100 godina - zzjzpgz.hr · darivanja krvi. U na„im uvjetima postignutog visokog stupnja spremnosti na darivanje krvi, uz isto tako visok stupanj profesionalne odgovornosti na„ih

GO

DIN

A X

LII

, B

RO

J 4

82

-48

3/2

00

0,

OÆ

UJA

K-T

RA

VA

NJ,

CIJ

EN

A 6

,00

kn

, IS

SN

03

51

-93

84

100 godinaZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

PRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

oæujak-travanj 2000

Svjetski Dan

zdravlja 2000.

Svjetski Dan

zdravlja 2000.

2

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S TmjeseËnik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOÆUPANIJE PRIMORSKO-GORANSKE

Za izdavaËaprof. dr. sc. Anto JonjiÊ

UreujeSocijalno-medicinska sluæbaOdjel za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjet:doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun, dr.Suzana JankoviÊ, mr. sc. VojkoObersnel, dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ,dr. Vladimir Smeπny, doc. dr. sc.Ante ©krobonja, dr. sc. Marija Va-roπËiÊ, doc. dr. sc. Milan ZgrabliÊ,tel. 21-43-59, centrala 33-38-88 int.110, fax 21-39-48

Odgovorni urednik:dr. Vladimir Smeπny

Glavni urednik:dr. Suzana JankoviÊ

Lektor:prof. Vjekoslava Lenac

GrafiËka priprema:"Welt" d.o.o. - Rijeka

GrafiËko-tehniËko ureenje:graf. inæ. Ines Volf

Rjeπenje naslovne stranice:dr. Saπa OstojiÊ

Uredniπtvo:51000 Rijeka, Kreπimirova 52/apoπt. pret. 382tel. 21-43-59, centrala 33-38-88int. 110, fax 21-39-48

Godiπnja pretplata 30.00 kunaÆiro raËun 33800-603-4489 •Godiπnja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni raËun kodRijeËke banke d.d. Rijeka, br.25730-11-255-17-33800-620-16

Tisak“Neograf” d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) posvetit Êe svoj ovo-godiπnji Dan zdravlja vrlo specifiËnom ali, kako to Ëesto biva,i viπeznaËnom problemu: "darivanju sigurne krvi".

Darivanje vlastite krvi prvi je i najraπireniji stupanj dokazivanjaspremnosti mnogih ljudi da svoju solidarnost i uzajamnost pokaæu nanajneposredniji naËin, davanjem djeliÊa svog tijela za spas ili samo zapomoÊ drugome (najËeπÊe posve nepoznatom) ljudskom biÊu. SZOse jako zalaæe za to da darivanje krvi uistinu ostane darivanje jer se (usiromaπnim sredinama), naæalost, πiri prodaja krvi - u najdoslovnijemsmislu rijeËi.

PolazeÊi od osnovnoga poËela "nikad ne naπkoditi", vrlo je vaæan,ali i vrlo sloæen postupak - krv uËiniti sasvim neπkodljivom iprimatelju podobnom. SZO kaæe da najviπe 30% zdravstvenihustanova u svijetu moæe na siguran naËin osigurati opskrbu krvlju.Stoga je sigurnost, gledajuÊi globalne razmjere, za SZO tako velikproblem da je u ovogodiπnjoj poruci dobila vodeÊi dio, a onajopÊehumani aspekt mjesto u drugom dijelu poruke.

Poruka Svjetske zdravstvene organizacije, doslovno prevedena,glasi:

"SIGURNA KRV PO»INJE SA MNOM.""Krv spaπava æivote."

SZO od ovogodiπnje akcije oËekuje postizanje sljedeÊih ciljeva:

● globalno podiÊi svijest i problemu sigurnosti krvi,

● potaknuti zemlje-Ëlanice da se posvete i da podupru nacionalneprograme opskrbe sigurnom krvlju,

● promicati πirenje i oËuvanje postojeÊeg solidarnog i uzajamnogdarivanja krvi.

U naπim uvjetima postignutog visokog stupnja spremnosti nadarivanje krvi, uz isto tako visok stupanj profesionalne odgovornostinaπih zdravstvenih ustanova u osiguranju sigurnih postupaka opskrbe,nuæno je pruæiti πiroku potporu svima onima koji se skrbe okodarivanja krvi, na Ëelu s Crvenim kriæem. Ne treba zaboraviti dasvaka nova generacija treba svoju promidæbu jer se, naæalost,solidarnost i uzajamnost ne nasljeuju, veÊ uËe i usvajaju dobrimodgojem i izobrazbom.

Odgovorni urednik


ZnaËajni zdravstveni pro-blemi u Rijeci XVIII. i XIX.st. bile su epidemije kuge,

kolere, variole te endemska mala-rija i "πkrljevska bolest" u πirojokolici grada. Zbog poveÊanjaprometa u luci te pojaËane opas-nosti od πirenja zaraznih bolesti,izgraena je 1726. godine prvakarantenska stanica u zapadnomdijelu grada, koja je bila u funkcijido 1833. godine. Na njezin se radnastavlja karantena izgraena uuvali MartinπÊica te najnovija, izπezdesetih godina ovoga stoljeÊa,na lukobranu u rijeËkoj luci.

ZnaËajan gospodarski usponRijeka je doæivjela nakon πto jeHrvatsko-ugarskom nagodbom(tzv. "rijeËka krpica") 1868. godi-ne doπla pod izravnu ugarskuupravu. VeÊ 1873. æeljezniËkom jeprugom povezana sa Zagebom(Peπtom) i Ljubljanom. RijeËka jeluka postala glavna ugarska lukakoja je pred I. svjetski rat, svojimukupnim prometom, dostigla me-u lukama Europe zavidno deseto

mjesto. Intenzivan gospodarskirazvoj pobudio je pojaËan interesza znanost, tehniku i umjetnost.ZnaËajnu ulogu u znanosti i teh-nici imali su profesori s tadaπnjec. i kr. Pomorske vojne akademije.

Potaknuto tim razvojem te uvi-djevπi vaænost Rijeke kao graniËnepostaje, ugarsko Ministarstvo po-ljoprivrede donosi odluku o osni-vanju Stanice za kemijska ispiti-vanja u Rijeci. Od tada pa dodanaπnjih dana moæemo, kroz bur-na razdoblja hrvatske i rijeËkepovijesti, pratiti razvoj ustanovapreventivne medicinske zaπtite.

Raspadom Austro-UgarskeMonarhije po zavrπetku I. svjet-skog rata, Rijeka je, nakon petburnih godina previranja, 1924.godine pripojena Kraljevini Ita-liji, dok je podruËje Suπaka pri-palo Kraljevini Jugoslaviji. Ugar-ska Stanica za kemijska ispiti-vanja, mijenjajuÊi nazive, nasta-vila je raditi na novoj lokaciji uCiottinoj ulici 3 (danaπnja BarËi-Êeva ul.). Osnivanjem bakterio-

loπkog odjela 1933. godine nje-zino je djelovanje proπireno, Ëimeje udovoljeno potrebama preven-tivne zdravstvene zaπtite (do tadaje mikrobioloπke analize radilaGradska bolnica). U razdoblju od1927. do 1945. godine djelovalaje pod nazivom Laboratorio pro-vinciale d'Igiene e Profillassi.

Uspostavom granice na Rje-Ëini, Suπak je 1924. godine ostaobez ijedne zdravstvene ustanove.Za to veliko podruËje Primorja,Gorskog kotara i otoka trebalo jeoformiti zdravstvenu sluæbu. Prvajavnozdravstvena ustanova, Ba-kterioloπka stanica u Kraljevici,osnovana je 1923. godine, s te-meljnim zadatkom suzbijanja ma-larije.

Pod utjecajem dr. Andrije©tampara, 1926. godine osnovanje Dom narodnog zdravlja u Su-πaku koji se u veljaËi te godineuselio u novoizgraenu zgradu uKumiËiÊevoj ulici 8. Ta je usta-nova svojim organizacijskim jedi-nicama pokrila sve tadaπnje vo-

Sto godina Zavoda za javno zdravstvo Rijeka

SJEDI©TE PREVENTIVNEMEDICINE

U Rijeci je ugarsko Ministarstvo poljoprivrede osnovalo Stanicu za kemijskaispitivanja pod nazivom M. KIR. ALLAMI VEGYKISERLETI ALLOMAS - R. UNG.

STAZIONE SPERIMENTALE CHIMICA DELLO STATO FIUME. Prema podacima izrijeËkih arhiva, kao i prema vijesti objavljenoj u tadaπnjim dnevnim novinama "Labilancia", Stanica je poËela raditi 8. travnja 1900. godine. Njezin prvi voditelj bio je

kraljevski kemiËar Luigi Könyöki. Ta je stanica bila prva organizirana ustanovajavnog zdravstva na ovom podruËju, a danaπnji Zavod za javno zdravstvo (ZZJZ)

Primorsko-goranske æupanije njezin je izravni sljednik.

▲


deÊe javnozdravstvene potrebe.NajveÊim uspjehom u radu moæese smatrati eliminacija malarijena ovom podruËju u godinamapred II. svjetski rat.

Talijanskom okupacijom Su-πaka 1941. godine, Dom narodnogzdravlja veÊim je dijelom prese-ljen u Crikvenicu, gdje nastavljadjelovanje na onom dijelu kotaraSuπak koji je potpao pod NDH,dok se manji dio, koji je ostao naSuπaku, gasi 1942. godine.

Osloboenjem u svibnju 1945.godine Dom narodnog zdravljavraÊa se na Suπak i odmah nas-tavlja svoje djelovanje. Labora-torij u Rijeci u tom je razdobljumogao djelovati u smanjenomobujmu jer je najveÊi dio struËnihljudi krajem rata napustio Rijeku.StruËna suradnja ustanova na Su-πaku i Rijeci odmah je uspostav-ljena. VeÊ 1949. godine mijenja seorganizacija i osniva se Sani-tarno-epidemioloπka stanica(SES) u Suπaku i Gradska SES uRijeci.

Obje se ustanove 1. sijeËnja1950. godine sjedinjavaju u obla-sni Higijenski zavod Rijeka. Kad-rovski popunjen i organizacijskiproπiren, Higijenski je zavod utom razdoblju postigao znaËajneuspjehe, od kojih moæemo navestieradikaciju malarije i, kao podu-hvat jedinstven u svijetu, a u zaje-dnici s Veterinarskom sluæbom,eradikaciju bruceloze na podruËjuIstre.

Dom narodnog zdravlja Rijekaosnovan je 1. sijeËnja 1953. go-dine. Djelovao je na podruËjuopÊine Rijeka i postigao znaËajanuspjeh u organizaciji izvanbol-niËke zdravstvene zaπtite koja dotada nije bila posebno organi-

zirana. Organizacijska jedinicaDoma zdravlja Rijeka bila je iHigijensko-epidemioloπka sluæbakoja je obavljala preventivno-medicinsku zdravstvenu zaπtitu.

Uvijek prisutno opredjeljenjejavnozdravstvenih radnika za je-dinstvenu medicinu, prvenstvenobrisanjem granica preventivne ikurativne medicine, dovelo je dospajanja Doma narodnog zdravljai Higijenskog zavoda te osnivanjaZavoda za zaπtitu zdravlja Rijeka(ZZZZ) 1. srpnja 1960. godine.Sjedinjavao je svu izvanbolniËkuzdravstvenu zaπtitu opÊine Rijeka,a u jednom svom dijelu djelovao jei kao kotarska ustanova. Posebannapredak u boljoj organizacijizdravstvene sluæbe postignut jeosnivanjem zdravstvenog centra,savjetodavnog tijela Ëije je fun-kcioniranje povjereno ZZZZ-u.

Ogroman napredak za preven-tivnomedicinsku sluæbu postignutje izgradnjom zgrade Zavoda nadanaπnjoj lokaciji u Kreπimirovoj52/A. Prostorne i tehniËke moguÊ-nosti stvorile su osnovu za kad-rovsko proπirenje, Ëime je ovajZavod postao vodeÊi u naπoj dræa-vi.

Organizacijskom promjenom,Zavod za zaπtitu zdravlja podje-ljen je 1982. godine u tri samo-stalne ustanove, od kojih je jednadanaπnji Zavod za javno zdravstvoPrimorsko-goranske æupanije.Struktura danaπnjeg Zavoda omo-guÊuje dalji uzlet u buduÊem dje-lovanju. Zavodi, kao osnovne pre-ventivno-medicinske ustanove,uvijek Êe postojati i u buduÊnostiim pripada prioritet u oËuvanju iunapreenju zdravlja.

Doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun,dr. med.

Ako se æelite pretplatitina Narodni zdravstveni

list, dovoljno je danazovete telefonski

broj 21-43-59 ilipoπaljete dopisnicu sa

svojim podacima (ime, prezime, adresa)

u Zavod za javnozdravstvo, Socijalno-medicinska sluæba,

51000 Rijeka,Kreπimirova 52a.

PROMIDÆBENIPROSTORu Narodnom

zdravstvenom listu!

Ako æeliteoglaπavati u

naπem listu, javitese Uredniπtvu na

telefon

21-43-59

N A R O D N I

ZDRAVSTVENI

LI

ST


Na poËetku novoga milenija æelimo zamoliti sve ljude da oËuvaju svoje zdravlje brigom zavrijedan izvor æivota, za svoju krv. Dobra prehrana, zdrav stil æivota, spreËavanje iodgovarajuÊe rano lijeËenje bolesti pridonose oËuvanju zdrave krvi. Æelimo naglasiti, za

pojedince i za druπtvo, vaænost pravilne opskrbe krvlju.

U cijelome svijetu ljudi dragovoljno daju krv kako bi spasili æivote drugih. U ime milijuna primateljaËiji su æivoti bili spaπeni jedinstvenim darom jedne osobe drugoj, zahvaljujemo svim donatorima krvido kojih rijeËi zahvale primatelja ne dospijevaju. Napose izraæavamo zahvalnosti svim dragovoljcimakoji krv daju bez ikakve naknade, Ëime osiguravaju temelj stalne i dostupne opskrbe krvlju.

Pozivamo vas da za ovogodiπnji Svjetski dan zdravlja πirite slogan: "Moja zdrava krv spaπavaæivote." Svjetska zajednica dijeli zajedniËki izvor æivota: krv. Potrebe za krvlju stalne su - krv jepotrebna u svakoj minuti, cijele godine. PotiËemo vas da paæljivo razmislite o sloganu: "Moja zdravakrv spaπava æivote." Svi mi moæemo utjecati na svoj naËin æivota i tako pridonijeti opÊoj kvaliteti istalnom unapreenju kritiËnih podruËja zdravlja.

Dr. Gro Harlem Brundtland G. George WeberGeneralni direktor Generalni sekretarSvjetske zdravstvene organizacije Meunarodne federacije Crvenoga

kriæa i Crvenoga polumjeseca

(Slobodan prijevod s engleskoga)

Moja zdrava krvspaπava æivote


KRV - TEKU∆INA ÆIVOTA

Æivotna snaga svih ljudi, neovisno onjihovoj boji, rasi, vjeri, teËe njihovimarterijama i venama. Svaki sastojak krviima zasebnu zadaÊu: crvene krvne sta-nice prenose kisik po tijelu; plazmaprenosi bjelanËevine, ukljuËujuÊi anti-tijela i hranu, kao πto je glukoza, zaenergiju cijeloga tijela; bijele krvnestanice obrambene su snage protiv bo-lesti; krvne ploËice (trombociti) za-ustavljaju krvarenje. Krv odstranjujeotpadne produkte cijeloga tijela.

Krv je æivi organ, koji moæe spasitiæivot ako se dobije transfuzijom. Gubi-tak velike koliËine krvi nakon ozljei-vanja ili u bolesti moæe uzrokovati πok.Tada mozak i srce ne mogu normalnofunkcionirati.

Krv je ujedno i prva veza izmeumajke i djeteta. Zdravstveno stanje Ëo-vjeka moæe se odrediti i stanjem njegovekrvi, a na isti naËin znanstvenici danasmogu dijagnosticirati i istraæivati slo-æena oboljenja. Krvlju se mogu prenijetibolesti s jedne osobe drugoj. Zdravaosoba ima zdravu krv. Zdrava krv spa-πava æivote.

Crvene krvne stanice, koje prenosekisik, Ëine 40-45% volumena krvi. Osta-lih 55-60% Ëine plazma, s malim pos-totkom bijelih krvnih stanica, koje Ëineobrambeni sustav organizma, faktorzgruπavanja i krvne ploËice. Svaki za-sebni sastojak krvi koristi se za lije-Ëenje i spaπavanje æivota potrebitih.

SLOÆEN OBRAMBENI SUSTAV

Prolaskom kroz razliËite organe idijelove organizma, krv prepoznaje pri-sustvo stranih elemenata i svaki odmakod normalnog stanja organizma. Unu-tarnji bioloπki mehanizmi reagiraju naprisutnost virusa i drugih mikroorgani-zama sa svrhom zaπtite tijela. RazliËitevrste bijelih krvnih stanica, svaka saspecifiËnom funkcijom, napadaju i uni-πtavaju strana tijela koja se krvlju otkla-njaju iz organizma. Antitijela koja πtiteod bolesti i zaraze nalaze se u plazmi.

Taj visokorazvijeni obrambeni su-stav, da bi mogao obavljati svoju zadaÊu,treba biti u dobrom stanju. Kao πto zdravnaËin æivota, odgovarajuÊa prehrana idobra higijena pridonose dobrom stanjucijeloga organizma, jednako utjeËu i nakvalitetu i stanje krvi.

ProsjeËan volumen krvi odrasle osobeje 4-5 litara ili oko 8% tjelesne teæine.Krv u jednom kubnom milimetru sadræi4-5 milijuna crvenih krvnih stanica,4.000-11.000 bijelih krvnih stanica i150.000-400.000 krvnih ploËica. Crve-ne krvne stanice æive pribliæno 120dana, a bijele 3-9 dana. U tijelu seneprestano stvaraju nove krvne sta-nice.

OD ZA»E∆A DO PORODA

Od dana zaËeÊa krv ima prehram-benu ulogu. MajËina krv osiguravaopskrbu fetusa neophodnim kisikom ihranom te antitijelima koja πtite odbolesti. Nakon roenja, zaπtitnu ulogupreuzima krv novoroenËeta.

U svijetu, na porodu svake godineumire oko pola milijuna æena. »est uzroksmrti je iskrvarenje. Mnogima nije dos-tupna sigurna krv pa se kod transfuzijeizlaæu riziku obolijevanja od bolesti kojese prenose krvlju. Kada bi krv davalesamo zdrave osobe i kada bi se svaka krvsustavno pregledavala, mnoge bi æenemogle biti spaπene.

Kod svakog srËanog otkucaja, 20%volumena krvi iz srca odlazi izravno umozak, noseÊi sobom kisik koji je neop-hodan za æivot. Volumen krvi trudnicepoveÊa se za oko 45% u vrijeme prijeporoda.

©TO JE SIGURNA KRV?

Sigurna je ona krv koja ne sadræiviruse, parazite, lijekove, alkohol, kemij-ske supstancije ili druge vanjske faktorekoji mogu predstavljati opasnost za pri-matelja. Ljudi koji daju krv moraju bitizdravi, πto znaËi da ne smiju pobolijevatini od koje ozbiljne bolesti. Primateljukrvi ne smije se naπkoditi, a ni davateljne smije davanjem krvi biti ugroæen.Iako se prisustvo virusa u krvi moæedokazati, oni se ne mogu uniπtiti jer takostradaju i crvene krvne stanice.

Samo 20-30% zdravstvenih sustavamoæe organizirati i obaviti sigurnuopskrbu krvlju. Broj zdravih ljudi kojimogu dati krv ograniËen je. Iako se svakegodine u svijetu prikupi preko 100 mili-juna doza krvi, potrebe su joπ mnogoveÊe.

Sigurnost krvi i krvnih proizvoda ovisi oviπe Ëinitelja: ukljuËivanju novih i pozi-vanju (u sigurnim vremenskim razma-cima) starih dobrovoljaca, osiguranjusigurnih uvjeta za prikupljanje krvi,pregledu davatelja, testiranju krvi, pra-vilnom uskladiπtenju i pravilnom kli-niËkom koriπtenju (postupak kod da-vanja transfuzije).

PRIJENOS VIRUSA KRVLJU

Neke bolesti od kojih boluju milijuniljudi u svijetu uzrokovane su virusimakoji se krvlju prenose s Ëovjeka naËovjeka. Taj se rizik moæe smanjitiosiguranjem pravilne opskrbe krvlju.

Virus humane imunodeficijencije(HIV), koji se prenosi krvlju i drugimtjelesnim tekuÊinama, veÊ je u svijetuzarazio preko 33 milijuna ljudi i uzro-kovao pribliæno 2,5 milijuna smrti svakegodine. Virus se moæe prenijeti i spolnim

Svjetski dan zdravlja

MOJA ZDRAVA KRV SPA©AVA ÆIVOTE


kontaktom, zatim od majke na dijete utijeku trudnoÊe ili dojenjem. I virusihepatitisa, koji uzrokuju upalu i karci-nom jetre, takoer se prenose krvlju.

Postoje naËini za prevenciju πirenjavirusa krvlju. Jednostavan test moæe ukrvi otkriti prisustvo antitijela protivraznih virusa. Test za HIV, viruse hepa-titisa i za druge zarazne bolesti obavljase u mnogim zemljama.

Krv donatora mora se sustavno tes-tirati. To Êe omoguÊiti uporabu sigurnekrvi za transfuziju. Jednako je vaænoosigurati pravilnu uporabu injekcija, agdje god je moguÊe, lijekove treba davatina usta.

GENETSKA OBOLJENJA I KRV

Postoje i krvna oboljenja genetskiodreena, kao πto su hemofilija, talase-mija i bolest srpastih stanica. Oboljelimaje kao lijek redovno potrebna sigurnakrv.

Kada bismo sve kapilare, vene i arterijejedne osobe povezali, dobili bismoduæinu od 150.000 km. Sve æeljezo ukrvi prosjeËne osobe Ëinilo bi 5 cmdugu æicu, od koje se dvije treÊineodnose na ono u crvenim krvnim sta-nicama.

KRV I BOLESTI KOJE PRENOSEVEKTORI I PARAZITI

Stotine milijuna ljudi πirom svijetaboluju od bolesti koje uzrokuju virusi iparaziti, a prenose ih insekti koji siπukrv. Te bolesti su malarija, filarijaza,dengua granica, chagas bolest, leiπma-nijaza i bolest spavanja. Neke bolestiuzrokuju anemiju ili gubitak krvi, pa jeza njihovo lijeËenje neophodna trans-fuzija.

Uz osiguranje dovoljne koliËine si-gurne krvi, za spreËavanje obolijevanjaneophodne su i druge mjere zaπtite odprijenosnika bolesti (spavanje pod zaπ-titnom mreæom, uniπtavanje prijeno-snika insekticidima, metoda bioloπkekontrole njihova razmnoæavanja...).

ZDRAVLJE PRIDONOSISIGURNOJ KRVI

Dobro zdravstveno stanje ovisi i onaËinu æivota i spreËavanju bolesti. Ura-vnoteæena prehrana, s vitaminima i mi-kroelementima, odræavanje Ëistog oko-

liπa, izbjegavanje riziËnog ponaπanjapomaæu ljudima da oni, a time i njihovakrv, ostanu zdravi. Zdravo druπtvo znaËisigurniju krv i smanjenje potreba zatransfuzijom.

Nedostatak æeljeza u krvi najraπi-reniji je poremeÊaj u opskrbi krvi mi-kroelementima. Pogaa gotovo 50%predπkolske djece i trudnica u zemljamau razvoju. Preparati æeljeza i hrana bo-gata æeljezom mogu stanje bitno po-praviti, a time smanjiti i potrebu zatransfuzijom.

Obrazovanje od osnovne πkole nada-lje vrlo je vaæan dio u razvoju zdravljadruπtva. Promoviranje neriziËnog pona-πanja i razvoj pozitivnih stavova te bes-platno doniranje krvi poveÊat Êe brojredovnih, sigurnih donatora.

Crvene krvne stanice prvi su put opi-sane 1658. godine. Nakon viπe od 250godina otkrivene su prve 4 krvne grupe- A, B, AB, 0, a nakon toga i Rhesus(Rh) faktori, koji dijele ljude na RH-pozitivne i Rh-negativne. Danas struË-njaci mogu vrlo precizno odrediti krvnegrupe, s gotovo stotinu podgrupa.

