SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

SUVREMENI EUROPSKI TURIZAM

OPATIJA, 2011.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

SUVREMENI EUROPSKI TURIZAM

Opatija, studeni 2011. godine

Sadraj Sadraj.........................................................................................................................................I Popis ilustracija......................................................................................................................II Popis slika...............................................................................................................................II UVOD.........................................................................................................................................3 RAZVOJ I REGIONALNI RAST TRITA.............................................................................4 Regionalni rast trita..............................................................................................................5 EUROPSKA UNIJA I TURIZAM.............................................................................................6 Turizam u Europskoj uniji......................................................................................................6 2.2. Novi trendovi u turizmu..................................................................................................7 2.3. Trendovi u turizmu EU...................................................................................................8 2.3.1. Kako stoji hrvatski turizam?...................................................................................10 TRITA VISOKORAZVIJENIH ZEMALJA EUROPSKE UNIJE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE............................................................................................................14 Gospodarstvo i karakteristike trita EU.............................................................................14 Vodee europske destinacije.................................................................................................16 TURIZAM U HRVATSKOJ....................................................................................................18 Vanost turizma za Hrvatsku................................................................................................18 Trendovi u turizmu Hrvatske................................................................................................19 Implikacija trendova turizma EU na Hrvatsku.....................................................................21 ZAKLJUAK...........................................................................................................................24 LITERATURA.........................................................................................................................25

I

Popis ilustracija Popis slika Slika 1: Meunarodni turistiki dolasci u svijetu od 1950.-2020...............................................4 Slika 2: Prikaz doalzaka, prihoda i potronja u turizmu...........................................................10 Slika 3: Dolasci, prihodi i prihodi po dolasku zemalja Europe................................................11

Popis tablica Tablica 1: Dolasci inozemnih turista u svim tipovima turistikih smjetaja u zemljama EU 1996-2000.............................................................................................................................13 Tablica 2: Najvei europski turistiki potroai 2000. i 2001. godine.....................................16 Tablica 3: Noenja turista u Hrvatskoj za razdoblje 1999.-2005..............................................22

II

UVOD U radu se istrauju suvremeni trendovi u razvoju turizma u Europskoj Uniji kao i njihove implikacije na razvoj turizma u Republici Hrvatskoj jer je Europska Unija, kao najvea regionalna integracija u svijetu, sa svojim turistikim tritem, ali i sa svojim ekonomskim potencijalima postala najvea i najznaajnija regionalna ekonomska zajednica koja bitno utjee na razvoj turizma u RH. Radi se o tome da EU od 2007.godine obuhvaa 27 najrazvijenijih zemalja Europe, ako se izuzmu vicarska i Norveka koje imaju vie od 470 milijuna stanovnika, te koje u svjetskom turistikom prometu sudjeluju sa vie od 40% turistikog prometa u svjetskim razmjerima, a u europskim razmjerima sa vie od 75%. Istodobno, po svojim izdacima za turizam, lanice EU su meu najznaajnijim zemljama svijeta jer trenutno sudjeluju sa vie od 45% izdataka u svjetskim razmjerima za inozemni turizam, a isto tako kao emitivne zemlje u turizmu, najznaajniji su izvor razvoja turistikog prometa u svijetu i Europi. U isto vrijeme EU od turizma zarauje trenutno vie od 40% ukupnog prihoda od inozemnog turizma u svijetu, a 2004. godine taj prihod se procjenjuje na 526 milijardi amerikih dolara. U tom kontekstu treba shvatiti da je RH kao tradicionalna mediteranska destinacija u turistikom pogledu izuzetno znaajan partner EU i njenim lanicama. Hrvatska svojim prirodnim, kapitalnim i ljudskim potencijalima ima vrlo veliko znaenje za razvoj turizma u EU jer u 2004. godini od ukupnog turistikog prometa u iznosu od 5,8 milijuna turista, 27 lanica EU sudjelovalo je sa 75% ostvarenog turistikog prometa, te u ostvarenim deviznim primanjima od turizma od 6,9, udio EU bio je vii od 85%. Afirmacija RH kao materinske tradicionalne turistike destinacije, to znai afirmacija svih prirodnih, kulturnih, povijesnih, kapitalnih i ljudskih potencijala, trenutno ini Hrvatsku najpoeljnijom turistikom destinacijom u Europi i svijetu. U tom kontekstu Hrvatska je od prvorazrednog znaaja za EU u turistikom pogledu i jedino zajednikim aktivnostima i koordinacijom Hrvatske i EU mogue je ostvariti u perspektivi da RH doista postane europska turistika Kalifornija. U okviru ovog rada istraivale su se suvremene odnosno moderne tendencije u razvijanju turizma u EU i njihove implikacije na razvoj turizma u Hrvatskoj jer se radi o dijalektikoj povezanosti i uvjetovanosti izmeu razvoja turizma u EU i u Hrvatskoj. Turizam je kao drutvena i gospodarska djelatnost postala jedna od najpropulzivnijih djelatnosti ekonomskog razvoja na suvremenom stupnju znanstveno-tehnoloke i ekonomske razvijenosti u svijetu, a s tim u svezi i EU koja je vodea ekonomska regionalna zajednica u ekonomskom i znanstveno tehnolokom razvoju.

3

RAZVOJ I REGIONALNI RAST TRITA Nakon drugog svjetskog rata i otklanja njegovih golemih materijalnih posljedica dolo je do velikih promjena i u drutvenim odnosima, pa tako i u turizmu. Turizam se tada poeo razvijati brim tempom te je uz prekide uzrokovane velikom svjetskom krizom tridesetih godina 20.stoljea i u toku drugog svjetskog rata bio u stalnom i jakom porastu. Meunarodni turizam u Europi se javlja u dva oblika:

long haul - dolasci s drugih kontinenta intraeuropski turizam putovanja Europljana u razne zemlje na ovom kontinentu1

Prije samog fokusiranja na Europu kao destinaciju, nuno ju je smjestiti u globalni kontekst razvoja meunarodnog turizma. Tijekom 1990-ih turizam se razvijao u kontekstu ekonomskih fluktuacija i trajne, relativno visoke stope nezaposlenosti u veim industrijaliziranim zemljama. No, usprkos povremeno recesivnom ekonomskom okruenju u Europi i na nekim od glavnih europskih trita na drugim kontinentima, potronja u sferi putovanja i turizma je na globalnoj razini ostala izuzetno elastina. Danas sve vie i vie ljudi putuje ne doputajui da ih sprijei terorizam, prirodne katastrofe, kao ni ekonomski i politiki probleme kod kue i u inozemstvu. Slika 1: Meunarodni turistiki dolasci u svijetu od 1950.-2020.

Izvor: World tourism Organization (WTO) Europa je zadrala svoju vodeu poziciju u inozemnom turizmu, obuhvaajui oko 60% meunarodnih turistikih dolazaka. No, iako je inozemni turizam u Europi nastavljao rasti i u kvantiteti i u kvaliteti, europski dio ukupnom inozemnom turizmu u padu je posljednjih nekoliko desetljea tijekom kojih je openito dolo do velike ekspanzije u svjetskom turizmu.2 Europski trini udio je oigledno podvrgnut procesu postupne erozije, u pogledu udjela u ukupnim inozemnim dolascima i ukupnim inozemnim prihodima. Takoer je bitno1

Steinecke, A.: The historical development of tourism in Europe, u:Pompl, W., Lavery, P.: Tourism in Europe:Structures and Developments, CAB International, Wallingford, 1993., str.1042

