SUVREMENI OVJEK PRED PITANJEM BOGA1. Izazov nevjere

Ispovijest vjere Hrvata katolika

vrsto vjerujemu Boga Oca i Sina i Duha Svetoga.ivotom elim potvrditi svoj krsni savez s Bogomi tako obnovitisveti pradjedovski zavjetvjere u Isusa Kristai vjernosti Katolikoj crkvi.Svoju odluku polaemu Bezgrjeno Srce Presvete Bogorodice Marije.Amen.

Zato me sili, Gospodine,da idem kroz pustinju?Muim se u trnju.Treba mi samo jedan znakod tebe, da se pustinjapromijeni, da suhi pijesak,da horizont, da veliki, tihivjetar ne bude vie nitastrano ni sluajno, negoiroko carstvo kroz koje spoznajem tebe.

A. de St. Exupery

POLAZITE

Kod dananjih ljudi primjeuju se tekoe u odnosu na iskustvo i spoznaju Boga. Pokazuju se na razliite naine: u praktinom ateizmu, religioznoj ravnodunosti, u funkcionalnoj religioznosti koja kreira religiju po vlastitoj mjeri te u novoj religioznosti.

Koje oblike ateistikog sekularizma prepoznaje na slikama?

UZROCI RELIGIOZNE RAVNODUNOSTIKrajnji nedostatak vjere u smislenost ivota, koji se zavrava u drogi, alkoholu i ostalim oblicima uivanja...= HEDONIZAMOdsutnost svake nade u bolju budunost. Ljudski ivot je praznina.Slika Boga koji zadovoljava ljudske potrebe i koji je nadomjestak ljudske nemoi korisnost Boga. UTILITARIZAM = korisno je ono to donosi ugodu, a iskljuuje neugodu, jer je ugoda bitni simptom ovjekove sree. Imati je vrijednije nego biti. = KONZUMERIZAM/Sve je relativno: ne postoje naela koja su apsolutna. = RELATIVIZAM

PITANJA:

Koje je znaenje Boga u ivotima ljudi iz tvog okruenja?Koje su najee potekoe s vjerom u Boga kod suvremenog ovjeka?Koji su najei uzroci religioznog indiferentizma/ ravnodunosti?to misli o relativizmu? (apsolutna sloboda bez odgovornosti): ne postoje apsolutna naela: dobro, istina, vrednota i sl.

Ruski knjievnik Ljermontov je kroz portretiranje Peorina portretirao sudbinu odrastanja mladog narataja. Peorin je bio neobian i nadaren ovjek koji je zbog tekih drutvenih okolnosti ostao odbaen od drutva. Bio je neshvaen ovjek koji je propao upravo zato to ga je muio dvostruki moral u svijetu. 'Svi su na mom licu vidjeli znake runih osobina, kojih nije bilo u mene, ali su pretpostavljali da ih imam, pa su se pojavile. Bio sam skroman potvorili su me da sam lukav, pa sam se povukao u sebe. Snano sam osjeao dobro i zlo; nitko me nije mazio, svi su me vrijeali, pa sam postao zlopamtilo... Bio sam spreman zavoljeti cijeli svijet, ali me nitko nije shvatio, pa sam nauio mrziti. Moja siva mladost protekla je u borbi sa samim sobom i sa svijetom; plaei se podsmjeha, sakrivao sam svoje najljepe osjeaje na dnu srca - i ondje su i umrli. Govorio sam istinu - nisu mi vjerovali pa sam ih poeo varati... Postao sam moralni bogalj!'. (Ljermontov Mihail Jurjevi u romanu Junak naeg doba)

SR NEVJERE

Nevjera (...)ona je u biti praznina. Ne vjerovati znai ne povjeravati se, ne ulaziti u svijet objavljen i darovan, u vijest predanu i otkrivenu. Nevjera nita ne govori o punini i izriaju due, o punini srca, o susretu, o povjerenju i predanju. U nevjeri dua ostaje bezglasna, bez odjeka, bez novog svijeta. Nita se ne uje, ni poziv, ni odaziv, ni razgovor, ni dogovor. U nevjeri je sruena ovjekova iskonska elja da (...) bude s Nekim veim od sebe. (M. kvorc, Vjera i nevjera)

