (Prve tri godine života), Prentice Hall (1986).

Il. Iz intervja prof. Crawforda s G.D.-om u Londonu (1990). 12. Sveučilišna studija koja ukazuje na postotak budućih majki koje su "rizi čne" rezultat je iz desetogodišneg istraživačkog projekta kojeg je proveo Odsjek za psihologiju, Medi cinske škole Sveučilišta Otago iz Dundina na Novom Zelandu, a sažeto je prikazan u Pacific Networku, Pacific Foundation, AuckIand, New Zealand (veljača, 1992).

13. H.D. Hirsch, Cultural Literecy, Bantam, Australia (1988). 14. Elizabeth, G. Hainstock, The Essential Montessory, Plume, New York (1996). U knjizi Paule Polk LiIlard, Montessori: A Modern Approach, Schocken Books, New York dane su dodatne informacije o ulozi profesora Kilpatricka u kočenju Montessori pokreta u Americi.

IS. John Morss, Growing Up, Longman Paul, New Zealand (1991). Margaret Donaldson u knjizi Childrn 's Minds, FontanaJCol1ins, G1asgow (1978), također piše o kritici rada Jeana Piageta.

3. poglavlje: Upoznajte svoj čudesni mozak 1 Ronald Kotulak, Inside The Brain (U unut;ašnjosti mozga), Andrews and McMeel (1996).

2.3.1.

3. 1.37. 4. Robert Omstein i Richard F. Thompson, uz ilustracije Davida Macauleya, The Amazing Brain (Zadivljujući mozak). Houghton Mifflin Company (1984).

5. Uvod. 18.

6.3.4.

7.3.4. . . 8. Paul D. MacLean, The Triune Br~n In Evolution (Evolucija mozgovnog tiojstve),

Plenum (1990). 9. Howard Gardner. Frames of Mind (Okviri uma), Basic Books (1983).

10 Iz intervjua Colina Rosea s G.D.-om u As'ton Clintonu. u Bucksu, Engleska (1990).

11. Iz intervjua Marian Diamond s G.~.-om u Berkeleyu, CA (1990). Za zna~stveruJe po· datke vidjeti Marian Cleev.es ~Iamond, Enriching Heredity (ObogacuJuce naslIjeđe), Macmillan (1988).

12. Za izvrstan prikaz povijesti. istraživanju Polinezijskog Pacifika p~gled?Jte. teleVIZIJsku seriju Man On The RIm (Covjek u pac~fičkom krugu), osobito Il. eplz?du p'od nazi- . The Last Horizont (PoslJedn)l obzor),

V0m ..

Australian Broadcasting CommlsSlOn.

13. Prema BBC-evoj televizijskoj seriji The Story of English (Priča o englesko:ne): en,gleski jezik ima preko 550.000 nJečI: ah nJIhov broj nastavlja rasti. ?va TV -senja pretvorena je u izvrsnu knjigu: Robert. Crum, William Cran and Robert Macbleil, The Story of English, Faber and Faber/BBC Books (1986).

14. Korporacija Specific Diagnostic Studies Ine, analizira učeničke profile uz po~oć svojeg Upitnika omiljenog kanala učenja (Learning Channel Preference Checklist). Korpo- .. . do sada prikupila rezultate 5.300

racija Je . H učenika od 5. do 12. razreda IZ SAD-a, ong Konga i Japana. . 15. Wider Penfield and Herbert Jasper, Epllepsy and the Functional. A~atomy . of the Human Brain (EpilepslJa 1 funkCIOnalna


anatomija ljudskog mozga), Little Brown (1954).

16.3.1.

17. Candace B. Pert, MoJecules of Emoti~n, Why You Feel The Way You Feel (EmocIOnalne molekule: Zašto se osjećamo tako kako se osjećamo), Simon & Schuster (1997).

4. poglaVlje: Priručnik "sam svoj majstor" 1. Marilyn King, iz članka ~o~ ~azi~om.Dare To Imagine (Usudi se za.mIsl1tJ~, obJavlJeno~ u knjizi On The Beam, Izdavaca New Horizonts for Learning (jesen 1991).

2. Colin Rose, Accelerated Leaming (Ubrzano učenje), Dell (1985). 3. Terry Wyler Webb u ~uradn~i s Douglas Webb, Accelerated LeamIng WIth MUSIC - a, Trenet's Manual (Ubrzeno učenje uz pomoc glazbe - Priručnik za nast~vnike), Accelerated Learning Systems, Georgia (1990). 4. Georgi Lozanov, Suggestology .~n~· OutJines of Suggestopedy (SugestologIJa 1 osnove sugestopedije), Gordon and B~each 1978)' Donald Schuster and Charles Gntton,

, . L . and Suggestive AcceleratIve eamIn!!. . Teaching (Sugestivno ubrzano ucenje 1 poučavanje), Gordon and Breach (1985); Lynn Dhority, The ACT Approach: T.he Artful Use of Suggestion for IntegratIve Leaming (Pristup ACT: luka.va uporaba sugestije u integrativnom učenju), Gordon and Breach (1991); Richard Bandler and John Grindler, Using Your Brain Fo~ a Chang~ (Upotrijebite svoj mozak da biste' IZazval! promjene), Real People Press (1986); Georgi Lozanov and Evalina Gateva, The Foreign Language Teachers Suggestopedic Man~al (Sugestopedijski priručnik za nastaVnIke stranog jezika), Gordon and Breach \1988~; Tony Stockwell, Accelerated Lea:IlIng: I~ Theory and Practice (Ubrzano učenje u teonji i praksi), EFFECT (1992).

5. Tony Buzan, Make The Most. Of. YO,ur Mind (Iskoristite svoj mozak najbolje sto možete), Linden (1984).

6.3.11.

7. Accelerated Learning Systems, 50 Aylesbury Road, Aston Clinton, Aulesbury, Burkc, HP22 SAH, England.

8.3.13.

518 Revolucija u ućenju Bilje~ke po pojedinim poglavljima 519

9. J.A. van Ek, The Treshold Level for Modem Language Leaming in Schools (Gtenična razina suvremenog učenja jezika u školi), Longman Paul (1976), napisano za Council of Europe. Iz opširnog Ayresovog popisa 1.700 najčešče upotrebljavanih riječi engleskog jezika izdvojila je Romalda Bishop Spalding u knjizi The Writing Road to Reading (Preko pisanja do čitanja), QuilllWiIliam Morrow (1990).

10. Sustav 12 dramskih činova koristi Accelerated Learning Systems, U.K. Il. 4.4.

!l. poglavlje: Kako smišljati sjajne Ideje

1. Ćlanak The Adult Leeruer (Odrastao učenik) objavljen u proljeće 1993. godine u časopisu New Horizonts for Leaming.

2. The World Book Encyclopedia.

J. Frank Rose, East of Eden: The End of Innocence at Apple Computer (Istočno od raja: Kraj nevinosti Apple računala) Arrow Books (1989).

4. John F. Love, McDonald's: Behind The Arches (Iza McDonald'sovih lukova), Bantam (1986).

5. The Sunday Times Rich List (Popis bogatih časopisa The Sunday Times) (1996).

6. Dijelovi ovog poglavlja po prvi puta su objavljeni u knjizi Gordona Drydeny Out Of The Red (Izvan crvenoga), William Collins (1978).

7. Slywotzky, Adrian J.; and Morrison, David J., The Profit Zone (Zona dobiti), Times Books (1998).

8.5.7.

9. Ogilvy, David, Ogilvy on Advertising (Ogivly o oglašavanju), Crown Publishers (1983).

10. Iz govora Petera Ellyarda novozelandskim ravnateljima škola (1992).

Il. William 1.1. Gordon je utemeljitelj Synetics Educational Systems Ine.

12. Peter Evans.and Geoff Deehan, The Keys to Creativity (Ključ za kreativnost), Grafton (1988).

13. Alex Osborn, Applied Imagination (Primijenjena mašta), Charles Schribner' s Sons (1953).

(


14. James L. Adams, Conceptua1 Blockbusting (Razbijanje konceptualnih blokata), Penguin (1987).

15. Masaaki Imai, Kaizen: The Key To Japan's Competitive Success (Kaizen: Ključ konkurentnog uspjeha Japana), Random House (1986).

16.5.15.

17. Toshihiko Yamashita, The Panasonic Way (Na način Panasonika), Kohansha International (1987).

18. Edward de Bono, De Bono's Thinking Course (De Bonov tečaj mišljenja), BBC Books (1982).

19. Roger von Oech, A Whack On The Side Of The Head (Udarac u glavu sa strane), Warner Books (1983).

20.5.14.

21. 5.18.

22. Edward de Bono, Teaching Thinking (Poučavanje mišljenja), Penguin (1977).

10. Televizijska serija G.D.-a Where To Now? (Kamo sada?). Producent: Pacific Foundation, New Zealand (1991), scenariji tiskani u Pacific Networku (veljača, 1992). 6. poglavlje: Od samog početka

I. U svojem pismu autorima ove knjige od lipnja 1993., profesorica Marian Diamond ističe kako se nakon rođenja kod nikoga ne razvija niti jedna nova kortikala moždana sta nica, ali da se moždane stanice nastavljaju multiplicirati i nakon rođenja i to u: dentalnoj brazdi sustava hipokampusa; zrna tim stanicama u cerebellumu i živčanim stanicama 01faktornog epitela.

2. Iz intervuja s G.D.-om (1990).

3. Iz intervjua dr. lana Jamesa s G.D.-om u New Yorku (1990).

4. Jane M. Healy, Your Chi/d's Growing Mind (Razvoj uma vašeg djeteta), Doubleday (1987).

5.2.12.

6. Iz čl anka pod naslovom Children in Ctisis (Djeca u krizi), objavljenog 10. kolovoza 1992. u časopisu Fortune.

7.6.6.

8. The Diagram Group, The Brain: A User's Manual (Mozak: Priručnik za korisnike), Berkley Books (1983); Richard M. Restak, The Brain: The Lest Frontier (Mozak:

Posljednja granica), Warner Books (1979). 9.3.4 .

7. poglavlje: Ključne godine

1. Benjamin S. Bloom, Stability and Change in Human Characteristics (Stabilnost i promjene u ljudskim osobinama), John Wiley (1964).

2. 1.37.

3.7.1.

