RR\1073387HR.doc PE557.222v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament2014 - 2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0258/2015

22.9.2015

IZVJEŠĆEo novim izazovima i konceptima za poticanje turizma u Europi(2014/2241(INI))

Odbor za promet i turizam

Izvjestiteljica: Isabella De Monte

PE557.222v02-00 2/38 RR\1073387HR.doc

HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA .................................................3

EXPLANATORY STATEMENT ............................................................................................21

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA................26

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE .................................................32

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU.....................................................38

RR\1073387HR.doc 3/38 PE557.222v02-00

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o novim izazovima i konceptima za poticanje turizma u Europi(2014/2241(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Europa, prva turistička destinacija svijeta – novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010)0352),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. rujna 2011. o Europi, prvoj turističkoj destinaciji svijeta – novom političkom okviru za turizam u Europi1,

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu” (COM(2014)0086),

– uzimajući u obzir Zelenu knjigu Europske komisije o sigurnosti usluga smještaja u turizmu COM(2014)0464,

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a” (COM(2015)0215),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2011. o mobilnosti i uključivanju osoba s invaliditetom te Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.2,

– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 6. svibnja 2003. o pristupačnosti kulturne infrastrukture i kulturnih aktivnosti osobama s invaliditetom3,

– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 195.,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0258/2015),

A. budući da mjere koje se poduzimaju na razini EU-a u skladu s člankom 195. UFEU-a moraju dopunjavati aktivnosti država članica u sektoru turizma, pri čemu je isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona;

B. budući da je turizam jedno od ključnih područja potencijalnog rasta europskog gospodarstva, u kojemu se ostvaruje više od 10 % BDP-a EU-a ako se uzmu u obzir i sektori povezani s turizmom; budući da je turizam i pokretač opsežnog zapošljavanja jer izravno zapošljava 13 milijuna radnika te da u skladu s tim na sektor predstavlja najmanje 12 % radnih mjesta u EU-u;

1 SL C 56 E, 26.2.2013., str. 41.2 SL C 131 E, 8.5.2013., str. 9.3 SL C 134, 7.6.2003., str. 7.

PE557.222v02-00 4/38 RR\1073387HR.doc

HR

C. budući da je Europa najpopularnija turistička destinacija svijeta, s tržišnim udjelom od 52 %; budući da statistički podaci pokazuju da većina građana EU-a kao svoju inozemnu destinaciju i dalje odabire druge države članice EU-a i da se predviđa da će do 2025. broj međunarodnih turista koji dolaze u EU svake godine rasti za 140 milijuna;

D. budući da je turizam u Europskoj uniji velika društveno-gospodarska djelatnost koja ima dalekosežan učinak na gospodarski rast, zapošljavanje i društveni razvoj te da bi stoga mogao imati i važnu ulogu u rješavanju sadašnje gospodarske krize i krize zapošljavanja;

E. budući da obalni i pomorski turizam predstavljaju najveću pomorsku aktivnost u Europi i da čine više od trećine pomorskog gospodarstva, izravno utječu na mnoge druge sektore gospodarstva EU-a te zapošljavaju 3,2 milijuna ljudi, većinom u dobi između 16 i 35 godina; budući da treba napomenuti i da je taj sektor poluga rasta i otvaranja novih radnih mjesta, posebice u atlantskim i sredozemnim regijama;

F. budući da je doprinos prioriteta politike turizma povezan s najmanje tri prioriteta Junckerove Komisije, to jest s održivim rastom i radnim mjestima, povezanim jedinstvenim digitalnim tržištem te bolje povezanim i pravednijim unutarnjim tržištem;

G. budući da se mjerama najavljenima u Komunikaciji Komisije iz 2010. pod nazivom „Europa, prva turistička destinacija svijeta” podupire ambiciozan cilj zadržavanja vodeće pozicije u svijetu koju Europa ima kao turističko odredište;

H. budući da turizam ne raspolaže svojom linijom u proračunu EU-a i da su djelovanja u tom području raspodijeljena na više fondova, pilot projekata i pripremnih radnji;

I. budući da se turizam u Europi suočava s nizom novih izazova, među kojima su digitalizacija distribucijskih kanala i razvoj novog sektora ekonomije dijeljenja, sve veća konkurencije novih i jeftinijih destinacija na tržištima trećih zemalja, promjene u ponašanju potrošača, prijelaz na iskustveno gospodarstvo, potražnja za kvalitetnim uslugama za korisnike, potreba da se privuče i zadrži stručno osoblje, demografske promjene i sezonalnost;

J. budući da tvorci politika u području turizma mogu odgovoriti na izazove kao što su demografske promjene i sezonalnost turizma razvojem proizvoda i usluga usmjerenih na zadovoljavanje specifičnih potreba sve većeg broja starijih građana koji mogu putovati izvan sezone;

K. budući da su zbog velikih regulatornih opterećenja mala i srednja poduzeća u sektoru turizma suočena sa znatnim poteškoćama;

L. budući da promicanje Europe vlastitom promidžbom turističkih destinacija i strategijom brenda služi kao važan instrument za jačanje imidža, profila i konkurentnosti Europe kao odredišta s održivim i visokokvalitetnim turističkim destinacijama, omogućava isticanje europskih destinacija u odnosu na druge međunarodne destinacije i pomaže u privlačenju međunarodnih turista, osobito iz novih tržišta u trećim zemljama;

M. budući da sukobi u blizini granica EU-a, npr. u Ukrajini i na Bliskom istoku, zajedno s terorističkim prijetnjama negativno utječu na sektor turizma te su stoga potrebne

RR\1073387HR.doc 5/38 PE557.222v02-00

HR

protumjere na nacionalnoj i na europskoj razini;

N. budući da održiv, pristupačan i odgovoran turizam, koji je usklađen s prirodom i okolišem te urbanim destinacijama i koji se temelji na učinkovitom korištenju resursima, održivoj mobilnosti i zaštiti klime, pomaže u zaštiti lokalnog okoliša, posebice planinskih i obalnih regija te otoka, dovodi do trajnih rezultata u pogledu regionalnog rasta, zadovoljava sve veće zahtjeve putnika kad je riječ o kvaliteti i pomaže poduzećima u tržišnom natjecanju;

O. budući da europski kulturni turizam ima važnu ulogu u promidžbi bogate kulturne raznolikosti Europe, jača europski identitet i potiče međukulturne razmjene i multikulturno razumijevanje;

P. budući da regije imaju temeljnu ulogu u razvoju i provedbi politika koje su povezane s turizmom na regionalnoj razini;

Q. budući da ekonomija dijeljenja predstavlja zaokret prema novom poslovnom modelu koji proizlazi iz tehnologije koja se ubrzano mijenja, i da brojni akteri u području ekonomije dijeljenja pripadaju sektoru usluga putovanja;

R. budući da gospodarski učinak ekonomije dijeljenja vjerojatno pozitivno utječe na gospodarski rast i dobrobit, unatoč tome što su podaci raspršeni i što je stoga teško doći do pouzdanog zaključka;

S. budući da bi pružanje usluga visokog standarda i zaštita prava potrošača trebali biti najveći prioriteti za sve subjekte koji pružaju usluge u vezi s turizmom, uključujući i one u sektoru razmjene i uporabe najnovijih internetskih tehnologija;

T. budući da su putovanje i turizam jedan od sektora na koje je digitalizacija utjecala u najvećoj mjeri i da to otvara niz mogućnosti ne samo za europske putničke agencije nego i za svjetske;

Akcijski okvir Komisije

1. poziva Komisiju da izvijesti Parlament o provedbi mjera navedenih u spomenutoj komunikaciji iz 2010. te o korištenju proračunskim izdvajanjima u okviru strukturnih fondova i relevantnih programa EU-a, osobito Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i programa Konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) te s njima povezanih pilot-projekata i pripremnih djelovanja, u obliku činjeničnog pregleda koji obuhvaća ocjenu učinkovitosti mjera za promicanje turizma i jačanje konkurentnosti sektora turizma u EU-u;

2. očekuje od Komisije da zajamči da će i u budućnosti biti moguće dodjeljivanje sredstava iz različitih promidžbenih fondova za stvaranje povoljnog okruženja za poduzeća u turističkom sektoru EU-a;

3. snažno potiče Komisiju da u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira razmotri mogućnost uvođenja odjeljka namijenjenog isključivo turizmu zato što bi taj sektor, kao zasebnu gospodarsku djelatnost, trebalo bolje organizirati u području proračuna i mjera, umjesto da ga se financira iz proračuna za druga područja politike;

PE557.222v02-00 6/38 RR\1073387HR.doc

HR

4. podsjeća na to da su europski strukturni i investicijski fondovi i dalje najveći izvor vanjskog financiranja aktivnosti za poticanje sektora turizma u nekim državama članicama; stoga poziva Europsku komisiju da zajamči veću transparentnost načina na koji se lokalne vlasti koriste strukturnim fondovima;

5. poziva Komisiju, države članice, regije i nadležna tijela odgovorna za turizam, kao i poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, da maksimalno iskoriste nove mogućnosti financiranja u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, pogotovo one koje nude nacionalne i regionalne investicijske banke, kako bi se mjerama EU-a za potporu turizmu omogućio kvalitativni napredak;

6. poziva Komisiju da potiče razvoj pokusnih scenarija povezanih s turizmom u okviru programa Obzor 2020.;

7. poziva Komisiju da prevede vodič za potporu ulaganjima na 24 službena jezika EU-a kako bi se olakšao pristup informacijama o mogućnostima financiranja, što se posebno odnosi na mala i srednja poduzeća, s obzirom na to da je pristup financiranju jedna od prepreka koje su prisutne u sektoru;

8. poziva Komisiju da imenuje nezavisne stručnjake koji će ocijeniti utjecaj drugih politika EU-a na turizam i provesti analizu stvarnih i mogućih prijetnji za turizam koje su posljedica sukobâ u susjednim zemljama i regijama EU-a te da o tome izvijesti Parlament i predloži mjere za poboljšavanje pozitivnog, tj. smanjivanje negativnog učinka na turizam;

9. očekuje od Komisije da predstavi pregled podataka ažuriranih na temelju nove Uredbe o statistici turizma;

10. napominje da je potreban dodatni napor za razvoj integriranog pristupa turizmu, kojim će se jamčiti da se interesi i potrebe sektora uzimaju u obzir pri oblikovanju i provedbi drugih politika EU-a (npr. prometne i ruralne politike);

11. poziva Komisiju da predstavi novu strategiju turizma EU-a kojom će se zamijeniti ili ažurirati Komunikacija iz 2010. godine;

12. očekuje od Komisije da predstavi detaljne provedbene mjere za novi skup zajedničkih mjera u kontekstu sljedećeg europskog turističkog foruma;

13. snažno preporučuje Komisiji da u svoju politiku turizma usmjeri dostatne ljudske resurse s obzirom na važnost tog sektora kao ključnog faktora gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta u Europi; kritizira činjenicu da turizam kao tema nije dovoljno vidljivo naveden na novoj internetskoj stranici Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike; također preporučuje da se internetska stranica uredi tako da bude dostupna na više jezika;

14. naglašava važnost koordinacije između službi i odjela Komisije;

15. apelira na Komisiju da razmotri smanjivanje nerazmjernog regulatornog opterećenja, koje negativno utječe na konkurentnost malih i srednjih poduzeća u sektoru turizma; poziva Komisiju i države članice da smanje postojeće regulatorno opterećenje i da ga ne

RR\1073387HR.doc 7/38 PE557.222v02-00

HR

povećavaju;

16. podsjeća Komisiju da je turizam ključni sektor europskog gospodarstva te da je stoga neophodno znatno poboljšati koordinaciju među državama članicama, regionalnim i lokalnim tijelima vlasti i financijskim institucijama te stvoriti sinergiju između javnog i privatnog turističkog sektora; poziva Komisiju da se uključi u pronalaženje mehanizma za učinkovitu koordinaciju i suradnju u tom sektoru;

17. smatra da bi u okviru suradnje i dobrosusjedskih odnosa EU trebao uvesti mjere suradnje za razvoj turizma u trećim zemljama kako bi se omogućio uravnoteženi razvoj njihovih gospodarstava, što će također pridonijeti smanjenju napetosti u susjedskim odnosima te poboljšanju privlačnosti regije i dotoku turista;

18. smatra da će proglašavanje Europske godine turizma pomoći u promidžbi europske turističke raznolikosti i povećati prepoznatljivost raznih dionika aktivnih u sektoru turizma; poziva Komisiju da razmotri tu inicijativu;

19. poziva Komisiju da podnese analizu prednosti i nedostataka osnivanja Europske agencije za turizam;

