109918477 Praistorija Stara Grcka i Rim Ilustrovana Skripta

PREGLED PRAPOVIJESTI Odnos prapovijesti i povijesti

Poeci ovjeka Afrika ishodite ovjeanstva prije 7 do 5 mil. god. cijepanje linije primata pongidi i hominidi australopitecini prije 4 mil. god. uspravan hod, 1,5 m visoki, oko 50 kg teki zapremina mozga oko 500 cm dva oblika gracilni i robusni prvi predstavnik nae vrste Homo habilis (spretan) razvio se od gracilnog oblika australopitecina prije cca. 2,5 mil. god. mozak 630 cm spretan prve kamene alatke sjekai (chopper)

Rekonstrukcija australopitecina

Lubanja australopitecina

Lubanja Homo habilisa

Sjekai s lokaliteta Olduvai Gorge, Tanzanija

Rekonstrukcija Homo habilisa

Poeci ovjeka iz Homo hab. razvio se Homo erectus prije 1,7 1,5 mil. god. Homo ergaster ponekad se smatra starijim oblikom erectusa erectus uspravan: u 19. st. se smatralo da je to prvi uspravni ovjek mozak: 1000 cm izlazak ovjeka iz Afrike prvi ljudi u Europi i na Mediteranu sloeniji alati aelejenska kultura prije 1,7 mil. god. 250 tis. god. anici: obostrana obrada kamena upotreba koplja (400 000 god.) ovladavanje vatrom: dokazano na nalazitima prije oko 250 000 god., ali vj. znatno prije Atapuerca, Toralba, Ambrona (E); Abbeville, St. Acheul, Vallonet (F); Clacton on Sea (VB); Punikve, andalja I (HR) iz erectusa se razvio arhaini Homo sapiens: Homo heidelbergensis: prije 600 000 250 000 god.

Vremenski odnosi ljudskih predaka

Rekonstrukcija Homo erectusa

Rasprostranjenost Homo erectusa

Poeci ovjeka Homo sapiens neanderthalensis eponimni lokalitet Neanderthal (D) nii, robusniji i zdepastiji od modernih ljudi nastali od H. heid. prosjena visina oko 167 cm, teina oko 80 kg vei mozak od modernog ovjeka 350 000 32 000 tis. god. prije sadanjosti srednji paleolitik uglavnom razdoblje vrlo hladne klime: ledeno doba musterijenska kultura levaloaka metoda; atelperonijen (prijelazna kultura) upotreba kotanih alatki ivot u spiljskim i predspiljskim lokalitetima La Ferassie, La Moustier, La Chapelle-aux-Saints, Arago (F), Monte Circeo (I), Toralba, Ambrona (E), Shanidar (Irak) rasprostranjen u Europi i zap. Aziji naznake duhovnog ivota i kultnih obreda neki elementi umjetnosti sposobnost govora?

Rekonstrukcija praovjeka iz Neanderthala nastala u 19. st.

Kamene alatke iz Krapine

Novija rekonstrukcija krapinskog praovjeka

Poeci ovjeka

Hunjakovo brdo u Krapini rekonstrukcije praljudi

neandertalski ovjek najstariji ljudski ostaci kod nas Krapina Dragutin Gorjanovi Kramberger 1899. Krapina svjetski znaajno nalazite lokalitet Hunjakovo brdo ostaci stari oko 100 000 god. Veternica, Vindija, Velika Peina, Mujina peina ostali spiljski lokaliteti neandertalskog ovjeka mogui tragovi kanibalizma na nekim kostima iz Krapine lomljenje kostiju, tragovi struganja Vindija nalazi kostiju neandertalca zajedno s alatkama koje se inae vezuju uz kromanjonskog ovjeka Vindija meu najmlaim neandertalcima stari 32 000 god.