IZVANREDNA STANJA,SUKOBI I ZDRAVLJE

Potreba za uËinkovitom zdravstve-nom sluæbom najuoËljivija je u izvan-rednim stanjima, kao πto su ratovi, pri-rodne katastrofe, velike nesreÊe ili su-kobi. Tada je Ëesto sustav naruπen pa nemoæe udovoljiti tako velikim zahtje-vima. Unutarnji konflikti ili ratovi moguuniπtiti bolnice i klinike, Ëime je ugro-æena i opskrba krvlju.

U takvim se situacijama potreba zadonatorima krvi i transfuzijama pove-Êava. Tada mnogi ljudi spontano do-niraju krv, ali je uoËeno da se zalihe krvismanjuju kada kriza proe. Takva sesituacija moæe izbjeÊi sustavnim pri-kupljanjem krvi uz pomoÊ lista redovitihdonatora.

Transfuzija je koriπtena u tijeku Prvogsvjetskog rata (1914.-1918.), kada jekrv transportirana na bojiπnicu u pri-lagoenim, Ëistim, sterilnim bocama odmlijeka. Prva pokretna banka krvi kori-πtena je 1930., tijekom civilnog rata u©panjolskoj.

DAJ SIGURNU KRV I SPASI ÆIVOT

I tebi bi jednoga dana moglazatrebati krv...

(Mistral)

Svatko moæe zatrebati krv. Ozbiljnabolest ili nesreÊa moæe se dogoditi sva-kome, u svakoj situaciji. Zato je od opÊeginteresa opskrba sigurnom krvlju, dos-tupnom u cijelom svijetu.

ZahvaljujuÊi anonimnim ljudima ko-ji daju krv, æivoti su spaπeni. Svi donatorimoraju znati da æivot mogu spasiti samodajuÊi sigurnu, nezaraæenu krv. DajuÊizaraæenu krv, donator je odgovoran zatue oboljenje i Ëak smrt.

Iskustva kazuju da je najsigurnijidonator onaj koji: krv daje barem dvaputa na godinu, bez primanja novca uzamjenu, razumije principe altruizma,iskreno odgovara na pitanja koja mu, sasvrhom selekcije, postavljaju prije dava-nja krvi i koji neÊe dati krv ako postoji inajmanji rizik za primatelje.

Krv se moæe, bez rizika za donatora,davati 3 ili 4 puta na godinu. Nakonsvakog davanja potrebno je 36 sati datijelo nadoknadi tekuÊinu i 21 dan dakrvne stanice dou na normalnu razinu.Donatori krvi kljuËni su za lijeËenje ikirurπki zahvat i uπtede zajednici mili-june dolara.

SIGURNA I DOBROORGANIZIRANA TRANSFUZIJSKA

SLUÆBA

Integrirana nacionalna zdravstvenapolitika treba imati osiguranu samo-opskrbu krvlju i krvnim preparatima. Zasigurnu opskrbu krvlju neophodna jeodluËnost i potpora zdravstvenog su-stava, razliËitih organizacija, donatorakrvi, specijaliziranih laboratorija kojiobrauju krv i krvne proizvode.

UËinkovita i cjelovita strategija, kojaosigurava opskrbu sigurnom krvlju,ukljuËuje:

- odluËnost i potporu zdravstvenihvlasti za provoenje programa za osi-guranje krvi,

- popis dobrovoljaca, besplatnih do-natora iz populacije niskog rizika,

- neprihvaÊanje obiteljskog doniranjai plaÊanja donatorima,

▲


- kontrolu krvi i krvnih proizvodakako bi se sprijeËile infekcije krvlju,

- siguran postupak uzimanja krvi,- sigurnu i primjerenu kliniËku upo-

rabu krvi,- ustrojstvo kvalitetne kontrole susta-

va kroz koji krv prolazi,- edukaciju lijeËnika, zdravstvenih

radnika i zajednice u cjelini.

Prva zabiljeæena transfuzija krvi u venuili arteriju bila je 1667. godine u Fran-cuskoj, neuspjeπna. Koriπtena je krvjanjeta, prenesena u Ëovjeka prekosrebrne cijevi. »ovjek je preæivio dvijetransfuzije i onda umro. Tek je u 20.stoljeÊu transfuzija postala siguranmedicinski zahvat.

ODGOVARAJU∆A UPORABA KRVISMANJUJE POTREBU ZA

TRANSFUZIJOM

U mnogim sluËajevima transfuzijakrvni nije najprikladnija intervencija.Vaæno je smanjiti uporabu krvi ako takavzahvat nije potreban i ako postoji odgo-varajuÊa zamjena. Prema tome, krv trebakoristiti samo kada nema alternative.

Svjetska zdravstvena organizacijapreporuËa tri kljuËne strategije:

- razvoj nacionalne doktrine (uputa)za primjenu transfuzije,

- obuku ljudi koji propisuju krv, kakobi izbjegli nepotrebne i neprikladnetransfuzije,

- dostupnost tekuÊina koje nadokna-uju volumen krvi, kao πto su kristaloidii koloidi, koje treba koristiti kad god jeto prikladno.

Kristaloidi i koloidi koriste se za nado-knadu volumena krvi kada je u cir-kulaciji dovoljan broj crvenih krvnihstanica, a premalo tekuÊine (plazme).Kristaloidi su sterilne slane otopine kojese mogu koristiti za nadoknadu teku-Êine, a da pri tome ne oπtete stanice itkiva. Koloidi su sterilne, sloæene slatkeotopine koje se mogu duæe zadræati uoptoku.

ZAGOVARANJE SUSTAVASIGURNE KRVI

Od 1975. g. Ëlanice SZO podræavajusustav zasnovan na besplatnim dobro-voljcima - donatorima krvi.

Posljednjih godina, zbog ozbiljnostiinfekcije HIV, B i C hepatitisa, poveÊanaje potreba za kontroliranom opskrbomsigurnom krvlju i razvojem programakoji sustavno pristupaju rjeπavanju pro-blema vezanih uz transfuziologiju. Stogasu razraene preporuke:

- svaki odrastao pojedinac treba raz-misliti je li voljan dati krv; ako jest, nekapostane redoviti donator,

- transfuzijska terapija mora, bezdiskriminiranja, biti dostupna svakomekome je potrebna,

- edukacija stanovniπtva o doniranjukrvi treba poËeti u πkolama,

- neophodna je ugradnja strategije,edukativnih programa koji upuÊuju nakoriπtenje zamjena za krv kod nado-knade volumena i na lijekove koji sma-njuju potrebu za transfuzijom,

- sva krv i krvni preparati moraju bitisustavno testirani prije uporabe.

»ak i danas viπe od 13 milijuna dona-tora krvi nije testirano na HIV i virushepatitisa B i C. To se uglavnom odnosina zemlje u razvoju, gdje 80% krvidolazi od plaÊenih donatora i gdje jepostotak zaraæenih donatora visok.Gdje god zdravstvena sluæba testira naHIV, treba omoguÊiti besplatno testi-ranje.

OP∆A VRIJEDNOST KOJU TREBADIJELITI

Krv, izvor æivota koji teËe u svakoj

osobi, moæe se dijeliti kako bismo

pomogli drugome. Krv spaπava æivote;

sigurna krv poËinje sa svakim od nas.

Jedinstveno blago, o kojem svi æivi

ovise, moæe se dijeliti. O svakom od

nas ovisi hoÊemo li pomoÊi drugima.

Kontaktirajte najbliæu sluæbu za

transfuziju ako ste zdravi i moæete

donirati krv, pomozite drugome da-

juÊi krv redovito.

MOJA ZDRAVA KRV SPA©AVAÆIVOTE

©TO TI MOÆE© U»INITI?Ljudi u cijelome svijetu trebaju krv.Koliko si puta bio u situaciji u kojoj si seupitao kako moæeπ pomoÊi?Razmisli o davanju krvi i provjeri jesi liza to sposoban. Kontaktiraj najbliæutransfuzijsku stanicu. Ako si veÊ daokrv, postani redovni donator.

Tekst Svjetske zdravstveneorganizacije, objavljen u povodu Dana

zdravlja, 7. travnja 2000. godine

(slobodan prijevod s engleskog jezika)

PROU»AVANJE KRVNIHPROIZVODA

Joπ ne postoji odgovarajuÊa, umjetnostvorena, zamjena za crvene krvnestanice, iako se napredovalo u istra-æivanju proizvoda od krvi.Napredak tehnologije omoguÊio jeodjeljivanje svih sastojaka krvi i njihovoËuvanje na odgovarajuÊoj temperaturi.Biotehnoloπka istraæivanja, koja serade sustavno, omoguÊila su otkrivanjei odjeljivanje razliËitih krvnih sastojaka.Krvni testovi postali su precizniji, bræi ijeftiniji, a ipak se u mnogim zemljamakrv ne kontrolira sustavno. Treba iznaÊiizvore koji Êe to omoguÊiti.


Pojam "psihosomatski" dolazi odgrËke rijeËi soma, πto znaËi tijelo ipsyche, πto znaËi duh, duπa. Oduvi-

jek je pitanje uzroka bolesti bilo zanimljivorazliËitim granama znanosti. Isprva seuzroke bolesti pripisivalo mistiËnim, nat-prirodnim silama. Kad je krajem 19. sto-ljeÊa otkriven uzroËnik tuberkuloze, bio jeto nov, velik korak u medicini. Meutim,doveo je do razvoja teorije prema kojojsvaka bolest ima vanjskog uzroËnika kojidovodi do oπteÊenja tkiva i time do pojavesimptoma bolesti. Sloæit Êemo se da uvrijeme npr. epidemije gripe ne obole sviiako su bili u kontaktu s oboljelima, tj.uzroËnicima bolesti. ZnaËi, nije dovoljansam uzroËnik da bi se razvila bolest. Vaænoje i stanje organizma i njegove obrambenesposobnosti. Danas postoji velik broj bo-lesti za koje nije pronaen uzroËnik iliklica; ulaæu se veliki napori na tome, alibez naroËitih rezultata. Svjedoci smo na-pretka u medicini: svakim danom nekanova dijagnostiËka pretraga, nekim novim,suvremenim aparatom. Skloni smo veÊpostavljenu dijagnozu potvrivati svimraspoloæivim pretragama, koje su ponekadi bolne, i ne baπ bezazlene, kako lijeËnici,tako i pacijenti. Krajem 18. stoljeÊa revo-lucionarno otkriÊe bio je stetoskop ilisluπalica i niz bolesti dijagnosticirao sesamo stetoskopom, dok se danas ne zado-voljavamo samo tom pretragom.

JEZIK TIJELA - SVIMAZAJEDNI»KI

Tehnika u medicini napredovala je.Meutim, pacijent kao osoba izgubio je naznaËenju, dok je njegov bolesni organpredmet interesa i pozornosti. Vrlo Ëestonezadovoljstvo pacijenta proizlazi upravoiz navedenog. SjeÊam se viπe sluËajeva usvojoj ordinaciji kad sam kao mlada lijeË-nica bila jako nezadovoljna kad nikakvompretragom nisam uspjela pronaÊi uzrokpacijentovih smetnji. Svi uËinjeni nalazibili su uredni, a on je i dalje imao smetnje.©to se viπe æalio, upuÊen je na viπe pre-traga. Meutim, njegovi simptomi bili sunjegov naËin kako je jedino znao komuni-cirati i pokazati da se neπto s njim zbiva.

Prvi jezik koji nauËimo u æivotu jestjezik tijela - novoroene bebe osjeÊaju sezadovoljne kad su site, dok glad izazivanelagodu. Svi znamo za grËeve u prvimmjesecima æivota, koji su takoer jedan odnaËina kako se traæi stalna paænja i kako sepridobije majËina blizina. Probavni organijedan su od prvih putova komunikacije.Majke su u stanju razlikovati plaË djeteta itoËno znaju da li dijete plaËe jer je gladno,jer ga neπto boli ili samo traæi druπtvo, daga se dræi u krilu. Koæa je sljedeÊi organ zakomunikaciju. Putem koæe beba osjeÊatoplinu, dodir, stisak, tj. osjeÊa da nije samai da je sigurna. VeÊ novoroena djecarazlikuju se i svako ima drugaËije potrebe.Stoga majke moraju osluπkivati svoje

dijete i nastojati zadovoljiti njegove zahtje-ve, a ne podreivati se uputama struËnjakaili drugih osoba. Ako doe do poremeÊajau komunikaciji veÊ u prvim danima imjesecima æivota, to moæe biti osnova zakasnije psihosomatske bolesti. Takavmodel komunikacije bude usvojen do krajaæivota. Takve osobe teπko otvoreno poka-zuju osjeÊaje. Danas se u medicinskimπkolama i fakultetima sve viπe stavljanaglasak na vaænost promatranja pacijentakao cjeline, a ne samo njegova bolesnogorgana, jer svaka tjelesna bolest moæeimati snaænu poruku i znaËenje. Danas sepsihosomatska medicina razvija kao po-sebna grana medicine i bavi se odnosompsihe i bolesti te, obrnuto, utjecajem bole-sti na psihu. Tim drugim bavi se posebnagrana psihijatrije (Liaison psihijatrija).

Zapravo, svaki bolniËki odjel trebao biimati psihijatra kao dio struËnog tima.ProuËavanjem liËnosti osoba oboljelih odpsihosomatskih bolesti ustanovilo se dapostoje dva tipa:

1. tip s agresivnim obranama, πto seoËituje karakteristiËnim bolestima, kao mi-grena, visok tlak, srËane smetnje, πeÊernabolest i reumatska upala zglobova;

2. tip s pasivnim obranama, πto seoËituje sljedeÊim oboljenjima: Ëir na æe-lucu ili dvanaesniku, kroniËni zatvor, ulce-rozni kolitis (kroniËna upala debelog cri-jeva), bronhijalna astma i dugotrajni umor.

OπteÊenje tih tkiva i organa nastaje

zbog dugotrajnog nadraæaja odreenogdijela æivËanog sustava, koji nije podutjecajem naπe volje (autonomni æivËanisustav). Dugotrajna prenadraæenost togæivËanog sustava konaËno dovede do oπte-Êenja tkiva i znakova bolesti. Tada govo-rimo o psihosomatskoj bolesti. Uzrokprenadraæenosti odreenog dijela auto-nomnog æivËanog sustava posljedica jeodreenih osjeÊaja, koje usvajamo odprvih dana æivota, a koji se mogu pobuditibilo kada u æivotu, u odreenoj frustri-rajuÊoj situaciji.

Psihosomatskim bolestima, dakle, mo-æemo nazvati tjelesne bolesti u Ëijem jenastanku bitnu ulogu odigrao psihogeniËimbenik.

Meutim, neÊe svaka osoba s emocio-nalnim teπkoÊama razviti psihosomatskubolest. To ovisi o nizu drugih Ëimbenika,kao πto su naslijeene osobine, stresogenimomenti u æivotu, podrπka iz okoline,kulturalna obiljeæja i sl. Dræi se da jedugotrajan stres odgovoran za nastanakpsihosomatske bolesti, dok kratkotrajanstres, pa i ako je snaæan, ne izaziva psiho-somatske bolesti. To je stoga πto je potreb-na dugotrajna prenadraæenost autonomnogæivËanog sustava da bi doπlo di oπteÊenjaorgana i pojave simptoma bolesti.

KlasiËni psihoanalitiËari smatraju dasvaki oboljeli organ ima odreenu sim-boliku, tj. drugu poruku. Za osobe sapsihosomatskim bolestima kaæe se daimaju teπkoÊe u izraæavanju svojih emo-cija, da rijetko maπtaju i da imaju naroËitnaËin kako uspostavljaju odnose s drugimljudima.

SVE SU BOLESTIPSIHOSOMATSKE?

Definicija psihosomatskih bolesti nijejedinstvena. Postoje razliËita glediπta: nekismatraju da su samo odreene bolestipsihosomatske, dok drugi dræe da je svakatjelesna bolest psihosomatska.

Ovdje Êu nabrojati psihosomatske bo-lesti prema AmeriËkom psihijatrijskomudruæenju:

1. koæne bolesti: akne, urtikarija (ko-privnjaËa), neurodermitis (kroniËne koæne

▲

Psihosomatske bolesti

MOÆEMO LI NA NJIH UTJECATI?Kad sam dobila temu o kojoj trebam pisati, prvo sam razmiπljala o naslovu koji bi bio svimarazumljiv. Meutim, svaki je imao neki nedostatak, bilo da je bio predugaËak ili nije posve

obuhvaÊao temu. Na kraju sam se ipak odluËila za naslov "psihosomatske bolesti" jer mislim da jepriliËno uvrijeæen i nije sasvim nepoznat. Isto tako, jedinstven je pojam, kako bi i trebalo

promatrati svakog pacijenta i pristupati mu kao jedinstvenoj cjelini tjelesnog i psihiËkog.


promjene s neugodnim svrbeæom) i angio-neurotski edem (otok kapaka, usana, je-zika...);

2. bolesti probavnog sustava: grË mi-πiÊa izmeu jednjaka i æeluca te æeluca idvanaesnika, æeluËani Ëir i Ëir dvanaes-nika, kroniËni zatvor, ulcerozni kolitis,kroniËna upala tankog crijeva (Kronovabolest);

3. bolesti diπnog sustava: bronhijalnaastma i tuberkuloza;

4. bolesti srca i krvnih æila: zakreËenjekrvnih æila srca - angina pektoris i infarkt,visok krvni tlak, aritmije;

5. bolesti ælijezda s unutraπnjim luËe-njem: πeÊerna bolest, nizak πeÊer u krvi(hiperinzulinizam i hipoglikemija), poja-Ëan rad πtitne ælijezde;

6. reumatske bolesti: reumatska upalazglobova, kroniËna bol u kriæima;

7. ginekoloπke bolesti: bolne men-struacije, spontani pobaËaji;

8. ostalo: debljina, alergijske reakcije,migrene i druge glavobolje, kroniËnisvrbeæi, tumori...

O svakoj od navedenih bolesti, kako onjihovom znaËenju, tako i o lijeËenju,moglo bi se posebno govoriti.

Ovdje bih navela primjer jednog 32-godiπnjeg pacijenta koji je lijeËen zbogpsihiËkih smetnji kao πto su nesanica,nervoza, izljevi bijesa i agresije. Na ratiπtuje izgubio brata s kojim je bio u istojjedinici. Imao je snaæan osjeÊaj krivice zabratovu smrt. Sve napore da mu se pomo-gne da proradi krivnju uspijevao je izbjeÊina naËin da bi pronaπao neπto novo πto jepropustio uËiniti kako brat ne bi nastradao.Imao je obitelj, suprugu i troje djece.Tijekom djetinjstva bio je jako ljubomoranna brata, do te mjere da ga je æelio ubiti ilibi maπtao da mu se neπto straπno dogodilo.Kao da su se njegove davne æelje iz dje-tinjstva ostvarile. OsjeÊaj krivnje bio jeprevelik. Obolio je od naroËito zloÊudnogtumora i umro nakon svega 3-4 mjeseca.

Treba naglasiti da psihosomatski pore-meÊaji zahtijevaju dugotrajno lijeËenje.Zbog sprege emocija i evidentnog tje-lesnog oπteÊenja, vaæno je kombiniratimedikamentoznu terapiju i psihoterapiju,πto znaËi da, osim lijeËnika koji nampomaæe ublaæiti bol i ukloniti druge sim-ptome bolesti, ne bi trebalo zaobiÊi psi-hijatra Ëiji savjet i podrπka mogu pomoÊi uublaæavanju tegoba.

Ika RonËeviÊ, dr. med.

Neuroze i psihosomatika

PORUKA OKOLINIPitanje ili tvrdnja: "Zaπto si nervozan?", "Daj, ne budi

nervozan", "Joj, πto sam nervozan" i sugestija koja obiËno slijedi:"Molim te, smiri se... sjedni i opusti se pa popriËajmo"... ili

"Prestani biti nervozan jer me nerviraπ"... Ëesto su prisutni unaπim æivotima - ili ih nekome upuÊujemo, ili su nam upuÊeni.To znaËi da prepoznajemo neπto u ponaπanju πto imenujemo"nervozom" i πto nas u pravilu smeta, kao da je zarazno i unama izaziva potrebu da se od toga obranimo, da drugoga

umirimo, ili pak izaziva u nama ljutnju.No, to su normalne pojavnosti u ponaπanju, koje nisu iskustvenostrane ni jednom ljudskom biÊu, od djeteta do starca. Od kada je

Ëovjeka, od tada je i "nervoznog" ponaπanja.

Kada ono πto prepoznajemo kao"nervozno" ponaπanje poprimiuËestale i specifiËne oblike, u

medicini ga nazivamo "neurozom", aneurozom kao specifiËnom kliniËkomkategorijom bave se psihijatri i psiho-terapeuti, koristeÊi se najËeπÊe biokemij-skim (lijekovi) i psiholoπkim (psiho-terapija) pristupom u "lijeËenju".

Pojam neuroze danas je teπko defi-nirati jer je toliko πarolik u svojoj pojav-nosti, viπeznaËan i nejasan, da se u mo-dernim klasifikacijama mentalnih pore-meÊaja napuπta i pojedinim skupinamasimptoma iz "tog kruga" daje specifiËnoime.

Zbog razumijevanja, pod pojmom"neuroze" oznaËavaju se razliËiti psihiËkiporemeÊaji koji imaju neke zajedniËkekarakteristike:

- to su funkcionalni psihiËki pore-meÊaji gdje ne postoji organsko oboljenjemozga,

- Ëovjek je uvijek svjestan svojega"ja" i ima sposobnost testiranja "real-nosti",

- moguÊe je prepoznati i odreditipoËetak "bolesti", navodi se u psihi-jatrijskoj literaturi.

"SIGURNO SAM VE∆ DOSADAN"

Neki su pojmovi pod navodnicima jerje istinitost tih tvrdnji upitna. Ako neπtoproglasimo "boleπÊu" u klasiËnom medi-cinskom smislu, ulazimo u sustav raz-miπljanja koji za "bolest" traæi odreeni"lijek", odnosno terapijsku proceduru.Nadalje, "bolest" upuÊuje na neπto πto nas

je "napalo", na neku greπku u funkcio-niranju, upuÊuje nas na neki svijet pato-logije i dijagnoza, a i sami pacijenti Ëestoinzistiraju da im psihijatar kaæe dija-gnozu, πto u psiholoπkom smislu moæebiti zamka za terapijski proces i "izlje-Ëenje".

Istina je da ljudi koji "imaju tegobeneurotskog karaktera", zbog ometajuÊihsimptoma oteæano funkcioniraju, zao-kupljeni su sobom i Ëesto su "teπki" i zasvoju okolinu, i za svog lijeËnika, naro-Ëito opÊe prakse, koji bi htio biti efikasanu vjeπtini lijeËenja i, kao svaki Ëovjek,treba povratnu informaciju o svojojuspjeπnosti, a "neurotiËari" ga opsjedajuæalbama, pitanjima, novim i upornimsmetnjama i stalno "miniraju" njegovepokuπaje da bude uspjeπan. Osim πto suprestraπeni svojom "boleπÊu" i mnogo-brojnim simptomima i traæe pomoÊ, ispa-daju vjeËito "gladni" tue paænje, strplje-nja, podrπke i Ëesto znaju "iÊi na æivce" imnogima "padne mrak na oËi" kada sepojave sa svojim æalopojkama i vapajemza pomoÊ. Za takav svoj "stil" nisu krivi isami znaju konstatirati da su "sigurno veÊdosadni", ali dosadne i uporne su i njiho-ve smetnje s kojima se sami teπko nose,


pogotovo kada poprime dramatiËne tje-lesne oblike i kada se osjeÊaju æivotnougroæeni. Okolina ih teπko prihvaÊa,Ëesto govore o osjeÊaju da nitko nemarazumijevanja za njihove tegobe, da ih ilijeËnici shvaÊaju neozbiljno, no lijeËnikje lijeËnik i jednostavno mora znati "ka-ko" u susretu s pacijentima koji dolaze popomoÊ.

»ovjek je uvijek æelio razumjeti i naÊiuzroke razliËitih pojavnosti u svom æi-votu i najznaËajniji je uvijek bio sam sebi.Uπao je u tajne funkcioniranja svog orga-nizma, razvijajuÊi metodologije i stva-rajuÊi potrebna tehnoloπka pomagala idalje napreduje u tom smislu, a u fokusuzanimanja je i njegova mentalna aktiv-nost sama, kojoj i zahvaljuje sve pret-hodno navedeno, koja je kod mnogih ljudioptereÊena pojavnostima koje je ometajuu funkcioniranju. KoristeÊi svoja znanja,iskustvo, sposobnost rasuivanja, Ëovjekje gradio razne pretpostavke i konstru-irao, "testirajuÊi ih" u praksi, razne teorijekoje mu pomaæe u razumijevanju isho-diπta i nastanka funkcionalnih smetnji te,na osnovi toga, gradio pretpostavke zanjihovo korigiranje, istraæujuÊi πto je uprocesu terapijskog rada zapravo ljeËid-beno.