Brendiranje / zajedničko promicanje Europe kao turističke destinacije

20. snažno potiče Komisiju da u suradnji s Europskom putničkom komisijom (ETC), koja okuplja nacionalne turističke organizacije, nastavi promicati, i to u još većoj mjeri, Europu kao vodeću svjetsku turističku destinaciju u okviru zajedničkog europskog pristupa; u prvom redu poziva na provedbu dugoročne strategije „Destinacija Europa 2020.” koju su u veljači 2014. godine pokrenuli Komisija i ETC i koja uključuje niz djelovanja u području marketinga, brendiranja i promidžbe koja se odnose na Europu kao turističku destinaciju;

21. posebno poziva na stvaranje brenda „Destinacija Europaˮ u cilju dopunjavanja i unapređivanja promidžbenih aktivnosti turističkih organizacija koje posluju na nacionalnoj, regionalnoj, prekograničnoj i lokalnoj razini te europskog turističkog sektora u korist vidljivosti i konkurentnosti europskih turističkih destinacija, i to osobito na udaljenim tržištima; ističe da brend „Destinacija Europaˮ zahtijeva uključiv pristup iz kojeg proizlaze pogodnosti za renomirane i manje poznate europske destinacije i kojim se istodobno štiti raznolikost svojstvena različitim europskim regijama s obzirom na to da one žive od vlastitog regionalnog brenda, kao i da podrazumijeva obvezno poštovanje nadležnosti država članica u skladu s člankom 195. UFEU-a;

22. priznaje da se u skladu s potrebama i posebnim zahtjevima država članica moraju jasno definirati zajednički ciljevi i analizirati potencijalna i dodana vrijednost brenda „Destinacija Europaˮ; smatra da se za postizanje tih rezultata moraju provesti dodatne opsežne konzultacije sa sektorom turizma, turističkim organizacijama te regionalnim i lokalnim tijelima vlasti; preporučuje izradu priručnika o brendu u kojem bi se trebali odrediti dogovoreni načini promidžbe;

23. preporučuje da se razmotri način na koji se privatni sektor može uključiti u marketinšku strategiju brenda „Destinacija Europaˮ te način na koji on može financijski doprinijeti razvoju i ciljevima strategije;ističe važnost javno-privatnih partnerstava te slijedom toga

PE557.222v02-00 8/38 RR\1073387HR.doc

HR

predlaže razvoj programa posebnog javno-privatnog partnerstva za turizam (SPOT); poziva države članice da u taj proces uključe svoja regionalna i lokalna tijela vlasti te da konstruktivno surađuju sa sektorom kako bi se postigli ti ciljevi;

24. poziva na unapređenje brenda „Destinacija Europaˮ kao regije za odmor koja od svih regija u svijetu najviše usmjerena na potrebe obitelji, djece i starijih građana;

25. smatra da je iznimno važno da je sigurnost turista jedan od ključnih elemenata brenda „Destinacija Europa”; stoga poziva vlasti država članica da u bliskoj suradnji s Komisijom provedu strategije (uključujući informacijske kampanje za turiste) čiji je cilj turistima pružiti najsigurnije moguće iskustvo u europskim turističkim odredištima;

26. ističe potrebu za postizanjem više razine političke svijesti o tome da promicanje Europe u trećim zemljama služi kao marketinški alat za povećanje broja turističkih dolazaka i da time pomaže ostvariti ekonomsku korist ne samo manje poznatim destinacijama i zemljama pogođenima gospodarskim poteškoćama nego i EU-u u cjelini; smatra da je stroga vizna politika prepreka za dolazak turista iz trećih zemalja; pozdravlja mjere koje je 2014. godine Europska komisija donijela u vezi s izdavanjem novih turističkih viza i olakšavanjem kretanja turista kroz schengenski prostor; u tu svrhu potiče Vijeće na brzo postizanje dogovora s Parlamentom kako bi EU mogao ostvariti korist od većeg priljeva turista iz određenih trećih zemalja u kojima postoji velik potencijalni interes za posjete EU-u;

27. podsjeća da bi EU trebao pokrenuti ulaganja kako bi bio spreman iskoristiti potencijal trećih zemalja s velikim brojem stanovnika i rastućim gospodarstvom, posebice zemalja skupine BRIC, u kojima je broj turista koji putuju izvan svoje zemlje u porastu; ističe da su potrebne inicijative kojima se promiče turizam te veća fleksibilnost i dosljednost postupka izdavanja turističkih viza i prelaska granica; naglašava da zalaganje za veći broj platformi za turističke vize u kombinaciji s opreznim pristupom pojednostavljenju Zakonika o vizama ima važnu ulogu u povećanju broja turista koji dolaze izvan Europe te povećanju vidljivosti europskih turističkih destinacija; ističe potencijal turističkih viza za skupine turista koji su već bili u pojedinoj zemlji te važnost provedbe većeg broja sporazuma o ukidanju viza kako bi se najbolje iskoristili dolasci međunarodnih turista; smatra da je preporučljivo da u kontekstu zajedničke vizne politike i uz dužno poštovanje prava i dužnosti država članica da nadziru ulazak preko vlastitih granica europske institucije i države članice razviju dugotrajnu strategiju za usklađenije i pojednostavljene postupke izdavanja viza;

Paneuropski i transnacionalni turistički proizvodi

28. zauzima stajalište da bi javni i privatni dionici trebali uložiti veće napore u pogledu izrade novih transnacionalnih europskih turističkih proizvoda, pritom uzimajući u potpunosti u obzir ulogu makro-regionalnih strategija u njihovu razvoju; napominje da makroregije, kao npr. jadransko-jonska, imaju posebne prirodne, kulturne i povijesne temelje za razvoj takvih proizvoda; poziva dionike iz javnog i privatnog sektora EU-a u makroregijima Baltičkog mora, dunavskoj, jadransko-jonskoj i alpskoj regiji da na svome teritoriju osmisle zajedničke strategije za razvoj turizma;

29. potiče međunarodnu suradnju u stvaranju transnacionalnih tematskih itinerera (na razini većeg broja europskih zemalja) s ciljem upotpunjivanja doživljajnih aspekata koji

RR\1073387HR.doc 9/38 PE557.222v02-00

HR

predstavljaju motiv posjeta pojedinim destinacijama (definiranim na razini države), postizanja veće mobilnosti turista tijekom njihova godišnjeg odmora, ostvarenja prosječne veće potrošnje te proširenja platforme za promidžbu (posebice u vezi s posjetiteljima koji u EU dolaze iz udaljenih tržišta);

30. ističe da je pojavom odredišta izvan Europe došlo do porasta međunarodne konkurencije; zbog toga smatra da je ključno poticati bolju suradnju između europskih odredišta u vidu djelovanja turističkih klastera i mreža na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini te u morskim bazenima;

31. prepoznaje važnost transnacionalnih turističkih proizvoda za promicanje teritorijalne kohezije; stoga je uvjeren da je inicijative provedene unutar institucionaliziranih okvira suradnje potrebno podupirati odgovarajućim poticajima;

32. poziva države članice na promicanje novih turističkih ruta oživljavanjem nekorištenih područja, ulica, željeznica, napuštenih putova i zastarjelih ruta;

33. poziva Komisiju i članove ETC-a da podupru postojeći mandat ETC-a kako bi pomogli u izradi i promicanju ciljanih transnacionalnih i paneuropskih turističkih proizvoda i usluga, uključujući obalni i pomorski turizam, koristeći se naprednim, poboljšanim i u potpunosti dostupnim portalom Visiteurope.com; poziva Komisiju da u obliku posebno programirane aplikacije zajamči dostupnost portala Visiteurope.com i na svim standardnim mobilnim i prijenosnim uređajima;

34. nadalje, poziva Komisiju da unaprijedi svoju suradnju s Vijećem Europe, ETC-om i Svjetskom turističkom organizacijom UN-a, kao i drugim međunarodnim partnerima, radi jačanja napora za razvoj novih transnacionalnih i paneuropskih turističkih proizvoda;

35. s obzirom na to da današnji potrošači pokazuju sklonost turističkom iskustvu, a ne samo destinaciji, naglašava da uspješna marketinška strategija za promidžbu europskih turističkih proizvoda mora odgovarati potrebama različitih putničkih segmenata i tržišta u trećim zemljama;

36. naglašava potrebu da putničke agencije i turoperatori potiču praksu isticanja europskog broja hitne službe 112 na relevantnim internetskim stranicama i elektroničkim kartama kao i na glavnim turističkim odredištima;

37. pozdravlja inicijativu socijalnog turizma Calypso koja starijim građanima, mladima, osobama s nižim dohotkom ili s invaliditetom omogućuje da otputuju na odmor izvan glavne sezone; naglašava da ova inicijativa ima potencijal za prevladavanje problema sezonalnosti, osobito kada je riječ o manje poznatim destinacijama;

38. ipak, vjeruje da je u cilju rješavanja problema sezonalnosti u Europi potreban veći fokus na razvoj ciljanih turističkih proizvoda koji putnicima nude specifično turističko iskustvo i odgovaraju njihovim posebnim potrebama; stoga poziva Komisiju da potiče i podupire države članice i sektor turizma u stvaranju raznolikijih i ciljanih proizvoda koji su osmišljeni tematski, a teme mogu biti seoska, kulturna i industrijska baština, povijest, religija, zdravlje, spa i wellness, sport, vino i hrana, glazba i umjetnosti, kao oblika alternativnog turizma koji diversifikacijom gospodarstva i ublažavanjem

PE557.222v02-00 10/38 RR\1073387HR.doc

HR

sezonalnosti zaposlenja doprinose stvaranju dodane vrijednosti u dotičnom području; potiče države članice da u tu svrhu na odgovarajući način upotrebljavaju fondove EU-a te poziva Komisiju da u skladu s tim proširi opseg ciljeva za djelovanje u okviru programa COSME; smatra da sportski, muzički i umjetnički festivali imaju velik potencijal mobiliziranja turista iz Europe i inozemstva;

39. ističe da raznolikost i multikulturalizam Europe predstavljaju velik potencijal za razvoj tematskog turizma i omogućavaju usklađenu promidžbu alternativnog i održivog turizma te kulturnih razmjena; potiče inicijative za međusobno povezivanje turističkih atrakcija u cilju uspostavljanja tematskih turističkih proizvoda i ruta na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, u okviru kojih se treba iskoristiti komplementarnost i posebnosti raznih europskih turističkih atrakcija kako bi se turistima pružilo najbolje moguće iskustvo;

40. ističe potrebu promicanja i isticanja bogate europske kulturne baštine, primjenom UNESCO-ova popisa svjetske baštine kao jedinstvenog prodajnog prijedloga, no i uključivanjem manje poznatih ili teže dostupnih lokacija, osobito s obzirom na to da kulturni turizam čini 40 % europskog turizma i time u velikoj mjeri pridonosi gospodarskom rastu, zapošljavanju, socijalnim inovacijama te lokalnom, regionalnom, urbanom i ruralnom razvoju, kao i da istodobno smanjuje utjecaj sezonalnosti; u tom kontekstu također ističe ključnu ulogu pokroviteljstva u održavanju europske baštine i pomaganju državama članicama u pokrivanju troškova;

41. naglašava da bi promocija kulturnih događanja na različitim razinama mogla doprinijeti atraktivnosti turističkih destinacija te stoga predlaže da se razmotri mogućnost izrade kalendara događanja za cijelu Europu, čija bi svrha bila poboljšanje informacijskih usluga za turiste i koji bi bio objavljen na portalu VisitEurope.com;

42. poziva nacionalne turističke organizacije da se pobrinu za odgovarajuću internetsku vidljivost inicijativa i nagrada koje u prvi plan stavljaju europsku baštinu te da podupiru inicijative i aktivnosti povezene s njihovom promidžbom (poput oznake europske baštine i Europskih kulturnih ruta);

43. ponovno ističe važnost zaštite i očuvanja kulturne baštine od mogućih štetnih učinaka strukturnih promjena do kojih je doveo turizam i rizika koje masovni turizam predstavlja za kulturnu baštinu, osobito tijekom glavne sezone; pritom daje prednost kvaliteti rada pred njegovim troškovima; u tom kontekstu ističe način na koji pokroviteljstvo može pomoći očuvanju europske baštine i kompenzirati smanjenja sredstava koja se iz javnih proračuna dodjeljuju u tu svrhu;

44. traži od Komisije i država članica da poduzmu mjere za zaštitu ugroženih spomenika i lokaliteta u Europi kako bi se očuvala i promicala kulturna baština, a time potaknuo i kulturni turizam;

