ISSN 1332-6074

GODINA LI (XIII) SPLIT, 13. prosinca 2005. BROJ 31

S A D R A J:

GRAD SPLIT GRADSKO VIJEE str. 1. Odluka o donoenju Prostornog plana ureenja Grada Splita.......................................................................... 1 2. Zakljuak u svezi Odluke o donoenju Prostornog plana ureenja Grada Splita ............................................ 50 3. Odluka o stavljanju izvan snage dijela Generalnog urbanistikog plana Splita............................................... 50 GRAD SPLIT GRADSKO VIJEE

Na temelju lanka 24., stavak 1. Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), lanka 11. Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru Grada Splita (Slubeni glasnik Grada Splita, broj 12/03) i lanka 33. Statuta Grada Splita proieni tekst (Slubeni glasnik Grada Splita, broj 22/01), Gradsko vijee Grada Splita na 8. sjednici, odranoj 30. studenoga 2005. godine, donosi

O D L U K U

o donoenju Prostornog plana ureenja Grada Splita

I. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1.

Donosi se Prostorni plan ureenja Grada Splita (u daljnjem tekstu: Prostorni plan).

Prostornim planom su, u skladu sa: Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske, te s Prostornim planom Splitsko-dalmatinske upanije, utvreni uvjeti za ureenje gradskog podruja te je odreeno svrhovito koritenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija graevinskog i drugog zemljita, zatita okolia, te zatita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u Gradu Splitu.

Prostorni plan sadri osnove razvitka u prostoru u planskom razdoblju do 2015. godine, ukljuujui ciljeve prostornog ureenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za koritenje, zatitu i ureivanje prostora te druge elemente od vanosti za podruje Grada Splita.

Prostornim planom utvrene su granice podruja za koje je obvezna izrada Generalnog urbanistikog plana Splita (u daljnjem tekstu: GUP Splita) te detaljnijih planova ureenja, granice graevinskog podruja Grada Splita i smjernice za ureivanje prostora izvan graevinskog podruja.

lanak 2.

Prostorni plan obuhvaa podruje Grada Splita

utvreno Zakonom o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02) povrine 79,38 km2, a ini ga osam naselja.

Naselja u sastavu Grada Splita su: Split, Stobre, Kamen, Slatine, rnovnica, Donje Sitno, Gornje Sitno, Srinjine.

Granice obuhvata Prostornog plana, odnosno granice Grada Splita ucrtane su u grafikom dijelu Prostornog plana u mjerilu 1:25 000.

lanak 3.

Prostorni plan je sastavni dio ove Odluke i

sadran je u elaboratu Prostorni plan ureenja Grada Splita i sastoji se od: Knjiga I. Tekstualni dio:

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

Stranica 2 Broj 31 SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Utorak, 13. prosinca 2005. I. OBRAZLOENJE

0. UVODNE NAPOMENE 0.1. Zakonske pretpostavke 0.2. Obuhvat Prostornog plana 0.3. Podjela prostora 0.4. Karakter plana 0.5. Metodski okvir izrade plana 0.6. Osnove gospodarskog razvitka Grada

Splita

1. POLAZITA 1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti podruja grada

u odnosu na prostor i sustave upanije i Drave 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Administrativni ustroj 1.1.1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke 1.1.2.1. Prirodna osnova 1.1.2.2. Demografska slika 1.1.2.3. Stanovanje 1.1.2.4. Gospodarska slika 1.1.2.5. Drutveni i javni objekti i sadraji 1.1.2.6. Infrastruktura 1.1.2.7. Prirodna i kulturna batina 1.1.2.8. Stanje okolia 1.1.2.9. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i ocjena postojeih prostornih planova

1.1.3. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 1.1.3.1. Ocjena stanja, mogu-nosti i ogranienja u odnosu na demografske podatke 1.1.3.2. Ocjena stanja, mogu-nosti i ogranienja u odnosu na gospodarske podatke 1.1.3.3. Ocjena stanja, mogu-nosti i ogranienja u odnosu na prostorne podatke

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I

UREENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja upanijskog

znaaja 2.1.1. Razvoj grada posebnih funkcija i

infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih

izvora 2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i

vrijednih dijelova okolia 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog

znaaja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, pro-metne i komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Razvoj naselja 2.2.3.2. Planirani sustav sredi-njih naselja 2.2.3.3. Ciljevi razvoja prome-tnog sustava 2.2.3.4. Ciljevi razvoja komu-nalne infrastrukture

2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju grada 2.3.1. Racionalno koritenje i zatita

prostora 2.3.2. Utvrivanje graevinskih podruja

naselja u odnosu na postojei i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, izgraenost, iskori-tenost i gustou izgraenosti, obiljeja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na podruju Grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu upanije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje povrina 3.2.1. Razvoj i ureenje povrina naselja i

povrina izvan naselja 3.2.1.1. Graevinska podruja naselja 3.2.1.2. Graevinska podruja izvan naselja 3.2.1.3. Ostale povrine izvan naselja

3.2.2. Ostale povrine izvan naselja 3.2.3. Ostale povrine 3.2.4. Namjena mora 3.2.5. Prometne povrine 3.2.6. Iskaz prostornih pokazatelja za

namjenu povrina (naselja i izgraene strukture van naselja; poljoprivredne, umske, vodne te povrine posebne namjene i ostale povrine)

3.3. Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti 3.3.1. Gospodarske djelatnosti 3.3.2. Javne i drutvene djelatnosti

3.3.2.1. Predkolski odgoj 3.3.2.2. Osnovne kole 3.3.2.3. Srednje kole 3.3.2.4. Visoko kolstvo 3.3.2.5. Zdravstvo 3.3.2.6. Socijalna skrb 3.3.2.7. port i rekreacija 3.3.2.8. Kultura

Utorak, 13. prosinca 2005. SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Broj 31 Stranica 3

3.3.2.9. Vjerski objekti i sadraji 3.3.2.10. Uprava i pravosue

3.4. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora 3.4.1. Zatita kulturnih dobara

3.4.1.1. Kulturna dobra na podruju Grada Splita

3.4.2. Zatita prirode 3.4.3. Krajobrazne vrijednosti prostora 3.4.4. Mjere za ureenje naselja 3.4.5. Iskaz povrina za posebno vrijedna

i/ili osjetljiva podruja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno povijesne cjeline)

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni sustav

3.5.1.1. Ceste 3.5.1.2. Javni prijevoz 3.5.1.3. eljeznica 3.5.1.4. Pomorski promet 3.5.1.5. Zrani promet

3.5.2. Javne telekomunikacije 3.5.3. Energetski sustav 3.5.4. Vodnogospodarski sustav (vodo-

opskrba, odvodnja, ureenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) 3.5.4.1. Vodoopskrba 3.5.4.2. Odvodnja 3.5.4.3. Ureenje vodotoka i voda

3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoli

3.7.1. Zatita tla 3.7.2. Zatita zraka 3.7.3. Zatita od buke 3.7.4. Zatita mora 3.7.5. Zatita voda 3.7.6. Zatita od voda 3.7.7. Zatita od elektroenergetskih

objekata 3.7.8. Zatita od svjetla 3.7.9. Zatita krajobraza 3.7.10. Zatita prirodnih vrijednosti 3.7.11. Zatita od poara i mjere sklanjanja

stanovnitva

II. ODREDBE ZA PROVOENJE

1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA NA PODRUJU GRADA SPLITA 1.1. Osnovna namjena 1.2. Mjeovita namjena

2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA 2.1. Graevine od vanosti za Dravu i

upaniju 2.1.1. Graevine od vanosti za Dravu 2.1.2. Graevine od vanosti za upaniju

2.2. Graevinska podruja naselja 2.2.1. Povrine za gradnju

2.2.1.1. Veliina i izgraenost graevne estice i visina stambenih i stambeno-poslovnih graevina 2.2.1.2. Pomone, manje gospo-darske i poljoprivredne graevine 2.2.1.3. Arhitektonsko obliko-vanje graevina 2.2.1.4. Ureenje graevne estice 2.2.1.5. Gospodarske graevine u mjeovitim zonama naselja 2.2.1.6. Graevine za drutvene djelatnosti 2.2.1.7. Ostale povrine

2.2.2. Izgraene strukture izvan naselja 3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH

DJELATNOSTI 3.1. Gospodarska zona ugostiteljsko turi-

stika namjena 3.2. Poljoprivreda 3.3. umarstvo

4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI 4.1. Predkolske ustanove i osnovne kole 4.2. Srednje kole 4.3. Sveuilite 4.4. Znanstvene institucije 4.5. Kulturni sadraji 4.6. port i rekreacija 4.7. Zdravstvo i socijalne ustanove 4.8. Vjerske graevine 4.9. Ostali sadraji javnog interesa

5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. Prometni sustavi

5.1.1. Koridori javnih cesta 5.1.2. Udaljenost graevina i ograda od

javno prometnih povrina 5.1.3. Uvjeti gradnje javnih cesta 5.1.4. Parkiralita i garana mjesta

5.2. Sustav veza (javne telekomunikacije) 5.3. Vodno gospodarstvo

5.3.1. Vodoopskrba 5.3.2. Odvodnja 5.3.3. Ureenje vodotoka 5.3.4. Zatita voda

5.4. Energetska infrastruktura 5.4.1. Elektroenergetika 5.4.2. Program koritenja plina 5.4.3. Ostali obnovljivi izvori energije

6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. Krajobrazne vrijednosti

6.1.1. Kulturni krajobraz 6.1.2. Prirodni krajobraz 6.1.3. Pejzano i urbano zelenilo 6.1.4. Poljoprivredno zemljite 6.1.5. umsko zemljite 6.1.6. Vodotoci 6.1.7. Obalno podruje 6.1.8. Vidikovci

Stranica 4 Broj 31 SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Utorak, 13. prosinca 2005.

6.2. Prirodne vrijednosti 6.3. Mjere zatite kulturno povijesnih cjelina

i graevina 6.3.1. Urbano podruje grada Splita 6.3.2. Ruralne cjeline 6.3.3. Podruja arheoloke batine 6.3.4. Pojedinana kulturna dobra 6.3.5. Graevni sklopovi 6.3.6. Podruja etnoloke batine

7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA

UTJECAJA NA OKOLI 8.1. Zatita tla 8.2. Odvodnja 8.3. Zatita voda 8.4. Zatita od voda 8.5. Zatita od elektroenergetskih objekata 8.6. Zatita mora 8.7. Zatita krajobraza 8.8. Mjere zatite zraka 8.9. Mjere zatite od buke 8.10. Mjere zatite od svjetla 8.11. Mjere zatite prirodnih vrijednosti 8.12. Zdravstveni aspekti zatite okolia 8.13. Mjere zatite od elementarnih nepogoda

i ratnih opasnosti 9. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG

PLANA 9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.1.1. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja

9.1.2. Generalni urbanistiki plan Splita 9.1.3. Detaljniji planovi

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.2.1. Park-uma Marjan 9.2.2. Povijesna urbana cjelina grada

Splita 9.2.3. Mjere ureenja zemljita 9.2.4. Zatita posebnih vrijednosti i

obiljeja 9.2.5. Programi zatite okolia

9.3. Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj namjeni 9.3.1. Rekonstrukcija graevina ija je

namjena u skladu s planiranom namjenom

9.4. Ostale odredbe za provoenje Knjiga II. Kartografski prikazi: 1.KORITENJE I NAMJENA POVRINA 1:25 000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI:

2.1. Promet 1:25 000 2.2. Pota i telekomunikacije 1:25 000 2.3. Energetski sustav 1:25 000 2.4. Vodnogospodarski sustav 1:25 000 2.5. Odvodnja otpadnih voda 1:25 000

3. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA:

3.1. Uvjeti koritenja Podruja posebnih uvjeta koritenja 1:25 000

3.2. Uvjeti koritenja

Podruja posebnih ogranienja u koritenju 1:25 000

3.3. Podruje primjene posebnih mjera ureenja i zatite

Ureenje zemljita, Zatita posebnih vrijednosti i obiljeja 1:25 000

3.4. Podruje primjene posebnih mjera ureenja i zatite

Podruja i dijelovi primjene planskih mjera zatite 1:25 000

Knjiga III. Kartografski prikazi: 4. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA 1:5 000 Knjiga IV. Plan urbanistikih mjera zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti:

Prilog elaborata Prostornog plana je Konzervatorska podloga Prostornog i Generalnog urbanistikog plana Grada Splita, Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Splitu, Split, travanj 2003.

