Viktor Schauberger - Život u učenju od prirode

  • View
    344

  • Download
    103

Embed Size (px)

Text of Viktor Schauberger - Život u učenju od prirode

Jane Cobbald VIKTOR SCHAUBERGER ivot u uenju od Prirode

Jane Cobbald

VIKTOR SCHAUBERGERivot u uenju od Prirode

SADRAJ

PREDGOVOR HRVATSKOM I Z D A N J U

9ZAHVALE

15PREDGOVOR ALICKA BARTHOLOMEWA

17UVOD

191. NASTANAK V O D E N O G A AROBNJAKA

232 . KRIVUDAV P U T D O M U D R O S T I

293. OSJEANJE ZEMLJINOGA P U L S A

394. JAJA IJAJOLIKI OBLICI

515. RITMOVI IVOTA

616. P R I R O D N I M A G N E T I Z A M

697. KAKO STVARI RASTU

77

8. IVOTNE ENERGIJE 87 9. MATERIJALNA RAZLIKA 99 10. NASLIJEE, N A D A H N U E I VIZIJA 109 1 1 . PREDAJUI TAFETU 121 12. U DVADESET PRVO STOLJEE 131 RAZGOVOR S GOSPODOM INGEBORG SCHAUBERGER 135 IZVORI, VEZE I PRIMJENE 143 KAZALO 149

P R E D G O V O R HRVATSKOM

IZDANJU

D A V N O J E

R E E N O

- jezici postoje da bi sc ljudi loije razumjeli. Rijei ne mogu

uobliiti cjelovitost misli niti prenijeti sve nijanse znaenja ili kulturnoga konte ksta. Isto vrijedi i za definicije i sve druge izraze koji tee t o m e da precizno opiu neku pojavu, nakon to su je prvotno izolirali od ostatka svijeta. Nigdje takav problem nije bolje uoljiv nego u pokuaju saetoga opisivanja o vjeka o kojemu govori ova knjiga. Drugim rijeima, nemogue je precizno defi nirati tko i stoje bio Viktor Schauberger. tovie, u suvremenome poimanju svi jeta, kojim vladaju specijalisti za razna podruja, to je jednostavno nemogue. Viktor Schauberger nalikuje osobi izvan svoga pravog vremena. Vjerujem da bi nekada davno - u doba vladavine moda dubokoumnijih doktrina koje su spa jale umjetnost, religiju, filozofiju i znanost u neodvojivu cjelinu, to je danas ne zamislivo stvari stajale znatno drugaije. T k o je, dakle, bio Viktor Schauberger? Pokuajmo sa - znanstvenik. Doista, ako je znanost disciplina koja pokuava dokuiti istinu o prirodi svijeta oko nas, Schauberger je to doista bio. Ali opet - kada bi Schauberger saznao da ste ga na zvali znanstvenikom, vjerojatno bi se uvrijedio. Po pitanju metode, njegov je p u t spoznaje bio p o t p u n o razliit. On se nije bavio analizom, razbijajui p r e d m e t u sitne dijelove da bi na temelju djelia pokuao spoznati neto o cjelini. On je pro matrao cjelinu sa svim njenim neodvojivim elementima i vezama izmeu njih. Tako je otkrivao temeljna, upotrebljiva naela koja nisu imala usputne destruk tivne uinke. Kako i bi? Bila su to naela Prirode same. Stoga gaje njegov put vo dio u p o t p u n o suprotnome smjeru od onoga kojim se kree suvremena znanost. T a m o gdje su oni vidjeli mrtvu tvar i mehanizme, on je vidio inteligenciju priro de i iva bia. D o k su oni vodu smatrali kemijskim spojem, on ju je smatrao i vim biem. Do biti vode nije bilo mogue doi promatrajui atome od kojih se sastoji, njena se priroda otkrivala ponaanjem unutar veih sustava kojih je bila 9

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

U

UENJU

OD

PRIRODE

PREDGOVOR

dio i koje je, prema Viktorom shvaanju, animirala, bivajui neto nalik krvi or ganizma kojega znamo kao Zemlju. Kao i mi sada, tako se i Schauberger suoio s manjkom izraza koji bi opisivali ono to je otkrio. Stoga je morao sam skovati novu terminologiju. Ne treba posebno naglaavati da to takoer nije pripomoglo prihvaanju njegovih ideja i razumijevanja svijeta. Razilaenja, animoziteti i nerazumijevanje sa znanstvenom zajednicom bili su neminovni. Njegov put bio je put intuitivne spoznaje funkcioniranja cjeline. Schauberger nije mogao shva titi kako akademski ljudi (osim asnih iznimaka) ne uviaju oigledne stvari koje je, uz to, mogao zorno dokazati i demonstrirati - bilo eksperimentom, bilo uinkovitou nekoga izuma nezamislive efikasnosti, utemeljenog upravo na tim naelima. Stoga ih je smatrao neznalicama. O n i mu nisu ostajali duni. Ta on je bio tek lugar, neobrazovan ovjek koji je veinu svoga ivota proveo u umi. Zar je to ovjek koji e davati lekcije desecima strunjaka, znanstvenika, inenjera i profesora? Stoga, da ne bismo uvrijedili ni Schaubergera ni znanstvenike, pokuajmo ga nazvati - filozofom. Doista, znaajan dio njegovih zakljuaka doveo ga je na trag velikih filozofa povijesti, od antike Grke nadalje. Usporedba njegovih zaklju aka i zakljuaka nekih od najveih filozofa u povijesti pokazuje da izmeu njih skoro da nema nikakve razlike. Kada se ne bi znalo da je rije o neobrazovanu lugaru, ovjek bi pomislio daje Schauberger prepisao misli Platona, Heraklita, Pitagore, Keplera, Goethea... Osim toga, filozofi su umovali, ali na temelju svo jih zakljuaka nisu stvarali praktine izume. Stoga p r o p a d a na pokuaj opisa Schaubergera kao filozofa. Tek filozofa, u ovom sluaju. Stoga pokuajmo s - izumitelj. Taj pojam doista ima p u n o veze sa Viktorom Schaubergerom. Bio je inovator i izumitelj na mnogim poljima. Na popisu njego vih izuma i inovacija nalaze se korita za sputanje trupaca, brane, konstrukcije ko rita rijeka, vodovodne cijevi, alati za zemljodjelstvo, letjelice koje su mogle levitirati, ak i neke vrste free energy ureaja... Pa ipak, on nije bio klasini izumi telj, nalik, recimo, Edisonu, koji je m u k o t r p n o m m e t o d o m pokuaja i pogrea ka dolazio do izuma koji su funkcionirali u okviru poznatoga znanja. Kada smo ve spomenuli Edisona - Schauberger je bio vie nalik Tesli, intuitivnom geniju

elektriciteta koji je izume stvarao na temelju shvaanja kako funkcionira sama Priroda. On je stvarao izume, ali oni su bili tek posljedica otkrivanja naela koja nitko prije njega nije uvidio. Schauberger je shvaao principe cjelovitosti, ali je bio i konkretan. Usprkos tome to je toliko volio boraviti u umi, on nije nudio povratak ivotu u umi ve tehnoloki svijet zasnovan na p o t p u n o drukijim na elima od danas prevladavajuih. Istim onima koja vladaju u umi i na svakome drugom netaknutom dijelu naega planeta. Schauberger je vei dio ivota proveo u frustraciji. Njegove ideje bile su toliko drukije od svega to ini suvremeni znanstveni i tehnoloki idejni sklop, da za pravo nikada nije imao priliku n a m e t n u t i ih. Sto moe jedan ovjek protiv bu jice? Nita. Ili ipak moe bar neto? O n o stoje Schauberger i napravio - ostaviti svoje za misli i ideje onima koji dolaze. Jer ideje putuju dugo i polako - ponekad deset ljeima (kao to zorno svjedoi i ova knjiga, prva koja predstavlja Schaubergera na hrvatskome jeziku). Ponekad i stoljeima. Nadajmo se da ovo potonje nee biti sluaj s Viktorovim otkriima. Toliko slova smo potroili, a nismo definirali tko je bio Viktor Schauberger. Moda bi neki apstraktniji izrazi poput filozof p r i r o d e ili znanstvenik rene sansnoga t i p a , bio manje neprecizan - ali zato ne bi bio nita vie precizan. S obzirom na to daje Schauberger bio ovjek sa sposobnou pronicanja dubo ke magije prirode kroz prouavanje vode, moda je, na kraju krajeva, izraz koji ga najbolje opisuje upravo onaj po kojemu je i postao slavan. arobnjak v o d e . Doista, bio je potreban arobnjak a bismo shvatili to ta obina, svakodnevna voa, tvar koje oko nas ima u gotovo neogranienim koliinama, uistinu jest.K R E I M I R M I A K

10

11

Ovu

knjigu posveujem gospodi Ingeborg Schauberger,

iznimnoj i odlunoj dami koja je vjeru u svoga svekra odrala vie od pedeset godina.

ZAHVALE

O k o ove knjige pomogli su mi dragi prijatelji: Jenny Mitchell u Australiji; Wolf gang i Susanne Prock, Johannes Stadler, Jorg i Ingrid Schauberger te gospoda Ingeborg Schauberger u Austriji; Curt Hallberg u vedskoj te Alick Bartholomew, Nick Raeside, Denise Tearle i Gill Whitehurst u Ujedinjenome Kraljevstvu. Za hvaljujem svima, a osobito svome partneru Nigelu Thorleyu koji je bio izrazito dobroudan za vrijeme cijeloga ovog projekta. Kako ova knjiga obuhvaa i stanovita sporna podruja, izazvat e razlike u milje njima o svome sadraju. Za njih i pogreke u tekstu sama snosim odgovornost. Jane Cobbald

OPASKA ITATELJU

Viktor Schauberger ivio je u prvoj polovici dvadesetoga stoljea, u svijem vrijedno sti drukijih od dananjih. Jedna od promjena koje su se otada dogodile jest odnos prema lovu. Za njegova narataja, odlazak ljudi u lov predstavljao je prirodnu stvar. Nije vidio nita sporno izmeu lova i svojega silnog potovanja Prirode. Danas je svijet sloeniji i mnoge su vrste u divljini ugroene pa neki od nas imaju o tome po dijeljene stavove. Meutim, neporecivo je da brojne od njegovih izvanrednih pria potjeu iz vremena dok je, lovei, samovao u planinskim umama.

ZABILJEKA O ILUSTRACIJAMA

Knjiga sadri izbor crtea Viktora Schaubergera koji ranije nisu objavljivani u ovo me obliku. Izabrani su iz nizova skica koje je nacrtao 1946. i 1947. godine. Bilo je to teko razdoblje za njega i njegovu zemlju. Nije mogao nastaviti ni s jednim od pro jekata na kojima je prije radio. Naao se u izolaciji vlastita doma. Onemoguen da radi na bilo kakvome praktinom izazovu na otvorenome, povukao se u sebe. Crtei su nastali na papiru s crtovljem, uglavnom bez popratnih objanjenja. 15

JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER:

IVOT U

UENJU OD PRIRODE

Po m o m e miljenju, oni omoguuju letimian pogled na svijet kakvim ga vidi Viktor Schauberger. Svjedoe o njegovu opaanju pojavnih oblika u Prirodi i nje govu uvianju njihova znaenja. Neki od njih doimaju se p o p u t vrtloga u brza ku; drugi su pak nalik sitnoj ribi. Ostali se m o g u tumaiti na oba naina. Sve su to dijelovi kontinuuma koji pokazuju njegovu oaranost neprekinutim procesi ma koje je p r o m a t r a o u igri oko sebe. Svjedoe o njegovu geslu kapieren u n d kopieren, shvati i preslikaj. Drugim rijeima, ponajprije nastoj razumjeti Pri rodu, a p o t o m ju preslikaj.

PREDGOVORALICKA BARTHOLOMEWA

VIKTOR SCHAUBERGER dao je osobit doprinos znanju o svijetu Prirode. Slavan je po svojim otkriima u podruju prouavanja vode, u poljoprivrednim tehni kama i na podruju energije - to pob