4. Istraživanja o mozgovnim razlikama muškaraca i žena sažeta u The Leaming Brain (Mozak koji uči), autora Erica Jensena. Izdavač: Turning Point for Teachers (1994).

5. Iz intervjua dr. Phila Silve, direktora Dundinske multidiscipliname zdravstvene i razvojne istraživačke jedinice Medicinske škole Sveuči1išta Otago, s G.D.-om u Dundinu na Novom Zelandu (1991).

6. Istraživanje u školi Christianchurch financirao je Novozelandski savjet za medicinska istraživanja. Postotke je, u razgovoru s G.D.om 1991. godine, naveo dr. David Fergusson, direktor programa.

7. Istraživanje, koje je 1982. godine proveo Jack Canfield, ukljucivalo je 100 djece koja su svako provela cijeli jedan dan s istraživačem. Rezultate je sažeo Bobbi DePorter u Quantum Leaming (Kvantnom učenju), Dell (1992).

8. Richard M. Restak, The Inrant Mind (Um dojenčeta), Doub1eday (1986).

9. Ruth Rice, The Effects of TsctileKinesthetlc Stimu/ation on the Subsequent Developtnent of Prema ture Infants (Ucinci taktilno-kinestetičke stimu/acije na kasniji razvoj prerano rođene djece), University of Texas (1975).

10. Prof. LyelIe L. Palmer sa Škole Westwood u Irvingu, Teksas, (1971-75) Kindergaten Maxi-Stimulation: Results over Pour Years (Četverogodišnji rezultati maksi-s timulacije u vrtiću); A Chance to Leam: Intensive Neuro-Stimu/ation in Transition Kindergarten (Intenzivna neurostimulacija u prijelaznom vrtiću) u osnovnoj školi Shingle Creek u Minneapolisu (1989-90) i Smooth Eye Pursuit Stimulation Readiness in Kindergarten (Spremnost za stimulaciju glatkog

••. n •.•••.•••. 1-. ••• 1 ••••.••• _l __ .•. _L. __ •.

sljeđenja pogledom u vrtiću) u osnovnoj školi Shingle Creek u Minneapolisu (1990-91).

II. Iz Palmerovog intervjua i korespondencije s J.V. (1993).

12. Informacije tijekom posjete Minnesoti 1995. godine prikupio G.D.

13. Iz intervjua s G.D.-om (1995).

14. Bilješke G.D.-u pribavio Jerome Hartigan (1995).

15. Iz intervjua Janet Doman s G.D.-om u Philadelphiji (1990).

16. Dorothy Butler, Babies Need Books (Bebama su potrebne knjige), Penguin (1984).

17.3.13.

18.4.9.

19. Peggy Kaye, Games for Leaming (Igre za učenje), Noonday Press (1991).

20. G J. je Glenna Domana prvi put intervjuirao 1974. godine u Melboumu, u Australiji, za Novozelandsku radioteleviziju. On je Domanovu metodu proučavao na djelu u Australiji, Novom Zelandu, te posebice na Institutima za postignuća u ljudskim potencijalima u Philadelphiji 1988. godine (jedan tjedan), 1989. (jedan tjedan), 1990. (tijekom trodnevnog televizijskog snimanja), te tijekom pripreme ove knjige. Dryden još nije upoznao nekog objavljivanog Domanovog kritičara koji je stvarno posjetio Institute ili iz prve ruke proučio njegov rad. Zapravo, jedan jako stručni profesor i predvodnik jedne suv remene škole, s kojim je Dryden razgovarao za ovu knjigu, javno je kritizirao Domanove metode, a istodobno priznao da ih u velikoj mjeri i sam koristi.

21. Iz intervjua Glenna Domana s G.D.-om u Philadelphiji, PA, (1990).

22. Dr. Noor Laily Dato' Abu Bakar and Mansor Haji Sukaimi, The Child of Excellence (Dijete izvrsnosti), The Nury Institute, Malaysia (1991).

23. Felicity Hughes, Reading and Writing Before School (Citanje i pisanje prije škole), Jonathan Cape (1971). 24. 3.11.

25. Sve detalje o programu The Missouri Parents As Teachers (Misurijski roditelji u ulozi nastavnika) G.D. je prikupio tijekom video-snimanja svoje posjete St. Louisu, Missouri (1990).

nl'VUIUCIJa u ucenju 26.7.25.

?7. Podaci koje je za vrijeme svoje posjete Skolskom okrugu Ferguson Florissant prikupio G.D. (1990).

28. Iz telefonskog intervjua s G.D.-om (1994).

29. Burton L. White, The First Three Years Of Life (Prve tri godine života), Prentice Hall (1986). Primijetite kako se, usprkos tome što je to sveukupno sjajna knjiga, mnogi stručnjaci u području dječjeg razvoja ne slažu s dr. White oko uporabe "skakalica" i "hodalica" za bebe. Dr. White pravilno preporučuje kako se te sprave ne bi trebalo rabiti duže od 15 minuta odjednom, a drugi kažu kako bilo kakva uporaba tih sprava neke roditelje poti če da ih koriste kako "dadilje". Oni dodaju i kako njihova dugotrajna uporaba može uzrokovati razvojne probleme, osobito ako ih se koristi kao zamjenu za važan neurološki stadij puzanja.

30. Intervju pod nazivom The Brains Behind The Brain (Mozgovi iza mozga) objavljen u Educational Leadership u studenom 1998. godine. 3 I. 7.30

32. Članak, Forward (9. Iistopad, 1992).

33. HIPPY program je u Novi Zeland uvela Pacifička zaklada. Detalje smo dobili od generalnog direktora te zaklade, Lesleya Maxa.

34. Amy J. L. Baker and Cyaya S. Piotrikowski, u The Effects of Participation in HIPPY on Children s Classroom Adaptation: Tbeecber Ratings (Učinci sudjelovanja u HIPPY programu na djetetovn prilagodbu u razredu: Procjene nastavnika) kojeg je izdao Nacionalni savjet židovskih žena, Centar za dijete, New York.

35.7.22.

36. Prvi generalni direktor Pacifičke zaklade bio je koautor ove knjige Dryden.


38. G.D.-ova posjeta Švedskoj (1990).

39. Knjiga Paule Polk Lilliard, Montessori: A Modern Approach (Suvremeni pristup Montessori metodi), Schocken Books, izvrstan je vodič kroz djelo Marie Montessori.

40. Detalji o Zakladnom centru za fenomenološka istraživanja dobiveni su za vrijeme G.D.-ova posjeta Artesia II Montessori cen- •.•• UJ'"''O\'I'''' t"- r"-'--"."-- r- - •••.•

tru u French Campu, CA. (1990). Informacije su ažurirane tako da je Zakladni centar autorima poslao e-mail (1999). 41. 7.40.

42. Maria Montessori, The Montessoti Method (Montessori metoda), Schocken Books (1964): na engleskom prvi puta objavljeno 1912. godine.

43. Iz intervjua G.D.-a s Pauline Pertab u Aucklandu, Novi Zeland (1993).

44. G.D. i J.V. su zajedno posjetili Montessori International 1995. godine i tom prigodom snimili pilot televizijsku emisiju o njenim metodama. 45. G.D. je program Montesssori školske farme snimio 1995. godine za FUNdamentals.

46. Novozelandsko ministarstvo prosvjete, Education for 21st Century (Obrazovanje za 21. stoljece), (lipanj, 1993).

47. Brojke o pohađanju ranih programa djece u Kaliforniji jednake su onima u 1992. godini.

48. Informacije je J.V. dostavila Akademija (1996).

8. poglavlje: Tajna bit učenja I. Uvod. 22.

2. Izdao R.SA, London (1990).

3. Children in Crisis ieports (Izvješče Djeca u krizi), Fortune International (10. kolovoz, 1992). 4.8.3.

5.6.10.

6. Georgi Lozanov, Suggestology and Outlines of Suggestopedy (Sugestologija i osnove sugestopedije), Gordon and Breach (1978).

7. Joseph Romanos, Mekets of Champions: Greet New Zealand Coaches (Stvaratelji šampiona: Novozelandski treneri), Mil1s Publications, Lower Hutt, New Zealand (1987).

8. Tom Peters, Thriving on Chaos (Napredovanje na kaosu), Pan (1989).

9. Hewlett-Packard, na temelju osobnog posjeta G.D.-a stožeru Silicijske doline (1981).

10. Toshihiko Yamashita, The Panasonic Way (Na način Panasonica), Kodansha (1987). 1 I. 8.8. 12. Akio Morita, Made in Japan (Proizvedeno u Japnu), Signet-Dutton (1986).

13. Na temelju posjete G.D.-a i J.V. Sveučilištu Andersen Consulting, St. Charles, III.

(1998).

14. Robert Slater, Jack Welch and the GE Way (Jack Welch i put General Electrics-a), McGraw-HiIl (1999).

15.3.10.

16. Informacije o osnovnoj školi Northview navedene su na temelju dokumentame TV emisije PBS televizije pod .nas10vom S~hools in America, koju je producirao MacNetl ~ehrer (1990). Podatke o poboljšanom prosjeku ocjena autorima pribavio dr. Yunk (1993).

17.8.16.

18. Sve informacije potječu iz osobnih razgovora s G.D.-om (1991).

19. Robert C. Christopher, The Japanese Mind (Japanski um), Pan (1984).

20. Sva japanska iskustva su, ukol~~o to n~je drukčije naznačeno, prikupljena tijekom IStraživačkog boravka Jeannette. Vos Ja~anu. Ona je tamo boravila 1991. godine u svo~s.tvu suradnika na Japanskom projektu Sveučilišta Stanford.

21. Katherine Lewis, Cooperation and Control in Japanese Nursery Schools (Sur~dnja i nadzor u japanskim vrtičime), objavljeno u časopisu Comparative Education Review (sv. 28, br. 1, 1984).

22.8.19. 23. John Naisbitt, Megatrends Asia (Megatrendovi u Aziji), Simon & Schuster (1996).

24.8.23.

9. poglavlje: Istinsko učenje

1. Informacije o školi Guggenheim prik~~io je G.D. tijekom snimanja televizijske e.mlslJe Where To Now?u Čikagu (1990), dok je kasniji intervju s Nancy Ellis, novom ravnateljicom Guggenheima provela J.V. (1993).