II. ODREDBE ZA PROVOENJE 1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA

POVRINA NA PODRUJU GRADA SPLITA

lanak 4.

Odreivanje namjene povrina temelji se na prikladnosti prostora za osnovne i mjeovite namjene kao i na utvrivanju meuodnosa funkcija u prostoru (prometni sustavi, sustav sredinjih naselja i razvojnih sredita, gravitacije, poticaji razvoju i revitalizaciji ili sanaciji podruja i djelatnosti, opoj zatiti i ureenju prostora i sl.).

Utvrivanje namjene povrina, polazi od: vrijednosti pojedinih podruja; prirodnih sustava, zatienih i vrijednih

prirodnih cjelina, obale te umskih i poljoprivrednih povrina;

zateenog stanja koritenja prostora; prostorno-funkcionalnih cjelina (gradskog

naselja, prigradskih naselja i izdvojenih naseljskih cjelina).

Povrine za razvoj i ureenje Grada Splita obuhvaaju:

1. Razvoj i ureenje povrina naselja izgraeni i neizgraeni dio graevinskog

podruja naselja mjeovita namjena, preteito stanovanje), uto;

javna i drutvena namjena (D), naranasto; drutvena (D); socijalna (D2), zdravstvena (D3); osnovno i srednje obrazovanje (D5); visoko uilite, sveuilite, znanstvene

institucije (D6);

Utorak, 13. prosinca 2005. SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Broj 31 Stranica 5 gospodarska namjena: proizvodna namjena (I), ljubiasto; poslovna namjena (K), naranasto; ugostiteljsko turistika namjena (T), hotel

(T1), turistiko naselje (T2), kamp (T3), crveno; portska i rekreacijska namjena; rekreacija:

rekreacija (R), kupalita (R3), golf vjebalite (R1); sport: teniski centar (R4), centar za vodene portove (R5), portski centar (R6), zeleno;

javne zelene povrine, zeleno; groblja, simbol. 2. Razvoj i ureenje povrina izvan naselja gospodarska namjena: poslovna namjena (K) ugostiteljsko turistika namjena (T);

portska i rekreacijska namjena; rekreacija (R), portski centar (R6), zeleno.

poljoprivredne povrine, smee: vrijedno obradivo tlo (P2); ostala obradiva tla, (P3);

umske povrine, zeleno: zatitna uma, (2); uma posebne namjene, (3);

ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite, kamenjar, kamena obala.

3. Ostale povrine povrine infrastrukturnih sustava (IS); odlagalite komunalnog otpada sanacija i

prenamjena, naranasto (K4); posebna namjena (N), ljubiasto; zatitne i pejzane zelene povrine, zeleno; vodne povrine, plavo; more (namjena mora), plavo rafirano. Prometne povrine (za razvoj cestovnog,

eljeznikog, pomorskog i zranog prometa), to je prikazano u grafikom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz: Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25 000.

lanak 5.

Daljnje razgraniavanje prostora Grada Splita

prema temeljnim obiljejima, namjenama, oblicima koritenja i zatite, prikazanim u Prostornom planu na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25 000 i 1:5 000, odreuje se u GUP-u Splita, detaljnijim planovima i lokacijskim dozvolama to se izrauju u skladu sa Zakonom i ovim odredbama.

Namjena povrina je odreena u mjerilu 1:25 000. U sluaju dvojbe oko granica graevinskog podruja mjerodavan je kartografski prikaz br. 4 Graevinska podruja naselja u mjerilu 1:5 000.

lanak 6.

Graevinsko podruje Graevinsko podruje predstavlja one dijelove

prostora unutar obuhvata Prostornog plana koji su predvieni za izgradnju i ureenje naselja i povrina izvan naselja za izdvojene namjene. Graevinsko podruje se sastoji od izgraenih i neizgraenih dijelova u funkciji daljnjeg razvoja podruja.

Izgraeni dio graevinskog podruja je utvren na temelju podataka iz Hrvatske osnovne karte 1:5 000, reambulirane 2001. godine te ortofoto snimke iz 2002. godine. U izgraeni dio graevinskog podruja ukljuene su sve izgraene estice bez obzira na namjenu i urbanistiku definiranost prostora. U izgraene dijelove graevinskog podruja nisu ukljuene sve izdvojene pojedinane manje graevine. U izgraene dijelove graevinskog podruja u smislu ovog Prostornog plana podrazumijevaju se i podruja utvrena u lanku 8 kao niskokonsolidirana. Linija razgranienja je povuena priblino po granicama estica izgraenog ili preteito izgraenog djela podruja. Neizgraene dijelove graevinskog podruja ine sve neureene i neizgraene povrine vee od 5000 m2.

Na graevinskom podruju ne mogu se graditi graevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom ugroavale ivot i rad stanovnika u naselju, odnosno vrijednosti postojeeg okolia, sve u skladu s vaeim propisima i dobrom praksom. Za graenje unutar graevinskog podruja naselja odreena je mogunost daljnjeg razgranienja unutar prikazanih namjena, te je odreeno to se moe unutar njih graditi i pod kojim uvjetima. Ukoliko koridori cesta granie barem s jedne strane s graevinskim podrujem smatraju se dijelom graevinskog podruja.

lanak 7.

Osnovna i mjeovita namjena Osnovnu namjenu ima prostor ije je koritenje

podreeno jednoj funkciji. U zonama osnovne namjene mogu se graditi i drugi sadraji koji proizlaze iz potrebe osnovne namjene ili su s njom komplementarni.

Mjeovita namjena odreena je za razvoj i ureenje naselja u kojoj prevladava stambena namjena sa javnim i drutvenim sadrajima, sadrajima poslovanja, proizvodnje, turizma, porta i rekreacije, prometa i infrastrukture te drugim slinim sadrajima koji nisu suprotni prevladavajuoj namjeni.

1.1. Osnovna namjena

lanak 8.

1. Na povrinama osnovne namjene u obuhvatu GUP-a Splita, odreenog ovim Prostornim planom, gradi se prema odredbama GUP-a.

Razradom namjene povrina kroz Generalni urbanistiki plan zona mjeovite namjene naselja te zone gospodarske i sportske i rekreacijske namjene e se dalje razraditi kroz utvrivanje slijedeih detaljnijih namjena:

1. Stambena namjena 2. Mjeovite namjene mjeovita, preteito stambena mjeovita, poslovna i stambena mjeovita, stanovanje i turizam

Stranica 6 Broj 31 SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Utorak, 13. prosinca 2005.

3. Javne i drutvene namjene 4. Gospodarske namjene proizvodna namjena poslovna namjena ugostiteljsko turistika namjena

5. portska i rekreacijska namjena portski centri rekreacija

6. Javne zelene povrine javni park ureeno zelenilo (odmorite) spomen park

U cilju ostvarenja uravnoteenog odnosa osnovnih namjena povrina, usklaenog s ciljevima demografskog i gospodarskog razvoja utvrenog ovim Planom (broj stanovnika i radnih mjesta te prateih sadraja), detaljnijom razradom namjena povrina u obuhvatu GUP-a obvezno je potivati slijedee uvjete: maksimalna povrina zona stambene i

mjeovite, preteito stambene namjene 900 ha, minimalna povrina zona gospodarske

namjene, proizvodne i poslovne, 400 ha, minimalna povrina zona gospodarske

namjene, ugostiteljsko turistike, 60 ha, minimalna povrina zona portske i

rekreacijske namjene, 120 ha, minimalna povrina zona javne i drutvene

namjene, 160 ha, minimalna povrina zona javnih zelenih i

zatitnih povrina (bez Park ume Marjan), 160 ha.

Temeljni kriterij kojim e u obuhvatu GUP-a vrednovati stanje urbane strukture te temeljem tog vrednovanja utvrditi urbana pravila za budue ureivanje prostora grada, je stupanj konsolidiranosti urbanih podruja.

Pojam konsolidacije urbanog podruja pripada grupi kriterija pomou kojih se ocjenjuje stabilnost pojedinog podruja s obzirom na fiziku strukturu i aktivnosti. Visokokonsolidirana i konsolidirana struktura je ona za koju se kontrola promjena odvija prema pravilima po kojima je struktura i nastala. Ako se u neko podruje ele unijeti promjene koje bitno mijenjaju karakter (morfologiju, aktivnosti, intenzitete) podruja, bilo u fizike strukture bilo u aktivnosti, onda se to podruje smatra niskokonsolidiranim. Za kriterij konsolidiranosti utvruje se skala u rasponu od visokokonsolidiranih, preko konsolidiranih do niskokonsolidiranih podruja.

U postupku definiranja stupnja konsolidiranosti urbane strukture podruje grada je potrebno razgraniiti na preteito homogene urbane jedinice prema fizikim obiljejima (urbana morfologija), ureenosti i dovrenosti prostora. Vrednovanjem prostora grada prema gornjim obiljejima utvrditi e se tri razine prostornih jedinica, i to: visokokonsolidirana podruja karakterizira

visoka urbanistiko arhitektonska determiniranost i kvaliteta; u ovim je podrujima potreban najvii stupanj kontrole.

konsolidirana podruja su preteito urbanistiko arhitektonski definirana i

kvalitetna podruja u kojima je potreban visok stupanj kontrole, odnosno intervencija usmjerenih ka odravanju, dovravanju i dopunjavanju preteito javnim sadrajima i prostorima, uz potivanje prostornog koncepta.

niskokonsolidirana podruja su podruja grada u transformaciji, urbanistiki nedefinirana i dijelom nezakonito izgraena, s nerazvijenom i ne uvjetnom ulinom mreom, podlona sanaciji ili urbanoj obnovi (regeneraciji), mogu je visoki stupanj promjena, u neizgraenim je dijelovima potrebna osnovna regulacija odnosno definiranje osnovne urbane matrice i mree javnih prostora.

Visokokonsolidirana podruja se nalaze u obuhvatu gradskih kotareva Grad, Varo, Spinut, Lovret, Luac-Manu, Bol, Meje, Bavice i Gripe. Dijelovi ovih kotareva (osim kotara Grad) su konsolidirana podruja u koja jo spadaju Kman, Plokite, Lokve, Blatine-krape, Brda, Ravne njive, Kocunar, Suidar, Split 3, Trstenik, Pujanke, Visoka i Mertojak. Niskokosolidirana su preteito podruja gradskih kotareva odnosno mjesnih odbora Neslanovac, Mejai, njan, Stobre, Sirobuja, Kamen, ine i rnovnica (dio u obuhvatu GUP-a).

Za niskokonsolidirana podruja za koja ne postoje detaljniji planovi GUP-om je potrebno propisati izradu urbanistikih planova ureenja.

Utvruju se slijedei brojani prostorni pokazatelji za gustou stanovanja (Gst, Gust, Gbst) i gustou stanovnitva (Gnst):

Gst (netto) = odnos broja stanovnika i zbroja povrina graevnih estica za stambene graevine

min 260 st/ha Gust (ukupno neto) = odnos broja stanovnika i

zbroja povrina graevnih estica za stambene graevine i pratee funkcije stanovanja (ulice, parkiralita, zelene povrine i djeja igralita)

220 260 st/ha Gbst (bruto) = odnos broja stanovnika i zbroja

povrina graevnih estica Gust i ire stambene funkcije (sabirne ulice, parkovi, osnovna kola, povrine za rekreaciju)

180 - 220 st/ha Gnst = odnos broja stanovnika i povrine obuhvata

prostornog plana. 75 85 st/ha Obvezni prostorni pokazatelji za izgradnju unutar

obuhvata GUP-a (na graevnoj estici): a) izgraeni dio graevinskog podruja: maksimalni kig=1,0 maksimalni kis=8,0

b) neizgraeni dio graevinskog podruja: maksimalni kig=0,8 maksimalni kis=6,0

2. Graevinska podruja izvan obuhvata GUP-a

(propisanog ovim Prostornim planom) u naseljima Slatine, Srinjine, Sitno Gornje, Sitno Donje i rnovnica (dio izvan obuhvata GUP-a), osim podruja zatienih povijesnih cjelina, smatraju se niskokonsolidiranim podrujima.