Razne teorije, razne πkole, razni tera-pijski pravci ukazuju na to da je svakoljudsko biÊe jedinstveno u svojoj kom-pleksnosti i da, bez obzira na to πtomanifestira i opisuje simptome (znakove"bolesti") sliËno, tako da ih lijeËnik moæesvrstati i nazvati odreenim imenom,dijagnozom, pokazuje da ne postoji uterapijskom pristupu jedinstvena for-mula, recept i da simptomi za svakoga odnas imaju specifiËne razloge i znaËenje.

POZIV NA AKCIJU

Shvatimo li simptom ili skup simpto-ma ne kao znak bolesti, nego kao poruku

kojom naπ um (pojam koji oznaËavasveukupnost mentalnih aktivnosti kojeËine naπ psihiËki æivot) kaæe da se dogaaneπto s Ëime se ne slaæemo, ili poziva naakciju da uËinimo promjenu u odnosu naneπto πto se dogaa u svijetu oko nas, ilitraæi promjenu naπeg stava prema neËe-mu, ili se æelimo zaπtititi od neËega, tadane moæemo govoriti o bolesti, niti dija-gnozi, veÊ se bavimo opisom "tegoba",odnosno "poruka". To bi znaËilo da susimptomi posebna vrsta jezika koji kori-stimo, koji nas plaπi jer ga ne razumijemo,koji je bolan u svojoj metaforiËnosti i kojinas u prvom redu zabrine jer je neπto novoza nas i upuÊuje nas na razmiπljanje o

"bolesti". LogiËna je posljedica da potra-æimo pomoÊ lijeËnika, iako se nerijetkosami "nosimo" sa simptomima koji nisujako dramatiËni i nekoliko godina.

Kako je taj "jezik" vrlo πarolik, moæese manifestirati na naËine koje je klasiËnamedicina svrstala u dijagnostiËke kate-gorije po odreenim kriterijima, a ime-nujemo ih kao:

- fobiËni anksiozni poremeÊaj (fobi-Ëna neuroza) je strah od jasno definiranihsituacija i objekata koji objektivno nisuugroæavajuÊi, a uslovljuju izbjegavajuÊeponaπanje, pa se tako neki ljudi bojeotvorenog prostora, mase ljudi, odlaska utrgovinu, na putovanje i moraju se uvijekkretati uz pratnju;

- socijalne fobije oËituju se strahomod ljudi i socijalnih situacija, javnognastupa, autoriteta, nepoznatih ljudi, odgubitka kontrole nad sobom u bilo kojemsmislu;

- specifiËne fobije oËituju se strahomod pojedinih æivotinja, od visine, odzatvorenog prostora, odlaska zubaru, odletenja, grmljavine, mraka; Ëesto mani-festiraju strah od moguÊeg susreta sfobiËnim objektom;

- drugi anksiozni poremeÊaji (neurozastraha) u koje spadaju: a) paniËni pore-meÊaj karakteriziran spontanim napada-jima paniËnog straha bez ikakvog pred-znaka, uz osjeÊaj vitalne ugroæenosti, b)opÊi anksiozni poremeÊaj oËituje se slo-bodno lebdeÊim i neodreenim strahom,strepnjom da Êe se neπto straπno dogoditi;

- mijeπani anksiozni i depresivni pore-meÊaj;

- opsesivno-kompulzivni poremeÊaj(prisilna neuroza) karakterizira se prisus-tvom prisilnih misli i radnji koje oboljelidoæivljava kao strane i nametnute (pri-silna zamiπljanja zastraπujuÊih scena,unutraπnji dijalog "za" i "protiv" koji seunedogled ponavlja, stalno provjeravanjezbog sumnje da su neπto zaboravili uËi-niti, porivi da Ëine neπto πto je u su-protnosti s njihovom voljom, beskonaËnirituali pranja ruku i sliËno);

- reakcija na stres i poremeÊaji prila-goavanja (akutna reakcija na stres, post-traumatski stresni poremeÊaj, poremeÊajiprilagoavanja);

- disocijativni poremeÊaji (hysteria)koji se karakteriziraju djelomiËnim ilipotpunim gubitkom integriteta pamÊenja,svijesti o vlastitom identitetu, trenutaËnihsenzacija i kontrole pokreta tijela;

- somatoformni poremeÊaji - stanjakoja imitiraju tjelesne bolesti;

- drugi neurotski poremeÊaji (neura-stenija ili sindrom umora, sindrom deper-sonalizacije-derealizacije).

NEOPHODNA SURADNJA SASTRU»NJACIMA

Mnoge navedene dijagnostiËke kate-gorije imaju podvrste specifiËno raz-raenih kliniËkih slika, a sve je to rezultatpotrebe ljudskog uma da klasificira i takounese red u "πumu" simptoma koje jesposoban kreirati taj isti um i da takoprodubi razumijevanje vlastitog funkcio-niranja te kreira specifiËne terapijske pro-cedure koje Êe "osloboditi" i "onespo-sobiti" um da stvara "nepotrebno".

Ako su simptomi koje kreira naπvlastiti um znakovi "jezika" koje taj umstvara, a koji je u pravilu popraÊen osje-Êajem straha i Ëini nam bol, ruπi kvalitetuæivljenja, katkada ima "paralizirajuÊi"uËinak, a iskustvo i svijest o tome da namse kod mnogih manifestacija koje su teπkei Ëesto Ëujemo "jaËe od mene", niπtastvarno ne dogaa (na Hitnoj pomoÊi namËesto daju samo sredstvo za smirenje),onda specijalno izuËen terapeut, katkadauz pomoÊ medikamentozne terapije, svo-jim pristupom, kreirajuÊi poseban odnosi kontekst za promjenu, pomogne da taj"jezik" dobije neko sasvim drugo zna-Ëenje i izgubi svoj bolni uËinak.

Zato se nemojmo "ogluπiti" na takav"poziv" vlastitog uma, "trËati" od doktorado doktora traæeÊi pomoÊ od razliËitihspecijalista, jer to je poziv za nastavakvlastitog rasta i razvoja. Kada lijeËnikopÊe prakse i utvrdi da se radi o neurot-skoj manifestaciji, najËeπÊe psihosomat-skog tipa, nije mu lako uputiti pacijentapsihijatru-psihoterapeutu, zato mu po-mognite i sami. Moæda bi bilo pametnoda se odmah uputimo psihijatru na raz-govor, umjesto drugim specijalistima, jerbismo mogli zaπtedjeti sebi vrijeme, azdravstvu novac, znajuÊi da najveÊi pos-totak nas pati od funkcionalnih psiho-somatskih smetnji i da samo "poruËu-jemo" neπto preko tijela, a da smo za-pravo puno manje bolesni nego πto mi-slimo.

Branko Petris, dr. med.


RijeË stres potjeËe iz srednjovje-kovnog engleskog jezika ("stress", "to stress"), a prvotno se odnosila

na napor, nevolju ili ograniËenje. U 19.stoljeÊu poËinje znanstveno koriπtenje togtermina, a razliËiti autori razliËito defi-niraju pojam stresa, ovisno o teorijskompristupu.

OpÊenito se moæe reÊi da je stres stanjeu kojem je poremeÊena psihofiziËka ravno-teæa organizma i koje, radi prilagodbe,zahtijeva ulaganje dodatnih napora. Izrazstres odnosi se na: 1. unutarnje stanjeorganizma (ponekad oznaËeno kao "opte-reÊenje"); 2. vanjski dogaaj ("stresor");3. iskustvo nastalo transakcijom osobe iokoline.

U literaturi nalazimo podjelu stresa nafizioloπki, psiholoπki i socijalni stres.

Fizioloπki stres odnosi se na opte-reÊenje organa i tjelesnih sustava (npr.stresni prijelom kosti), odnosno na odnosizmeu hipofize i nadbubreænih ælijezda ustanjima djelovanja stresa na organizam.

Psiholoπki stres definiramo spoznaj-nim (kognitivnim) procesima i osjeÊajima(emocionalnim) stanjem organizma ustresnim transakcijama s okolinom.

Socijalni stres odnosi se na sveukup-nost socijalne situacije u odreenom vre-menskom razdoblju koja djeluje na veÊinuljudi.

UTJECAJ STRESA NA TJELESNEFUNKCIJE

Stanje stresa izaziva uglavnom nega-tivne osjeÊaje (strah, ljutnju, tugu, bijes isl.) koji utjeËu na tjelesne funkcije putemautonomnog æivËanog sustava. U sluËajunagle ugroæenosti organizma, dolazi douzbuenja simpatiËkog dijela autonomnogæivËanog sustava: ubrzavaju se disanje irad srca, πire se zjenice, pojaËava se zno-jenje, raste krvni tlak.

IstraæivaË Cannon tu je vrstu simpatiË-kog uzbuenja nazvao reakcijom "borba -bijeg" ("fight - flight"). Ta reakcija omogu-Êava organizmu djelotvornije suoËavanjes opasnoπÊu ili stresom. Prestankom opas-nosti, parasimpatiËka aktivnost vraÊa tijelou stanje ravnoteæe, smanjujuÊi krvni tlak,usporavajuÊi rad srca i disanje te poja-ËavajuÊi rad æeluca i crijeva. Cannon jevjerovao da bilo koja opasnost rezultira

"borba - bijeg" reakcijom organizma, da jeto opÊa reakcija na svaki stresni podraæajkoji je koristio praËovjek, ali je Ëestonedjelotvoran odgovor na suvremene æi-votne izazove.

Suvremena epidemija srËano-æilnihbolesti dijelom je uzrokovana potiski-vanjem tjelesne reakcije koja se javlja kaoodgovor na verbalne i socijalne izazove, akoja je istovrsna reakcija na tjelesne opas-nosti.

HORMONSKA TEORIJA

Drugi istraæivaË, Selye, prouËavaodnos izmeu hipofize i nadbubreænihælijezda u stanjima djelovanja stresa naorganizam. U stanju stresa dolazi do pove-Êanog izluËivanja adrenokortikotropnoghormona (ACTH) iz hipofize, koji sti-mulira koru nadbubreænih ælijezda. Koranadbubreænih ælijezda izluËuje dvije glav-ne skupine hormona: 1. glukokortikoide(kortizon i kortizol) i 2. mineralokortikoide(dezoksikortikosteron i aldosteron). Djelo-vanjem navedenih hormona, nastaje premaSelyeu opÊi adaptacijski sindrom u kojemuse razlikuju tri faze: 1. faza uzbune, 2. fazaotpora i 3. faza iscrpljenja. U fazi uzbune(alarma) organizam je u cjelini zahvaÊenpoveÊanim izluËivanjem kortikosteroida.Za vrijeme faze otpora (rezistencije) sma-njuje se izluËivanje kore nadbubreæneælijezde, a u reakciju na stres ukljuËeni susamo jedan ili nekoliko organskih sustava,odnosno fizioloπkih procesa. Faza iscrplje-nja nastaje iscrpljenjem organskog sustavakoji se odupire stresu; tada se opet pove-Êava izluËivanje kortikosteroida i uklju-Ëuje cijeli organizam.

Stres djeluje i na imunoloπki sustav,sloæeni tjelesni sustav koji πtiti organizamod stranih antigena. U poËetnoj fazi stresstimulira, a u kasnijim fazama dugotrajnistres potiskuje djelovanje imunoloπkogsustava.

Psihoneuroimunologija je znanstvenopodruËje koje pokuπava rastumaËiti odnosemocija, kognitivnih procesa, neuroendo-krinog i imunoloπkog sustava. Prema te-meljnom modelu, stres pobuuje negativneemocije koje dovode do neuroendokrinih iimunoloπkih promjena organizma zna-Ëajnih za zdravlje. Jedna je od pretpostavkipsihoneuroimunologije da sustav osjetilaπtiti organizam od vidljivih opasnosti, dokga imunoloπki sustav πtiti od onih nevid-ljivih. Ta dva sustava povezuju neuro-transmitori, molekule koje prenose podra-æaj unutar æivËanog sustava. Negativno

djelovanje stresa na imunoloπki sustavdijelom je posljedica izluËivanja kortiko-steroida, a dijelom alternativnih mehani-zama koji se intenzivno istraæuju. Doæiv-ljaj stresa smanjuje proizvodnju speci-fiËnih antitijela - aktivnost stanica pri-rodnih ubojica, a oslabljen imunitet dobraje podloga za razvoj mnogih bolesti.

PRILAGODBA NA STRES IPSIHOSOMATSKE BOLESTI

»esto ne moæemo izbjeÊi stresne situ-acije, prisiljeni smo suoËiti se s njima ipokuπati ih nadvladati. Pojedinci se razli-kuju u strategijama suoËavanja sa stresom.AmeriËki psiholog Lazarus, tvorac kogni-tivne teorije stresa, razlikuje dvije osnovneskupine strategija suoËavanja sa stresom,koje proizlaze iz sekundarne kognitivneprocjene (primarnom kognitivnom procje-nom osoba procjenjuje znaËaj dogaaja zasvoju dobrobit, a sekundarnom procjenjujemoguÊnost kontrole nad stresnom situa-cijom). Kada osoba procijeni da moæeuspjeπno kontrolirati situaciju, koristiaktivne, problemu usmjerene strategije; uprotivnom se okreÊe emocijama usmjere-nim strategijama suoËavanja, koje sluæesmanjenju stresnog doæivljaja. Po zdravljeje najgore izbjegavanje suoËavanja, πtodugoroËno poveÊava doæivljaj stresa iutjeËe na razvoj bolesti.

Psihosomatske bolesti moæemo defi-nirati kao bolesti izazvane stresom, uztrajna oπteÊenja tjelesnih sustava i organa,a psihosomatiku kao disciplinu koja sebavi utjecajem stresa na organizam. Psiho-somatski su poremeÊaji funkcionalni pore-meÊaji izazvani stresom, ali bez trajnihoπteÊenja tjelesnih sustava i organa. Psiho-somatske bolesti mogu zahvatiti razliËiteorganske sustave. Najpoznatije su: arte-rijska hipertenzija, koronarna bolest, vrijeddvanaesnika, spastiËki i ulcerozni kolitis,bronhalna astma, spastiËki bronhitis, πe-Êerna bolest, hipertireoza, menstrualniporemeÊaji, reumatoidni artritis, neke vrsteglavobolja. Pogreπno bi bilo zakljuËiti dajedino stres uvjetuje nastanak i pogorπanjenavedenih bolesti. Pored stresa, znaËajnuulogu imaju nasljedni i Ëimbenici okoliπa,koji Ëine odreeni organski sustav osjet-ljivijim na djelovanje stresa. Istraæivanjasu pokazala da izbor primjerenih strategijasuoËavanja sa stresom znaËajno produæujeæivot oboljelih od malignih bolesti i skra-Êuje razdoblje oporavka kod teæih bolesti iozljeda.

Aleksandar Ljubotina, dr. med., prof.lijeËnik i psiholog

Stres i zdravlje

PoremeÊaj ravnoteæe organizmaPojam stres neizbjeæan je kada govorimo o utjecaju naËina æivota suvremenih ljudi na njihovo zdravlje.

Svakodnevno moæemo Ëuti izraze kao πto su "u stresu sam", "ovo je jako stresno" i sliËno, ili se i sami tako osjeÊamo.


Znanstvenici su Ëesto traæili analogijuizmeu pamÊenja i npr. video-kamere, opisujuÊi da je ono πto se

nalazi na videoprodukciji analogno pohra-ni pamÊenja kod Ëovjeka. Da bi se doæiv-ljaji mogli ponovno iskusiti, moraju bitipohranjeni, uskladiπteni i, kad se ukaæepotreba, reproducirani. Tako su sve pro-cese pamÊenja nazivali procesima po-hranjivanja (storage process), a sve onoπto se mora uËiniti da bi se informacijaizvukla iz pohrane - procesima reproduk-cije (retrieval process). Meutim, ta ana-logija ne samo da nije toËna, nego nas vodina krivi trag. Danaπnja saznanja o pam-Êenju pokazuju da to ni u kom sluËaju nijepasivan proces, veÊ je dinamiËan i u smisluselekcije onoga πto i kako treba pamtiti,kao i u samom procesu prisjeÊanja.

MOZAK KAO VIDEOKAMERA?

©to to znaËi? Nije moguÊe sjetiti seneËega ako to nije bilo prethodno nauËeno.Meutim, uËenje moæe biti namjerno inenamjerno, ili svjesno i nesvjesno. Kodnamjernog uËenja osjeÊamo napor, mo-ramo ulagati trud da bismo taj sadræajzapamtili i to je onda i svjestan Ëin. Kodnenamjernog uËenja sadræaje pamtimo bezulaganja napora. Dakle, pamÊenje, uËenjei prisjeÊanje ne moæemo objaπnjavati ana-logijom s videokamerom jer najnovijaistraæivanja pokazuju da je svako pamÊe-nje viπe stvar osobnog odabira onoga πtoÊe se pamtiti, a prisjeÊanje istog materijalasvaki put ponovna rekonstrukcija. Stogasmo i sami svjedoci da se priËe dvajuoËevidaca istog dogaaja mnogo putarazlikuju Ëak i u bitnim pojedinostima. Toje i sluËaj kada sami priËamo neki svojdoæivljaj viπe puta, naravno na razliËitenaËine, koji put izostavimo jedan dio, adrugi put se prisjetimo neËeg novog. Dobarje primjer takve rekonstrukcije majka kojaima viπe djece pa, priËajuÊi o njihovimdoæivljajima, zamjenjuje njihove uloge,naime, sjeÊa se doæivljaja sa svojom kÊer-kom, a to se ustvari dogaalo sa sinom.

RAZLI»ITO PAM∆ENJE DATUMAI BOJA

Psiholozi su, radi jednostavnijeg bara-tanja pojmom, pamÊenje razvrstali u viπevrsta, kao πto je npr. semantiËko pamÊenje,koje se odnosi na upotrebu jezika, zatimËinjeniËno pamÊenje, koje se odnosi naimena, datume, brojeve, itd., epizodnopamÊenje, kao πto je pamÊenje informacijeo nekim dogaajima, i kao posebna vrstavjeπtine, kao πto su govor, hod, voænjaautomobila, sportovi itd., sadræaji koje,kad ih jednom nauËimo, moæemo izvoditibez ponovnog uËenja. ©to se tiËe vremen-skog zadræavanja sadræaja, razlikujemokratkoroËno (npr. popis za kupovinu) idugoroËno pamÊenje (npr. dogaaji izdjetinjstva). PamÊenje moæemo takoerrazlikovati u odnosu na senzorni kanal, kaoπto je vizualno pamÊenje (slike, boje,oblici), auditivno (zvukovi, πumovi, tono-vi, govor...), olfaktorno pamÊenje (mirisi),gustativno (okusi), taktilno (dodir, bol).NaËin na koji doæivljavamo neko iskustvo,npr. voænja automobilom, odreuje kakoÊemo se tog iskustva prisjeÊati. To ujednoobjaπnjava zaπto imamo poteπkoÊa kadneko taktilno iskustvo æelimo opisati rije-Ëima. Neke osobe lakπe pamte ono πto sujednom vidjele pa ih nazivamo vizualnimtipom, dok druge lakπe pamte ono πto suËule - auditivni tip. Postoje i osobe kojeprilikom sjeÊanja imaju doæivljaj kao dagledaju fotografiju snimljenu u trenutkuopaæanja. Za takve osobe kaæemo da imajueidetsko ili fotografsko pamÊenje. Katkadatakve osobe prilikom prisjeÊanja moguuoËiti i detalje koje u momentu opaæanjanisu primijetile.

Neka od tih saznanja pomogla su istvaranju strategija koje omoguÊavaju lak-πe uËenje. Jedno je od opÊenitih pravila daÊe sadræaj biti bolje zapamÊen ako je unjegovu uËenju sudjelovalo viπe osjetila,npr. vid, sluh, dodir. Tako je studentujednostavnije zapamtiti neko gradivo akouËi naglas jer tako pamti vizualno i auditiv-no, a ako pritom i πeÊe po prostoriji,omoguÊava da i kinestetski (pokreti) sudje-luju u tom procesu.

U psihodijagnostici najËeπÊe se upo-trebljavaju testovi pamÊenja koji odreujutzv. koeficijent pamÊenja, i to kroz baterijutestova koji ispituju npr. mehaniËko pam-Êenje (pamÊenje nekog niza brojeva),

logiËko pamÊenje (ponavljanje neke smi-slene priËe), asocijativno pamÊenje (nizparova pojmova), vizualno pamÊenje itd.PamÊenje se, kao kompleksna sposobnost,pojavljuje u razliËitim oblicima pa tako ismetnje pamÊenja. Katkad je teπko odreditirazliku izmeu zdravog i patoloπkog napodruËju zapamÊivanja, pamÊenja i sjeÊa-nja jer su pamÊenje i uËenje vrlo osjetljivina umor i emocije u trenutku doæivljava-nja. VeÊ i kod zdravih osoba postoje velikevarijacije i razlike u pamÊenju: netko vrlolako i brzo uËi, dok je drugom potrebnoviπestruko ponavljanje. Sposobnost pam-Êenja nije nuæno vezana za inteligenciju.Naime, osoba moæe imati izvanrednu spo-sobnost pamÊenja imena, datuma, nepo-vezanih nizova brojeva, a pritom ne morabiti niti prosjeËne inteligencije.

NE ÆELIMO SE SJETITI

Smetnje pamÊenja najËeπÊe su organ-ske prirode, nastale zbog oπteÊenja mozga,no mogu se javiti i psihogeno. »esto sezaboravlja ono πto se "æeli" zaboraviti.PamÊenje je vezano i uz osjeÊaje, kao πtoje navedeno, pa se tako bolje pamte sa-dræaji koji imaju ugodnu emocionalnupratnju. Ako je ispad sjeÊanja psihogeneprirode, Ëesto se kasnije oporavlja, ilispontano, ili terapijskom tehnikom kao πtoje hipnoza.

Kod smetnji pamÊenja govorimo oamneziji ili gubitku sposobnosti za pri-sjeÊanje nekog perioda u æivotu. Moæemorazlikovati paramnezije, koje se oËituju uiskrivljenom pamÊenju, ali one ujedno inisu smetnje, nego i sama priroda pam-Êenja. Tu spadaju i fenomeni déjà vue (veÊvieno). Smetnje pamÊenja mogu nastupitii za samo ograniËeno vremensko razdobljepa se tada govori o amneziji. Karakteris-tiËna je retrogradna amnezija za dogaajekoji su se dogodili neposredno prije ozlje-de mozga. Anterogradna amnezija je gubi-tak sjeÊanja za ograniËeno vremenskorazdoblje nakon ozljede mozga. Poreme-Êaji pamÊenja mogu biti i posljedica snaæ-nog emocionalnog πoka vezanog uz nekidogaaj. U tom sluËaju osoba moæe bitisasvim nesposobna sjetiti se dogaaja koji,nezavisno od toga, ima takav utjecaj nanjeno ponaπanje da mora potraæiti tera-pijsku pomoÊ. To se naziva represijom ilipotiskivanjem.

Inka Miπkulin, prof.

PamÊenje

SVE MORAM ZAPISATI!PamÊenje se obiËno opisuje kao sposobnost organizma da se informacije, koje on kao takve prepozna,pohrane i da se iz te pohrane opet mogu pokrenuti. Znanstveno istraæivanje pamÊenja usmjereno je

na dobivanje odgovora o tome kako pamtimo, Ëega se moæemo sjetiti i zaπto zaboravljamo.


Kako ne bih polemizirao snaËinom prenaπanja informaci-ja, moj je kratki prikaz usmjeren

na odnos prema tim informacijama, ilina naπ stav prema tim informacijama.Ukratko, radi se o odnosu PREMA (in-formaciji, poruci ili onome πto zapaæamokod nekoga s kim smo u komunikacij-skom odnosu).

Npr.: ja bih æelio da moja supruga ilidijete - razumiju da ih ja volim, ali daono πto oni Ëine nije u skladu s onim πtoja mislim da mi je potrebno pokazatikako bi oni ostvarili moju æelju.

Moæemo i promijeniti æelju: ja æelimda moje dijete bude uspjeπno, da mojasupruga bude prihvaÊena u druπtvu, ilida mene cijene na poslu. Moja su oËeki-vanja usmjerena na naËin izvrπenja ono-ga πto ja oËekujem. Naravno da ja oËe-kujem da sve πto ja æelim kroz infor-macije, poruke ili moju percepciju vidimu æivotima tih ljudi, osoba ili u naπimodnosima.

