11

GRKA MITOLOGIJAilustrovala Dragana Njunji

23

2 33

Dvanaestorica sa Olimpa, jo od vremena kada su zagospodarili nebom i zemljom, podijelili su medju sobom, po Zevsovoj elji, vlast, ugled i dostojanstvo.

Njihov dom se nalazio na Olimpu, najvioj planini Grke, mada su esto silazili medju Ijude, kako bi im pomagali, ili ih kaznili, upravljali njihovim sudbinama, i ta vie, mijeajui se sa njima, imali i potomstvo.Djeca, rodjena iz mjeovite veze nekog od bogova i Ijudi, bila su polubogovi i raspolagala su izuzetnim sposobnos-tima. Polubogovi su inili mnoga herojska djela, i time pridobijali svaije divljenje. Bogovi su se hranili ambrozijom, i pili nektar, pie koje je iskljuivo bilo namjenjeno bogovima. Prihvatali su, medjutim, i sve rtvovane, peene ivotinje koje su Ijudi za njih spremali, kao i plodove zemlje.Uvijek su se drali svojih obeanja, a pogotovu onih, koja su bila data pod zakletvom. Najsvetija zakletva im je bila nad vodom iz Stiga. Kada bi se neko od bogova zakleo nad vodom iz Stiga, sa tog svetog izvora, tu zakletvu nizata na svijetu ne bi pogazio.

Bogovi sa Olimpa su bili skoro svemoni, uzimajui u obzir injenicu da je mo svakoga od njih bila ograniena jedino snagom moi drugog boga, jer je svaki od njih imao oblast u kojoj je bio najmoniji. Samo je Zevs, zaista u svemu bio svemoan. U mnogome su liili na Ijude. Imali su njihove slabosti, udnje i jednaka osjeanja. Bjes-nili su, bivali Ijubomorni, mrzjeli, zaljubljivali se i voljeli, ba kao i Ijudi. No, ipak, iznad svega, od Ijudi su zahtevali potovanje i poast.

45

zevs vrhovni bog, voa bogova i ljudi kao i bog neba i groma. Sin je titana Krona i njegove ene Ree. Prije Zevsa rodili su se: Demetra, Hera, Hestija, Had i Posejdon. Meutim, kad god bi se Rea po-rodila, Kron bi progutao dijete, bojei se da bi ga mogla zadesiti ista sudbina kao i njegovog oca. Naime, Kron je sa prijestola zbacio svog oca Urana. Kada je Zevs trebalo da se rodi, Rea je potraila pomo Urana i Gee, jer nije eljela da i on bude progutan. Rea se porodila na Kritu, a Gea dade Kronu kamen umotan u odjeu koji on proguta. Onda ona Zevsa sakrije na planini Ida, gdje ga je, po nekim mitovima, odgajila koza Amalteja. Kada je odrastao, on sa kilopima, gigantima i storukim divovima povede rat protiv Krona i oslobodi svoju brau i sestre. Nakon pobjede, Zevs je podijelio svijet i sebe postavio za vrhovog boga neba i ljudi. On je bio i brat i mu Here. Osim djece sa njom, Zevs je imao mnogo djece sa drugim boginjama- Demetrom, Letom, Majom, kao i smrtnim enama- Evropom, Ledom. Glavno sjedite Zevsa bio je vrh planine Olimp u Tesaliji, vrh koji se gubio meu oblacima i dodirivao samo nebo. Na samom vrhu bila je njegova palata, koju mi je bog Hefest sagradio od istog zlata. Zevs je esto silazio i meu ljude, a tada bi uzimao drugo oblije, bilo da je sebe pretvorio u ivotinju ili u neku prirodnu pojavu ili ovjeka. Mada je Zevs bio vrhovni i apsolutni vladar, njegova mo nije bila apsolutna i bezgranina. U grkoj mitologiji ostali bogovi, a i ljudi imali su svoju volju i slobodu a nad njima, pa i nad samim Zevsom vladalo je neto nedokuivo i nepromjen-ljivo- Sudbina.