Ibidem, str.6

4

napomenuti da je ovaj pad europskoga udjela u meunarodnom turizmu znatno bre napredovao u periodu 1995.-2000.(4,7%, nego u periodu 2000.-2005.(2,2%). tovie, Svjetska turistika organizacija(WTO) je 1990.-ih predvidjela da e Europa nastaviti gubiti trini udio, moda i do udjela od 50% u svim inozemnim dolascima do 2010. Koji su to razlozi? Europa i Sjeverna Amerika vie nemaju monopol koji su imali 1960.-im godinama, kada je meunarodni turizam postao masovno trite. Dolazak novih destinacija, posebice u Aziji i na Karibima, prouzroio je opu diversifikaciju svjetskoga turizma i jasnu regionalnu redistribuciju turistikih tokova na svjetskoj razini. Regionalni rast trita Trini udio Istone Azije i Pacifika porastao je u broju inozemnih turistikih dolazaka i svjetskih prihoda. Unato spomenutom, Europa jo uvijek zauzima vodeu poziciju u meunarodnom turizmu, obuhvaajui vie od polovine svjetskoga meunarodnog turizma koji se odvija na tlu. Kina je takoer sposobna da odigra vanu ulogu u meunarodnom turizmu. Snaan rast bruto drutvenog proizvoda i osobne potronje koju Kina doivljava posljednjih godina. U kombinaciji s liberalizacijom putovanja iz Kine, mogli bi postati dominantnim imbenikom putovanja i turizma te regije. Regionalni rast3 kao posljedica dogradnje integracijskih procesa, pojednostavljenja i pojeftinjenja samih putovanja i socio-demografskih promjena u drutvu. Poveat e se putovanja turista tree dobi, mladi e se poeti sve ranije osamostaljivati, ene e se ee zapoljavati te e se poveati njihova turistika aktivnost. Uslijed tehniko-tehnolokog napretka poboljat e se uvjeti ivota i rada. WTO predvia da e turizam nastaviti rasti po umjerenoj stopi od 4% prosjeno godinje te da e 2020. godine u svijetu realizirati 1,6 milijardi dolaska inozemnih turista. Od ega 717 milijuna u Europi. Od toga bi 430 milijuna trebalo otpasti na EU te e stoga i globalna vanost EU biti jo vea.

3

Entereuropa, Regionalna politika EU, http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=98 05.11.2011.

5

EUROPSKA UNIJA I TURIZAM Europska Unija je jedinstvena nadnacionalna integracija europskih demokratskih zemalja okupljenih s ciljem zajednikog promicanja mira i prosperiteta. Parikim ugovorom iz 1951. formirana je Europska zajednica za ugljen i elik koja se sastojala od Francuske, Njemake, Italije i zemalja Beneluksa, Rimskim ugovorom iz 1957. formirana je Europska ekonomska zajednica i Euratom, a potom je prikrivajui svoj temeljni cilj, pod izlikom gospodarskog ujedinjenja, slobodnog trita i slinih floskula, Europska zajednica (kasnije: Unija) korak po korak provela politiko ujedinjenje, privlaei u svoje okrilje europske drave u tzv. pet valova proirenja: Prvi val 1973. - pristupaju Danska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo; Drugi val 1981. - u EU ulazi Grka; Trei val 1986. - dolaze panjolska i Portugal, nakon ega slijedi Maastrichtski ugovor 1992. kojim se stvara golema supranacionalna politika zajednica nazvana Europska unija, a ini ju ekonomska i monetarna unija, jedinstvena valuta, zajednika obrambena politika i uvodi se graanstvo Unije; etvrti val 1995. - ulazak Austrije, Finske i vedske, nakon ega Unija organizira potpisivanje jo dva ugovora - onog iz Amsterdama 1997. kojim se navodno jaa uloga Europskog parlamenta (no ne pretjerano, i nikako do stupnja kad bismo o EU mogli govoriti o parlamentarnoj demokraciji, kako emo vidjeti kasnije) te ugovora iz Nice 2001. kojim se zbog prijama novih lanica mijenja sastav i nain rada institucija Unije (npr. Vijee EU ne mora vie donositi odluke jednoglasno, od Nice je dovoljna veina); Peti val, koji se dalje dijeli na dva dijela - prvi dio 2004. kada su u Uniju pristupile eka, Maarska, Poljska, Slovaka, Slovenija, Litva, Letonija, Estonija, Cipar i Malta, te drugi dio 2007. kad su u EU stupile Rumunjska i Bugarska. Turizam u Europskoj uniji Turizam kao gospodarska i socijalna, te kulturna djelatnost jedna je od najznaajnijih djelatnosti suvremenog drutva i gospodarskog razvoja u svjetskim razmjerima, a osobito je postao znaajan u zemljama Europe. Europski turizam ima dugu tradiciju i on se razvija vie od dvije stotine godina, a u svojem povijesnom je razdoblju proao nekoliko faza. Prva faza trajala je od poetka sedamdesetih godina 18. st. do poetka ezdesetih godina 20. stoljea. Druga faza trajala je od ezdesetih do kraja osamdesetih godina 20. stoljea. U tom je razdoblju dolo do znatnog razvoja turizma u Europi te se stoga ta faza zove faza masovnog turizma. Trea faza traje od devedestih godina 20. stoljea i nju karakterizira individualni turizam. U svakoj fazi potrebe i zahtjevi stanovnika pojedinih zemalja Europe bili su razliiti, a pratili su tempo i dinamiku ekonomskog, politikog i kulturnog razvoja pojedinih zemalja to se odrazilo i u podruju turizma. Krize u gospodarstvu i politici pojedinih zemalja utjecale su i na krize u turizmu. Za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, zatim Zaljevskog rata, ekonomske recesije osamdesetih godina i politike krize devedesetih u jugoistonoj Europi krize su bile najjae. Meutim poetak europskih integracija intenzivira razvoj europskog gospodarstva i turizma. 6

Danas je turizam jedna od vodeih gospodarskih djelatnosti Europe. Europske drave troe oko 1,8% svojeg drutvenog proizvoda za turistiku djelatnost, a turizam sudjeluje s vie od 10% u europskom izvozu. Prema znanstvenim istraivanjima razvoja turizma u Europi proizlazi da je Europa 1992. godine ostvarila do tad jednu od najveih razina razvijenosti turizma, jer je te godine vie od 300 milijuna Europljana sudjelovalo u meunarodnom turistikom prometu, to je oko 61% ukupnog svjetskog turistikog prometa, a mjereno kroz ostvarena financijska sredstva od turizma, Europa sudjeluje s vie od 50,1%.4 Veina zemalja okupljenih unutar EU predstavlja, u svjetskim razmjerima, vodea receptivna, pa i emitivna turistika trita. ak ih se 11 pozicionira meu vodeih 40 receptivnih zemalja svijeta prema dolascima i 13 prema prihodima. Prema izdacima za turistika putovanja meu vodee emitivne zemlje svrstava ih se 14. Vie od polovice stanovnitva Unije putuje, a svaki esti od deset stanovnika putuje unutar Unije. Oko polovice izdataka za putovanja ostvaruje se unutar Unije. Predvia se da e u budunosti broj turistikih putovanja iz Unije i u njenim okvirima 2.2. Novi trendovi u turizmu Novi potroaki trendovi, politike promjene, nova tehnologija, fragmentacija trita, globalizacija, vertikalna, horizontalna i dijagonalna integracija, zabrinutost zbog okolia, gospodarska integracija i mnoga druga vana dogaanja - sve to pridonosi sloenosti upravljanja poduzeem u turizmu. Predvia se da e doi do velikog porasta turizma u sljedeih dvadeset godina. Promjenjivi gospodarski uvjeti, izmijenjeno ponaanje potroaa i nove tehnologije uzrokovat e nastanak novih trita. Promijenit e se sastav turistike populacije. Poveat e se udio starijih osoba u turistikim kretanjima, vei naglasak stavljat e se na individualne godinje odmore te na obrazovni odmor i aktivnu rekreaciju. Rastua svijest o potrebi ouvanja okolia utjecat e na politiku planiranja i turistiku potranju, a priroda, koja predstavlja glavni turistiki resurs, sve e vie nestajati i biti sve osjetljivija. Zahtijevat e se ekoloki, dugoroni pristup planiranja turizma. Strunjaci predviaju deset makrotrendova koji e imati znatan utjecaj na potroaa: 1. globalizacija 2. tehnoloko ubrzanje 3. mirnodopski rat 4. propast zbog duga 5. promijenjeno ponaanje 6. poticanje rasta 7. centurizam i oekivanja 8. sindrom blizine doma 9. usredotoenost na sebe 10. istraivanje Da bi se postigao uspjeh na globalnom tritu, usluge koje se nude moraju imati univerzalnu privlanost, a razvoj proizvoda mora naglasiti prilagodljivost. S gledita potroaa granice i dravni teritorij postaju zastarjeli, a zamjenjuje ih univerzalna privlanost najnovijih i najvrjednijih proizvoda. Potroai e pohrliti onima koji isporuuju sve to prua udobnost, tedi vrijeme i smanjuje stres. Morat e se ulagati u vlastitu konkurentnost i modernizaciju zbog opasnosti zastarijevanja. Osjeaj sigurnosti pri pruanju usluga, bilo