Ono πto ja oËekujem, ili ono πto jaæelim, ili ono πto ja zamjeÊujem (perci-piram) nije uvijek u skladu s onim πto jarealno vidim (percipiram).

Na takav naËin mi stvaramo ODNO-SE prema neËemu ili nekome.

Naπi odnosi produkt su naπih oËeki-vanja, ostvarenja naπih æelja i ostvari-vanja i produkt æelja one druge osobe skojom smo u kontaktu, koja isto takoima svoje æelje, oËekivanja i ostvarenja.Ili i to Ëiji smo dio stvarnosti ima svojurealnost isto kao i "neπto" πto moæemonazvati prirodom ima svoja oËekivanja,æelje i svoju percepciju mojih postupaka,radnji, miπljenja i osjeÊaja.

Ja bih æelio definirati naπe odnose kaodobre- ako smo meusobni prijatelji,- ako imamo obostrano povjerenje,- i ako imamo osjeÊaj da kroz naπodnos obostrano napredujemo.

S koliko ljudi, stvari ili naËela imamotakav odnos?

©to radimo da stvorimo takav odnosako ga æelimo?

Koliko smo odgovorni prema tak-vom odnosu?

Nije jednostavno odgovoriti na tapitanja, a ovi moji odgovori vjerujem dasu samo jedan od naËina.

Dobre odnose, koji bi zadovoljilinavedene uvjete, imamo s vrlo malimbrojem ljudi u naπoj sredini, u cijelomæivotu samo s nekoliko osoba. To neznaËi da ih ne moæemo imati viπe, alivjerojatno radimo neke stvari koje raza-raju dobre odnose.

- Kao prvo - na razini odgovornostiËesto traæimo izgovore za neπto πto smoobeÊali, neπto πto je dogovoreno, a nijeizvrπeno. Vjerujem da veÊina od naskoristi izgovor kao izlaz da svoju odgo-vornost prebaci na nekoga ili neπto. ToËine samo neefikasni ljudi, u koje nikadane moæete imati povjerenja.

- Drugo - ako nam veÊ ne pomaæeizgovor, spremni smo kritizirati. Kriti-kom razaramo odnose, bez obzira kakvata kritika bila. Ona je redovito razorna.

- TreÊe - spremni smo kaænjavati, ato Ëinimo da bi netko bio onakav kakavmi æelimo da bude.

- I Ëetvrto - odustajemo od svojihæelja za stvaranjem dobrih odnosa jer sveono πto radimo na prethodni naËin vjero-jatno nas ne dovodi do stvaranja dobrogodnosa.

Na primjer: ja æelim dobar odnos smojim sinom - to nije niπta neobiËno, zarne? Ali, kada ozbiljnije razmislim, ondaÊu vidjeti da u naπim odnosima ima dostakritike, kako u odnosu na njegove pos-tupke, tako i s njegove strane, na moje

postupke. Ako veÊ nema verbalno izra-æene kritike, tada se ona osjeÊa u naπemodnosu kroz pogled ili neke druge geste.

Istina, ja se mogu izgovoriti da samja otac, da imam pravo njemu kazati daneπto nije u redu, isto tako kao πto se onmoæe izgovoriti da ga nismo drugaËijeuËili.

Kao πto vidite, tim putem se u naπemodnosu vrtimo u krugu optuæivanja,kaænjavanja, sve dok jednog dana neodustanemo od æelje za dobrim odnosomi prihvatimo realnost da se tu ne moæemnogo popraviti.

Naæalost, takve odnose susreÊemosvuda oko nas: u obitelji, πkoli, sredini ukojoj æivimo, druπtvu, neovisno o tomeda li se radi o odnosima pojedinca spojedincem, grupom ili se radi o odno-sima grupe prema grupi ili pojedincu.

Ono πto predlaæem jest da presta-nemo traæiti izgovore za naπa neodgo-vorna ponaπanja kojima ugroæavamodruge, da prestanemo kritizirati, kaænja-vati te da ne odustajemo od æelje da neπtouËinimo u stvaranju boljih odnosa.

To se zove odgovornost za dobarodnos, kako u odnosu na sebe samoga,tako i u odgovornosti prema drugima,koje je vrijeme da poËnemo prihvaÊationakve kakvi jesu, kako bismo ih samopoduËili da zadovolje svoje potrebe, alida kroz to ne ugroæavaju potrebe drugih.

To je za svakoga od nas osnovnipravac koji Ëini naπe odnose bogatijima isadræajnijima, a æivot s nekim ili uznekoga podnoπljivijim, zabavnijim, po-vezanijim.

Anton ©tamberger, prof.

Ljudski odnosi

IZGOVORI NE POMAÆU"Nismo odgovorni zato πto smo bolesni,

bolesni smo zato πto smo neodgovorni."

Opatija, 1984. William GLASSER

»esto se ljudski odnosi usporeuju s odnosima meu strojevima, komunikacijom linearnog tipa, ilisa zastarjelom tehnologijom odaπiljanja telefonskih poruka. Kada to govorim, imam slike razliËitih

modela komunikacije koji nastoje objasniti komunikaciju izmeu svjetova na vrlo primitivan itradicionalan naËin.


Kao πto umjerenost u jelu i piÊupomaæu rastu i razvoju svakeosobe, tako su umjerenosti po-

trebne za vrijeme rada, umora i odmora.Svakodnevna optereÊenja jednoga Ëlana,viπe Ëlanova ili svih Ëlanova obiteljidovode do poremeÊaja u obitelji, naradnom mjestu, a moguÊe i u vanjskim iunutraπnjim prostorima u kojima senalazi odreena preoptereÊena osoba.

Ukaæe li se pravovremeno adekvatnapomoÊ za izlaz iz problemne situacije,moæe se oËekivati uspjeh. Taj povrπnipristup rjeπavanju razliËitih problemnihsituacija obitelji nije kljuË za stvaranjeskladnih odnosa u obitelji. Za ljubav je,kaæu, potrebno dvoje. ObiËno tako zapo-Ëinju kontakti dviju osoba razliËitihspolova, koje ulaze u brak iz razliËitih,naizgled istih razloga. RazliËitosti miπ-ljenja jednima uËvrπÊuju, a drugimarazaraju interpersonalne odnose.

RODITELJI - IZVOR SIGURNOSTIDJETETA

Pojam bogatstva asocira se u Ëovjekauglavnom na materijalno bogatstvo. Akonetko neπto nema, moguÊe je da za timeæudi (æedan za vodom, gladan za hra-nom, siromaπan za novcem i sl.). Dijetebez roditelja nesigurno je i njegovonajveÊe bogatstvo zasigurno mogu bitinjegovi roditelji. Ako ga njegova naj-bliæa ili dalja rodbina odbacuje, onojasno uoËava nedostatak svoje obitelji.NajËeπÊe se takvo dijete smjeπta u djeËjidom. NajveÊe bogatstvo svakoga djetetasu njegovi zdravi roditelji, djedovi ibake, pradjedovi i prabake, pod pret-postavkom da su oni bili duπevno, tje-lesno i socijalno zdravi, a bez znakovabolesti ili iznemoglosti za svoga æivota.Idealne roditelje nema nitko, ali onaj Ëijisu roditelji zdravlja priobliæno sliËnogadefiniciji Svjetske zdravstvene organi-zacije (WHO), ima πanse za nastavak

sliËnoga naËina æivota svojih roditelja.Djetetu moæe biti najbliæa osoba

prijatelj ili prijateljica iz razreda, izzgrade, ulice, dijela naselja. Tajne kojeimaju dva prijatelja ili dvije prijateljicerijetko dolaze do obiteljskog kuÊnogstola.

OBITELJSKE PROBLEMERJE©AVA SAMO OBITELJ

Nezadovoljni roditelji mogu se na istinaËin povjeravati kolegama ili kolegi-cama s posla, ili starim prijateljima,prijateljicama. Nerijeπeni problem uobitelji neÊe nitko rijeπiti, neÊe se samod sebe rijeπiti, jer tamo gdje se problemotvori, tamo se moæe i zatvoriti ako objestrane imaju istinsku æelju. Svjesni smosvakodnevnih mnogobrojnih udara naobitelj. Deklarativno se pozitivno govorio obitelji. Svako druπtvo pokuπava, ugranicama moguÊnosti, pomoÊi naruπe-nim obiteljima. Ipak, samo izuzetnimodricanjima, ili bolje reÊi ulaganjima usvoju obitelj, svaki Ëlan obitelji daje svojprilog njenom razvoju, jaËanju i opleme-

njivanju. Potrebno je brinuti o zalijeva-nju cvijeÊa, ËistoÊi stana ili kuÊe u kojojæivimo, imati radosne misli, biti Ëist,pomagati svima kada je potrebno, razgo-varati ljubazno i uljudno, biti usluæan iobziran, æivjeti u skladu sa svim Ëlano-vima obitelji. Poæeljno je svakog danaimati barem jedan obrok, ako ne hrane,onda barem razgovora ili kratke zabave,koja ne mora biti zajedniËko gledanje(ali i moæe) TV-filma, serije ili filma izvideo-kluba, veÊ moæe i jedna obiteljskaigra "»ovjeËe ne ljuti se", partija karata,kratak opuπten razgovor, pun uvaæa-vanja, ili neπto drugo πto unosi blaguatmosferu u obiteljski dom.

KORAK DO SRE∆E

Stari ljudi od davnine govore: maladjeca - mali problemi, velika djeca -veliki problemi. Æeljena i neæeljenadjeca dolaze na svijet. Toplinu, paænju injegu zasluæuju sva djeca. Dio njih,naæalost, podiæe se samo uz osnovnuhranu, bez duπevne uz pjesmu, veselje iradost. Po nekim podacima, u svijetu imaviπe od 500 000 djece-ratnika. BrojprostituirajuÊe djece sigurno nije manjiod 1 000 000. Koliko je milijuna djece -ovisnika o razliËitim drogama, alkoholu?Koliko djece pomiπlja na samoubojstvozbog nemoÊi za toliko æudeÊom pro-mjenom svojega naËina æivota? Nekauspijevaju u suicidalnosti jer nisu znaladrugi naËin izlaska iz nepodnoπljivogaæivota. Ovdje moæe pomoÊi samo pravo-vremeno posredovanje psihijatra, psiho-loga i pouzdanih osoba koje æele pomoÊibolesnoj osobi.

Iako je tako malo potrebno za sreÊu,upravo ona nedostaje. SreÊu, ljubav i punæivot nalaze oni koji spuπtaju glavu takonisko da Ëuju πuπanj trave i πapat prirode,napisao je Boæidar Prosenjak.

Djeca ne biraju roditelje, ime, prezi-me, spol, vjeru, kuÊu, zemlju svojega

▲

Uspjeh obitelji

SKLADNA OBITELJ OSNOVAZDRAVOGA DRU©TVA

Danaπnja se obitelj bitno razlikuje od obitelji iz proπlosti. ©ire obitelji zamijenjene su uæima,unutar kojih raste broj nepotpunih obitelji. Uspjeπna obitelj zrcalo je svakog zdravog druπtva.


©to se viπe proces adolescencijeproduæava, to je viπe uoËljivaneusklaenost bioloπke, psiho-

loπke i socijalne integracije. Pubertetskepromjene poËinju sve ranije, a socijalnazrelost u smislu ekonomske neovisnostipostiæe se sve kasnije. TipiËan su primjerstudenti, kod kojih je bioloπko i psiho-loπko sazrijevanje zavrπeno, ali u soci-jalnom pogledu, zbog nivoa obrazovanjakoji æele postiÊi, joπ nisu u stanju na sebepreuzeti duænosti odraslih osoba.

Materijalna ovisnost o roditeljima,neizvjesnost u pogledu njihove profesio-nalne integracije i æivot koji je odreenuËenjem i neobaveznoπÊu studija, Ëestodovodi do produæenja psiholoπkog sa-

zrijevanja i do osjeÊaja unutarnje dis-harmonije.

PRIHVA∆ANJE NOVIH ZADATAKA

U tom razdoblju odigrava se i zavrπnafaza separacije (odvajanja) od roditelja iindividualizacija liËnosti u zrelu, slo-bodnu i neovisnu osobu. Osnovni suzadaci koje adolescent na putu odras-tanja treba ispuniti: prihvaÊanje vlastitogtijela, formiranje seksualnog identiteta,emancipacija od obitelji, osobna identi-fikacija i afirmacija. Kompleksni i vrlosloæeni zadaci koje adolescencija stavljapred mladu liËnost izazivaju brojne kon-flikte u samoj osobi mladog Ëovjeka iizmeu adolescenta i njegove obiteljske

i πire socijalne sredine. SuoËeni s broj-nim konfliktima, zbog veÊe zrelosti ega,straha od separacije i u neku ruku gubitkaroditeljske ljubavi i sigurnosti koje onipredstavljaju, svjesno i nesvjesno ado-lescenti se Ëesto brane razliËitim meha-nizmima obrane. Pritom se pokazujurazliËiti oblici psihiËkih smetnji, koji sekreÊu od apatije, depresivnih reakcija,povlaËenja u sebe i pokuπaja suicida doposve suprotnog, "otkaËenog" ponaπanjakoje se manifestira zanimanjem za πtoπtaosim za πkolu, neuËenjem i neracio-nalnim troπenjem vremena, πto rezultirapostizanjem nezadovoljavajuÊih rezul-tata, naroËito u prvom razredu srednjeπkole i prvoj godini studija.

æivota, status, standard, zdravlje svojihroditelja. Ona su nemoÊna, a opet takobogata svojim Ëistim mislima koje mogurazvijati najËeπÊe u svojem domu, uvrtiÊu kod tete, u πkoli ili u izvanπkol-skim izbornim aktivnostima i na razliËiteostale naËine.

Dio roditelja, pa tako i njihova djeca,mogu imati problema u komunikaciji:unutar same obitelji, roditelji na poslu, adjeca u πkoli, s djecom i profesorima.Naæalost, Ëesto se iza πkolskoga neus-pjeha kriju poremeÊaji u obitelji. Neula-ganje u mlae ili najmlae Ëlanove, kojeje potrebno uËestalo kontrolirati na neu-padan i mudar naËin, vraÊa se poputneugodnih zateznih kamata, viπih odposuene glavnice. Kada mladi ne mogusami rijeπiti svoje probleme, mogu sejaviti Odjelu za adolescente i obitelj pririjeËkom KliniËkom bolniËkom centru.Takvih odjela ima svaki naπ veÊi grad.

LJUBAV TREBA POKAZATI

Nezadovoljstva adolescenata (mladiod 9. do 18. godine) i postadolescenata(mladi od 18. do 22., pa Ëak do 24.godine) normalna su za njihovu dob, a

na roditeljima, πkolama i druπtvu jepronalaziti korisne puteve zadovoljstva,u kojima mladeæ moæe svojim znanjima,sklonostima, sposobnostima i dostignu-Êima razvijati i obogaÊivati prostor ivrijeme u kojem æivi. Neutralne osobe sizvrsnim sluhom za pravilnu komuni-kaciju pomaæu svim slojevima druπtva,posebice onoj kategoriji kojoj su najviπepotrebne, a to su generacije koje Êeuskoro ponijeti teret razvoja druπtva.Mladi kristalno jasno razlikuju autoritetistine od istine autoriteta.

Roditelji utjeËu na djecu. NajËeπÊedijete ne moæe utjecati na posrnuloga,neopravdano tvrdoglavog, nervoznog,agresivnog, pa i pijanog roditelja.

OsjeÊaj ljubavi ne moæe se naruËiti uobitelji. Ako su svi Ëlanovi dovoljnovremena zajedno, u ugodnoj atmosferi ivole se, moæemo reÊi da je obiteljskaatmosfera zdrava. Smijeh i radost sroditeljima najotporniji su lijek protivsvakodnevnog napetog i stresnog naËinaæivota. Nitko nam neÊe naÊi vrijeme zanaπu obitelj jer to je naπ osnovni cilj.Svakodnevno sakupljanje energije kojudajemo svojoj djeci vjeπtina je koju ima

uspjeπna obitelj. Poæeljno je reÊi djetetuda ga se voli. Djeca osjeÊaju ljubavroditelja. Svima nama neophodan jesvakodnevni obrok obiteljske sigurnosti,proæet ugodom, radoπÊu i ljubavi, uziskreni smijeh koji razbija svakodnevnikaos. Zato nigdje ne sijmo hladnoÊu,napetost, ljutnju, koje ionako moæemosvakodnevno doæivjeti od poznatih inepoznatih ljudi oko nas, a ne samo usvojoj obitelji. Ako sijemo poæeljnuklimu, moæemo oËekivati poæeljnu æe-tvu. Svakoga dana neπto smo posijali udoticaju s najdraæim Ëlanovima obitelji,prijateljima, susjedima, u trgovini, naulici.

Albin RedæiÊ, prof.

Adolescentno razdoblje

VRIJEME BURA I OLUJAAdolescencija (mladenaπtvo) je prijelazno razdoblje u kojem mlad Ëovjek teæi za samostalnoπÊu i

samoostvarenjem te konaËno sazrijeva tjelesno, emocionalno i intelektualno u odraslu osobu.Adolescencija bi se mogla definirati i kao razdoblje puno teπkoÊa, u kojem se formira Ëvrsta,

neovisna liËnost, da bi se konaËno profesionalno i socijalno integrirala u druπtvo.


Mnoge uËenike to iznenadi, uzne-mire se, postanu napeti, ne mogu sekoncentrirati i viπe razmiπljaju o svomneuspjehu nego πto uËe. Sami donosezakljuËke da s njihovom memorijomneπto nije u redu i da moæda i nisu zaπkolu. ObiËno pokuπavaju neπto samiuËiniti, odvajaju Ëak i viπe vremena zauËenje, ali to najËeπÊe ne donosi æeljenerezultate i dalje produbljuje psihiËkiporemeÊaj.

PSIHI»KI POREME∆AJI

Meu poremeÊajima psihiËkogzdravlja naπih srednjoπkolaca prevlada-vaju lakπe psihiËke smetnje. Ponekad jekod takvih uËenika dovoljan jedan dodva razgovora pa da se uËenik smiri ishvati πto se s njim dogodilo. Adolescentje zadovoljan πto je nekome povjeriosvoje tegobe i probleme, paæljivo jesasluπan i dobio je odgovor na neka svojapitanja, kao i osjeÊaj sigurnosti da se iubuduÊe moæe obratiti za pomoÊ i savjetako mu zatreba.

Neuroze su najËeπÊe psihiËke smet-nje u tom dobnom razdoblju. Premanalazima psihijatra, one pokazuju nekeosobitosti i prevalenciju pojedinih sin-droma. Meu vrlo uËestalim su fobijamaone od ispitivanja u πkoli, kao i kon-verzivne neuroze koje su Ëesto centriraneoko vitalnih organa - glave, srca i funk-cije disanja.

Posebno istaknuto mjesto zauzimapsihiËka problematika gojaznosti.

"BIJELA KUGA"

Meu poremeÊaje psihiËkog zdrav-lja spadaju i ovisnosti. Puπenje duhana ipijenje alkoholnih piÊa postali su sas-tavni dio ljudskog æivota, a do odreenihsu granica i druπtveno prihvaÊeni. Dobnagranica prvog iskustva inhalacije duhan-skog dima i konzumacije alkoholnih piÊasve je niæa. Alkoholna piÊa piju se u svimæivotnim situacijama. Cigareta je jedanod prvih znakova "zrelosti".

Zadimljeni kafiÊi postali su dio imi-dæa omladinskih generacija; alkoholnapiÊa i cigarete najveÊi su rashodi njihovabudæeta. Poznato je da se mladi ËestopoistovjeÊuju sa sebi bliskim osobama,oponaπajuÊi ih u svemu, pa tako i u timπtetnim navikama, koje za mnoge za-poËnu kao jedan od hirova mladosti

kojeg se neÊe moÊi rijeπiti, veÊ Êe sveviπe poprimati obiljeæja bolesti ovis-nosti.

Rezultati mnogih istraæivanja u svi-jetu i u nas pokazuju da zloupotrebadroga meu mladima postaje sve masov-nija pojava. Ugroæena je preadolescent-na i adolescentna populacija, a bolestnazvana "bijela kuga" prijeti da postaneopasna kemijska epidemija.

put u spolne odnose, πto Ëesto zbognedovoljnog znanja i iskustva zavrπavaneæeljenom trudnoÊom, funkcionalnimsmetnjama, kao i psihiËkim traumama.

Funkcionalne smetnje u spolnomæivotu mladih nisu rijetke. U nekimsluËajevima aktiviraju se latentni pore-meÊaji liËnosti, a ponekad se javlja i strahod partnera s kojim joπ nije uspostavljenadovoljna bliskost. Treba posebno istaÊida svaki neuspjeh raa osjeÊaj straha iznatno umanjuje samopouzdanje, πtomoæe rezultirati razvojem neuroze efi-kasnosti, te je potreban psihoterapijskitretman da se ne bi fiksirao taj zaËaranikrug.

Velik je problem u kojem se nauadolescenti na pragu spolnoga æivota,bez moguÊnosti komuniciranja o spol-nosti unutar svoje obitelji.

Poznato je da na oblikovanje i pri-hvaÊanje vlastite spolnosti utjeËe dru-πtvo, roditelji i mediji. Mlad Ëovjek Êe serazviti u zdravu liËnost samo u zdravojobitelji, gdje vlada njeænost, paæljivost,poπtovanje i ljubav. Samo je u takvojobitelji moguÊe razviti osobnu i spolnuzrelost.

Mladi jedino æele slobodan dijalog, ukojem Êe moÊi ravnopravno raspravitisve nejasnoÊe i zablude, bez straha da Êebiti ismijani ili ukoreni. Kad osjete da sucijenjeni i prihvaÊeni, rado Êe i samiprihvatiti pametne savjete, ali bez mo-raliziranja, lekcija i propovijedi.

Mnogi poremeÊaji ponaπanja rela-tivno kratko traju. Oni Ëesto znaËesamo prolaznu nesigurnost, ispitiva-nje granica dopuπtenog. Kod svihsluËajeva treba uzeti u obzir i raz-vojne bioloπko-psihiËke faktore tepsihodinamske konflikte i razliËitesocijalne uvjete. Adolescentno dobanosi u sebi velike teπkoÊe i opasnostiza mladu osobu, ali joj istovremenopruæa niz moguÊnosti za reorgani-zaciju u pravcu zdravlja, djelomiËnonadoknaivanje propuπtenog ili kori-giranje pogreπnog iz ranije faze raz-voja.

Prim. dr. sc. Jagoda Dabo-Deæeljin,dr. med.

Radoznalost je najËeπÊe motiv, apristupaËnost droge uzroËnik koji æeljepretvara u akciju. Kada se stvori ovis-nost, svi ciljevi i sve æelje svode se najednu - doÊi do droge.

U svrhu prevencije puπenja, kao iostalih ovisnosti, potrebno je sve snageusmjeriti na zdravstvenoodgojni rad,prije svega unutar obitelji i πkole, kakobismo sprijeËili broj novih ovisnika izredova mladih ljudi. Ostvarimo li pre-ventivne i zaπtitne mjere, ne samo daÊemo Ëuvati zdravlje i spreËavati bolesti,veÊ Êemo istodobno zadovoljiti druπ-tvene aspekte zdravstvene zaπtite.

SPOLNO SAZRIJEVANJE

SljedeÊi je po vaænosti problem psi-hoseksualne afirmacije mladih, podjed-nako zanimljiv za oba spola. UnatoËmiπljenju da je danaπnja mladeæ pro-miskuitetna, veÊina mladih svoja prvaseksualna iskustva i kontakte s osobamasuprotnog spola ima u 17. godini æivota.Nepoznata sredina, odlazak iz roditelj-skog doma, osjeÊaj usamljenosti i praz-nine, æelja za njeænoπÊu navode mladeljude na traganje za uzbudljivim situaci-jama i sklapanje novih poznanstava. Sdruge strane, veÊina ih tada stupa prvi


Za dijete je πkola najveÊe optereÊenje, ato je ujedno i zadatak s kojim se dijete

bori cijeli niz godina, gotovo neprekidno isistematiËno. Upravo zbog te ËinjeniceneobiËno je vaæno otkriti odreene pore-meÊaje ponaπanja veÊ i prije nego djecakrenu u πkolu, jer postoji velika vjero-jatnost da Êe se kod djeteta koje veÊ i prijeπkolske dobi ima problema u svladavanjuæivotnih teπkoÊa, polaskom u πkolu one joπviπe produbiti.