45. ističe važnost europskog kulturnog turizma u unapređivanju osobnog razvoja i stjecanju znanja, pogotovo kada je riječ o mladima, u promicanju bogate nacionalne i lokalne kulturne raznolikosti i baštine, doprinošenju međukulturnom učenju, pružanju mogućnosti umrežavanja, jačanju europskog identiteta i izražavanju europskih vrijednosti;

RR\1073387HR.doc 11/38 PE557.222v02-00

HR

46. ističe potencijal kulturnog turizma za smanjenje siromaštva; u tom smislu poziva na poticanje kreativnih industrija i ruralnog turizma u državama članicama kako bi se promicalo iznimno kulturno bogatstvo Europe i suzbilo siromaštvo i nezaposlenost;

47. naglašava da se skupna kupnja putnih iskaznica i karata treba pojednostaviti kao oblik potpore kulturnim kampanjama;

48. naglašava da jezična raznolikost Europe – službeni jezik, drugi službeni jezici, jezici manjina i manje poznati jezici – predstavlja temelj kulturne baštine te presudan element održivog i odgovornog turizma;

49. napominje da važni povijesni događaji i mjesta, primjerice u okviru mreže europskih mjesta savjesti (Sites of Conscience), nude mogućnost za suočavanje sa suvremenim izazovima u vidu osjetljivog tumačenja i obrazovnih programa; potiče upotrebu kulturne baštine i turizma u cilju poticanja međukulturnog dijaloga i zbližavanja europskih naroda;

50. ističe potencijal sportskog turizma koji bi u budućnosti mogao postati jedan od najdinamičnijih sektora u razvoju europskog turističkog sektora i poziva na uvođenje posebnih politika za promicanje i potporu njegova razvoja; podsjeća na važnu ulogu sportskih aktivnosti zahvaljujući kojima europske regije postaju privlačne turistima; ističe mogućnosti koje proizlaze iz putovanja sportaša i gledatelja prije i tijekom održavanja sportskih događanja, koja bi mogla turiste privući čak i u najudaljenije krajeve; naglašava da potencijal sportskog turizma još nije dovoljno iskorišten;

Kvaliteta

51. uvjeren je da se u europskom turizmu mora prijeći s modela kvantitativnog rasta na kvalitativni model usmjeren na stabilan i održiv razvoj te da u stvari postoji potreba za razvojem sektora turizma u kojem bi se moglo stvoriti više kvalificiranih radnih mjesta koja bi bila odgovarajuće plaćena; smatra da gospodarska diversifikacija turizma u ruralnim i obalnim područjima često pruža mogućnosti za stvaranje novih i održivih radnih mjesta;

52. uzima u obzir različite standarde kvalitete usluga u turizmu i zauzima stajalište da su standardi kvalitete važni kao sredstvo za ujednačavanje pravila za operatere i povećanja transparentnosti za potrošače, čime pomažu izgradnji većeg povjerenja svih strana; poziva sve dionike da nastave s raspravom o načinu na koji EU može promicati dogovorene standarde kvalitete usluga u turizmu;

53. poziva Komisiju da uvede brend kvalitete europskog turizma kako bi se nagradili veliki napori turističkih djelatnika u podupiranju kvalitete turističkih usluga koje se temelje na najvećem poštovanju kulturne i prirodne baštine, poboljšanju kvalitete radnih mjesta u turizmu, povećanju opće pristupačnosti i promicanju kulturnih tradicija lokalnih zajednica;

54. poziva Komisiju da unaprijedi suradnju među državama članicama radi poboljšanja kvalitete proizvoda zaštitom brenda „proizvedeno u”;

55. poziva Komisiju i države članice da surađuju s turističkim udruženjima i da zajedno

PE557.222v02-00 12/38 RR\1073387HR.doc

HR

definiraju zajednički europski sustav klasificiranja turističke infrastrukture (hotela, restorana itd.); smatra da treba dodatno promicati inicijativu koju je pokrenuo Hotelstars Union za postupno usklađivanje sustava klasifikacije smještaja diljem Europe, čime bi se omogućila bolja usporedba ponude smještaja u Europi i doprinijelo zajedničkim kriterijima kvalitetnih usluga;

56. vjeruje da je održavanje sigurnosnih standarda u turističkim uslugama u EU-u ključna komponenta dobre kvalitete; stoga pozdravlja Zelenu knjigu Komisije o sigurnosti usluga smještaja u turizmu; primjećuje podneske mnogih skupina potrošača, organizacija za požarnu sigurnost i organizacija turističkog sektora koje podupiru djelovanje na razini EU-a u vezi sa sigurnošću u turizmu; stoga poziva Komisiju da podnese prijedloge za minimalne standarde sigurnosti u turizmu u EU-u, osobito u području požarne sigurnosti i zaštite od ugljičnog monoksida u smještaju za odmor; ističe potrebu za sustavnim prikupljanjem podataka o sigurnosti smještaja;

57. ističe činjenicu da su visokokvalitetne turističke usluge zajamčene ako su povezane s odgovarajućim osposobljavanjem i dostojanstvenim uvjetima rada te da su zanemarivanje ili slabljenje potrebnih vještina i socijalnih postignuća u sektoru turizma kontraproduktivni;

58. zauzima stajalište da je ulaganje u osposobljavanje i obrazovanje ključan element za pružanje kvalitetnih usluga u sektoru u kojem su uglavnom zaposleni mladi, najčešće u dobi između 16 i 35 godina; snažno potiče Komisiju da surađuje s privatnim subjektima i drugim tijelima javne vlasti u osmišljavanju programa osposobljavanja i pripravništva izvan glavne sezone kako bi taj sektor postao privlačniji i manje sezonski usmjeren; smatra da bi se takvim osposobljavanjem trebalo staviti naglasak na bolju kvalificiranost i razvoj tzv. mekih vještina, koje bi pak dovele do boljih izgleda za pronalazak posla u cijelom sektoru;stoga poziva Komisiju da pruži potporu nastojanjima turističkog sektora za unapređenjem sposobnosti i vještina poslodavaca i zaposlenika kako bi sve bilo spremno za buduće trendove i potrebe za vještinama; zauzima stajalište da bi trebalo poboljšati statistiku zapošljavanja u sektoru turizma;

59. u tom smislu poziva Komisiju da podupre sektor turizma uklanjanjem manjkavosti u potrebnim vještinama i povećanjem važnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za tržište; predlaže da Komisija objavi i distribuira vodič o najboljim primjerima praksi i mogućnostima osposobljavanja koje su na raspolaganju u EU-u, čime bi se omogućio veći stupanj profesionalizma i veća dobrovoljna mobilnost turističkih djelatnika u EU-u;

60. ističe važnost unapređenja uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija u turističkom sektoru među državama članicama kako bi se djelatnicima sektora omogućilo da pronađu najbolje mogućnosti napredovanja u karijeri, a time i potaknula njihova mobilnost;

61. pozdravlja instrumente mobilnosti i projekte suradnje kao što su „Savezi znanjaˮ i „Savezi za sektorske vještineˮ u okviru programa Erasmus+ i Erasmus za mlade poduzetnike kao učinkovita sredstva za razmjenu najboljih primjera prakse, poboljšanje jezičnih vještina i stjecanje praktičnog znanja o kulturnom turizmu kada je riječ o djelatnicima u turizmu uključenima u obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama; ipak, izražava zabrinutost zbog nedostatka interesa među mladim ljudima za ostvarivanje karijera u određenim područjima turizma; ističe prednosti sustava dvojnog

RR\1073387HR.doc 13/38 PE557.222v02-00

HR

obrazovanja u sektoru turizma i važnost kombiniranja učenja s iskustvima u praksi, čime se unapređuju teoretsko znanje i praktične vještine; poziva države članice, lokalne i regionalne vlasti da u potpunosti iskoriste mogućnosti promicanja strukovnog osposobljavanja koje nude Europski socijalni fond i ostali fondovi na razini EU-a, nacionalnoj i regionalnoj razini;

62. poziva države članice da ulažu u visokokvalitetno osposobljavanje za turističke vodiče te da potiču višejezični pristup radi boljeg promicanja mjesta od interesa među stranim turistima; nadalje poziva Komisiju i države članice da definiraju europske standarde kvalitete za turističke vodiče na način da zajamče usklađenost s minimalnim zahtjevima za osposobljavanje;

63. poziva Komisiju da provede studiju o utjecaju porezâ i pristojbi koje se plaćaju na turističke proizvode i usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini na konkurentnost Europe kao destinacije; poziva države članice da prepoznaju važnost smanjivanja stope PDV-a na putovanja i turističke usluge i na taj način pomognu lokalnim gospodarstvima te održe rast i radna mjesta, kao i pomaganja Europi da ostane konkurentna na globalnom tržištu;

Iskorištavanje potencijala obalnog i pomorskog turizma;

64. prepoznaje važnost Europske strategije za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu za obalna i otočna područja, koja obuhvaća niz zajedničkih rješenja za mnoge izazove s kojima se ta područja suočavaju, a u skladu sa strategijom za plavi rast i strategijom Europa 2020.;

65. snažno potiče Komisiju da kao dopunu 14 mjera opisanih u spomenutoj strategiji za obalna i otočna područja predstavi akcijski plan s konkretnim ciljevima i vremenskim rasporedom te da Parlamentu podnese izvješće o napretku u provedbi tih mjera;

66. poziva Komisiju da u cilju promicanja paneuropskog dijaloga, lakše razmjene najboljih praksi i provedbe dugoročne strategije održi godišnji seminar na kojem će sudjelovati obalne i pomorske države članice i njihove regije;

67. podsjeća na važnost povezanosti i pristupačnosti te napominje da su one u najudaljenijim regijama i na otocima, koji uvelike ovise o pomorskom i zračnom prometu, drugačije u sezoni i izvan sezone; također naglašava važnost razvoja regionalnih planova kojima se promiče mobilnost na odredištima; traži od Komisije da se u okviru mjere br.12. navedene strategije za obalna i otočna područja u obzir uzme i učinkovitost državnih potpora u obalnim i pomorskim regijama;

68. snažno potiče Komisiju da zajedno s državama članicama te dionicima nautičkog i pomorskog turističkog sektora ocijeni potrebu za razvojem pametnih i inovativnih strategija kao rješenjem za problem sezonalnosti prilagođenim razdoblju sezone i razdoblju izvan sezone, kojim se u obzir uzimaju razne ciljne skupine; poziva dionike da poduzmu napore s ciljem stvaranja iskustava, proizvoda i dodatnih usluga integriranih s lokalnim proizvodima, osobito u vezi s pomorskom baštinom i kulturom, vodenim sportovima, rekreacijskim jedrenjem, promatranjem morskog života i prirode, aktivnostima pod suncem i na plaži, malim obalnim ribolovom, hranom i zdravljem;

PE557.222v02-00 14/38 RR\1073387HR.doc

HR

69. ističe važnost kružnih turističkih putovanja za razvoj turističkog sektora u Europi; stoga poziva Komisiju da zajedno s državama članicama ocijeni potrebne resurse i postojeću lučku i nautičku infrastrukturu te da standardizira razvrstavanje otpada i recikliranje kako bi se razvojem koncepta pametnog lučkog grada osmislile inovativne mjere planiranja u navedenim područjima;

70. ističe da je zajedničko planiranje i djelovanje nužno za prihvaćanje turizma među stanovništvom kao i za njegov održiv razvoj;

Održivi, odgovorni i socijalni turizam

71. poziva Komisiju da i dalje promiče održivi, odgovorni i ekološki turizam razvojem novih specifičnih proizvoda i promicanjem postojećih u suradnji sa strateškim partnerima kao što su ETC i drugi dionici, te predlaže uspostavu u potpunosti dostupne europske internetske platforme, gdje bi se u jednoj bazi podataka kojoj bi se pristupalo na portalu Visiteurope.com objedinile postojeće informacije o certificiranim proizvodima, novim vidovima turizma, destinacijama i rutama te posebnim uslugama, koje među ostalim uključuju prijevozna sredstva i turističke vodiče;

72. vjeruje da je u okviru programa COSME potrebno namijeniti veća sredstva za (su)financiranje projekata održivog turizma;

73. apelira na Komisiju da dovrši Europsku povelju o održivom i odgovornom turizmu te da nastavi s pružanjem financijske potpore važnim inicijativama i mrežama kao što su EDEN (Europske destinacije izvrsnosti) ili Europske kulturne rute;

74. potiče nacionalne turističke organizacije da na nacionalnim razinama i na temelju standarda koje je predložila Komisija uspostave poseban i jedinstven portal o održivom i odgovornom turizmu kako bi potrošači mogli donositi utemeljene odluke o ciljanim nacionalnim i transnacionalnim proizvodima i destinacijama;