7

vezano uz samo putovanje, bilo u radnoj okolini, pridonijet e privlaenju i zadravanju kupaca. Kamate su visoke, a dugovi se otimaju neprestano kontroli kako na razini drave tako i na razini pojedinca. Dohodci se smanjuju, kupovna mo slabi i sve to navodi da treba zadrati svoje najbolje kupce i preuzeti trini udio svoje konkurencije. Svi opreznije troe, poduzea, pojedinci, pa ak i drave. Ekonomska neizvjesnost i nesigurnost radne okoline danas su prisutni u svakodnevnom donoenju odluka. Dolazi do stvaranja novih poduzea. U budunosti e doi do velikog broja sporazuma, koalicija, mrea, povjeravanja posla vanjskim izvriteljima, to e potaknuti rast. Svi e se boriti za prevlast. Uspjena poduzea znati e iskoristiti prolost i budunost, znat e kada je vrijeme za promjenu. Sindrom blizine doma odvraa mnoge od vremenski dugih putovanja. U sredite pozornosti dolaze produljeni vikendi. Osnovni razlog je nesigurnost radnih mjesta. Poveat e se elja za osobno tj. za brigu o sebi. To se prije svega odnosi na turiste dobne granice ispod 50 godina. Segment stanovnitva iznad 50 godina trait e nove destinacije, baviti se neim novim, openito eljeti doivjeti neto novo. 2.3. Trendovi u turizmu EU Svjetska turistika organizacija, UNWTO, objavila je podatke o svjetskom turizmu u 2010. godini. Izvjee UNWTO Tourism Highlights 2011. daje dobar uvid u turistika kretanja, a najvaniji podatak svakako je snaan oporavak nakon pada uzrokovanog velikom krizom na svjetskoj razini. Tako je broj turistikih dolazaka porastao ak 6,6 posto, na 940 milijuna, to je vie nego do tada rekordne 2008. godine. Prihodi od turizma dosegnuli su 919 milijardi dolara, to je znatno vie nego 851 milijarda 2009. godine. Ipak, kada se zanemari utjecaj inflacije i teajnih promjena, realni porast iznosi 4,7 posto. Razlika izmeu porasta u broju dolazaka i turistikim prihodima objanjava se tipinim ponaanjem trita u razdoblju oporavka konkurencija se intenzivira, svi ele zadrati goste i 'odrati' svoju poziciju, pa se niim cijenama bore za goste. Posebno su impresivni podaci o razvoju turizma kao gospodarskog sektora. 1950. zabiljeeno je svega 25 milijuna turistikih dolazaka, 1980. bilo ih je ve 277 milijuna, 1990. 435 milijuna, 2000. godine zabiljeeno je 675 milijuna turistikih dolazaka na svjetskoj razini, da bismo lani dosegli ve spomenutih 940 milijuna. Za to vrijeme turizam je mnogim dravama postao jedan od kljunih naina izvoza, pa time i uravnoteenja platne bilance. Tako je izvozni prihod ostvaren prihvatnim turizmom, s ukljuenim putnikim prijevozom, dosegao skoro 1,1 trilijuna amerikih dolara, to ga kao izvoznu kategoriju stavlja na etvrto mjesto, pri emu su ispred samo naftna, kemijska i automobilska industrija. Najvei dio putovanja, neto vie od pola, ostvario se sa svrhom odmora i oputanja, poslovnih putovanja je oko 15 posto, a onih vezanih uz posjete prijateljima i rodbini, zdravlje i religiju 27 posto. Primjetan je i nastavak trenda rasta udjela zranog prijevoza, pa je tako 51 posto putnika u svoje odredite stiglo zranim putem. Cestovni prijevoz koristilo je 41 posto putnika, est posto njih dolo je vodenim putem, a dva posto eljeznicom. Nastavio se i trend breg rasta turizma u gospodarstvima u nastajanju i razvoju, koja su lani zabiljeila rast od ak 8,3 posto, a u prolom desetljeu njihov se turistiki promet

8

poveavao vie nego tri puta bre od naprednih gospodarstava (5,6 naprema 1,8 posto). Tako su te drave dosegnule 47 posto udjela u ukupnom broju turistikih dolazaka, pa moemo oekivati da bi tijekom ovog desetljea mogle prijei napredna gospodarstva. Azija i Pacifik zabiljeili su impresivan rast od 12,7 posto, a meu razvijenim turistikim zemljama posebno su se istaknuli Japan (+26,8 posto), Singapur (+22,3 posto) i Hong Kong (Kina; +18,7 posto). Kina, kao zemlja s uvjerljivo najvie dolazaka, ostvarila je 9,4 postotni porast broja dolazaka stranih gostiju. U Sjevernoj i Junoj Americi ostvareno je 6,4 posto vie noenja. Meu junoamerikim dravama najvei rast biljee Argentina (+22,8 posto) i Urugvaj (+15,9 posto), a u Sjevernoj Americi odline rezultate ostvario je SAD (+8,7 posto), ime su dosegli skoro 60 milijuna meunarodnih turistikih dolazaka. Afrika, inae jedina regija koja je ostvarila rast i krizne 2009. godine, privukla je 7,3 posto vie dolazaka. Treba naglasiti i da se radi o regiji s najmanje dolazaka, ali ohrabruje pozitivan trend. Junoafrika Republika, koja i inae ostvaruje najvee prihode od turizma u Africi, lani je poveala broj stranih dolazaka za 16,4 posto, a prihodi su porasli za 20 posto, na devet milijardi dolara. Naravno, kljuni razlog ovakvih rezultata je Svjetsko nogometno prvenstvo koje je ondje odrano prole godine. Srednji istok ostvario je ak 14,1 posto vie stranih dolazaka, ime je njihov ukupni broj premaio 60 milijuna. Pri tome su posebno dobru izvedbu imali Egipat, s ak 17,9 posto vie dolazaka i Sirija s nevjerojatnih 40 posto vie dolazaka (6,092 na 8,546 milijuna). Europa se oporavlja sporije, rast je iznosio 3,3 posto, pa je tako ukupan broj dolazaka od 476,6 milijuna jo uvijek manji od rekordne 2008. godine (485,2 milijuna). Iako europski udio u ukupnom svjetskom broju stranih dolazaka pada, on je i dalje iznad polovice, tonije lani je iznosio 50,7 posto. Gledano po zemljama, najvie stranih dolazaka registrirano je u Francuskoj, ak 76,8 milijuna, jednako kao i godinu prije. Slijede SAD (59,7; +8,7 posto), Kina (55,7; +9,4 posto), panjolska (52,7; +1,0 posto), Italija (43,6; +0,9 posto), UK (28,1; -0,2 posto), Turska (27; +5,9 posto), Njemaka (26,9; +10,9 posto), Malezija (24,6; +7,2 posto) i Meksiko (22,4; +4,4 posto). Najvei udjel u turistikim prihodima, kao i u ukupnim dolascima, ima Europa, no on je znatno nii nego to je to sluaj s dolascima te iznosi 44,2 posto. Slijede Azija i Pacifik s 27,1 posto, Sjeverna i Juna Amerika s 19,8 posto, Srednji istok s 5,5 posto te Afrika s 3,4 posto. Prosjeni prihod po dolasku na svjetskoj razini bio je 980 dolara, u Europi 850, Azija i Pacifiku te Amerikama po 1220, Srednjem istoku 830, a u Africi 640. Vano je naglasiti da prihodi od turizma obuhvaaju i prihod od izletnika (prema definiciji UNWTO-a to su osobe s vremenom boravka kraim od 24 sata), za razliku od statistike dolazaka koja obuhvaa samo 'turiste' (boravak dulji od 24 sata i krai od godine dana). Najvie se od turizma okoristio SAD, sa 103,5 milijardi dolara prihoda. panjolska je ostvarila upola manje, 52,5 milijardi, a na treem mjestu je Francuska sa 46,3 milijarde. Kina se popela na etvrto mjesto, s prihodom od 45,8 milijardi, to je 15 posto vie nego godinu