PsihiËke smetnje u djece πkolskoguzrasta vrlo su Ëesta, upravo masovnapojava. Prema KoπiËeku, dijete Êe pokazatineke smetnje u svom stavu prema πkoliako ima bilo kakve teπkoÊe u svladavanjhuæivotnih problema. Ono Êe u πkoli pokazatineku smetnju ponaπanja Ëak i onda kad jene pokazuje ni na kojem drugom podruËju.

Istraæivanja u svijetu pokazuju da supsihiËke smetnje jedan od najËeπÊihporemeÊaja zdravlja πkolske djece,ravnopravne s najËeπÊim poremeÊaji-ma fiziËkog zdravlja, kao πto su loπedræanje, ravna stopala i zubni karijes.

One su tipiËna socijalna bolest, kakopo svojim uzrocima i posljedicama, tako ipo moguÊnostima za njihovo spreËavanje iuklanjanje.

NajuËestaliji su oblici ponaπanja kojimogu ukazivati na emocionalnu nestabil-nost i poremeÊaj:

- æeli biti centar paænje odraslih,- srdæba na najmanji povod,- krivicu pripisuje drugima,- griæenje noktiju,- pretjerana briga o izgledu,- razbijanje stvari i igraËaka,- hiperaktivnost,- razdraæljivost, nestrpljivost,

- laganje,- razni strahovi,- noÊni strah,- smetnje sna,- sisanje prstiju,- noÊna enureza,- agresivnost prema mlaima,- agresivnost prema starijima,- nesnalaæenje s vrπnjacima,- mucanje,- usamljenost,- tikovi,- dnevna enureza,- kraa,- enkopreza.U pogledu uËestalosti pojedinih psiho-

somatskih smetnji, viπe su zastupljene onesmetnje kojima dijete na neadekvatannaËin manipulira s okolinom, a da se pritome ti simptomi ne reflektiraju direktnona dijete, kao πto je to kod tikova, enureze(nekontrolirano mokrenje) i enkopreze(nekontrolirano zadræavanje stolice).

VeÊina navedenih ponaπanja prolaznasu faza u razdoblju odrastanja i na njih jesamo potrebno navrijeme reagirati.

BuduÊi da je πkola mjesto æivljenja irada i ima snaæniji utjecaj na mlade od bilokoje druge institucije osim obitelji, nuænaje bliska suradnja πkolskog lijeËnika saπkolskim osobljem, osobito razrednicima istruËnim sluæbama πkole, kao i s rodite-ljima ili starateljima djeteta.

Paralelizam izmeu djetetova ponaπa-nja i πkolskog uspjeha postoji, jer obojeimaju zajedniËke uzroke, dijelom u psiho-fiziËkim osobinama djeteta, dijelom unjegovoj okolini.

Samo od djeteta koje osjeÊa emocio-nalnu sigurnost, koje ima vjeru u sebe ikoje zna da je voljeno, moguÊe je oËekivatipoæeljne efekte u πkolskom uËenju.

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo-Deæeljin, dr. med.

DRAGI U»ENICI,MLADI∆I I DJEVOJKE!Ako æelite savjet, informacije iodgovore u vezi s

- reproduktivnim zdravljem,- kontracepcijom,- trudnoÊom,- æeljenim roditeljstvom,- spolnim bolestima,

ili vas pak muËe problemi s- uËenjem,- kroniËnim bolestima,- smetnjama ponaπanja,

javite se u Sluæbu πkolske medi-cine Zavoda za javno zdravstvoPrimorsko-goranske æupanije,na sljedeÊim adresama:

©KOLSKA AMBULANTA SU©AK- KumiËiÊeva 8, tel. 218 620

©KOLSKA AMBULANTACENTAR - Studentska 1,

tel. 335 028

©KOLSKA AMBULANTA ZAMET- Zametska 63, tel. 631 107

PO©TOVANI RODITELJI!Ako imate problema u komuni-kaciji s vaπom djecom, ako vasmuËe problemi njihovog πkol-skog neuspjeha, odrastanja ilineprilagoenog ponaπanja, do-ite u Sluæbu πkolske medicineZavoda za javno zdravstvo i javitese nadleænom lijeËniku πkolekoju pohaa vaπe dijete.ZajedniËkim naporima pokuπat Êe-mo ostvariti naπ zajedniËki cilj.

ZDRAVO I ZADOVOLJNODIJETE,

SRETAN I ZDRAV MLADI»OVJEK.

DO–ITE ILI NAZOVITE!

Polazak u πkolu

RADOST ILI STRESSvima nam je poznata Ëinjenica da je polazak u πkolu jedan od

najvaænijih ili Ëak prijelomnih trenutaka u æivotu svakogdjeteta. ©kolska nastava ne proπiruje samo intelektualni horizont

djeteta, veÊ znatno optereÊuje njegove fiziËke i intelektualnefunkcije. Dijete ulazi veÊinom prvi put u organiziranu,

discipliniranu sredinu, koja ga izlaæe sistemu vrednovanja, kaoi natjecanju, uz moguÊnost neuspjeha i kritike, πto moæe imatiza posljedicu razliËita psihopatoloπka odstupanja. Isto se takopolaskom u πkolu Ëesto aktiviraju latentne duπevne smetnje

djeteta ili se postojeÊe emocionalne teπkoÊe pojaËaju.


Epilepsija znaËi mnogo viπe odpovremenog iznenadnog pojav-ljivanja napadaja koji su izraz

poremeÊaja funkcioniranja moædanihstanica. Naæalost, veÊina bolesnika kojipate od tog poremeÊaja Ëesto se, zbogpredrasuda sredine u kojoj æive (koje,naæalost, joπ uvijek postoje i u naj-razvijenijim dijelovima svijeta), osjeÊanelagodno, kao da su manje vrijedniËlanovi zajednice, πto ima za posljedicumnoge negativne reakcije.

ImajuÊi u vidu sve ono πto nam jedanas sa znanstvenog - medicinskogglediπta poznato o epilepsiji, teπko namje shvatiti da su ljudi s epileptiËkimmanifestacijama joπ uvijek u druπtvuzapostavljeni, diskriminirani.

Dva su najvaænija uzroka za to:STRAH i NEZNANJE.

Mnogi ljudi vjeruju da epilepsija upotpunosti limitira (ograniËava) osobneæivotne potrebe tih osoba. Zaboravljase da su mnoge poznate liËnosti patileod epilepsije: Dostojevski, Vincent vanGogh, Napoleon, Julije Cezar, Aleksan-dar Veliki, Flaubert, Paganini, Byron...

SLOÆENOST LIJE»ENJA

Proπlo je barem deset godina odkada je termin KVALITETA ÆIVOTAuveden u podruËje epilepsije i istra-æivanja na tom polju iz dana u dan imajusve veÊe znaËenje. O kvaliteti æivotamoæe se kod epilepsije brinuti na dvapodruËja. Prvo je njena primjena kod

odreenih problema koji se pojavljujukod specifiËnih grupa - djece, adoles-cenata, mlaih odraslih osoba i starijihljudi, kao πto su: pitanje πkolovanja,izbora zvanja, pitanje radnog mjesta,osnivanje braka, potomstvo, trudnoÊate skrb o starim osobama koje pate odepilepsije. S druge strane, uvijek sepitanje kvalitete æivota nameÊe kododluke o poËetku lijeËenja, prestankulijeËenja, o eventualnom kirurπkomlijeËenju.

Epilepsija ima Ëesto negativne soci-jalne posljedice, osobito u krugu obi-telji, u πkoli ili na radnom mjestu.PronaÊi najbolji lijek i omoguÊiti boles-niku πto bolju kvalitetu æivota - prvi je iosnovni zadatak svakog lijeËnika. Epi-lepsija predstavlja specijalno komplek-sno stanje u kojem se uspjeh lijeËenjane bazira samo na kontroli epileptiËnihnapadaja (zaustavljanju), veÊ i pobolj-πanju kvalitete æivota. Danas se uspje-πno lijeËi 2/3 bolesnika s epilepsijomjer su znanstvene spoznaje o tom pore-meÊaju mozga sve veÊe, πto rezultirapronalaskom novih, uspjeπnijih lijeko-va i mikroneurokirurπkim tehnikamakoje se sve ËeπÊe primjenjuju kod ope-rativnog lijeËenja. Meutim, spome-nute predrasude o epilepsiji mogu pos-tati ozbiljna prepreka za uspjeπno lije-Ëenje osoba koje boluju od epilepsije teimati velik utjecaj na kvalitetu æivljenjatih osoba. Timskim radom specijalista,posebno educiranih za rad s takvim

bolesnicima (neurolog, neuropsihijatar,psihijatar, psiholog, sociolog, defekto-log), moæe se postiÊi potpun uspjeh.

OGRANI»ENJA

Strah od napadaja dominantan je usvakoj situaciji i stalno prisutan. Dugovremena se smatralo da takvi bolesniciimaju nizak kvocijent inteligencije, danisu sposobni za πkolovanje niti bilokakav posao. Bili su stoljeÊima napro-sto izopÊenici druπtva. Danas se zna danema nikakve prepreke u veÊine takvihosoba za normalno πkolovanje, uz du-æno upozorenje djelatnika πkole da se udotiËnog uËenika mogu pojaviti napa-daji. U odreenom postotku djece, kadapostoji jasno oπteÊenje mozga, potreb-no je posebno πkolovanje, u okviruposebnih programa.

Osobe koje boluju od epilepsije nemogu profesionalno upravljati motor-nim vozilima i to ih sputava u kvalitetiæivota. Meutim, amatersko upravlja-nje motornim vozilima moæe se dopu-stiti nakon perioda od nekoliko godinabez napadaja.

Takva odluka igra ogromnu ulogu upoboljπanju kvalitete æivljenja tih oso-ba. U zakonsku regulativu treba unijetinaËelo selektivnosti pri izdavanju voza-Ëkih dozvola. Takav pristup omoguÊiobi znatnom broju osoba s epilepsijomda legalno dou do vozaËke dozvole,dok bi se potencijalno opasni vozaËiefikasnije iskljuËivali iz prometa. Mora

Epilepsija

NESMANJENAKVALITETA ÆIVOTA

Epilepsija je jedan od najËeπÊih neuroloπkih poremeÊaja. Smatra se da u svijetu ima oko 50milijuna ljudi koji boluju od epilepsije. Pojavnost (incidencija) epilepsije u zemljama razvijenogasvijeta je 50-70 sluËajeva na 100 000 osoba godiπnje. Nema znaËajnije razlike meu pojedinim

zemljama - epilepsija je univerzalna. Na 1000 stanovnika 5-10 ih boluje od epilepsije. Podjednakopogaa oba spola, iako u posljednje vrijeme neπto ËeπÊe muπkarce jer su izloæeniji ozljedama

mozga (prometne nesreÊe, ratne ozljede i sliËno).

▲


se postiÊi poπtena ravnoteæa premapacijentu i okolini. Vrlo drastiËna ogra-niËenja kontraproduktivna su jer Êe ihse ignorirati.

FiziËka aktivnost je poæeljna i vrlorijetko se napadaj dobije na radnommjestu. Mnogo se ËeπÊe zbiva tijekomspavanja ili u relaksaciji.

PLANIRANA TRUDNO∆A

U svakom sluËaju, bolesniku trebaomoguÊiti da radi jer se tako osjeÊadruπtveno korisnim, naravno, na radnimmjestima u skladu s dijagnozom (znaËida ne moæe ugroziti sebe niti druge akona radnom mjestu dobije epileptiËkinapadaj).

Kad je nezaposlenost u druπtvu ni-ske stope (mala), manja je i razlikaizmeu postotka nezaposlenih ljudi sepilepsijom i ostatka populacije. Meu-tim, ako je nezaposlenost velika, ljudi sepilepsijom imaju viπe poteπkoÊa uzapoπljavanju od drugih.

Æenama koje se lijeËe od epilepsije imoraju zbog Ëestih napadaja stalnouzimati lijekove (antiepileptike), po-sveÊuje se sve veÊa paænja u pogleduodluke o zaËeÊu. Danas je stav epilepto-loga Ëitavog svijeta da nema zabrane danormalno rode, ali se trudnoÊa moraplanirati, da se tijekom trudnoÊe pri-mjenjuju lijekovi koji mogu najmanjeπtetiti plodu. Osim toga, dobra infor-miranost braËnog para o maloj vjero-jatnosti nasljeivanja epilepsije (samospecifiËnog oblika) mora biti podstrekza planiranje materinstva. TrudnoÊatakvih bolesnica treba biti pod nad-zorom ginekologa i neurologa koji sebavi epilepsijama.

Meutim, ne smiju se posve negiratiniti psihiËke promjene u bolesnika kojiboluju od epilepsije, a koje su odrazsame bolesti ili posljedica dugotrajnoguzimanja pojedinih vrsta antiepileptika.Takve simptome nemaju svi bolesnici,veÊ najËeπÊe oni koji boluju od tzv.temporalne (kompleksne parcijalne)epilepsije. Naime, lokalizacija epilep-tiËnog æariπta u tom dijelu mozga upra-vo je uzrokom takvog ponaπanja jer seu tim strukturama mozga nalaze centriza ponaπanje i emocije.

Neurotska reagiranja bolesnika naj-ËeπÊe su odraz reagiranja na okolinu -obitelj, πkolu, radno mjesto. Osobe kojeæive s bolesnikom od epilepsije ne-rijetko se postavljaju previπe zaπtitniËki,autoritativno, ne dopuπtaju mu da serazvije kao individualna osoba s osob-nim stavom o druπtvu i spram æivota.

PANIKA

Epilepsija i tjeskoba meusobno suu kompleksnom odnosu, a ljudi kojiboluju od epilepsije mogu biti tjeskobniiz mnogo razloga. DræeÊi se klasifi-kacije psihiËkih poremeÊaja kod osobakoje pate od epilepsije, dolazimo dospoznaje da postoje dva glavna tipapromjene afekta: periiktalni (onaj kojise odnosi na sam napadaj) i interiktalni,kod kojeg su smetnje kroniËne i nisupovezane s napadajem. Upravo ta drugaskupina bolesnika mora biti ËeπÊe pred-met naπe paænje jer se psihoterapijom ipozitivnim pristupom tim bolesnicimate smetnje mogu posve ukloniti.

Jedna su od glavnih manifestacijaopÊe tjeskobe, napadaji panike. Oni sepojavljuju mnogo ËeπÊe kod osoba skroniËnim medicinskim problemom, uovom sluËaju onih koji boluju niz go-dina i, usprkos redovitom uzimanjuterapije, imaju Ëeste napadaje. Napadipanike i epileptiËni napadaji stvarajuËest problem u dnevnoj medicinskojpraksi. Napadi panike Ëest su psiho-patoloπki simptom koji karakteriziraiznenadna pojava intenzivne tjeskobekoju prati vegetativna "uzbuna" i psiho-senzorni simptomi, kao i asocijativnastanja. Ponavljani stalni napadaji pani-ke bitni su pokazatelji kod dijagnozepaniËnog poremeÊaja. Napadi panike sasvojim simptomima mogu biti tipiËniza neke oblike epilepsije, specijalnotemporalne epilepsije (parcijalne kom-pleksne). MoguÊe su pogreπke u razli-kovanju poremeÊaja panike i epilepsije.Raspravlja se da li se panika i epilepsijamogu pojaviti kod jednog pacijentaistovremeno ili u razliËitim intervalima.Kod individualnih sluËajeva teπko jeodluËiti da li se panika koja se pojav-ljuje kod pacijenata s epilepsijom trebadijagnosticirati kao poremeÊaj panike

ili se treba smatrati dijelom epileptiËnesimptomatologije.

UzimajuÊi u obzir kliniËke simpto-me, osnovna je razlika izmeu napadapanike i epileptiËnog napada - sporprogresivni pristup, duæe trajanje krizei jaËe izraæavanje tjeskobe kod napadapanike. Takoer treba reÊi da iza napadapanike ne slijedi mentalna konfuzija,kao πto je sluËaj nakon pravog epi-leptiËnog napadaja (postiktalno).

Spomenute Ëinjenice samo su malidio tematike o epilepsijama i proble-mima s kojima se bolesnici, njihovinajbliæi i druπtvo u cjelini susreÊu. Oepilepsiji se zna i piπe otkada postojeljudske civilizacije, ali se o kvalitetiæivota tih bolesnika niti o njihovompsihiËkom, emocionalnom, unutarnjemæivotu nije nikada do sada tako otvo-reno i s puno humanosti govorilo. Upra-vo je zbog toga u tijeku globalna (svjet-ska) kampanja za borbu protiv epi-lepsije, koju su pokrenule tri velikeorganizacije (Svjetska zdravstvenaorganizacija, Internacionalna liga zaborbu protiv epilepsije i Internacionalnibiro za epilepsiju), a pod nazivom"Bringing Epilepsy out of the Shadow"πto znaËi "Izdignimo epilepsiju iz sje-ne".

ZadaÊa je zdravstvenih djelatnikasvih profila i druπtva u cjelini da sepodizanjem druπtvene informiranosti oepilepsiji umanji pojava socijalne sti-gmatiziranosti.

Doc. dr. sc. Dubravka ©epiÊ-Grahovac, dr. med.


Odnos izmeu stanja psihe, kao πto su depresija ili strah, isimptomatologije bolesti jednjaka, kao πto su oteæano gutanje,ægaravica i odreeni oblici grudne boli, dokazan je u mnogim

kliniËkim ispitivanjima. Potvreno je da psihiËki nestabilne osobe pokazuju,u uvjetima eksperimentalno izazvanog stresa, simptome vraÊanja æeluËanekiseline u jednjak i kada se objektivnim metodama ne moæe dokazati da dopovrata kiseline zaista dolazi.

Pod funkcionalnom dispepsijom podrazumijevamo nelagodu u gornjemdijelu probavnoga sustava (æeludac i dvanaesnik) bez dokazanog ulkusa (Ëir,vrijed). U razvijenim zemljama na tu se tegobu povremeno æali 20 do 25%populacije. »eπÊe su to osobe s neurozama, depresijom ili anksioznoπÊu. VrloËesto se kod takvih bolesnika provodi terapija lijekovima koji blokirajuizluËivanje æeluËane kiseline, a u sluËajevima da su Helicobacter oyloripozitivni, i postupak trojne terapije radi uniπtavanja bakterije. Naæalost, kodveÊine takvih bolesnika ti postupci ne umanjuju simptomatologiju koja jepsihiËki uzrokovana.

Bolest iritabilnog crijeva povezivana je joπ u proπlom stoljeÊu s post-traumatskim stresnim oboljenjima, a do danas je dokazana njena veÊauËestalost u osoba s depresijom, anksioznoπÊu i poremeÊajima seksualnefunkcije. Crijevni su simptomi najËeπÊe u obliku proljeva, no mogu se izrazitii kao nadutost, zatvor i nelagoda u trbuhu. LijeËenje koje dovodi do umanjenjaprobavnih tegoba djeluje pozitivno na psihiËko stanje, kao πto i lijeËenjepsihiËkih tegoba umanjuje probavne.

UopÊeno govoreÊi, malo je oboljenja kod kojih psihiËka komponenta nijezastupljena i pogreπno ju je zanemariti ili podcijeniti, no mnogo je opasnije,veÊ nakon prvog kontakta s bolesnikom, simptomatologiju pokuπati objasnitipsihiËkim uzrocima. Bolesnika je stoga potrebno ili pratiti u duljemvremenskom razdoblju, kroz opetovane preglede ili, u sluËaju simptoma kojipostavljaju sumnju na organsku bolest, obraditi kako bi se ona potvrdila iliiskljuËila. Osim toga, posebnu paænju treba posvetiti bolesnicima koji imajupotvrenu psihiËku bolest jer se baπ kod njih, zbog usredotoËenosti na psihiËkostanje, moæe previdjeti organsko oboljenje.

Doc. dr. sc. Davor ©timac, dr. med.

Iako su morfoloπki defekti sliËni, ipakizmeu Ëira æeluca i dvanaesnikapostoje bitne razlike s etioloπkog

glediπta. »ir æeluca posljedica je slom-ljene lokalne i opÊe obrane organizma,dok je Ëir dvanaesnika posljedica jakoizraæenog djelovanja agresivnih faktoraHCI i pepsina. UnatoË tome dijeta zaaktivni æeluËani i duodenalni Ëir je ista.

Zbog boljeg poznavanja patofizio-logije i etiologije ulkusne bolesti viπenema nepotrebnih ograniËenja i zabranakakve su donedavno vladale dijetote-rapijom te bolesti. Povijesni kliπeji ta-kvih zabrana poËinju s autorom koji jekao bitnu dijetoterapiju preporuËio gla-

dovanje(!) temeljeÊi koncepciju na po-greπnoj hipotezi da Êe ulkusna niπa mi-rovati i bræe zacijeliti (Von Leube).Nikako se ne moæe zaobiÊi Sippyjeva

dijeta ili kura iz 1915. godine, koja jedonedavno vrijedila kao jedino priznata.Sippy je svoje stavove zasnivao natvrdnji da mlijeko neutralizira hiperacid-ni sok, pa je preporuËio frakcionalnouzimanje mlijeka (punomasnog) dva-naest sati dnevno uz istodobno uzimanjealkalija (Na hidrogen-karbonat). »ak jepreporuËio ispiranje æeluca kako bi seodstranio suviπni sok. Osim mlijekapreporuËivao je vrhnje, jaja, tijesto iprotisnuto povrÊe. Na æalost, osim pozi-tivnih, bilo je i negativnih posljedicatakve priliËno jednoliËne prehrane, kojaje k tome deficitarna u proteinima, æe-ljezu i nekim vitaminima, pogotovu uvitaminu C.

Novija su istraæivanja pokazala damlijeko ima samo privremeni neutrali-zirajuÊi uËinak, nakon Ëega postaje joπjaËi sekretagog zbog bogatog sadræajakalcija i proteina. Nedvojbeno je doka-zano da i punomasno i obrano mlijeko(bez masti) i mlijeko s malo masti zna-Ëajno povisuju sekreciju kloridne kise-

PsihiËka komponenta u bolestima

probavnoga sustava

NAKON STRESA -POREME∆AJ PROBAVEBrojna oboljenja probavnoga sustava veÊ odavno se

povezuju sa psihiËkim faktorima i stresom, iako niti danasnjihova uzroËno-posljediËna povezanost nije razjaπnjena.Oboljenja probavnoga sustava koja su najuæe povezana sapsihiËkim uzrocima jesu: promjene u motilitetu jednjaka,dispepsija i bolest iritabilnog crijeva. Ta su tri poremeÊajadanas glavni razlog posjeÊivanja lijeËnika specijaliste zbog

probavnih tegoba, u Ëitavom razvijenom svijetu.

DijetoterapijaËira æeluca idvanaesnika

▲


line 2-3 sata nakon ingestije (Ippoliti AHet al., 1976). Zbog toga se Ëesto saznanstvenog stajaliπta ipak ne moæemlijeko sâmo preporuËiti ulkusnim bo-lesnicima. Stoga se valja dræati sljedeÊihsmjernica u dijetoterapiji ulkusa.

1. ne uzimati jela i piÊa koja stimulirajusekreciju HCI. To su kava, sva jela ipiÊa koja sadræe kofein kao i dekofei-nizirana kava,

2. ne piti alkoholna piÊa, osobito æes-toka,

3. hranu uzimati u malim, Ëestim obro-cima, iako mnogi smatraju da sudovoljna tri dnevna obroka, tvrdeÊida ËeπÊi obroci povisuju sekrecijukiseline pa mogu neopravdano kom-plicirati bolesnikove svakodnevnenavike uzimanja jela.

S obzirom na kontroverzne stavoveËini se da je za takve bolesnike najboljisljedeÊi reæim: ograniËiti ili, najbolje, nepiti: kavu i piÊa koja sadræe kofein, nepiti dekofeiniziranu kavu, ne piti ili naminimum ograniËiti alkoholna piÊa,ograniËiti ili uopÊe ne upotrebljavatizaËine, osobito papar i papriku, πto jeveÊ naprijed naglaπeno.

Iz psiholoπkih razloga bolesnicima saktivnim ulkusom mogu se preporuËiti,uz suvremenu terapiju inhibitorima H

2

receptora i ostalih lijekova (antacidi,omeprazol, sukralfrat i dr.), lakπa jela,kakva se preporuËuju za tekuÊe dijete isliËne lagane dijete. Osim nemasnogmlijeka, koje je dobro mijeπati s ciko-rijom, kakaom, cerealijama (cikorijapovoljno djeluje na æeluËanu sluznicu),preporuËuju se jaja na mnogo naËina, alinikako ne præena (oksidi masnih kiselinajaki su iritansi). Meko kuhana i sirovajaja bræe napuπtaju æeludac nego tvrdokuhana. Bolesniku se ne smije uskratitisvjeæe meso peradi bez koæe, mladateletina pa i junetina, najbolje kuhana.Mesne juhe nisu poæeljne, pojaËavajuæeluËanu sekreciju, zato se i preporuËujuzdravim osobama prije glavnog jela kaosvojevrsni prirodni aperitivi.