Utorak, 13. prosinca 2005. SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Broj 31 Stranica 7

Na povrinama osnovne namjene u naseljima koja nisu obuhvaena GUP-om Splita (propisanog ovim Prostornim planom), gradi se u skladu s ovim Odredbama i propisanim detaljnijim planovima.

Prostornim planom su izdvojene zone osnovne

namjene: Javna i drutvena namjena D U Prostornom planu izdvojena su podruja javne i

drutvene namjene: socijalna D2 zdravstvena D3 osnovno i srednje obrazovanje D5 visoko uilite, sveuilite, znanstvene

institucije D6 povrine na kojima su mogue razliite javne i

drutvene namjene D a) Kampus Sveuilita u Splitu koncentriranje sadraja u funkciji visokog

kolstva s ciljem naglaavanja Sveuilinog kompleksa kao znaajne arine toke grada;

lociranje glavnine fakulteta, buduih instituta i tehnolokih centara, Sveuiline knjinice, Rektorata, Studentskog doma, Studentskog hostela, Pastoralnog centra Sveuilita i ostalih sadraja studentskog standarda (ugostiteljstvo, kulturni sadraji, portska dvorana, otvorena igralita, bazen i sl.) te potrebnih prometnih povrina i ostale infrastrukture;

formiranje javnog gradskog prostora dovretak Sveuiline osi koja e pjeaki povezivati stambena podruja Visoka, Suidar, Pujanke s podrujem Kampusa Sveuilita i du obalnom etnicom;

rjeavanje prometnih i pjeakih pravaca, parkiralita i garaa u funkciji kompleksa koji ine ujedno sastavni dio prometnog sustava grada.

b) Kliniki bolniki centar i pratei sadraji Podruje Firule Zona namijenjena bolnikim sadrajima tj.

dogradnji bolnikog kompleksa sa potrebnim bolnikim odjelima i specijaliziranim prateim slubama zdravstva;

U okviru kompleksa Firule potrebni su sljedei zahvati: 1) organiziranje Hitne medicinske pomoi na

prostoru izmeu dviju bolnica (Kriine i Firule);

2) izgradnja bolnikih sadraja i prateih slubi;

3) izgradnja ostalih zdravstvenih sadraja (klinike, ambulante i dr.);

4) izgradnja srednje zdravstvene kole i sadraja za smjetaj uenika;

5) izgradnja znanstvenih i prateih sadraja; 6) izgradnja prateih drutvenih sadraja

(socijalna skrb i drugi);

7) ureenje potrebnih ulica, zelenih povrina i parkiralinih povrina.

Omoguava se izgradnja i drugih kompatibilnih sadraja javne i drutvene namjene. Omoguava se rekonstrukcija postojeih legalnih graevina do gabarita i prema uvjetima koji e biti utvreni GUP-om Splita.

Podruje Kriine U okviru bolnikog kompleksa Kriine, uz

bolnike i pratee sadraje planiran je Medicinski fakultet Sveuilita u Splitu i Institut pomorske medicine. Omoguava se gradnja potrebnih sadraja zdravstva, obrazovanja i znanosti te potrebnih prateih sadraja.

c) Podruje javne i drutvene namjene unutar

Park-ume Marjan Vila Dalmacija ureenje kompleksa koji ukljuuje ograniene

ekskluzivne turistike kapacitete te javne sadraje (znanstveni, istraivako razvojni, pratei smjetajni), uz zatitu vrijednih dijelova prirode i mogunost razvijanja aktivnosti primjerenih ambijentu i potrebama grada,

ouvanje i odravanje Metrovievog kateleta te koritenje za potrebe kulture.

Podruje javne i drutvene namjene (prostor izmeu Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika i Galerije Metrovi) obuhvaa kulturne i znanstvene sadraje od

znaaja za Grad, upaniju i Dravu, te javne i drutvene sadraje koji slue susjednom stanovanju.

Institut za oceanografiju i ribarstvo Institut obuhvaa sadraje na kopnu i luku

posebne namjene (ostale luke); mogua je dogradnja sadraja za potrebe

znanstvenog i obrazovnog rada uz uvaavanje vrijednosti krajobraza i zatite spomenika kulture.

d) Institut za jadranske kulture i melioraciju kra ureenje kompleksa u funkciji djelatnosti

Instituta s pretenim poljoprivrednim povrinama (otvoreni nasadi, staklenici)

mogua je gradnja potrebnih sadraja obrazovanja i znanosti te potrebnih prateih sadraja.

e) Ostale zone javne i drutvene namjene u

naseljima unutar obuhvata GUP-a Splita podruje osnovne kole i streljane u Stobreu, f) Ostale zone javne i drutvene namjene u

naseljima izvan obuhvata GUP-a Splita oznaene su u kartografskim prikazima graevinskih podruja naselja 1:5 000 a uvjeti dani u odgovarajuim poglavljima ovih odredbi.

Stranica 8 Broj 31 SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Utorak, 13. prosinca 2005.

Gospodarska namjena Proizvodna namjena (preteito industrijska i

zanatska) I U okviru izdvojenih zona za preteito industrijsku

i zanatsku namjenu mogu se graditi industrijski, zanatski proizvodni i usluni pogoni svih vrsta te poslovni sadraji (zatvorena i otvorena skladita, poslovne, upravne i trgovake graevine kao i ostali sadraji komplementarni osnovnoj namjeni).

Omoguava se zadravanje postojeih i izgradnja novih graevina i sadraja koji su obzirni prema okoliu odnosno grade se i rekonstruiraju u skladu s opim uvjetima gradnje te mjerama i propisima o zatiti od nepovoljnih utjecaja na okoli (toke 3. i 8. ovih odredbi).

Omoguava se, kroz detaljnije planove, unutar zone gospodarske namjene I (Mejai, zapadni dio) formiranje zona ili graevnih estica mjeovite namjene do maksimalno 20% obuhvata cijele zone.

Poslovna namjena K Poslovna namjena K je odreena za dijelove

prostora unutar obuhvata GUP-a Splita, odnosno podruje TTTS (trgovako transportni terminal Stobre). Mogu je smjetaj trgovakih i skladinih sadraja, servisa te istih proizvodnih pogona s prateim sadrajima (izlobeni saloni, ugostiteljski sadraji, komunalni objekti i ureaji), sajam i sl.

Poslovna namjena K, na potezu uz Vukovarsku ulicu, pored gradnje poslovnih, trgovakih i uslunih sadraja planira se i izgradnja javnih i drutvenih, ugostiteljsko turistikih te sportskih i rekreacijskih sadraja.

Poslovna namjena K, na istonoj obali Gradske luke, pored gradnje prometnih sadraja omoguava se gradnja poslovnih (trgovakih i uslunih sadraja) te ugostiteljsko turistikih sadraja, posebno hotela kao i javnih i drutvenih sadraja.

Poslovna namjena K, na podruju bive vojarne Draevac. Unutar ove zone mogue je pored poslovnih i smjetanje proizvodnih te javnih i drutvenih sadraja i ostalih prateih sadraja.

Poslovna namjena - K je odreena za biva eksploatacijska podruja (kamenolom Perun i kamenolom Srinjine) kao budua namjena nakon sanacije. U sklopu tih zona omoguava se gradnja sadraja gospodarske namjene i potrebnih javnih i drutvenih sadraja na temelju detaljnijeg prostornog plana (urbanistiki plan ureenja).

Ugostiteljsko-turistika namjena T1, T2, T3 Razvoj turizma je jedan od temeljnih ciljeva

ukupnog razvoja Splita. U okviru zona izdvojenih za turistiku namjenu predviena je gradnja hotela, turistikih naselja, kampova, prateih ugostiteljskih, sportsko-rekreacijskih, prometnih i komunalnih objekata te otvorene zelene povrine. Pored tih zona planira se izgradnja turistikih kapaciteta unutar zone mjeovite namjene, posebno u sredinjim dijelovima Splita.

Turizam u gradu ukljuuje dvije osnovne turistiko razvojne zone - primarna zona ukljuuje gradsko sredite koje zahtijeva investicije u rjeenje prometa, ureenje javnih i zelenih povrina kao i restauraciju i prenamjenu graevina kulturnog znaaja, a prioritet ove zone predstavljaju povijesna jezgra i kontaktna podruja, posebno zapadna i istona obala Gradske luke. Turistiko ugostiteljska zona Gradska luka

zapadna obala (T1): ureenje zapadne obale gradske luke u funkciji turizma (smjetajni, ugostiteljski i kulturni, trgovaki sadraji) kroz izgradnju novih i prenamjenu postojeih graevina, reguliranje obalne linije za potrebe pomorskog prometa i du obalnu etnju, intervencije u akvatorij radi formiranja etnice i novih javnih obalnih povrina za potrebe pomorskog prometa (brze linije, mega jahte, izletnike linije);

Turistiko ugostiteljska zona Duilovo (T1) je zona turistikih, sportskih i rekreacijskih sadraja uz ureenje nasutog platoa i izgradnju turistikih, javnih i poslovnih sadraja s oblikovanjem nove gradske rive, izgradnjom luke nautikog turizma kapaciteta 400 vezova, ureenjem plaa i sportskih centara (jedrenje i drugi sportovi na moru), ureenjem sjevernog platoa sa smjetajnim kapacitetima, sportskim sadrajima i drugim prateim sadrajima. Omoguava se prenamjena dijela kompleksa hotela Zagreb u dom za starije osobe;

Turistiko ugostiteljska zona Trstenik-Radoevac (T1) je zona turistikih, sportskih i rekreacijskih sadraja, ureenje javnih plaa, ugostiteljskih i rekreacijskih povrina u obalnom dijelu, parkiralita i drugih potrebnih sadraja bez sadraja stalnog ili povremenog stanovanja.

Postojee hotelske komplekse (hotel Split) potrebno je rekonstruirati i dopunjava prateim sadrajima u cilju poveanja kvalitete turistike ponude.

Nova izgradnja mogua je jedino u funkciji gradnje novih turistikih kapaciteta i prateih sadraja. Ukupno podruje zahtijeva sanaciju i oplemenjivanje krajobraza i otvorenih zelenih i javnih prostora, kao i sanaciju kolnih i parkiralinih povrina to je potrebno regulirati kroz detaljnije prostorne planove.

Postojei kamp u Stobreu (T3, ue rnovnice) se ureuje i oprema potrebnim sadrajima u cilju podizanja kategorije.

Turistiko ugostiteljska zona Oriac Stobre (T1) je zona turistikih, sportskih i rekreacijskih sadraja.

Turistiko ugostiteljske zone u Slatinama (T2) predstavljaju podruja turistike namjene sa prateim sadrajima i smjetajnim kapacitetima (turistiko naselje, hotel).

Utorak, 13. prosinca 2005. SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Broj 31 Stranica 9

portska i rekreacijska namjena R, R1, R3, R4, R5, R6

portska i rekreacijska namjena su posebno izdvojene Prostornim planom i obuhvaaju sadraje u naselju i izvan naselja.

Povrine za rekreaciju obuhvaaju: povrine kupalita na obalnom podruju

Slatina i Splita a obuhvaa ureene morske plae (R3). Izvan luka i zone posebne namjene omoguava se ureenje i opremanje ureenih morskih plaa to ukljuuje plane povrine i graevine u funkciji plae kabine, tueve, usluge (iznajmljivanje planih i sportskih rekvizita), zabavne i ugostiteljske sadraje. Prirodne morske plae planiraju se na dijelovima obale koja se uva u prirodnom izgledu (istona i juna obala otoka iovo, obala od rta Marjana do uvale Kajuni te obala od Duilova do Stobrea).

rekreacijske zone (R) Sitno Gornje i to brdo Makirina sa Zvjezdanim selom i zona Rudine;

rekreacijska namjena na potezu Stobre-rnovnica (R, R1), prvenstveno je namijenjena rekreaciji i otvorenim igralitima uz mogunost zadravanja postojeeg golf vjebalita. Ukoliko se zadri postojee golf vjebalite nije doputena upotreba pesticida i drugih tetnih kemikalija, koje mogu zagaditi tlo, rijeku rnovnicu i priobalno more namijenjeno za kupanje.