75. ističe da je važno jamčiti razvoj održivog, odgovornog i pristupačnog turizma pri čemu bi koncept „pametne destinacijeˮ trebao biti od ključne važnosti za razvoj destinacije i u okviru kojega bi se elementi održivosti, doživljajnog turizma i prikladnog korištenja prirodnim resursima kombinirali s novim tehnologijama, uključujući aspekte fizičke i informacijsko-komunikacijske dostupnosti; uvjeren je da informacijske mreže za projekte tzv. mekog turizma nude dobre mogućnosti za potporu malih i srednjih poduzeća, lokalnog održivog razvoja, održivih radnih mjesta i stabilnih gospodarstava;

76. poziva Komisiju da provede studiju održivosti certifikata za usluge tzv. mekog turizma, uključujući analizu dobrovoljnih instrumenata u kojoj će biti navedeno koji su instrumenti bili uspješni;

77. poziva na poticanje i daljnji razvoj opcija u turističkom sektoru posebno usmjerenih na djecu i obitelji, na primjer uvođenjem europskog pečata za turizam usmjeren na obitelj;

78. naglašava važnost promicanja programa kojima će se omogućiti obnova zastarjelih hotelskih objekata u skladu s kriterijima ekološki održivog turizma;

79. naglašava ključnu ulogu europskog turizma u obnovi ruralnih i gradskih područja u cilju

RR\1073387HR.doc 15/38 PE557.222v02-00

HR

postizanja održivog lokalnog i regionalnog razvoja;

80. poziva na razvoj održivih turističkih usluga u onim regijama koje su, unatoč velikom kulturnom i turističkom potencijalu, pretrpjele štetu u pogledu svog imidža zbog veće usredotočenosti na druge sektore i njihova razvoja, uključujući industrijski sektor;

81. naglašava važnost postojanja svijesti o tome da turizam ne bi trebao negativno utjecati na svakodnevni život građana; upravo suprotno, smatra da bi se lokalno stanovništvo trebalo pozitivno uključivati u turizam te da bi mu trebalo omogućiti da u njemu sudjeluje;

82. naglašava da su zaštita prirodne i kulturne baštine te biološke raznolikosti dragocjen kapital turističkog sektora te stoga, kad je riječ o donošenju odluka o projektima infrastrukture i njihovoj provedbi, podupire države članice, regionalne vlasti i turistička poduzeća u promicanju ekološkog turizma i poštovanju zakonodavstva EU-a u području okoliša; poziva države članice da u svoje strategije nacionalnog i regionalnog turizma uključe inicijative koje se odnose na prirodnu baštinu;

83. ističe važnost održivog i odgovornog turizma za zaštitu i promidžbu regionalne prirodne i kulturne baštine; stoga je uvjeren da bi primjerenim mjerama trebalo podupirati i promicati regionalne turističke proizvode i kratkotrajne boravke;

84. poziva Komisiju i države članice da razvijaju mreže zelenih ruta koje uključuju ruralna i šumska područja te manje prirodne lokacije, i to u vidu integracije postojećih mreža prometne infrastrukture u nova ekološki održiva rješenja;

85. ističe da održivi ribolovni turizam može uvelike doprinijeti gospodarstvu ruralnih područja Europe; naglašava da se taj oblik turizma može održati samo bude li se ugroženim vrstama riba u kopnenim vodama Europe gospodarilo na održiviji način;

86. napominje da je seoski turizam jedan od osnovnih oblika alternativnog turizma u EU-u te poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama podupre mjere čija je svrha poticati daljnji razvoj infrastrukture i pristupačnosti tog sektora;

87. poziva Komisiju da u većoj mjeri potiče lokalne zajednice te znanja i iskustva na način da podupire promidžbu i jamči zaštitu lokalnih proizvoda, kao što su zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda;

88. smatra da osjetljive regije, kao što su otoci, obalna područja, planine, a osobito najudaljenije regije često uvelike ovise o turizmu te da klimatske promjene na njih najprije utječu; zbog toga izražava uvjerenje da zaštita klime treba biti prioritet i da je treba u većoj mjeri uključiti u europske, nacionalne i regionalne politike turizma i prometa, između ostalog stavljanjem središta interesa na energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, održivi prijevoz i zbrinjavanje otpada; poziva Komisiju da napravi procjenu utjecaja klimatskih promjena na turizam u osjetljivim regijama kao i procjenu utjecaja tih promjena u budućnosti, uzimajući pritom u obzir ekonomski, ekološki i društveni aspekt;

89. ističe potrebu za promidžbom turističkog potencijala udaljenih ruralnih, otočnih, obalnih i planinskih područja, potiče razvoj održivog pomorskog i nautičkog turizma u

PE557.222v02-00 16/38 RR\1073387HR.doc

HR

EU-u i poziva države članice da razviju održivu infrastrukturu i poboljšaju prekograničnu povezanost kako bi bile privlačnije i pristupačnije;

90. naglašava činjenicu da otoci imaju vlastite probleme, a to se osobito odnosi na povezanost manjih otoka i kopna, te poziva Komisiju da predloži mjere za povećanje ulaganja u tom području;

91. smatra da je uvođenje dobrovoljnih „kontrola okolišaˮ s ciljem poboljšanja kvalitete okoliša u turizmu koristan doprinos tog sektora te predlaže da se nagrade poduzeća koja u tom smislu pokažu poseban angažman;

92. poziva tijela i operatere odgovorne na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini da ulože veće napore u promicanje mreža koje nisu namijenjene cestovnom prometu, kao što su europske konjičke, pješačke, hodočasničke i biciklističke staze, u kombinaciji sa svim prekograničnim željezničkim uslugama, uključujući vlakove velikih brzina i noćne vlakove; podsjeća da bi se također trebala istražiti prometna interoperabilnost s drugim vrstama prijevoza; predlaže ukidanje povišenih cijena voznih karata u pograničnim područjima, što je jedna od prepreka raširenijoj uporabi željezničkog prijevoza među turistima u pograničnim područjima;

93. uviđa da je održiv gradski turizam poslovna grana koji se brzo širi te da mobilnost i prometna politika u turističkim centrima gradova trebaju biti učinkoviti, održivi te stvarati situacije u kojima su na dobitku i posjetitelji i domaćini;

94. podupire razvoj integriranih multimodalnih oblika prijevoza za turiste u vidu sustava izdavanja voznih karata kojim se omogućuje uporaba različitih prijevoznih sredstava s obzirom na različite potrebe; naglašava da bi napredak u području integriranih sustava izdavanja karata bio snažan poticaj za prekogranični turizam;

95. naglašava da električna vozila postaju sve atraktivnije rješenje za ruralni i urbani turizam u kontekstu nove, fleksibilne mobilnosti te da bi taj oblik mobilnosti trebao u većoj mjeri biti dostupan na turističkim lokacijama;

96. ističe da je važno da se biciklistima olakša korištenje javnog prijevoza;97. snažno potiče Komisiju da ocijeni mogućnost izrade Europskog sustava pokazatelja za

turizam (ETIS), instrumenta EU-a koji bi, kada je riječ o održivosti, turističkim destinacijama pomagao u nadzoru, upravljaju, ocjeni i poboljšanju njihove učinkovitosti;

98. poziva države članice da prenose pozitivna iskustva u vezi s održivim upravljanjem turizmom u okviru međunarodne suradnje u inozemstvu;

99. smatra da su u turizmu potpuna pristupačnost i cjenovna dostupnost sastavni dio održivosti sektora; potvrđuje da načelo „turizam za sveˮ omogućava ljudima da ostvaruju svoja građanska prava i da ih osnažuje, što se u prvom redu odnosi na osobe koje imaju specifične potrebe (osobe s invaliditetom ili osobe smanjene pokretljivosti, mlade, starije osobe, obitelji s nižim dohotkom te obitelji s djecom), kao i da slijedom navedenoga to načelo treba biti orijentir za sva djelovanja u vezi s turizmom na nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj ili europskoj razini; poziva države članice da pri razvoju turističkih koncepata za starije osobe i osobe sa specifičnim poteškoćama

RR\1073387HR.doc 17/38 PE557.222v02-00

HR

posebnu pozornost obrate na uporabu novih tehnologija;

100. predlaže da države članice razviju jedinstven i transparentan europski sustav utvrđivanja dostupnih opcija te uspostave odgovarajuće internetske platforme; poziva Komisiju da u tom smislu podnese prijedloge;

101. predlaže da države članice u sektoru turizma uvedu pristupačnost kao kriterij prihvatljivosti u kontekstu programâ gospodarskog razvoja;

102. naglašava da se povjerenje potrošača u poduzeća koja pružaju usluge u turističkom sektoru temelji i na tome da ta poduzeća potrošačima na raspolaganje stavljaju jednostavne, učinkovite i brze alternativne načine za rješavanje potrošačkih sporova kao i na tome da poduzeća štite osobne i financijske podatke potrošača;

103. smatra da u cilju ostvarivanja pristupačnosti europskog turizma zračni prijevoznici moraju prekinuti iskrivljenu i čestu praksu dodjeljivanja više prostora poslovnom razredu od ekonomskoga;

104. ističe doprinos civilnoga društva u promicanju novih oblika turizma posredstvom društvenih mreža, volonterskih organizacija, kulturnih i sportskih udruga, građanskih akcija i organizacija koje predstavljaju mlade, žene i zajednice iseljenika;

105. poziva na veće priznanje ključne uloge volonterskog sektora u razvoju turizma i podupiranju turističkog sektora volonterskim aktivnostima u području kulture;

106. potiče Komisiju i države članice da obrate pozornost na potencijal socijalne ekonomije za razvoj održivog i odgovornog turizma te da ga podupru;

107. smatra da turizam ima važnu socijalnu vrijednost za mlade, zaposlene i umirovljene osobe i poziva države članice na uporabu fondova EU-a za razvoj zdravstvenog i rekreacijskog turizma;

108. naglašava da imigracijska kriza koja i dalje traje u Europi osobito pogađa obalna područja u kojima turizam čini važnu stavku u prihodu stanovnika; poziva Komisiju da sastavi izvješće o učinku koji nekontrolirani priljev imigranata u EU ima na sektor turizma;

Ekonomija dijeljenja

109. pozdravlja mogućnosti koje se u ekonomiji dijeljenja pružaju start-up i inovativnim poduzećima u sektoru turizma; prepoznaje komplementarnost tih usluga s drugim turističkim ponudama s obzirom na njihovu lokaciju i skupine ljudi na koje su usmjerene;

110. podsjeća da je ekonomija dijeljenja ili zajednička potrošnja novi socioekonomski model koji se razvio zahvaljujući tehnološkoj revoluciji, tj. internetu koji povezuje ljude na internetskim platformama na kojima se transakcije koje uključuju robu i usluge mogu provoditi sigurno i transparentno;

111. ističe da je sadašnje zakonodavstvo nije podesno za ekonomiju dijeljenja zbog čega su lokalne i nacionalne vlade počele s analizom takvih internetskih platformi i zbog čega

PE557.222v02-00 18/38 RR\1073387HR.doc

HR

pokušavaju regulirati njihove učinke, pri čemu se u Uniji često primjenjuju nesrazmjerne i donekle neujednačene mjere; poziva Komisiju da zajedno s državama članicama analizira najbolje inicijative koje bi se trebale poduzeti na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; preporučuje da se razmotri uspostava odgovarajućeg regulatornog okvira unutar sveobuhvatne Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za EU;

112. naglašava da se odgovor na uspon ekonomije dijeljenja mora analizirati prije poduzimanja regulatornih mjera; ipak, smatra da se sve mjere koje poduzmu tijela javne vlasti moraju biti razmjerne i fleksibilne kako bi se omogućila uspostava regulatornog okvira kojim se jamče ravnopravni uvjeti za poduzeća, a posebno pozitivno poslovno okružje u kojem se podupiru mala i srednja poduzeća te inovacije u sektoru; nadalje, smatra da bi se za dobrobit potrošača propisi o sigurnosti, zaštiti i zdravlju koji se odnose na tradicionalni turistički sektor trebali primjenjivati i na komercijalne turističke usluge u ekonomiji dijeljenja;

113. ističe da se aktivnosti pružatelja usluga moraju ispravno kategorizirati kako bi se mogla utvrditi jasna razlika između ad-hoc i trajnog dijeljenja te profesionalnih poslovnih usluga na koje bi se odgovarajući propisi trebali primjenjivati;