Od ugljikohidrata treba dati prednostpolisaharidima, koji ne obiluju celu-lozom i ostalim biljnim vlaknima, iakoto nema znanstvenog nego, viπe, psiho-loπkog opravdanja. Zato se moæe pre-poruËiti kuhano, a protisnuto povrÊe ako

bolesnik ne podnosi neprotisnuto. Kruhne treba ograniËiti, ali je bolje uzimatiostajali, a ne svjeæe peËeni kruh. Akobolesnik æeli, ne treba mu braniti prepe-Ëeni kruh i tost. Dopuπtene su sve vrstetjestenine koje ne sadræe pikantne zaËineili aditive koji djeluju sekretagogno. OdvoÊa se mogu preporuËiti, kad se aktivnafaza smiri, peËene jabuke, gusti voÊnisok, kompoti bez koæice, voÊni æele, akasnije i puding s voÊem.

kom, rajËicom, cvjetaËom, porilukom isl., od mesa, svjeæe prireena teletina itakoer dobro raskuhana junetina iligovedina, perad, kuhana riba, kuhanajaja, svjeæi kravlji sir, odstajali kruh iliprepeËenac, krupica, riæa, tjestenina inabujak. Umjesto zaËina preporuËuje sepreljev od topljenog (ne præenog!!) mas-laca ili margarina, ulje i vrhnje. VoÊe sekuha i protisne, bez kore, koæica i koπti-ca. PreporuËuju se svi voÊni sokovi, aline preslatki.

Dijetoterapiju za inaktivni, zalijeËe-

ni ulkus, svrstava se u Ëetvrti stupanj. Itu autori preporuËuju tri glavna obroka itri meuobroka. Takvom se prehranompoËinje nakon treÊeg ili Ëetvrtog tjednaod poËetka aktivnog ulkusa. NaËelo jeblaga, lagana i neiritirajuÊa prehrana.Zabranjuju se æilava, tvrda, masna, dim-ljena i salamurena mesa i mesne prera-evine. PeËeno meso je dopuπteno, alitek kad se s njega ukloni peËena kora. Idalje autori zabranjuju mesne juhe imesne ekstrakte, komercijalne ekstrakteza zaËine ("Vegeta" i sl.), papar, papriku,senf (goruπicu), Ëeπnjak i crveni luk. ZazaËin se upotrebljavaju preljevi spome-nuti u dijeti treÊeg stupnja. PreporuËujese hranu kuhati, nikako præiti.

Uz suvremenu terapiju takva dije-talna rigorozna ograniËenja nisu aktu-alna. Bolesnicima se u poËetku aktivneulkusne niπe mogu, osim mlijeka, ser-virati i mnogo slobodnije kombinacijenamirnica, ali uvijek u dogovoru s boles-nikom. Mnogi bolesnici rado uzimajujogurt, kaπicu protisnustog povrÊa, ka-πicu od mrkve, meko kuhana jaja i sl. Netreba im to braniti. DapaËe, Meulen-gracht je dokazao da se i pri krvarenju

iz ulkusa moæe bolesniku bez straha, akoon to æeli, dati dovoljno jela koja sesastoje od protisnutog mesa, jaja, ribe,protisnutog povrÊa, Ëime se, kako autortvrdi, veæe kiselina i spreËava digestijaugruπka.

Suvremeniji je stav da se ulkusnimbolesnicima ne treba niπta braniti, umirnoj fazi, osim πto im se mora pre-poruËiti da izbjegavaju spomenute "ulce-rogene" faktore: kavu, alkohol, æestokezaËine (papar i sl.) i puπenje.

Iz knjige: Prof. dr. Roko ÆivkoviÊ"Dijetoterapija"

Neki autori preporuËuju Ëetiri stup-nja dijete ulkusnim bolesnicima s aktiv-nom ulkusnom niπom.

Prvi stupanj dopuπta primjenu mli-

jeËne mjeπtavine od 1500 ml obranogmlijeka, 150 g mlijeka u prahu i 250 mlslatkog vrhnja. Takva mjeπavina sadræioko 2000 kcal, od toga oko 75 g proteina.Ako neki bolesnici æele takvu hranu, netreba im je uskratiti, ali uz suvremenumedikamentoznu terapiju. Tome se mo-æe dodati malo cikorije, kakaa ili cere-alija (krupica i sl.).

Drugi stupanj, prema tim autorima,preporuËuje riæu ili krupicu na mlijeku,meko kuhana jaja, jaje tuËeno sa πeÊe-rom, sluzave juhe ili juhe od protisnutogpovrÊa, puding, prepeËenac, podijeljenona tri glavna obroka, a u meuobrocimapo 200 ml spomenute "mljeËne mje-πavine". Obje dijete deficitarne su uvitaminu C, pa se on mora nadoknaditibar sa 75 mg dnevno. Dijeta drugogstupnja moæe se, danas uz suvremenuterapiju, preporuËiti i u prvoj fazi aktivneulkusne niπe ako nema kontraindikacijeza mlijeko (deficit laktaze, alergija mli-jeËne proteine).

Kao treÊi stupanj preporuËuje seslobodnija prehrana s domaÊim juhama,s protisnutim πpinatom, mrkvicom, graπ-


Imam prijatelja koji se nakon godiπnjegodmora vratio u "firmu" i zatekaovelike, neoËekivane promjene. Pre-

mjeπten je na novo radno mjesto koje jezahtijevalo poznavanje rada na raËunalu.Do tada je na raËunalu igrao "igrice" sklincima, ali nije znao raditi niπta korisno.Kako Êe sad "pod stare dane" svladatineπto tako nepoznato? Nikad nije ni po-miπljao da bi ga tako neπto moglo zadesiti.©ef mu je objasnio da Êe, ako on neprihvati, zaposliti nekog drugog, a njemune preostaje drugo nego da potraæi noviposao. Za njega je to bila prava katastrofa.Ugroæena je egzistencija, i njemu i cijelojnjegovoj obitelji.

BOLI ME ÆELUDAC I NE VIDIMDOBRO

Stoga je odluËio hrabro zagristi isvladati nepoznato. Okruæio se priruËni-cima, noÊima uËio, a danju vjeæbao. Uz toje pokuπavao uhvatiti korak i rjeπavatizadatke na poslu. Sve je manje jeo, sve seviπe nervirao. Kod kuÊe je postao nes-nosan, πto ga je dodatno optereÊivalo.Nakon mjesec dana poËele su noÊne more,glavobolje, bolovi u æelucu, nedostatakkoncentracije i - slabljenje vida. Sve jebolove nekako joπ mogao pretrpjeti uzponeku tabletu, ali kad je poËeo vidjetimutno, uhvatila ga je panika. Koliko godse trudio svladati rad na raËunalu, bezdobrog vida to nije mogao. Tek kad su muoËi odbile posluπnost, potraæio je pomoÊ idoπao na pregled okulistu.

Najprije je ispriËao cijelu priËu. Biloje jasno da je pod velikim stresom i da Êe,nastavi li tako, doÊi do joπ veÊih problemas njegovim zdravljem.

Krenuli smo s pregledom. Moj jeprijatelj dobro proËitao "slova na zidu",πto je znaËilo da mu je vid na daljinu ne-oπteÊen. Kako je veÊ prevalio Ëetrdesetu,predloæila sam mu naoËale za Ëitanje,odnosno za rad na blizu.

"NaoËale? ©to Êe mi naoËale? Pa jasam do sada sve normalno Ëitao. Naodmoru, ljetos niπta mi nije smetalo. Nevidim jasno samo kad radim na raËunalu.

Slova mi se stapaju, titraju, zaboli meglava."

Gledanje u monitor na udaljenosti od50-70 cm je kao Ëitanje knjige koja se dræiu krilu. OËi se napreæu fokusirajuÊi slova,a poslije Ëetrdesete njihova sposobnostsamoregulacije (akomodacije) popuπta itreba im pomoÊ. Zaπto naoËale za Ëitanjenisu bile nuæne na odmoru. Jednostavno!Ljeti, na jakom sunËevom svjetlu zjenicase suzi i, poput lijevka, propuπta u okosamo uski snop korisnih, proËiπÊenihzraka svjetla koje je najlakπe uoËiti. Me-utim, kad smo u zatvorenom prostoru,bez dobre direktne rasvjete, zjenica seproπiri. U oko ulaze dodatne, ukoπenezrake svjetla koje kvare jasnoÊu slike.Ostarjelo i izmoreno oko ne moæe pro-filtrirati samo korisne zrake svjetla inastaje muteæ.

Trebalo ga je objaπnjenjem umiriti idokazati mu da se s njegovim oËima nijedesilo niπta straπno i nepopravljivo. Obja-snila sam mu da bi se problem s vidompojavio kad-tad. To πto sad radi posaokoji ne voli, koji ga optereÊuje i umara,samo je ubrzalo potrebu za naoËalama.Baπ zato korisno ih je upotrebljavati da seoËi ne napreæu. Tako Êe preostati viπesnage za koncentraciju na zahtjevni po-sao, jer rad na raËunalu nije isto πto iËitanje novina na plaæi.

PomoÊu oftalmoskopa pregledala sammu stanje krvnih æila u oku. Arterije suizgledale napetih stijenki, a vene pre-punjene krvlju. To je ukazivalo na mo-guÊe poviπenje krvnog tlaka. Moj seprijatelj zaËudio. Tlak krvi uvijek mu jebio normalan, oko 120/80.

Dobro, tako je bilo do sada. S godi-nama i u stresnim situacijama krvni tlakpoËinje varirati. U trenucima odmora onÊe i dalje vjerojatno biti normalan, ali πtokad te neπto ili netko iznervira, npr. naposlu, ili pak kad gledaπ napetu nogo-metnu utakmicu, odnosno Ëekaπ u autu istraπno ti se æuri, a kolona nikako dakrene? Da bismo bili sigurni, trebat Êe gaizmjeriti nekoliko puta dnevno i u razli-Ëitim situacijama.

Ode moj prijatelj umiren i s nadom dase sve rijeπilo. Prolazili su mjeseci. On jei dalje muku muËio na svojem poslu i svemu je teæe padalo svladavati svakodnevneobveze iako su mu naoËale donekle olak-πale rad na raËunalu.

"Menadæerska bolest" oka

Nakon nekog vremena evo njega opetokulistu po pomoÊ. Na tegobe sa æelucemi glavoboljom nije se previπe obazirao.

Ovaj put bilo je ozbiljnije. Primijetioje da na jednom oku vidi kao kroz maglu.Slova su mu "grbava", linije izvijugane.Opet se prepao, i to s razlogom. Pre-gledom oËiju ustanovljeno je da na jednooko vidi Ëitati samo do pola tabele na zidu,a pri Ëitanju teksta na blizu ne vidi upravoonu rijeË na koju je usmjerio pogled.Pregledom oËne pozadine (fundusa), usta-

Stres u okulistici

O»I - ærtve stresa cijelog organizmaSvakodnevno smo svjedoci sve lueg tempa æivota. Stres nas okruæuje od zvona budilice pa doodlaska na poËinak. Neko vrijeme uspijevamo iÊi ukorak, ali Êe kad-tad naπ organizam poËetipokazivati znakove umora. Napetost ugroæava sve sustave u tijelu, samo joj neki mogu dulje

odolijevati. PomoÊ lijeËnika obiËno potraæimo kad zakaæe ona funkcija koja nam puno znaËi.Vid je upravo jedna od tih.

Tabla sa slovima na zidu - sluæi zaprovjeru vidne oπtrine na daljinu

▲


Poznato je da se kod sanacijekarijesa na prednjim zubima moravoditi raËuna o boji ispuna, njiho-

vu poliranju te da se ne naruπi osnovnioblik zuba, veÊ da ga se u nekim situaci-jama Ëak i popravi. Danas, pojavomnovih kompozitnih materijala za ispunena straænjim zubima, primjenjuju se istapravila kao kod lijeËenja prednjih zubi.

Razlika u nivou estetskih zahtjevanaroËito je izraæena kod æena.

Dobna starost takoer moæe znaËajnoutjecati na pojavu psihiËkih smetnji kodmlaih pacijenata ako im je znaËajnijenaruπen estetski izgled nekim od stoma-toloπkih radova, priroenom ili steËe-nom anomalijom ili posljedicom traume.

Civilizacijski napredak dovodi doËestih nesreÊa (saobraÊajne), gdje suposljedice na licu naroËito vidljive. VrloËesto se, nakon prve sanacije traume,pristupa korektivnim zahvatima (plasti-Ëna kirurgija, ortodoncija, protetika)kako bi se umanjili vidni defekti i spri-jeËile ili, ako su se veÊ pojavile, izlijeËilepsihiËke traume.

LJEPOTA JE SUBJEKTIVNO

Estetika dolazi od grËke rijeËiAISTHANOMAI, πto znaËi osjeÊam,opaæam, osjeÊaj za lijepo, profinjeno,ukus: ljepota, sklad, lijep izgled. Meu-tim, sve su to relativni pojmovi jer jedoæivljaj lijepoga strogo individualan.

Meu mnogim aspektima æivota, Ëovjekima saznanje pojma estetike kao ekspre-siju idealne estetike; ljepota odgovarapojmu anatomskom, morfoloπkom, kojiuspostavljaju i definiraju pojam normenormaliteta (harmonije). Lijepo je osje-Êaj ugode, percepcija koja izaziva uæitak.

Estetika se Ëesto definira kao znanostili teorija o lijepom u prirodi i umjetnosti.Do danas nema definicije koja bi bilalogiËki jasna i pregledna, a ujedno bipribliæno toËno odreivala granice ono-me πto se smatra ili bi se trebalo smatrati"estetskim".

Po Platonu i Aristotelu, karakteri-stike "lijepog" su "sklad, red i razmjer-nost", dok je po subjektivnom kriterijulijepo ono πto se "po sebi svia".

novljeno je da u centralnom dijelu oka(makuli) ima oteklinu od nakupljene teku-Êine. ZnaËilo je to da iz neke krvne æile uoku "curi". Vjerojatno je u trenutku povi-πenja krvnog tlaka popustila stijenka æile itekuÊina se razlila izmeu vidnih stanica.Ako u najkraÊem vremenu ne zaustavimocurenje tekuÊine iz æile, nastat Êe oæiljakkoji Êe trajno oπtetiti vidne stanice i on Êedoæivnotno imati "mrlju" u centralnomvidnom polju.

Uputila sam ga na fluoresceinskuangiografiju, tj. snimanje krvnih æila.Nalaz Êe pokazati mjesto propuπtanja izæile, a zatim Êe se laserom zaËepiti rupa.TekuÊina Êe se "posuπiti" i vidne Êestanice moæda biti na vrijeme spaπene.

Imao je sreÊu. Mjesto na kojem je æilabila πuplja pronaeno je i laserom "za-vareno". Tijekom nekoliko mjeseci vid sepostupno popravljao i, konaËno, oæiljkunije bilo traga.

Ta bolest, koja najËeπÊe napada radnoaktivne muπkarce u srednjim godinama,koji su svakodnevno izloæeni stresnimsituacijama, mog je prijatelja samookrznula, sreÊom bez trajnih posljedica.

Upozorila sam ga da se sve moæeponoviti ako ne regulira krvni tlak. Slje-deÊi put krvna æila moæe procuriti negdjedrugdje, npr. u mozgu, i s puno teæimposljedicama. Posluπao me je i posjetiointernista. Dobio je lijekove koje je uzi-mao redovito. I glavobolje su se nakontoga smirile.

Opet se vratio svom stresnom poslu.Radio je s naoËalama, pio tablete protivvisokog krvnog tlaka, ali se i dalje ner-virao. Bolio ga je æeludac, imao je ægara-vicu i sve je manje jeo. Lako se umarao ibio pospan. Vid mu se ponovo poËeomutiti.

PouËen dosadaπnjim problemima soËima, doπao je odmah na pregled. Tuæiose da mu je na trenutke "sve crno predoËima", da vidi iskrice, a zatim je opet sveu redu. Krvni tlak mu se normalizirao, Ëakje ponekad bio niæi od uobiËajenog. Pre-gled je pokazao da je vid na daleko ure-

dan, na blizu s naoËalama takoer, ali jepogled oftalmoskopom na oËnu pozadinupotvrdio moje sumnje. Nastupila je slabo-krvnost (anemija). Ponovo oËi nisu bilekrivac, nego, πtoviπe, ærtva opÊih zbivanjau organizmu, uzrokovanih stresom. Mojje prijatelj kroz sve to vrijeme postupnokrvario, vjerojatno iz æeluca koji ga jestalno muËio. Dugotrajna napetost naposlu mogla je izazvati "Ëir". Postupnigubitak krvi uzrokovao je osjeÊaj umora ipospanost. Kratkotrajni gubitak vida(amaurosis fugax) javljao se zbog padakrvnog tlaka i slabije opskrbe krvlju ikisikom u podruËju glave.

Posluπao je moj savjet i napraviopretrage krvi. Internist je pregledao æelu-dac i potvrdio sumnju na "Ëir". Dobio jelijekove, uzimao preparate æeljeza i pri-dræavao se dijete. Slabokrvnost se poprav-ljala i on se osjeÊao snaænijim. Radnezadatke svladavao je sve uspjeπnije. Svremenom mu ni raËunalo nije pred-stavljalo onakvog bauka kao na poËetku.Nije se viπe toliko nervirao. Sve je pomalokrenulo nabolje. Pretpostavljam da su se itegobe s vidom smirile jer ga veÊ dugonisam vidjela.

Ovo je priËa sa sretnim zavrπetkom. Idobro da je tako jer bi zasigurno, nakonfiziËkog sloma, zavrπio i kod psihijatra.

Mr. sc. Inge BoπkoviÊ DragiËeviÊ, dr. med.

Nalaz fluoresceinske angiografije;svijetle mrlje pokazuju mjesto gdje æilapropuπta tekuÊinu

Estetika u stomatologiji

FUNKCIJA ILI LJEPOTAZadovoljavanje pravila estetike, pored funkcijskih, osnovni je uvjet kod svih zahvata u

stomatologiji. Koji estetski zahvat Êe trebati zadovoljiti osim onih individualnih,ovisit Êe o spolu, dobi i profesiji.


Problem estetike i estetskog naroËitoje izraæen u stomatologiji, jer je licejedini dio ljudskog tijela koji nikada nijepokriven, πto znaËi da je dostupno pro-cjeni estetskog dojma koji izaziva naokolinu. Sve razvojne i steËene nepravil-nosti dovode do naruπavanja harmo-niËnog izgleda i odstupanja od normale.Da je problem estetskog dojma bio pri-sutan u medicini od davnine, vidi se izHipokratove knjige "Epidemija" gdje onpiπe: "Meu onima koji imaju duguljastuglavu, neki imaju razvijen πiroki vrat,Ëvrste udove i kosti, a drugi pate odglavobolje, gnoj im curi iz uπiju, obrazisu im upali, diπu na usta i imaju ne-pravilno rasporeene zube." To je ujednoi prvi zapis o nepravilnostima orofacijal-ne regije, u kome je anomalija zubapovezana s oblikom lubanje, izgledomlica i drugim kliniËkim simptomima.

Zubi, Ëeljust, brada, usnice i obraziutjeËu svojim izgledom na ukupni estet-ski dojam o licu pojedinca. Ako bilo kojaod tih komponenti odstupa od normalnograzvoja i oblika, estetski izgled semijenja. Izgled te regije ima direktanutjecaj na psihiËko zdravlje, a nerijetko ina uklapanje pojedinca u æivotnu sre-dinu.

ImajuÊi sve to na umu, stomatologmora s posebnom pozornosti pristupitisvakom pojedincu i sagledati svakogpacijenta kao cjelinu, a ne svoju paænjuusredotoËiti na rjeπavanje samo jednogproblema, ne vodeÊi raËuna o utjecajunaπeg zahvata na ukupan izgled paci-jenta.

POTREBA ILI POMODARSTVO

Kod mladih pacijenata, bilo kojaanomalija usta i lica moæe izazvati ogro-mne poremeÊaje i skretanja u psihiËkomrazvoju. Vrlo Ëesto, takvi poremeÊajiimaju trajne posljedice i izuzetno seteπko mogu lijeËiti. Oni dovode do po-jave vrlo jako izraæenih kompleksa ma-nje vrijednosti, pa se takve osobe izo-liraju od svoje okoline, povlaËe se u sebei zbog unutraπnje patnje destruiraju svojuliËnost. Stupanj destrukcije ovisi o veli-Ëini anomalije ili defekta te o psihiËkojsnazi pacijenta da ju prihvati. Kod naj-slabijih i najosjetljivijih dolazi i dosamoubojstava.

Anomalije zuba, nedostatak jednogili viπe zubi danas moæe vrlo uspjeπnorijeπiti stomatoloπka protetika. Kod izra-de svakog protetskog nadomjestka (kru-nice, mosta, proteze) estetika je jedno odosnovnih mjerila vrednovanja, a sa sta-jaliπta veÊine pacijenata Ëak osnovnomjerilo. Tijekom svog povijesnog raz-vitka pojam ljepote u protetici doæivlja-vao je razliËite interpretacije ovisno ostupnju razvoja ljudskog roda, obiËaja icivilizacije. Uz to je taj problem u po-jedinim razdobljima i sredinama uvje-tovan pojedinaËnim ili masovnim kri-terijima ljepote i tako podloæan i pomo-darstvu. Joπ i danas susreÊemo ljude sazlatnim zubom naprijed, πto je nekadabio pojam ljepote i znak standarda po-jedinca. Danas se ljepota protetskognadomjestka poistovjeÊuje s njegovimprirodnim izgledom. Prirodan izgledprotetskog nadomjestka postao je za-

jedniËki cilj pacijenta i terapeuta, a timei jedna od osnovnih pretpostavki radnoguspjeha i obostranog zadovoljstva. Taprirodnost izraæava se oblikom zuba(nekad mala korekcija vlastitog defor-miranog zuba), veliËinom, poloæajem ibrojem. Pacijenti æele da umjetni zubibudu ne samo jednaki prirodnima, kakose njihov umjetni karakter ne bi pri-mijetio, nego i da ih nadomjestak Ëinimlaima. Pri tome je vaæno da se bitnone mijenja osnovni karakter njegovefizionomije.

Mobilnom protezom mogu se postiÊiestetski izvanredno prirodni uËinci koji ihigijenski pruæaju dobre uvjete odræa-vanja. Pacijenti su Ëesto optereÊeni osje-Êajem invaliditeta, ranog starenja i ogra-niËenih funkcijskih moguÊnosti u po-gledu ævakanja i u pogledu smanjenjaprostora u ustima. Preteæno su to vrloosjetljivi pacijenti i njihov je broj velik.

PoremeÊaje zagriza ili postave zubidobro se rjeπava ortodonskom terapijom.Danas je i ona na uzlaznoj putanji, patako masa djece, pa Ëak i odraslih, koristimobilne ili fiksne ortodontske aparate,dok je to nekada bilo rijetko. Mnogipacijenti su zbog vidnosti tih aparatanekad odbijali tu terapiju. Neki od tret-mana u ortodonciji dovode do znaËajnihestetskih poboljπanja fizionomije po-jedinca.

Mr. sc. Ana FajdiÊ-Furlan, dr. stom.

Dokazano je da anomalije ovog pod-ruËja dovode do naruπavanja njegovihfunkcija: govora, disanja, gutanja i æva-kanja, πto nevidljive anomalije (unutarusta) Ëini vidljivim. Tako Êe svatkoprimijetiti govornu manu pojedinca, anju uzrokuje neka morfoloπka anomalijajezika ili nepca, ili loπa postava zubi.OπteÊenja miπiÊa obraza dovode do ma-nifestnih nenormalnosti izgleda lica ilinjegove mimike.


Zakonom o zaπtiti zraka toËno suodreene mjere, naËin organizi-ranja i obavljanja zaπtite te po-

boljπanja kakvoÊe zraka kao dijela oko-liπa. Navedene se aktivnosti u prvomredu obavljaju radi oËuvanja zdravljaljudi, biljnog i æivotinjskog svijeta, kul-turnih i materijalnih vrijednosti, spre-Ëavanja ili barem smanjivanja oneËiπ-Êenja koja utjeËu na promjenu klime, kaoi uspostavljanja, odræavanja i unaprei-vanja cjelovitog sustava upravljanjakakvoÊom zraka na teritoriju cijele dræa-ve.