Rekreacijskim povrinama smatra se podruje Mosora sa planinarskim domom i drugim izgraenim graevinama. Do planinarskog doma na Mosoru mogua je gradnja iare. Povrine za port obuhvaaju: portska zona u Stobreu (R6) namijenjena

je za nogometni stadion s prateim sportskim i poslovnim sadrajima;

portska zona Firule (R4 i R5) namijenjena je za teniski centar i centar vodenih sportova s prateim sportskim sadrajima te ugostiteljsko turistikim sadrajima;

portska namjena Poljud, (R5, R6) predstavlja podruje primarno sportskih i rekreacijskih sadraja (zatvorena i otvorena igralita, zatvoreni i otvoreni bazeni), ugostiteljsko turistikih (hotel i restoran i drugo) i zabavnih sadraja, luka posebne namjene (portske luke) sa suhim vezovima ukljuujui na proirenom lukobranu, uz mogue koritenje dijela kapaciteta za potrebe sajmova (posebno nautikih). Zona obuhvaa portski centar (R6) sa gradskim stadionom te centar za vodene portove;

portski centar (R6), Gripe i Park mladei, preteito ili djelomino dovreni i izgraeni sadraji zatvorenih i otvorenih igralita, povrina za rekreaciju, ugostiteljstvo (hotel i restoran i drugo) i poslovne sadraje, garae i parkiralita;

portski centar (R6), rnovnica, Srinjine i Sitno Gornje, su podruja primarno sportskih sadraja naselja (zatvorenih i otvorenih igralita), ugostiteljskih i zabavnih sadraja, smjetajnih kapaciteta (do 40 leajeva). Pratei ugostiteljski, zabavni, smjetajni kapaciteti ne mogu se graditi prije gradnje sportskih sadraja. U obuhvatu portskog centra rnovnica doputa se zadravanje postojeih graevina ili njihova rekonstrukcija i prenamjena u ugostiteljsko turistike, javne i drutvene namjene.

Javne zelene povrine Javne zelene povrine odreene su u naselju i uz

naselje. Javne zelene povrine unutar podruja koje je obuhvaeno GUP-om Splita odreene su za ouvana i vrijedna podruja (obalno podruje Meja, Katalinia brig, Turska kula, pojas Bavica i obalni pojas od Duilova do Stobrea), znaajna za krajobrazne vrijednosti grada i osiguranje javnih prostora. Na ostalom podruju javne zelene povrine su odreene uz rijeku rnovnicu, u Srinjinama i Slatinama.

Ureenje javnih zelenih povrina uz Sustipanski put i na Katalinievom brigu obuhvaa i radove na gradnji i ureenju podzemnih etaa (ureaj za proiavanje otpadnih voda, garaa i drugi sadraji) bez nove gradnje na povrini, to e se odrediti GUP-om Splita.

Postojee legalne graevine unutar javnih zelenih povrina mogu se rekonstruirati bez izmjene gabarita i mijenjati namjenu primjerenu karakteru zone. Omoguava se rekonstrukcija i prenamjena graevine MUP-a na Katalinia brigu (bivi istrani zatvor) u hotel uz zadravanje postojeeg nadzemnog volumena bez poveanja visine, a to e se detaljnije odrediti GUP-om Splita.

Detaljniji uvjeti ureenja za javne zelene povrine u obuhvatu GUP-a Splita odredit e se GUP-om Splita.

Ureenje javnih zelenih povrina izvan obuhvata GUP-a Splita odreeno je u podtoki 3. toke 2.2.1.7. ovih odredbi.

Groblja U Prostornom planu je naznaena lokacija

postojeih groblja i zona irenja za budue ureivanje u skladu sa potrebama, vaeim propisima i posebnim uvjetima.

Ostale povrine Infrastrukturni sustavi IS Gradska luka; Sjeverna luka; TS 220/110 kV Vrboran; TS TTTS 110/20 kV; Glavni eljezniki kolodvor Split u Kopilici; Ureaji za proiavanje otpadnih voda Stupe. Omoguava se u obuhvatu zona infrastrukturnih

sustava Gradska luka, Sjeverna luka i prometni vor u Kopilici pored prioritetnog rjeavanja potreba osnovnog infrastrukturnog sustava i izgradnja

Stranica 10 Broj 31 SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Utorak, 13. prosinca 2005. prateih sadraja prometne, poslovne, ugostiteljsko turistike i druge namjene.

Odlagalite komunalnog otpada sanacija - K4 Planira se sanacija odlagalita komunalnog otpada

Karepovac i konani prestanak rada kada se uspostavi upanijski centar za gospodarenje otpadom.

Posebna namjena Zone posebne namjene su odreene u funkciji

obrane. Graevine i prostori od interesa za obranu su odreeni u zonama posebne namjene i obuhvaaju vojne komplekse: vojarna Sveti Nikola, Lora; vojni kompleks Rt Marjan, postaja za

razmagnetiziranje brodova; vojni objekt Hrid Galija, postaja za kontrolu

brodskog magnetizma; vojni kompleks rnovnica; vojni kompleks Korenica u rnovnici. Graevine i prostori od interesa za obranu ureuju

se i grade u skladu s posebnim uvjetima nadlenog tijela obrane. Prostornim planom su odreene zatitne i sigurnosne zone u skladu sa zahtjevima MORH-a: zona zabranjene izgradnje - unutar te zone

mogu se graditi samo graevine za potrebe obrane;

zona ograniene izgradnje - unutar te zone nije mogua gradnja graevina koje svojom visinom nadvisuju vojne komplekse i time predstavljaju fiziku zapreku koja ometa rad vojnih ureaja. Unutar postojeih naselja za koje je utvren reim ograniene izgradnje mogua je gradnja novih stambenih i prateih graevina ukoliko nisu protivne ogranienjima iz prethodne reenice ovog pasusa. Za gradnju bilo koje vrste graevina, potrebno je prethodno pribaviti suglasnost nadlenog tijela obrane.

Za vojne komplekse Korenica i rnovnica odreena je zona kontrolirane izgradnje irine 100,0 m raunajui od ruba ograde (zone posebne namjene). Zbog izgraenosti okolnog terena odreuju se posebni uvjeti gradnje u skladu s posebnim propisima: zabrana izgradnje industrijskih i energetskih

graevina, dalekovoda, antena, skladita metalnih konstrukcija, elektronskih ureaja i drugih objekata koji emitiranjem elektro-magnetskih valova ili na drugi nain mogu ometati rad vojnih ureaja;

zabrana izgradnje graevina koje svojom visinom nadvisuju vojni kompleks (objekti vii od P+1) i time predstavljaju fiziku zapreku koja bi ometala rad vojnih ureaja;

zabrana izgradnje skladita goriva i opasnih tvari, izvora zagaenja te ostalih slinih graevina koje bi mogle negativno utjecati na sigurnost i funkcionalnost vojnog kompleksa;

uz vojni kompleks osigurati nesmetan prolaz minimalne irine 10,0 m koji e se regulirati prostornom planovima ueg podruja, ukoliko

je njihova izrada obvezna, odnosno posebnim uvjetima;

postojee stambene graevine mogu se rekonstruirati i adaptirati ako namjena tih graevina nije protivna definicijama navedenih zatitnih zona;

nije doputena gradnja novih graevina i rekonstrukcija i dogradnja postojeih graevina bez suglasnosti Ministarstva obrane RH. Za izgradnju bilo koje vrste graevine potrebno je pribaviti citiranu suglasnost, ako prostornim planom ueg podruja nije drugaije odreeno.

U koritenju prostora od interesa za obranu uskladit e se koritenje umskih, poljoprivrednih i vodnih povrina. U detaljnijim planovima mogue je pojedine graevine i prostore od interesa za obranu prenamijeniti za mjeovitu ili neku drugu namjenu u sklopu graevinskog podruja ili drugu namjenu izvan graevinskog podruja naselja a na temelju prethodne suglasnosti nadlenog tijela obrane.

Zone vojnih kompleksa odreen su kao zone posebne namjene i prikazane u grafikom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 1 Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25 000. Zone posebne namjene te zatitne i sigurnosne zone vojnih objekata prikazane su u grafikom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 3.2 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora u mjerilu 1:25 000.

Zatitne i pejzane povrine Obuhvaaju vee neizgraene zelene povrine u

sklopu naselja koje su dijelom ureene ili se, do konanog ureenja koriste za poljoprivrednu proizvodnju.

Vodne povrine Vodne povrine obuhvaaju rijeku rnovnicu te

potoke i bujice na podruju Grada Splita. More Zatieno obalno podruje mora obuhvaa

pripadajui dio otoka iovo, pojas kopna u irini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u irini od 300 m od obalne crte i ucrtan je u svim kartografskim prikazima Prostornog plan u mjerilu 1:25 000.

Obalna linija ucrtana u kartografskim prikazima ovog prostornog plana oznaava liniju ucrtanu na topografskoj podlozi. Podruja na kojima je mogua znaajnija izmjena odreena je u kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena povrina, 1:25000. Na ostalim dijelovima obale mogue su manje izmjene obalne crte u svrhu ureenja luka, plaa i dijelova obale u naselju i turistikim zonama. Obalno more irine od 300 m odreuje se za sadraje vezane uz koritenje kopna na obalnom rubu (zatieno podruje, luko podruje, ostale luke posebne namjene, port i rekreacije, i dr.).

Prometne povrine i trase Uvjeti za ureenje prometnih povrina i trasa,

graevina i ureaja za razvoj cestovnog,

Utorak, 13. prosinca 2005. SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Broj 31 Stranica 11 eljeznikog, pomorskog i zranog prometa odreeni su u toki 5. ovih Odredbi.

Prometne povrine i trase su prikazane u grafikom dijelu Prostornog plana, kartografski prikaz br. 1 Koritenje i namjena povrina i 2.1. Infrastrukturni sustavi, Promet, u mjerilu 1:25 000. Svi prikazi prometnih povrina i trasa izvan obuhvata ovog Prostornog plana su orijentacijski i shematski i slue boljem razumijevanju ireg prometnog sustava.

1.2. Mjeovita namjena

lanak 9.

Prostornim planom su izdvojene povrine

mjeovite namjene za razvoj i ureenje naselja (izgraeni i neizgraeni dio graevinskog podruja naselja).

Na povrinama mjeovite namjene Splita, Stobrea, Kamena (vei dio) i rnovnice (manji dio) gradi se u skladu s GUP-om Splita propisanim ovim Prostornim planom. Odredbama GUP-a Splita detaljnije se razrauju i dopunjuju odredbe ovog Plana.

Na povrinama mjeovite namjene naselja koja nisu obuhvaena GUP-om Splita gradi se u skladu s ovim Odredbama. 2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA 2.1. Graevine od vanosti za Dravu i upaniju

lanak 10.

Graevine od vanosti za Dravu i upaniju odreene su prema znaenju u prostoru (veliina, obuhvat, zatita prostora), a sukladno posebnom propisu i Prostornim planom Splitsko-dalmatinske upanije.

Prostor graevina od interesa za Dravu i upaniju odreuje se graevinskim podrujima, trasom, lokacijom i ostalim kriterijima iz Prostornog plana, a sadrani su u:

a) Kartografskim prikazima 1. Koritenje i namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi 3. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu

prostora b) Tekstualnom dijelu Prostornog plana

lanak 11.

2.1.1. Graevine od vanosti za Dravu

Prostornim planom se odreuju sljedee

graevine od vanosti za Dravu: 1. Prometne graevine a) Cestovne graevine s pripadajuim objektima i

ureajima: Brza cesta: D1 dravna cesta (dionica SolinKlis), dionica

duine oko 1,0 km;

D8 dravna cesta (obilaznica Splita), dovretak ceste sa etiri nova denivelirana krianja, dionica duine oko 6,5 km;

brza dravna cesta Trogir-Omi, nova dionica na podruja Grada Splita sa dva denivelirana vorita, duine oko 2,4 km.