114. također naglašava da platforme moraju biti u potpunosti dostupne i da se potrošače koji posjećuju te stranice ne smije obmanjivati već im se moraju pružiti ispravne informacije te se mora zaštititi privatnost njihovih podataka; ističe važnost održivog i transparentnog sustava ocjenjivanja kao i da je bitno da pružatelji usluga ne sankcioniraju potrošače zbog negativnih ocjena;

115. naglašava da tehnološka poduzeća koja djeluju kao posrednici moraju informirati svoje pružatelje usluga o njihovim obvezama, osobito u vezi sa zaštitom prava potrošača i na pouzdan i pristupačan način pružiti informacije o svim naknadama i skrivenim troškovima povezanima s vođenjem poslovanja kao i o tome kako i dalje u potpunosti poštovati lokalne zakone, osobito u pogledu poreznog zakona i poštovanja standarda sigurnosti potrošača i uvjeta rada osoba koje pružaju turističke usluge;

116. poziva Komisiju da analizira gospodarski i socijalni utjecaj ekonomije dijeljenja i njezin učinak na turizam, potrošače, tehnološka poduzeća i javna tijela te da izvijesti Parlament o rezultatima dosad provedenih inicijativa, između ostalog i rada Radne skupine koju je uspostavila Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike;

Digitalizacija

117. poziva Komisiju da u suradnji s turističkim sektorom i turističkim udrugama odredi pametan plan inicijativa u kojima je naglasak na širem području inovacija (na području procesa, IKT-a i istraživanja) te na potrebnim vještinama kako bi se putničke agencije i turistička poduzeća potakla na učinkovitije usvajanje digitalnih alata i korištenje njima; mišljenja je da Komisija u tom području može usredotočiti svoje napore na širenje najboljih praksi;

118. pozdravlja Platformu za digitalni turizam Komisije i njezine ciljeve: (i.) jačanje kapaciteta za inovacije te digitalizacije malih i srednjih poduzeća koja posluju u

RR\1073387HR.doc 19/38 PE557.222v02-00

HR

području turizma sa svrhom aktiviranja turističkog sektora; (ii.) oblikovanje prijedloga u vezi s načinima prilagodbe i osmišljavanja politika koje su održive, potiču konkurentnost, usmjerene su prema potrošačima i imaju za cilj daljnji razvoj turističkog sektora; potiče korištenje inovativnim tehnologijama, razmjenu primjera najboljih praksi i produbljivanje suradnje na regionalnoj razini s ciljem povećavanja atraktivnosti i konkurentnosti europskog turističkog sektora; smatra da bi promicanje e-učenja te pojačano usvajanje digitalnih tehnologija dodatno pridonijelo tom cilju;

119. svjestan je činjenice da se mala i srednja poduzeća (od čega se većina ubraja u mikropoduzeća) i start-up poduzeća u sektoru turizma suočavaju sa znatnim poteškoćama u promidžbi svojih usluga u inozemstvu i prilagodbi tržišnim uvjetima koji se brzo mijenjaju; napominje da im novi informatički alati, kao što je turistički poslovni portal koji je razvila Komisija kao i internetski seminari, mogu pomoći u iskorištavanju digitalnih mogućnosti; ističe da bi dostupnošću turističkog poslovnog portala na svim jezicima država članica dodatno povećala teritorijalna korist od tih mjera; potiče na razvoj sličnih inicijativa na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

120. poziva Komisiju da i dalje potiče suradnju između javnih i privatnih dionika u području putovanja i turizma kako bi se europskim poduzećima olakšalo istraživanje digitalnih rješenja i njihovo usvajanje; posebno ističe potrebu za boljom koordinacijom među turističkim zajednicama na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, turoperatora, ugostiteljstva i digitalnih poduzeća;

121. poziva Komisiju da pomogne sektoru u izradi alata koji će omogućiti nadzor destinacija posjetitelja, izgradnju njihova profila i praćenje njihove mobilnosti radi utvrđivanja njihovih interesa i razvoja odgovarajućih proizvoda kao i da osmisli alate za ponudu destinacija à la carte i nadziru mreže kako bi provjerili što misle naši posjetitelji;

122. očekuje od Komisije da predstavi sveobuhvatno izvješće koje će sadržavati ocjenu trenutačnog stanja u vezi s digitalizacijom na turističkom tržištu EU-a u cilju utvrđivanja koji izazovi i mogućnosti stoje pred raznim javnim i privatnim akterima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te načina na koji na njih odgovoriti; smatra da bi takvo izvješće trebao sadržavati odgovarajuće preporuke kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje i jednaki uvjeti za sve aktere te kako bi se zaštitili potrošači jamčenjem transparentnosti, neutralnosti i pristupačnosti;

123. konstatira povećanje broja izravnih rezervacija turističkih usluga na internetu među korisnicima i rizike koje to može imati za potrošače, koji često nisu svjesni svojih prava i važećeg zakonodavstva; traži od Komisije da detaljno prati sve zloporabe do kojih može doći u tom području, osobito one koje uključuju kombiniranu kupnju od različitih pružatelja usluga (na primjer kupnja zrakoplovne karte i najam automobila) te da prilagodi i razvije te nove oblike usluga rezerviranja pri sljedećoj reviziji Direktive o putovanjima u paket aranžmanima;

124. pozdravlja nedavno zaključenje pregovora u okviru trijaloga o revidiranoj Direktivi o putovanjima u paket aranžmanima; poziva na njezino pravovremeno i učinkovito prenošenje i primjenu s ciljem preobrazbe sektora i zaštite potrošača u digitalnom okruženju;

125. poziva Komisiju da preusmjeri fondove i programe kako bi se pružila bolja potpora

PE557.222v02-00 20/38 RR\1073387HR.doc

HR

digitalizaciji europskih turističkih poduzeća;

126. poziva Komisiju da zajamči da putnički i prometni operateri omogućuju pružateljima usluga pravedan i jednak pristup relevantnim podacima kako bi se olakšalo uvođenje digitalnih multimodalnih usluga informiranja i izdavanja karata; napominje važnost inteligentnih transportnih sustava (ITS) u pružanju točnih prometnih i putnih podataka u realnom vremenu za razvoj integriranih usluga mobilnosti koje bi pogodovale razvoju europskog turizma;

127. poziva države članice da utvrde i podupru inicijative na razini EU-a kojima se potiče korištenje digitalnom infrastrukturom i interoperabilnost među različitim platformama; u tom kontekstu poziva države članice na pružanje besplatnog bežičnog interneta na turističkim područjima i na ukidanje troškova roaminga, kako je odlučeno, do 15. lipnja 2017. godine kao i na prekid uskraćivanja pristupa na temelju lokacije (tzv. geo-blocking);

128. poziva države članice i lokalna tijela vlasti da zajamče da sve postaje i platforme za dolazak, odlazak i transfere imaju informacijske urede u kojima radi osposobljeno osoblje koje može pružiti informacije o ključnim destinacijama, prijevoznim sredstvima i turističkim objektima, kao i višejezične digitalne sustave informacija s besplatnim i neograničenim pristupom mrežama bežičnog interneta kojima se mogu koristiti i osobe s invaliditetom;

129. ističe da se putnici pri internetskoj rezervaciji smještaja ili prijevoznih sredstava i dalje susreću s različitim cijenama i uvjetima; stoga pozdravlja Komunikaciju Komisije pod nazivom „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu”; poziva Komisiju da donese sveobuhvatan prijedlog za prekid neopravdanog uskraćivanja pristupa robi, uslugama i najboljim dostupnim cijenama na temelju zemljopisne lokacije ili države boravišta;

130. apelira na države članice da podupru pristup širokopojasnom internetu velike brzine kao prioritet za zabačena i najudaljenija turistička područja, kao što su otoci i obalna, planinska i ruralna područja, u cilju poticanja rasta u sektoru turizma i smanjenja digitalnog jaza u EU-u;

131. poziva države članice te uključene aktere da razviju učinkovita sredstva kojima bi se odgovorilo na manjak kvalificirane radne snage u svim područjima turističkog sektora, a osobito u području digitalizacije;

132. izražava zabrinutost zbog toga što se u Europi ne ubiru plodovi brojnih ekonomskih prednosti mrežne distribucije; smatra da bi europske vlade trebale poduzeti više kako bi se osnažilo poduzetništvo, a posebno tehnološki orijentirana rješenja u Europi;

133. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

RR\1073387HR.doc 21/38 PE557.222v02-00

HR

EXPLANATORY STATEMENT

With the entry into force of the Lisbon Treaty, the importance of tourism is recognised. Article 195 of the EU Treaty offers the possibility to take European or multinational actions while respecting the principle of subsidiarity and the competence of the Member States. The Treaty does not allow any harmonisation of national legislation in the field of tourism, a fact which has been demonstrated when the Commission tried to propose a first legislative proposal regarding tourism quality principles.

The Commission Communication of 2010

The Commission has given new impetus to tourism policy with a main initiative undertaken in 2010, the Communication ‘Europe, the world’s No 1 tourist destination a new political framework for tourism in Europe’ which has set out a new consolidated policy framework and an action plan for tourism. With 21 actions, the Commission set itself a very ambitious objective against the background of a desirable contribution to growth and employment in Europe.

It is difficult for Parliament to judge the efficiency of the actions taken. Regrettably, the Commission services stopped the regular update of its implementing rolling plan in May 2013. Your Rapporteur, therefore, asks the Commission to deliver a comprehensive implementation report on actions taken, including the use of financial resources. Furthermore, we ask for an assessment of the impact that other EU policies have on tourism.

Challenges for tourism as an economic factor

Even though forecasts are positive regarding the increase of tourists visiting the EU in the coming years, we need to be vigilant regarding the share of international visitors as Europe finds itself under increasing pressure from other international destinations, in particular from newly emerging, less expensive destinations.

In addition, a number of further challenges require that the tourism industry in Europe adapts quickly in order to retain its level of competitiveness. Tourism, as the whole economy, is affected by demographic changes and growing youth unemployment. Furthermore, the tourism industry faces changes in the consumer behaviour, an increased demand for high quality client services and, on top, businesses need to adapt to the digitalisation era as over 95% of travellers go online to plan their travel, and sharing economy providers are increasing.

In January 2015, the Commission has presented a new set of (eight) common actions which she intends to outline more in detail later this year, most probably at the EU Forum on Tourism in September.

However, the latest internal organisational changes in the Commission are alarming. The Commission has reduced its staff responsible for tourism policy drastically. This decision

PE557.222v02-00 22/38 RR\1073387HR.doc

HR

is far from being coherent with the importance of the sector and the Commission’s ambitions set out in January this year.

Joint Promotion of Europe

The tourism industry is facing increasing global competition, with emerging, less expensive countries attracting international tourists. Faced with this competition, Europe must play on its comparative advantages, in particular the diversity of its countryside and extraordinary cultural wealth.

In response, the Commission has proposed in 2010 the Branding Europe initiative to which Parliament reacted positively with in its resolution adopted on 27 September 2011.

The Rapporteur takes the view that the Commission should continue ensuring its best support to the joint promotion of Europe on third markets adding European and/or transnational value to the existing national tourist promotion efforts. The cooperation with the European Travel Commission (ETC), which acts as main partner of the Commission for the promotion of Europe in long-haul markets, resulted in 2012-2013 in the first international tourism communication campaign ‘Europe, whenever you’re ready’ and the setting up of the Visiteurope.com destination portal. The Commission attested a large social media impact.

Furthermore, there are plans to create a genuine common communication strategy to identify Europe as a unique destination and to create a unique European portal introducing the single national websites. The Commission calls this initiative Brand Destination Europe. The concept, however, is contested by several Member States’ National Tourist Organisations. Main questions are: What is the evidence for a Brand Destination Europe? Do diversity and a common brand sit well together? Your Rapporteur takes the view that more reflection is needed in order to make it happen. A Brand manual should define clear modalities, in order to avoid competition among European destinations. National and regional authorities and the industry need to be involved and work together as partners.

Pan-European and transnational tourism products

Pan-European and transnational tourism products are of outmost importance for strengthening a common European profile. According to the ETC and based on an extensive market research, potential visitors to Europe are drawn to Europe by the amount of experiences they can have rather than the number of countries they can visit. Pan-European themes that stand out in this context are Cultural Routes, heritage, gastronomy, shopping tourism, active and adventure tourism, health and wellbeing tourism, education, religious tourism etc.

Sustainable and responsible tourism

When supplying tourism services, the industry must take into account constraints linked to climate change, the scarcity of water resources, pressure on biodiversity and the risks to the cultural heritage posed by mass tourism. In this regard, it is essential to encourage initiatives which promote responsible management of resources. Although there are a

RR\1073387HR.doc 23/38 PE557.222v02-00

HR

number of tools available at EU level to facilitate sound environmental management, the Commission comments that the response from tourism businesses across Europe to concerns about sustainability has varied widely.