Zakon obvezuje dræavu i jedinicelokalne samouprave te one koji zrakoneËiπÊuju na mjerenje i upravljanjekakvoÊom zraka. U obveze jedinicalokalne samouprave spada uspostav-ljanje podruËne mreæe postaja za mje-renje te donoπenje programa mjerenjaposebne namjene u sluËajevima prituæbigraana da je doπlo do prekomjernogoneËiπÊavanja zraka. Primjera za takvusituaciju u naπoj æupaniji imamo neko-liko, a uglavnom se odnose na nego-dovanje onih æitelja koji æive u bliziniveÊih industrijskih postrojenja, kao πtosu rafinerija nafte, luke za rasute terete,energetski pogoni i sliËno.

PodruËna mreæa za ispitivanjekakvoÊe zraka

KakvoÊa zraka prati se na podruËjuPrimorsko-goranske æupanije na 18mjernih postaja.

Na podruËju Rijeke i Bakarskog za-ljeva kakvoÊa zraka prati se na 10 mjer-nih postaja, svakodnevno i kontinuiranood sredine sedamdesetih, a na podruËjuOpatije, BrseËa, Cresa i otoka Krka odsredine osamdesetih godina. Tijekom1995. god. postavljene su i dvije postajeza ispitivanje kakvoÊe zraka na podruËjuGorskog kotara, Ëime je monitoringobuhvatio sve dijelove æupanije.

Ispituju se prosjeËne dnevnekoncentracije oneËiπÊujuÊih tvari, kaoπto su sumporni dioksid, crni dim, leb-deÊe Ëestice, metali, ukupna taloæna tvari njihov sastav, duπikov dioksid, amo-nijak, fenol, indeks policikliËkih aromat-skih ugljikovodika, vodikov sulfid tekiselost i sastav oborina. Iz navedenogse vidi da je program ispitivanja odreenna temelju gustoÊe izvora emisija oneËiπ-ÊujuÊih tvari, koji su preteæno locirani napodruËjima najveÊe naseljenosti.

Ocjena kakvoÊe zraka daje se natemelju usporedbe rezultata obavljenihmjerenja koncentracija oneËiπÊujuÊihtvari u zraku s preporuËenim i graniËnimvrijednostima kakvoÊe zraka, koje odre-uju zakonski propisi.

Zbog koncentracije industrije i stano-vanja te intenzivnog prometa, na poje-dinim dijelovima Æupanije, i to na pod-ruËju RijeËkog zaljeva, odnosno u uæemcentru grada Rijeke, zatim na podruËjuRafinerije Mlaka te na istoËnom dijelu, uokolici rafinerije i termoelektrane uUrinju i luke Bakar, postojeÊe opte-reÊenje zraka oneËiπÊujuÊim tvarimaiznad je dopuπtenih razina. To je ocjenakoja se veÊ godinama istiËe u godiπnjimizvjeπÊima Zavoda o kontinuiranim ispi-tivanjima zraka i, naæalost, prate jebrojna, Ëesta negodovanja i prituæbe

graana koji æele promjenu takvog sta-nja.

Prisutnost osnovnih produkata sago-rijevanja fosilnih goriva, sumpornogdioksida i crnog dima u zraku najviπa jeu gradu Rijeci, s evidentiranim trendomrasta oneËiπÊenja na podruËju TurniÊa(»andekova ul.). To je jedino podruËje ucijeloj Æupaniji gdje se prekoraËujepreporuËena godiπnja vrijednost sum-pornog dioksida.

U srediπtu grada Rijeke (Ul. Fiorellola Guardia) takoer je evidentiran porastoneËiπÊenja zraka sumpornim dioksi-dom. ProsjeËna godiπnja koncentracijane prelazi preporuËenu vrijednost ali jojse pribliæava. U ulici F. la Guardiabiljeæimo najveÊe oneËiπÊenje zrakacrnim Ëesticama, Ëije prosjeËne godiπnjekoncentracije znaËajno prelaze zakonomdefinirane graniËne vrijednosti. Pos-ljedica je to vrlo gustog prometa, velikogbroja dimnjaka te zatvorenosti, slabogprovjetravanja ulica, πto se naziva tzv.tunel-efektom.

Na podruËju Mlake, u Ulici I. Suπnja,zbog blizine rafinerije evidentira sepoveÊano oneËiπÊenje zraka vodikovimsulfidom, koje graani lako registrirajuzbog neugodna mirisa. ProsjeËna godi-πnja koncentracija znaËajno prelazi za-konom propisanu graniËnu vrijednost. Udane prekrcaja rasutog terata u luci, usrediπtu grada Rijeke evidentiraju se vrlovisoke koncentracije lebdeÊih Ëestica,koje takoer prekoraËuju zakonom defi-nirane vrijednosti. Tada maksimalnednevne koncentracije i do dva i po putaprekoraËuju preporuËene vrijednosti.

Kao πto je vidljivo, poveÊano one-ËiπÊenje zraka prisutno je uglavnom napodruËju grada Rijeke. OneËiπÊenja suposljedica lokalnih izvora, u prvom reduniskih industrijskih izvora i kotlovnica,prometa i prekrcaja tereta u luci Rijeka.Zbog orografije terena i specifiËnostiobalnog strujanja zraka, prisutan je utje-

PodruËna mreæa za praÊenje kakvoÊe zraka na podruËju

Primorsko-goranske æupanije

KAKAV ZRAK UDI©EMO?Ispitivanja kakvoÊe zraka na podruËju Primorsko-goranske æupanije organizira i obavlja Zavodza javno zdravstvo, a obuhvaÊaju praÊenje vremenske i prostorne raspodjele oneËiπÊujuÊih tvarikoje se emitiraju iz razliËitih industrijskih i energetskih pogona, tehnoloπkih procesa, kotlovnica,

prijevoznih sredstava te mnogih drugih rasprπenih izvora.


caj emisija i iz visokih industrijskihizvora. Radi smanjenja negativnih utje-caja emisija iz rafinerijskih pogona Mla-ka i Urinj na okolno stanovniπtvo, trebazahtijevati koriπtenje kvalitetnijeg gori-va te optimalno voenje i odræavanjepogona i opreme. Radi smanjenja one-ËiπÊenja zraka Ëesticama, treba zahtije-vati donoπenje programa mjera za sma-njenje emisija Ëestica prilikom pretovarai transporta rastresitih i praπkastih ma-terijala u lukama Rijeka i Bakar.

Mjere za poboljπanje praÊenjakakvoÊe zraka

Premda postojeÊi monitoring zrakana podruËju Æupanije dobro pokrivacijelo podruËje, za dobivanje kvalitet-nijih odgovora treba ga poboljπati u

smislu modernizacije ureaja za mje-

renje i proπirenje opsega mjerenja, odËega je najznaËajnije poboljπanje pra-Êenja zraka na podruËju utjecaja emisijaiz industrijskih objekata, kod prekrcajatereta u lukama i u blizini prometnica.Zadobivanje kvalitetnijih odgovora o kak-voÊi zraka, prvenstveno u smislu pravo-vremene informiranosti stanovniπtva,nameÊe se potreba za suvremenijimnaËinom praÊenja kakvoÊe zraka, odno-sno nabavke automatskih suvremenihaparata za praÊenje trenutnih koncen-tracija oneËiπÊujuÊih tvari u zraku. Pos-tupno bi volumetrijski (manualni) naËinmjerenja trebalo zamijeniti ureajima zamjerenje trenutnih koncentracija, koji bibili spojeni na jedinstveni informatiËkisustav za obradu i prezentaciju podataka.Dakako, iz razloga moguÊnosti potpu-nije i kompleksnije obrade na neke doda-tne pokazatelje oneËiπÊenja, jedan diomjerenja uvijek Êe morati ostati vezanuz klasiËne, laboratorijske metode.

Meutim, kao primjer navodimomjerenja koncentracije ozona koji, kaoizrazit nadraæljivac diπnih putova, mo-æemo ispitivati samo pomoÊu automat-skih aparata. Premda, zbog emisija one-ËiπÊujuÊih tvari iz naftne industrije,intenzivnog prometa te klimatskihuvjeta, moæemo oËekivati poveÊane

koncentracije ozona (fotosmoga) na pod-ruËju RijeËkog zaljeva, o koncentraci-jama tog iritansa zasada nemamo nika-kvih podataka. U Europi su ispitivanjakoncentracija ozona u zraku temelj sva-kog praÊenja kakvoÊe zraka zbog nje-govog negativnog uËinka na zdravljestanovniπtva i okoliπ, pa je smanjenje

koncentracija ozona te ostalih sastojakafotokemijskog smoga osnova globalnestrategije u borbi za Ëist zrak.

Radi zaπtite zdravlja stanovniπtva usituacijama poveÊanih koncentracijaoneËiπÊujuÊih tvari u zraku, zbog inci-denata ili nepovoljnih meteoroloπkihuvjeta, donesene su graniËne vrijednostipojedinih oneËiπÊujuÊih tvari kao dopuπ-

tene satne vrijednosti, πto predstavljasljedeÊi razlog neophodnosti automat-skih mjerenja. Oni, naime, pored Ëinje-nice da omoguÊavaju usporedbu s rezul-tatima dobivenim klasiËnim metodama,postaju kompatibilni s rezultatima mje-renja kakva se danas primjenjuju u svi-jetu, odnosno s planiranom mreæomautomatskih postaja za praÊenje kakvoÊezraka u drugim sredinama Hrvatske.

Kompletna automatska postaja zapraÊenje kakvoÊe zraka, posebno mo-bilna, vrlo je skupa i omoguÊuje dobi-vanje podataka samo s lokacije gdje setrenutno obavlja ispitivanje, πto je oprav-dano za sluËaj dodatnog, interventnogsnimanja razina oneËiπÊenja zraka te usluËaju nekog incidenta. Zbog toga mo-dernizacija ispitivanja treba teæiti tomeda se istovremeno dobiju podaci sa πtoπireg podruËja koje kao ustanova pra-timo.

Stoga je Zavod za javno zdravstvo, uinteresu poboljπanja ispitivanja, nabavioanalizatore za praÊenje trenutnih kon-centracija sumpornog dioksida i ozona.Nakon ugradnje dodatnog integratora zausrednjavanje trenutnih koncentracija te

kompleksnog informatiËkog programaza sveobuhvatnu obradu, prikaz i pri-jenos informacija o kakvoÊi zraka, bit ÊemoguÊe nadleænim sluæbama na razinijedinica lokalne samouprave kontinu-irano odaπiljati podatke o trenutaËnimkoncentracijama pojedinih zraËnih one-ËiπËivaËa na njihovom podruËju. ©toviπe,bit Êe omoguÊeno graanima da se, uzpomoÊ javnih displeja, kontinuirano itoËno informiraju o kakvoÊi zraka napodruËjima njihova æivotnog interesa.Treba reÊi da su OpÊina Kostrena iBrodogradiliπte "Viktor Lenac" nabavilianalizator za praÊenje trenutnih kon-centracija lebdeÊih Ëestica, koji je u faziinstaliranja u naselju Vrh MartinπÊica i skojega Êe se podaci moÊi prikupljati iobraivati na opisani suvremeni naËin.Nabavkom i instaliranjem potrebnoginformatiËkog programa za automatskocentralizirano prikupljanje podataka iupravljanje podacima s automatskihpostaja, takoer Êe se omoguÊiti pove-zivanje s vrlo sofisticiranim monito-ringom kakvoÊe zraka oko INE-Rafi-nerije Urinj, koji je u eksperimentalnomradu, te s postajama automatskih aparatau sastavu monitoringa oko INE-Mlaka,koji su u fazi nabave.

U sljedeÊoj fazi poboljπanja praÊenjakakvoÊe zraka priπlo bi se nabavci pro-gramskog paketa koji osigurava grafiËkoprikazivanje rezultata u vremenu i pros-toru prema svim pokazateljima, uklju-ËujuÊi i detaljnu statistiËku obradu izra-Ëuna sloæenijih funkcija, kao πto suvremenske serije, distribucija, korelaci-ja, regresija, te paralelnu komplemen-tarnu analizu meteoroloπkih pokazatelja.KonaËno, u zavrπnoj fazi ukupne reali-zacije Programa osuvremenjavanja pra-Êenja kakvoÊe zraka, u funkciju bi uπladva analizatora, i to ozonometar i ana-lizator lebdeÊih Ëestica, od kojih bi seprvi postavio na podruËje grada Opatije,u interesu informiranosti stanovniπtva iturista, a drugi u gradu Rijeci, na pod-ruËju pod utjecajem emisija Ëestica kodprekrcaja tereta u luci Rijeka. Potonji biza graane Rijeke bio izuzetno znaËajanjer bi osigurao pravovremene i toËnepodatke o koncentracijama lebdeÊihËestica za koje smo veÊ istakli da pred-stavljaju vrlo neugodan i po zdravljeæitelja potencijalno opasan oneËiπÊujuÊiagens.

Dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr. med.Mr. sc. Nada MatkoviÊ, dipl. ing.


Kada danas gledamo na tele-viziji, kao prosjeËni TV-gle-datelji, tisuÊe nepoznatih

svjetskih maratonaca koji trËe nanjujorπkom maratonu, nikome nepada na pamet misao kako baπ nitkone zavrπava trku letalno, iako su za tudionicu stvarno potrebni nadljudskinapori svakoga pojedinog maraton-ca, posebno kvalitetno pripremlje-noga za takav dogaaj. Danaπnjimaratonci imaju izuzetno velik brojposebnih ogromnih prostora za okre-pu mineralnim vodama, voÊem ibrojnim WC-ima pokraj prostora zastart i joπ puno toga o Ëemu nijemogao ni sanjati prvi grËki mara-tonac.

Miokard je zaπtiÊen i od najteæihincidenata kod osoba koje sustavnorade tjelovjeæbu jer ga se opskrbljujedostatnom koliËinom krvi. SrËano-æilni incidenti za vrijeme tjelesnogavjeæbanja dogaaju se najËeπÊe kodosoba koje imaju organsku bolestsrca, odnosno krvoæilja. Vaæno jenapomenuti poznatu Ëinjenicu da imarelativno mnogo vjeæbaËa s koro-narnom bolesti. Bitno je istaknuti damali broj tih vjeæbaËa ima subjek-tivne tegobe. Z. DurakoviÊ ukazuje

kon tjelovjeæbe umro, u dobi od 21do 67 godina. Sportaπi (5) su bili udobi od 21 do 29 godina. Jedan ne-natjecateljski 21-godiπnjak, do tadakliniËki zdrav, tijekom trËanja od 8km, na ljeto 1988. godine, naglokolabira i umire iako je odmah, ne-uspjeπno, na mjestu incidenta obav-ljena reanimacija najviπe razine. Sud-skomedicinskom obdukcijom nae-na su petehijalna krvarenja na vanj-skoj povrπini srca i akutna nekrozastraænje strane lijeve klijetke, uzsrednje πiroke koronarne krvne æile,bez patoloπkih promjena. U ostaleosmorice koja su se bavila rekreacij-skom tjelovjeæbom, u dobi od 33 do67 godina, ustanovljena je koronarnabolest srca, u dvojice akutni infarktmiokarda. Kod tri sportaπa bez zna-kova koronarne bolesti ustanovljen

Tjelesno vjeæbanje i srËanoæilne opasnosti nagle smrti

Vjeæbanje πtiti srceZa vrijeme tjelesnoga vjeæbanja iznenadna se smrt u zdravih osoba izuzetno rijetko dogaa. Po

nekim pisanim podacima starim 2000 godina, mogli bismo reÊi kako je prva osoba koja je nakonneprirodno napornoga trËanja kolabirala i umrla, bio nepoznati muπkarac koji je pretrËao

dionicu od Maratonskog polja do Atene.

podacima iz njegovih analiza zdrav-stvenoga stanja hrvatskog puËanstvada tzv. zdrave osobe oba spola u dobiod 22 do 41 godine imaju prosjeËno1,7 dijagnoza (raspon 0.7), u dobi od35-54 godine imaju prosjeËno 3,6dijagnoza (raspon 0.9), a u dobi od65 do 84 godine imaju prosjeËno 6dijagnoza (raspon 0-17), u πto suukljuËene i bolesti srca i krvoæilja.

NUÆNOST

PREGLEDA

NUÆNOST PREGLEDA

Dokazano je da uËestalo, praÊenoi prilagoeno tjelesno vjeæbanje pozi-tivno utjeËe na oËuvanje i unapre-enje zdravlja. MoguÊe komplikacijeu osoba sa zdravim srcem, kao i usrËanoæilnih bolesnika, spreËavaju sepravilnim poπtivanjem principa tjelo-vjeæbe. ZagrebaËki struËnjaci i znan-stvenici sa sveuËiliπne Klinike zaunutraπnje bolesti Rebro Medicin-skog fakulteta u Zagrebu, sveuËi-liπnog Zavoda za sudsku medicinu ikriminalistiku istoga fakulteta i Fa-kulteta za fiziËku kulturu SveuËiliπtau Zagrebu utvrdili su da je iznenadnasmrt u zdravih osoba koje se bavetjelovjeæbom rijetka jer je njihovosrce zaπtiÊeno od komplikacija.

U Hrvatskoj je tijekom 15 godina(u razdoblju od 1973. do 1998. godi-ne) 11 muπkaraca za vrijeme ili na-


je akutni infarkt miokarda. »etvrti,29-godiπnji nogometaπ imao je zna-kove patoloπke hipertrofije klijetkizbog priroeno suæene aorte i zna-kove kroniËnog miokarditisa. Iakomu je zabranjeno igrati nogomet,nastavio je igrati te za vrijeme igre1973. godine kolabira i umire u koli-ma hitne pomoÊi, na putu do bolnice.Postavlja se pitanje: zaπto samo for-malna zabrana igranja nogometa, a ubiti poticanje letalnosti? Petom 29-godiπnjem ragbijaπu za vrijeme pli-vanja ustanovljeni su znaci ekscesiv-ne hipertrofije lijeve klijetke i znaciutapljanja (moguÊe zloÊudne poslje-dice promjene ritma srca). Iako nijeimao zdravstvenih tegoba, na ljeto1998., u bazenu, za vrijeme plivanjaiznenada osjeti opÊu slabost, izvukuga iz bazena, kolabira, pa umire.

hodnih prituæbi na zdravlje, kolabi-rao je i umro. I kod njega reanimacijaje bila bezuspjeπna. SliËno se, na ljeto1984. godine, dogodilo 34-godiπ-njaku, zaljubljeniku iste rekreativneaktivnosti.

Bez zdravstvenih tegoba, 50-go-diπnji rekreativni trkaË na ljeto 1997.dæogirao je u veËernjim satima. Uju-tro je naen uz hotel, mrtav.

Teniski rekreativac, 62 godinestar, koronarni bolesnik, za vrijemeigranja rekreativnog tenisa kolabira iumire 1996. godine. Rekreativni, 64-godiπnji tenisaË, koronarni bolesnik(angina pektoris), u srpnju 1988.godine, za vrijeme teniske igre kola-birao je i umro. Godinu dana stariji,65-godiπnji teniski rekreativac, ulipnju iste godine, bez æalbi na oso-bno zdravlje, za vrijeme igre poËinjese loπe osjeÊati, ulazi u auto i zavoænje prema kuÊi umire.

Debljina stijenke lijeve klijetke usvim navedenim i analiziranim slu-Ëajevima iznosila je 15-25 mm. Tajpodatak bitan je za sve koji obavljajurazliËite oblike tjelovjeæbe, a nemajutegobe, upravo zato πto debljina lije-ve klijetke u osoba bez tegoba pove-Êava opasnost od kardiovaskularnihkomplikacija za tijeka tjelesnog vjeæ-banja.

NE PRETJERUJTE!

U inozemstvu je sasvim normalnoprije odlaska u fitness-klubove otiÊina kompletan lijeËniËki pregled, ali iispuniti stotinjak odgovora na pitanjao zdravstvenome stanju buduÊegaËlana. Parnice izmeu ozlijeenogaili oπteÊenoga Ëlana i vlasnika fit-ness-kluba dugaËke su, a odπtetnizahtjevi oπteÊenika za naπe su poj-move astronomski visoki. Formalninadzor lijeËnika ili fizioterapeuta nadosobama koje vjeæbaju nije moguÊ.Upravo zbog ozbiljnosti pristupavjeæbaËima, kvalitetan je nadzor ukojemu nema moguÊnosti za naivnaopravdanja kontinuiranog neËuvanjazdravlja svih tjelovjeæbaËa.

Zdravstvene tegobe izuzetnosu rijetke u funkcionalno spo-sobnih, treniranih osoba sazdravim srcem. Strani i naπiautoriteti u poznavanju kar-diovaskularnih opasnosti tije-kom tjelesnoga vjeæbanjaiznose kako je relativna opas-nost kardiovaskularnih kom-plikacija viπa u naporu nego umirovanju.

Ujesen 1997. godine, za vrijemerekreativnog igranja nogometa (igraodva puta tjedno), iako se osjeÊaozdrav, 33-godiπnji muπkarac kola-birao je i umro. Reanimacija je bilabezuspjeπna. Obdukcijom je utvre-no da su proπirene sve πupljine srca.NaveËer, zimi 1995. godine, u dvo-rani, za vrijeme rekreativnog igranjanogometa, 44-godiπnjak bez pret-

Cilj nam je potaknuti osobe razli-Ëitih dobnih skupina na duæan oprez ibrigu o osobnim prikladnim napo-rima, dræeÊi se stare maksime o umje-renosti u jelu i piÊu (pa tako i utjelovjeæbi). Auto koje stoji i autokoje se previπe troπi nisu dugogavijeka. Umjerenom voænjom, bezzlouporaba, naπe nam vozilo moæepomagati u danas sloæenom naËinuæivota. Upravo zato, pretjerano ilipremalo tjelesno vjeæbanje ne moæepomagati danaπnjem Ëovjeku. Samoumjerena tjelesna aktivnost, prila-goena zdravstvenom stanju osobe,moæe biti korisna po nju. Namjera jeupozoriti na rijetke kardiovaskularneopasnosti koje izuzetno rijetko za-vrπavaju letalno.

Albin RedæiÊ, prof.


Dobro je poznato da se puπenje negativno odraæava naplodnost i na potenciju, a istraæivanjima je utvrenveÊi broj abnormalnosti spermatozoida u muπkaraca i

jajnih stanica u æena puπaËa nego u nepuπaËa. To se objaπnjavahormonskim poremeÊajima koje uzrokuje nikotinski dim.Spolne ælijezde osjetljive su na nikotin. Zlouporaba duhanamoæe u æena izazvati smanjenu spolnu osjetljivost, hladnoÊu(frigidnost), oπtetiti jajne stanice, oslabiti plodnost, oteæatioplodnju i zaËeÊe, poremetiti menstruacijski ciklus i izazvatirani klimakterij. Teæa oplodnja objaπnjava se time πto puπenjeduhana smanjuje razinu æenskih reproduktivnih hormona i πtootrovne tvari, koje sadræi nikotinski dim, mogu izmijenitikritiËni trenutak putovanja jajaπca u jajovode. Brakovi bezdjece tri puta su ËeπÊi u puπaËa nego u nepuπaËa, a u puπaËicaËak deset puta nego u nepuπaËica.

Ako puπenjem oπteÊena muπka spolna stanica oplodi æeninuzdravu jajnu stanicu, mogu se javiti razliËite smetnje u razvitkuploda. Kada je pak i njezina jajna stanica oπteÊena puπenjem,onda je taj rizik nekoliko puta veÊi. Ispitivanja i statistikepokazuju da su u djece zaËete od oËeva puπaËa tjelesne manedva puta ËeπÊe nego u djece Ëiji su oËevi nepuπaËi.

Slabom prokrvljenoπÊu mogu biti zahvaÊene i trbuπnekrvne æile, πto moæe izazvati smetnje u spolnoj moÊi, dovestido povremene ili trajne impotencije. Naime, ispitivanja supokazala da puπenje znaËajno poveÊava rizik od impotencije -spolne nemoÊi.