2. Accounting is Ezy (Računovodstvo bez muke) predstavili su Nimai & Partners, 23 Grand Central Ave., Hallet Cove, Adelaide 5158, Australia. 3. Tečaj francuskoga u srednjoj školi Beverly Hills u Sidneyu, Australija, prene sen Je. IZ programa TV časopisa Seven Network, Sidney (1990).


4. Tony Stockwell iz Lihtenštajnaje 240 igara za učenje osmislio za pojedinačne klijente. Njegov sažetak možete naći u Acce1erated Leaming in Theory and Practice (f!brzano učenje u teoriji i praksi), EFECT, L~echtenstein (1992). Knjiga je napisana u obliku prezentacija Lozanovljevog tipa.

5. Great Paciflc Century Marketing Gsme (Veliku paciflčku stoljetnu marketinšku igru) osmislio je G.D., a danas je ona prilagođe~.a kao dio The Ideas Revolution (Revolucije ideja). 6. Podaci su kompi1irani na temelju prijava

na seminare. .

7. Osmislio Andrew Smith iz Personal Effectiveness Consultants Ltd., P.O. Box 33385, Takapuna, Auckland, New Zea1and.

8. J.V. je jedna od moderatorica u ovo.m programu kojega organizira dr. John Grassi.

9. Iz seminara kojeg je Glenn Capelli održao na SALT konvenciji u Minneapolisu, MN. (1992).

10.9.4. 11. Iz intervjua s G.D.-om u Washingtonu, D.C. (1990). 12. Iz intervjua s G.D.-om u srednjoj školi Soderta1ji u Švedskoj (1990). 13. Iz intervjua s G.D.-om u San Franciscu, Kalifornija (1990).

14. U Stockwellovoj knjizi, 9.4.

15. Capellijeva kazeta Attitude (St~v) je iz True Leaming Center, Perth, Australia,

16.4.3.

17. 4.3. sažima 18.9.13. 19.4.3.

20. Knjiga Sheile Ostrander i Lyn~ Schroeder, Superlearning (Superuč~.nJe), Del~ (1969), navodi tvrdnje prern~ k~J.lm.a su neki učenici učili i do 3.000 stranih OJečI dnevno. Lozanov u 8.6. bilježi učenje 1.000 do 1.200 riječi dnevno, pri čemu je stopa prisjećanj~ 96.1 % (vidjeti tablicu na str. 308). Koauton ove knjige nisu vidjeli autentične ~straživa.čke podatke koji bi potkrijepili tvrdnje o broJ~a ma višim od spomenutih, kao nin dokaza IZvan Bugarske koji bi potkrijepili brojke od 1.000 do 1.200 riječi.

21. 4.3.


522 Revolucija u ućenju Bilješke po pojedinim poglavljima 523 22. Knjiga, 9.4. 23.9.13. 24.4.3.

25. Iz intervjua s G.D.-om (1990). 26.9.1.

27.9.3.

28. Pismenu analizu rezultata dr. Dhoritya osigurala je dr. Palmer.

29. Iz razgovora s J.V. (1993). 30.Iz intervjua s J.V. (1996).

31. Iz intervjua s J.V. (1996).

32. Sažetak školskih rezultata osigurao Leo Wood (1996).

33. Lyall Watson, Supemature (Nadpriroda), Coronet. Inicijalni poticaj za istraživanja G.D.-a, koja su naposlijetku rezultirala i ovo~ knjigom, proistekli su iz trosatnog in tervjua Lyall Watson s G.D.-om na Radio I u Aucklandu, na Novom Zelandu, 1973. godine (kao i iz intervjua s Glennom Domanom u Melbumeu, Australija, 1974. godine).

34.9.20. 10. poglavlje: Učinite to sa stilom

I. Iz Learning and Teaching Styles and Brain Behavior (Stilovi učenja i poučavanja i ponešanje mozga), glasnika Udruge za superviziju i razvoj kurikuluma i Ministarstva prosvjete države Oklahome, Oklahoma (1988).

2. Survey of Reserch on Learning Styles (Pregled istmživenje o stilovima učenja), u časopisu Educational Leadership (sv. 46, br. 6, ožujak 1989).

3.do5.10.1.

6. Howard Gardner, Frames Of Mind (Okviri uma), Basic Books (1983).

7. LIoyd Geering, In The World Today (Danas u svijetu), Allen & Unwin and Port Nicholson Press, WeIlington (1988).

8. Michael Grinder, Righting The Educational Conveyor Belt (Popravljanje obrazovne pokretne trake), Metamorphous Press (1989).

9. Rita Dunn, Jeffrey S. Beadry and Angela Klavas, Survey of Research on Learning Styles (Pregled istreživsnje o stilovima učenja), u časopisu Educational Leadership (sv. 46, br. 6, str. 53-58).

10.10.9.

II. Iz sažetka Dunnovih istraživanja Leaming and Teaching Styles and Brain Behavior (Stilovi poučavanja i ponašanje mozga), kojeg je u svom glasniku izdala Udruga za superviziju i razvoj kurikuluma i Ministarstvo prosvjete države Oklahome (1988).


13. Website Creative Learning Company: www.clc.co.nz.

14. Anthony Gregorc, An Adult's Guide to Style (Stilski vodič za odrasle), Gabriel Systems, Maynard, Mass. (1982).

15. Dok ga nije prilagodio Anthony Gregorc, ovaj se test po prvi puta pojavio u ovom obliku u knjizi: Bobbi DePorter s Mike Hernacki, Quantum Leaming (Kvantno učenje), Dell Publishing (1992).

16. Prilagođeno iz knjige pod 10.15.

17. Robert Sternberg, Beyond I.Q. (Onkraj kvocijenta inteligencije), Cambridge University Press, U.S.A. (1985).

18. Howard Gardner, The Unschooled Mind (Neškolovani um), Basic Books (1991). gracija), Three In One Concepts, Burbank, CA. (1984).

9. Paul and Gail Dennison, Brain Gym (Gimnastika za mozak), Edu-Kinesthetics, Ventura, CA. (1988). 10. Rezultati škole Sierra Vista Junior School izneseni su u članku Diffusing Dyslexia (Rasprostranjivanje disleksije), čiji je autor nastavnik specijalnog obrazovanja Lee Wasserwald, a objavljen je u 1985 Grant ResuIt Report, koji se može nabaviti preko Three in One Concepts, Burbank, CA.

11. Iz na video snimljenh intervjua G.D.-a s Hartinganovima (1996).

12. Renee Fuller, In Search of the I.Q. Cotrelation (U potrazi za korelacijom kvocijenta inteligencije) i Ball-Stick-Bird Seties (Serije Lopta-Štap-Ptica), Bal1-Stick-Bird Publications, 'Stony Brook, New York i Fulleričinog clanka Beyond I.Q. (Onkraj kvocijenta inteligencije) objavljenog u časopisu In Context u kojem ona sažima svoj rad (zima, 1988).

13. Članak Elizabeth Schultz pod naslovom A Long Way To Go (Ispred nas je još dug put), objavljen u časopisu American Teacher (veljača. 1993).

14. Četverominutni program čiranja i citat Donne Awatere iz Pacific News», časopisa Radio Pacific-a, Auckland, New Zealand (1981).


16. The New Zealand School Journal izdaje Learning Media Ltd, Wel1ington, New Zealand.

17. John Medcalf, navod iz intervjua s G.D.om (1991) i neki materijali sažeti iz njegove knjige, TARP: The Tape Assisted Reading Program (TARP: Program čitanja uz pomoć kazeta), Special Education Service, Flaxmere, Hastings, New Zealand.

18. 11.17.

19. Iz članka Marie Garbo, Igniting The Litetecy Revolution Through Reading Styles (Poticanje revolucije u pismenosti putem stilova čitanja), objavljenog u Educational Leedership Association for Supervision and Curriculum Development, Alexandria, VA. (listopad 1990).

20. Iz intervjua Rhonde Godwin s G.D.-om (1991).

http://www.clc.co.nz./

11. poglaVlje: Međutim, što ako kasno poćnete?

I. Iz Children in Crisis (Djeca u krizi), Fortune International (10. kolovoz 1992). 2.3.11.

3.7.10.

4. Helen Keller, The Story Of My Life (Priča mog života), Doubleday (1954); Helen E. Waite, Valiant Companions: Helen KeIIer and Anne Su1Jivan Macy (Vailant priručnici:

Helen Keller i Anne SuIIivan Macy), Macrae (1959); Norman Richards, Relen KeIIer, Chil dm' s Press (1968).

5. Tho~as Armstrong, In Their Own Way (Na njihov vlastiti način), J.P. Tarcher (1987).

6. Brigette Allroggen, Munich Institute of TechnoI~gy (Minhenski tehnološki institut), u Three tn One Concepts Newsieuer, glasniku Three in One Concepts-a, Burbank, CA. (1993).

7. Iz intervjua Kathy Carroll s J.V. (1993).

8. Gordon Stokes and Daniel Whiteside, One Brain: Dyslexic Learning Cotrection and Brain Integration (Jedan mozak: Ispravljanje dislektičkog načina učenja i mozgovna inte-

21. Istraživačke podatke je prikupio John Medcalf i Il razgovoru ih prenio G.D.-u (1991).

22. Forbes Robinson, Look, Usten: Learning To Read Is Incredibly Simple (Gledaj, slučaj: Nevjerojatno je lako naučili čitati), J .K. Marketing, Nelson, New Zealand. 23. 11.22. i iz dokumentarne emisije Novozelandske televizije The Puturaru Experiement (Eksperiment Puturam), arhiva TVNZ. 24. 11.22. Sposobnost čitanja djece u Eastbumu testirana je prije i nakon eksperimenta uz pomoć Schonell Graded Word Recognition Testa (Schonellovog stupnjevanog testa prepoznavanja riječi). 25. 11.22. Škotski su rezultati evaluirani uz pomoć Burtovog testa čitanja riječi (Burt Word Reading Test).

26. 11.22. Kanadski su rezultati izvedeni iz Schonell Graded Word Recognition Testa (Schonellovog stupnjevanog testa prepoznavanja riječi).

27. 11.22.

28. Reading Recovery in New Zealand (Oporavak čitanja na Novom Zelandu), izvješće Ureda glavnogškolskog inspektora Njezina veličanstva (Office of Her Majesty's Chief Inspector of Schools), koje je objavio Britan ski vladin ured za standarde u obrazovanju (British Goverment Office for Standards in Education), London (1993).

29. Lynley Hood, Sylvia: The Biography of Sylvia Ashton- Warner (Sylvia: Biografija Sylvije Ashton- Wamer), Viking, Auckland, N.Z. (1988). Sylvia Ashton-Warner, Tescbet (Učiteljica), Penguin (1966).

30.7.23.

31. 11.13.

32. Informacije o SEED-u uglavnom je prikupio G.D. prilikom svojeg posjeta uredu SEED-a u Ocklandu, CA. (1989).

12. poglavlje: Rješavanje problema prekida školovanja I. zahvaljujemo se The Management Edge Ltd-u, P.O. Box 12461, Wellington, New Zealand, a osobito direktoru Rossu Peddleru koji je napisao različita izvješča o srednjoj školi Mt. Edgecumbe.

2. Myron Tribus, The Application of Quality Management Ptiticiples in Education at Mt. Edgecumbe High School, Sitka, Alaska (Primjena načela kvalitetnog upravljanja u obrazovanju na primjeru škole Mt. Edgecumbe, u Sitki na Aljaski) (1990). Pretiskano u An Introduction to Total Quality for Schools (Uvod u popuno upravljanje kvalitetom za škole), American Association of School Administrators (1991).

3. Izjavu o poslanstvu nam je dala sama škola. 4.12.2.

5. Izvješće srednje škole Mt. Edgecumbe od 30. listopada 1990. godine pod nazivom Opportunity and Solution Overview (Pregled prilika i ijcšenjs), dostupno je u samoj školi. 6.12.5.

7. 12.2. i organizacijske grafike pilot-tvrtke dobi vene od same škole.

8.12.2.

9. Cilj da se stvore kvalitetni pojedinci proizlazi iz školske izjave Constancy of Purpose (Stalnost svrhe) (30 listopad, 1990). 46 posto učenika koji su maturirali pohađa i školu nakon srednje škole.

10. Članak Reading, Writing and Continous Improvement (Čitanje, pisanje i stalno unapređivanje) objavljen je u Competitive Times-u, glasniku Totsl Quality Management Newsletter, kojega izdaje GOALlQPC (br. I, 1991).

11. 12.2.

12. Iz intervjua dr. Nolana s G.D.-om u Palmerson Northu (1991).

13. C.J. Patrick Nolan i David H. McKinnon, Case Study of Curriculum Innovation in New Zealand: The Fteybetg Intcgrsted Studies Project (Studija slučaja inovacija u kurikulumu na Novom Zelandu: Projekt integrirane nastave u školi Freyberg), Sveučilište Massey (23. travanj 1991).

14. do 18.12.12.


20. Iz intervjua Dona Browna s G.D.-om u Kapiti Colledgeu, Paraparaum, New Zealand (1991).

21. 12.20.

22. I.z in~e~jua Edne Tait s G.D.-om u srednjoj školi Tikipunga, Whangarei, New Zealand (1991).

23. Uvod 15.

24. Iz bilješki lV. o njezinom prvom danu u ulozi instruktora u SuperCampu.

25. 12.23., uz specifične komentare roditelja iz dosjea SuperCampa.

26. Sažetak iz magistarskog rada Sarab Singer-Nourie iz 1998. Ona je jedna od koautorica Quantum Teachinga (Kvantnog poučevanja).

14. poglavlje: poslovni svijet sutrašnjice 1. Chris McGowan and lim McCul1ough, Entertainment in the Cyber Zone (Zabava u kibemetičkom području), Randon House

(1995).

2. Britansko izdanje časopisa Wired (rujan 1996).

3. Iz osobnog iskustva G.D.-a kao izdavača Trends-a.

4. do 6. 14.1. 7.1.2.

8. Jack Welch's Encote (Bis Jacka Welcha) reportaža s naslovne stranice u me~unarodnom izdanju Business Week-a (28. listopada

1996).

9. do 12. 14.8. 13. Peter M. Senge, The Fifth Discipline (Peto područje), Randon House (1992).

14. 14.13.

15. Tom Peters, Liberation Management (Oslobodi1ački menadžmenr), Knopf (1992).

16. 14.15.

17.14.15.

18. Dodatak Financial Timesu-u (18. rujan 1996).

19. Iz intervjua Caspera Shiha s G.D.-om u Tajvanu (lipanj, 1996) i ~osje~ bilješki za govore koje nam je dao Kineski centar za pro-

duktivnost.

20. 14.19.

21. Informacije i citate Ranka Hovisa G.D. je prikupio kada je 1996. godine posjetio Selby.

22. The Burton Way (Na Burtonov način), sažetak kojeg je, nakon rasprave s J ohnom Hoemerom i višim direktorima Burton grupe, pripremio G.D. (srpanj 1996).

23. Iz razgovora s G.D.-om (rujan 1996).

24.14.23.

25. Alvin Toffler, power Shift (Smjena moći), Bantam (1990).

26. Iz intervjua s G.D.-om (rujan 1996).

27. Iz intervjua s G.D.-om (rujan 1996).

13. poglavlje: Planiranje škole sut- rašnjice . 1. Iz intervjua Lestera Fincha s G.D.-om u West Flaxmeru, Novi Zeland (1991).

2. Iz članka u Los Angeles Times-u od 1. lipnja 1992. godine pod nazivom South Bay Schools Go Extra Mile For Reading Sucess. PhH Grignon više nije nadzomik okruga.

3. Informacije iz razgovora lV. s dr. Susan Schmidt, iz školskog okruga South Bay, San Diego (1992), ažurirao je Al Walters, direktor lokalnog HOSTS programa školskog okruga South Bay u svibnju 1999.

4. Iz obećanja Majstorske akademije i koledža ~oje je J- V. putem e-rnaila dostavio upravitelj Tom Rudnik (svibanj 1999).

5. 13.4.

6. Informacije o osnovnoj školi Cascade su iz članka Brucea CampbeIla A Teucbers Perspective (Nestavničko glediste) objavljenog u knjizi Cresting The Future (Stvarajući budučnost) čiji je urednik Dee Dickinson, Acclerated Leaming Systems, England (1991). 7. Iz telefonskog intervjua Miriam Kronish iz Needhama u Massachusettsu s G.D.-om i J.V. (1993). J.V. ima također i iskustva iz prve ruke s ubrzanim integrativnim programom učenja škole John Eliot. 8. Iz telefonskog intervjua Rosemary Green iz Needhama u Massachusettsu s G.D.-om (1993). 9. J.V. je već dugoljetni stariji suradnik Cambridge Collegea. 10. Informacije o školi River Oaks po tiču iz prezentacije Apple Computer-a u Aucklandskom Colledge of Education, Novi Zeland, (1992).

Il. 1.2.

12. 1.2. www.thelearningweb.net

15. poglavlje: Učinite tol

1. Iz intervjua s G.D.-om (srpanj 1997).

2. Citati iz knjige Helene H. Waldenberg. i Michaela S. Bogolea, The Welfare Renlllssance: The New Swedish Model (Renesansa socijalne skrbi: Novi švedski model), Carpe Vitam Foundation, Lamshaga, Sweden

(1997).

3. Iz pisma J.V. (siječanj 1999).

4. Svi primjeri o Apple ACOT-u citirani su iz knjige Education & Te~hnology (Ob~ovanje i tehnologija), urednika Charlesa Fishera, Davida C. Dwyera i Ketha Yocama. Izdavač: Apple Books and lossey-Bass Publishers

(1996). 5. Glavne informacije o Wendy ~e uzete su iz knjige Paula Smitha Success ID New Zea[and Business (Uspjeh u novozelandsk?I? poslovanju), Hodder Moa Beckett (1996) lIZ novinskih podataka. 6. Razvili Barbara Parshing i profe~or Ken Dunn, a producirao Creative Learrung Co., New Zealand. 7. Iz intervjua s G.D.-om (svibanj 1997).

8. Christopher Ball u For Life: a .. vi~o~. for leaming in the 21 st century (Za cijeli ZIVot: vizija učenja u 21. stoljeću), RSA, London, UK (1996).

9. Iz pisma J.V. (1996).

10. Informacije pribavio The Center ~or Accelerated Leaming, Lake Geneva, WIS., USA (1996).

Il. do 13. 15.10. 14 Graham T. Crocombe, Michael J. Enright and Michael E. porter, Upgrading New. Zealand's Competitive Advantage (PodIZanje kompetitivnih prednosti Novog Zelanda), Oxford University Press (1991).

15. Chen Jingpan, Confucius as a Teacher (Konfucije kao učitelj), Foreign Language Press, Beijing (1990).

16. Iz prepiske s G.D.-om (1996).

17. Iz intervjua Choona Tana i Michaela Tana s G.D.-om (1991).

18. Članak u The Press-u, Chistchurch, New Zealand (26. siječanj 1996).

19. E-mail autorima (svibanj, 1999).


Priznanja i zahvate 527 Norveška: Anne i Neil Carefoot; Finska: Camilla Newlander i Martin Grippenberg; Lihtenštajn: Tony Stockwell; Njemačka: Rudolf Schulte i Claudie Monnet; Nizozemska:

Peter Schade i Nick van den IJssel; ]užnoafrička Republika: Antony Lovell i Pita Ward. Priznanja i zahvale ________________________________________ * IJ Aziji i Pacifiku: Singapur: David Parry, Irene Chee, Bhim Mozoomdar, Dilip Mukerjea, Carmee Lim, Teo Chee Hean, Monica Yee, Teddy Ang, Tetsuo Nishizawa i Lim Tiat; Kina: Song Chaodi, Xie Jin, Xue Jianguo, Chen

Jianxiang, Sun Bin, Steve Yan, Yan Jie, Jiang Xin, Denis Guo, i ostatku tima firme Clever Software i direktorima na šangajskoj obrazovnoj televiziji; Australija: Lindy Capelli, Keith McDonald, Alistair Rylatt; Malezija:

Terry Netto, Noor Laily Dato' Abu Bakar, Mansor Haji Sukaimi; Tajvan: Casper Shih, Stan

Shih i John Wang. Oboje autora zahvaljuju:

M *. P~nirima u.mnogim područjima na čijem se radu temelji ova knjiga. Tu se ubrajaju: ° ana. ontes~on, ?lenn Doman, Georgi Lozanov, Jean Piaget, Robert Sperry, Robert . S rnstem, Manan DJamo~d, Paul MacLean, Tony Buzan, Howard Gardner, Robert

ternberg, Barto~ L. WhIte, W. Edwards Deming, Don Schuster, John Grassi, Lyelle Pal~er, Pe~er ~lme, Laurence Martel, Rita i Ken Dunn, Paul i Gail Dennison CE Dame.1 W~Iteslde, Gordon Stokes, Bobbi DePorter, Eric Jensen, Don Campb:1I Ch:I::bY, Schnut, Richard Band~er, John Grinder, Michael Grinder, Freeman Lynn Dhori; Anthon Gregorc, John Le Telher, Peter M. Senge, Charles Handy, Christopher Ball Colr~ Rose y Tony StockwelI, Glenn Capelli, Barbara Prashnig, Bettie B. Youngs, Ivan Barzakov, Pa:nela Rand, ~etty Shoemaker, Th~mas Armstrong, Donald Treffinger, Tim Berners-Lee Alan C ~ay, ~lll G~tes, Ste~e Jobs I svi oni čija se imena pojavljuju na dnu svih "plakat s~anica" ~a IJevoJ straru ove knjige,

* IJ Novom Zelandu: Noel Ferguson za web stranicu The Leaming Weba, zatim Mark Beach, Kirsty Hayes, Jerome i Sophie Hartigan, Lesley Max, Zaklada Pacific, Dobrotvorni trust ASB, Joe Williams, Edna Tait, John Fleming, Pat Nolan, Phil Silva, Lester Finch, Bruce Kirk, Tony Hewett, Mike Gifford, John Medcalf, Lloyd Geering, Murray Brown, Don Brown, Bob Elliott, David Fergusson, Kay Bradford, Patrick EisdelI Moore, Pita Sharples, Pauline Pertab, Glenda Owen, Colin FolIas, Ken Booth, Joy Clark, Graye Shattky, Choon Tan, Chrystal, Daniel i Stephen Witte, Colin Burr, Peter Ho i Kate Whitley.

Zahvaljujemo svima koji su bili uključeni u ovaj izdavački pothvat, osobito Brandleyu Winchu Sr., Jeanne Iler, Susanna Polmares, Susan Rernkus, Reg Birchfield, lan i Diane Grant, Diane Rose, a također i našim prevoditelj ima u Kini, Tajvanu, Švedskoj, Finskoj,

Brazilu i Koreji. * Svim drugim ljudima širom svijeta koji su pomogli s intervi .

načine, a osobito: jurrna I na mnoge druge Ieennettc Vas zahvaljuje: M:~ o~em.a Amerikama - u Sjedinjenim Amerićkim Državama, to su: John Naisbitt

omsh, Leo Wood: Mary ElIen Maunz, Nancy McNabb, Lisbeth Schorr, Dan' SC.horr, Jane HeaIy, Karen Pitrnan, Janet i Katie Doman Dawn Price Mary Ja G'1I Mlcha~l ~lexander, Libyan Labiosa-Cassone, Philip Ca~sone, Joy R~wse Suen;re~eison

Deet D.lckiLonson, Nancy Margulies, Marilyn King, Lily Wong-Filmore Su~an Schrnidt ' n oma pez L O'B' VI' " . ,ynn nen, a ene Barlous, Diane Loomans, Kim ZolIer Gre

Cortepassi, Kathleen CarrolI Steven Gamer MR' . ,g ElIis Peter' A K .' , ary egnrer, Van I Donna Stocking, Nancy

, I nne eny?n I Mahesh Sharma; u Kanadi: Paul Ruta, Tom Rudmik, Lane

Clark, Doreen Agostino 1 Ed Girnpelj; u Brazilu: Eliana Rocha I' E S'I . I va.

* Članovima svoje uže obitelji i prijateljima: Ed, Leisha i Summer Groenendal, Elly i John Van Bameveld, Jake i Jenny Groenendal, Rie i Jerry Kazimer, Carol Dempsey, Marilyn Gili, Pat Tanagon, Marina Smith, Don Lucas, Robert Jones, Jan McKittrick, Sandi Hendrickson, Helene i George Barfus, Donna Romanick, Carol Kennington, Ed Stracher, Theresa Mendivil, Jeff Haebig, Katharine Kertez, Donna Chester i Penny Wenger.

.* IJ Velikoj Britaniji: Joanna Rose, Sheila Kitzinger, Norman Macrae David L . MIchael Crawford V d N rth P , leWIS, H '. an a o , eter, Paul, Katie i Claire Templeton John Abbott Joh

oemer, Lesley Bntton, Helen Watkins, Andrew Hughes-Hallett Val.' M Ed' n O id B ffi Phi ' I argaret munds

aVI u m, ilip Chambers, Jim i Pat Lennox i osoblje Lansdowne Collegea. '

* IJ ostatku Europe i Africi: Švedska: Ingemar i Gunilla Svantesson Christo h ~~~mund~on, Bam, Bjorling, Stein ~indeberg, Stefen i Lola Holm, Po~ttlS Ped:rs::, UHa N ston, gnetta Nilsson, Bengt-Enc Andersson, Bengt Lingquist

Barbara Martin B

aes and, ~gneta Borg, Barbro Martensson, Anders Larsson, Hele~a Wallenber Mic~ael B~golea, Bitte Johnnesson, Gunilla Garde, Annike Airijoki Tim Sefton Ulf L gdb ~ICk~ ~O~b~d, Mats .Oljons, Thomas Dahlqvist,

Ingrid'Bjorkegren-Frode t~me~;ode nn- ane e as, Momca Lundberg, Kerstin Palmn Onni Varg i Mats . I Nikl ' , I rene I asson;

* Svojim prijateljima i kolegama u struci, kao i onima koji su dali doprinos na osobnoj razini, a to su: Richard Packard, Mary Dereshewsky, Anne Nevin, Rolf Parta, Katherine Kertez, Robin Srnith, Allison Lew, Jonathan Michell, Franzika Karlan, Elsie Begler. Također hvala Gordonu Drydenu koji je partnerstvo u ovoj knjizi učinio istinskom revoluci-

jom i osobnim iskustvom učenja. Gordan Dryden zahvaljuje:

* Margaret Dryden na 41 godini ljubavi, mudrosti, tolerancije, podrške, sjajnog

roditelj stva i dobre zabave. Sir Robertu Mahatuai, Tainui i MCD Investments-u na partnerstvu u The Leaming Web-u. Također i Jeannetti Vos za to što je predložila pisanje ove knjige, za sažimanje iznimnog nastavnog iskustva na ovim stranicama te za toleranciju urednikova izbacivanja i pojednostavljenja na volumene različitih materijala, a sve u nastojanju da se akademska istraživanja učine razumljivima ohičnirn čitateljima.

www thAIA::lrninnw,::lh not

GLAZBA: UVOD * Sy1wester, Robert, A Celebration of Neurons: An Educator's Guide to the Human Brain, ASCD, A1exandria, VA

(1995).

* Diamond, Marian; and Hopson, J anet, Magic Trees of the Mind: How to Nurture Your Child' s Intelligence, Creativ- ity, and Healthy Emotions from Birth ThroughAdolescence, Plume, New York (1998). * Herman, Ned, The Creative Brain, Brain Books, Lake Lure, NC (1989).

MAPIRANJE UMA *Mukerjea, Dilip, Superbrain: Train Your Brain To Unleash the Genius With in By Using Memory Building, Mind Mapping, Speed Reading, Oxford University Press, Singapore (1996). * Mukerjea, Dilip, Brainjinity, Oxford University Press, Singapore (1997).

*Buzan, Tony, The Mind Map BookRadiantThinking, BBC, London (1993).

RAZVOJ UMA I CRTANJE * Margulies, Nancy, Mapping Inner Space, Zephyr Press, Tucson. AZ.

(1991). * Margulies, Nancy, Yes. YouCanDraw!, Accelerated Learning Systems, England (1991), with videotape. * Betty Edwards, Drawing On The Right Side Of The Brain, Jeremy P. Tarcher, New York (1989).

STVARANJE NOVIH IDEJA * Michalko, Michael, Cracking Creativity, Ten Speed Press, Berkeley, CA (1998). *von Oech, Roger, A Whack On The Side Of The Head, Warner, New York (1990).

* Adams, James L., Conceptual Blockbusting, Penguin, New York (1987). *von Oech, Roger, Creative Whack Pack (playing cards), U.S. Games Systems, Starnford, CT.

Michalko, Michael, Thinkertoys, Ten Speed Press, Berke1ey, CA (1991).

Preporuke za najvažnije izvore informacija ______________________

Biblioteka Revolucije u učenju Ak? najbolje učite iz tiskanog materijala, a želite početi učiti bilo koji predmet, tada vam a~tori ove knjige preporučuju da najprije pročitate tri ili četiri uvodne knjige koje su o tom predmetu napisali uspješni praktičari, a da potom čitate detaljnije materijale.

S~~jede preporuke, pri čemu su najjednostavruje uvodne knjige. videokazete ili pribor označeni znakom*.

Nar~vno,. da se stalno tiskaju nove knjige, pa ovaj pOpiS možete ažurirati tako da odete na Web stranicu:

www.thelelearningweb.net

!eannette .. Vos također redovi to ažurira svoje informacije, osobito one koje se odnose na seminare i treninge, na adresi:

www.learning-revolution.com GDJE DA POČNEM?

*Rose, Colin, Master It Faster, Accelerated Learning Systems, UK (1999).

*Loomans, Diane; and Kohlberg Karen T':e Laughing Classroom, Kramer' Tiburon, CA (1993). '

*Staf!' of New City School, Multiple In~elllgences: Teachingfor Success, New City School, St. Louis, Mo. (1994).

*~ePorter, Bobbi; Reardon, Mark; and ~IDger-Nourie, Sarab, Quantum Teachzng, Allyn & Bacon, Boston (1999). *Vos, Jeannette, The Music Revolution Leaming Web, Auck1and New Zea1and

(late 1999). '

* Campbell, Don, The Mozart Effect Avon Books, New York (1997). ' * Barzakov, Ivan and Associates Essence & Impact (includes How td Use Music), Novata, CA (1995). *Andersen, Ole; Marsh, Marcy; and Harvey, AJ:tltur, Leam with the Classics, LIND Institute, San Francisco (1999).

UBRZANO UČENJE

l

A

http://www.learning-revolution.com/

http://www.thelelearningweb.net/

*Rose, Colin; and GolI, Louise, Accel~rate Your Learning, Acce1eratedLearning Systems, UK (1993): a kit.