9

prije. Slijede tri europske drave Italija, Njemaka i UK, zatim Australija i Hong Kong (Kina), a na desetom mjestu nalazi se Turska s prihodom od 20,8 milijardi dolara. Slika 2: Prikaz doalzaka, prihoda i potronja u turizmu

Najvie troe Nijemci, lani su potroili 77,7 milijardi dolara, to je ak 952 dolara po stanovniku. Slijede SAD (75,5) i Kina (54,9), iji je rast i u ovom sluaju nevjerojatnih 25,6 posto, a jo je impresivniji podatak da su od 2000. svoju potronju Kinezi uetverostruili! Ako se najmnogoljudnija zemlja svijeta nastavi razvijati takvom brzinom, za nekoliko godina mogli bismo je vidjeti na prvom mjestu turistikih potroaa, jer se porast bogatstva stanovnitva sve vie oituje i u veem broju putovanja. Naravno, zbog mnogobrojnog stanovnitva, potronja iznosi svega 41 dolar po stanovniku, to je uvjerljivo najmanje meu deset vodeih potroaa. Meu velikih deset najvie po stanovniku troe Australci, ak 1014 dolara, to je dovoljno da se Australija nae na desetom mjestu po ukupnoj potronji. 2.3.1. Kako stoji hrvatski turizam? U izvjeu UNWTO-a nije naveden podatak o dolascima stranih turista u Hrvatsku u 2010. godini. Razlog je mogue traiti u promjeni metodologije brojanja do koje je lani dolo, zbog ega je usporedba oteana. Stoga emo koristiti podatke Dravnog zavoda za statistiku i uzeti da je broj stranih dolazaka bio 4,8 posto vei. Kako je 2009. zabiljeeno 9,335 milijuna stranih dolazaka, to stoji i u UNWTO-ovom izvjeu, dolazimo do lanjske brojke od 9,783 milijuna meunarodnih dolazaka. To nas stavlja na 13. mjesto u Europi, pri emu su sve zemlje koje su ispred nas barem dvostruko mnogoljudnije od Hrvatske i, osim Nizozemske, znaajno vee. Posebno nas moe veseliti i to to je Hrvatska zabiljeila rast vii od europskog (+3,3 posto), a taj rezultat jo je vrjedniji kada znamo da je regija Juna Europa/Mediteran, ijim rezultatima pridonosi i Hrvatska, zabiljeila rast od 2,8 posto, pa smo tako lani po kriteriju

10

meunarodnih dolazaka ostvarili ak dva posto bolji rezultat od europske mediteranske konkurencije. Pogled na europsku statistiku brzo razbija neke od u razgovorima esto spominjanih teza, poput one da Prag ili Budimpeta sami imaju vie turista nego Hrvatska ili da zarade vie nego Hrvatska. Jasno je da to nije tono, jer cijela eka ima 6,334 milijuna dolazaka, dakle znaajno manje od Hrvatske. Maarska je znatno blie s 9,51 milijuna stranih dolazaka, to je opet manje nego Hrvatska. Slika 3: Dolasci, prihodi i prihodi po dolasku zemalja Europe

Kada promatramo prihode, Hrvatska takoer biljei bolje rezultate od obje zemlje. Naih 8,268 milijardi dolara uprihoenih od turizma u 2010. 15-ak je posto vie od ekog prihoda (6,671 milijardi dolara) i 53 posto vie od maarskog prihoda (5,381 milijardi). Meu svim europskim zemljama, zauzimamo 16. mjesto, pri emu su etiri drave ispred nas po prihodu, unato manjem broju stranih turistikih dolazaka. To su Belgija, Portugal, vedska i vicarska, a Ukrajina ima mnogo manji prihod unato znatno veem broju stranih dolazaka.

11

Sve u svemu, Hrvatska za zemlju te veliine ostvaruje vrlo dobre rezultate, ali svakako postoji prostor za daljnji napredak, pogotovo na podruju poveanja prihoda, to je vidljivo i po zemljama koje uspijevaju ostvariti znatno vie prihode po dolasku stranih turista. Nakon dvije godine pada prihoda od turizma, pretpostavlja se da je ovo godina preokreta trenda, pa se nadamo da e se najave i obistiniti, a Hrvatska jo bolje koristiti svoj turistiki potencijal. Potrebno je, meutim, istaknuti da se najintenzivniji trgovinski tokovi odvijaju izmeu samih zemalja EU, jer one vie od 40% vlastitog izvoza i uvoza ostvaruju meusobnom razmjenom. Turizam u Uniji ima veliki znaaj. Procjenjuje se da je u njemu direktno zaposleno oko 9 milijuna ljudi to je 6% ukupne zaposlenosti. Gotovo svako osmo mjesto vezano je uz turizam. Predvia se da e u turizmu EU u budunosti biti zaposleno 11 milijuna ljudi, a njihov udjel u ukupnoj zaposlenosti trebao bi porasti za 3 postotna poena. Globalno, EU je najvei regionalni generator prihoda od turizma u svijetu. Prema procjenama Svjetske turistike organizacije, od turizma je u svijetu 1997. Godine ostvareno 443 milijarde USD prihoda, a u samoj Europi 228 milijardi USD, u emu su zemlje EU sudjelovale s 40% u svjetskom i 78% u europskom totalu s ostvarenih 177 milijardi USD. Za samu Uniju taj je prihod predstavljao 2% BNP, 9% vrijednosti izvoza i 31% primitka cijelog sektora usluga. Na podruju EU realizira se 40% svjetskog i 60% europskog meunarodnog turizma4. Svijet je 1997. godine zabiljeio 614 milijuna meunarodnih turistikih dolazaka, od kojih 248 milijuna u EU, 113 milijuna u ostalim dijelovima Europe, te 253 milijuna na ostalim kontinentima. Veina zemalja okupljenih unutar EU predstavlja, u svjetskim razmjerima, vodea receptivna pa i emitivna turistika trita. ak ih se 11 pozicionira meu vodeih 40 receptivnih zemalja svijeta prema dolascima i 13 prema prihodima. Prema izdacima za turistika putovanja, meu vodee emitivne zemlje svrstava ih se 14. Vie od polovice ukupne populacije EU sudjeluje u turistikim putovanjima. 1997. godine stanovnici EU potroili su 166 milijardi USD to predstavlja 44% svjetskih i 80% europskih izdataka. Oko polovice izdataka za putovanja ostaje u samoj Uniji.

4

Europska komisija, Europe, the world's No 1 tourist destination a new political framework for tourism in Europe http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/tourism/files/communications/communication2010_en.pdf 06.11.2011.

12

Tablica 1: Dolasci inozemnih turista u svim tipovima turistikih smjetaja u zemljama EU 1996-2000.

Izvor: Izraeno prema Yearbook of tourismus statistics, 2002. Tablica nam pokazuje kretanje broja dolazaka od 1996. do 2000. godine u svim tipovima turistikog smjetaja u zemljama EU. Ta pojedine zemlje podaci nisu bili dostupni. Posljednjih godina zemlje lanice EU obavljale su intenzivne pripreme za prilagodbu novim, suvremenim zahtjevima koje im u ekonomski ivot i trite uvode nova znanstvenotehnoloka dostignua. Utvruju se novi programi u gotovo svim oblicima nacionalnih gospodarstva. U tome se rauna na snaniji razvitak uslunog sektora, a u njemu uz znanost i tehnologiju, odluujuu ulogu dobiva daljnji razvitak turizma. Turizam se u tom kontekstu i dalje tretira kao pokreta razvoja ukupnog gospodarstva tih zemalja.