Svima je dobro poznato da erekcija - otvrdnuÊe penisaizravno ovisi o neometanosti cirkulacije krvi u spolnomorganu. Jednako je tako znano da puπenje moæe znaËajnooteæati tu cirkulaciju. Kanadski su urolozi proveli test nauzorku od 178 impotentnih puπaËa i nepuπaËa, izmjerili sukrvni tlak u arterijama penisa i utvrdili da jedan od Ëetiri puπaËaima loπu cirkulaciju u tom organu, a kod nepuπaËa samo jedanod 12 ispitanika. To nedvojbeno dokazuje veliku povezanostpuπenja sa slabim protokom krvi u penisu, πto za posljedicumoæe imati povremenu ili trajnu impotenciju. StruËnjacisveuËiliπta u Pretoriji (Juæna Afrika) proveli su istraæivanje nauzorku od 116 muπkaraca koji su patili od impotencijeuzrokovane krvoæilnim problemima i cirkulacijom krvi iutvrdili da je meu njima 108 ili 93,10% puπaËa.

PREKINITE NA VRIJEME

Kad je rijeË o impotenciji, valja reÊi da izuzetno visokuriziËnu skupinu Ëine puπaËi sa πeÊernom boleπÊu (dijabetes),poveÊanom koliËinom masnoÊe u krvi (kolesterol i trigliceridi)i s visokim krvnim tlakom. Oni bi bezuvjetno morali prestatipuπiti.

Utjecaj nikotina na spolnu moÊ i pojavu impotencije nijetrenutaËan niti dolazi odjednom, iznenada. On djeluje postup-no, u dugom vremenskom intervalu. PuπaË zapaæa da mu trebasve viπe vremena za ukruÊenje penisa, ali to ne pripisujenikotinu, veÊ svekolikim drugim nepovoljnim Ëimbenicima iokolnostima. Zato se preporuËa puπaËima koji uoËe problemeu seksu da odmah odbace puπenje ili, joπ bolje, da to uËinemnogo ranije.

StruËnjaci sa sveuËiliπta u Southern Illinoisu proveli sumeu puπaËima test koji je pokazao da su muπkarci koji supuπili cigarete s visokim sadræajem nikotina mnogo sporijereagirali na seksualne impulse nego njihovi kolege s niskomkoncentracijom nikotina.

Prema tome, puπenje duhana i dobar seks, a poglavitopuπenje i zdravo potomstvo ne idu zajedno. Nikotinski dim nesamo da je πtetan po ljudsko zdravlje, njegovu spolnost ipotomstvo, veÊ u nekim sluËajevima moæe biti opasan i poæivot. LijeËnici savjetuju i poruËuju ljubiteljima plaviËastogduhanskog dima: "Ne palite cigaretu poslije voenja ljubavijer bi vam ona mogla biti posljednja!" To se ne odnosi samo naoboljele od angine pektoris i na osobe koje su preboljele srËaniinfarkt, kako to neki dræe, veÊ i na sve druge, zdrave puπaËe.Pametnije je i razboritije odreÊi se cigarete nego seksa! Zar ne?

Mr. sc. Ivica StaniÊ

PU©ENJE, PLODNOST I SEKSUæivajte u seksu,

a ne u duhanskom dimu!

PU©ENJE SUÆAVA KRVNE ÆILE

Puπenje je uzrokom oπteÊenja kardiovaskularnog sustava idrugih tjelesnih organa. Ono ne izaziva samo smetnje ukoronarnim krvnim arterijama, veÊ i u arterijama drugihdijelova tijela (poglavito perifernim). Istraæivanjem je utvrenoda od 10 osoba koje imaju oteæan protok krvi u perifernimkrvnim æilama, devet su puπaËi. Zbog suæenja krvnih æila,oslabljene cirkulacije krvi i nedovoljne prokrvljenosti, miπiÊine dobivaju potrebnu koliËinu kisika, javlja se ishemijamuskulature, πto stvara njihovo grËenje i bol.


Sveci-zaπtitnici od bolestiu naπoj medicinskoj tradiciji

KARLO BOROMEJSKI 4. studenoga

Zarazne bolesti

Roen je 1538., u gradiÊu Arona, uobitelji Boromejskih koji bijahu vlasnicijezera Lago Maggiore i okolnih posjeda.PoËinje studirati pravo u Paviji i, premdamu studij, navodno zbog mucanja, nije iπaobaπ najbolje, na kraju ipak uspijeva postiÊidoktorat iz kanonskog i civilnoga prava.Nakon toga, u njegovoj 21. godini, ujakpapa Pio IV. poziva ga u Rim i bez ustru-Ëavanja imenuje za kardinala i dræavnogatajnika. Nedorastao povjerenim duæno-stima, mladi Êe Karlo tijekom naredne trigodine ostati viπe zapamÊen po raskoπnomi rastroπnom æivotu negoli po kardinaluprimjerenoj uzoritosti. Premda se svojimnastupom neÊe proslaviti ni na znamenitomTridentinskom koncilu, izgleda da Êe seupravo u to vrijeme u njemu poËeti neπtomijenjati. KonaËni preokret zbit Êe se usko-ro, nakon smrti najstarijega brata. Umjestoda se sekularizira i stane na Ëelo bogateobitelji, donosi Ëvrstu odluku da se zauvijekposveti duhovnom æivotu koji Êe dodatnooplemeniti izravnim milosrdnim djelova-njem meu svojim pukom. Ujak Êe mu i tuæelju ispuniti te ga imenuje za nadbiskupa uMilanu. Da se u njemu odista neπto pre-lomilo, novi Êe nadbiskup dokazati veÊodabirom svoga jednostavnog gesla "Humi-litas", pod kojim, obilazeÊi svoju nadbi-skupiju, zalazi u svaki njen kutak. Pritomkao crkveni poglavar dosljedno provodiprotureformatorske mjere, zbog Ëega u

nekim krugovima stjeËe otvorene nepri-jatelje. S druge pak strane, zalaganjem zaotvaranje hospicija i bolnica te javnimpoticanjem na karitativni rad, postaje go-tovo obljubljen u puku. U tom smislu, kaozaista izuzetan ostat Êe u trajnom sjeÊanjunjegov angaæman tijekom dva nemila do-gaaja u Milanu. Tijekom gladi 1570. znaoje dnevno podijeliti preko tri tisuÊe obroka"maneπtre". U straπnoj epidemiji kuge, kojaÊe 1576. zavladati u gradu i pokositi 18.000æivota, πto je Ëinilo 10% stanovnika, nad-biskup Karlo srediπnja je liËnost - kaoorganizator i dobrotvor. Pritom Êe razdije-liti svoje preostalo imanje, a siromasima Êedati Ëak i svoju kardinalsku odjeÊu. Uz toje, navodno uspjeπno, njegovao i izlijeËiomnoge bolesnike. S povijesnomedicinskogmotriπta neobiËno su vrijedna njegovapisana svjedoËanstva o toj epidemiji kojaÊe kasnije biti objavljena u knjizi podnaslovom "De pestilentia". Osim o kugi, utom se dijelu, raspravljajuÊi i o ostalimepidemijama zaraznih bolesti, zorno oslika-vaju javnozdravstvene prilike toga doba iukazuje na brojne socijalne, gospodarske idemografske posljedice epidemija. Stogaje, s pravom, ta epidemija kasnije nazvana"kuga sv. Karla", a da je bila zarazna i ususjednim krajevima, dokazao je Alessan-dro Manzoni koji je neke opise iz Boro-mejeva djela iskoristio u svom poznatomromanu "ZaruËnici".

Na jednom od svojih pastoralnih obila-zaka, 1584., na putu za Lucern iznenadaoboli od neke akutne bolesti s visokomtemperaturom i nakon nekoliko dana pre-mine. Za sveca je proglaπen 1610. godine.U spomen na zasluge tijekom epidemijekuge, bit Êe proglaπen zaπtitnikom od za-raznih bolesti.

EUSTAHIJE 20. rujna

Æivotne teπkoÊe, jedan od 14 svetihpomoÊnika

Legenda o sv. Eustahiju seæe u 2. sto-ljeÊe. Najprije ga susreÊemo pod imenomPlacid, kako obnaπa visoku duænost zapo-vjednika tjelesne straæe cara Trajana. Prem-da bijaπe poganin, javno se iskazivao milo-srem i tako postajao sve nepoÊudnijivlastima, πto Êe mu na kraju duge priËedonijeti muËeniπtvo i smrt. A sve Êe poËetijednoga dana, kada mu se u lovu iznenada

ukaæe bijeli jelen svijetleÊih rogova, saznakom kriæa i likom Kristovim. Tajan-stveni glas mu tada poruËi da ga ne progonijer da je on Krist kojem je i dosad sluæio,premda ga nije poznavao. Istovremeno mubudu nagovjeπteni teπko iskuπenje, dugapatnja i okrutna smrt. Vrativπi se kuÊi,Placid povede æenu i dva sina do biskupa tese cijela obitelj krsti. Pritom dobije i novoime - Eustahije. Nemalo zatim zapoËet Êedugogodiπnja muka. Æenu mu odvedoπe uroblje, jednog sina ote lav, a drugog vuk.Nesretnik se tada odluËi na isposniËki æivoti upusti u osamu pustinje. Nakon teπkihpetnaest godina, molitve mu bivaju usliπanete se obitelj opet nae na okupu. No, nezadugo. ÆeleÊi proslaviti jednu od svojihpobjeda, Trajanov nasljednik Hadrijan od-luËi svojim bogovima upriliËiti sveËanost.Kako su odbili sudjelovati u poganskomslavlju, Eustahije i njegova obitelj bivajuosueni na smrt. Zatvoriπe ih u utrobevelikog mjedenog bika, a zatim ispod njegazapaliπe vatru.

Nadahnut brojnim patnjama πto ih jeSvetac iskusio, krπÊanski Êe puk kasnijesvetog Eustahija svrstati meu »etrnaestsvetih pomoÊnika, ali ga neÊe povezati sodreenom boleπÊu, veÊ Êe ga prihvatiti kaouniverzalnog zaπtitnika u svim æivotnimteπkoÊama.

Na slikama se sv. Eustahije prikazujekao konjanik ili vitez, a glavne su muprepoznatljive ikonografske oznake jelensa svijetleÊim rogovima i znakom kriæa temjedeni bik kao simbol muËeniπtva. »estoga prate i psi pa ga stoga lovci prigrliπe zajednog od svojih zaπtitnika.

Doc. dr. sc. Ante ©krobonja, dr. med.

"San Carlone" - grandiozni kip sv. KarlaBoromejskog u rodnome gradiÊu Aronana obali Lago Maggiore

Antonio Pisanello - Sv. Eustahije ulovu, u Ëasu ukazanja jelena sraspelom (National Gallery, London)

NESKLADS OKOLINOM

- uzrok bolesti

NESKLADS OKOLINOM

- uzrok bolesti

1

IzdavaË Narodnoga zdravstvenoga lista, Zavod za javno zdravstvo (ZZJZ) Primorsko-goranske æupanije ove godine slavi velik jubilej - 100 godina postojanja. Tom ga

prigodom æelimo predstaviti svim onim Ëitateljima koji o njegovu radu znaju vrlo maloili niπta. ©to se u Zavodu radi, Ëime se on bavi, kakve usluge pruæa, kako je organiziran?

U Zakonu o zdravstvenoj zaπtiti navedeno je da zavodi za javno zdravstvo spadajuu ustanove na tercijarnoj razini, πto prosjeËnom Ëitatelju vjerojatno ne pojaπnjava niπta.Nadalje piπe i da je ZZJZ zdravstvena ustanova za obavljanje javno-zdravstvenedjelatnosti. ©to sve to znaËi, doznat Êete iz opisa sluæbi i odjela naπeg zavoda.

ZZJZ PGÆ organiziran je u 5 struËnih zdravstvenih sluæbi i dvije zajedniËke: Sluæbafinancijsko-raËunovodstvenih poslova i Sluæba pravnih i opÊih poslova. StruËne susluæbe:

• Socijalno-medicinska sluæba,• Zdravstveno-ekoloπka sluæba,• Epidemioloπka sluæba,• Mikrobioloπka sluæba,• Sluæbe πkolske medicine.Ukratko Êemo pojasniti podruËje rada svake od njih.

SOCIJALNO-MEDICINSKA SLUÆBANatalitet u Æupaniji u 1999. godini bio je 7,87‰, a umrlo je 3.412 osoba. Stanovnici

naπe Æupanije najËeπÊe pobolijevaju od bolesti diπnih putova. Otkud ti podaci? Tko sebavi takvim praÊenjem zdravstvenoga stanja stanovniπtva u Æupaniji? Sve se to obraujeu Socijalno-medicinskoj sluæbi, koja je organizirana u dva odjela: Odjel za statistiku iOdjel za zdravstveni odgoj. Upravo onaj prvi prikuplja podatke, obrauje ih i izdaje usvom godiπnjem izvjeπÊu. Da li se taj posao radi samo da bi se o njemu moglo nekogaizvijestiti? »emu podaci sluæe? Na temelju tih i sliËnih podataka u drugim æupanijama,kreira se zdravstvena politika i odreuju prioriteti aktivnosti. Pad nataliteta u zemljirezultirao je kreiranjem Nacionalnog programa za demografsku obnovu; porast broja

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

2

ovisnika o opojnim drogama uzrokovao je intenziviranje i organiziranje aktivnosti zaspreËavanje te pojave. Aktivnosti proizaπlih iz tako prikupljenih i obraenih podatakavelik je broj. Svaka zdravstvena ustanova i pojedinac u privatnoj praksi imaju zakonskuobvezu izvjeπÊivati o svome radu. Kao i sve druge zavodske sluæbe, i ova je opremljenakompjutorima kojima je rad joπ dodatno unaprijeen.

Drugi je odjel ove sluæbe onaj za zdravstveni odgoj. Njegova najvaænija aktivnostje izdavanje lista koji upravo Ëitate, a uspjeπno surauje sa zdravstvenim radnicima uureivanju i izdavanju zdravstvenog promidæbenog materijala.

Obradapodataka naOdjelu zastatistiku

UredniπtvoNarodnogzdravstvenoglista

3

ZDRAVSTVENO-EKOLO©KA SLUÆBATa je sluæba, koja objedinjava rad brojnih struËnjaka, kemiËara, tehnologa, lijeËnika,

organizirana u πest odjela.Jeste li sigurni da je voda koju pijete sasvim ispravna za piÊe? Prijeti li vam

opasnost za zdravlje ako se kupate u moru na podruËju naπe Æupanije? Je li bazen ukojem se rekreirate previπe kloriran pa vas od toga peku oËi? Sve mogu provjeriti, a irutinski to prate, struËnjaci Odjela za kontrolu voda. U dnevnom ste tisku veÊ vidjelitakve izvjeπtaje o ËistoÊi mora na plaæama naπeg priobalja, ali se vjerojatno nisteposebno upitali tko radi sve te analize. No, usput, iz provjerenih vam izvora moæemoreÊi da pijemo vrhunski kvalitetnu vodu. Za to ne morate strahovati. Na temelju analizetoga odjela uoËava se potreba za ugradnjom sustava za proËiπÊavanje otpadnih voda,Ëime se spreËava zagaenje mora i rijeka u koje se one otpuπtaju.

Padaju li i na nas kisele kiπe? Kako znamo da je Ulica Fiorella la Guardijenajzagaenija ulica u gradu? Iz podataka Odjela za kontrolu zraka. Takve i sliËneanalize u svijetu bile su povod za uvoenje bezolovnog benzina, ugradnju filtera ubrojna industrijska postrojenja koja u zrak otpuπtaju Ëestice πtetne po zdravlje ljudi iokoliπ. U skoroj buduÊnosti i mi Êemo, kao i ljudi u veÊim razvijenim gradovima, ostanju zraka dobivati dnevna izvjeπÊa, preporuke i upozorenja: da je zabranjen prometkroz centar grada zbog visoke koncentracije ispuπnih plinova ili da se ne preporuËa dase djeca igraju na igraliπtima i parkovima zbog visoke koncentracije ozona u zraku.

Znate li da svaki veliki grad, pa onda i Rijeka, ima svoje podzemne stanovnike,potencijalne prijenosnike bolesti. To su glodavci, koji se nesmetano mnoæe jer uæivajuu obilju hrane koju svi mi nemilosrdno bacamo. Ali i njihovo mnoæenje mora biti podkontrolom. Povremeno se stanovniπtvo obavjeπtava o akciji deratizacije (uniπtavanjuglodavaca) koja se obavlja organizirano pod nadzorom Odjela za dezinfekciju,dezinsekciju i deratizaciju (DDD) i ekotoksikologiju. Zbog uporabe otrova koji suopasni i za ostale toplokrvne æivotinje, sveukupna aktivnost mora biti dobro praÊena ikontrolirana kako ne bi doπlo do neæeljenih posljedica.

©to je joπ iz naπe neposredne okoline pod kontrolom ove sluæbe?

Sadræi li hrana koju jedemo pesticide, teπke metale, odgovara li njezin sastavpriloæenoj deklaraciji - analize su koje, na zahtjev sanitarne ili træiπne inspekcije, radiOdjel za kontrolu namirnica i predmeta opÊe uporabe. ©to spada u predmete opÊeuporabe? Izmeu ostaloga, i kozmetika, igraËke i ambalaæa. Naravno da samo spotpunom sigurnoπÊu moæete svojoj bebi staviti dudicu u usta ili pustiti je da "ævaËe"gumenu patkicu. A nije svejedno ni kakvu Êete kozmetiku staviti na lice.

Kupili ste braπno za koje vam se Ëini da je "æivo" ili mak koji ima Ëudan miris i okus.Sadræe li bioloπke agense - bakterije, gljivice, parazite - ustanovit Êe na Odjelu zamikrobiologiju okoliπa. Tamo se, uglavnom na zahtjev sanitarne inspekcije, obavljajui analize naroËito osjetljive hrane - kolaËa, sladoleda, mesa, ribe.

Dijete vam ide u vrtiÊ ili u πkoli dobiva marendu. ©to jede? Je li to bioloπkiuravnoteæen obrok, raznovrsna hrana sa svim potrebnim sastojcima? Tko sastavlja

4

jelovnike? To je podruËje rada Odjela za ispitivanje i unapreenje prehrane. Rad togOdjela pribliæit Êemo vam ako spomenemo program "Zlatno zrno æita" koji je osmiπljenu suradnji sa struËnjacima PIK-a Rijeka i koji nam nudi razliËite, izvanredno ukusnevrste kruha.

Rad na plinskomkromatografu

Ekolozi donose uzorkes terena

Kemijska analizaæivotnih namirnica

5

EPIDEMIOLO©KA SLUÆBAUgrizao vas je pas, putujete u daleku

egzotiËnu zemlju i morate se cijepiti protivnekih bolesti, ili ste oboljeli od neke zaraznebolesti. Tada Êete sigurno doÊi u kontakt sadjelatnicima Epidemioloπke sluæbe. Njihovje osnovni posao praÊenje kretanja zaraznihbolesti i provoenje protuepidemijskih mjeraza suzbijanje i spreËavanje njihova πirenja. USluæbi se moæete cijepiti protiv gripe, æutegroznice, trbuπnog tifusa, kolere, zarazneæutice A i B...

Ako radite u proizvodnji i prometu namir-nica i vode za piÊe, u πkolama, vrtiÊima, uproizvodnji i prometu lijekova, ako ste frizer,brijaË ili kozmetiËar, morat Êete imati sani-tarnu knjiæicu u kojoj se evidentiraju svipregledi u ovoj Sluæbi, koji potvruju da stezdravi i da taj posao moæete obavljati bezopasnosti za ljude koji s vama dolaze u dodir.

Cijepljenjeu epidemioloπkoj sluæbi

MIKROBIOLO©KA SLUÆBATa sluæba sudjeluje u otkrivanju i dokazivanju uzroËnika bolesti i jedna je karika u

postavljanju dijagnoze kod oboljelih. Kompleksnog je sastava jer ima Ëak sedamodjela.

Boli vas grlo, kaπljete veÊ neko vrijeme, iz nosa vam curi gust sadræaj. LijeËnik jepravilno uoËio da je to bakterijska upala, ali da bi terapija bila πto uËinkovitija, trebaotkriti uzroËnike upale - imenom i prezimenom. Zato Êe vam na Odjelu za piogene(gnojne) infekcije uzeti obrisak grla ili nosa, nasaditi ga na hranjivu podlogu, staviti natoplo i kada se uzroËnik namnoæi, identificirati ga. Onda se on izloæi djelovanjurazliËitih antibiotika. Ako antibiotik djeluje, bakterija ne raste. Takvim se postupkom,koji se naziva antibiogram, odreuje ciljana, uËinkovita terapija.

PeËe vas pri mokrenju, uËestalo mokrite male koliËine urina. ©to Êe uËiniti vaπlijeËnik? SliËno kao u prethodnom primjeru, dat Êete urin na analizu. Ovaj Êete se putpomokriti u onu malu staklenu boËicu koja je zaπtiÊena plutanim Ëepom, a koju nesmijete dirati iznutra. Postupak s urinom na Odjelu za urogenitalne infekcije sliËan jekao s obriskom grla i omoguÊuje davanje ciljanog lijeka. Na ovom se odjelu radi idijagnostika gljiviËnih oboljenja.

Trebate li napraviti analizu stolice na crijevne infekcije, uËinit Êe to na Odjelu zadijagnostiku crijevnih infekcija. Ovdje se radi i analiza stolice za prije spomenutu

6

sanitarnu knjiæicu osoba koje rade u prometu æiveænim namirnicama. NajËeπÊe izoliranebakterije - salmonele i πigele - mogu biti uzrok epidemije.

Na Odjelu za dijagnostiku parazitarnih bolesti otkrit Êe da li u stolici imate crijevneparazite, a krvnim, tzv. seroloπkim analizama i parazitoze (toksoplazmoza, ehinokohozai sl.) ili malariju.

Odjel za seroloπku i imunoloπku dijagnostiku iz krvi dokazuje npr. reumatskaoboljenja, upale jetre i neke druge bolesti na koje je organizam stvorio imunoloπkiodgovor. Ovaj je Odjel najviπe automatiziran pa moæe obraditi veÊi broj uzorakaistovremeno.

Rad s materijalom u zaπtitnoj komori

Mikroskopski preparatina ekranu

7

U posebnoj zaπtitnoj komori radi se s materijalom na Odjelu za dijagnostikutuberkuloze. Ta je analiza neπto sporija jer uzroËnici bolesti iz iskaπljaja ili urina trebajuza rast na hranjivim podlogama i πest tjedana. Postupak je skraÊen na dva tjednauporabom nove MGIT tehnike. Usluge ovog Odjela koriste zdravstvene ustanove cijeleÆupanije.

I na kraju, sve nabrojene odjele opsluæuje Odjel za pripremu podloga i sterilizaciju.Tu se pripremaju razliËite hranjive podloge na koje se uzeti materijali nasauju. I, πtoje jako vaæno, nakon analize zarazni se materijal pod strogom kontrolom uniπtava uautoklavu, a sav pribor za rad sterilizira se.

Nasaivanjepreparata nahranjive podloge

Nasaivanjeurina na hranjive

podloge

8

SLUÆBA ©KOLSKE MEDICINEAko je vaπ πkolarac bolestan, odvest Êete ga izabranom lijeËniku. A sistematske

preglede i cijepljenje zdrave πkolske djece obavljaju timovi specijalista πkolske medi-cine naπega zavoda. Pregledat Êe i svu djecu prije upisa u prvi razred osnovne πkole, ilipred prijem u aËki ili studentski dom, te obaviti ciljani pregled za npr. rano otkrivanjeporemeÊaja sluha, vida i sl., za odreivanje sposobnosti za bavljenje sportom iliobavljanje programa tjelesne kulture.

Organiziran je i savjetovaliπni rad kod problema uËenja, riziËnog ponaπanja,mentalnog i reproduktivnog zdravlja te zdravstveni odgoj u obliku predavanja, grupnograda, tribina.

SLUÆBA FINANCIJSKO-RA»UNOVODSTVENIH POSLOVAUz Sluæbu pravnih i opÊih poslova, zajedniËka je za cijeli Zavod. Tu se vode

"knjige" o poslovanju Zavoda; πto je djelatnicima najvaænije - obraËunavaju se plaÊe;vodi se blagajniËko poslovanje; preko te sluæbe nabavlja se sva potrebna oprema,obraËunavaju usluge. Ovdje se obavljaju sloæeni poslovi i planira razvoj Zavoda sfinancijskog aspekta.

SLUÆBA PRAVNIH I OP∆IH POSLOVATa sluæba vodi kadrovske poslove, zastupa Zavod prema van, ureuje radne i

imovinskopravne odnose, vodi biblioteku i arhiv Zavoda.

Suzana JankoviÊ, dr. med.

OËitavanjeantibiograma

Documents

100 godina - zzjzpgz.hr · darivanja krvi. U na„im uvjetima postignutog visokog stupnja spremnosti na darivanje krvi, uz isto tako visok stupanj profesionalne odgovornosti na„ih