Dragutin Gorjanovi Kramberger

Krambergerovo iskopavanje u Krapini

Poeci ovjeka

Vindija

Istraivanje u Mujinoj peini

Starija rekonstrukcija praovjeka u Krapini

Krapinski praovjek u viziji Dimitrija Popovia

Suvremene rekonstrukcije praovjeka u Krapini

Poeci ovjeka

Poeci ovjeka

Poeci ovjeka pojava modernih ljudi Homo sapiens sapiens u Europi prije oko 35 000 god. (u svijetu Afrika: prije 200 000 god.) kromanjonski praovjek eponimni lokalitet Cro-Magnon poetak gornjeg paleolitika orinjasijenska, gravetijenska, solitrejenska i magdalenijenska kultura andalja, Vindija preciznija obrada kamena i kosti bolja lovna tehnika izbaciva za koplje pojava umjetnosti: slikarstvo i kiparstvo izrada nakita izgradnja nastambi: od drveta i ivotinjskih kostiju gornji paleolitik zavrava prije oko 10 000 god. u naim krajevima poinje mezolitik srednje kameno doba slabije zastupljen i istraen kod nas: Vindija tardenoazijen

Lubanja iz Cro-Magnona, Francuska Rekonstrukcija kromanjonskog praovjeka

Solitrejenski iljci

Solitrejenski iljci iz profila Willendorfska Venera, Austrija

Poeci ovjeka

Gravura u stijeni iz Badnja (BiH) Ukraeni kotani izbaciva koplja, Trois-Freres, Francuska

Bacanje koplja uz pomo izbacivaa

Slikarije iz spilje Lascaux, Francuska

Slikarije iz spilje Lascaux, Francuska

Poeci ovjeka

Poeci ovjeka

Neolitika revolucija neolitik mlae kameno doba razliito trajanje goleme promjene u organizaciji gospodarskog i drutvenog ivota poljodjelstvo i stoarstvo sjedilaki nain ivota otkrie keramike lonarska proizvodnja glaanje i poliranje kao tehnike pri izradi kamenih alatki najraniji neolitik na Bliskom istoku i Maloj Aziji Jerihon (Izrael) oko 8300. g. pr. Kr.; atalhyk (Turska) oko 7500. g. pr. Kr. pretkeramiki neolitik u Hrvatskoj od 6000. do 3500. god. pr. Kr. zamjetno kanjenje naeg prostora za Bliskim istokom, Grkom i Balkanom jadranski prostor odvojen od unutranjosti u kulturnom razvoju

Neolitik

Neolitik u GrkojTesalija: pretkeramika faza: 7000. 6000. g. pr. Kr. rani neolitik : 6000. 5000. srednji neolitik: 5000. 4000. Sesklo kasni neolitik: 4000. 3000./2800. Tsangli-Arapi, Otzaki-DiminiKeramika kulture Sesklo

Kreta: rani neolitik : 5700. 3700. g. pr. Kr. srednji neolitik: 3700. 3600. kasni neolitik: 3600. 2800. Kikladi: Salagios kultura: 4300. 3700. g. pr. Kr. Kefala kultura: 3300. 3200.

Keramika kulture Dimini

Neolitik u GrkojTesalija: pretkeramika faza: 7000. 6000. g. pr. Kr. naselja zemljanih koliba (pojaane ibama i trskom), uz stoarstvo i ratarstvo prisutni i lov i ribolov, kotana i kamena orua

rani neolitik : 6000. 5000 protosesklo i predsesklo pojava keramike (posue) i opsidijana za izradu alatki

srednji neolitik: 5000. 4000. Sesklo kultura Sesklo pojava kamenih fortifikacija i kamenih objekata: s pravokutnom ili megaronskom osnovomOpsidijan vulkansko staklo

kasni neolitik: 4000. 3000./2800. Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini najznaajniji lokalitet je Dimini brojne krune zidine s megaronom unutar njih ispred megarona veliki kruni trg

Neolitik u Italiji 6000. 2500. g. pr. Kr. impresso cardium keramika najstarija pojava kao i na istonoj jadranskoj obali pojava ratarstva i stoarstva lov i ribolov ostaju kao dopunske djelatnosti pokapanje zgrenih mrtvih poloaj fetusa kultura Fiorano srednji neolitik kasne neolitike skupine Lagozza i Diana keramike stanovnitvo: jak utjecaj paleolitskih skupina dvije struje: iz Afrike preko panjolske i iz istone Europe preko Alpa i Jadrana neolitiki lokaliteti: Prato Don Michele, Guadone, Masseria La Quercia, Ripoli, Serra DAlto