13

TRITA VISOKORAZVIJENIH ZEMALJA EUROPSKE UNIJE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE Europski demografski profil ima tendenciju rapidnog starenja, to znai da se broj ljudi starije ivotne dobi sve vie poveava. U sljedeih 20 godina oekuje se da e broj osoba starijih od 65 godina porasti na 17 milijuna, to bi se moglo pokazati izvrsno za turistiku industriju. Naime, iako je intenzitet turistikog prometa koji ostvare umirovljenici oduvijek bio manji od prosjeka, od novih se generacija, koje se tek pribliavaju mirovini, oekuje da e zadrati, ako ne i poveati, stupanj turistike potronje. Razlog takvih predvianja je taj da su to generacije ljudi boljeg zdravstvenog i imovinskog stanja, kolovaniji te skloniji putovanjima od prijanjih generacija. To se moe zakljuiti iz podatka iz 1999. godine kada se od ukupnog broja ostvarenog turistikog prometa u Europi ak 23% odnosilo na dobnu skupinu od 55 i vie godina, dok se za 2005. godinu predvia poveanje i do 28%. Ovakav trend rasta broja umirovljenika na turistiko trite utjecati e na 3 naina: 1. kako ovaj dio populacije nije ogranien na godinje odmore ili dravne praznike, sezonska putovanja u Europi izgubit e svoj znaaj; 2. cijene u turistikoj ponudi postat e elastinije, upravo zbog mogunosti prilagodbe umirovljenika vremenskom trajanju putovanja; 3. konano, poveat e se vanost turistikim putovanjima na tetu poslovnih putovanja, iz razloga to veina Europljana starijih od 60 godina vie nije u stalnom zaposlenju. Gospodarstvo i karakteristike trita EU Europa je gospodarski razvijen kontinent, ali postoje dravama. Najrazvijenije su drave zapadne, sjeverne i Bive socijalistike zemlje istone i jugoistone Europe su pokazatelja razvijenosti nekog prostora, a meu njima su stanovniku i udio zaposlenih po sektorima. znatne razlike meu pojedinim dijelom june i srednje Europe. slabije razvijene. Postoji niz iznos nacionalnog dohotka po

Djelatnosti primarnog sektora zapoljavaju danas u Europi sve manje radne snage, a u razvijenim zemljama ak manje od 5%. Poljoprivreda je najvanija djelatnost primarnog sektora. I ratarstvo i stoarstvo u veini zemalja su intezivni. Stoarstvo vanije u zemljama zapadne i sjeverne Europe te u planinskim podrujima. Iako poljoprivreda zapoljava sve manje ljudi, pridonosi u razvijenom dijelu Europe su izrazito visoki. To je mogue zahvaljujui sve veoj upotrebi suvremenih strojeva i znanstvenih dostignua. Ribarstvo je najrazvijenije uz AtlanTski ocean, posebno u plitkim i hladnijim morima bogatim planktonom. U sjevernoj Europi vano je i umarstvo. Djelatnosti sekundarnog sektora su industrija, rudarstvo, graevinarstvo i proizvodni obrt. U industriji je danas zaposleno 20 do 30% stanovnika Europe. Razvoj industrije poeo je u drugoj polovici 18. stoljea upravo u Europi, tonije u Engleskoj, uz nalazita ugljena i eljezne rude u starom gromadnom gorju. Izumom parnog stroja 1769. i njegovom primjenom u industriji i rudarstvu poinje prva industrijska revolucija. Industrijalizaciju prati urbanizacija, odnosno razvoj gradova i poveanje broja gradskog stanovnitva (jer su se ljudi poeli naseljavati uz rudnike i industriju). Promjene u industrijskoj proizvodnji i prometu pod utjecajem primjene elektriciteta i motora s unutarnjim 14

sagorijevanjem nazivaju se druga industrijska revolucija. Primjenom nuklearne energije te izumom raunala poela je trea industrijska revolucija. Vano je napomenuti da su procesi industrijalizacije najjai u razvijenim europskim zemljama, dok ostale tek ulaze u treu industrijsku revoluciju. Uz industriju su vezani i rudarstvo i energetski izvori. Tercijarni sektor obuhvaa prometa,trgovine, turizma, bankarstva, kolstva i zdravstva. U njemu je danas zaposleno najvie Europljana (oko 60%) razlog tomu je sve vea automatizacija u poljoprivredi i industriji, to smanjuje potrebu za zapoljavanjem u tim djelatnostima. Uz to sve vie slobodnog vremena i novca poveava potrebu za koritenjem raznih usluga. Raspored zaposlenih prema sektorima mijenjao se s gospodarskim napretkom. S vremenom se sve vie smanjivao udio zaposlenih u sekundarnom i posebno u primarnom sektoru, a znatno je rastao i broj zaposlenih u tercijarnom sektoru. Danas je najvie zaposlenih u tercijarnom sektoru, a slijede sekundarni i s najmanje zaposlenih primarni sektor.. Europski turistiki promet poeo se znatno razvijati i rasti du cijelog kontinenta. U ukupnoj vrijednosti potronje u EU, udio turistike potronje iznosi 12% to turistiku industriju ini najveom samostalnom industrijom u Europi. Unato nedavnom posrtanju cjelokupnog gospodarstva u zemljama EU, turistiki promet zabiljeio je porast uz godinju stopu od 3% to je bilo 1-2% vie od ukupne ostvarene potronje, te je tako prestigao ostale kategorije kao to su odjevna industrija, domainstva, pie te industrija duhana. Turizam u zemljama EU dosegao je vrhunac 2002. godine kada je ostvareno 344 milijuna inozemnih turistikih putovanja, u to je bilo ukljueno 3.1 milijardi noenja, te ukupna potronja od 289 milijardi . Usporavanje europskog gospodarstva, kao i posljedice dogaaja 11. rujna, oslabili su dotad neprekinuti lanac sigurnog porasta turizma u Europi, koji se protezao jo od Zaljevskog rata 1991. godine. Nakon proglaenja od 1.2% za prvih osam mjeseci 2002. godine inozemni turistiki promet trebao je nadoknaditi malu dobit od svega 1% za cijelu godinu, to je bilo znatno manje od porasta od 5-6% koji je bio zabiljeen u 1990. godini. Prema Mintelovoj Travel and Tourism Intelligence predvia se poveanje inozemnog turistikog prometa u Europi po prosjenoj godinjoj stopi od 4,2% izmeu 1999. i 2015. godine. Kao jo jedna posljedica dogaaja 11. rujna u New Yorku, pojavio se veliki pad interesa za putovanje zranim putem. Europljani su se okrenuli kopnenom transportu, na koje trenutno opada vie od 50% inozemnih turistikih putovanja. Takoer je zbog izbjegavanja koritenja zranog prometa naglo porastao brodski promet. Iz moda oitih razloga, stanovnici Zapadne Europe (ukljuujui Veliku Britaniju, zemlje Skandinavije, Njemaku i vicarsku) radije e putovati u strane destinacije nego stanovnici June Europe. Prema studiji Les vacances des europeens koju je objavio Eurostat 2002. godine, postotak putovanja s 4 i vie noenja iznosio je 31,2% u Portugalu, 37,3% u panjolskoj, te 46,3% u Italiji, ak 76,9% u Njemakoj, 67,9% u Nizozemskoj te konano 60,9% u Velikoj Britaniji. Udio inozemnih putovanja mnogo je vei u Belgiji (82,1%), Austriji (68%) i Njemakoj (66%) nego u mediteranskim zemljama kao to su Grka (4,5%), panjolska (10,3%) i Italija (22,8%). Klimatski uvjeti, visoka kupovna mo, te znanje stranih jezika, prvenstveno engleskog, glavni su razlozi koji idu u prilog inozemnom turizmu u zemljama Zapadne Europe. Meutim, junoeuropske zemlje, naroito panjolska, Italija i Francuska, pokazuju bolje izglede za razvoj inozemnog turizma u budunosti, jer standardi ivljenja kao i stupanj obrazovanja rastu

15

bre nego na zapadnom dijelu Europe. Takoer je od velike vanosti bilo uvoenje eura kao jedinstvene valute u tim zemljama. Glavna potencijalna sila koja stoji iza europskog inozemnog turizma je Njemaka. 2002. godine procijenjeno je 101 milijun meunarodnih polazaka iz Njemake, inei time 31% od ukupnog inozemnog prometa u Europi. Dalje je slijedi Velika Britanija sa 16%, te stanovnici zemalja Skandinavije, Francuske, Italije te Nizozemske koji skupa ine 28% ukupnog engleskog trita.3.1.