Koza Amalteja koja je dojila Zeusa u peini na Idi, za mnoge je bila nimfa. Bog joj je, iz zahval-nosti, darivao rog koji se punio svakakvim dobrima po elji svojih vlasnika. Amaltejin rog postao je sinonim za obilje.

4 55

posejdon

Amfitrita, erka Nereja i Doride, smatra se kraljcom mora. Jednog dana, dok je plesala sa svojim ses-trama, Nereidama, ugledao ju je Posejdon. Zavolio ju je, a zatim se njome i oenio.

je bog mora i sin titana Krona i Njegove ene Ree. Kao i svu njegovu brau i sestre i Posejdona je progutao njegov otac Kron ali ih je Zevs najmlai sin Kronov sve oslobodio, nakon ega je zbacio svog oca sa trona i preuzeo svu vlast. Zevsa je tada podijelio zemlju na tri dijela, jer je navodno bila prevelika. Posejdonu je dao mora, Hadu podzemni svijet,a za sebe je zadrao zemlju i nebo. Kada bi bio dobre volje, Posejdon je stvarao nova ostrva i more bi bilo mirno, a kada nije, uz pomo svog trozupca, podsticao je zemljotrese i pota-panje brodova. ivio je u palati na dnu mora, koja je napravljena od korala i dijamanata. Njegova ena je boginja Amfitrita i imao je mnogo djece a neka od njih su: Orion, Pegas, Antej... Borio se sa Atinom oko toga iji je grad Atina. Poto je izgubio, naljutio se i Atinjanima podario slano more.

67

je brat Zevsa, Posejdona, Here i Demetre. Had je bio kralj mrtvih, kralj Podzemnog Svijeta i trei vlastodrac kosmosa, nakon to su izmedju sebe svet podijelili Zevs, Posejdon i on. Had je doivio sudbinu svoje brae, odnosno otac Kron ga je prvo progutao, da bi ga kasnije ispljunuo. Zbog dragocenih metala koji se nalaze u zemlji neki Hada smatraju i bogom bogatstva, kao i bogom pravde jer je on taj koji odluuje sta e biti sa nekim kada doe u podzemni svet. Had je bio kralj mrtvih, ali ne i bog mrtvih, jer je ta ast pripadala Tan-tosu. U svom mranom kraljevstvu, Had je bio strog i nije pristajao na kompromis. Nikome nije bilo dozvoljeno da se ponovo vrati u svet ivih. Opsluuju ga razni demoni i duhovi, kao to je Haron, koji ima dunost prevoenja i prevodjenja dua, koje svojom barkom, od Aherona prevozi na drugu obalu, kako bi stigle do kraljevstva mrtvih. Njegova usluga plaala se jednim obolom (noviem koji su umrlim Ijudima stavljali prilikom sahranjivanja). Had je zavolio prelijepu Persefonu, kerku boginje Demetre, koju je oteo, i koja je postala njegova ena. Od poznatih heroja, Herakle, Orfej i Odisej su se spustili u Podzemni Svijet, iako su bili ivi. Homer opisuje mrani ambijent, i tugu, koja obuzima i savlauje i najslavnije medju herojima, kada se nadju na tim pros-torima.

Had je doivio sudbinu svoje brae, odnosno otac Kron ga je prvo progutao, da bi ga kasnije ispljunuo. Uestvovao je, u Titanomahiji, na strani Zevsa.

had

6 77

olimp - planina bogova

Olimp - najvisoija grka planina, koja se nalazi u Makedoniji, bila je stanite i dom bogova, ali, i prije svega, presto Zevsa. Homer, u svojim epovima veoma esto pom-inje njihov nebeski dom, opisujui razne dogodovtine koje su se odigravale u oda-jama bogova. Bila je velika ast, ak i za bogove, da zaslue dobrodolicu na Olimp, a jo vea da na njemu i borave. Prijem poluboga Herakla na Olimp, bio je dokaz velike asti koju su mu bogovi ukazali.