The Commission has launched the system of indicators for sustainable management of tourist destinations (ETIS) in 2013. The Commission should be encouraged to continue working in this direction.

The European Destination of Excellence (EDEN) network and award is another example of initiatives which is worth highlighting as it raises visibility of alternative tourist destinations, off the beaten track. The initiative needs continued financial support.

A project which seems to be stuck in the process of finalisation is the European Charter for Sustainable and Responsible Tourism. We hope that the Commission will bring this project to haven.

Accessibility

According to a Eurobarometer survey on rail passenger satisfaction, in 2013, 15% of Europeans do not use the train because of bad accessibility of platforms and lack of information. The implementation of EU legislation which offers passengers basic rights when travelling by air, train, ship and bus, relies heavily on the active involvement of all parties concerned and consumers need to get better information on how to benefit from the rules.

Accessibility is integral part of responsible tourism with a special focus on passengers with reduced mobility, but not only. Better accessibility will eventually increase the comfort for all passengers. New technologies offer considerable progress as proven for ex. by new concepts of navigation systems for people with reduced mobility.

Sharing Economy

In the beginning of 2015, almost 500 tourism related sharing economy platforms were listed on a global website. Many of the well-known sharing economy companies are part of the travel service economy (11% travel (and accommodation), 50% transport, 39% leisure).

The sharing economy has been criticised for creating an uneven economic playing field with the contemporary economy. Issues are in taxes, licensing & certification, safety, liability, types of legal form. Critics come from politicians and regulators and local governments start to regulate their effects.

In order to tackle the issue, it is important to recognise and differentiate between the different types of activity arising from this. There are economic activities which are those of a business and they must therefore fall in line with their obligations as a registered business and any revenue should be considered income and therefore taxable. There are others, which were founded on the principal of ‘sharing’ without generating any profit from the activity.

PE557.222v02-00 24/38 RR\1073387HR.doc

HR

The negative impact is naturally being felt by those that have been disrupted directly by what they view as unfair competition. However, the positive impact has been far greater because of the much richer choice being offered to consumers.

In addition, there are socioeconomic benefits which go beyond those of the traditional tourism industry, such as the more authentic nature of the service and the contact with local people. Positive for ex.: When large-scale events push ‘traditional’ accommodation to full capacity, accommodation services provide extensions to the official bed stock.

The sharing economy has grown very fast and is valued at about $26 billion. Though this is an impressive number, in the context of the global economy it is only 0.035%. As the most valuable sharing economy enterprises are tourism related, a comparison with the tourism economy is relevant and shows about 1% sharing economy value. However, the economic impact of the sharing economy is difficult to measure.

The power of digitalisation

The level of awareness, accessibility and use of services in the field of information and communication technologies differs substantially by the various operators concerned. Main barriers in digital adoption, especially by tourism SMEs, seem to be related to the lack of implementation (financial resources, lack of qualification of staff, organisation), limited cooperation within the industry and lack of good interoperability amongst IT systems. More targeted measures therefore need to be taken. Positive: The development of the new IT tools Tourism-IT business support portal and TourismLink platform, as both are particularly designed to support small tourism business. SMEs find here necessary information for their business processes and facilitated access to tourism packages across Europe.

Facilitating the availability and access to a modern digital infrastructure becomes an important pillar to stimulate the interaction between consumers/travellers and travel and tourism companies in Europe through multiple digital devices (laptop, smartphone, tablet).A number of initiatives are being undertaken in this regard. But more needs to be done. The Commission in conjunction with Member States should identify those digital initiatives that have a higher positive impact on the European tourism sector and define policies to support their implementation.

With the increasing number of companies operating through the Internet and the emergence of new ‘pure digital’ enterprises, the level of competition among companies and the influence of these players in the travellers’ search, planning and booking process grow. EU public stakeholders must monitor the evolution of the digital travel environment in order to ensure a level playing field amongst incumbent and new player as well as to ensure neutrality and transparency in the information provided to the consumer.

Currently, travellers and tourists are not given access to digital solutions that enable them to plan, book and pay their multimodal door to door trips. The provision of seamless digital multimodal information and ticketing services would, however, foster the mobility of travellers and tourists within Europe. Access to relevant data provided by travel and

RR\1073387HR.doc 25/38 PE557.222v02-00

HR

transport operators and fostering open data policy would be the prerequisite for facilitating the implementation of digital multimodal information and ticketing services.

The Commission and Member States should continue to work jointly with tourism enterprises and trade industry in three main lines of action: Assessment of how digitalisation affect travel and tourism companies, define policies and initiatives to tackle existing and future digital challenges and support implementation of sustainable actions to ensure the competitiveness of enterprises in this play.

PE557.222v02-00 26/38 RR\1073387HR.doc

HR

4.9.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA

upućeno Odboru za promet i turizam

o novim izazovima i konceptima za poticanje turizma u Europi(2014/2241(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Maria Grapini

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. potvrđuje važnost turističkog sektora za EU i njegovo unutarnje tržište te ističe potencijal koji turizam ima kao pokretač društveno-gospodarskog rasta, otvaranja radnih mjesta, posebno za mlade, te novih poslovnih prilika; potiče Komisiju da s obzirom na gore navedeno usvoji integrirani pristup razvijanju politika koje utječu na turistički sektor; prepoznaje važnost turizma u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020., a posebno u pogledu iskorjenjivanja siromaštva i otvaranja radnih mjesta;

2. skreće pozornost na ključnu ulogu koju digitalna revolucija ima za turističku industriju; poziva Komisiju da osigura da svi turistički sektori i poduzeća, a posebno mala i srednja poduzeća, na najbolji mogući način iskoriste nove tehnologije dostupne na internetu kako bi proširili svoju elektroničku trgovinu na području unutarnjeg tržišta i okrenuli se digitalnim proizvodima i postupcima koji donose veću vrijednost, a istodobno građanima i potrošačima osigurali pravedan i povoljan pristup vrlo kvalitetnim i sigurnim uslugama;

3. ističe da je vrlo važno razviti nove oblike tematskog turizma koji mogu djelovati na temelju transnacionalne pa čak i transregionalne suradnje kako bi se europski turistički proizvod razlikovao od proizvoda drugih zemalja i kontinenata; smatra da bi sustavno promicanje tematskih turističkih proizvoda, osim što bi omogućilo ponovno definiranje čitave europske turističke ponude, moglo biti ključno u suzbijanju posljedica sezonalnosti;

4. ponavlja da bi Europska unija trebala početi ulagati kako bi bila spremna iskoristiti potencijal trećih zemalja s velikim brojem stanovnika i rastućim gospodarstvom, posebice zemalja skupine BRIC, u kojima je broj turista koji putuju izvan svoje zemlje u porastu;

RR\1073387HR.doc 27/38 PE557.222v02-00

HR

ističe da su potrebne inicijative kojima se promiče turizam te veća fleksibilnost postupka izdavanja turističkih viza i prelaska granica; naglašava da promicanje većeg broja platformi za turističke vize u kombinaciji s opreznim pristupom pojednostavljenju Zakonika o vizama ima važnu ulogu u povećanju broja turista koji dolaze izvan Europe te povećanju vidljivosti europskih turističkih destinacija; ističe potencijal turističkih viza za grupe turista koji su već bili u pojedinoj zemlji te važnost provedbe većeg broja sporazuma o ukidanju viza kako bi se najbolje iskoristili dolasci međunarodnih turista; smatra da je preporučljivo da, uz dužno poštovanje prava i dužnosti država članica da nadziru ulazak preko vlastitih granica, europske institucije i države članice razviju, u kontekstu zajedničke vizne politike, dugotrajnu strategiju za usklađenije i pojednostavljene postupke izdavanja viza;

5. napominje ulogu Europske putničke komisije (ETC) i njezinih članova u promicanju Europe kao turističkog odredišta; poziva Komisiju da se s ETC-om i Svjetskom turističkom organizacijom na široj razini dodatno zauzme za zajedničke mjere koje se odnose na turizam u Europi;

6. pozdravlja Komisijinu Platformu za digitalni turizam i njezine ciljeve: jačanje kapaciteta za inovacije te digitalizacije malih i srednjih poduzeća koja posluju u području turizma sa svrhom aktiviranja turističkog sektora; stvaranje prijedloga za načine prilagodbe i oblikovanje politika koje su održive, potiču konkurentnost, usmjerene su prema potrošačima i imaju za cilj daljnji razvoj turističkog sektora; potiče korištenje inovativnih tehnologija, dijeljenje najboljih praksi i produbljivanje suradnje na regionalnoj razini s ciljem povećavanja atraktivnosti i konkurentnosti europskog turističkog sektora; smatra da bi promicanje e-učenja te pojačano usvajanje digitalnih tehnologija dodatno pridonijelo tom cilju;

7. ističe da je potrebno bolje promicati koncept turizma, sportskog turizma, pustolovnog turizma, obrazovnog turizma, ruralnog turizma i kreativnog turizma; naglašava da je potrebno pokloniti posebnu pozornost ruralnom turizmu kao pokretaču održivog rasta ruralnih područja kako bi se otvorilo još radnih mjesta i prilika u zabačenim regijama;

8. podupire koncept Europske komisije za promidžbu održivog „turizma za sve”;

9. podsjeća da uloga koju potrošači sada imaju nije samo istraživanje s namjerom kupovine putovanja i ostalih povezanih usluga te dobivanje niza informacija o njihovom odredištu, već se ta uloga počela protezati i na područje kritike/mišljenja i oglašavanja; napominje da je posljedica toga veći značaj digitalnog iskustva;

10. naglašava da Europa mora zadržati svoj položaj prve turističke destinacije svijeta; pozdravlja organizaciju događanja i komunikacijskih kampanja kojima se promiče Europa kao turistička destinacija, posebno na tržištima trećih zemalja, i poziva sve uključene dionike da zajednički promiču Europu ne samo kao turističko odredište već i kao destinaciju izvrsnosti koja nudi niz nacionalnih odredišta, kultura i turističkih usluga, a da pritom ne narušava konkurentnost među njima;

11. prepoznaje da u turističkom sektoru prevladavaju mala i srednja poduzeća kao i veliki broj mikropoduzeća; s tim u vezi zastupa stajalište da bi se napori za uvođenje boljih propisa, smanjenje administrativnog opterećenja i promicanje konkurentnosti europskih poduzeća trebali nastaviti ne samo unutar samog sektora, nego i u okviru svih politika EU-a koje

PE557.222v02-00 28/38 RR\1073387HR.doc

HR

utječu na turistički sektor;

12. pozdravlja aplikaciju ECC-Net: Travel koju je nedavno izradila Mreža europskih potrošačkih centara;

13. poziva Komisiju da istraži mogućnost izrade europskog turističkog kalendara radi usklađivanja informacija iz svih država članica o europskim turističkim odredištima a svim službenim jezicima EU-a kako bi se unaprijedile usluge informiranja potrošača i kako bi se potrošačima pomoglo u pronalasku uputa i smjernica o, između ostaloga, događanjima, lokacijama i festivalima;

14. napominje važnost prilagodbe europskog turizma digitalnom tržištu te potrebu razvijanja novih digitalnih alata i izvora informacija za potencijalne turiste u Europi; preporučuje izradu korisnicima pristupačne, interoperabilne mobilne aplikacije koja bi sadržavala interaktivne turističke karte, vodiče te ostale relevantne informacije o turističkim odredištima u Uniji i koja bi mogla pomoći u promicanju Europe kao turističkog odredišta te povećati količinu i kvalitetu informacija dostupnih potrošačima; naglašava da bi se troškovi nastali stvaranjem i održavanjem te aplikacije trebali svesti na minimum; prepoznaje prilike i potencijal koje nudi digitalizacija usluga i proizvoda u turističkom sektoru; naglašava važnost stvaranja potpuno funkcionalnog unutarnjeg tržišta za te usluge i proizvode koji bi trebali uključivati sve aktere, osobito mala i srednja poduzeća i potrošače te im pružiti pravnu sigurnost;

15. naglašava da bi pružatelji turističkih usluga pri promicanju mjera namijenjenih prilagodbi postojećih objekata i izobrazbi osoblja na umu trebali imati potrebe ljudi s invaliditetom i/ili smanjenom pokretljivošću, a pogotovo aspekt pristupačnosti, kako bi ljudima s tjelesnim ili senzornim invaliditetom ili netolerancijom na hranu te starijima omogućili da u potpunosti iskoriste prednosti europske turističke ponude; smatra da bi trebalo preporučiti promicanje inovativnih programa, mehanizama i proizvoda na europskoj razini radi olakšavanja neovisnog pristupa osobama s teškoćama pri kretanju; naglašava da je važno olakšati pristup turističkim informacijama turistima s invaliditetom; traži od svih turističkih zajednica te pružatelja smještaja da uzmu u obzir pristupačnost, posebno internetsku pristupačnost, kada ažuriraju sadržaj na mrežnim stranicama ili drugim izvorima informacija;