Ostale dravne ceste: D410 dravna cesta (D8 trajektna luka Split),

duine 5,6 km; novi pristup gradskoj luci, nastavak dravne

ceste D 410, oko 600 m (nadzemna trasa); D126 dravna cesta Trogir (D315) Arbanija

Slatine, (ukupne duine 7,6 km), dionica duine oko 2,2 km;

planirana dravna cesta na trasi postojee upanijske ceste 6144 (Stobre D8 TTTS), duine oko 0,8 km.

Ukupna duina dravnih cesta 19,1 km od toga oko 3,0 km nove dionice (ili 15,7%).

b) eljeznike graevine s pripadajuim

graevinama, postrojenjima i ureajima, osim industrijskih kolosijeka: Magistralna pomona eljeznika pruga Split

Zagreb, dogradnja drugog kolosijeka od tunela Brda do granice grada Splita i dalje prema Katelima i Zagrebu

Planirana magistralna eljeznika pruga spoj na Jadransku eljeznicu

Glavni eljezniki kolodvor Split - Kopilica c) Pomorske graevine s pripadajuim objektima i

ureajima: Morska luka otvorena za javni promet Luka Split, Morske luke posebne namjene - vojna luka Lora - luke nautikog turizma Luka nautikog turizma ACI, kapaciteta 450

vezova; Planirana luka nautikog turizma njan-

Duilovo, kapaciteta 400 vezova 2. Energetske graevine a) Dalekovod, transformatorsko i rasklopno

postrojenje napona 220 kV i 110 kV Transformatorska stanica 220/110/35 kV TS Vrboran Transformatorska stanica 110/20(10)kV TS Suidar (rekonstrukcija u zatvoreno

postrojenje) TS Split 3 (Visoka) TS Meterize TS Dobri (zamjena postojee TS 35/10 kV) TS Dujmovaa TS Gripe (nova lokacija) TS Brodogradilite (zamjena postojee TS

35/10 kV) TS TTTS (Terminal)

Stranica 12 Broj 31 SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Utorak, 13. prosinca 2005.

Dalekovodi 220 kV DV 2x220 kV TS Konjsko TS Vrboran DV 220 kV HE Zakuac TS Konjsko DV 220 KV HE Zakuac TS Bilice DV 2x220 kV uvod DV 220 kV Zakuac

Konjsko u TS Vrboran Dalekovodi 110 kV DV 110 kV HE Zakuac TS Meterize I. DV 2x110 kV HE Zakuac TS Meterize II. DV 110 kV TS Meterize TS Sinj DV 2x110 kV TS Meterize TS Vrboran DV 2x110 kV TS Vrboran TS Dujmovaa DV 2x110 kV TS Vrboran KS Pujanke KB 110 kV TS Vrboran TS Gripe KB 110 kV TS Gripe - TS Dobri KB 110 kV TS Dobri TS Katela KB 110 kV TS Vrboran TS Suidar KB 110 kV TS Suidar TS Brodogradilite KB 110 kV TS Brodogradilite - TS Katela KB 2x110 kV TS Vrboran TS Split 3

(Visoka) KB 110 kV TS Vrboran TS Split 3 (Visoka) b) Magistralni plinovod planiran 3. Vodne graevine a) Graevine za koritenje voda: vodoopskrbni sustav Split Solin Katela b) Graevine za zatitu voda: sustav za odvodnju otpadnih voda Splita i

jugozapadnog dijela Solina (EKO projekt Katelanski zaljev), kapaciteta veeg od 100.000 ES

4. Proizvodne graevine a) Slobodna zona Sjeverna luka b) Brodogradilite u Splitu postojea graevina

u proizvodnoj zoni 5. Zdravstvene graevine Kliniki bolniki centar Split 6. portske graevine Kompleks portskih objekata Kompleks Poljud portski centar Gripe Sportski centar Park mladei. 7. Graevine i kompleksi za potrebe obrane vojarna Sveti Nikola, Lora; kompleks Marjan; objekt Hrid Galija; kompleks rnovnica; kompleks Korenica u rnovnici.

2.1.2. Graevine od vanosti za upaniju

lanak 12.

1. Prometne graevine a) Cestovne graevine s pripadajuim objektima i

ureajima:

upanijske ceste Obuhvaaju sve danas razvrstane upanijske

ceste, ceste koje su razvrstane u Prostornom planu u kategoriji upanijskih cesta, te ostale ceste koje e se naknadno razvrstati u upanijske ceste.

Lokalne ceste Obuhvaaju sve danas razvrstane lokalne ceste,

ceste koje su razvrstane u Prostornom planu u kategoriju lokalnih cesta, te ostale ceste koje e se naknadno razvrstati u lokalne ceste.

b) Pomorske graevine: Morska luka otvorena za javni promet

upanijskog znaaja: luka Split (u sklopu Gradske luke) luka Stobre luka Slatine Luke posebne namjene - portske luke: portska luka Split portska luka Spinut Planirane portske luke u Poljudu, ureuje se

oblikovanjem nove obalne linije, portska luka Zvonac portske luke Labud i Mornar, (u sklopu

gradske luke) portska luka Matejuka (zatiena luka u

sklopu Gradske luke) portska luka Zenta portska luka Stobre portska luka Slatine

- ostale luke luka Instituta za oceanografiju i ribarstvo na rtu

Marjana luka tijela unutarnjih poslova na junoj obali

poluotoka Lora - Servisna baza za opremu i ureenje brodova

(sjeverna strana Splitskog poluotoka) 2. Regulacijske i zatitne graevine rijeka rnovnica regulacijske i zatitne vodne

graevine obalne zatitne graevine ostale regulacijske i vodne graevine na

lokalnim vodama stalni i povremeni potoci i bujice

3. Graevine za postupanje s otpadom sabirne i reciklane stanice sustava

gospodarenja otpadom 4. Graevine za eksploataciju mineralnih

sirovina zatvaranje kamenoloma Perun i Srinjine

Utorak, 13. prosinca 2005. SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Broj 31 Stranica 13 2.2. Graevinska podruja naselja

lanak 13.

Prostornim planom su utvrene granice

graevinskih podruja naselja Split, Kamen, Stobre, Slatine, rnovnica, Srinjine, Sitno Donje i Sitno Gornje, kao temelj za racionalno organiziranje, ureivanje i oblikovanje prostora.

Temeljom funkcionalnih i morfolokih obiljeja prostora graevinska podruja Grada Splita podijeljena su na:

Obalno podruje urbano podruje grada (naselja Split, Stobre,

Kamen - vei dio i rnovnica - manji dio), obuhvat Generalnog urbanistikog plana Splita propisanog ovim Planom;

otoko podruje iova (naselje Slatine). Zaobalno podruje podruje ostalih naselja (ostali dio naselja

rnovnice, Srinjine, Sitno Gornje i Sitno Donje).

Granice graevinskog podruja razgraniuju

povrine izgraenog dijela naselja i povrine predviene za irenje naselja od ostalih povrina namijenjenih razvoju poljoprivrede i umarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na namjenu mogu obavljati izvan graevinskog podruja naselja.

Urbano podruje grada ine povrine stambene i mjeovite namjene (preteito stambene, stambene i poslovne), povrine osnovne namjene (javna i drutvena namjena, gospodarska namjena, portske i rekreacijske namjene) kao i povrine infrastrukturnih sustava, prometne i zelene povrine, mora i vodene povrina te komunalni objekti i ureaji. Na graevinskom podruju naselja Split, veeg dijela naselja Kamen, naselje Stobre te manjeg dijela naselja rnovnica (urbano podruje grada) gradi se, odnosno ureuje prostor u skladu s ovim odredbama, ukoliko je to izriito navedeno, i GUP-om Splita.

Podruja naselja izvan obuhvata Generalnog urbanistikog plana Splita, na obalnom i zaobalnom dijelu, su povrine mjeovite namjene u kojima prevladava stambena izgradnja nie gustoe, te svi sadraji naselja koji prate stanovanje: javni i drutveni sadraji, portsko-rekreacijski sadraji, gospodarski sadraji (proizvodno-servisni, turistiko-ugostiteljski i drugi gospodarski sadraji), prometne i zelene povrine, more i vodene povrine te komunalni objekti i ureaji.

Na graevinskim podrujima naselja koja nisu obuhvaena granicom podruja za koje se izrauje GUP Splita, gradi se u skladu s ovim odredbama.

Graevinska podruja naselja razgraniena su na izgraeni i neizgraeni dio mjeovite namjene te ucrtana u katastarskim planovima u mjerilu 1:5 000, u grafikom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 4. Graevinska podruja naselja.

2.2.1. Povrine za gradnju

lanak 14.

Unutar graevinskog podruja naselja (mjeovita namjena), izvan obuhvata GUP-a Splita, mogu se graditi stambene, stambeno-poslovne graevine, gospodarske, javne i drutvene, sportske i ostale graevine.

Stambeno-poslovna graevina ima u dijelu graevine ureen prostor poslovne (uredske, trgovake, servisne i sl.), ugostiteljske, drutvene namjene (jaslice, vrti, knjinica, udruge, obrazovne i sl.) i jednostavne proizvodne sadraje koji nemaju tetan utjecaj na okoli (buka, zagaenje zraka, zraenje, kamionski promet i drugo) i koji su kompatibilni s namjenom stanovanja.

Na jednoj graevnoj estici, mogu se, uz stambene ili stambeno-poslovne graevine, graditi i pomone graevine ukljuujui i gospodarske.

U neizgraenom dijelu graevinskog podruja naselja Slatine, u pojasu irine 70 m od obalne crte moe se planirati samo izgradnja hotela, graevina javne namjene, i ureenje javnih povrina, infrastrukturnih i drugih graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (luka, plane graevine i sl.). 2.2.1.1. Veliina i izgraenost graevne estice i visina stambenih i stambeno-poslovnih graevina

lanak 15.

1. Veliina graevne estice za gradnju stambene i stambeno-poslovne graevine koje se grade u neizgraenom dijelu naselja (mjeovita namjena) iznosi: za slobodnostojee graevine najmanje 600

m2, s tim da irina graevne estice, mjerene na mjestu graevnog pravca graevine, ne moe biti manja od 18 m;

za dvojne graevine najmanje 480 m2, s tim da irina graevne estice, mjerene na mjestu graevnog pravca graevine, ne moe biti manja od 14 m;

za graevine u nizu 360 m2, s tim da irina graevne estice, mjerene na mjestu graevnog pravca graevine, ne moe biti manja od 6 m.

Slobodnostojea graevina je graevina koja sa svih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu esticu ili javnu povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina.

Dvojna graevina je graevina ija se jedna strana nalazi na mei graevne estice i na toj strani se naslanja na susjednu graevinu, a sa ostalih strana ima neizgraeni prostor; maksimalna visina dvojne graevine izvan obuhvata GUP-a (ije su granice utvrene ovim Planom) je P+2.

Graevina u nizu je graevna cjelina od najmanje tri meusobno prislonjene graevine priblino jednakih gabarita i oblikovanja, ija gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja uvjetuje cjelovito rjeenje graevne cjeline; maksimalna

Stranica 14 Broj 31 SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Utorak, 13. prosinca 2005. visina graevine u nizu izvan obuhvata GUP-a (ije su granice utvrene ovim Planom) je P+1.

Veliina graevne estice za gradnju stambene i stambeno-poslovne graevine koje se grade u izgraenom dijelu naselja iznosi: za slobodnostojee graevine najmanje 400

m2, s tim da irina graevne estice, mjerene na mjestu graevnog pravca graevine, ne moe biti manja od 14 m;

za dvojne graevine najmanje 300 m2, s tim da irina graevne estice, mjerene na mjestu graevnog pravca graevine, ne moe biti manja od 12 m;

za graevine u nizu 200 m2, s tim da irina graevne estice, mjerene na mjestu graevnog pravca graevine, ne moe biti manja od 6 m.

Minimalna graevna estica moe biti i do 40% manja od utvrene ovim Planom ukoliko je njeno smanjenje rezultat potrebe formiranja ili rekonstrukcije javno prometne povrine, ili se nalazi u izgraenim dijelovima niskokonsolidiranih podruja.

2. Ukupna izgraenost graevne estice iznosi: za slobodno stojee graevine najvie 30%; za dvojne graevine najvie 35%; za graevine u nizu najvie 40%. Maksimalna povrina zemljita pod graevinom

pojedine graevine stambene ili stambeno-poslovne namjene iznosi: za slobodno stojee graevine najvie 250

m2; za dvojne graevine najvie 200 m2; za graevine u nizu najvie 150 m2. U izgraenim dijelovima graevinskog podruja

naselja, na graevnim esticama to su manje od utvrenih u podtoki 1. ove toke i s izgraenou veom od utvrene u podtoki 2. ove toke, kod rekonstrukcije ili zamjene graevina, te u izgraenim dijelovima niskokonsolidiranih podruja, ne smije se poveavati izgraenost graevne estice.

3. Stambena i stambeno-poslovna slobodnostojea

i dvojna graevina moe imati maksimalnu visinu (E) - P+2 s mogunou gradnje podruma, a graevine u nizu P+1 s mogunou gradnje podruma. Najvea visina (V) stambene ili stambeno-poslovne graevine mjereno od najnie kote ureenog terena uz graevinu do gornje kote vijenca graevine iznosi: prizemnica (P) 4,0 m (za kosi teren 5,0 m); katnica (P+1) 7,0 m (za kosi teren 8,0 m); dvokatnica (P+2) 10,0 m (za kosi teren

11,0m). Iznimno, u niskokonsolidiranim podrujima

maksimalna visina moe biti Po+P+3, odnosno maksimalna visina V=13,0 m mjereno od najnie kote ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine. U smislu ovih odredbi podrum je podzemni dio graevine ispod prizemlja. Omoguava se izgradnja podruma a vie od jedne podrumske etae se omoguava u sluaju kada se u drugim

podrumskim etaama predvia ureenje garae i u tom sluaju svjetla visina podrumske etae iznosi maksimalno 2,40 m. Podrumske etae se ne mogu namjenjivati stambenim ili poslovnim prostorima za boravak ljudi). Samo prva podrumska etaa moe imati doputeni nadzemni dio a ostale moraju biti potpuno ukopane.

Ukoliko je visinska razlika najvie i najnie kote prirodnog terena uz graevinu do 1,5 m teren se smatra ravnim a ukoliko je ta visinska razlika vea teren se smatra kosim.

Na ravnom terenu prizemlje je etaa graevine ija je kota poda najvie 1,0 m iznad najnie kote ureenog terena uz graevinu. Na kosom terenu prizemlje je etaa graevine ija kota poda moe biti najvie 2,0 m iznad najnie kote ureenog terena uz graevinu. Doputa se gradnja pristupa u podrumsku etau koji se ne obraunava kao najnia kota ureenog terena uz graevinu.

U sluaju kosog terena i izgradnje potpornog zida prema ulici (vrijedi za lokalne i nerazvrstane ceste) kao rezultat rjeenja javno prometne povrine omoguava se gradnja garaa i pomonih prostora iza potpornog zida to se rauna kao podrumska etaa. Ukoliko se teren iznad tako odreene podrumske etae obradi kao terasa ulazi u koeficijent izgraenosti graevne estice, a ne ulazi ukoliko se obradi kao zelenilo. U ulici ispred potpornog zida obvezna je minimalna irina nogostupa od 2,0 m. U ovom sluaju se ne primjenjuje odredba o ogranienju izmjene prirodnog terena kroz ureenje graevne estice iz toke 2.2.1.4. Maksimalna visina gornje kote ploe podrumske etae je 3,5 m mjereno od srednje visinske kote nogostupa uz graevnu esticu. Najvea visina (V) osnovne graevine mjereno od gornje kote ploe podruma do vijenca graevine iznosi: prizemnica (P) 3,0 m; katnica (P+1) 6,0 m; dvokatnica (P+2) 9,0 m. Na graevnoj estici u pojasu irine 5,0 m od

regulacijskog pravca nije doputena gradnja iznad podrumskog dijela graevine.

4. Stambena i stambeno-poslovna graevina, ako

se gradi na slobodnostojei nain, mora biti udaljena najmanje pola visine (V/2) od mee susjednih graevnih estica, ali ne manje od 4 metra. Balkoni, terase i otvorena stubita ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 4 metra od mee susjedne graevne estice.

U zatienim ruralnim cjelinama omoguava se gradnja stambene i stambeno-poslovne graevine na udaljenosti manjoj od 4 metra od mee susjedne estice, ali ne manje od jedan metar, pod uvjetom da se na graevini koja je udaljena od susjedne graevne estice manje od 4 metra, ne smiju postavljati otvori prema toj mei. Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraeni od staklene opeke ili otvori s neprozirnim staklom veliine do 60/60 cm.

Dvojna stambena i stambeno-poslovna graevina to se jednom stranom prislanja na susjednu graevinu ili meu, mora s drugim dijelovima

Utorak, 13. prosinca 2005. SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Broj 31 Stranica 15 graevine biti udaljena od granice susjedne graevne estice najmanje V/2, ali ne manje od 4,5 metra.

Stambena i stambeno-poslovna graevina to se gradi u nizu, bonim e stranama biti prislonjena na granice susjednih graevnih estica, a od stranje strane mora biti udaljena od granice susjedne graevne estice najmanje V/2 ali ne manje od 4,5 metra.

Iznimno, u niskokonsolidiranim podrujima stambena i stambeno poslovna graevina moe biti udaljena od mee 1,0 m ako nema otvore, a minimalna udaljenost odnosno graevni pravac od javno prometne povrine ne moe biti manji od 1,0 m.

5. Za sloenije programe izgradnje na obuhvatu

minimalne povrine 5000 m2 utvruje se mogunost poveanog intenziteta izgradnje uz uvjet planiranja i ureenja minimalno 15% povrine zahvata kao javne parkovne, sportsko rekreacijske i sline namjene koja postaje javna gradska povrina. Poveani intenzitet izgradnje se moe ostvariti kao dodatna visina izgradnje (jedna etaa odnosno maksimalna visina slobodnostojee stambene ili stambeno-poslovne graevine P+3) i do 10% (0,1) poveana izgraenost graevne parcele na nain da koeficijent iskoritenosti cijelog obuhvata ne prijee Kis=1,25 (odnos zbroja BRP-a (nadzemnih) za sve graevne estice stambene i stambeno-poslovne namjene u obuhvatu i zbroja povrina graevnih estica). Najvea visina (V) stambene ili stambeno-poslovne graevine katnosti P+3 iznosi 13,0 m mjereno od najnie kote ureenog terena uz graevinu (14,0 m na kosom terenu). U skladu s omoguenim poveanim intenzitetom izgradnje, a ovisno o koncepciji prostornog rjeenja cijelog zahvata, potrebno je uskladiti i veliinu graevinskih parcela, maksimalnu povrinu pod graevinom i meusobne udaljenosti graevina.

Izgradnja se omoguava samo na temelju programa koji e usvojiti Gradsko poglavarstvo te detaljnijeg plana koji e sadravati elemente idejno arhitektonskih rjeenja graevina. Posebni uvjeti gradnje iz ove toke vrijede za podruje naselja Slatine te za dio naselja rnovnica izvan zatiene ruralne cjeline tih naselja. 2.2.1.2. Pomone graevine

lanak 16.

Na graevnoj estici, uz stambenu graevinu, mogu se graditi pomone graevine: garae, spremita, ljetne kuhinje, prirune radionice i sl., koje funkcionalno slue stambenoj graevini. Pomone graevine se smjetaju u gabaritu osnovne graevine ili kao se grade kao zasebne graevine.

Pomone graevine osim garaa mogu imati visinu podrum, prizemlje i krov, odnosno najvie 4,0 m mjereno od najnie toke ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine. Najmanja udaljenost tih graevina od susjednih graevnih estica mora biti:

ako se grade kao slobodnostojee graevine 1,0 metar a ako imaju otvor prema susjednoj graevnoj estici, moraju biti udaljene od te estice najmanje 3,0 metra;

ako se grade kao dvojne graevine moraju biti smjetene s jedne strane uz susjednu graevinu odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj graenoj estici.

Garae. Najpogodniji nain smjetaja vozila u

mirovanju je u podzemnom (podrumskom) dijelu graevine i u prizemnom dijelu u okviru osnovnih gabarita graevine. Garau je mogue smjestiti i u zasebnoj graevini.

Udaljenost garae od ruba kolnika dravne ceste mora biti najmanje 10,0 m, od ruba kolnika upanijske i lokalne ceste najmanje 7,0 m a od ruba kolnika ostalih cesta najmanje 5,0 m.

Ukoliko se zbog konfiguracije prirodnog terena predvia izgradnja podzida prema ulici, udaljenost garae od ruba kolnika nerazvrstanih cesta ne smije biti manje od 2,0 m.

Ukoliko se garaa gradi kao zasebna prizemna graevina njezina visina moe biti najvie 2,5 m mjereno od kote ulaza u garau.

Podzemni (podrumski) dio graevine u funkciji garae moe imati koeficijent izgraenosti do 0,6 te mora biti udaljen od granica susjednih parcela najmanje 2,0 m.

Svojim poloajem garaa ne smije ugroavati sigurnost prometa na javnoj cesti.

Pomone graevine, osim ukopanih podrumskih garaa, je mogue graditi na graevnoj estici za gradnju stambene ili stambeno poslovne graevine uz osiguranje ukupne izgraenosti graevne estice iz toke 2.2.1.1 ovih odredbi.

Postojee pomone graevine to su sagraene u skladu s ranijim propisima mogu se rekonstruirati prema uvjetima iz ove toke, iako njihova udaljenost od susjedne graevne estice ne odgovara udaljenosti odreenoj u podtokama 1. i 2. ove toke.

2.2.1.3. Arhitektonsko oblikovanje graevina

lanak 17.

Arhitektonsko oblikovanje graevina potrebno je prilagoditi postojeem ambijentu i ukupnoj slici naselja. Graevine se oblikuju u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, materijalima i nainima njihove zavrne obrade.

Prilikom oblikovanja slobodnostojeih graevina preporuuje se da dua strana graevine bude vea od visine graevine.

Mogue su graevine s ravnim krovom, kosim krovom ili bavastim krovom. Kosa krovita se mogu izvoditi kao etverostrena ili dvostrena (sa sljemenom postavljenim po duoj strani graevine te paralelno sa slojnicama na kosom terenu), nagiba izmeu 22 i 35. Ne doputa se izgradnja nadozida i stambenih potkrovlja iznad posljednje doputene etae ni izgradnja luminara. Prema jednoj strani

Stranica 16 Broj 31 SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Utorak, 13. prosinca 2005. graevine sve krovne plohe moraju imati isti nagib. Nisu doputeni vertikalni skokovi u krovnoj plohi. Kod etverostrenog krova ili krova nad sloenim tlocrtom linija vijenca mora leati u istoj horizontalnoj ravnini (odstupanje je doputeno jedino iznad stubinog prostora).

Maksimalna visina sljemena krova od vijenca ili gornje kote ploe najvie etae iznosi: 3,0 m za graevine tlocrtne povrine pod

graevinom do 100 m2, 3,5 m za graevine tlocrtne povrine pod

graevinom od 100 do 200 m2, 4,0 m za graevine tlocrtne povrine pod

graevinom vee od 200 m2. Tradicijski pokrov je kupa kanalica odnosno

crijep slinog izgleda. Zabranjuje se uporaba lima ili valovitog salonita za pokrivanje stambenih graevina.

U zatienim ruralnim cjelinama nagib i visina sljemena mogu biti i drugaiji sukladno miljenju i posebnim uvjetima nadlene slube za zatitu kulturne batine (npr. oblikovanje korisnog prostora potkrovlja s luminarima).

2.2.1.4. Ureenje graevne estice

lanak 18.

Prirodni teren je neizgraena povrina zemljita (graevne estice) prije izgradnje. Ureenjem terena graevne estice ne moe se nasipanjem ili iskopom visinski izmijeniti prosjena ploha prirodnog terena (neizgraena povrina zemljita graevne estice prije izgradnje) vie od 0,5 m.

Teren oko graevine, potporni zidovi, terase i slino moraju se izvesti tako da ne naruavaju izgled naselja. Voditi rauna da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na tetu susjednog zemljita i susjednih graevina. Izgradnja potpornih zidova (podzida) dozvoljava se samo prema postojeim okolnim prilikama. Doputa se izgradnja podzida do 1,5 m, odnosno ukoliko se eli izvesti vii podzid potrebno ga je rijeiti kaskadno sa zelenilom i minimalne ukupne irine 1,5 m.

Kod izgradnje potpornog zida uz javnu povrinu, zavrna ploha zida prema javnoj povrini mora se obloiti lomljenim kamenom u maniri suhozida. U predvrtovima, izmeu ceste (ulice) i kue, planira se sadnja ukrasnog grmlja.

Neizgraeni dio graevne estice stambene i stambeno-poslovne graevine sauvan ili ureen kao prirodni vodopropusni teren mora initi najmanje 40% povrine estice te biti ureen visokim i niskim zelenilom. Postojee i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj dozvoli, odnosno graevnoj dozvoli.

Na graevnoj estici obvezno je osigurati odgovarajui prostor za smjetaj vozila u mirovanju.

Graevna estica se prikljuuje na javno prometnu povrinu na kojoj se odvija kolni promet. Nije doputeno direktno prikljuenje graevne estice na dravnu i upanijsku cestu.

Prikljuak graevne estice na javno-prometnu povrinu mora biti iskljuivo na jednom mjestu.

Njegova maksimalna irina mora odgovarati irini kolnika ceste na koju se prikljuuje, a ne vie od 4,0 m.

Kod utvrivanja naina prikljuivanja graevne estice na javno-prometnu povrinu, pri izradi detaljnijeg plana prostornog ureenja, odnosno izrade lokacijske dozvole potrebno je ishoditi miljenje nadlenih upravnih tijela za promet.

Ograda graevnih parcela moe biti od kamena, ili u kombinaciji sa ivom ili eljeznom ogradom. Najvea ukupna visina ograde moe biti 1,4 metra. Puni kameni dio ograde moe biti visok najvie 0,8 m. Nisu dozvoljene montane ograde od armiranog (prefabriciranog) betona. Mogue su i iane ograde, obvezno sa ivicom s unutarnje strane graevne estice. Ograde mogu biti vie od 1,4 metra, ali ne vie od 2,0 metra, kada je to nuno radi zatite graevine, naina njezina koritenja ili ambijentalnih zahtijeva. 2.2.1.5. Gospodarske graevine u mjeovitim

zonama naselja

lanak 19.

1. U graevinskom podruju naselja mogu se graditi gospodarske graevine na pojedinanim graevnim esticama koje svojom veliinom, smjetajem u naselju i osiguranjem osnovnih prikljuaka na komunalnu i prometnu infrastrukturu omoguuju funkcioniranje gospodarskog sadraja, bez tetnih utjecaja na okoli.

Gospodarske graevine obuhvaaju proizvodne graevine preteno zanatske, poslovne graevine (uredi, trgovina, usluge i sl.), ugostiteljsko turistike graevine (T1, T2, T3) i sline graevine.

Gospodarske graevine iz ove toke gradit e se u skladu s lokalnim uvjetima, prema uvjetima odreenim za namjenu koja je na tom podruju prevladavajua.

2. U dijelovima naselja u kojima je preteito stanovanje, veliina i izgraenost graevne estice, nain i visina gradnje te udaljenost graevine od susjedne graevne estice odreivat e se prema odredbama toke 2.2.1.1, osim odredbi o maksimalnoj povrini zemljita pod graevinom. Iste odredbe se odnose i na izgradnju ugostiteljsko turistikih graevina (do 80 postelja) koje se grade u zoni mjeovite namjene, a izvan granica zatiene ruralne cjeline naselja.

3. Nove proizvodne graevine preteito zanatske ne mogu se graditi unutar granica zatiene ruralne cjeline naselja.

2.2.1.6. Graevine za drutvene djelatnosti

lanak 20.

Graevine za drutvene djelatnosti mogu se

graditi unutar graevinskog podruja naselja: ako se graevna estica na kojoj e se graditi

graevine nalazi uz ve izgraenu cestu ili drugu javno-prometnu povrinu iji je kolnik

Utorak, 13. prosinca 2005. SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Broj 31 Stranica 17

najmanje irine 5,5 metara, ili ako je za javno-prometnu povrinu prethodno izdana lokacijska dozvola;

ako se na graevnoj estici ili uz javno-prometnu povrinu osigura odgovarajui prostor za parkiranje vozila;

ako je udaljenost kola i predkolskih ustanova od stambenih i drugih graevina najmanje V/2 vie graevine, a od manjih gospodarskih graevina to oneiuju okoli najmanje 50 metara.

U zonama koje su planirane za drutvene djelatnosti naznaene su primarne djelatnosti a omoguava se gradnja i drugih graevina drutvenih djelatnosti uz uvjet da se prethodno zadovolje programske potrebe primarne djelatnosti.

Izgraenost graevne estice za gradnju graevina drutvene djelatnosti moe biti najvie 30%.

Graevine drutvene namjene, osim crkava, mogu se graditi do visine (E) od najvie podrum i tri nadzemne etae, odnosno do maksimalne visine 12 m od najnie kote ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine.

1. Predkolske ustanove (djeji vrtii i jaslice) Planira se standard od 20 polaznika u jednoj

odvojenoj skupini, minimalno 5 m2 neto izgraenog prostora i 20 m2 parcele po djetetu.

Ukoliko se djeje ustanove grade u dijelu graevina druge namjene (preteno stambene i stambeno-poslovne graevine) tada je obvezno osigurati na graevnoj estici zasebni prostor od najmanje 5,0 m2 po djetetu (otvoreni dio graevne estice) za boravak i igru djece na otvorenom.

Uz predkolsku ustanovu potrebno je osigurati odgovarajui parkiralini prostor.

2. Osnovne kole Prilikom projektiranja i gradnje osnovnih kola

primjenjuju se, pored zakonskih odredbi, i sljedei okvirni standardi: optimalna veliina osnovne kole odreena je

brojem od 600 uenika, odnosno najvie 480 uenika u jednoj smjeni;

povrina graevine po jednom ueniku je 5 m2; veliina zemljita za gradnju osnovne kole

mora osigurati povrinu za osnovnu graevinu, prostor za odmor i rekreaciju, prostor za otvorene portske terene, prostor za zelene povrine i drugo;

veliina graevne estice, koja osigurava prostor za sadraje iz prethodne alineje, odreena je normativom od 30-50 m2 po ueniku, raunajui rad kole u dvije smjene. U ve formiranim naseljima i gusto izgraenim dijelovima naselja, normativ je 20-40 m2 po ueniku.

Uz kolu je potrebno osigurati odgovarajui parkiralini prostor.

3. port i rekreacija Ovisno o veliini naselja i slobodnog prostora u

naselju te komplementarnosti s okolnim namjenama

omoguuje se i graenje zatvorenih portskih graevina.

Najvea izgraenost graevne estice na kojoj e se graditi zatvorena portska graevine iznosi 30%. Na graevnoj estici je potrebno osigurati odgovarajui broj parkiralinih mjesta. Maksimalna visina graevine je 10 m (dvorana) od najnie kote ureenog terena uz graevinu do vijenca.

portske graevine, u jednom dijelu mogu imati ureen poslovni, ugostiteljski i slini sadraj koji nije suprotan osnovnoj namjeni graevine i nema tetne utjecaje na okoli. Maksimalna visina ovih prateih graevina je P+1 odnosno 7,0 m od najnie kote ureenog terena uz graevinu do vijenca (8,0 m na kosom terenu).

4. Vjerske graevine Ovisno o veliini naselja, povrina crkve je od

300 do 500 m2 bruto razvijene povrina. Uz crkvu je mogue graditi prostore za vjeronauk, uredski (upni) i stambeni prostor te drugi prostor potreban za rad upe.

Najvea izgraenost graevne estice na kojoj se gradi crkva s prateim sadrajima je 30%. Na graevnoj estici je potrebno osigurati prostor za okupljanje vjernika najmanje 60% od povrine izgraenog dijela graevne estice. Preostali prostor graevne estice je potrebno hortikulturno urediti na temelju projekta to je sastavni dio lokacijske, odnosno graevne dozvole.

Za ostale vjerske graevine najvea izgraenost graevne estice je 30%. Na graevnoj estici ili na javno-prometnoj povrini je potrebno osigurati odgovarajui broj parkiralinih mjesta.

5. Zdravstvo, kultura, znanost i socijalne

djelatnosti Graevine zdravstva, kulture, znanosti i socijalnih

djelatnosti grade se unutar povrina za javne i drutvene namjene i unutar graevinskog podruja naselja (mjeovita namjena) u skladu s veliinom i znaajem naselja te na lokacijama i na nain da pridonose kvaliteti ivota u naselju i slici naselja.

6. Ostali sadraji javnog interesa Ostali sadraji javnog interesa kao to su upravne

funkcije na lokalnoj razini grade se unutar graevinskog podruja naselja (mjeovita namjena), ovisno o veliini naselja i slobodnog prostora u naselju.

2.2.1.7. Ostale povrine

lanak 21.

Na graevinskom podruju predviene su povrine: javne i drutvene namjene; porta i rekreacije; javnih zelenih povrina parkovi; prometnih i komunalnih infrastrukturnih

sustava;

Stranica 18 Broj 31 SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Utorak, 13. prosinca 2005. vodne povrine unutar graevinskog podruja

naselja; groblja. 1. Prostornim planom je odreena zona javne i

drutvene namjene u naselju Sitno Gornje za sadraje koje slui naselju, izletnicima i drugim posjetiteljima. Obvezno je osigurati parkiralite najmanje veliine 100 PM za potrebe izletnika. U sklopu zone omoguava se gradnja graevina za potrebe socijalne skrbi, zdravstva, sadraja ugostiteljstva i turizma te drugih slinih sadraja s rjeenjem odgovarajueg broja parkiralinih mjesta na graevnoj estici.

2. Posebne zone porta (portski centar R6)

odreene su u naseljima rnovnica, Srinjine i Sitno Gornje ime se osiguravaju prostorni uvjeti kao dio javnog standarda za razvoj portskih sadraja na nain da se zadravaju postojea igralita ili drugi portski sadraji, da se postojei portski sadraji dopunjuju sadrajem ugostiteljstva i turizma (smjetajne graevine do 40 kreveta), zabavnim i prateim sadrajima tamo gdje to omoguuje veliina zone, karakter prostora i vrsta porta i/ili rekreacije ili se osiguravaju nove povrine. U tim zonama predvia se izgradnja:

a) otvorenih portskih terena; b) portskih dvorana; c) prateih sadraja porta (klupske prostorije,

svlaionica, i sl.); d) ostalih sadraja (turistiko ugostiteljski i

usluni sadraji i sl.); e) zdravstvenih sadraja i sl.; f) zabavnih sadraja. Visina graevina iz prethodnog stavka: a) portska dvorana moe imati maksimalnu

visinu do 10,0 m mjereno od najnie kote ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine (11,0 m na kosom terenu).

b) ad. alineja c) - smije biti najvie Po+P, c) ad. alineja d), e) i f) - smije biti najvie

Po+P+1, odnosno podrum, prizemlje i kat, odnosno maksimalne visine do vijenca 7 m mjereno od najnie kote ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine,

Maksimalna povrina graevnih estica za gradnju sadraja c) i d) iz stavka 1. ove toke iznosi najvie 20% povrine cijele zone.

Najmanje 20% zone mora biti ureeno kao zelene povrine.

portske zone ureuju se u skladu s lokalnim potrebama stanovnika i posjetitelja, te temeljem prostornih uvjeta, standarda i normativa za gradnju portskih graevina.

Rekreacijske zone kupalita (R3) planiraju se u naselju Slatine sjeverna obala i na podruju Splitskog poluotoka.

Na otoku iovo ureena kupalita plae (R3), utvruje se obveza ureenja obalne etnice (lungomare, minimalne irine 3,0 m) na potezu obale gdje postojea cesta nije granica zone porta i

rekreacije. etnicom treba potivati topografiju terena a minimalne zahvate podzida i slino obraditi u kamenu. Na mjestima uz etnicu gdje zemljini pokrov to omoguava potrebno je saditi visoko zelenilo. Dozvoljene su intervencije na obalnom rubu u smislu oblikovanja plae (obnavljanje ljunka, ureenje platoa i sunalita) i njene zatite (izgradnja zatitnih pera). Pratei sadraji kupalita mogu se smjestiti u pokretnim, montanim ili vrstim graevinama maksimalne visine 3,5 m.

Istoni dio obale Slatina, od luke do planirane ugostiteljsko turistike zone namjenjuje se za ureenje kupalita, oblikovanje pera za zadravanje plaa te manje portske i rekreacijske graevine u funkciji kupalita i porta na moru (garderobe, rekviziti, ski lift i sl.). Za potrebe koritenja obale u funkciji porta i rekreacije omoguava se ureenje javnih parkiralita.

Ureenje rekreacijskih zona - kupalita na podruju obuhvata GUP-a Splita regulirat e se GUP-om Splita. Uz obalu je obvezno ureenje obalne etnice (lungo mare) osim podruja luka i zona posebne namjene.

Na temelju Prostornog plana a prije donoenja GUP-a Splita i detaljnijih planova za podruje Slatina, omoguava se ishoenje lokacijskih dozvola za gradnju rampi i liftova za prilaz moru invalidnim osobama.

3. Javne zelene povrine i postojee parkovne

povrine ne mogu se prenamijeniti, osim ukoliko se u okviru istog zahvata ne kompenziraju istom povrinom. U svim detaljnijim planovima, za zone mjeovite i ugostiteljsko turistike namjene, unutar obuhvata GUP-a propisanog ovim Planom, do njegovog donoenja, obvezno za neizgraena podruja te za djelomino izgraena podruja gdje je to mogue, treba planirati nove javne zelene povrine i parkove i oblikovati ih u skladu s osobitostima prostora, opremati prema potrebama stanovnika naselja, te osigurati 5,0 m2 ovih povrina po stanovniku. Broj stanovnika se odreuje po normativu 40 m2 BRP-a (nadzemne planirane stambene i turistike namjene) po stanovniku ili postelji unutar obuhvata detaljnijeg plana.

U javnim zelenim povrinama i parkovima iz prethodnog stavka mogue je ureivati djeja igralita, staze i odmorita. Pored toga mogue je graditi manje prizemne javne graevine, paviljone, sanitarne vorove, fontane, postavljati spomen obiljeja tako da njihova ukupna povrina ne prelazi 5% ukupne javne zelene povrine i parka. Parkovi s pripadajuim graevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru cjelovitog ureenja javne zelene i parkovne povrine.

U svim detaljnijim planovima, obvezno za neizgraena podruja te za izgraena podruja gdje je to mogue, potrebno je osigurati obostrane drvorede za najmanje 50% planiranih ulica, odnosno ukoliko se ureuju jednostrani drvoredi raunaju se s pola svoje duine (npr. ukoliko obuhvat detaljnijeg plana sadri 10 km ulica, te ukoliko se planira 2,0 km obostranih drvoreda i 6 km jednostranih to ukupno

Utorak, 13. prosinca 2005. SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Broj 31 Stranica 19 ini 2+6/2=5 km odnosno 50% od ukupno 10,0 km ulica, ime se ispunjava traeni zahtjev).

4. Vodne povrine i vodno dobro unutar

graevinskog podruja naselja odravat e se i ureivati kao dio cjelovitog ureivanja prostora tako da se osigura primjeren vodni reim, propisana kvaliteta i zatita voda, te zatita od tetnog djelovanja voda. Manje vodne povrine mogu se formirati u okviru ureenja parkova. Korita i tok rijeke rnovnice, potoka i bujica sauvat e se, preteito u prirodnom obliku prema krajobraznim osobitostima prostora i uvjetima za ouvanje vlanih podruja.

Graevine na graevnim esticama, koje jednim dijelom granie s bujicom, gradit e se na udaljenosti u skladu s vodoprivrednim uvjetima.

Nije doputeno podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno izvoenje drugih radova koji bi mogli smanjiti propusnu mo korita, onemoguiti ienje i odravanje ili ga ugroziti na neki drugi nain. Za bilo kakve intervencije ili zahvate na i u blizini estica javnog vodnog dobra koje mogu poremetiti vodni reim, mora se prethodno ishoditi suglasnost Hrvatskih voda.

5. Groblja U grafikom dijelu Prostornog plana, kartografski

prikaz broj 1 Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25 000 naznaene su lokacije i/ili povrine postojeih groblja koja je mogue iriti i ureivati u skladu sa potrebama, vaeim propisima i posebnim uvjetima i to: groblje Lovrinac; groblje u rnovnici; groblje u Stobreu; groblje u Kamenu; groblja u Srinjinama, Sitnom Gornjem i

Sitnom Donjem; groblje u Slatinama. Odreeno je proirenje postojeih groblja:

Lovrinac, rnovnica, Stobre, Srinjine i Slatine. Ukoliko se ocijeni potrebnim, u skladu s posebnim propisima, mogue je proirenje groblja u Kamenu, Sitnom Donjem i Sitnom Gornjem.

2.2.2. Izgraene strukture izvan naselja

lanak 22.

1. U smislu ove odluke, izgraene strukture izvan graevinskog podruja naselja su prostori izvan graevinskih podruja naselja na kojima se planira izgradnja u skladu sa zakonom, drugim propisima i odredbama ove odluke.

Graevine koje se mogu ili moraju graditi izvan graevnog podruja su: graevine infrastrukture (prometne, energetske,

komunalne itd.); graevine obrane; graevine stambene i gospodarske namjene za

vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a

sve u svrhu obavljanja poljoprivredne djelatnosti (stambeno-gospodarski kompleksi);

rekreacijske graevine; graevine za biljnu proizvodnju i preradu i

uzgoj ivotinja farme; ostale graevine. Graenje izvan graevnog podruja mora biti

uklopljeno u krajobraz tako da se: ouva oblije terena, kakvoa i cjelovitost

poljodjelskoga zemljita i uma; ouva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a

gospodarska namjena usmjeri na predjele koji nisu pogodni za rekreaciju;

ouvaju kvalitetni i vrijedni vidici; ne promjeni tok ili na drugi nain ugrozi vodno

dobro, potoci i bujice; osigura to vea slobodna povrina estica

zemljita, a to manja povrina graevina; osigura infrastruktura, a osobito

zadovoljavajue rijei odvodnja i proiavanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na estici i odvozom na organizirani i siguran nain.

2. Graevine infrastrukture (prometne,

telekomunikacijske, energetske, komunalne i dr.) Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina

prometnih i drugih infrastrukturnih sustava sadrani su u toki 5. ovih odredbi.

3. Graevine obrane Graevine i prostori od interesa za obranu su

odreeni u zonama posebne namjene i obuhvaaju: vojarna Sveti Nikola, Lora; kompleks Marjan; objekt Hrid Galija; kompleks rnovnica; kompleks Korenica u rnovnici. Posebni uvjeti ureenja zatitnih i sigurnosnih

zona vojnih objekata odreeni su u lanku 8. ovih odredbi.

4. Graevine stambene i gospodarske namjene za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a sve u svrhu obavljanja poljoprivredne djelatnosti (stambeno-gospodarski kompleksi) mogu se graditi samo na poljoprivrednom zemljitu u naselju rnovnica i naselju Srinjine to je posebno odreeno u grafikom dijelu Prostornog plana, kartografski prikaz broj 3.3 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora, Podruje primjene posebnih mjera ureenja i zatite zemljita u mjerilu 1:25 000 i na kartografskom prikazu broj 4 Granice graevinskog podruja naselja u mjerilu 1:5 000.

Stambeno-gospodarski kompleks se moe graditi na zemljitu najmanje povrine od 10.000 m2 s osiguranim pristupom na javnu prometnu povrinu. Stambena graevina se gradi prema uvjetima za stambenu ili stambeno-poslovnu graevinu osim bruto razvijene povrine stambene graevine koja moe iznositi najvie 300 m2 te maksimalne visine Po+P+1+krov. Ove graevine se mogu koristiti i za potrebe seoskog turizma.

Stranica 20 Broj 31 SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA Utorak, 13. prosinca 2005.

Uz stambenu graevinu mogue je graditi gospodarsku graevinu za potrebe biljne proizvodnje i prerade.

5. Rekreacijske graevine Zone rekreacije planiraju se na podruju Rudine i

brda Makirina u Sitnu Gornjem. Rekreacijske zone se opremaju ureenjem trim staza, igralita, odmorita, etnica i vidikovaca.

Na podruju rekreacijske zone Rudine u Sitnu Gornjem omoguava se gradnja jedne prizemne graevine do 100 m2 bruto razvijene povrine u funkciji koritenja zone u kojoj je mogue smjestiti sanitarni vor, spremite za opremu i rekvizite i sl.

Rekreacijski sadraji koji se mogu graditi na podruju brda Makirina u Sitnu Gornjem iskljuivo su u funkciji Zvjezdanog sela. Planira se ureenje ulaznog dijela u kompleks sa slijedeim sadrajima: prizemna graevina povrine do 100 m2 bruto

razvijene povrine, u kojoj je mogue smjestiti recepciju, sanitarni vor, spremite za opremu i rekvizite i sl.

sportski i rekreacijski sadraji - trim staze, igralita, odmorita i sl.,

odgovarajue parkiralite, potrebna infrastruktura. Na ulaznom dijelu kompleksa Zvjezdanog sela

(zvjezdarnice) omoguava se ureenje izviakog kampa bez gradnje vrstih graevina. Postojea graevina zvjezdarnice (opservatorij) se zadrava u postojeem gabaritu.

Graevine koje se grade u rekreacijskim zonama ne smiju naruiti vrijednosti krajobraza niti mijenjati konfiguraciju prirodnog terena, bez iskopa i nasipa terena. Graevine moraju imati rijeeno propisno odvoenje otpadnih voda, bilo prikljuenjem na kanalizacijski sustav ili gradnjom odgovarajue nepropusne sabirne jame koja mora imati uvjete za redovno pranjenje.

Na podruju masiva Mosora nije doputena gradnja novih graevina. Postojee graevine se mogu rekonstruirati bez izmjene gabarita. Do postojeeg planinarskog doma omoguava se gradnja iare. Mogu se ureivati staze, odmorita, sjenice, vidikovci bez izgradnje vrstih graevina.

Uvjeti izgradnje rekreacijskih graevina unutar obuhvata GUP-a (propisanog ovim Planom) se utvruju u GUP-u.

6. Graevine za biljnu proizvodnju i preradu uzgoj ivotinja (farme)

Izvan graevinskog podruja mogu se graditi farme na podruju naselja Srinjine, Sitno Gornje i Sitno Donje, izvan zona sanitarne zatite izvorita, 300 m od vodotoka, izvan podruja koje svijetlom ugroava rad zvjezdarnice u Sitnom Gornjem te izvan prostora dravnog lovita Mosor i na temelju prethodnih uvjeta nadlenog tijela za zatitu voda.

Graevine za biljnu proizvodnju i preradu (farme) predstavljaju jednu graevinu ili grupu graevina s pripadajuim poljoprivrednim zemljitem, koje se mogu graditi na parceli najmanje povrine od 10.000

m2 s osiguranim pristupom na javnu prometnu povrinu. Na farmi se mogu graditi: stambena graevina u kojoj se moe

organizirati prostor za potrebe seoskog turizma, najvee bruto razvijene povrine 300 m2 i visine do Po+P+1+krov, odnosno 7,0 m od najnie kote ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine;

gospodarske graevine za potrebe biljne proizvodnje;

graevine za proizvodnju i skladitenje vina; graevine za potrebe prerade poljoprivrednih

proizvoda proizvedenih na farmi. Povrina