89

je roena iz braka Krona i Ree, i ivjela je sa svojom braom i sestrama u Kronovoj utrobi, sve dok ih Zevs nije oslobodio. Posle pobjede nad Kronom, Zevs uzima Heru za suprugu i ona postaje boginja. Hera je veoma potovana, zatitnica je braka i udatih ena. Svojom vjernou davala je primjer i bogovima i ljudima. Pojavljuje se u mnogim mitovima, a pored svoje, podie i mnogo druge djece, kanjava nevjerstvo i surovo se sveti ljubavnicama svog mua. Njena djeca sa Zevsom su Arej- bog rata, Heba- boginja mladosti, Erida- boginja nereda, haosa, Elitija- boginja poroaja i Hefest- bog kova. Po nekim mitovima, Hera je bila ta koja je bacila Hefest sa Olimpa, pri emu je on ostao hrom. Hefest je onda elio da se osveti Heri, pa joj je napravio magini tron. Kada je ona sjela na tron vie nije mogla da ustane. Drugi bogovi su molili Hefesta da se vrati na Olimp i oslobodi Heru ali je sve bilo beskorisno. Zato ga je Dionis (bog vina) napio i donio na Olimp na leima magarca. Hefest je oslobodio Heru tek kada su mu dali Afroditu za enu.

hera

Hera je oboavana i slavljena u cijeloj Grkoj. Najvanija procesija koja je organizovana u njenu ast, predstavljala je sjeanje na njeno i Zevsovo vjenanje.

8 99

je boginja prirode, ita i plodnosti, zatitnica mladih i zemlje, uvarka braka i svetog zakona. Poznati su mnogi mitovi i prie o Demetri, ali je najpoznatija ona o njoj i njenoj kerki Kori ili Persefoni. Jednog dana dok je Persefona bila na nekoj livadi, zemlja se otvorila i bog podzemlja Had povue je dolje sa sobom. Nakon to je Demetra saznala ta se desilo, obuzme je takav gni-jev i tuga, da za vrijeme njenog tugovanja, nijedno itno polje nije raalo, kao da je itava priroda tugovala sa njom. Vidjevi da tako jo dugo nee moi, Zevs odlui da napravi sporazum izmeu Demetre i Hada. Odlueno je da 8 mjeseci Persefona provodi sa svojom ma-jkom, a 4 preostala sa Hadom u podzemlju. Od tada u narodu u Grkoj postoji vjerovanje da dok je Persefona sa Demetrom, itna polja raaju i daju prinose. Ali kada se Persefona vrati kod Hada, onda 4 mjeseca sve odumire.

demetra

Boginja Demetra je, za vrijeme svog boravka u Eleusini, poduila Triptotema, sina kralja Keleja gajenju ita, i naloila mu da ide po svijetu, prenosei ostalima svoje znanje. Demetrini simboli su klas, narcis i bubamara, dok joj je roda najomiljenija ptica.

1011

je boginja mjeseca i lova, sestra blizankinja boga Apolona i kerka Zevsa i Lete. Kao mala, zatraila je od oca Zevsa da ostane neudata, i naoruana lukom i strijelom, obilazi ume u drutvu svojih omiljenih srna i jelena. Ona je osvetoljubiva boginja, koja kanjava sve koji bi joj poka-zali nepotovanje. Istovremeno, titila je lovce i neiskvarene ljude. Ova boginja je najvie oboavana u planinskim i brdovitim oblastima. Najpoznatiji hram posveen Artemidi bio je ne Efesu, koji se ubrajao u jedno od 7 svjetskih uda starog svijeta. Takoe je i zatitinica Amazonki, ena ratnica, nezavisnih od mukaraca, koje su je oboavale.

artemida

Mada njena ljepota nije bila ljepota dostojanstvene i mudre Atine, ni ljepota strastvene Afrodite, niti ljepota uzviene boginje, kakvom se isticala Hera, Artemida je za Grke ipak bila ideal enske ljepote. Prema najs-tarijim kazivanjima, ona i njen brat blizanac- Apolon, roeni su na ostrvu Delosu. Njena majka Leta nala je tu utoite u bijegu pred zmajem Pitonom, koji ju je progonio po cijelom svijetu da je ubije, po zapovjesti ljubomorne Zevsove ene Here. Delos je tada bio plovee ostrvo, ali im je na njega stupila Leta, sa mor-skog dna su izronile dvije stijene i zagradile mu put, kao i Pitonu.