16. naglašava potrebu da države članice usvoje usklađeniji pristup kako bi olakšale administrativnu suradnju te suradnju koja se većim dijelom odvija na regionalnoj razini u područjima politike povezanima s turizmom kao što su inovacije, prijevoz, kvaliteta usluge, vizni režim, okoliš, zaštita potrošača, komunikacija i međunarodna kartična plaćanja, uzimajući u obzir specifične izazove s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća u turističkom sektoru, te kako bi olakšale ispunjavanje tih zahtjeva s obzirom na porast ekonomije dijeljenja, a da pritom poštuju načelo supsidijarnosti; napominje da različiti regulatorni okviri država članica izravno utječu na turističke tvrtke i da bi mogli imati narušiti uvjete na tržištu;

17. smatra da je u područjima u kojima turistički potencijal nije dovoljno iskorišten potrebno poduprijeti veću konkurentnost metodom poštenog promicanja te uz potporu lokalnih malih i srednjih poduzeća koja posluju u turističkoj industriji;

18. traži da države članice unaprijede uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija u turizmu

RR\1073387HR.doc 29/38 PE557.222v02-00

HR

kako bi omogućile onima koji već rade u tom sektoru i onima koje to planiraju da pronađu najbolje prilike za zaposlenje te da potiču njihovu mobilnost u toj industriji; vjeruje da bi to pomoglo u rješavanju problema sezonalnosti rada u tom sektoru, s jedne strane, i neprijavljenog rada s druge;

19. ponovno potvrđuje važnost razvoja učinkovitije prometne mreže koja bi osiguravala veze s perifernim turističkim područjima;

20. podsjeća na važnost ekonomije dijeljenja u promicanju turizma te na njezin doprinos povećanju broja turista u velikom broju turističkih odredišta; naglašava da se ona ne bi trebala smatrati nelojalnom konkurencijom; naglašava ulogu ekonomije dijeljenja u turističkom sektoru i poziva na prikladan regulatorni okvir koji bi podupirao rast i inovacije uz istodobnu zaštitu interesa potrošača; ističe da se uz kvalitetu pruženih usluga moraju osigurati zaštita i sigurnost korisnika;

21. podsjeća na potrebu razvoja konkurentne prometne i turističke infrastrukture;

22. ističe važnost održivog i odgovornog europskog turističkog sektora kojim se promiče konkurentnost europskih tvrtki; ističe stalni porast broja putnika i poziva na razvoj održivijih i energetski učinkovitijih oblika prijevoza i smještaja s ciljem stvaranja ekološki, društveno i ekonomski održivih destinacija, imajući na umu da ekološka održivost obuhvaća i očuvanje lokalnih kultura i tradicija te očuvanje i unaprjeđenje baštine, njegovanje najboljih praksi kao i nastojanje da se pronađe oblik turizma koji zadovoljava i stvara prednosti za one koji putuju, ali i lokalnu zajednicu u odredištu; potiče Komisiju da ubrza provedbu inicijative Hoteli gotovo nulte potrošnje energije (neZEH) usmjerenu na stvaranje samoodrživih i energetski učinkovitih hotela;

23. ističe potrebu oblikovanja strategije za povećanje prodaje smještaja u srednjoj/niskoj sezoni kojom se obuhvaća sektor ruralnog turizma i nastoji odgovoriti na problem sezonalnosti; naglašava važnost usmjeravanja marketinga turističkih proizvoda/usluga na kvalitetu čime se kod posjetitelja potiče odanost, a naš turistički sektor pozicionira na visoko konkurentnom tržištu;

24. naglašava potrebu za boljim i pristupačnijim financiranjem EU-a namijenjenom infrastrukturnim projektima, posebice komunalnim uslugama koje doživljavaju ogroman porast potrošnje u turističkoj sezoni što bi bilo od koristi kako za turiste tako i za lokalno stanovništvo;

25. potiče održivo urbanističko planiranje s ciljem očuvanja kulturne baštine europskih turističkih odredišta;

26. ističe važnost unaprjeđenja uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija u turističkoj industriji među državama članicama kako bi se radnicima u toj industriji omogućilo da pronađu najbolje mogućnosti zaposlenja i time potaknula njihova mobilnost;

27. smatra da pružatelji turističkih usluga moraju osigurati točnost i razumljivost informacija koje se potrošačima o tim uslugama daju te da se potrošači ne bi smjeli obmanjivati ili pogrešno informirati; naglašava da bi te informacije trebale biti čitke i napisane razumljivim jezikom te da pružatelji usluga ne bi trebali primjenjivati prakse ili ugovorne uvjete kojima se diskriminiraju potrošači ili stvara nepovjerenje na unutarnjem tržištu EU-

PE557.222v02-00 30/38 RR\1073387HR.doc

HR

a, pogotovo na području kupnje internetske kupovine; smatra da bi se trebale razviti komunikacijske mreže kako bi se unaprijedile poslovne prilike u regijama i poboljšala zaštite potrošača;

28. naglašava da se povjerenje potrošača u tvrtke koje pružaju usluge u turističkom sektoru temelji i na tome da tvrtke potrošačima na raspolaganje stavljaju jednostavne, učinkovite i brze alternativne načine za rješavanje potrošačkih sporova te na tome da tvrtke štite osobne i financijske podatke potrošača;

29. pozdravlja nedavno zaključenje pregovora u okviru trijaloga o revidiranoj Direktivi o putovanjima u paket aranžmanima; poziva na njezino pravovremeno i učinkovito prenošenje i primjenu s ciljem preobrazbe sektora i zaštite potrošača u digitalnom okruženju;

30. naglašava potrebu da putničke agencije i turoperateri ističu europski broj hitne službe 112 na relevantnim internetskim stranicama i elektroničkim kartama kao i u glavnim turističkim odredištima;

31. smatra da bi bilo poželjno da se ispitaju načini pružanja potpore malim i srednjim poduzećima i poduzećima s jednim vlasnikom u turističkom sektoru financiranjem mehanizama osmišljenih s ciljem jačanje njihove likvidnosti uz razuman trošak, davanje poticaja za ulaganje u razvoj infrastrukture i usluga koje su im potrebne te smanjenje birokracije potrebne za razvoj tih usluga;

32. smatra da treba dodatno promicati inicijativu hotelijerske industrije u Europi da se sustavi klasifikacije smještaja postupno usklade diljem Europe, čime bi se omogućila bolja usporedba ponude smještaja u Europi i doprinijelo zajedničkim kriterijima kvalitete usluga;

33. naglašava da se putnici i dalje suočavaju s razlikama u cijenama, odredbama i uvjetima pri internetskoj rezervaciji smještaja ili prijevoznih sredstava; pozdravlja stoga Komunikaciju Komisije pod nazivom „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu”; poziva Komisiju da donese sveobuhvatan prijedlog za zaustavljanje neopravdanog uskraćivanja pristupa robi, uslugama i najboljim dostupnim cijenama na temelju zemljopisnog položaja ili zemlje prebivališta;

34. smatra da bi usklađena promidžba integriranih sustava prodaje elektroničkih karata za različita prijevozna sredstva pojednostavnila putovanja i uklonila prepreke za dovršenje unutarnjeg tržišta.

RR\1073387HR.doc 31/38 PE557.222v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja 3.9.2015

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

3212

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Sergio Gutiérrez Prieto, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Antonio López-Istúriz White, Margot Parker, Eva Paunova, Jiří Pospíšil, Robert Rochefort, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Igor Šoltes, Catherine Stihler, Mylène Troszczynski, Mihai Ţurcanu, Anneleen Van Bossuyt

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Birgit Collin-Langen, Kaja Kallas, Jens Nilsson, Adam Szejnfeld, Marc Tarabella, Lambert van Nistelrooij

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Andrey Novakov

PE557.222v02-00 32/38 RR\1073387HR.doc

HR

20.7.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE

upućeno Odboru za promet i turizam

o novim izazovima i strategijama za poticanje turizma u Europi(2014/2241(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Luigi Morgano

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. napominje da je turizam jedna od najvećih svjetskih gospodarskih grana i da je Europa jedno od glavnih svjetskih odredišta kulturnog turizma; ističe da se turizam mijenja velikom brzinom i da turistički sektor podliježe neprestanom razvoju te da stoga Europa i države članice moraju kontinuirano štititi i promicati sve ono što je istinski autohtono otkrivanjem posebnih obilježja i karakteristika prirodne, kulturne i povijesne baštine;

2. ističe važnu ulogu europskog kulturnog turizma u unapređivanju osobnog razvoja i stjecanju znanja, promicanju bogate nacionalne i lokalne kulturne raznolikosti i baštine Europe, davanju doprinosa međukulturnom učenju, pružanju mogućnosti umrežavanja, jačanju europskog identiteta i izražavanju europskih vrijednosti;

3. ističe važnost unapređivanja tijesne suradnje između kulture i turizma; uviđa da europski kulturni turizam bitno pridonosi izradi politika, da je važan dio mnogih nacionalnih i regionalnih gospodarstava te ključan pokretač održivog socijalnog i gospodarskog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini, kao i obnove ruralnih i urbanih područja, posebno u okviru trenutačne gospodarske krize i krize zapošljavanja; podsjeća također na ulogu europskog tradicionalnog i industrijskog znanja u isticanju lokalnih područja i radnih mjesta;

4. ponavlja da bi se turizam trebao temeljiti na strategijama kojima se štiti i jača prirodna i kulturna raznolikost, čuvaju i promiču lokalne kulture, narodni običaji, baština i okoliš te da bi zaštita materijalne i nematerijalne kulturne baštine trebala biti među našim glavnim prioritetima;

5. ističe potencijal kulturnog turizma, agroturizma i ekoturizma u ruralnim i obalnim

RR\1073387HR.doc 33/38 PE557.222v02-00

HR

područjima te na otocima; u tu svrhu naglašava važnost jamčenja intermodalne povezanosti kao načina kojim će se ta udaljena turistička odredišta učiniti privlačnijima;

6. ističe da europska raznolikost i multikulturalizam nude velik potencijal za razvoj tematskog turizma te naglašava važnost povezivanja turističkih atrakcija u cilju uspostavljanja tematskih turističkih ruta na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini; smatra da se sustavnim promicanjem tematskog turizma (enološki, gastronomski, ruralni, vjerski, umjetnički, obrazovni, istraživački turizam itd.), po mogućnosti uz prekograničnu i međuregionalnu suradnju, može redefinirati europski turizam i odigrati ključna uloga u suzbijanju negativnih učinaka masovnog turizma; stoga poziva na promicanje ekološki održivog kulturnog turizma i na donošenje mjera kojima će se djelovati protiv učinaka ovisnosti o sezoni;

7. naglašava da jezična raznolikost Europe – službeni i drugi službeni jezici, jezici manjina i manje poznati jezici – predstavlja temelj kulturne baštine i da se njome otvaraju dodatne mogućnosti u smislu turizma na svim razinama;

8. skreće pozornost na ključnu ulogu formalnog i neformalnog kulturnog obrazovanja u stvaranju potražnje za visokokvalitetnim, održivim i uključivim vjerskim, obrazovnim, sportskim, istraživačkim i gastronomskim turizmom te agroturizmom i ekološkim turizmom; naglašava da je potrebno ulagati u visokokvalitetno osposobljavanje u cilju dobivanja bolje osposobljene radne snage;

9. poziva na bolje iskorištavanje mogućnosti koje se nude digitalizacijom i inovacijama za interpretaciju kulturne baštine, kao i učinkovitije i atraktivnije promicanje europskog kulturnog turizma u cilju upoznavanja što većeg broja ljudi s europskom kulturnom i turističkom baštinom te istodobno očuvanje tradicionalnih oblika promicanja kulture; naglašava da se u razvoju potpuno funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta, zajedno s proširenjem i konsolidacijom digitalnih platformi za kulturne resurse i arhive te proaktivnim korištenjem društvenim medijima krije potencijal modernizacije i razvoja sektora turizma u cilju boljeg promicanja i podupiranja svih turističkih usluga i njihovih ponuđača;

10. ističe da se prilikom promicanja kulturnog turizma ne bi trebala uzimati u obzir samo glavna turistička odredišta, nego i manji i manje poznati lokaliteti koji nisu uključeni u uobičajenim turističkim rutama;