Potronja u EU

Zapadna Europa predstavlja sami vrh u inozemnoj turistikoj industriji, uglavnom zbog visoke koncentracije zemljopisno malih zemalja sa relativno visokim stupnjem bogatstva i kupovne moi. Tablica 2: Najvei europski turistiki potroai 2000. i 2001. godine

Izvor: World Tourism Organization (WTO) ak 12 zemalja Zapadne Europe bilo je 2000. godine meu prvih 14 potroaa svjetskog turizma, gdje ih je 6 ak zauzelo mjesto meu prvih 10, skupa sa SAD (64,5 milijardi dolara), Japanom (31,9 milijardi dolara), Kanadom (12,2 milijarde dolara) te Kinom (13,1 milijarda dolara). Ovdje, meutim, u obzir treba uzeti i to da su sve vrijednosti izraene u amerikim dolarima, pa je mogue da su iznosi izmijenjeni zbog fluktuacija teaja. Tako je npr. dolar kroz odreeni vremenski period jaao u odnosu na euro, dok je vedska kruna bila osobito slaba valuta, to do neke mjere objanjava nagli pad potronje u vedskoj, te lagana snienja na glavnim europskim tritima. U svakom sluaju, od glavnih trita najbre je rasla Velika Britanija, ija je ukupna potronja od 1997. godine porasla za 33% u dolarima. S druge strane, Italija je zabiljeila otar pad, naroito 2001. godine, kada joj je potronja pala za 19% od najnieg stupnja ikad postignutog od 17,6 milijardi dolara u 1998. godini. Iako Austrija i vicarska djeluju kao da su u porastu, zapravo se prikazuje samo nedavni skok, nakon pada 2000. godine do razine ispod one sa kraja devedestih godina. Vodee europske destinacije Francuska i panjolska zadravaju poloaj vodeih destinacija za sve zemlje EU osim Austrije i Grke. Nakon to je 1998. godine sustigla Francusku, panjolska je preuzela ulogu vodee destinacije, primajui oko 39 milijuna europskih turista 1999. godine. Procjenjuje se da na panjolsku otpada oko 18% ukupnog svjetskog turistikog trita. Prije nekoliko godina, Azija-Pacifik bila je najbre razvijajua destinacija to je pokazala 1999. godine kada je skoila na 6. mjesto s vie od 16 milijuna primljenih europskih turista. Meutim, trenutno poveanje interesa prebacilo se na blie destinacije u Alpama i mediteranskim zemljama. Hrvatska je, nakon propraenog gubitka interesa zbog konflikata na Kosovu, postala jedna od

16

brzo razvijajuih destinacija za odmor. Nakon to se oporavila od politikih previranja i potresa iz kasnih 90-ih, Turska je naglo odskoila, potaknuta vrtoglavim padom lire. S druge strane, Tunis je osjetio otar pad u stranim dolascima nakon teroristikog napada na njemake turiste 2002. godine. Takoer je usporeno i poveanje dolazaka u Grku. Vodea europska emitivna trita 2004. godine bila su: Njemaka (21%), Velika Britanija (16%) i Francuska (7%), prema broju putovanja njihovih rezidenata na odmor u inozemstvo. Meutim, treba naglasiti da neki Europljani ee od drugih putuju na odmor u inozemstvo, pa tako vicarci, Nizozemci, Belgijanci i Danci ostvaruju prosjeno vie putovanja po stanovniku od ostalih. U koje destinacije najvie putuju Europljani na odmor? Najpopularnija odredita za provoenje odmora u inozemstvu 2004. godine su za veinu Europljana bile tradicionalne sredozemne destinacije: panjolska (16%), Francuska (12%) i Italija (9%). Meu prvih deset vodeih turistikih odredita putovanja , osim tih zemalja , pozicionirala se i Hrvatska, kao 9. najpopularnije odredite putovanja Europljana 2004. godine. Meutim, za pojedina emitivna trita nisu podjednako privlane iste receptivne destinacije. Primjerice, panjolska koja je prema broju putovanja vodee europsko receptivno trite, nije prva po vanosti (najprivlanija destinacija) za sve Europljane, pa je od 35 analiziranih europskih zemalja ona vodea destinacija za 6 emitivnih trita (za Francuze, Nijemce, Britance, Islanane, Portugalce i veane). Isto tako, Hrvatska koja je deveta receptivna destinacija Europe prema broju odmorinih putovanja svih Europljana, za neka emitivna trita je vie, a za neka manje privlana. Tako je npr. za turiste koji putuju na odmor iz eke, Bosne i Hercegovine, Madarske i Slovenije Hrvatska najprivlanija turistika destinacija, trea je za Talijane, Austrijance i Slovake, a peta za Poljake. Meutim, za Nijemce je deseta destinacija po vanosti, za Francuze trinaesta, a za Britance tek devetnaesta.

17

TURIZAM U HRVATSKOJ Razvitak turizma u Hrvatskoj je bitno vezan i uvjetovan otvaranjem eljeznikih pruga u devetnaestom stoljeu, te razvojem cestovnog prometa i smjetajnih kapaciteta. U Opatiji je 1882. godine vila Angiolina je pretvorena u hotel; 1884 se otvara hotel Kvarner, a 1894 hotel Therapia u Crikvenici. Turistiki se promet sve vie biljei i u drugim mjestima: Novom Vinodolskom, Kraljevici, Lovranu, Selcima, Rabu. Osnivaju se i turistika drutva i savezi (Regionalni turistiki savez za Istru 1907. godine). U Dalmaciji se ve 1868. osniva Higijeniko drutvo u Hvaru, a 1889. se osniva Planinsko i turistiko drutvo Liburnija . Godine 1909. se osniva Pokrajinski savez za promicanje saobraanja stranaca u Dalmaciji, te 1902. hotel Bristol a !843 Komisija za poljepavanje grada Zadra. Godine 1893. u Dubrovniku je otkriven spomenik Gunduliu, a hotel Imperial otvoren 1897. Godine 1914. se osniva Savez hrvatskih kupalita na Jadranu koji obuhvaa sva turistika drutva u Hrvatskom primorju. Na Plitvikim jezerima je 1895. otvoren hotel na Velikoj Poljani, a 1912. se u Zagrebu osniva Drutvo za poljepavanje Plitvikih jezera, te 1913. Drutvo za promet stranaca, a jo prije toga u Samoboru, 1886. takoer Drutvo za poljepavanje Samobora.Turistikog mjesta odnosno nunost njegovog daljeg osmiljavanja i obogaivanja potvruje i pravna legislativa iz tog vremena. Tako su npr. temeljem Zakona o zdravstvu iz 1906. godine na teritoriju AustroUgarske, naziv priznatih morskih ljeilita stekla neka ve afirmirana mjesta: Opatija, Loinj, Crikvenica, Dubrovnik i Cavtat. Slijedom toga, Kraljevina Jugoslavija donijela je Pravilnik o proglaavanju turistikih mjesta 1936. godine. Zakanjela i tek djelomina reakcija na te apele imala je nesumnjivo tetne posljedice za turistiku praksu, posebice u Hrvatskoj. Neodreeni pravni turistikih mjesta status bio je ozbiljna konica razvitka, to su izbjegle neke zemlje odluivi se za razvoj turistike djelatnosti, proteui specijalne turistike propise ne samo na turistika mjesta, ve i na ira podruja, posebno priobalne regije (Francuska, panjolska, Portugal, Turska, itd.). Vanost turizma za Hrvatsku Turistiko-gospodarska djelatnost je jedna od vanih gospodarskih djelatnosti u RH. Njezin uspjean razvoj je osnovica za razvitak i drugih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj, te njezino ukljuivanje u europske i svjetske turistike tijekove. Zbog vanosti koju turizam ima u Hrvatskoj potrebno je postaviti pravilnu dijagnozu dosadanjeg razvoja, te utvrditi komparativne prednosti kojima zemlja raspolae, i to prije svega u odnosu na druge zemlje Europe. U tom kontekstu osobito je vano da se uoi postojanje nekoliko globalnih strategija razvoja turizma na europskom podruju kao npr.: maritimna kontinentalna razvoj zimskog i ljetnog turizma tranzitna strategija razvoja turizma razvoj zdravstvenog turizma.