*De Porter, Bobbi, Quantum Leaming Dell, New York (1992). '

*Rose, Colin; and Nicholl, Ma1colm. J., Accelerated Leaming For the 21 st Century, Accelerated Learning Systems UK(1997). '

* Frischnec~t, .J~cqueline; and Capelli, Glenn, Maximizing Your Leaming Potential, Kenda1I1Hunt, Iowa (1995).

MOZAK *Ornstein, Robert; The Amazing Brain Houghton Mifflin, Boston (1984). '

*Robert Kotu1ak, Inside The Brain, Andrews and McMee1, Kansas City Mo (1997). ' . www.thelearningweb.net

Mukerjea, Dilip, Braindancing, The Brainware Press, Singapore (1998).

PAMĆENJE *Yepson, Roger B., How to Boost Your BrainPower, Thorsons, England(1987).

*Minninger, Joan, Total Recal/, Thorsons, England (1989). *Squire, Larry; and Kandel, Eric, Memory: From Mind to Molecules, Sdentific American Library, New York (1999). *Higbee, Kenneth L., Your Memory: How it Works and How to Improve it, Piatkus, London (1989). Arp, Dave and Claudie, 60 One-Minute Memory Makers, Thomas Ne1son (1993). Benson, Herbert, Your Ma.ximum Mind. Avon, New York (1987).

Lorayne, Harry; and Lucas, Jerry, The Memory Book; Ba1lantine, New York (1975). Buzan, Tony, Use Your Per!ectMemory, Plume-Penguin, New York (1991).

INTELIGENCIJA * Goleman, Daniel, Emotional Intelligence, Bloomsbury, London (1996). * Siler, Todd, Think Like a Genius, Bantam, New York (1997). *Gardner, Howard, Frames Of Mind, Basic Books, New York (1983).

* Gardner, Howard, The Unschooled Mind, Basic Books, New York (1991).

ZA UČENIKE * Cross, Ronald, Peak Leaming, Jeremy P. Tarcher, New York (1991). *Martel, Laurence, School Success, Learning Matters, Arlington, VA (1992). * Sunbeck, Deboralt, Infinity Walk: Preparing Your Mind To Leam, Ja1mar Press, Torrance, CA (1996). *Ellis, David B., Becoming a Master Student, College Surviva1, Rapid City,

SD (1985).

ZA RODITELJE * Kline, Peter, The Everyday Genius,


531 530 Revolucija u ućenju Preporuke za najvažnije izvore informacija

POUČAVANJE STRANIH JEZIKA Great Ocean Publishers, Arlington, VA (1988). * Armstrong, Thomas, In Their Own Way, Jeremy Tarcher, LA (1987). *Clark, Faith and Cecil, Hassle-Free Homework, Doubleday, NY (1989).

ZA NASTAVNIKE * Jensen, Eric, SuperTeaching, Kendall/ Hunt, Dubuque, Iowa (1988).

* Caine, Renate Nummela and Geoffrey, Unleashing the Power of Perpetual Change: The Potential of Brain-Based Teaching, AS CD, Alexandria, VA (1997). * Jensen, Teaching With The Brain In Mind, ASCD, Alexandria, VA (1998).

ZA ODGOJ DOJENČADI * Dryden, Gordon; and Rose, Coli~, FUNdamentals, Accelerated Leaming Systems, UK (1996): complete kit. * Beck, Joan, How To Raise a Brighter Child, Fontana, London (1985). * Marzolla, Jean; and Lloyd, Janice, Leaming Througn Play, Harper & Row (1972). Healy, Jane, Your Child's Growing Mind, Doubleday, New York (1987). Healy, Jane, Endangered Minds, Simon & Schuster, New York (1990). White, Burton L., The First Three Years of Life, Prentice, Hall, New York (1986). White, Burton L., Raising a Delightful Unspoiled Child, Simon & Schuster, New York (1994). .

RANO ČiTANJE * McLaren, Kristine A., Integrated Reading Program, Kmac For Kids, Auck1and 1008, New Zealand (1999). *Hughes, Felicity, Reading And Writing Before School, Jonathan Cape (1971). *Young, Peter; and Tyre, Colin, Teach Your Child To Read, Fontana (1985). * Doman, Gienn,Teach Your Baby to Read, Better Baby Press, Philadelphia (1979). RANO PISANJE

* Martin, John Henry; and Friedberg, Andy, WritingToRead, Wamer(l986). * Spalding, Romalda Bishop and Walter T., The Writing Road To Reading, Quill/ William Morrow, New York (1990).

KREATIVNO PISANJE * Rico, Gabriel, Writing The Natural Way, J.P. Tarcher, Los Angeles, CA.

SRICANJE ILI PRAVOPIS *Cripps, Charles; and Peters, Margaret L., Catchwords, Collins, London (1993). *Hornsby, Beve; and Shear, Frula, Alpha to Omega, Heinernann, UK (1993).

MATEMATIKA * Help Your Child With Maths (the book of the BBC TV series), BBC Books, London. * Johnson, Virginia, Hands-On Math, Creative Teaching Press (1994). * Doman, Glenn, Teach Your Baby Math, BetterBaby Press, Philadelphia (1979).

IGRE ZA UČENJE * Kaye, Peggy, GamesforReading, Pantheon Books (1994). * Kaye, Peggy, Gamesfor Learning, The I'joonday Press (1991). * Perry, Susan K, Playing Smart (four to 14 years), Free Spirit (1990).

IGRE ZA NASTAVNIKE I TREN ERE * Vitale, MarbaraMeister, Unicoms Are Real: A Right-Brained Approach to Leaming, Jalmar Press, Torrance, CA (1982). GLAZBA ZA UČENJE * Brewer, Chris Boyd; and Campbell, Don,RhythmsofLeaming, Zephyr Press, Tucson, AZ (1990). *Campbell, Don, 100 Ways to Improve Teaching with Your Voice and Music, Zephyr Press, Tucson (1992). * Merritt, Stephanie, Mind, Music and lmagery, Asian Publishing, Santa Rosa, CA (1996). Barzakov, Ivan, How to Read with Music, BarzakEducationalInstitute,Novato, CA (1995). MONTESSORI *Elizabeth G. Hainstock, The Essential Montessori, Plume, New York (1997).

* Britton, Lesley, Montessori: Play And Leam, Vermilion (1992). * Lillard, PaulaPolk,Montessori: A Modem Approach, Schoken Books, New York.

Hainstock, Elizabeth G., Teaching Montessori In The Home (the preschool years), Plume, New York (1968). Hainstock, Elizabeth T., Teaching Montessori In The Home (the school years). Plume, New York (1971). Montessori, Maria, The Montessori Method, Schocken Books, New York (1964).

Montessori, Maria, The Absorbent Mind, Delta, New York (1989).

LOZANOVWEVA METODA * Lozanov, Georgi; and Gateva, Evalina, The Foreign Language Teacher's Suggestopedia Manuel, Gordon and Breach, New York (1988).

* Lozanov, Georgi, Suggestology and Outlines of Suggestopedy, Gordan and Breach, New York, (1978).

*Stockwell, Tony, Accelerated leaming in Theory and Practice, EFFECT, Liechtenstein (1992).

I ~

~

I ! t

*Thiagarajan, Sivasailam (Thiagi), Diversity Stimulation Games (1994); TeamworkGames(1994); Cash Games (1994); More Cash Games (1995);Matrix Games (1995); Lecture Games (1994); Instructional Puzzles (1995); Creativity Games (1996), ali published by HRD Press.

POTEŠKOĆE U UČENJU *Uoman,_Glenn, What To Do About Your Brain-Injured Child, Better Baby Press, Philadelphia (1974). * Armstrong, Thomas, The Myth of the A.D.D.S. Child, Dutton, NY (l995). *Dhority, Freernan Lynn; and Jensen, Eric, Joyjul Fluency: Rrain-Compatible SecondLanguageAcquisition, The Brain Store, San Diego, CA (1998). * Dhority, Lynn, The ACT approach: The Artful Use of Suggestion for Integrative Leaming, Gordon & Breach, New York (1991, expanded edition).

UČENJE STRANIH JEZIKA *Colin Rose, Accelerated French, Accelerated Learning Systems, Aston Clinton, Bucks, U.K. (full program). * Colin Rose, Accelerated Spanish, Accelerated Learning Systems, Aston Clinton, Bucks, U.K. (fulI program). *Colin Rose, Accelerated Iralian, Accelerated Learning Systems, Aston Clinton, Bucks, U.K. (full program) * Colin Rose, Accelerated German, Accelerated Learning Systems, Aston Clinton, Bucks, U.K. (full program).

STILOVI UČENJA I RADA *Prashnig, Barbara, The Power Of Diversity, DavidBaternan, AuckIand, New Zealand (1998),

*Markova, Dawna, How Your Child Is Smart, Concari (1992). * Carbo, Marie; Dunn, Rita and Ken, Teaching Students to Leam Through Their Individual Leaming Styles, Allyn and Bacen, Boston (1991).

POUČAVANJE U MIŠWENJU * De Bono, Edward, Teaching Thinking, Penguin, London (1977).

* De Bono, Edward, Edward de Bono' s Thinking Course, BBC Books, London (1982).

* Frangenheim, Eric, Reflections on Classroom Thinking Strategies, Rodin, Loganholme, Qld, Austra1ia (1995).

SAMOPOŠTOVANJE * Loomas, Diane with Julia, Full Esteem Ahead, Kramer, Tiburon, CA (1994).

*Youngs, Bettie, The Vital 6Ingredients of Self Esteem: How to Develop

nCYUU.I\,iIJQ u U\,jQIIIJU

Them In Your Students, Jalmar Press, Torrance, CA (1992). For teachers.

*Borba, Michele, Esteem-Builders, Jalmar Press, Torrance, CA (1989). For elementary teachers.

*McDaniel, Sandy; and Bielen, Peggy, Project Self-Esteem, Ja1mar Press, Torrance, CA.

NEUROLlNGVISTIČKO PROGRAMIRANJE *Bandler, Richard; and Grinder, John, Using Your Brain For a Change, Real People Press, Moab, Utah (1986).

*Grinder, Michael, ENVoY: Your Personal Guide to ClassroomManagement, Michael Grinder, Washington (1993).

*Grinder, Michael, Righting The Educational Conveyor Belt, Metamorphous Press, Portland (1989).

* Dilts, Robert; and Epstein, Todd A., Dynamic Leaming, Meta, Capitola, CA (1996).

OBRAZOVANJE I TEHNOLOGIJA

* Fisher, Charles; Dwyer, David C.; and Yocam, Keith (editors): Education & Technology: Reflections on Computing in Classrooms, Apple Press and JosseyBass, San Francisco (1996).

*.McGowan,. Chris; and McCullaugh, Jim, Entertainment In The Cyber Zone, Random House, New York (1995).

*Schank, Roger C.; and Cleary, Chip, Engines For Learning, Lawrence Erlbaum, Hillsdale, NJ (1995).

Lai, Kwok- Wing, Net- Working- Teaching, Learning and Professional Development, University of Otago Press, Dunedin, New Zealand (1999).

EDUKACIJSKA KINEZIOLOGIJA * Dennison, Paul and Gail, Brain Gym:

SimpleActivities For Whole BrainLeaming, Edu-Kinesthetics Ine., Ventura, California (1985).

* Stokes, Gordon; Whiteside, Daniel, One Brain: Dyslexic Leaming Correcnon and Brain lntegration, Three In One Concepts, Burbank CA (1987). *Dennison, Paul E. and Gail E., Edu-K for Kids! The Basic Manual on Educational Kinesiology for Parents and Teachers of Kids of All Ages, EduKinesthetics, Ventura, CA (1987).

Dennison, Paul E. and Gail E., Brain Gym: Teacher's Edition, Edu-Kinesthetics, Ventura, CA (1989).

!?ennison, Gail E. and Paul E; and Teplitz, Jerry V., Brain Gymfor Business, Edu-Kinesthetics, Ventura CA (1994). POVEZANOST IZMEĐU UMA I TIJELA * Pert, Candace, M olecules of Emotion: Why You Feel the Way You Feel, Simon & Schuster, New York (1997). * Hannaford, Carla, The Dominance Factor: How Knowing Your Dominant Eye, Ear, Brain, Hand & Foot Can Improve Your Learning, Great Ocean Publishers, Arlington, VA (1997).

* Promislow, Sharon, M aking The Brain Body Conection, Kinetic Publishing, West Vancouver, BC, Canada (1998).

Hannaford, Carla, Smart Moves: Why Leaming is Not AU in Your Head, Great Ocean Publishers, Arlington, VA (1995).

Hannaford, Carla; Shaner, Cherokee; Zachary, Sandry; and Grinde, Linda, Education in Motion, Edible Elephant Publications, Honaunau, Hawaii (1991). Hartley, Linda, Wisdom of the Body Moving: an introduction to body-mind centering, Nortb Atlantic Books, Berkeley, CA (1995).

METODA TOMATIS * Tomatis, Alfred, The Ear of Language, Stoddard, New York (1997).

*Gilmor, Timothy M.; Madaule, Paul; and Thompson, Billie (Editors); with Wilson, Tim,AboutThe Tomatis Method, Listening Center Press, Toronto, Ont., Canada (1989).

POUĆAVANJE VRIJEDNOSTIMA * Eyre, Linda and Richard, Teaching Your Children Yalues, Simon & Schuster, New York (1993).

* Eyre, Linda and Richard, Teaching

Your Children Joy, Simon & Schuster, New York (1994).

*Glenn, H. Stephen; and Nelson, Jane, Raising Self-Reliant Childred in a SelfIndulgent World, Prime Publishing (1989).

PREHRANA I UČENJE * Morgan, Brian and Roberta, Brain Food, Pan, London (1987).

*Roberts, Gwilym, Boost Your Child's Brain Power: How To Use Good Nutrition, Thorsons, England (1988).

POSLOVNI TRENING * R ylatt, Alistair; and Lohan, Kevin, Creating Training Miracles, Jolley-Bass, San Francisco, CA (1997).

*Bobbi DePorter, Quantum Business, Dell, New York (1997).

* Hayes, Kirsty, A Practical Guide to Leadership Coaching, The Learning Attitude, Wellington, New Zealand (1998).

ORGANIZACIJE KOJE UČE * Senge, Peter M., The Fifth Discipline, Random House, Sydney (1992).

* Senge, Peter; Roberts, Charlotte; Ross, RichardB.; Smith,BryanJ.; and Kleiner, Art, The Fifth Discipline Fieldbook, Nicholas Brealey, London (1994).

BUDUĆNOST RADA * Reich, Robert B., The Work Of Nations, Simon & Schuster, New York (1991). * Rifkin, Jeremy, The End of Work, TarcherlPutnam, New York (1995).

BUDUĆNOST *Davis, Stan; and Meyer, Christopher, Blur: The Speed of Change in the Connected Economy, Addison-Wesley, Reading, MA (1998).

* Hamel, Gary, and Prahalad, C.K., Competing For The Future, Harvard Business School Press, Boston (1994). * Handy, Charles, Beyond Certainty, Hutchinson, London (1995).

.- Ig..,"'1 1o ס i1''''' ••.••. "-J"- .. '~- .-- -- - -


DIGITALNO GOSPODARSTVO * Kelly, Kevin, New Rules For The New Economy, Viking Penguin, New York (1998). * Tapscott, Don (Editor), Blueprint to theDigitalEconomy, McGraw-Hill,New York (1998). * Martin, Chuck, The Digital Estate, McGraw-Hill, New York (1996). Gates, Bili, Business @ The Speed of Thought, Wamer Books, New York (1999). Tapscott, Don, Growing Up Digital, McGraw-Hill, New York (1998). Negroponte, Nicholas, Being Digital, Vintage, New York (1996). Downes, Larry; and Mui, Chunka, Unleashing The Killer App., Harvard Business School Press, Boston, Mass (1998).

RUKOVOĐENJE U POSLOVANJU *Slywotzky, Adrian J.; and Morrison, David, J, The Profit Zone, Times Books, New York (1997). * Covey, Stephen, The 7 Habits OfHighly Effective People, Simon &Schuster, New York (1989).

*Semler, Ricardo, Maverick!, Arrow, London (1994). POTPUNO UPRAVLJANJE KVALITETOM *Deming, W. Edwards, Out Of Crisis, M.I.T, Boston, Mass (1986).

* Imai, Masaaki, Kaizen: The Key to Japan's Competitive Success, Random House, New York (1986). *Wilson, Mary, The Deming Manage, meni Method, Dodd Mead (1986).

POSLOVNI RAZVOJ *Boone, Louis E.; and Jurtz, David L., Contemporary Business, Dryden Press, Orlando FI. (regularly updated). * Boone, Louis E.; and Jurtz, David L., Contemporary Marketing, Dryden Press, Odando FI. (regularly updated). * Rapp, Stan; and Collins, Tom, Beyond Maxi-Marketing, McGraw-Hill, New York (1994).


Adams, James L., The Care and Feeding of Ideas, Penguin, London (1986). Andreas, Connie and Steve; Heart Of The Mind: Engaging Your Inner Power to Change, Real People Press, Moab, Utah (1989).

Bandler, Richard; and Grinder, John; Transformations, Real People Press, Moab, Utah (1981).

Beadle, Muriel, A Child's Mind, MacGibbon & Kee, London (1971). Beeby, C.E., The Biography of an ldea:

Beeby on Education, New Zealand Council for Educational Research, Wellington, New Zealand (1992). Blakemore, Colin, The Mind Machine, BBC Books, London (1990), accornpanies television series. Bloom, Benjamin (Editor), Developing Talent In Young People, McGraw Hill, New York (1981).

Bloorn, Benjamin, Stability and Characteristics in Human Change, John Wiley, New York (1964).

. Brewer, Chris Boyd, Music and Leaming: Seven Ways to Use Music in the Classroom, LifeSounds, Kalispel1, MT (1993).

Butler, Dorothy, Babies Need Books, Penguin, London (1984). Caine, Renate Nummela and Geoffrey, Making Connections: Teaching and the Human Brain, Association for Supervision and Curriculum Development, AIexandria, Virginia (1991).

Campbell, Don, Music, Physician for Times to Come, Quest Books, Wheaton (1991). Ostala preporućena literatura i izvori infoni1acija Campbel1, Linda; Campbell, Bruce; and Dickinson, Dee, Teaching and Leaming Through Multiple Intelligences, Allyn & Bacon, Boston, Mass (1996). Carroll, Kathleen, Science Songs and Stories For the Big Question, BrainFriendly Teaching and Leaming, Washington DC (1999). Carroll, Kathleen, Sing a Song of Science, Brain-Friendly Teaching and Leaming, Washington DC (1995). Cherry, Clare; Godwin, Douglas; and Staples, Jesse, Is The Left Brain Always Right? Fearon Teacher Aids, Belmont, California (1989).

Christopher, Robert C., The Japanese Mind, Pan, London (1984). Clay, Marie, The Patterning Of Complex Behavior, Heinemann, Auck1and (1979).

Costa, Arthur, Supervisionfor Teaching Thinking, Pacific Grove, California (1989). Crum, Robert; Cran, William; and MacNeil, Robert, The Story of English, Faber & FaberlBBC Books, London (1986), with TV series of same name, Csikszentmihalyi, Mihaly and Isabel1a, Flow: The Psychology of Optimal Experience, Harper & Row, New York (1991).

Davenport, G.C., An Introduction to Child Đevelopment, Collins, UK(1994).

De Bono, Edward, Lateral Thinking, Harper & Row, New York (1979). Diagram Group, The, The Brain: A User's Manual, Berk1eyBooks,NewYork (1983).

Diamond, Marian, Enriching Heredity, Macmillan, New York (1988). Dickinson, Dee, Positive Trends in Leaming; ffiM Educational Systems, Atlanta, Georgia (1991). Dilts, Robert; and McDonald, Robert, Tools of the Spirit, Meta Publications, Capitola, CA.

Dreikurs, Rudolph, Happy Children, Fontana, London (1972).

Drucker, Peter L, The New Realities, Harper & Row, New York (1989).

Dryden, Gordon, Out Of The Red, Collins, Auck1and (1978).

Dunn, Rita and Ken; Treffinger Donald, Bringing Out The Giftedness in Your Child, John Wiley, New York (1992). Dunn, Rita; and Griggs, Shirley A., Leaming Styles: Quiet Revolution in American Secondary Schools, National Association of Secondary School Principals, Reston,Virginia (1988).

Dychtwald, Ken, Age Wave, Bantam, New York (1990).

Evans, Peter, and Deehan, Geoff, The Keys To Creativity, Grafton, London (1988), with BBC radio series. Fabun, Don, Three Roads toAwareness, Glencoe Press.BeverlyHills, CA (1970). Forester, Anne D.; and Reinhard, Margaret, The Learners' Way, Peguis, Manitoba, Canada (1990). Fuller, Renee; Shuman, Joyce; Schmell, Judith; Lutkus, Anthony; and Noyes, Elizabeth, Reading as Therapy in Patients with Severe IQ Deficits, Journal of Clinieal Child Psychology (1975, Spring, Volume IV, No. I).

Gallwey, W. Timothy, The Inner Game ofGolf, Pan, London (1979).

Gallwey, W. Timothy, The Inner Game of Tennis, Random House, New York (1974).

Goleman, Daniel; Kaufman, Paul; and Ray, Michael, The Creative Spirit, Dutton, New York (1992).

Goodlad, John, A Place Called School,

Ostala preporučena literatura i izvori informacija _______________ www.thelearningweb.net

535 McGraw-Hill, New York (1984). Gorney, Roderie, The Human Agenda, Guild of Tutors Press, Los Angeles (1979). Grassi, John, Introduction to Geometry:

A Curriculum Guide For Elementary Teachers, ALPS Produets, Framingham, Mass (1985). Grassi, John, The Accelerated Leaming Process in Science, ALPS Products, Framington, Mass (1985). Gregorc, Anthony, An Adult' s Guide To Style, Gabriel Systems, Maynard (1982).

Handy, Charles, The Age oOfUnreason, Hutchinson, London (1989). Harvey, Neil, Kids Who Start Ahead, Stay Ahead, Avery, Garden City Park, NY (1994).

Herbert, Nick, Quantum Reality, Doub1eday, New York (1987). Hirsch, E.D. Jr, Cultural Literacy, BantamlSchwartz, Moorebank, NSW, Australia (1988).


Holt, John, How Children Fait, Pitman, New York (1968). Hood, David, Our Secondary Schools Don't Work Any More, Profile, Auckland NZ (1998). Hood, Lynley, Sylvia: The Biography of Sylvia Ashton- Wamer, Viking, Auckland, New Zealand (1988).

Hutchinson, Michael, Mega Brain, Ballantine, New York (1986).

Israel, Lana, Brain Power For Kids, Buzan Center, England.

Jung, Cari, Man And His Symbols, Doubleday, New York (1964).

Kao, John, Jamming, Harper Business, New York (1997'. Kantrowitz, Barbara; and Takayarna, Hideko,In Japan, First Grade / sn 't Boot Camp, Newsweek (April 17, 1989). Kantrowitz, Barbara; and Wingert, Pat, An "F" in World Competition, Newsweek (February 17, 1992).

Keller, Helen, The Story of My Life, Doubleday, New York (1954).

536 . Revolucija u ućenju Ostala preporućena literatura i izvori informacija Khalsa, S., Edu-KforEverybody, EduK.inesthetics Publications, Glendale, CA.

Kohl, Herbert, Reading, How To, Penguin, London 0.973). Kovalik, Susan, ITI: The Model, Integrated Thematic Instruction, Covington, Kent, Washington (1994).

Kriegel, IJ It Ain 't Broke ... Break Itl, Wamer Books, New York (1992). Levering, Robert; Moskowitz, Milton; and Katz, Michael, The 100 Best Companies To Work ForIn America, Signet (1985). .

Lewis, David, You Can Teach Your Child Intelligence, Souvenir Press, London (1981). Lewis, Katherine, Cooperation and Control ln Japanese Nursery Schools.Cotaparative Education Review, (Vol 28, No. 1, 1984). Lindgreen, Henry, Educational Psychology In The Classroom, John Wi1ey, New York (1962). MacLean, Paul D., The Triune Brain in Evolution, Plenum, New York (1990).

Macrae, Norman, The 2024 Report, Sidgwick & Jackson, London (1986).

Maguire, J ack, Care and F eeding of The Brain, Doubleday, New York (1990).

Maltz, Maxwell, Psycho-Cybemetics, Pocket Books, New York (1966). Merritt, Stephanie, Mind, Music and Imagery, Aslan, Santa Rosa CA (1996). Martel, Laurence, A Working Solution For The Nation 's Schools (validation report on integrative leaming at Simon Guggenheim School), Interleam, Hilton Head Island, South Carolina (1989). Martel, Laurence, Testimonials and Comments from Corporate Customers, Interlearn, South Carolina (1991).

Madaule, Paul, When Listening Comes Alive: A Guide to Effective Leaming and Communications, Moulin, Buffalo, NY (1994).

Max,Lesley, Chi/dren: EndangeredSpecies? Penguin, Auckland (1990). Medcalf, John, Peer Tutoring in Reading, Flaxmere Special Education Service, 'Hastings, New Zealand. Medcalf, John, T.A.R.P.: The Tape Assisted Reading Progam, F1axmere Special Education Service, Hastings, New Zealand.

Morita, Akio, Made In Japan, SignetDutton, New York (1986). Nash, Madeleine, Fertile Minds, Time magazine Special Report, February 3, 1997.

Naisbitt, John, Megatrends, Warner Books, New York (1982).

Naisbitt, John, Megatrends Asia, Simon & Schuster, New York (1996). Noor, Laily Dato' Abu Bakar; and Sukaimi, Mansor Haji, The Child of Excellence, Nury Institute, Malaysia (1991).

Ohmae, Kenichi, The Borderless World, Fontana, London (1990).

Omstein, Robert, Multimind, Houghton Mifflin, Boston (1986).

Ornstein, Robert, The Nature of Human Consciousness, Freeman, NY (1973).

Ornstein, Robert, The Psychology of Consciousness, Penguin, NY (1977). Ornstein, Robert; and Sobel, David, The Healing Brain, Simon & Schuster, New York (1987).

Osborn, Alex, Applied Imagination, Charles Scribner's Sons (1953).

Packard, David, The HP Way, HarperBusiness, New York (1996). Pames, Sidney, Creativity: Unlocking Human Potential, Dok Publications, New York (1972).

Penfield, Wilder; and Jasper, Herbert, Epilepsy and the Functional Anatomy of the Human Brain, Little Brown, Boston (1954).

Peters, Thomas J.; and W aterrnan, Robert H. Jr,In Search of Excellence, Harper & Row, New York (1982). Peters, Tom; and Austin, N ancy, A Passionfor Excellence, Collins, UK(1985). Postman, Neit, and Weingartner, Charles, Teaching as a Subversive Activity, Dell, New York (1987). Pribram, Karl, The Neurophysiology of Remembering, Scientific American (January 1969). Pribram, Karl; and Goleman, Daniel, Holographic Memory, Psychology Today (February 1979). Rapp, Stan; and Collins, Tom, MaxiMarketing, McGraw-Hill, New York (1987).

Restak, RichardM., The Brain: The Last Frontier, Wamer, New York (1979).

Restak, Richard M., The Infant Mind, Doubleday, New York (1986).

Roddick, Anita, Body and Soul, Ebury Press, London (1991).

Rogers, Cari, Freedom to Learn, Charles E. Merrill, Columbus, Ohio (1969).

Rohwer, Jim, Asia Rising, ButterworthHeinemann, Singapore (1995).

Russell, Peter, The Brain Book, E.P. Dutton, New York (1979). Schuster, Donald H.; and Gritton, Charles E., Suggestive Accelerated Leaming Techniques, Gordon and Breach, New York (1986). Sheff, David, Game aver: Nintendo's Battle To Dominate an Industry, Hodder & Stoughton, UK (1993). Sheridan, Mary, Spontaneous Play In Early Childhood, Routledge, UK (1993).

Shih,Stan, Me- Too IsNot My Style, Acer, Taiwan (1996).

Sperry, Roger, The Great Commissure, Scientific American (January 1964).

Srnith, Paul, Success In New Zealand Business, Hodder Moa Beckett, Auckland, N.Z. (1996). Stemberg, Robert, Beyond I.Q., Cambridge University Press, New York (1985).

Suzuki, Shinichi, Nurtured By Love, Exposition Press, New York (1975).

Svantesson, Ingemar, MindMapping and Memory, Swan, Auckland (1989). www.thelearningweb.net

~Y~"9'~IJ, 3~~fi ""

*~~~ ",.",~ \, '''O~~!lfhl

,~ CellJtl{ Thornburg, David, Multiple Intellige CIJA

Inventory, Thomburg Center for Creative Development. Toffler, Alvin, Poweršhift, Bantam, New York (1990).

Townsend, Robert, Further Up The Organization, MichaeIJoseph, UK(1984).

Treacy, Michael; and Wiersema,Fred, Discipline of Market Leaders, AddisonWesley, Reading, MA (1995).

Vance, Mike; and Deacon, Diane,Think aut Of The Box, Advantage Quesl, Kuala Lumpur, Malaysia (1995).

Vos-Groenendal, Jeannette, An Accelerated/Integrative Leaming Model Program Evaluation: Based on Participant Perceptions of Student Attitudinal and Achievement Changes, unpublished dissertation, ERIC and Northem Arizona University, Flagstaff, Arizona (1991). [UMI Dissertation Services Number: 9223732;DAI: 5304A; atwww.uni.com] Waite, Helen E., Valiant Companions: Helen Keller and Anne Sullivan Macy, Macrae (1959). Wallace, Rosella R., Active Leaming: Rappin' and Rhymin', Upbeat Publishing, Anchor Point, Alaska (1990).

Ward, Christine, and Daley, Jan, Learning to Leam, published by the authors, Christchrch 2, New Zealand (1993). Watson, Lyall, Supernature, Coronet, London (1973).

Wenger, Win, Discovering the Obvious, Project Renaissance, Gaithersburg, MD (1999).

Wenger, Win; and Poe, Richard, The Einstein Factor: A ProvenNew Method for Increasing Your Intelligence, Prima Publishing, Rocklin, CA (1996).

Wenger, Win, Beyond Teaching and Leaming, Project Renaissance, Singapore (1992).

Wujec, Tom, Pumping Ions: Games and Exercises To Flex Your Mind, Doubleday, Toronto (1990). 42.


Documents

204929658-Revolucija-u-učenju