Keramiki nalazi kulture Fiorano

Kameni iljci za strelice

Neolitik u Hrvatskoj razvoj vezan uz neolitike horizonte i kulture na irem podruju Europe veza s balkanskim prostorom i Grkom slikana keramika starevaka kultura veza s europskim horizontom linearnotrakaste keramike korenovska kultura jadranski krug impresso i danilska kultura

Neolitik u Hrvatskoj starevaka kultura eponimni lokalitet Starevo u Vojvodini kod Paneva oslikana keramika pripada irem balkanskom horizontu rani neolitik ovog prostora prva kultura Slavonija, Vojovdina, SJ Srbija i SJ Bosna zemuniki tip naseobina s atorastim krovom na drvenoj konstrukciji naselja na povienim rijenim obalama, blagim breuljcima i uzvienjima u blizini izvora vode lokaliteti: Sarva, Vuedol, Vinkovci, Zadubravlje oksidacijsko peenje keramike crvena keramika

Neolitik u Hrvatskoj kultura impresso-keramike (6000. 4500. pr. Kr.) cijela istona jadranska obala rani neolitik najstarija neolitika kultura u priobalju autohtona pojava na Jadranu na obje obale Jadrana istona i zapadna keramika ukraena utiskivanjem nazubljenog ruba koljke anice (cardium) spiljski objekti i naselja na otvorenom blizu vode u najstarijoj fazi nositelji kulture su se bavili lovom i ribolovom nema tragova obrade zemlje mezolitika obiljeja litike alatke takoer imaju vie mezolitika obiljeja lokaliteti: Smili, Gudnja, Markova pilja (Hvar), Iula-Medulin, Vela Spila (Korula)

Neolitik u Hrvatskoj vinanska kultura samo krajnji istok Hrvatske Bapska, Vukovar obuhvaa Vojvodinu, Srbiju, Kosovo i SZ Rumunjsku sopotska kultura meurjeje Save, Drave i Dunava irenjem prela u bosansku Posavinu i Maarsku (lenelska kultura) srednji neolitik nastala pod snanim utjecajem vinanske kulture redukcijsko peenje keramike Glaana kamena sjekira, pii Bukovica tamna keramika oblici posuda i ukraavanje slino vinanskom urezivanje i ubadanje (ubodne vrpce), glaanje lokaliteti: Sopot, Osijek, Vukovar, Klokoevik, Pepelana prva nizinska utvrena naselja u ovom dijelu Europe palisade i jarci

Neolitik u Hrvatskoj korenovska kultura SZ Hrvatska i zap. Slavonija srednji i kasni neolitik pripada irem kompleksu linearnotrakaste keramike od Nizozemske do Ukrajine u veem dijelu tog prostora predstavlja prvu neolitiku kulturu kanjenje za balkanskim prostorom u Hrvatskoj korenovska kultura nastaje na supstratu starevake tamna i mrljasta keramika redukcijsko peenje primijenjeno tek na kraju ukraavanje posuda urezivanjem linija naselja na povienim rijenim obalama, blagim breuljcima i uzvienjima u blizini izvora vode lokaliteti: Malo Korenovo, Kanika Iva, Tomaica, Drljanovac

Neolitik u Hrvatskoj srednji neolitik na jadranskoj obali danilska kultura od Trsta do sredinje Albanije nasljednica impresso kulture glavna naselja na otvorenom u plodnom polju postoje mnoga nalazita u piljama: zatita od opasnosti naselja polukrunog ili krunog oblika u blizini izvora vode objekti od drveta, prua i nabijene zemlje lokaliteti: Danilo, Smili, Brijuni, Bribir ukraavanje keramike oslikavanjem (cik-cak crte, trokuti, rombovi)