18

Polazei od tih strategija te od specifinosti glede prirodnih i kulturnih ljepota i ljudskih potencijala kojima Hrvatska raspolae mogue je razvijati Hrvatski turizam. Osim ovih strategija za uspjean razvoj turizma u naoj zemlji vano je i koritenje drugih strategija koje su bitne pretpostavke europeizacije hrvatskog turizma i cjelokupnog gospodarstva. Tu je prvenstveno vano da Hrvatska koristi sljedee strategije razvoja: strategija u normativima i standardima prostora, kadrova i opremljenosti marketinke strategije ponude i potranje menaderske strategije telekomunikacijske strategije informacijske strategije.

Kada govorimo o vanosti hrvatskog turizma, i uz injenicu da se vikovima ostvarenim u turizmu djelomino kompenzira veliki deficit robne razmjene, vano je sagledati i pitanje konkurentnosti. Konkurentnost je vano sagledati u odnosu na druge popularne turistike zemlje i to poglavito u odnosu na one koje imaju izlaz na Mediteransko more i Crno more. Konkurentnost turistikih sektora tee je vrednovati od ostalih iz razloga to se turistike destinacije meusobno razlikuju i to kvaliteta turistikih usluga ovisi o mnogobrojnim imbenicima - infrastrukturi, okoliu, otvorenosti trgovine, kulturi zemlje i sveukupnom drutvenom okruenju. Svjetsko vijee za putovanja i turizam, odnosno meunarodni forum turistike industrije, izraunava nekoliko indeksa konkurentnosti koji oslikavaju te imbenike u vie od 200 zemalja: indeks konkurentnosti cijena indeks infrastrukture indeks okolia indeks otvorenosti indeks razvijenosti drutva indeks ljudskih potencijala

Indeks konkurentnosti cijena je ponderirani prosjek indeksa hotelskih cijena, indeksa pariteta kupovne moi, prilagoenog indeksa potroakih cijena i poreza na promet robe i usluga. Indeks infrastrukture mjeri konkurentnost infrastrukture i izraunava se na temelju informacija o kvaliteti prometnica, dostupnosti poboljanih zdravstvenih objekata, vode za pie i eljeznice. Indeks okolia izraunava se temeljem gustoe naseljenosti, emisije ugljinog dioksida i broja ratificiranih ugovora o okoliu. Trendovi u turizmu Hrvatske Na temelju analize mnogobrojnih radova s podruja turizma, u budunosti se oekuju sljedei trendovi na podruju turizma: globalizacija turizma povezivanje turistikih operatora i velikih lanaca hotela bra evolucija turistikoga trita uvoenje novih tehnologija utemeljenih na e-commerceu i izravnim interakcijama ponude i potranje

19

one-to-one marketing, odnosno marketing izravnih odnosa s klijentima (customer relationship) marketing database menadment Website-ovi umjesto turistikih informacijskih centara izravni on-line marketing novo distribucijsko umreavanje i bri sustavi bukiranja ekoturizam

Hrvatska kao tradicionalno orijentirana turistika zemlja, u kojoj je turizam glavni generator gospodarskog razvoja mora drati korak sa nadolazeim trendovima kako bi i dalje mogla opstati na tritu konstantno poveavajui svoju konkurentnost. U nastavku je dan pregled tendencija kretanja turizma Hrvatske s razliitih aspekata da bi se utvrdilo kakvo je bilo njegovo stanje i kakvo je ono danas. Turizam, kao djelatnost, u cjelokupnom gospodarstvu Hrvatske ima vrlo vanu ulogu, a esto se spominje kao uzdanica naeg razvoja. U razdoblju od 1994. do 2002. godine hrvatski turizam bio je pod snanim utjecajem ratnih dogaaja te potekoama poslijeratnog oporavka. Stoga je, nakon 1995. godine bilo potrebno vratiti povjerenje u Hrvatsku kao sigurnu turistiku destinaciju te se prilagoditi nastaloj promjeni svjetske turistike potranje. Hrvatska je 1990. godine bila srednje razvijena turistika destinacija i imala oko 7% udjela po broju ostvarenih noenja. No, kako hrvatski turizam od tada gubi na konkurentnosti u posljednjem desetljeu je smanjio trini udio u svjetskom turizmu kao i na tritu Mediterana. Tako se njezin udio u 2000. godini, na istom tritu Mediterana, smanjio za gotovo tri puta. Udio turizma u BDP-u vrlo je mali s obzirom na vanost turizma i njegove potencijale za razvoj gospodarstva Hrvatske. Tako je 1995. godine udio turizma u BDP-u iznosio 2,1% dok je 2002. godine taj udio iznosio 3%. Iako se poveavao kroz godine, radi se o vrlo malom udjelu koji jo uvijek nije dosegao prijeratnu razinu, koja je 1990. godine iznosila 4%. Ipak, udio turizma u BDPu svakako nije jedini pokazatelj njegove vanosti i uspjenosti, kao drugi pokazatelj moe se uzeti u obzir udio deviznog prihoda u BDP-u. Kada se govori o deviznom prihodu od turizma u Hrvatskoj kao stavci u platnoj bilanci, potrebno je naglasiti da se uz njega jo nalaze rashodi (potronja domaih turista u inozemstvu) i neto devizni prihod (koji se dobiva oduzimanjem prethodno navedene stavke). Udio deviznog prihoda od turizma u BDP-u 2002. godine bio je 17%, dok je taj udio u 19995. godini iznosio 7,2%. Prema sluenoj metodologiji, u koju ulaze hoteli i restorani, broj zaposlenih u turizmu ini mali dio u broju ukupno zaposlenih. Naime, u promatranom razdoblju kod broja zaposlenih nisu bile prisutne vee oscilacije (39.000-43.000 zaposlenih). Tako je npr. U 2002. godini u Hrvatskoj zabiljeeno 1.060.100 zaposlenih u poslovnim subjektima, od ega ih je blizu 40.000 bilo zaposleno u turizmu, to ini samo 3% ukupno zaposlenih. Prve poslijeratne 1996. godine bilo je 46% manje zaposlenih u odnosu na 1990. godinu. U osamdesetima, kada je hrvatski turizam bio na vrhuncu svoje uspjenosti, bilo je oko 80 tisua zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu, to nam govori da se ve u spomenutoj 1996. godini broj zaposlenih u toj djelatnosti prepolovio. Kod udjela zaposlenih turistikih djelatnika u broju ukupno zaposlenih u RH nije bilo veih promjena i to djelomino zbog smanjenja broja ukupno zaposlenih i zbog injenice da je taj udio uvijek bio ispod 7%. Sa smanjenjem broja zaposlenih u turizmu, dolo je do poveanja neto plaa u toj djelatnosti, ali usprkos tome, prosjene neto plae konstantno su ispod prosjeka Hrvatske. U 1995. godini, kao zadnjoj ratnoj godini, u Hrvatskoj je zabiljeeno 2.4 milijuna dolazaka turista, to je 29% manje nego 1994. godine. Karakteristino za 1995. godinu jest injenica da je to zadnja godina u kojoj je,

20

u strukturi dolazaka turista, zabiljeen poprilino mali udio dolazaka stranih turista, svega 54%. U godinama koje su slijedile nakon, udio dolazaka stranih turista poveavao se (sa izuzetkom 1999. godine) pa je tako 2002. godine taj udio iznosio 83%. Za obje godine (1995. i 1999.) razlog smanjenom broju dolazaka stranih turista bio je rat, dok se kod domaih turista biljei stagnacija uzrokovana relativno niskim ivotnim standardom. U 2002. godini zabiljeeno je 8,3 milijuna dolazaka turista i u razdoblju od 1994. godine do 2002. godine, ukupan broj dolazaka turista rastao je po prosjenoj stopi od 10,8%, s time da je za dolaske stranih turista ta stopa iznosila 13,5%, a za domae turiste 2,5%. Koliki je to pozitivni pomak u poveanju ukupnog broja dolazaka, pokazuje i podatak da je ukupan broj dolazaka turista u 2002. godini dostigao razinu od 98% dolazaka u 1990. godini, odnosno 79% dolazaka u 1987. godini, kada je ukupno zabiljeeno najvie dolazaka. Veina uzronoposljedinih veza gore navedenih, vrijedi i za noenja turista. Ukupan broj ostvarenih noenja u razdoblju 1994.-2002. godine, rastao je po prosjenoj stopi od 10,3%, a za ostvarena noenja stranih turista ta stopa iznosila je 12,1%, te za domae turiste 1,4%. Kako podatak za ukupan broj dolazaka turista, tako i podatak za ukupno ostvarena noenja u 2002. godini pokazuje da je od zavretka rata do 2002. godine postignut znaajan uspjeh turizma u Hrvatskoj. Naime, u 2002. Godini ukupno je ostvareno 85% noenja iz 1990. godine tj. 65% noenja iz 1986. godine kada je ostvareno najvie noenja. Implikacija trendova turizma EU na Hrvatsku Hrvatska s 5,8 milijuna inozemnih dolazaka, sudjeluje sa svega 1,5% u meunarodnim turistikim dolascima Europe i 2,9% u receptivnom turizmu europskog Sredozemlja te zauzima tek esto mjesto u toj regiji. Prema preliminarnim podacima HNB-a, u 2004. godini, ostvaren je bruto devizni prihod od turizma u iznosu od 6,9 milijardi USD-a, to je 9,4% vie u odnosu na prethodnu godinu. Na taj iznos utjecala je deprecijacija dolara prema euru koja je iznosila 9,9%. Meutim, kada se ostvareni devizni prihod analizira u eurima (5,7 milijardi eura) onda se zakljuuje da je taj iznos gotovo isti kao prethodne godine. tovie, neto devizni prihod od turizma je u 2004. godini, uslijed poveanih rashoda od 13,4% ak i manji za 1,6% (u eurima).