11. vjeruje da bi bolja upotreba inovativnih proizvoda i usluga u sektoru turizma mogla znatno pomoći turističkim poduzećima, posebno MSP-ovim te ih učiniti održivijima; naglašava da je potrebno podupirati inovacije i tehnološki razvoj u mikropoduzećima i MSP-ovima te ukazuje na velike mogućnosti koje se otvaraju za razvoj tematskih/alternativnih oblika turizma korištenjem interneta i novih komunikacijskih tehnologija;

12. ponavlja potrebu za dobro osposobljenom, obaviještenom, motiviranom i predanom radnom snagom; naglašava da je za daljnje promicanje povijesne i kulturne baštine turističkih odredišta ključna izraženija svijest osoba zaposlenih u sektoru turizma o povijesti i kulturi;

13. podsjeća na to da je ulaganje u ljudski kapital ključno za kvalitetu turističkih usluga i da je

PE557.222v02-00 34/38 RR\1073387HR.doc

HR

to preduvjet za održiv i konkurentan rast; ističe da je važno ponuditi ciljane politike osposobljavanja kako bi se postiglo da je osoblje dobro kvalificirano, višejezično i usmjereno na usluge;

14. ističe važnost poboljšanja dostupnosti lokaliteta kulturne baštine i kulturnog obrazovanja uzimajući prilikom izgradnje, obnove i proširenja turističkih atrakcija naročito u obzir posebne potrebe osoba s invaliditetom; napominje da bi u tom smislu na europskoj razini trebalo promicati inovativne projekte, instrumente i proizvode za olakšavanje samostalnog pristupa osobama s ograničenom mobilnošću; ima na umu da bi tim osobama tehnologije informiranja i rezerviranja trebale biti lako dostupne; ističe izuzetan napredak koji je ostvaren zahvaljujući primjeni i upotrebi novih digitalnih tehnologija za omogućavanje univerzalnog pristupa slikama, zgradama i kulturnim lokalitetima; predlaže Komisiji i državama članicama da istraže razne mogućnosti pokretanja projekata i fondova kojima bi se omogućilo mlađim naraštajima i, u kontekstu demografskih promjena, starijim osobama, kao i osobama s posebnim potrebama, obiteljima s niskim prihodima i ostalim ugroženim građanima da posjete kulturna odredišta država članica;

15. ističe da poticanje uključenosti mladih ljudi u europski kulturni turizam ima iznimno pozitivan utjecaj na njihovo obrazovanje i osobni razvoj;

16. ističe da je Europa zbog svoje kulturne baštine te njezinih umjetničkih, jezičnih, vjerskih, povijesnih i geografskih aspekata jedno od vodećih svjetskih turističkih odredišta te da je kulturni turizam ključan za pokretanje rasta, socijalnog razvoja, kohezije i visokokvalitetnog zapošljavanja; ističe da se u sektoru turizma ostvaruje oko 2,9 % BDP-a Europske unije, da je njime obuhvaćeno 1,8 milijuna poduzeća, u prvom redu MSP-ova, da je u njemu zaposleno oko 3,3 % radne snage u EU-u te da su mnoga od tih radnih mjesta koja se ne mogu eksternalizirati izravno ili neizravno povezana s kulturnim turizmom;

17. naglašava da europsku kulturnu i prirodnu baštinu, uključujući njezinu netaknutu prirodu i krajolike treba očuvati i promicati kako bi se održali trenutačni turistički kapaciteti i privukli novi turisti; ističe da treba uspostaviti odgovarajuću ravnotežu između razvoja sektora turizma i zaštite kulturne baštine imajući na umu restauraciju, očuvanje i zaštitu arheoloških i povijesnih lokaliteta i spomenika; stoga potiče Komisiju da usvoji Europsku povelju za održiv i odgovoran turizam, uključujući načelo socijalne odgovornosti u korist posjetitelja i domaćeg stanovništva;

18. ističe važnost odluke Vijeća o usvajanju preporuke za „načela o kvaliteti europskog turizmaˮ kako bi se ponuđačima turističkih usluga pomoglo u promicanju kvalitete njihovih usluga i jačanju povjerenja potrošača;

19. podupire promicanje lokalnih i regionalnih inicijativa kao što su europske prekogranične biciklističke staze u kombinaciji s održivom prometnom strategijom koja obuhvaća željezničke mreže, udruženje kulturnih centara ACCR (Association des Centres culturels de rencontre), europske prijestolnice kulture i mrežu portala DestiNet uzimajući u obzir najbolje prakse i primjere održivog turizma u Europi;

20. podupire razvoj nemotoriziranih ruta (za hodanje, jahanje ili biciklizam) kojima se može potpomoći održiv turizam i kojima se mogu stvoriti mogućnosti za otkrivanje raznolikosti europskih regija;

RR\1073387HR.doc 35/38 PE557.222v02-00

HR

21. ističe važnost održavanja i očuvanja europske kulturne i povijesne baštine kako bi se spriječilo njezino propadanje, dajući pritom prioritet kvaliteti provedenog rada umjesto njegovim troškovima; u tom kontekstu ističe ulogu koju mogu imati pokroviteljstva kada je riječ o doprinosu očuvanju europske baštine i naknadi za smanjenje sredstava koja se iz javnih proračuna dodjeljuju u tu svrhu;

22. poziva Komisiju da uvede oznaku kvalitete europskog turizma kako bi se nagradili veliki napori turističkih stručnjaka u podupiranju kvalitete turističkih usluga na osnovi najvećeg poštovanja kulturne i prirodne baštine, poboljšanju kvalitete radnih mjesta u turizmu, povećanju opće dostupnosti i promicanju kulturnih tradicija lokalnih zajednica;

23. ističe da kulturni turizam u različitim regijama doprinosi diversifikaciji tradicionalnih gospodarskih aktivnosti i otvaranju radnih mjesta te tako sprečava iseljavanje i napuštanje te propadanje mnogih vrijednih kulturnih lokaliteta, kao i izumiranje tradicija i običaja;

24. ističe da bi zajednice domaćina i lokalno stanovništvo u kontekstu turizma trebali biti uključeni u različite politike za identifikaciju, promicanje, zaštitu, očuvanje, predstavljanje i interpretaciju njihovih resursa baštine, kulturnih praksi i suvremenih kulturnih izričaja te upravljanje njima;

25. uvjeren je da bi se školski turizam trebao smatrati jednom od najznačajnijih neformalnih aktivnosti učenja koja je povezana sa školskim kurikulumom, a ne isključivo kao aktivnost u slobodnom vremenu te da bi ga se trebalo utemeljiti na vrijednostima „odgovornog turizmaˮ;

26. ističe potencijal kulturnog turizma za smanjenje siromaštva; u tom smislu poziva na poticanje kreativnih industrija i ruralnog turizma u državama članicama kako bi se promicalo iznimno kulturno bogatstvo Europe i suzbilo siromaštvo i nezaposlenost;

27. traži od Komisije da ojača postojeće europske mjere i programe, među kojima je Europski fond za strateška ulaganja, kao i nacionalne i prekogranične programe kulturnog turizma i kulturne baštine koji su se pokazali učinkovitima, kao što su Europske prijestolnice kulture, Dani europske baštine, Europske kulturne rute, Oznaka europske baštine, program Kreativna Europa i digitalna platforma Europeana; povrh toga poziva Komisiju da razmotri izvedivost uvođenja „europske kulturne iskaznice” kojom bi se omogućila povoljnija cijena ulaznica prilikom posjeta turističkim atrakcijama i kulturnim lokalitetima, kao što su muzeji, spomenici, arheološki lokaliteti, knjižnice i kazališta, po uzoru na primjer međunarodne studentske iskaznice ISIC (International Student Identity Card) koju priznaje UNESCO;

28. preporučuje uvođenje Europske godine kulturne baštine, po mogućnosti 2018., zajedno s odgovarajućom potporom kulturnim događanjima te umjetničkim, filmskim i glazbenim festivalima; povrh toga naglašava da se promicanjem inicijativa na razini EU-a, kao što su Europska prijestolnica sporta i Europska prijestolnica mladih te stvaranjem europskog kalendara događanja za poboljšanje usluga informiranja u turizmu može ponuditi značajna dodatna vrijednost u promicanju europskog kulturnog turizma, kao i održavanju te jačanju Europe kao vodećeg svjetskog turističkog odredišta;

29. potiče države članice da surađuju s regionalnim i lokalnim tijelima vlasti kako bi se maksimalno povećala vrijednost turizma i njegov doprinos zapošljavanju i rastu te kako bi

PE557.222v02-00 36/38 RR\1073387HR.doc

HR

se sektor turizma integrirao u lokalne strategije razvoja;

30. ističe potencijal sportskog turizma koji bi u budućnosti mogao postati jedan od najdinamičnijih sektora u razvoju europske industrije putovanja i poziva na uvođenje posebnih politika za promicanje i potporu njegova razvoja; podsjeća na važnu ulogu sportskih aktivnosti kojima europske regije postaju privlačne turistima; ističe mogućnosti koje proizlaze iz putovanja sportaša i gledatelja prije i tijekom održavanja sportskih događanja koja bi mogla privući turiste čak i u najudaljenije krajeve; naglašava da potencijal sportskog turizma još nije dovoljno iskorišten;

31. napominje da se u okviru značajnih povijesnih događanja i internetskih stranica, kao što su Stranice savjesti (Sites of Conscience), nude mogućnosti za suočavanje sa suvremenim izazovima s pomoću osjetljivog tumačenja i obrazovnih programa; potiče upotrebu kulturne baštine i turizma u cilju poticanja međukulturnog dijaloga i zbližavanja europskih naroda;

32. ističe doprinos civilnoga društva u promicanju novih oblika turizma s pomoću društvenih mreža, volonterskih organizacija, kulturnih i sportskih udruga, građanskih akcija i organizacija koje predstavljaju mlade ljude, žene i zajednice iseljenika;

33. poziva na veće priznavanje presudne uloge volonterskog sektora u razvoju turizma i njegovu podupiranju volontiranjem u području kulture;

34. traži od Komisije i država članica da poduzmu mjere za zaštitu ugroženih spomenika i lokaliteta u Europi kako bi se očuvala i promicala kulturna baština i tako potiču kulturni turizam;

35. ističe važnost oblikovanja i promicanja održivih i uključivih oblika turizma koji se isprepliću sa socijalnom, kulturnom i ekonomskom strukturom turističkih lokaliteta, jamče razvoj kreativnog i ekološki prihvatljivog poduzetništva, ljudskog kapitala i vještina te uz financijsku korist donose socijalne i kulturne vrijednosti lokalnim zajednicama;

36. naglašava važnost politika usmjerenih na financiranje, očuvanje, održavanje i obnavljanje lokaliteta kulturne baštine;

37. usmjerava pozornost na važnost sprečavanja kulturne diskriminacije vjerskih i etničkih manjina;

38. pozdravlja instrumente mobilnosti i projekte suradnje kao što su „Savezi znanjaˮ i „Savezi sektorskih vještinaˮ u okviru programa Erasmus+ i Erasmus za mlade poduzetnike koji se, kada je riječ o djelatnicima u turizmu uključenima u obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama, smatraju učinkovitim sredstvima za razmjenu najboljih praksi, poboljšanje jezičnih vještina i stjecanje praktičnog znanja o kulturnom turizmu; zabrinut je, međutim, zbog nedostatka interesa među mladim ljudima za ostvarivanje karijera u određenim područjima turizma; ističe prednosti „dualnogˮ obrazovnog sustava u sektoru turizma i važnost kombiniranja učenja s iskustvima u praksi, čime se unapređuju teoretsko znanje i praktične vještine; poziva države članice, lokalne i regionalne vlasti da u potpunosti iskoriste mogućnosti promicanja strukovnog osposobljavanja koje nude ESF i ostali fondovi na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

RR\1073387HR.doc 37/38 PE557.222v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja 14.7.2015

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

2215

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Silvia Costa, Damian Drăghici, Angel Dzhambazki, Jill Evans, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Rikke Karlsson, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Fernando Maura Barandiarán, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

György Hölvényi, Ilhan Kyuchyuk, Ernest Maragall, Martina Michels, Marlene Mizzi

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Tim Aker

PE557.222v02-00 38/38 RR\1073387HR.doc

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja 15.9.2015

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

4241

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Stelios Kouloglou, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Claudia Tapardel, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Rosa D’Amato, Daniel Dalton, Werner Kuhn, Jozo Radoš, Olga Sehnalová, Ruža Tomašić, Matthijs van Miltenburg

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Diane James, Julia Reda