10 1111

je bog svjetlosti, muzike, medicine, strijeliarstva i proricanja. Sin je boga Zevsa i Lete, i brat blizanac Artemide, boginje lova. Predstavljan je kao zdrav, skladno razvijen i lijep mladi, a u nekim mitologijama poistovjeuje se sa suncem, a u rimskoj mitologiji postaje Apollon Helios (Sunce). Ljudi su ga potovali jer je bog svjetlosti bez ega ivot ne bi bio mogu, a takoe jer je i bog sklada i ljepote, koje ine ivot smis-lenim. Apolon je, kao bog medicine, titio ljude, lijeio ih, brinuo se o njima, nagraivao dobro i kanjavao zlo. On je takoe i bog streljatva, a njegove strijele nikad nisu promaivale metu, pogo-tovo kad su kanjavale zlo i nosile kugu. Kao bog proroanstva i ljudima je objavljivao Zevsovu volju preko proroica, posebno Pitije i Sibile. Voa je Muza pa pri tom i bog poezije i mizike.

Apolonu su bili posveeni mnogi hramovi i svetilita. Njegovo glavno svetilite bilo je u Delfima, gdje je rastao lovor, njegov simbol. Takodje su mu bile posveene mnoge ivotinje i to: vuk, labud, vrana, orao (praenjem njegovog leta proricana je boija volja) i delfin.

apolon

1213

je boginja civilizacije, mudrosti, tkanja, zanata i strategije i ratne taktike. Atinina mudrost prati tehniko znanje potrebno u tkanju, metalurgiji ali takoe ukljuuje i lukavost. Ona je kerka boga Zevsa i titanke Metide, a po veini mitova roena je iz Zevsove glave, kako je u umjetnosti esto i predstavl-jana. Ona je jedna od tri boginje djevice, zajedno sa Artemidom i Hestijom. Njena najbolja prijateljica je Nike, boginja pobjede. U ratovima se esto suprotstavljala Areju (bogu rata) i bila zatitnica mnogih grkih junaka, ukljuujui Herakla, Odiseja i Jasona. Atina je i boginja ptica a u nekim mitovima je i sama pre-stavljana kao ptica, najee sova.

Arahna je bila devojka koja je posjedovala izuzetnu vjetinu u pletenju. Svi su se divili njenim djelima i esto su govorili da ju je poduavala boginja Atina. Medjutim, iz sujete, ona to nije htela da prizna, nego se, ta vie, usudila da boginju izazove na megdan. Atina se kod nje pojavila preruena u staricu, pokuavajui savjetima da je ubjedi da prema bogovima iskazuje umjerenost, doslijednost i potovanje. Arahna je na to odgovorila pogrdama. Prilikom takmienja koje je uslijedilo, pletilje su se naizmjenino nadmetale, ali su se motivi koje je Arahna birala za svoja djela, uvijek rugali bogovima. Tada se ona suoila sa bijesom jedne boginje. Ponienje koje je Arahna doivjela, dovelo ju je do samoubistva. Objesila se, ali joj boginja nije dozvolila da spokojno umre, ve ju je pretvorila u pauka (gr. arahni), koji od tada neprestano plete istu mreu.

atina

12 1313

Stari Grci su uoili udesne formacije zvezda na nebu i povezali ih sa svojom mitologijom.

Imena koja i danas predstavljaju zoodijak, zapravo su dali Grci, mnogo godina ranije...

1415

Afrodita

Afrodotin omiljeni cvijet bila je rua, dok je njene koije vukao par golubova, ptica koje je najvie voljela.

o Afroditi, boginji ljubavi, postoje dvije razliite verzije vezane za njeno roenje. Po prvoj, ona je kerka boga Zevsa i Dione, dok je prema drugoj, roena iz genitalija boga Urana, koje su pale u more, poto ga je njegov sin Kron kastrirao. Tako je iz morske pjene izronila Afrodita. Ona je boginja ljubavi i ljepote, titila je ljubav i sve zal-jubljene, dok joj je najdraa zabava bila da natjera bogove da se zaljube u smrtne ene. Voljela je da pravi mnoge intrige, da bogove baca u ljubavne zagrljaje, naroito Zevsa, koji je svaki as bio umjean u neku ljubavnu peripetiju. Nikad se nije odvajala od svog ljubavnog pojasa, koji je imao mo da natjera svakog mukarca, bilo da je rije o bogu ili smrnom biu da se zaljubi u nju. Iako je bila udata za hromog boga Hefesta, bila je u strasnoj ljubavnoj avanturi sa Arejem. Iz Afroditine veze sa Arejem rodili su se Eros, Dim, Fob i Harmonija.

14 1515

je bog ratovanja, i rata koji je sam sebi svrha. Radovao se smrti bilo kog junaka ili obinog smrtnika, jer je volio miris krvi, borbu, zveket oruja, jauke i krike. Areja nikad nije zanimao uzrok rata, pa ak ni njegov ishod, jer je za njega bilo najvanije samo ratovanje. Arej je mrzio sve bogove a meu njima i svoje roditelje- Zevsa i Heru, a naroito Atinu. I njega su mrzjeli svi bogovi sa izuzetkom Afrodite, sa kojom je imao djecu , Eride, koja je voljela rat koliko i on, i Hada, koji se radovao ratnicima koji su ginuli u ratu. Prikazivan je u etvoropregu sa konjima osedlanim zlatnim sedlom. Konji boga Arej su bljuvali vatru, a on je nosio oklop, kacigu, koplje i tit.

Arej

Arej je pokazivao veliku naklonost prema oblasti Trakije. Vjeruje se da je esto boravio u tom divljem podruju, gdje je bilo mnogo konja, i preko kojeg su esto prolazila brojna ratnika plemena. Prialo se, da su tu ivele i ratoborne Amazonke, erke boga Areja.

1617

je bog trgovine i proricanja, pismonoa bogova i pratilac dua. On je sin boga Zevsa i Maje, jedne od Plejada, koju je krasila izuzetna ljepota. Jo od malih nogu vidjelo se da e biti lukav i dovitljiv bog, kada je uspio da svom bratu Apolonu ukrade stado bikova, koje je uspio tako vjeto da sakrije da je Apolon morao da iskoristi sve svoje prporoanske sposobnosti da bi ih naao. Hermes se smatra glasnikom bogova i na sandalama i lemu koji nosi ima krila i uvijek dri skiptar. Pored toga to je prven-stveno bio Zevsov glasnik, bio je i pratilac dua koje je odvodio u Had.

Hermafrodit je bio prelijepi sin Hermesa i Afrodite, koji je proputovao cijeli svet. Medjutim, jedna od Nimfi toliko se u njega zaljubila, da je prilikom jednog njihovog strasnog zagrljaja zamolila bogove da taj zagrljaj uine vjenim i da im se tako spojena tijela nikada vie ne rastave. Bogovi su usliili njenu molbu i stvorili novo bie sa dvostrukom prirodom.

HERMES

16 1717

HEfest

je hromi bog kova, bog vatre i kovakog zanata, jedan od sinova Zevsa i Here. Po jednom od mitova, poto se umijeao u svau roditelja, Zevs ga je u bijesu bacio sa Olimpa zbog ega je on postao hrom. Po predanju, pao je na vulkansko ostrvo Lemno, koje je postalo njemu posveeno. U Hefestovoj nadlenosti bili su zanati. On je napravio bogovima darove od bronze, skiptar Zevsu, srebrne lukove Apolonu i Artemidi, nakit Afroditi. U Homerovoj Ilijadi opisa-no je kako je skovao novo oruje Ahilu, uvenom grkom junaku, po molbi mjegove majke Tetide. Hefest je takoe napravio prvu enu- Pandoru a po Zevs-ovom nareenju prikovao Promoteja za kavkasku stijenu. Oenio se Afroditom, boginjom ljepote i ljubavi.

Hefest je odmah nakon vraanja na Olimp napravio svim bogovima njihove domove, u koje smrtnici nikako nisu mogli da uu.

1819

18 1919

20