21

Tablica 3: Noenja turista u Hrvatskoj za razdoblje 1999.-2005.

Izvor: hgk.biznet.hr Tablica nam prikazuje tendenciju kretanja noenja od 1999-II.2005. i to posebno za domae, a posebno za strane goste, kao i kretanja noenja gostiju iz pojedinih zemalja. Iz tablice je takoer vidljivo da je u prva dva mjeseca 2005. godine u odnosu na prva dva mjeseca 2004. godine dolo do pada ukupnog broja noenja za 7%. Uzrok tome je u padu domaih noenja za 8% i stranih za 5%. Kada je rije o stranim noenjima gostiju najvei porast noenja biljee gosti iz Velike Britanije, Slovake i Bosne i Hercegovine, a najvei pad noenja gosti iz Nizozemske, Poljske i Kanade. Trendovi koji se javljaju kod europskog turizma imaju utjecaj na implikacije i na turizam Hrvatske. Kada je rije o tome vano je naglasiti da je u strukturi ukupnog turistikog prometa u Hrvatskoj devedesetih godina bilo vie od dvije treine inozemnih turista, od kojih oko 95% Europljana. Upravo zbog te vanosti koju Europa ima za hrvatski turizam prethodno su navedeni podaci o dolascima, noenjima i prihodu od turizma koji su preteno ostvarili turisti iz pojedinih europskih zemalja. Kada je rije o hrvatskom turizmu treba napomenuti da on sudjeluje s oko 2% u europskom turistikom prometu. Da bi Hrvatska mogla slijediti europske trendove potrebno je izvriti daljnju privatizaciju, restrukturirati turistiko gospodarstvo, poveati kvalitetu (vodei se naelom vrijednost za novac), razviti individualno ili pak korporativno poduzetnitvo, poboljati prometnu infrastrukturu. Treba naglasak staviti na restrukturiranje i izgradnju obiteljskih hotela, pansiona, kampova, turistikih agencija s relativno malim brojem zaposlenih djelatnika, te na hotele i druga turistika poduzea koja e poslovati po naelu kooperacija na europskom i svjetskom tritu. Nune su promjene i u strukturi turistike ponude Hrvatske prema Europi te je potrebno promijeniti iskljuivo sezonski karakter poslovanja, to je mogue kroz razvoj razliitih vidova turizma. 22

Perspektivno gledajui, najbitnije je da Hrvatska intenzivira svoje ukljuivanje u EU, jer e joj to dati izvanrednu ansu za jo bri razvoj turizma, kao i implementacije europskih standarda u turizmu.

23

ZAKLJUAK U ovom radu istraivali smo suvremene tendencije u razvoju turizma u EU i njihove implikacije na razvoj turizma u RH te smo istraivanjem obuhvatili globalne tendencije u kretanju turistikog prometa EU u zadnjih desetak godina te njihovim reperkusijama na razvoj turizma u Hrvatskoj. Istraivanje je pokazalo da je EU po trendovima rasta trita u svjetskim razmjerima postala vodea regionalna ekonomska zajednica jer sudjeluje u svjetskom turistikom prometu sa vie od 60%, u Europi vie od 75%. Treba istai da se turizam u EU u posljednjem desetljeu razvijao paralelno sa ekonomskim razvojem EU i njenih lanica s jedne strane, a s druge strane s proirenjem EU najprije od 12 lanica na 15 lanica 1995.godine, a potom od 15 lanica na 25 lanica 2004. godine te posljednje godine pridruile su joj se jo Rumunjska i Bugarska. Naravno da je ekonomski razvoj u tom desetljeu, usprkos odreenim recesivnim ekonomskim kretanjima, imao vrlo velike pozitivne utjecaje na razvoj turizma u EU, a istovremeno da je irenje EU na 25 lanica bitno povealo turistiko europsko trite, kako unutar EU tako i izvan nje. Isto tako, po indeksu konkretnosti, ide u jedno od mjerljivijih turistikih destinacija, osobito u podruju Mediterana. Prema procjenama svjetske turistike organizacije (WTO), EU e perspektivno do 2020. godine imati jednu od najveih stopa rasta turizma u svijetu od 4%, a Hrvatska to mora iskoristiti da sa svojim prirodnim, ljudskim i kapitalnim resursima, kao i dodatnim investiranjem, privue to vie turista iz EU, kao i da postane, sa svojim standardima i normativima te kvalitetom, vodea turistika destinacija u Europi i svijetu na dui vremenski period.

24

LITERATURA KNJIGE 1. Bokovi, D., erovi, S.: Hrvatski turizam na pragu XXI. stoljea (Tourism in Croatia onthe treshold of 21st century), knjiga odabranih radova, IV. znanstveni i struni skup s meunarodnim sudjelovanjem, Pore, 28.-29. listopada 1999. 2. Mileta, V.: Leksikon Europske Unije, Politika Misao, Zagreb. 2003. 3. Mintas-Hodak, Lj.: Uvod u Europsku Uniju, Zbornik radova, MATE d.o.o., Zagreb 2004. 4. Vizjak, A.: Hrvatski turizam u europskoj i svjetskoj turistikoj razmjeni, Hotelijerski fakultet, Opatija,1998. 5. Vukovi, I.: Meunarodna ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2000. 6. Vukovi, I.: Europska ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2004. ASOPISI 1. Hendija, Z.: Struktura inozemnih gostiju u Hrvatskoj 2007. godine i usporedba s 1987. godinom turizam u brojkama, Turizam 56 (2), pp. 232-233., 2008. 2. Hendija, Z.: Turizam Europske unije 2005. godine - turizam u brojkama, Turizam 55 (3), pp. 366-367., 2007. 3. Hitrec, T.; Hendija, Z.:Novi pomaci u turistikoj politici Europske unije, Ekonomska misao i praksa, br. 9, 2000. 4. Vukovi, I.: Suvremeni trendovi u razvoju turizma u Europskoj uniji i implikacije na Hrvatsku, Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 35-55, 2006 http://hrcak.srce.hr/61770 5. Vukovi, I., Hrvatin S.: Razvoj turizma u Europi i njegove daljnje strategije razvoja, Ekonomska misao I praksa, Vol. 7, No. 2, p.p. 115-140., 1998. 6. The European leisure travel industry, travel and tourism intelligence, March, 2003, Mintel InternationalGroup Ltd, London, Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 35-55, 2006. http://www.sete.gr/files/Media/Egkyklioi/2009/EuropeanLeisureTravelIndustryEurope %202.pdf INTERNET 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Entereurope - vodi za informacije o Europskoj uniji www.entereurope.hr Eurostat http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/ Geografija www.geografija.hr Grad Varadinwww.varazdin.hr Hrvatska gospodarska komora www.hgk.biznet.hr Hrvatska narodna banka www.hnb.hr Masmedia www.masmedia.hr Poslovni forum www.poslovniforum.hr Tourism statistics in EU http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Tourism_statistics 10. Tourism trends in EU http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Tourism_trends

25