NAJEI MOTIVI NEVJERE (M. KVORC):

strah pred Uzvienim i Svetim (Sveto je neto izvanredno, strano i privlano u isti mah). Pred Svetim ovjeka obuzimaju i strah i radost. Danas je od tog straha naglaenije uvjerenje da je Bog prijetnja ovjekovoj veliini i slobodi.neki Sveto i vjeru smatraju magijom, a na taj nain vjera predstavlja suprotnost znanosti, misterij se opire umu. A sklad izmeu tog dvoje treba znati objasniti.ateizmu pogoduje i desakralizacija svijeta i ivota: napredak znanosti i tehnike; osobna pitanja (Ako mi Bog ne dolazi u ivot, ako se ne zanima za moje probleme, to e mi). ovjek eli autonomno motriti svemir i ivot i sudbinu.nedostatak religioznog iskustva zaboravlja se da je vjera prije svega razumno prijanjanje uz osobnog Boga.neprihvaanje tri stvarnosti svake prave vjere: misterije, apsolutne istine i dogme ovjek pred misterijem, kad-tad, osjea sveti strah.radost radost kao da se protivi Bogu ili se Bog protivi njima. (nauk o grijehu i odgovornosti,...)problem Zla i Providnosti Bog je nemilosrdan, nije dobar; kunje ivota. ovjekova elja za apsolutnom slobodom kritika ideje i stvarnosti Boga Oca koji je zakon, strogi sudac, bie koje ne daje dovoljno slobode. Uklanja se molitva, poslunost, gase se rtve i poniznost.

SUVREMENI OBLICI ATEIZMA

Znanstveni ateizam Oznaen je bezgraninim povjerenjem u napredak znanosti, filozofske refleksije, znanosti o ovjeku posebno sociologije i tehnologije. Ukratko, znanstveni ateizam pun je neslomljivog povjerenja u Razum. Odatle proizlazi isto tako neslomljiva vjera u efikasnost, pa i svemo, odgoja koji e u budunosti oblikovati neki tip potpuno izgraenog ovjeka na znanosti i koji ivi od te znanosti. Moderna znanost ostavlja Boga, jer ga nije mogue empirijski analizirati i utvrditi. 2) Humanistiki ateizam Sastoji se u dosljednoj i radikalnoj primjeni aksioma: Homo homini Deus. Budui da Bog nije nita drugo nego projekcija ovjekovih snova i sposobnosti (Feuerbach), dolo je vrijeme da taj Bog opet integrira svoj locus naturalis, a to je ljudsko srce. Odatle proizlazi osjeaj slobode i ponosa koji vrlo brzo dovodi do ludosti akcije (aktivizam), do nadimanja onoga JA, do osjeaja grozniave hiperodgovornosti (ovjek je sposoban, dakle i odgovoran za sve). Sve to moe dovesti samo do nekoga egzistencijalnog umora kojemu je uzrok Sizifov posao da mora izgraditi svijet svojim vlastitim mukama i potpuno sam. Jasno je da za taj humanizam Boja smrt ne predstavlja nikakav problem: Bog je jednostavno suvian.

3) Ateizam reakcije On je proizvod neke vrste kolektivnog sjeanja koje je zapamtilo lom izmeu crkve i moderne civilizacije posebno tijekom 19. i 20. stoljea. Taj se ateizam pothranjuje povijesnim sjeanjima, a tiu se Crkve kao institucije. To je antiklerikalizam naroda koji uvijek traje, naroda koji pati od uspomene na prastare nepravde i bijedu. Najvaniji razlog toga ateizma reakcije moda se nalazi u egzistencijalnoj zaputenosti i osami u kojoj je Crkva ostavila proleterske mase 19. stoljea. 4) Praktini ateizam Postoji u svako vrijeme, iako je u nekim epohama bio ublaen pa i ogranien drutvenim pritiscima. Uvijek je bilo i uskrsnua poganstva. To je praktini ateizam potroakog drutva. On se nalazi pred uitkom panem et circenses (Kruha i igara) pa kako da se brine za nauk i moral koji upozorava na opasnosti tako divnog svijeta? To je kult svega, ali odmah, i neposredni zaborav kad je potrebno proi kroz neku patnju. Najopasniji i najneiskorijenjiviji ateizam jest ba ovaj praktini, ona duhovna tupost koja postoji u sva vremena i koju je i sam Isus napadao: Teko vama, bogatai, i jao onima koji gue poziv i poruku zbog briga ivota. On naprotiv dolazi iz duhovne praznine, koja sve vie u nae vrijeme postaje jedina alternativa vjeri.

ATEISTIKA INTERPRETACIJA RELIGIJE KRANSKA OBJAVA

klasici kritike religije: L. Fuerbach, K. Marx, F. Nietsche, S. Freudtrae: osloboenje ovjeka od religije, od vjere u Boga, i tako omoguiti da ovjek postane Bogreligija je proizvod ovjekovih potreba i elja

Religija je uzdah potlaenog stvora, osjeaj okrutnog svijeta, ...ona je opijum za narod... (K. Marx)Religija je tada bila opsesivna neuroza ovjeanstva... (S. Freud)

Koja je bitna razlika izmeu poimanja Boga u ateizmu i u kranskoj objavi?

MISLI O BOGU I OVJEKU

Ako nema Boga, sve je doputeno. (Dostojevski)

Ako nema Boga, nema niti ovjeka. (N. Berdjajev)

Tko porie Boga, slian je onomu koji porie sunce; nema smisla, ono i dalje sja. (J. Langbehn)

PONAVLJANJENadopuni reenice: