1 OPĆE SMJERNICE 2 PROSTORNA ... - scsr.pravo.unizg.hr

Studenti s invaliditetom

MEĐUNARODNAMOBILNOSTSTUDENATA6Urednica: Martina Ferić Šlehan

Autori:Vesna Čavić, Thomas Farnell,Martina Ferić Šlehan,Nataša Pavlović, Daria Vučijević



Ovaj projekt financira se uz potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava stajališta autora, te stoga Europska komisija ne snosiodgovornost za bilo kakvo korištenje informacija sadržanih u publikaciji.

This project has been funded with support from the EuropeanCommission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Popis članova projektnog konzorcija 1. Hrvatski partneri: Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studentski zbor, Institut za razvoj obrazovanja2. EU partneri: Sveučilište Aarhus (Danska), Sveučilište Göteborg (Švedska), Sveučilište Masaryk (Češka), Sveučilište Strathclyde (Velika Britanija)

158757-TEMPUS-1-2009-1-HR-TEMPUS-JPGR.

www.eduquality-hr.com

1 OPĆE SMJERNICE

2 PROSTORNA PRISTUPAČNOST

3 PRISTUP INFORMACIJAMA I USLUGAMA

4 IZVOĐENJE NASTAVE I ISHODI UČENJA

5 MENTORSTVO I KONZULTACIJE

6 MEĐUNARODNA MOBILNOST STUDENATA

7 SLOBODNO VRIJEME

8 PSIHOSOCIJALNE POTREBE STUDENATA

6

MEĐUNARODNAMOBILNOSTSTUDENATA


Urednica:Martina Ferić Šlehan

Autori:Vesna Čavić, Thomas Farnell, Martina Ferić Šlehan, Nataša Pavlović, Daria Vučijević

6

Knjiga-6_Fin1.qxd:Layout 1 3/21/12 7:18 PM Page 1

Izdavač: Sveučilište u Zagrebu

Urednica zbirke priručnika “Studenti s invaliditetom”: Lelia Kiš-Glavaš

Urednica: Martina Ferić Šlehan

Lektura: Vlatka Kranželić

Grafička priprema: ABS95 d.o.o.

Tisak: Offset NPGTO d.o.o.

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 802686

ISBN 978-953-6002-63-4 (cjelina)

ISBN 978-953-6002-60-3 (6)

∂ Sva prava pridržana.

Cjelokupnom izvedbom (sadržajem i strukturom sadržaja, grafičkom pripremom, tiskom iopremom) ova je serija priručnika prilagođena za korištenje osobama s invaliditetom.Naslovi priručnika prepisani su na hrvatsku brajicu, a brajični taktemi standardnih suMarburg Medium dimenzija.Pojmovi koji se koriste u ovome priručniku, a koji imaju rodni značaj, bez obzira na to koristeli se u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Knjiga-6_Fin1.qxd:Layout 1 3/28/12 8:15 AM Page 2



O priručnicima

Ovaj je priručnik dio zbirke priručnika nadnaslova“Studenti s invaliditetom” koja je nastala u okviruTempus projekta (u kategoriji združenih projekata)“Education for Equal opportunities at CroatianUniversities − EduQuality” (Nr: 158757-TEMPUS-1-2009-1-HR-TEMPUS-JPGR) nositelja Sveučilišta uZagrebu.

Svrha priručnika je doprinos izjednačavanjupristupa visokom obrazovanju studentima sinvaliditetom informiranjem, educiranjem isenzibiliziranjem sveučilišnih nastavnika, stručnog iadministrativnog osoblja na rektoratima,fakultetima i akademijama o specifičnimpotrebama studenata s invaliditetom u sustavuvisokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Studentima s invaliditetom smatramo studente soštećenjima vida i sluha, motoričkimporemećajima, kroničnim bolestima, specifičnimteškoćama učenja (disleksija i ADHD) te studente sapsihičkim bolestima i poremećajima. Svrstavajućiove studente u skupinu studenata s invaliditetomnikako nam nije bila namjera stigmatizirati ih ilietiketirati, nego ukazati na potrebu prilagodbeakademskih sadržaja njihovim mogućnostima iprezentirati neke primjere takvih prilagodbi.

U izradi priručnika sudjelovali su predstavnici svihpartnerskih institucija u Projektu: akademsko,stručno i administrativno osoblje sa Sveučilišta u


Zagrebu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zadru,Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Dubrovniku,predstavnici studenata sa i bez invaliditetaHrvatskoga studentskog zbora, predstavnik Institutaza razvoj obrazovanja te svojim velikim iskustvomu pružanju potpore studentima s invaliditetom, ali ikonkretnim smjernicama i savjetima, stručnjaci snaših inozemnih partnerskih institucija: AarhusUniversity, Masaryk University, University ofStrathclyde i University of Gothenburg.

Pojedinačno priručnici uglavnom pokrivaju važnapodručja svakodnevnog akademskog životastudenata definirajući ih i ukazujući na njihovuvažnost u stjecanju potrebnih profesionalnihkompetencija. Istovremeno, oni svojim sadržajemukazuju na prepreke koje mogu postojati u odnosuna dostupnost studentima s invaliditetom, ali inastoje definirati preduvjete kojima bi se preprekešto jednostavnije prevladale, pazeći pritom da sene kompromitiraju definirani akademski standardi.Ukazujući na prava svih studenata na jednakpristup obrazovanju i predlažući mjere kojima ječesto na vrlo jednostavan način i bez dodatnihfinancijskih sredstava moguće izjednačitimogućnosti studentima s invaliditetom u visokomobrazovanju, približavamo se i nastojanjima da sedefiniraju jasni standardi pristupačnosti za ovuskupinu studenata na nacionalnoj razini.

Koristim ovu priliku kako bih zahvalila svima kojisu sudjelovali u izradi ovih priručnika, direktno iliindirektno, a posebice bivšim, sadašnjim, ali i

Urednica

Autori


budućim studentima s invaliditetom koji su, i kojiće, svojom upornošću, hrabrošću, strpljivošću ivelikom motivacijom, ali i ukazujući na potrebe inajjednostavnije načine zadovoljenja tih potreba,graditi toliko potreban sustav potpore studentima sinvaliditetom u visokom obrazovanju u RepubliciHrvatskoj. Ipak, njihovi bi napori bili uzaludni bezčitavog niza sveučilišnih nastavnika, stručnjaka izaposlenika u administraciji koji su bez postojanjajasnih smjernica, ali vodeći se empatijom i željomza unapređenjem sustava, omogućili da potporastudentima s invaliditetom zaživi u praksi. Vjerujemda će im ovi priručnici omogućiti jasnije i sustavnobuduće djelovanje.

Lelia Kiš-Glavaš, voditeljica projekta

Urednica

doc. dr. sc. Martina Ferić Šlehan, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Autori

Vesna Čavić, prof., Edukacijsko-rehabilitacijskifakultet Sveučilišta u Zagrebu

Thomas Farnell, MA, Institut za razvoj obrazovanja

doc. dr. sc. Martina Ferić Šlehan, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu




Recenzentice

Predgovor

doc. dr. sc. Nataša Pavlović, Filozofski fakultetSveučilišta u Zagrebu

Daria Vučijević, dipl. oec., Sveučilište uDubrovniku

Recenzentice

prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš, redovita profesorica naOdsjeku za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju,Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište uZagrebu

prof. dr. sc. Mirjana Lenček, izvanrednaprofesorica na Odsjeku za logopediju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. Ljubica Pribanić, izvanrednaprofesorica na Odsjeku za oštećenja sluha,Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište uZagrebu




Predgovor

Priručnik koji je pred vama pokušao je dati nekeodgovore na pitanja vezana uz međunarodnumobilnost studenata te posebice studenata sinvaliditetom.

U uvodnom dijelu istaknuto je mjesto kojeakademska mobilnost danas ima u društvu.

Slijedi poglavlje o važnosti međunarodnemobilnosti studenata, u kojem se govori oakademskoj mobilnosti kao političkom ciljuEuropske unije, važnosti akademske mobilnosti zapojedince, institucije i društvo u cjelini te seotvaraju neka pitanja vezana uz preprekeakademskoj mobilnosti kao i mogućnostiuklanjanja nejednakosti.

U poglavlju “Međunarodna mobilnost: pregledpostojećih dokumenata/inicijativa u RepubliciHrvatskoj” navode se napori koji su dosad učinjenina nacionalnoj razini s ciljem omogućavanjameđunarodne mobilnosti kao i napori učinjeni narazini hrvatskih sveučilišta. Isto tako daje se pregledmogućnosti međunarodne mobilnosti u RepubliciHrvatskoj.

Poglavlje istog naziva kao i priručnik,“Međunarodna mobilnost studenata”, daje preglednačina reguliranja odlazne i dolazne mobilnosti nahrvatskim sveučilištima, govori o načinimaoglašavanja informacija o mobilnosti osobama i


Predgovor

tijelima zaduženim za međunarodnu mobilnost teo oblicima pomoći i potpore koje odlazni i dolaznistudenti mogu dobiti na hrvatskim sveučilištima.Također je kratko opisano iskustvo Sveučilišta uZagrebu (jedino iskustvo svih hrvatskih sveučilišta)s prihvatom strane studentice s invaliditetom nameđunarodnu razmjenu kao i iskustva stranihpartnera na projektu. Navodi se i kako hrvatskasveučilišta surađuju s resursima u zajednici kaopotencijalnim partnerima u pružanju pomoći ipotpore studentima s invaliditetom.

I na kraju slijedi poglavlje s korisnim savjetimakako se pripremiti za dolazak studenta sinvaliditetom, odnosno kako pomoći studentu sinvaliditetom da se što bolje pripremi za odlazak nameđunarodnu mobilnost.

Ovom prilikom zahvaljujem studentima MarinuKraljeviću, Sunčici Frković i Nini Zavašnik koji su snama podijelili svoja iskustva međunarodnemobilnosti, Romanu Baštijanu koji je vodio intervjus Ninom Zavašnik, Mirjani Zubak koja je učiniladostupnim informacije o Sveučilištu u Zagrebu,koordinatorima projekta na Sveučilištu u Rijeci,Sveučilištu u Splitu, Sveučilištu u Zadru, Sveučilištuu Dubrovniku i Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayerau Osijeku te Uredu za međunarodnu suradnjuSveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

S nadom da će ovaj priručnik biti koristan u radu,

Martina Ferić Šlehan, urednica


11

15

31

45

93

129

133

135

143

Sadržaj

UVOD

VAŽNOST MEĐUNARODNE MOBILNOSTI STUDENATA

MEĐUNARODNA MOBILNOST:PREGLED POSTOJEĆIH DOKUMENATA/INICIJATIVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

MEĐUNARODNA MOBILNOST STUDENATA

KORISNI PRAKTIČNI SAVJETI

ZA KRAJ

POJMOVNIK

LITERATURA

BILJEŠKE O IZVORIMA LITERATURE



UVOD



13



Akademska mobilnost u zadnjih je nekolikodesetljeća postala vrlo važna politika Europskeunije. Poticanje internacionalizacije visokogobrazovanja općenito, a posebno međunarodnemobilnosti studenata i nastavnika, također je postaobitan element nacionalnih politika visokogobrazovanja i samih visokih učilišta (Kelo isuradnici, 2006). Nadalje, akademska mobilnostpostavljena je kao jedan od temeljnih elemenataBolonjskog procesa* te osnova za uspostavljanjeEuropskoga prostora visokog obrazovanja(Berlinsko priopćenje, 2003; Leuven Communiqué,2009).

Na globalnoj razini početak 21. stoljeća obilježenje dramatičnim rastom broja međunarodnomobilnih studenata - 2007. godine 3 milijunastudenata studiralo je izvan svoje zemlje, što uusporedbi s 1,74 milijuna 1999. predstavlja porastod 72,4%. SAD prednjači u međunarodnomobrazovanju jer privlači 20% svih mobilnihstudenata u svijetu. Nakon SAD-a slijede VelikaBritanija s 12%, Njemačka s 9%, Francuska s 8% teAustralija sa 7% međunarodnih studenata (OECD,2009).

Ipak, kad se radi o Europi, ukupan je postotakstudenata upisanih na studij u inozemstvu nizak(2,7% europskih studenata studiralo je uinozemstvu tijekom 2007. godine), iako je uodređenim zemljama Europe taj postotak znatnoveći (Island 16%, Irska 10%, Norveška 6%,Švicarska 5%) (UNESCO, 2009).

* Promicanje mobilnostiprevladavanjem zaprekaslobodnom kretanju,posebice (1) studentima:dati priliku za učenje,omogućiti im pristupstudiju i relevantnimslužbama; (2) nastavnicima,istraživačima iadministrativnom osoblju:priznati i valorizirativrijeme koje su proveli uEuropi istražujući,predajući ili učeći, bezprejudiciranja njihovihstatutarnih prava (Bolonjskadeklaracija, 1999.)public.mzos.hr/fgs.axd?id=16885


U Republici Hrvatskoj, temeljem podatakaprikupljenih istraživanjem koje je proveloMinistarstvo znanosti, obrazovanja i športa usiječnju 2010. godine, visoka učilišta u RepubliciHrvatskoj u akademskoj godini 2011/2012.procjenjuju da će imati ukupno 1036 odlaznihmobilnih studenata1. Podaci Državnog zavoda zastatistiku RH govore kako je u akademskoj godini2009/2010. na visokim učilištima u RH-u studiraloukupno 175.739 studenata. To bi značilo daplanirana odlazna mobilnost iznosi oko 0,6%ukupnog broja studenata2 što je daleko od općegcilja zemalja Bolonjskog procesa. Kada se govori odolaznoj mobilnosti, podaci koje je prikupiloMinistarstvo znanosti, obrazovanja i športa u lipnju2010. predviđaju kako će na visoka učilišta u RH uakademskoj godini 2011/2012. doći 320 stranihstudenata, od kojih većina u okviru programaERASMUS3.

Zbog niske razine mobilnosti zemlje potpisniceBolonjskog procesa postavile su za cilj da do 2020.godine 20% europskih studenata provede određenorazdoblje studija u inozemstvu (Leuvenskopriopćenje, 2009).

UVOD

14


VAŽNOST

MEĐUNARODNE

MOBILNOSTI

STUDENATA



17



Što je akademska mobilnost?

Pojam “akademska mobilnost” odnosi se naboravak studenata ili nastavnika visokih učilišta nadrugome visokom učilištu u svrhu studija. Pojam seprimarno odnosi na međunarodnu mobilnost(boravak na visokom učilištu izvan matičnezemlje), ali može se odnositi i na period studiranjana drugome visokom učilištu u matičnoj zemlji.Pojam se može odnositi na kratke programerazmjene (npr. razdoblje od jednog semestra ilijedne akademske godine koje se onda priznaje namatičnoj instituciji) ili na cjelovite studijskeprograme koji završavaju dodjelom diplome (eng.degree programme) (Institut za razvoj obrazovanja,2011).

Kada se govori o “mobilnosti mladih” u kontekstuEuropske unije, pojam akademske mobilnostitakođer se može definirati u kontekstu širem odsamog studiranja: odnosi se i na boravak u nekojdrugoj zemlji radi radne prakse, rada u zajednici ilidodatne izobrazbe u kontekstu cjeloživotnogučenja (EU Recommendation, 2006). Osim fizičkemobilnosti također postoji, tzv. virtualna mobilnost,odnosno korištenje informacijsko-komunikacijskihtehnologija za razvoj partnerstva ili “razmjene nadaljinu” s mladima u drugim zemljama kao dioobrazovnih projekata, osobito u kontekstu škola(ibidem).


VAŽNOSTMEĐUNARODNEMOBILNOSTISTUDENATA

Što je akademskamobilnost?

Akademskamobilnost kao politički cilj uEuropskoj uniji

Akademska mobilnost kao politički cilj u Europskoj uniji

U Europskoj uniji akademska mobilnost nije važnasamo u kontekstu prava slobodnog kretanja kojepripada svim europskim građanima nego onapridonosi i ostvarivanju političkih ciljeva Europskeunije, kao što su njegovanje osjećaja pripadnostiEuropi kod građana, promicanje socijalne iprofesionalne integracije te osiguravanjekonkurentnosti europskoga gospodarstva uglobaliziranom okruženju (EU Conclusions, 2008).

Prema Europskoj povelji kvalitete za mobilnost (EURecommendation, 2006), izgradnja “Europskogprostora znanja” prioritet je Europske unije, dokupravo kroz obrazovanje Europljani mogu stećizajedničke kulturne reference koje će biti osnovaeuropskoga građanstva i ujedinjene Europe upolitičkom smislu. Također, Povelja naglašava dasu, u kontekstu međunarodnoga gospodarstvatemeljenog na znanju, otvorenost prema stranimkulturama i sposobnost rada i obrazovanja uvišejezičnim sredinama nužni za konkurentnosteuropskoga gospodarstva. Preduvjet je takvihsposobnosti međusobno otkivanje raznolikostizemalja Europe te povećanje međusobnihkontakata i razmjene znanja i iskustava međugrađanima Europe.

Povelja postavlja za dugoročan cilj boravak udrugoj europskoj zemlji kao pravilo za sve mlade uEuropi. Kako bi se postigao taj cilj, Povelja navodi

18


kako je neophodno u svim državama članicamaEU-a izraditi mjere za poticanje mobilnostiučenika, studenata, istraživača i općenito mladih isvih drugih koji su uključeni u obrazovni proces(uključujući nastavnike). Konkretno, u područjuvisokog obrazovanja Povelja preporučuje državamačlanicama EU-a da svaki student u visokomobrazovanju dobije priliku provesti razdoblje svogstudija u inozemstvu kroz studijsku razmjenu,program izobrazbe ili radnu praksu. Odgovornostje visokih učilišta da osiguraju da ovakva razdobljamobilnosti postanu integralan dio studijskihprograma (EU Recommendation, 2006).

Upravo zbog gore spomenute važnosti mobilnostipokrenut je europski program za akademskumobilnost ERASMUS. Program je pokrenut 1987.godine i postao je najveći program Europske unijeza visoko obrazovanje preko kojega 200.000europskih studenata na godinu studira uinozemstvu. Od početka provedbe programa padosad u ERASMUS-u je sudjelovalo više od 2,2milijuna europskih studenata, a od 1997. do danastakođer je 250.000 nastavnika i administrativnogosoblja sudjelovalo u programima razmjene. Sgodišnjim budžetom od 450 milijuna eura, uERASMUS-u sudjeluje više od 4000 visokih učilištaiz 33 europske zemlje (European Commission,2011a).

Bilješke



19



Važnost akademske mobilnosti za pojedince, institucije i društvou cjelini

Važnost akademske mobilnosti za pojedince, institucije i društvo u cjelini

Osim političke važnosti akademske mobilnosti uEuropskoj uniji, mobilnost studenata donosipozitivne pomake na individualnoj, institucionalnoji široj društvenoj razini (ESIB, 2007).

Među svim pozitivnim rezultatima mobilnosti naindividualnoj razini, onaj koji se najviše naglašavajest da iskustvo boravka u drugoj zemlji možepovećati zapošljivost pojedinca i time povećatinjegove mogućnosti za zapošljavanje nameđunarodnom tržištu rada (EU Conclusions,2008; ESIB, 2007). Naime promjene na tržištu rada,ali i u svim područjima društva zbog globalizacijeznače da studenti moraju steći nova znanja kako bimogli uspješno sudjelovati u današnjem društvunakon što diplomiraju. Te se vještine najbolje mogusteći u okruženju u kojem su nastavnici, studenti iadministrativno osoblje svjesni međunarodnihtrendova i spremni sudjelovati u međunarodnimrazmjenama i raspravama (ESIB, 2007).

Što se tiče ostalih pozitivnih rezultata mobilnosti naindividualnoj razini, izloženost drugim kulturama ijezicima također razvija uzajamno (ilimeđukulturalno) razumijevanje građana, promičesolidarnost, razmjenu ideja i bolje znanje orazličitim kulturama (EU Recommendation, 2006).Nadalje, studentska mobilnost nudi doživljajdrukčije okoline i iskustva učenja, što potičerazvijanje novih kulturnih, društvenih i akademskih

20


vrijednosti i omogućuje osobni razvoj. Razvijanjeovih sposobnosti također je važno i za društvo jerse povećava razina tolerancije i jača svijest onužnosti borbe protiv svih oblika diskriminacije(ESIB, 2007).

Osim koristi pojedinaca, akademska mobilnostizravno pridonosi razvoju visokog obrazovanja.Mobilni studenti i nastavnici nositelji su novih idejai novih kontakata čime utječu na povećanjemeđunarodne suradnje među visokim učilištima.Oni također omogućuju razmjenu znanstvenihiskustava i pronalazaka, čime se stvaraju okolnostipovoljne za razvoj inovacija te za uvođenje novihsadržaja i metoda u nastavni program i procesučenja. Iskustvo stečeno kroz programe akademskemobilnosti dovodi do propitivanja tradicionalnihpraksi na visokim učilištima, pruža mogućnostusporedbe između institucija i sustava te na tajnačin utječe na razvoj kvalitete visokogobrazovanja i istraživanja (ESIB, 2007).

Osobno iskustvo studenta Marina Kraljevića

student 3. godine preddiplomskog studija Poslovnaekonomija, smjer Menadžment o semestruprovedenom na razmjeni na Karl-Franzenssveučilištu, Graz

Napisati “nešto” o ERASMUSU i o vremenuprovedenom na drugom sveučilištu, u drugom

Bilješke



21




gradu, među drugim ljudima, drugim kulturama, udrugoj atmosferi zaista je nezahvalno. To “nešto”ne može se napisati, staviti na papir ili nekomuobjasniti, to “nešto” mora se proživjeti i vidjeti,osjetiti! Ali biti kolegijalan, barem pokušati prenijetidio iskustava na papir, odnosno na web, unajmanju ruku moja je obveza, ali i znak zahvaleonima koji su to iskustvo učinili dostupnim meni.

Svi problemi koje ste osjetili na svojoj koži dodolaska u to zacrtano mjesto studiranja, svabirokracija s kojom ste se borili, svi izgubljeni živcidolaskom u vaš novi svijet − nestaju. Jedini zadatakkoji imate pred sobom jest izvući maksimum iznadolazećeg vremena u svakom smislu. Prvikontakti općenito su teški, ali prvi kontakt saSveučilištem u Grazu uopće nije bio takav, bašnaprotiv. Cijela mala vojska akademskog osobljazadužena je da vama kao studentu sve budepodređeno, lako dostupno, brzo shvatljivo ijednostavno upotrebljivo. Prvi dojam... Hm, prvidojam bilo je pitanje: “Je li moguće da nešto takodobro funkcionira?” I poslije se pokazalo da jest.Ima li uopće smisla ići u detalje i pokušavati ihobjasniti? Mislim da ne. I ne samo da bi bilo moždai predugo opisivati sve korake upoznavanja saživotom na Sveučilištu nego bi takvo što bilo inepošteno prema nekima koji će ga posjetiti.Naprosto, takvu vrstu pozitivnog iznenađenja neželim vam uskratiti. Eto, za one koji će posjetitiSveučilište u Grazu, imaju moju riječ da će im sveproteći u najboljem redu, što podrazumijeva iučenje, naravno.

22


Život u gradu Grazu mogu pokušati dočaratičinjenicom koja govori da sam grad ima nešto višeod tristo tisuća stanovnika, a studenata više odpedeset tisuća. Što znači zagarantirano nekolikostvari: zabavu, raznolikost sadržaja, raznolikostsporta i dostupnost događanja. Praktično to značida za subotnju večer možete izabrati izmeđuizlaska do sitnih jutarnjih sati, odlaska na koncert,posjeta operi ili možda samo dobrog druženja kodprijatelja. Shopping, kave, šetnje i slične stvari netreba spominjati, mislim da se takve stvaripodrazumijevaju. Ono što je možda malo neobičnoza našu kulturu, barem primorsku kulturu života,jesu druženja u parkovima i popodneva provedenau njima. Svakako, neće vam biti dosadno.

O. K., u Grazu ste, imate slobodan vikend, željelibi ste napraviti kratki izlet u neki od austrijskihgradova? Tu nemate problema. Izvrsna željezničkamreža i pristupačne cijene ovakve će izletenapraviti lako ostvarivima. Ali tu je i nešto štonikako ne smijem zaboraviti, a to je ERASMUSNetwork - studentska organizacija koja će takođerorganizirati izlete, putovanja, druženja i sličnestvari za međunarodne studente. Nešto što nikakone biste trebali propuštati. Što više vidite, vaše ćeiskustvo biti zasigurno potpunije.

Graz International u ljetnom semestru 2009/2010.u brojkama je izgledao ovako: 498 studenata iz 48zemalja svijeta i 4 kontinenta.

Živjeti, raditi, učiti i biti dio ovih brojki, kao štonapisah na početku, neopisivo je, neprocjenjivo.

Bilješke



23




Općenite prepreke u akademskojmobilnosti

Pruža bezbroj mogućnosti, uči toleranciji iuvažavanju, pokazuje različite poglede na svijet iprobleme te pokazuje različite načine njihovihrješavanja. Otkriva neke druge kulture, neke drugenačine života. Uči uvažavanju razlika i boljojkomunikaciji, uči kako biti bolji, potpuniji čovjek.

I na kraju, čitajući prethodne retke, meni samomizgledaju kao plaćena propaganda, neka vrstareklame. Ali najbolju “reklamu” napisali su samiljudi u Grazu, samo Sveučilište, kolege inezaboravna iskustva i uspomene kojih se svakiERASMUS student rado sjeća, pa tako i ja.

Općenite prepreke u akademskoj mobilnosti

Iako je akademska mobilnost postala prioritet uEuropi (na razini Europske unije, ali i na razinivlada i visokih učilišta), mobilnost mladih u Europiprečesto ostaje iznimka i to posebno vrijedi zastudente od kojih samo mali dio putuje u druguzemlju na studij ili radnu praksu (EURecommendation, 2006). Kao što je navedeno uuvodu, prema statistikama za 2007. godinu(UNESCO, 2009) tek 2,7% europskih studenatasudjelovalo je u programima mobilnosti, što jedaleko od cilja Bolonjskog procesa prema kojem bido 2020. godine 20% svih europskih studenatatrebalo provesti određeno razdoblje studiranja uinozemstvu.

24


Sama Europska komisija prepoznala je da jemobilnost i dalje neravnomjerno raspoređenaovisno o vrstama studija i pojedinim zemljama, i točesto kao rezultat nedostatka informacija, problemas financiranjem i nedovoljnog priznavanjarazdoblja studija u inozemstvu od strane matičnihvisokih učilišta (EU Conclusions, 2008). Upriopćenju Bolonjskog procesa 2007. godine(Londonsko priopćenje, 2007) ministri obrazovanjadiljem Europe navode kako se kao najznačajnijeprepreke mobilnosti ističu pitanja viza i priznavanjakvalifikacija, nedovoljni financijski poticaji inefleksibilno mirovinsko osiguranje (za mobilnostnastavnika i istraživača). Za daljnji poticajmobilnosti akademskog i stručnog osoblja testudenata preporučuje se povećavanje brojaprograma mobilnosti i izrade fleksibilnihkurikuluma, kao i zagovaranje da visoka učilištapreuzmu veću odgovornost za mobilnostakademskog i stručnog osoblja i studenata.

Ipak, od svih prepreka najčešće se navodi problemfinanciranja perioda studiranja u inozemstvu kaojedna od glavnih prepreka u međunarodnojmobilnosti. Životni troškovi (smještaj, hrana,prijevoz), troškovi literature i administrativnitroškovi predstavljaju značajan izdatak za studente.Dodatan problem predstavlja potencijalna razlika uživotnom standardu između matične zemlje izemlje u koju se odlazi na studij.

Bilješke



25


Dobra praksa

Poljska - sveučilišne stipendije za mobilnoststudenata s invaliditetomSveučilište Nicolaus Copernicus u Poljskojpokrenulo je poseban program za dodatnestipendije s ciljem poticanja mobilnosti studenata sinvaliditetom. Sveučilište nudi dodatne ERASMUSstipendije u iznosu od 200 € ili 100 € na mjesecza studente s umjerenim ili manjim stupnjeminvaliditeta (studenti s većim stupnjem invaliditetamoraju se prijaviti Nacionalnoj agenciji koja vodiprogram ERASMUS jer postoje posebne nacionalnestipendije za ovu kategoriju studenata). Studenti sinvaliditetom također mogu dobiti dodatneRektorove stipendije za putne troškove za sveodlazne mobilnosti studenata (iznos ovisi o mjestuboravka i duljini boravka u inozemstvu).Derkowska-Rybicka i Wis’niewska (2010)

Uklanjanje nejednakosti u akademskoj mobilnosti

Osim problema nedovoljnog ukupnog udjelamobilnih studenata u Europi, drugi problem odnosise na to da u stvarnosti svi studenti nemaju istešanse sudjelovati u programima mobilnosti. Premamišljenju Europskoga studentskog zbora, oneskupine studenata koje su inače suočene spreprekama ili teškoćama prilikom studija u svojimmatičnim institucijama imaju veću vjerojatnost da


Uklanjanje nejednakosti u akademskojmobilnosti

26


budu isključene iz studentske mobilnosti. Ovo seposebno odnosi na studente s tjelesniminvaliditetom i kroničnim bolestima, studente sdjecom ili studente nižeg socio-ekonomskogstatusa (ESIB, 2007).

Što se tiče problema socijalnog statusa studenatakoji sudjeluju u mobilnosti, studija o profilustudenata koji sudjeluju u programu ERASMUSprovedena 2008. godine utvrdila je da treba stavitiveći naglasak na poticanje sudjelovanja onihstudenata koji nisu u mogućnosti sudjelovati izfinancijskih razloga. Međutim studija istovremenonaglašava da prepreke sudjelovanju u programunisu samo ekonomske prirode (tj. nedostataksredstava) nego uistinu socio-ekonomske. To značida se mjere za rješavanje ovog problema ne moguodnositi samo na povećanje iznosa ERASMUSstipendije ili na bolje usmjeravanje stipendija naranjive skupine nego i na bolje predstavljanje iprednosti i važnosti mobilnosti za sve studentemeđu studentima nižeg socio-ekonomskog statusa(Souto-Otero i McCoshan, 2006).

Iako ne postoji specifična studija o akademskojmobilnosti studenata s invaliditetom u Europi,sigurno je potreban sličan pristup i u poticanjuakademske mobilnosti studenata s invaliditetom:pristup koji bi spojio ne samo ciljanu i većufinancijsku potporu nego i bolje informiranje omogućnostima i prednostima mobilnosti.

Srećom, Europska je unija u svojim dokumentimaprepoznala važnost uključivanja studenata s

Bilješke



27



Uklanjanje nejednakosti u akademskojmobilnosti

invaliditetom i drugih ranjivih skupina uakademsku mobilnost. “Europska povelja kvaliteteza mobilnost” osobito spominje nužnostiprilagođavanja potrebama osoba s invaliditetom idrugim ranjivim skupinama, dok se u dokumentu“Mobilnost mladih” (EU Recommendation, 2008),naglašava kako “posebnu pozornost treba posvetitistudentima koji, s obzirom na socio-ekonomskoporijeklo ili posebne potrebe, zahtijevaju dodatnufinancijsku potporu”. Nadalje, Europski studentskizbor naglašava da za studente s invaliditetomtrebaju biti osigurane potpune i pouzdaneinformacije o životnim uvjetima na potencijalnimpartnerskim visokim učilištima u inozemstvu,uzimajući u obzir specifične potrebe koje imajuslijepi studenti, studenti koji se kreću uz pomoćinvalidskih kolica i drugi (ESU, 2008).

Gore navedena načela Europska komisijaprimijenila je i u programu ERASMUS. Kako biosigurao da studenti ili osoblje s invaliditetommogu u potpunosti iskoristiti prilike za europskumobilnost, program ERASMUS obraća posebnupažnju na potrebe kao što su savjetovanje iusmjeravanje, prijem studenata i nastavnika sinvaliditetom, fizička pristupačnost, pedagoška itehnička potpora te posebno financiranje dodatnihtroškova. Što se tiče financiranja, ERASMUS nudiveću stipendiju kako bi pomogao u pokrivanjutroškova zbog specifičnih teškoća s kojima sesuočavaju osobe s invaliditetom (kao što su fizičkipristup i organizacija i sadržaj nastave) (EuropeanCommission, 2011b).

28


Akademska mobilnost nije samo pozitivno iskustvoza osobni razvoj pojedinaca. Rezultati akademskemobilnosti osjećaju se i na institucionalnoj razini(zbog iskustava dobre prakse koje mogu pridonijetirazvoju visokih učilišta), ali i na društvenoj raziniopćenito: mobilnost pridonosi zapošljivostistudenata, razvoju međunarodne suradnje izmeđupojedinaca i visokih učilišta te stvaranju osjećajapripadnosti Europi među građanima.

Iako je Europska komisija osvijestila ovaj problem ipreporučila mjere za njegovo otklanjanje,odgovornost za poticanje i podupiranje mobilnostistudenata s invaliditetom jednako snose samavisoka učilišta. Visoka učilišta mogu na primjerizdvojiti vlastita sredstva za stipendiranje studenatai pružati usluge informiranja i savjetovanja timstudentima (vidi primjer dobre prakse iz Poljske -Derkowska-Rybicka i Wis’niewska (2010)). Samokroz osiguravanje jednakih prilika u svimsegmentima visokog obrazovanja, pa i umeđunarodnoj mobilnosti, može biti osiguranasocijalna dimenzija visokog obrazovanja kojunaglašava Bolonjski proces (Leuven Communique,2009) te na taj način može biti spriječenoponavljanje i daljnje produbljivanje nejednakostiionako ranjivih skupina studenata.

Bilješke



29



MEĐUNARODNA

MOBILNOST:

PREGLED

POSTOJEĆIH

DOKUMENATA/

INICIJATIVA

U REPUBLICI

HRVATSKOJ



Kao što je već navedeno, jedan je od prioritetaBolonjske deklaracije mobilnost na visokoškolskojrazini te je taj prioritet preuzet kao strateški prioritetu razvoju sustava visokog obrazovanja i u RepubliciHrvatskoj. Tako se u dokumentu “Plan razvojasustava odgoja i obrazovanja 2005.- 2010”.4 kaojedan od ciljeva razvoja odgoja i obrazovanja uRepublici Hrvatskoj navodi promicanjepokretljivosti i prevladavanje zapreka slobodnomkretanju studenata i nastavnika.

Republika Hrvatska osnovala je u sklopu programarazvoja mobilnosti u listopadu 2007. državnuAgenciju za mobilnost i programe EU5 (AMPEU) sasjedištem u Zagrebu. AMPEU je javna ustanovakoja se bavi mobilnošću, promicanjem iprovedbom programa Europske unije koji se tičuobrazovanja i mladih. Agencija provodi Program zacjeloživotno učenje, program Mladi na djelu iprogram Euraxess (mobilnost istraživača u Europi)te promovira program Europass (skup dokumenatasa svrhom transparentnosti kvalifikacija) i ErasmusMundus (uspostavljanje međunarodnih združenihdiplomskih i poslijediplomskih studija).

Misija AMPEU-a jest pružanje međunarodnihprilika za učenje što većem broju hrvatskih građanau bilo kojem razdoblju njihova života i timepromicanje ideje cjeloživotnog učenja kao glavnogpokretača napretka. Aktivnosti AMPEU-a susljedeće6:• kontinuirano objavljivanje natječaja za

sudjelovanje u programima• informiranje javnosti o aktivnostima programa



33


MEĐUNARODNAMOBILNOST:PREGLED POSTOJEĆIH DOKUMENATA/ INICIJATIVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

• pružanje potpore prilikom mobilnosti• savjetovanje potencijalnih korisnika programa• odabir pristiglih prijava za programe• dodjeljivanje novčanih sredstava za realizaciju

odabranih projekata• nadziranje provedbe projekata• praćenje regularnosti trošenja dodijeljenih

financijskih sredstava• kontinuirana suradnja s Ministarstvom znanosti,

obrazovanja i športa, Ministarstvom obiteljibranitelja i međugeneracijske solidarnostiEuropskom komisijom te ostalim institucijamakoje se bave cjeloživotnim učenjem, pitanjimamladih te mobilnošću istraživača

U lipnju 2009. godine, a u svrhu ostvarenjastrateškoga cilja povećanja međunarodne dolazne iodlazne mobilnosti, Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športa osnovalo je Radnu skupinu zaotklanjanje prepreka i jačanje međunarodnemobilnosti u obrazovanju. Radna skupina bila jesastavljena od predstavnika:• Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ)• Ministarstva unutarnjih poslova (MUP)• Ministarstva vanjskih poslova i europskih

integracija (MVPEI)• Ministarstva financija (MFIN)• Porezne uprave (PU)• Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

(HZZO)• Agencije za mobilnost i programe Europske unije

(AMPEU)• Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO)• predstavnici sveučilišta

34


• vijeća javnih i privatnih veleučilišta i visokih škola• Instituta za razvoj obrazovanja (IRO)• Hrvatskoga studentskog zbora

Radna skupina zamišljena je kao platforma zadijalog između korisnika - sudionika umeđunarodnim projektima u kojima je mobilnostsastavni dio - i predstavnika tijela državne uprave učijoj su ovlasti zakonska regulativa i procedurevezane za međunarodnu mobilnost.

Kao rezultat rada Radne skupine izrađen jedokument “Akcijski plan za otklanjanje prepreka ijačanje međunarodne mobilnosti u obrazovanju zarazdoblje od 2010. do 2012. godine”7 koji u oblikuvišegodišnjeg akcijskog plana predlaže sljedećeaktivnosti: 1. povećanje financijskih sredstava za

međunarodnu mobilnost u obrazovanju2. poboljšanje zakonske regulative koja se odnosi

na porez na dohodak, (ne)oporezivanjestipendija i financijskih potpora za daljnjeobrazovanje i izobrazbu u inozemstvu

3. uspostava optimalnog i najekonomičnijeg načinasnošenja troškova i knjiženja tečajnih razlika kodisplate sredstava programa Unije

4. izjednačavanje studentskih prava stranihstudenata s onima koja imaju hrvatski studenti

5. reguliranje boravka stranih državljana u sustavuobrazovanja

6. uređivanje postupka zdravstvenog osiguranja7. unapređenje prepoznavanja međunarodne

suradnje i mobilnosti kao strateškog prioriteta zainstitucionalni razvoj

Bilješke



35



Uvod

8. osnaživanje kompetencijskih kapacitetaobrazovnih ustanova i pojedinaca u obrazovnojvertikali

9. povećavanje broja kolegija na stranim jezicimana visokim učilištima u RH-u

10. povećavanje dostupnosti informacija o boravkuu RH-u u svrhu studiranja

11. izrada nacionalne baze podataka međunarodnestudentske mobilnosti

12. pojačavanje priznavanja razdoblja mobilnosti istečenih znanja i vještina tijekom razdobljamobilnosti u svrhu nastavka studiranja iuključivanja na tržište rada

Predložene izmjene i nadopune zakonskeregulative trebale bi snažnije poduprijetimeđunarodnu mobilnost u obrazovanju ipojednostaviti određene procedure vezane zameđunarodnu mobilnost, a predložene biaktivnosti trebale pridonijeti jačanju međunarodnemobilnosti.

U kontekstu izjednačavanja mogućnostimeđunarodne mobilnosti za sve studente, neke odpredloženih aktivnosti predstavljaju korak premanaprijed. Posebice se to odnosi na pitanje okofinanciranja, izjednačavanja studentskih pravastranih studenata s onima koja imaju hrvatskistudenti (pravo na subvencioniranu prehranu ismještaj te rad preko Studentskog servisa) te nauređivanje postupka zdravstvenog osiguranja.Također je vidljiv pomak kod pokušaja rješavanjajoš jednoga važnog pitanja koje je često preprekaostvarivanja međunarodne mobilnosti, a to je

36


priznavanje razdoblja mobilnosti i stečenihznanja/vještina u svrhu nastavka studiranja iuključivanja na tržište rada.

Ako se pozornost usmjeri s nacionalne razine narazinu sveučilišta u Republici Hrvatskoj, može sevidjeti kako su neka visoka učilišta u svojimstrateškim dokumentima također istaknulameđunarodnu suradnju i mobilnost kao strateškiprioritet.

Tako su na Sveučilištu u Zagrebu prihvaćena dvadokumenta “Iskorak 2001.”8 i “Internationalmission and policy 2002.”9 te je na temeljusmjernica u navedenim dokumentima, a naprijedlog Odbora za međunarodnu suradnju, SenatSveučilišta u Zagrebu prihvatio u svibnju 2005.“Strateški plan internacionalizacije studijaSveučilišta u Zagrebu za razdoblje 2005.- 2010.”10

koji određuje ciljeve internacionalizacije unavedenome razdoblju. U svibnju 2007. godineSenat Sveučilišta u Zagrebu prihvatio je“Deklaraciju o poticanju uključivanja umeđunarodne programe razmjene”11 imajući u vidudugoročne potrebe hrvatskoga društva i države tecjelokupnoga visokoškolskog obrazovanja. U lipnju2007. godine Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je“Plan aktivnosti i mjera za poticanje međunarodnerazmjene”12 u kojem su definirani zadaci i njihovinositelji. U provedbi mjera doneseni su “Pravilnik omeđunarodnim dvojnim doktoratima”13 (2009.) i“Pravilnik o međunarodnoj mobilnosti”14 (2010.)

Bilješke



37



Koje su mogućnosti međunarodnemobilnosti u Republici Hrvatskoj?

Na Sveučilištu u Rijeci, u dokumentu “StrategijaSveučilišta u Rijeci 2007.- 2013.”15, poglavlje“Integriranost u Europsku uniju, otvorenost premasvijetu i mobilnost” kao 5. strateški cilj navodi se“Dinamično Sveučilište aktivno uključeno uEuropski istraživački prostor i Europski prostorvisokog obrazovanja koje sustavno i organiziranopotiče unutarnju i vanjsku mobilnost znanstvenika istudenata”. Kao jedan od zadataka, a vezano zatemu ovog priručnika, postavljeno je da najmanje3% nastavnika i 3% studenata na Sveučilištu budeuključeno u programe razmjene i mobilnosti seuropskim sveučilištima.

Razvojne odrednice Sveučilišta u Zadru zarazdoblje 2006.- 2010.16 odobrene su na sjedniciSenata od 17. listopada 2005. te se u njima navodisljedeće: “Sveučilište u Zadru, kao sastavni dioakademske zajednice Republike Hrvatske, međusvojim prioritetima upravo je posebno istaknulootvorenost za sve oblike međunarodne suradnje imeđunarodnog udruživanja kako bi se tim putemšto prije uključilo u integracijske procese, osobitoone europske, koji temeljem Sorbonske i Bolonjskedeklaracije...” (str. 24) te “poticat će se razmjenastudenata i nastavnika kao i razmjena iskustava teulaženje u zajedničke projekte.” (str. 23)

Nadalje, iz “Strategije istraživanja na Sveučilištu uDubrovniku 2009.- 2015.”17 vidljivo je kako i ovosveučilište međunarodnu suradnju i mobilnoststavlja među svoje prioritete: “... strategijomSveučilište postaje dio mreže europskih sveučilišta ipridonosi ostvarenju ciljeva EU-a koji omogućuju

38


dostizanje broja mobilnosti od 3 milijuna studentau sklopu ERASMUS programa, povećanje suradnjeizmeđu gospodarskog i obrazovnog sektora,jačanje suradnje visokoškolskih ustanova EU-a imogućnost prijenosa inovacija.” (str.10).

Sveučilište u Splitu u dokumentu “Znanstvenastrategija Sveučilišta u Splitu 2009.- 2014.”18 unutarvizije Sveučilišta navodi kako će Sveučilište “...poticati i promicati mobilnost studenata inastavnika u cilju širenja baze znanja iomogućavati razvoj različitih karijera svihpojedinaca zaposlenih na splitskom sveučilištu”,odnosno kada se opisuje misija Sveučilišta, navodise kako “Sveučilište osigurava i provodi mehanizmeza mobilnost studenata i nastavnika, racionalnokorištenje ljudskih i materijalnih resursa uz stalninadzor kvalitete, konkurentnosti i međunarodnekompetitivnosti znanstvenoga, nastavnog,umjetničkog i stručnog rada.”

Koje su mogućnosti međunarodne mobilnosti u Republici Hrvatskoj?

Na razini Europske unije organizirani su mnogiprogrami namijenjeni studentima, nastavnom inenastavnom osoblju. Suradnja hrvatskihsveučilišta i visokoškolskih ustanova sasveučilištima Europe različitog je intenziteta itradicije.

Bilješke



39




Kako bi neko sveučilište i/ili visokoškolska ustanovastekla pravo za sudjelovanje u programimamobilnosti Europske unije (primjerice: bilateralnarazmjena, CEEPUS, ERASMUS i drugi), potrebno jeda se zadovolje osnovni preduvjeti koje svaki od tihprograma postavlja. Primjerice, za ulazak uprogram mobilnosti ERASMUS potrebno jekvalitetom resursa i sustava rada dobiti tzv.“ERASMUS sveučilišnu povelju”19. Svaki odprograma mobilnosti, s obzirom na cilj i misijuprograma, ima specifične uvjete koje sveučilištemora ispuniti i dokazati.Temeljni su preduvjeti mobilnosti postojanje20:1. europskih programa2. međunarodnih sporazuma3. sveučilišnih sporazuma4. fakultetskih sporazuma5. zajedničkih studijskih programa6. zajedničkih istraživačkih programa7. aktivnosti studentskih udruga

Najvažniji program koji provodi Agencija zamobilnost i programe EU21 (AMPEU), a namijenjenje visokom obrazovanju, odnosno mobilnostistudenata, jest upravo program ERASMUS. U okvirutoga programa studenti mogu provesti jedan diostudija studirajući na visokom učilištu u inozemstvuili obavljajući stručnu praksu što značajnopridonosi njihovoj samostalnosti, kulturnojobogaćenosti, poznavanju stranih jezika isposobnosti rada u multikulturalnim sredinama.

40


Ciljevi ERASMUS programa su: • jačanje europskog prostora visokog obrazovanja• jačanje uloge visokog obrazovanja i stručnog

usavršavanja u procesu inovacija• povećanje mobilnosti studenata i nastavnika koje

bi omogućilo da se do 2013. godine dosegnebroj od 3 milijuna mobilnosti studenata u okviruprograma ERASMUS i njegovih prethodnika

• povećanje mogućnosti za razvoj visokogobrazovanja i prijenosa inovacija

• jačanje suradnje među visokoškolskimustanovama u Europi

• jačanje suradnje između gospodarskog iobrazovnog sektora

• povećanje razine preglednosti i kompatibilnostikvalifikacija u visokoškolskom i strukovnomobrazovanju

• razvoj inovativnih sadržaja utemeljenih nainformacijsko-komunikacijskoj tehnologiji; razvojusluga, pedagoških načela i praksi važnih zacjeloživotno učenje

U programu ERASMUS mogu sudjelovati studenti,nastavno i nenastavno osoblje, visokoškolskeustanove i zaposlenici visokih učilišta kojima jedodijeljena ERASMUS sveučilišna povelja,konzorciji za organizaciju ERASMUS stručnihpraksi, tvrtke koje planiraju osnovati konzorcij zaorganiziranje ERASMUS stručnih praksi. Aktivnosti u okviru potprograma ERASMUS:• mobilnost studenata - studijski boravak od 3 do

12 mjeseci• mobilnost studenata - stručna praksa od 3 do 12

mjeseci

Bilješke



41




• održavanje nastave od 1 dana do 6 tjedana• stručno usavršavanje od 5 dana do 6 tjedana• intenzivni programi od 2 do 6 tjedana• pripremni posjeti od 1 do 5 dana

Dodatne informacije

ERASMUSMobilnost studenata22

CiljeviStudijski boravak:• stjecanje novih iskustava u području

obrazovanja, jezika i kulture• promicanje suradnje među visokim učilištima i

njihova internacionalizacija• izgradnja visokokvalificiranoga, stručnog kadra s

međunarodnim iskustvom u obrazovanju• jednostavnije priznavanje razdoblja mobilnosti te

prijenos bodova primjenjujući ECTS bodovni sustav

Stručna praksa:• prilagodba specifičnim zahtjevima tržišta rada

pojedinih zemalja unutar Europske unije• stjecanje specifičnih vještina• bolje razumijevanje ekonomije i društva dotične

države kroz radno iskustvo

Osnovni uvjeti:• dužina studijskog boravka odnosno stručne

prakse može iznositi najmanje 3, a najviše 12mjeseci

42


• status državljanina Republike Hrvatske ili nekedruge države sudionice programa (države članiceEU-a, EFTA države + Turska), status izbjeglice,osobe bez državljanstva odnosno s registriranimstalnim boravištem u Republici Hrvatskoj

• u trenutku odlaska na mobilnost studenti morajubiti upisani na najmanje 2. godinupreddiplomskog studija

• mobilnost je moguće ostvariti na visokimučilištima unutar 27 država članica EU-a

• visoka učilišta u inozemstvu ERASMUSstudentima ne smije naplatiti školarinu ni ostalenaknade koje ne plaćaju njihovi matični studenti

Obveze prije odlaska:Prije odlaska studenti sa svojom matičnomustanovom potpisuju Ugovor o dodjeli financijskepotpore kojim se uređuju međusobna prava iobveze. Ugovor se sastoji od dva privitka:• Ugovor o učenju/stručnoj praksi u kojem su

određene pojedinosti oko nastavnog plana iprograma odnosno programa stručne prakse

• ERASMUS studentska povelja u kojoj sunavedena prava i obveze studenata vezane uzstudijski boravak u inozemstvu

Obveze nakon povratka:Studenti su nakon povratka iz inozemne ustanovedužni svojoj matičnoj ustanovi dostaviti sljedećedokumente:• završno izvješće (prema obrascu matične ustanove)• prijepis ocjena• potvrdu inozemne ustanove iz koje se vidi točna

dužina boravka

Bilješke



43




Financiranje:Svaki student koji odlazi u inozemstvo u okviruprograma ERASMUS može dobiti mjesečnufinancijsku potporu koja će pokriti troškove života,puta, smještaja i osiguranja.

Postupak prijave za studenteZa prijavu i odabir kandidata zaduženo je matičnovisoko učilište. Za podrobnije obavijesti o postupkuprijave zainteresirani kandidati mogu se obratitiUredu za međunarodnu suradnju na matičnomevisokom učilištu ili ERASMUS koordinatoru*.

Dostupni su i drugi programi koji omogućujumobilnost studenata. Najveći broj studenata, uzERASMUS program, ostvaruje međunarodnumobilnost preko bilateralnih sporazuma koji susklopljeni između sveučilišta. Informacije odostupnim programima/stipendijama oglašavaju sena nekim mrežnim stranicama poputwww.stipendije.info, stranicama Ministarstvaznanosti, obrazovanja i športa23 i, naravno,mrežnim stranicama pojedinih sveučilišta (više onačinu oglašavanja u poglavlju Oglašavanjeinformacija o mobilnosti na hrvatskim sveučilištimastr. 50).

44

* popis koordinatora nasveučilištima dostupan nahttp://www.mobilnost.hr/index.php?id=129


MEĐUNARODNA

MOBILNOST

STUDENATA



Mobilnost studenata odnosi se na studiranje nainstituciji domaćinu nakon čega sestudent/studentica vraća na matičnu instituciju idovršava upisani studijski program. Mobilnoststudenata uključuje studijski boravak ili stručnupraksu u sklopu redovitoga preddiplomskog,diplomskog i poslijediplomskog studija (doktorskogili specijalističkog) na instituciji domaćinu.

S obzirom na način odvijanja studentskemobilnosti, mobilnost se organizira nasveučilištima kao odlazna mobilnost (studentiodlaze s matičnog fakulteta u Hrvatskoj studirati nafakultet u inozemstvu) i dolazna mobilnost (studentis matičnih fakulteta u inozemstvu dolaze studiratina hrvatska sveučilišta). Svaka od te dvije vrstemobilnosti organizirana je i odvija se na svoj način.Pitanja ostvarivanja i organizacije mobilnostiriješena su raznim aktima/pravilnicima nanacionalnoj razini te na razini pojedinih sveučilišta.

Na hrvatskim sveučilištima međunarodnamobilnost formalno je regulirana na sličan način.

Tako Sveučilište u Zagrebu ima “Pravilnik omeđunarodnoj mobilnosti”24 kojim se uređujuosnovna načela mobilnosti dolaznih i odlaznihstudenata, znanstvenog, nastavnog i nenastavnogosoblja na Sveučilištu u Zagrebu, vrsta i trajanjemobilnosti, postupak prijave, osnovne isprave,prava i obveze studenata, znanstvenog, nastavnog inenastavnog osoblja, uloga ECTS koordinatora naSveučilištu i njegovim sastavnicama, kao i drugapitanja vezana za provedbu programa mobilnosti.

Bilješke



47



Sveučilište u Dubrovniku također ima “Pravilnik omeđunarodnoj mobilnosti”25. Pravilnikom se uređujuosnovna načela mobilnosti dolaznih i odlaznihstudenata, znanstveno-nastavnog i nenastavnogosoblja na Sveučilištu u Dubrovniku, vrsta i trajanjemobilnosti, postupak prijave, osnovne isprave, pravai obveze studenata, znanstveno-nastavnog inenastavnog osoblja, uloga ECTS/ERASMUSkoordinatora na Sveučilištu, kao i druga pitanjavezana za provedbu programa mobilnosti.

Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku usvojio je “Pravilnik o ERASMUS programumeđunarodne mobilnosti”26 kojim se pobližeodređuje provedba ERASMUS programameđunarodne mobilnosti kao i osnovna načelamobilnosti dolaznih i odlaznih studenata, dolaznogi odlaznog znanstveno-nastavnog i nenastavnogosoblja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, prava i obveze studenta, znanstveno-nastavnog i nenastavnog osoblja, prava i obvezeSveučilišnog povjerenstva za Program mobilnosti,prava i obveze ERASMUS koordinatora nasastavnicama Sveučilišta te druga pitanja značajnaza provedbu Programa mobilnosti.

Sveučilište u Splitu nema poseban pravilnik koji biregulirao međunarodnu mobilnost, nego se ravna“Pravilnikom o studiju i sustavu studiranja”27,uputama u “Priručniku za program ERASMUS −mobilnost studenata i (ne)nastavnog osoblja”28 i“Uputama ERASMUS studentima odabranim zamobilnost” koje izrađuje njihov Ured zameđunarodnu suradnju.

48


Sveučilište u Zadru također se služi svojim“Pravilnikom o studiranju”29 te dokumentomnaslovljenim “Postupkovnik za odjele − provedbamobilnosti i priznavanje studijskog periodaprovedenog u inozemstvu, ECTS bodova iocjena”30, koji se odnosi na odlazne studente.

Sveučilište u Rijeci vodi se smjernicama iznesenimu “Priručniku za program ERASMUS − mobilnoststudenata i (ne)nastavnog osoblja”31 te “Naputku omobilnosti za sastavnice, ERASMUS koordinatore istudente Sveučilišta u Rijeci”32. U navedenomNaputku preporučuje se sastavnicama Sveučilištauvođenje diplomskih studija na engleskome jezikukako bi se Sveučilište pripremilo za prihvatdolaznih studenata.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ima “Pravilnik omeđunarodnoj mobilnosti”33 kojim se uređujuosnovna načela mobilnosti dolaznih i odlaznihstudenata, znanstveno-nastavnog, umjetničko-nastavnog, nastavnog i nenastavnog osoblja, vrsta itrajanje mobilnosti, postupak prijave, osnovneisprave, prava i obveze studenata, znanstveno-nastavnog, umjetničko-nastavnog, nastavnog inenastavnog osoblja, uloga ECTS koordinatora naSveučilištu i ECTS povjerenika na njegovimsastavnicama, kao i druga pitanja vezana zaprovedbu programa mobilnosti.

Ni u jednom od navedenih dokumenata, sizuzetkom “Priručnika za program ERASMUS −mobilnost studenata i (ne)nastavnog osoblja”Agencije za mobilnost i programe Europske unije

Bilješke



49



Oglašavanje informacija o mobilnosti na hrvatskimsveučilištima

(AMPEU)34, ne spominje se izrijekom mobilnoststudenata s invaliditetom. U navedenom Priručnikuposebno se ističe studente s invaliditetom ukontekstu dobivanja uvećanog iznosa mjesečnefinancijske potpore, na koju ti studenti imaju pravozbog mogućih povećanih troškova u realizacijimobilnosti. Priručnikom je propisano da se studentis invaliditetom prijavljuju matičnoj visokoškolskojustanovi u okviru redovnih zadanih rokova zadodjelu financijske potpore, te ulaze u kvotustudenata koju AMPEU odobrava. Nakonprovedenih internih natječaja visokoškolskeustanove moraju se prijaviti AMPEU-u za dodjeludodatne financijske potpore za studente sinvaliditetom koristeći poseban prijavni obrazackoji je dostupan na mrežnim stranicama AMPEU-a.Tom su obrascu visokoškolske ustanove dužnepriložiti i recentnu potvrdu iz koje se vidi studentovstupanj invaliditeta. Potrebno je navesti i podatak odrugim izvorima financiranja koje taj student većprima. Na temelju cjelokupne dokumentacijeAMPEU donosi odluku o konačnom iznosufinancijske potpore za svaku osobu pojedinačno.

Oglašavanje informacija o mobilnosti na hrvatskim sveučilištima

Hrvatska sveučilišta oglašavaju informacije omeđunarodnoj mobilnosti na nekoliko načina. Svasveučilišta imaju mrežne stranice posvećenemeđunarodnoj razmjeni (vidi popis poveznica

50


vezanih uz mobilnost u RH-u). Informacije omeđunarodnoj mobilnosti također se šaljuelektroničkom poštom koordinatorima nasastavnicama sveučilišta, koji ih prosljeđujustudentima te nastavnom, administrativnom istručnom osoblju. Sveučilišta sastavnicama šalju itiskane materijale, kao što su leci, brošure, plakati islično, koji se postavljaju na oglasne ploče. Uznavedeno, informacije se distribuiraju i nainformativnim danima, kao što su smotre sveučilišta,te na sastancima sa studentima koji su se prijavili ilidobili neku od međunarodnih stipendija.

Više o tome

Popis poveznica vezanih uz mobilnost u RH-u

Agencija za mobilnost i programe Europske unije(AMPEU):http://www.mobilnost.hr/http://www.mobilnost.hr/index_en.php

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku:http://www.unios.hr/beta2/index.php?g=5&i=10http://www.unios.hr/medjunarodna.phphttp://www.unios.hr/erasmus-uvod.phpwww.unios.hr/mobilnost-studenti-2011

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli:http://www.unipu.hr/index.php?id=887http://www.unipu.hr/index.php?id=89

Bilješke



51



Oglašavanje informacija o mobilnosti na hrvatskimsveučilištima

Sveučilište u Dubrovniku:http://www.unidu.hr/medjunarodna_eng.php?clana

k_id=1602http://www.unidu.hr/medunarodna/tekst_medj.php?

clanak_id=1536http://cms.unidu.hr/upload/1298479862_604_mala

_Pravilnik%20o%20medunarodnoj%20mobilnosti%20-%20UNIDU.pdf

http://www.unidu.hr/datoteke/49izb/Pravilnik-o-medjunarodnoj-mobilnosti.pdf

Sveučilište u Rijeci:http://www.uniri.hr/files/medjunarodna_suradnja/er

asmus/Erasmus%20Policy%20Statement%20web%20pdf.pdf

http://www.uniri.hr/files/medjunarodna_suradnja/erasmus/9%20Naputak%20o%20mobilnosti.pdf

http://www.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=100&Itemid=132&lang=hr

http://www.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=100&Itemid=132&lang=en

Sveučilište u Splitu:http://www.unist.hr/Me%C4%91unarodnasuradnja/

Uredzame%C4%91unarodnusuradnju/tabid/192/Default.aspx

http://www.unist.hr/InternationalRelations/InternationalRelationsOffice/tabid/415/Default.aspx

http://www.unist.hr/Portals/0/PropertyAgent/385/Files/40/Pravilnik%20o%20studijima%20i%20sustavu%20studiranja_27112008.pdf

http://www.unist.hr/Portals/0/docs/medjunarodna/Upute%20Erasmus%20studentima%202010_2011.pdf

52


Sveučilište u Zadru:http://www.unizd.hr/InternationalStudentGuide/tabi

d/3135/Default.aspxhttp://www.unizd.hr/Me%C4%91unarodnasuradnja

/Uredzame%C4%91unarodnusuradnju/tabid/239/Default.aspx

http://www.unizd.hr/Me%C4%91unarodnasuradnja/Mobilnoststudenata/tabid/3102/Default.aspx

http://www.unizd.hr/Portals/0/pdf/Pravilnik_o_studiranju.pdf

http://www.unizd.hr/Me%C4%91unarodnasuradnja/Mobilnoststudenata/tabid/3102/Default.aspx

Sveučilište u Zagrebu:http://international.unizg.hr/international_students/g

uest_studentshttp://international.unizg.hr/relationshttp://international.unizg.hr/international_students/c

oursesprogrammes_in_englishhttp://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/n

ovosti2010/Pravilnik_o_mobilnosti_SuZ.pdfhttp://www.unizg.hr/uredssi/index.php/lang-en

Pri oglašavanju potrebno je obratiti pažnju na tojesu li sve informacije zaista i dostupne svimstudentima te posebice studentima s invaliditetom(više o tome u priručniku Pristup informacijama) teje potrebno provjeriti sadrže li svi informacijskipaketi i specifične informacije namijenjene upravostudentima s invaliditetom.

Bilješke



53


Osobe i tijela zadužena za međunarodnu mobilnost

Sva hrvatska sveučilišta imaju ured/službu zameđunarodnu suradnju, kao i prorektora zameđunarodnu suradnju. Sastavnice sveučilišta(osim Sveučilišta u Dubrovniku) imaju ikoordinatore za međunarodnu mobilnost, a nekesastavnice imaju i vlastite urede i prodekane zameđunarodnu suradnju. Na Sveučilištu uDubrovniku međunarodnu mobilnost studenatavodi Služba za međunarodnu suradnju. Uznavedeno, sva sveučilišta imaju i ERASMUSkoordinatore*.

Studenti s invaliditetom zainteresirani za dolaznumobilnost na hrvatskim sveučilištima mogu doinformacija doći uobičajenim putem navedenim uprethodnom poglavlju. Sveučilište u Zagrebu iSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku uz toimaju i Ured za studente s invaliditetom35 kojemuse studenti mogu obratiti. Uz navedeno, naSveučilištu u Zagrebu imenovani su koordinatori zastudente s invaliditetom na svakoj sastavnici (popiskoordinatora moguće je naći na web-stranici Uredaza studente s invaliditetom36). Isto tako, naSveučilištu u Dubrovniku imenovana je kontakt-osoba za studente s invaliditetom. Neke sastavnice,poput Filozofskog fakulteta u Zagrebu, imaju istudentske klubove posvećene prihvatu dolaznihstudenata, koji su spremni i za prihvat dolaznihstudenata s invaliditetom.

54


Osobe i tijela zadužena za međunarodnumobilnost

* popis dostupan nahttp://www.mobilnost.hr/index.php?id=129


Osobno iskustvo studentice Sunčice Frković

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta uZagrebu, jedan semestar proveden na Sveučilištu uGrazu1.Kako ste se pripremali za međunarodnu

mobilnost (kakve su vam informacije bilepotrebne/važne, gdje ste tražili/dobili informacije,tko vam je bio od najveće pomoći u pružanjuinformacija/potpore na vašemsveučilištu/sveučilištu domaćinu)?

Kad sam saznala da mi je dodijeljena stipendijaSveučilišta u Grazu, bila sam vrlo uzbuđena.Zanimalo me je sve. Naime kako mi je dodijeljenastipendija za zimski semestar 2009/2010., imalasam svega nekoliko mjeseci preko ljeta zapripremu, što psihičku što “tehničku”. Već odsamog postupka prijavljivanja bila sam u kontaktu sUredom za međunarodne odnose Sveučilišta uGrazu. U početku je trebalo pomnoodabrati/posložiti kolegije koje sam ondje slušalakako bi bili u skladu s kolegijima koji se održavajuna mome matičnom fakultetu u Zagrebu. Samosmo oko tog pitanja ECTS koordinatorica fakulteta ija provele nekoliko tjedana planiranja i traženjapotpore fakultetskog osoblja u Zagrebu kako bi sveispalo korektno i nadasve meni zanimljivo iskustvo.

Kako sam odlazila na stipendiju u njemačkogovorno područje, bilo me je malo strah jer je mojeznanje njemačkog jezika bilo prilično oskudno sobzirom na znanje i govorenje engleskoga kao

Bilješke



55




svoga prvog stranog jezika. Ali kako Sveučilište uGrazu ima već dugogodišnju karijeru u surađivanjus internacionalnim studentima, izbor kolegija kojisu se nudili bio je i više nego prihvatljiv, tako dasam i kolegije na engleskom kao i kolegije nanjemačkom položila s vrlo visokim uspjehom.Inače, kroz cijeli postupak bila sam vođenagospođom iz Ureda za međunarodne odnoseSveučilišta u Grazu i od nje sam dobivala sveinformacije za svaki sljedeći korak, od samogapočetnog procesa popunjavanja aplikacijskihdokumenata, preko prijavljivanja za studentskismještaj u Grazu, pa i cijeli studijski semestar kojisam ondje boravila.

Dakle svako pitanje koje me zanimalo (a vjerujte,bilo ih je stvarno mnogo), e-mailom sam rješavala skoordinatoricom iz Ureda za međunarodneodnose. Ono što mi je također puno značilo bila jenjihova strpljivost i razumijevanje, kao i lakoćakojom smo zajedno rješavali sve tekuće probleme.Iako sam taj semestar studirala u Grazu, kao njihovstudent uvijek sam bila u kontaktu s matičnimfakultetom u Zagrebu, točnije ECTSkoordinatoricom oko svih dokumenata i potvrdakoje sam morala donijeti da bi mi moj matičnifakultet nakon završenoga tog semestra bio umogućnosti priznati odslušane kolegije i omogućitiupis u sljedeći i posljednji semestar. Dakle svakakomunikacija događala se u većini slučajevaizmeđu Ureda za međunarodne odnose Sveučilištau Grazu, ECTS koordinatorice na matičnomefakultetu i mene osobno.

56


2. Kakvo vam je iskustvo mobilnosti s obzirom napotporu koja vam je bila potrebna? Za koje stedijelove imali potporu, a za koje niste i/ili je biloproblema?

Kao što sam već i spomenula, uz velikodušnupomoć samog Sveučilišta u Grazu, kao i pomoćmatičnog fakulteta u Zagrebu, točnije ECTSkoordinatorice, probleme i nisam osjetila. Stvarnomislim da smo ECTS koordinatorica matičnogfakulteta i ja bile dobar tim što se tiče problematikefakulteta u Zagrebu, kao i moja suradnja s Uredomza međunarodne odnose Sveučilišta u Grazu što setiče problematike za studiranje na njihovuSveučilištu.

Dakle najvažnije je bilo da u cijelome tom procesuja dobijem više nego što ću, i možda jesam,izgubila. Tu mislim da su mi i profesori iadministrativno osoblje matičnog fakulteta uZagrebu pristali pružiti pomoć, preporuke i potporuza ovakvo jedno iskustvo koje mi se pružilo. Istotako smatram da je i sam moj angažman u tomebio od velike važnosti. Hoću reći, da ja sama nisambila zainteresirana da sve to prođe u najboljemredu, prvenstveno zbog sebe same, i da ja izvučemnajveću moguću dobit koja mi se pruža, sav napor ipotpora koju su ulagali i ECTS koordinatoricamatičnog fakulteta i gospođa iz Ureda zameđunarodne odnose Sveučilišta u Grazu ne birezultirali ovako dobrim ishodom.

3. Po vašem iskustvu, što bi još bilo potrebnonapraviti (koje informacije, potporu pružiti) od

Bilješke



57




Oblici potporeodlaznim studentima s invaliditetom na hrvatskimsveučilištima

strane sveučilišta domaćina i matičnogsveučilišta kako bi bilo lakše ostvaritimeđunarodnu mobilnost?

Iako je ovo pitanje vrlo specifično, teško jeponuditi isti takav odgovor. Naime upravo tapotpora o kojoj cijelo vrijeme govorimo najvažnijaje mladom čovjeku kad odlazi ili je u pripremiodlaska na međunarodnu mobilnost jedansveučilišni semestar u inozemstvo. Mislim da nemoram posebno spominjati koliko je i samapotpora obitelji odigrala značajnu ulogu u svemutome. Isto tako, sama spremnost neke osobekatkad možda nije dovoljno jaka da sve to iznađesam, tako da je bitno tko ga kroz cijeli proces vodi ina koga se može osloniti. Iskreno, ja sam imalasreću što sam s ECTS koordinatoricom namatičnom fakultetu otpočetka pa sve do danasizvrsno surađivala i što je ona prije svega bila mojprijatelj u cijelom procesu. Smatram da suinformacije o međunarodnoj mobilnosti vrlo dobroprezentirane, što preko medija, što od stranesveučilišta diljem Hrvatske, i mladi ljudi to znaju.

Ali mislim da ih se treba više poticati i više impredlagati da se odvaže na ovako jedno krasnoiskustvo koje svakako pridonosi razvoju njih samihkao danas-sutra akademski obrazovanih građana.Dakle veća angažiranost samih profesora,asistenata i drugog osoblja na fakultetima sasigurnošću bi trebala povećati ovakav obliksuradnje između fakulteta diljem svijeta štonadasve koristi, koliko studentima, toliko imatičnim fakultetima.

58


Oblici potpore odlaznim studentima s invaliditetom na hrvatskim sveučilištima

S obzirom na organizacijski sustav informiranjastudenata s invaliditetom prilikom odlaznemobilnosti, informiranost može biti:• Prethodno pripremljena - odnosi se na

poznavanje uvjeta prihvata studenata sinvaliditetom kojom uredi/službe zameđunarodnu suradnju prethodno raspolažu. Tose odnosi na sveučilišta s kojima sveučilište uHrvatskoj ima već prethodno uspostavljenprogram mobilnosti.

• Naknadno pripremljena - odnosi se nanepoznavanje uvjeta prihvata studenata sinvaliditetom iz razloga što je student samodabrao novo sveučilište koje uredima/službamaza međunarodnu suradnju prethodno nijepoznato. U tom se slučaju student s invaliditetommože sam informirati, ali i ured/služba zameđunarodnu mobilnost mora za studentaprikupiti potrebne informacije.

Uobičajeno je da sveučilište ima s nekim stranimsveučilištima bolje razvijene odnose u smislurazmjene studenata i nastavnog osoblja. U tomslučaju s vremenom se razvije sustav informiranjakoji studentu s invaliditetom ide u prilog što se tičepoznavanja situacije prilikom njegova dolaska.Prethodni boravak studenata dobar je izvorinformacija koji može pomoći studentu sinvaliditetom. Ono o čemu se treba informirati suuvjeti smještaja, pristup u prostore sveučilišta,

Bilješke



59




60

pristup u kampusu, prilagođenost javnog prometastudentima s invaliditetom i slično.

Dobra praksa

PrimjerSveučilište u Plymouthu u svim amfiteatrima imapodizne platforme koje studenta s teškoćama ukretanju dovodi do sjedećeg mjesta u amfiteatru.Neka sveučilišta imaju posebne ambulante koje sulocirane na sveučilištu i svakodnevno se brinu zastudente s invaliditetom.

Sustav boravka i rada studenata s invaliditetom naeuropskim i svjetskim sveučilištima podupiru raznemeđunarodne udruge, a o njima se uredi/službe zameđunarodnu suradnju na sveučilištima prethodnomoraju informirati. To je ujedno mogućnost da sestudenti s invaliditetom, ali i ured/služba zameđunarodnu suradnju, u njihovo ime i u njihovuinteresu, povežu s dotičnim udrugama i dobijupotrebne informacije.

Bez obzira na to što su sveučilišta zapadnoeuropskihzemalja Europske unije relativno dobro opremljena,a sveučilišta zemalja u tranziciji lošije, studenti sinvaliditetom prilikom odlazne mobilnosti trebajupoznavati objektivnu situaciju za zadovoljenje svojihpotreba.


S obzirom na potrebe studenata s invaliditetomnerijetko je potrebna pomoć studenata asistenata.Pritom se podrazumijeva ispomoć studentu sinvaliditetom na individualnoj razini. Razvijenisustav studenata asistenata najbolji je oblikindividualne potpore studentu s invaliditetom.Studenti s invaliditetom imaju potrebu za raznimoblicima pomoći kroz osobnu asistenciju, koja uEuropi i dalje predstavlja viši stupanj potporestudentu s invaliditetom. Primjerice, studentima soštećenjima sluha iznimno je važna potporaprevoditelja na znakovni jezik koji im omogućavaučinkovitu komunikaciju s okolinom*. Iz tograzloga ured/služba za međunarodnu suradnjutreba ispitati postoje li raspoloživi studenti asistentina sveučilištu na koje student s invaliditetomdolazi. S obzirom na to da raspoloživost studenataasistenata predstavlja viši stupanj organiziranostiprihvata studenata s invaliditetom, potrebno jeobratiti posebnu pažnju na pripremu (i edukaciju)studenta asistenta.

Polazeći od dosadašnjih iskustava, potrebno jeistaknuti dva temeljna pitanja koja su važnastudentu s invaliditetom i na koja ured/služba zameđunarodnu suradnju treba znati odgovor:1. prilagođenost javnog prijevoza studentima s

invaliditetom koji se otežano kreću,2. prilagođeni nastavni materijali na sveučilištu

domaćinu. Studenti s invaliditetom


61

* važno je znati da znakovnijezik nije univerzalan,odnosno nije isti u cijelomesvijetu (vidi str. 114)




Više o tome

O pitanjima potpore ureda/službe za međunarodnusuradnju pri ostvarivanju odlazne mobilnostistudenata s invaliditetom na međunarodnumobilnost u poglavlju Korisni praktični savjeti nastranici 93.

Korisni savjeti

Procjena pristupačnosti prostoraNakon procjene pristupačnosti prostora u kojem ćekandidat živjeti trebalo bi procijeniti pristupačnostiprostora u radnoj sredini, fakultetu ili organizaciji.Potrebno je voditi računa o sljedećem:• Je li teren brdovit i neravan? Je li prostor

nepristupačan za osobe s invaliditetom? Postoji lialternativni put do fakulteta?

• Postoji li unutar fakulteta prostor u kojem bi seosobe osjetljive na hladnoću ili vrućinu mogleodmoriti? Koje informacije treba znati osoba kojaima problema s dišnim organima?

• Hoće li organizator upute prezentirati usmenoi/ili u pismenom obliku? Hoće li osobamaoštećena sluha ili slijepim i slabovidnim osobamabiti dostupni prevoditelji ili pomagači?

• Imaju li prostori u kojima kandidat boravipristupačan sanitarni čvor? Ako nemaju, postoji limogućnost postavljanja mobilnih toaletnihkabina?

62




63

• Jesu li električne instalacije lako dostupne nasvim mjestima na kojima će kandidat boraviti?

• Je li dostupan hladnjak ako kandidat uzimalijekove ili posebnu hranu?

(Sygall i Lewis, 2006)

Sustav informacija važan je radi osiguravanja uvjetastudentu s invaliditetom da uspješno ostvari svojeobrazovne i životne ciljeve na sveučilištu na kojedolazi te stoga predstavlja jednu od glavnih obvezasveučilišnog ureda/službe za međunarodnusuradnju.

Dodatne informacije

Studentska udruga Zagreb Exchange Committee(ZEC) pri Sveučilištu u Zagrebu*

Tko smo?ZEC je neprofitna studentska udruga utemeljena nanačelu “student pomaže studentu”.

Što nudimo?Jesi li strani student na razmjeni u Zagrebu ilihrvatski student koji se želi uključiti u programstudentske razmjene? U svakom slučaju, nudimosve informacije koje trebaš.

Gdje smo?ured 308cZvonimirova 8, 10000 [email protected]

* iz letka Udruge


Oblici potpore dolaznim studentima s invaliditetom na hrvatskim sveučilištima

Na hrvatskim sveučilištima svi studenti ustudentskoj razmjeni, tako i studenti sinvaliditetom, tijekom boravka imaju pravo nasmještaj u domu i korištenje studentske iskazniceza prehranu u studentskim restoranima.Osim navedenoga, sveučilišta studentima sinvaliditetom pružaju i dodatne oblike pomoći.

Ured za studente s invaliditetom37 Sveučilišta uZagrebu na raspolaganju je svim studentima sinvaliditetom na svim razinama studija. Kako suneka posebna prava koja imaju studenti sinvaliditetom često ograničena državljanstvom,time su i usluge Ureda u nekim slučajevimaograničene. U tim slučajevima Ured nastojipotporu omogućiti kroz suradnju s udrugama kojenude različite oblike usluga (razni obliciasistencije, prevoditelji na znakovni jezik i sl.). Većidio aktivnosti koje Ured za studente s invaliditetomzbog nedostatka resursa ne može samostalnoprovoditi, provodi se u suradnji s udrugama. Što setiče prostorne pristupačnosti, na Sveučilištu uZagrebu prostorno su najpristupačnije zgradaEkonomskog fakulteta i Filozofskog fakulteta.Ostale su sastavnice djelomično pristupačne ili čakposve nepristupačne (više o tome u priručnikuProstorna pristupačnost).


Oblici potpore dolaznim studentima s invaliditetom na hrvatskimsveučilištima

64


Dodatne informacije

Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta uZagrebu

Na Sveučilištu u Zagrebu, na kojem studira više od65.000 studenata, upisano je oko 330 studenata sinvaliditetom, što iznosi oko 5 promila. Kako bi sepostiglo da svi potencijalni studenti s invaliditetomkoji žele studirati na Sveučilištu u Zagrebu to iostvare, nužno je osigurati uvjete za uspješnostudiranje svim sadašnjim, a i budućim studentimas invaliditetom. Stoga je Sveučilište u Zagrebuosnovalo Ured za studente s invaliditetom kaoreferalni centar u kojem studenti mogu dobitiinformacije na licu mjesta, kao i preko telefona, e-pošte, letaka, brošura. Ured kroz svoje aktivnostistudentima nudi i izravnu pomoć pri rješavanjuspecifičnih problema koji se mogu pojaviti tijekomstudija te tako predstavlja mehanizam zaosiguravanje jednakih mogućnosti.

Ured je namijenjen studentima:• s oštećenjima vida• s oštećenjima sluha• s tjelesnim invaliditetom• s višestrukim oštećenjima• s kroničnim bolestima• sa psihičkim poremećajima• s teškoćama u učenju (disleksija, disgrafija i sl.)• s ostalim zdravstvenim stanjima ili teškoćama

koje mogu utjecati na tijek studija

Bilješke



65




Uredom za studente s invaliditetom Sveučilišta uZagrebu upravljaju• prorektor za studente i studije• Povjerenstvo za studente s invaliditetom

Sveučilišta u Zagrebu• stručni suradnik Ureda

Prema članku 7., stavak 2. Pravilnika o organizacijii djelovanju Ureda za studente s invaliditetomSveučilišta u Zagrebu, Povjerenstvo za studente sinvaliditetom Sveučilišta u Zagrebu čine po jedanpredstavnik svakoga vijeća područja, prorektor zastudente i studije, predstavnik studenata sinvaliditetom kojega predlaže Studentski zbor tepredstavnik Studentskoga centra. Povjerenstvo jestručno tijelo sa zadaćom kreiranja planova iprograma, prioriteta i aktivnosti Ureda. Imenovanoje Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu na 6.sjednici u 339. akademskoj godini (2007/2008.),održanoj 15. siječnja 2008. godine. Popis članovaPovjerenstva dostupan je na internetskimstranicama Ureda za studente s invaliditetom38.

Važnu ulogu u radu Ureda imaju:• Koordinacija za studente s invaliditetom

Sveučilišta u ZagrebuKoordinaciju za studente s invaliditetom čine pojedan predstavnik studenata s invaliditetom sasvake od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.Koordinaciju imenuje rektor Sveučilišta uZagrebu sa zadaćom iznošenja potreba,predlaganja aktivnosti i evaluacije učinjenoga.

• Koordinatori za studente s invaliditetom nasastavnicama

66


Koordinatori za studente s invaliditetompoveznica su između studenata s invaliditetom tenastavnika i administrativnog osoblja napojedinoj sastavnici i Ureda za studente sinvaliditetom Sveučilišta u Zagrebu. Oni su krozpredavanja i radionice educirani te redovitoinformirani o svim aktivnostima i procedurama usvrhu osiguranja minimalnih standardapristupačnosti svih sastavnica Sveučilišta uZagrebu studentima s invaliditetom. Koordinatorje ujedno i kontakt-osoba na fakultetu/akademijikojoj se studenti mogu obratiti radi ostvarivanjasvojih prava vezanih uz prilagodbu nastave iispita te ostalih pitanja vezanih uz pravastudenata s invaliditetom.

Kontakt:Sveučilište u ZagrebuTrg maršala Tita 14099/[email protected]/uredssi/

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijekustudentima s invaliditetom također pruža potporupreko Ureda za studente s invaliditetom39. Urednastoji individualno posvetiti pažnju svakomstudentu s invaliditetom s obzirom na specifičnepotrebe. Dolazni studenti preko Ureda za studentes invaliditetom mogu doći do svih alternativnihoblika pomoći i potpore koji su dostupni na raziniudruga, lokalne samouprave i sl. Sastavnice suuglavnom prostorno pristupačne ili će to postati

Bilješke



67


Slika 1. Na fotografiji je prikazana zgrada u kojoj jesmješten Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta JosipaJurja Strossmayera u Osijeku.



preseljenjem u sveučilišni kampus (npr.Poljoprivredni fakultet, Odjel za biologiju i Odjelza kemiju). U okviru kampusa djeluje studentskirestoran potpuno prilagođen studentima sinvaliditetom.

Dodatne informacije

Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta JosipaJurja Strossmayera u OsijekuU akademskoj godini 2009/2010. s radom jezapočeo Ured za studente s invaliditetomSveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijekuosnovan odlukom Senata Sveučilišta J. J.Strossmayera na sjednici 26. svibnja 2008. godine.

68


Ured za studente s invaliditetom vode ikoordinirajuProf. dr. sc. Drago Žagar, prorektor za nastavu istudenteDamir Španić, dipl. nov., stručni suradnik zastudentska pitanja i studente s invaliditetom

Ured se nalazi u sveučilišnom kampusu u zgradi nauglu Hadrijanove i Svačićeve ulice, koju dijeli saStudentskim zborom Sveučilišta J. J. Strossmayera.

Ured za studente s invaliditetom prije svega djelujekao jedinstveni sveučilišni ured koji studentima sinvaliditetom pruža informacije i potporu uprostorima ureda te nastoji rješavati specifičnepotrebe studenata s invaliditetom. Naravno,informacije mogu dobiti i svi oni koji su zainteresiraniza studij, a nisu sigurni o svojim pravima imogućnostima studiranja na odabranom fakultetu.

Studenti informacije mogu dobiti na licu mjesta,preko e-maila, telefona, letaka i brošura. Ured zastudente s invaliditetom Sveučilišta J. J.Strossmayera nastoji osigurati kvalitetniji pristupvisokom obrazovanju kroz pristup zadovoljenjuobrazovnih potreba studenata s invaliditetom inastojanju povećanja njihova broja.Ured svojim korisnicima jamči pravo na tajnostsvih iznesenih podataka.

Vrijeme određeno za rad sa studentimaod ponedjeljka do petka 9.00 − 12.00 [email protected] http://www.unios.hr/?g=1&i=21

Bilješke



69


Na Sveučilištu u Splitu potpora se planira krozsustav osobne potpore studenata volontera (buddyprogram). Većina postojećih zgrada sastavnica(Sveučilišna knjižnica, Ekonomski fakultet, Fakultetelektrotehnike, strojarstva i brodogradnje,Građevinsko-arhitektonski fakultet) prilagođena jestudentima s motoričkim teškoćama. Zgrade uizgradnji poput Pomorskog fakulteta, Kemijsko-tehnološkog fakulteta iPrirodoslovno-matematičkog fakulteta uz ostalopredviđaju i upotrebu zvučnih signala zaslabovidne te svjetlosnih signala za osobe oštećenasluha. Konačan rok postavljanja takvih uređaja uovome trenutku nije poznat.

Na Sveučilištu u Zadru tijekom ovoga projektaostvarila se suradnja između Sveučilišta i drugihinstitucija važnih za poboljšanje kvalitete životastudenata kao primjerice Gradska knjižnica. Istotako poboljšala se suradnja ureda unutar samogsveučilišta, primjerice Studentskog savjetovališta,Ureda za osiguranje kvalitete, Odsjeka zaknjižničarstvo i Studentskog zbora. Sve nasveučilištu mogu koristiti i studenti s invaliditetomkoji su u međunarodnoj razmjeni.

Na Sveučilištu u Rijeci dodatnu potporu studentimas invaliditetom koji su u međunarodnoj razmjenipruža Ured za studente s invaliditetom* koji jeosnovan kao dio sveučilišnoga savjetovališnogcentra**.

70



* Ured za studente sinvaliditetom, Sveučilište uRijeci,http://www.uredssi.uniri.hr/index.php/hr/

** Sveučilišni savjetovališnicentar, Sveučilište u Rijeci,http://www.ssc.uniri.hr/


Dodatne informacije

Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Rijeci(iz Letka za studente s invaliditetom40)

Dostupnost obrazovanja na svim razinama podjednakim uvjetima, bez diskriminacije na bilo kojojosnovi, uključujući invaliditet, zajamčena jeUstavom Republike Hrvatske. Unatoč tomu,srednjoškolci s invaliditetom u manjoj se mjeriodlučuju za studiranje. Razlozi mogu biti različiti:od prostornih prepreka, vlastitih i stavova okoline ovještinama i sposobnostima osoba s invaliditetom,ali i neodgovarajućeg sustava potpore u kontekstuvisokog obrazovanja. Kako bi se sadašnjim ibudućim studentima s invaliditetom osigurali uvjetiza kvalitetno i jednako dostupno obrazovanje teuspješno studiranje, Sveučilište u Rijeci je u sklopusveučilišnoga savjetovališnog centra osnovalo Uredza studente s invaliditetom. Ured preko svojihaktivnosti, osobnim kontaktom, telefonom ilielektroničkom poštom, pruža informacije, ali iizravnu pomoć i potporu pri rješavanju specifičnihpotreba studenata sukladno vrsti invaliditeta.

Ured je namijenjen studentima:• s oštećenjima vida• s oštećenjima sluha• s tjelesnim invaliditetom• s višestrukim oštećenjima• s kroničnim bolestima• s ostalim zdravstvenim stanjima ili teškoćama

koje mogu utjecati na tijek studija

Bilješke



71


Aktivnosti Ureda• informiranje sadašnjih i potencijalnih studenata s

invaliditetom te nastavnika• osiguravanje prilagođenog pristupa za polaganje

razredbenih ispita • praćenje i unapređivanje kvalitete studiranja

studenata s invaliditetom• organizacija individualne pomoći• organizacija prijevoza• međunarodna suradnja i mobilnost studenata• unapređivanje institucionalnog (nacionalnog i

sveučilišnog) okvira koji omogućuje bolje uvjete studiranja za studente s invaliditetom

Radno vrijemeponedjeljak - petak, od 9 do 16 h

Sveučilišni kampus na Trsatu,S. Krautzeka bb051/[email protected]

Pomoć ostalih studenata pri lakšoj prilagodbi novojsredini nudi i Sveučilište u Dubrovniku, čije su svezgrade prostorno pristupačne. Aktivnosti se provodeu partnerstvu s tijelima državne uprave, kao iustanovama, organizacijama i udrugama kojedjeluju u korist osoba s invaliditetom.

72




Dobra praksa

PrimjerSveučilište u Gothenburgu, Švedska*

Švedskim se studentima savjetuje da što prije stupe ukontakt s koordinatorom za studente s invaliditetomsveučilišta na koje se prijavljuju. To se preporučuje imeđunarodnim studentima kojima je potrebnaakademska potpora, kako studentima u razmjeni,tako i slobodnjacima.

Sva sveučilišta i ostale visokoškolske ustanove nudeakademsku potporu studentima s invaliditetom.Procjena o vrsti potpore koja je potrebna obavlja seindividualno, uzimajući u obzir studentovesposobnosti i invaliditet u odnosu na plan iprogram odabranog studija.Primjeri potpore:• vođenje bilježaka od strane kolega studenata• govorne knjige• računalne aplikacije za pomoć pri pisanju ili

čitanju• alternativni oblici ispita o kojima odlučuje ispitivač

Potrebno je naglasiti da ne možemo pružiti pomoćoko prijevoza, tehničke opreme i pomagala tepomoći izvan samoga sveučilišta. Za tu je vrstupotpore ovlaštena Služba za socijalnu skrb općineu kojoj student stanuje. Student treba stupiti ukontakt s općinom prije nego što se prijavi nasveučilište. Za studente koji stanuju u središtuGöteborga kontakt-osoba je Camilla Hesselroth.



73

* podaci su dobiveni putemupitnika koji su popunjavalistrani partneri na projektu




Savjetujemo da stupite u kontakt s koordinatoromza studente s invaliditetom i/ili uredom zameđunarodnu razmjenu svoga matičnog sveučilištau vezi s mogućnostima dobivanja dodatnihsredstava u sklopu programa ERASMUS.

Također preporučujemo da se obratite studentskomumentoru na odsjeku na koji dolazite i koordinatoruprograma razmjene kako biste zajednički isplaniralivaš boravak na Sveučilištu u Göteborgu.

Je li vaše Sveučilište imalo iskustva smeđunarodnom mobilnosti studenata sinvaliditetom (odlazni i dolazni studenti)? Kakva subila ta iskustva, koji su bili izazovi?Najveći izazov i za dolazne i za odlazne studentetiče se asistencije i prijevoza izvan sveučilišta. UŠvedskoj sveučilište ne može pomoći studentu okoprijevoza, tehničke opreme, pomagala iliasistencije izvan samoga sveučilišta. Ta je potpora uovlasti sustava socijalnog osiguranja općine u kojojstudent stanuje. Kako bi mogao dobiti tu potporu,student mora imati boravišnu dozvolu u trajanju odnajmanje jedne godine. To znači da je važno da sestudent prijavi za dodatnu potporu u sklopuprograma ERASMUS jer će sam morati plaćati tedodatne troškove.

Kakav oblik pomoći i potpore vaše Sveučilište možeponuditi studentu s invaliditetom koji je umeđunarodnoj mobilnosti (npr. smještaj, hrana, raznioblici asistencije, prevoditelji na znakovni jezik,informacije o alternativnim načinima osiguranjapomoći i potpore, kakva je prostorna pristupačnost)?

74


Nudimo potporu u obliku knjiga na CD-u,programa koji pretvaraju tekst u govor i obratno,alternativnih oblika ispita (o čemu odlučujeispitivač) te studentske vršnjačke potpore,primjerice vođenje bilježaka na predavanjima.

Na koji način studenti s invaliditetom koji suzainteresirani doći na vaše Sveučilište mogu doćido informacija koje ste naveli u prethodnompitanju?Informacije su dostupne na mrežnim stranicamaSveučilišta:http://www.utbildning.gu.se/education/academic-life/student-services/students-with-disabilities/

Kakva je suradnja vašeg Sveučilišta s drugimresursima u zajednici koji bi mogli pružitialternativne oblike pomoći i potpore studentima sinvaliditetom (npr. udruge, agencije, lokalna upravai slično)?Sveučilište surađuje s lokalnom samoupravom usegmentu socijalnog osiguranja te s različitimpoduzećima koja nude asistenciju i uslugeprijevoza.Kontakti: • koordinatorica za studente s invaliditetom: Lena

Borg Melldahl• kontakt-osoba za studente s disleksijom: Eva

Johansson

Bilješke



75




Dobra praksa

PrimjerSveučilište u Aarhusu, Danska*

Koji službeni dokumenti na vašem Sveučilištureguliraju međunarodnu mobilnost (npr. pravilnici)?Prihvat studenata na međunarodnoj razmjenireguliran je u skladu s našim sporazumima orazmjeni (Nordlys/Nordplus, ERASMUS, bilateralnisporazumi s partnerskim sveučilištima). Kako bisudjelovao u razmjeni, student mora biti upisan najedno od partnerskih sveučilišta. Ako student ne dolazi s jednog od partnerskihsveučilišta, može se prijaviti kao slobodnjak kakobi studirao na Sveučilištu u Aarhusu jedan ili dvasemestra. Informacije o zahtjevima za slobodnjakemogu se naći ovdje:http://kandidat.au.dk/en/admission/applyasafreemover/. Moguće je i redovito upisati studij. Zahtjevi i drugeinformacije za redovite studente nalaze se ovdje:http://kandidat.au.dk/en/admission/.

Na koji način vaše Sveučilište oglašava informacijeo međunarodnoj mobilnosti (npr. web-stranice,brošure, sajam stipendija)?Glavna mrežna stranica o međunarodnojmobilnosti nalazi se ovdje: http://www.au.dk/ic.

Tko je zadužen za međunarodnu mobilnost narazini Sveučilišta i na razinisastavnica/odsjeka/odjela (ima li svaka

76



sastavnica/odsjek/odjel osobu zaduženu zameđunarodnu mobilnost)?Međunarodna koordinatorica za dolazne studenteu razmjeni: Helle Colding Seiersen,[email protected], +45 8942 2321Ured za upis studenata ima predstavnika zameđunarodne studente: Anette Larsen,[email protected], +45 8942 1043

Je li vaše Sveučilište imalo iskustva smeđunarodnom mobilnosti studenata sinvaliditetom (odlazni i dolazni studenti)? Kakva subila ta iskustva, koji su bili izazovi?Od 2010. međunarodnim studentima sinvaliditetom koji studiraju na Sveučilištu u Aarhusunude se individualni programi potpore ukoliko je unašoj ovlasti da pružimo relevantni oblik potpore.Dosad smo pružili potporu trima studentima odukupno petero koji su deklarirali invaliditet. Našaprva iskustva s potporom međunarodnimstudentima s invaliditetom bila su vrlo dobra.

Osim toga, zna se dogoditi da studenti umeđunarodnoj razmjeni zadobiju neko oštećenje ilishvate da imaju neke teškoće. Obično uspijemopokrenuti program potpore koji funkcionira uskladu s namjerom.

Glavni izazovi: mislimo da na Sveučilištu uAarhusu postoje međunarodni studenti kojima bitrebala biti pružena posebna potpora u skladu sdanskim zakonima i kojima bismo vjerojatno moglipomoći, ali koji ne znaju da ta potpora postoji ilikoji je ne žele.

Bilješke



77




Prema danskim zakonima studenti s invaliditetommogu dobiti potporu kad idu u odlaznu razmjenu.Uglavnom imamo iskustva s potporom studentima sdisleksijom koji studiraju u inozemstvu u sklopušestomjesečnog programa razmjene. Potpora jeorganizirana preko e-maila i Skypea i dobrofunkcionira.

Rijetki su studenti koji se već služe potporomCentra za savjetovanje i potporu, a koji ne želepotporu u odlaznoj mobilnosti ako se odluče zastudij u inozemstvu. Rijetki su studenti koji se služe našom potporom ikoji uspiju dobiti neki oblik potpore na sveučilištuna koje odu, a i to se obično financira iz Danske.To može predstavljati velik izazov studentima soštećenjima sluha i vida, kao i ostalima. Nemamo dovoljno iskustva da bismo nešto višerekli o mogućnostima i izazovima.

Kakav oblik pomoći i potpore vaše Sveučilištemože ponuditi studentu s invaliditetom koji je umeđunarodnoj mobilnosti (npr. smještaj, hrana,razni oblici asistencije, predvoditelji na znakovnijezik, informacije o alternativnim načinimaosiguranja pomoći i potpore, kakva je prostornapristupačnost)?Studenti iz druge zemlje članice EU-a koji suupisani u Sveučilište u Aarhusu pod uobičajenimuvjetima imaju pravo na potporu prema danskimzakonima.

Međunarodni studenti s dokumentiraniminvaliditetom mogu primiti potporu Centra za

78


savjetovanje i potporu u okviru praktičnih oblikapotpore za koje imamo ovlasti.

Što se tiče prostorne pristupačnosti, odgovornostimaju pojedine sastavnice. Što se tiče osobnihoblika potpore, osim onoga što se smatrarelevantnim za studij, odgovornost ima lokalnasamouprava u Aarhusu, tako da Sveučilište ne nudipomoć ili savjetovanje u tom segmentu.

Na koji način studenti s invaliditetom koji suzainteresirani doći na vaše Sveučilište mogu doćido informacija koje ste naveli u prethodnompitanju?Centar za međunarodnu suradnju i Centar zasavjetovanje i potporu pružaju informacije nasvojim mrežnim stranicama(http://dpu.dk/site.aspx?p=15708), a imamo ikoordinatore s kojima međunarodni studenti mogustupiti u vezu.

Kakva je suradnja vašeg Sveučilišta s drugimresursima u zajednici koji bi mogli pružitialternative oblike pomoći i potpore studentima sinvaliditetom (npr. udruge, agencije, lokalna upravai slično)?Studente upućujemo Studentskom savjetovalištu uAarhusu(http://www.studraadgiv.dk/Default.aspx?AreaID=58).Također im kažemo komu se u lokalnoj samoupravimogu obratiti u vezi s prijavama za osobnuasistenciju. No nemamo izravnu suradnju ni s kimu lokalnoj samoupravi.

Bilješke



79




Dosadašnja iskustvas dolaznom mobilnosti studenata s invaliditetom

Dobra praksa

PrimjerSveučilište Strathclyde, Glasgow, Škotska*

Koji službeni dokumenti na vašem Sveučilištureguliraju međunarodnu mobilnost (npr. pravilnici)? Postoji obrazac za program studentske razmjenekoji pokriva pitanje reguliranja međunarodnemobilnosti i koji prilažemo u posebnomdokumentu. Međutim treba istaknuti da se toodnosi na studentsku razmjenu na diplomskojrazini, npr. ERASMUS za europske studente. To jeprogram prema kojem postoji razmjena diplomskihstudenata između sveučilišta s uravnoteženimbrojem na svakom sveučilištu. Međunarodnistudenti mogu doći i izvan programa ERASMUS. Uoba je slučaja za njih zadužen Ured zameđunarodnu razmjenu:http://www.strath.ac.uk/rio/

Na koji način vaše Sveučilište oglašava informacijeo međunarodnoj mobilnosti (npr. web-stranice,brošure, sajam stipendija)?U vezi s programom razmjene, vidi:http://www.strath.ac.uk/rio/exchangestudyabroad/

Tko je zadužen za međunarodnu mobilnost narazini Sveučilišta i na razini sastavnica/odsjeka/odjela (ima li svaka sastavnica/odsjek/odjel osobuzaduženu za međunarodnu mobilnost)?Konkretna imena i funkcije zaduženih zameđunarodnu mobilnost na razini Sveučilišta i na

80



razini sastavnica/odsjeka/odjela mogu se naćiovdje: http://www.strath.ac.uk/rio/contact/

Postoji i viši službenik za informacije i savjetestudentima, koji radi u sklopu Službe zapoboljšanje studentskog iskustva studiranja(trenutačno je to Melanie Fariss), a bavi se imeđunarodnim studentima. Ekonomski fakultet imaosobu za studentsku razmjenu, a ostali fakultetiimaju kontakt-osobe kojima je to dio posla. NaSveučilištu Strathclyde ERASMUS je decentralizirani koordinatori na fakultetima time se bave u sklopuodbora za međunarodnu suradnju.

Je li vaše Sveučilište imalo iskustva s međunarodnommobilnosti studenata s invaliditetom (odlazni idolazni studenti)? Kakva su bila ta iskustva, koji subili izazovi?Imali smo nekoliko primjera koje vrijedi istaknuti:

a. slijepi student koji je otišao na razmjenu uSjevernu Ameriku

b. studentica koja je išla na razmjenu uŠpanjolsku. Trebale su joj dvije osobe zaasistenciju i bilo bi najlogičnije da to buduŠpanjolci, ali zbog financiranja iz ERASMUSAmorali su biti Britanci. Obavljen je pripremniposjet kako bi se razmotrili problemi. Glavniizazov bilo je angažiranje asistenata, kao ičinjenica da je Sveučilište moralo ispunitizahtjeve navedene u britanskom Zakonu odiskriminaciji osoba s invaliditetom, premda jestudentica bila u Španjolskoj.

Bilješke



81





Kakav oblik pomoći i potpore vaše Sveučilištemože ponuditi studentu s invaliditetom koji je umeđunarodnoj mobilnosti (npr. smještaj, hrana,razni oblici asistencije, predvoditelji na znakovnijezik, informacije o alternativnim načinimaosiguranja pomoći i potpore, kakva je prostornapristupačnost)?Dolazni studenti s invaliditetom imaju ista pravakao i britanski. Premda im nisu dostupna sredstvaŠkotske agencije za studentske stipendije (SAAS),Sveučilište preuzima novčanu odgovornost zapristupačni smještaj i ono što studentima treba zastudij, npr. za asistenciju, prevoditelje na znakovnijezik… Putne troškove i hranu Sveučilište običnone pokriva.

Na koji način studenti s invaliditetom koji suzainteresirani doći na vaše Sveučilište mogu doćido informacija koje ste naveli u prethodnompitanju?Informacije koje su potrebne studentima sinvaliditetom koji su zainteresirani doći naSveučilište mogu dobiti s mrežnih stranica Službeza studente s invaliditetom:http://www.strath.ac.uk/disabilityservice/

Kakva je suradnja vašeg Sveučilišta s drugimresursima u zajednici koji bi mogli pružitialternativne oblike pomoći i potpore studentima sinvaliditetom (npr. udruge, agencije, lokalna upravai slično)?Na mrežnim stranicama Službe za studente sinvaliditetom piše kako usluge za studente sinvaliditetom uključuju: “Povezivanje s drugim

82


agencijama koje mogu pružiti asistenciju koju bistudenti mogli trebati, kao što su usluge prevođenjana znakovni jezik, čitanje ili vodiči.”

Dosadašnja iskustva s dolaznom mobilnosti studenata s invaliditetom

U trenutku pisanja ovog priručnika jedino jeSveučilište u Zagrebu imalo iskustva s prihvatomstudenata s težim oblicima invaliditeta.

Studentica s oštećenjima vida došla je saSveučilišta u Ljubljani na studij kroatistike naFilozofskome fakultetu preko programa CEEPUS uljetnom semestru akademske godine 2008/2009.Prije dolaska javila se Uredu za studente sinvaliditetom za pomoć oko organizacije osobneasistencije ili treninga mobilnosti.

Ured je uputio upit o mogućnostima dobivanjapovećanoga iznosa stipendije za tu namjenu Ureduza međunarodnu suradnju, koji je upit preusmjerioMinistarstvu znanosti, obrazovanja i športa.Odgovor ovlaštene osobe u MZOŠ-u bio jeneodređen i odnosio se na prava koja svi studentiimaju u okviru programa CEEPUS.

Studentici je stoga osiguran trening mobilnosti usuradnji s Udrugom za školovanje pasa vodiča imobilitet. Usluga je studentici osigurana besplatnona temelju zamolbe Ureda za studente s

Bilješke



83


invaliditetom iako nije hrvatska državljanka.Studentica je tijekom boravka na Sveučilištu uZagrebu trebala i prilagodbu literature, što joj jebilo omogućeno kroz projekte udruga koje se timebave. Povratna informacija od studentice o boravkuna našem Sveučilištu bila je izuzetno pozitivnazahvaljujući potpori koju je dobila od Ureda zastudente s invaliditetom i udruga.

Ostala hrvatska sveučilišta još nisu imala iskustva smeđunarodnom mobilnosti studenata sinvaliditetom.

Osobno iskustvo studentice Nine Zavašnik

studentska razmjena, Zagreb, 9. veljače − 2. lipnja2009.

Zovem se Nina Zavašnik i za vrijeme studentskerazmjene na Sveučilištu u Zagrebu bila samapsolventica na Filozofskome fakultetu u Ljubljani,studijski smjer Njemački jezik i književnost teHrvatski, srpski i makedonski jezik sknjiževnostima. Kao svaki budući prevoditelj, imalasam želju provesti semestar u jednoj od zemalja čijijezik studiram, pogotovo zato što je to danas zajezičare gotovo neophodno. Ali moja prepreka je utome što ne vidim, zbog čega sam često gubilaprilike (stipendije, ljetni seminari, ljetne škole…) ina što sam se trebala naviknuti, a s druge stranesam ih tražila na vlastiti trošak.



84


Krajem svibnja 2008. Odsjek za slavistiku, kao isvake godine, objavio je natječaj CEEPUS stipendijaza akademsku godinu 2008/2009. Za Sveučilište uZagrebu bila je na raspolaganju samo jednastipendija od dva mjeseca, a zanimanje za Zagrebna Odsjeku je uvijek bilo najveće. Prije nego štosam se prijavila raspitala sam se kod kolege uZagrebu kakvi su uvjeti za studij za osobe sinvaliditetom (od svih sveučilišta bivše zajedničkedržave i Bugarske koji su se nalazili na popisučinilo mi se da će za studente s invaliditetomSveučilište u Zagrebu imati najbolje uvjete),konkretnih informacija nisam imala, ali sam sesvejedno odlučila kandidirati. Kako je moja mamatada još vodila grupu za samopomoć roditeljaslijepe i slabovidne djece, do nas su došleinformacije o tome kako se na Sveučilištu uZagrebu uvjeti za osobe s invaliditetom brzomijenjaju. Možda mi je i to bio poticaj.

Redovno polaganje studijskih godina, visoki prosjeki motivacijsko pismo donijeli su odgovorkoordinatorice “stipendija za Zagreb je vaša”. Tomuse stvarno nisam nadala. Ali sad je trebalo početi sorganizacijom. Kao prvo, trebala sam odreditivrijeme boravka i odlučila sam se za veljaču 2009.kako bih imala dovoljno vremena za organizacijuako stvari ne bi išle glatko. U početku sam sipomogla informacijama koje mi je dao kolega.Kontaktirala sam gospodina u Ministarstvu znanosti,obrazovanja i športa ovlaštenog za područjemeđunarodnih studentskih razmjena, objasnila svojusituaciju te zamolila za smještaj u studentskomdomu Cvjetno naselje koje mi je preporučio kolega

Bilješke



85


jer odande se najbrže može stići do fakulteta.Također sam kontaktirala Ured za studente sinvaliditetom (u okviru našeg sveučilišta tako neštone postoji, tako da je to opet bio prijedlog kolege).Trebala sam riješiti još jednu veliku, možda najvećudilemu − mobilitet. Naime ako želim pohađatikolegije na fakultetu te aktivno proživjeti vrijemestudijske razmjene u Zagrebu, trebam obveznonaučiti određene putove. Oko toga mi je pomoglaMirjana Zubak iz Ureda za studente s invaliditetomkoja mi je dogovorila trening mobiliteta u Udruzi zaškolovanje pasa vodiča i mobilitet te mi proslijedilasve potrebne kontakte da sam mogla dalje dogovoritistvari. Iznenadilo me to što nitko nije komplicirao,nego se za svaku stvar tražilo najbolje rješenje,izgledalo mi je da su ljudi upućeni u problematikuosoba s invaliditetom i nitko mi nije davao osjećaj daću svojim boravkom u Hrvatskoj za određene stvariuskratiti hrvatske studente s invaliditetom. Značiproblemi su se vrlo brzo riješili i uopće mi nijetrebalo toliko vremena rezerve. S obzirom na to dasmo kod kuće pretpostavljali da će stvari u Zagrebubiti na razini Ljubljane ili možda malo manje odtoga, moji su roditelji rekli da se ne brinem jer akomi nešto bude trebalo, za dva i pol sata mogu doći kmeni, a u najgorem slučaju mogu vratiti stipendiju ivratiti se kući. Ali ništa od toga nije bilo potrebno.

Kad je krenula stipendija i kad sam došla u Zagreb,bez obzira na sve prethodno skupljene informacije,nije sve išlo kako treba. Zakompliciralo se okopriključivanja interneta i tramvajske karte. Upočetku je izgledalo da problemima nema kraja, alinakon dva dana uspjelo mi je riješiti ih uz pomoć

86




prijateljice Martine. Trening mobiliteta počeo mi jedrugi dan nakon dolaska u Zagreb, a dok nisamnaučila put do fakulteta, na nastavu me pratilaprijateljica. Nakon dva tjedna boravka u Zagrebu,kad su mi se počele skupljati stvari za skeniranje,kontaktirala sam Udrugu “Zamisli” (kontakt samdobila u Uredu za studente s invaliditetom) gdje sumi do kraja stipendije skenirali nekoliko knjiga,rječnika i ostalih materijala. S obzirom na to dasam bila studentica na razmjeni, imala sam osjećajda se ne smijem previše uključivati u aktivnostiudruge − taj sam osjećaj donijela sa sobom.Iznenadilo me što ljudi u tim udrugama osobe sinvaliditetom smatraju ravnopravnima te im je ciljpomoći im kako bi došli do studijskih uspjeha isamostalnog života, a nema nikakvog nabijanjaosjećaja nemoćne osobe koja treba ljudima bitivječito zahvalna na mrvicama pažnje i pomoći, neonoga što joj treba, nego onoga što joj je netkovoljan dati. Također me iznenadila otvorenost ljudina ulici − netko je s njima pošteno radio.

Pomoć roditelja nije mi bila potrebna i produžilasam stipendiju za još dva mjeseca. U Udruzi zaškolovanje pasa vodiča i mobilitet imala sampriliku upoznati se sa psima vodičima (i trenutačnosam u prijenosu s jednim takvim psom koji ješkolovan u Mariboru), u udruzi “Zamisli” bile su miskenirane knjige koje su mi trebale za vrijeme mogstudija u Ljubljani, ali mi vrijeme nije dopuštalo daih skeniram (u Sloveniji se student s invaliditetommora o svemu brinuti sam). Zapravo sam u Zagrebuza vrijeme studijske razmjene imala više potpore itime samostalnosti (mobilitet) te dostupniji studij

Bilješke



87




Suradnja sazajednicom

(digitalizacija literature) nego na matičnomefakultetu. Željela bih da se ta dobra praksa što prijepreseli i na moje bivše matično sveučilište.

Trenutačno sam studentica na doktorskom studijusveučilišta Karl-Franzens Universität u Grazu uAustriji gdje ima još više dobre prakse s osobama sinvaliditetom, ali ako mogu usporediti iskustva izHrvatske i Austrije te ako si dopustim prognozirati,Hrvatska je na dobrom putu da prilično brzopostane dostupna osobama s invaliditetom narazini Austrije.

Na samome kraju htjela bih iznijeti nekoliko stvariza koje mislim da bi bile potrebne za još boljiboravak studenata s invaliditetom u Hrvatskoj:• za osobe s invaliditetom koje imaju namjeru

određeno vrijeme boraviti na jednom odhrvatskih sveučilišta bilo bi potrebno uvestistudente tutore koji bi sa studentom sinvaliditetom uspostavili kontakt prije njegovadolaska u Hrvatsku, dočekali ga na stanici te mupomogli oko rješavanja administracije (odlazak uMZOŠ po iksicu, sređivanje stvari na fakultetu…).Kod mene nije bio problem jer nisam došlaizdaleka i jer koliko-toliko znam hrvatski, alipretpostavljam da neće svatko doći s pratnjom.Ukoliko bi bilo potrebno, student tutor (ili netkodrugi) mogao bi studentu s invaliditetom pomoćiu uključivanju u društvo.

• ako se radi o osobi koja se kreće uz pomoćinvalidskih kolica, treba provjeriti tko će jojnuditi potrebnu njegu i pomoć u domu

• treba riješiti pitanje tko će snositi troškove njege

88


za osobe koje se kreću uz pomoć invalidskihkolica, treninga mobiliteta za slijepe teprevođenja na znakovni jezik za gluhe osobe akostipendija ne uključuje dodatna financijskasredstva za potrebe osoba s invaliditetom (npr.CEEPUS stipendija)

• trebalo bi riješiti pratnju slijepih osoba dopotrebnih lokacija izvan studijskih obveza (npr.željeznička stanica, liječnik, trgovina…),pogotovo ako je osoba na razmjeni kraće vrijemei nije naučila sve putove

Zahvaljujem Udruzi za školovanje pasa vodiča imobilitet na besplatnom treningu mobiliteta.

Suradnja sa zajednicom

U pripremi pisanja ovog priručnika zamolili smosva hrvatska sveučilišta, odnosno koordinatoreovog projekta na sveučilištima*, da izvijeste o tomekakva je njihova suradnja s drugim resursima uzajednici koji bi mogli pružiti alternativne oblikepomoći i potpore studentima s invaliditetom kojidolaze na međunarodnu mobilnost u našu zemlju.Naime praksa je nekih zemalja da koriste resurse uzajednici poput udruga, agencija ili lokalne upravekako bi omogućili potrebnu pomoć i potporustudentima s invaliditetom ukoliko njihovi resursinisu dovoljni.

Bilješke



89


90

Sveučilište u Zagrebu izvijestilo je kako je suradnjadobra te kako se veći dio aktivnosti, koje Ured zastudente s invaliditetom ne može samostalnoprovoditi zbog nedostatka resursa, provodi usuradnji s udrugama. Suradnja se ostvaruje krozorganizaciju raznih oblika asistencije, prevoditeljana znakovni jezik, osobne asistencije ili treningamobilnosti, stavljanja literature na alternativnemedije i slično.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijekuizvijestilo je kako se suradnja ostvaruje kroz Uredza studente s invaliditetom i to s udrugama kojerade s mladima s invaliditetom, ali i udrugama kojerad usmjeruju u humanitarno djelovanje, te slokalnom samoupravom. Suradnja je kvalitetna ikomunikacijski kanali trajno su otvoreni. Sveučilišteje otvoreno za sve vrste suradnje i nema nikakvihprepreka tomu da strani studenti s invaliditetom umeđunarodnoj mobilnosti preko Ureda za studentes invaliditetom dođu do svih alternativnih oblikapomoći i potpore koji su dostupni na razini udruga,lokalne samouprave i slično.

Sveučilište u Splitu izvještava kako dosada nisuimali studente s invaliditetom u međunarodnojrazmjeni, no da će se u budućnosti, ukoliko budepotrebno, više usmjeriti na suradnju s udrugamakako bi se studentima s invaliditetom osiguralapotrebna pomoć i potpora.

Sveučilište u Dubrovniku izvještava kako u gradupostoji nekoliko udruga koje pružaju pomoć i


Suradnja sazajednicom


91



Bilješkepotporu osobama s invaliditetom te kako GradDubrovnik kontinuirano provodi niz mjera zapomoć osobama s invaliditetom kroz svoj socijalniprogram. Cilj je uspostaviti učinkovit i odgovoransustav cjelovite skrbi o osobama s invaliditetompreko mjera i aktivnosti koje se provode upartnerstvu s tijelima državne uprave, ustanovama,organizacijama i udrugama koje djeluju isključivou korist osoba s invaliditetom.

Koordinatori ovoga projekta na ostalimsveučilištima ne navode da se služe resursima uzajednici ili izvještavaju da je suradnja, po njihovusaznanju, slaba.

Kao što je vidljivo, suradnja s resursima u zajednicina nekim je sveučilištima bolja, a na nekim slabija.Nemoguće je ne primijetiti kako dva sveučilištakoja imaju Ured za studente s invaliditetomizvještavaju o dobroj suradnji s resursima ulokalnoj zajednici. Vjerojatno se radi ousmjerenosti Ureda na rješavanje pitanja studenatas invaliditetom općenito, što vrlo često iziskujesuradnju s drugim resursima u zajednici. Preporukabi bila jače povezivanje sveučilišta s udrugama,agencijama i lokalnom upravom u zajednici kakobi se, s jedne strane, izjednačile mogućnosti zavisokoškolsko obrazovanje svim studentima, a sdruge strane, omogućila dolazna međunarodnamobilnost studenata s invaliditetom na našasveučilišta.



KORISNI

PRAKTIČNI

SAVJETI



U ovome poglavlju navode se neki praktični savjetii/ili kreativne ideje koje bi mogle koristiti osobamas invaliditetom tijekom sudjelovanja umeđunarodnom programu razmjene studenata. Ukratkom pregledu korisnih informacija naći će sesavjeti za studente s invaliditetom, koordinatore zameđunarodnu suradnju, osoblje koje je uključeno uprogram razmjene, ostale studente i sve drugezainteresirane.

Važno je napomenuti da se neki od navedenihpraktičnih savjeta odnose na studente koji odlazena međunarodnu razmjenu, a neki od njih odnosese na načine kako pripremiti uvjete za studente sinvaliditetom koji dolaze na naša sveučilišta.Upravo je tako potrebno prići ovim informacijama:• razmatrati ih iz perspektive matične institucije

koja pruža pomoć i potporu studentu sinvaliditetom da se kvalitetno pripremi zaodlazak na međunarodnu mobilnost

• razmatrati ih iz perspektive institucije domaćinana kojoj student s invaliditetom želi ostvaritimeđunarodnu mobilnost (npr. koja se pitanjamogu očekivati, koje će prilagodbe bitipotrebne).

Korisni savjeti

Pri planiranju odlaska na međunarodnu razmjenuvažno je uzeti u obzir sljedeće:• Planirati unaprijed. Nemoguće je predvidjeti sve,



95


KORISNIPRAKTIČNISAVJETI

Smještaj studenata s invaliditetom

ali detaljni plan znatno će olakšati putovanje.Važno je prikupiti sve informacije prije puta istupiti u kontakt s osobljem u institucijidomaćinu kako bi se saznali svi podaci osmještaju i mogućnostima prilagodbe.

• Potrebna je fleksibilnost. Boravak u inozemstvuzahtijeva sposobnost prilagođavanja u jednakojmjeri osoba s invaliditetom kao i osoba bezinvaliditeta. Život u drugoj kulturi donosi noveizazove, kao i različite standarde i mogućnosti.

• Važno je obavijestiti ovlašteni ured i osoblje omedicinskom stanju studenta s invaliditetom kojidolazi na razmjenu kako bi se osigurala pomoć ipotpora koja je potrebna.

Pri razmišljanju i dogovaranju mogućnostimeđunarodne razmjene studenata s invaliditetomvažno je dobiti što više informacija od institucijedomaćina, kako o uvjetima na sveučilištu na kojemse ostvaruje mobilnost, tako i o uvjetima u zemljiinstitucije domaćina. Slijedi popis nekih općihpitanja kojima je moguće prikupiti informacije te okojima je potrebno razmisliti41:• Je li tehnologija koju koristi student u svojoj

sredini dostupna i u zemlji koju želi posjetiti?Ako jest, je li omogućen pristup? Ako nije, nakoje je još načine moguće osigurati sve što jepotrebno?

• Koju dokumentaciju student treba imati kako bise osiguralo sve što je potrebno?

• Ako postoji potreba za pomagačem u učenju ilidodatnim pogodnostima, tko će to financirati?

• Postoji li kontakt-osoba koja je upoznata s

96


potrebama studenata s invaliditetom?• Komu se student može obratiti ako se nađe u

situaciji da mu je uskraćena pomoć ili nijeosigurano sve što je bilo obećano?

• Ima li institucija domaćin profesionalnu službuza studente s invaliditetom ili možda nekineformalni oblik potpore studentima narazmjeni?

• Ako postoji potreba za potporom na područjupsihičkog zdravlja, koji su oblici pomoći ipotpore dostupni u zajednici gdje se nalazisveučilište i/ili kao dio programa na koji sestudent želi upisati?

• Kakav je odnos/kultura prema osobama sinvaliditetom u zemlji u koju se želi ići? Hoće listudent biti izložen diskriminaciji? Kako će sestudent/ica nositi s mogućom diskriminacijom ilisocijalnim teškoćama s kojima se može susresti?

Slijedi nekoliko poglavlja o pitanjima koja su, višeili manje, važna za sve studente s invaliditetom − osmještaju studenata s invaliditetom, korištenjuzdravstvenih usluga, lijekova, korištenju psa vodičai putovanju zrakoplovom.


Podrazumijeva se da će smještaj u kojem ćeboraviti osoba s invaliditetom biti individualiziran iprilagođen svakom pojedincu i njegovimpotrebama. Ostvarivanje potreba svakog pojedinca

Bilješke



97




je specifično i jedinstveno i ne mogu se primijenitiista pravila i uvjeti za sve. Osobe s iskustvom uradu sa studentima s invaliditetom definirale suneke ključne smjernice koje mogu pomoći uosiguravanju kvalitete programa, života i školovanjau drugoj zemlji. Ovo su neki njihovi savjeti (Sygall& Lewis, 2006):• Važno je upoznati pojedinca. Studenti s

invaliditetom imaju različite ciljeve i načinezadovoljavanja svojih potreba i želja. Nekistudenti s invaliditetom ne trebaju nikakveposebne uvjete. Neučinkovito je, a i nezakonito,odlučivati umjesto nekoga ili donositi zaključke onečijim potrebama na temelju pretpostavki onjegovim teškoćama.

• Planiranje unaprijed ključno je za uspjehmeđunarodne mobilnosti i snalaženje u novojsredini. Teškoće nekih studenta s invaliditetommogu biti takve da prilagodba može trajatimjesecima, a za druge se teškoće prilagodbamože učiniti vrlo brzo. Zato je važno početiplanirati što prije.

• Vrlo je važna komunikacija ureda ili koordinatoraiz matične zemlje studenta i ureda ilikoordinatora iz zemlje domaćina. Važno je znatikakve uvjete student ima u svojoj zemlji ipokušati mu omogućiti iste ili slične uvjete,ovisno o mogućnostima.

• Dobro je savjetovati studentu s invaliditetom danapravi detaljni popis dnevnih aktivnosti i naznačikako njegov invaliditet utječe na pojedineaktivnosti. Primjerice, ako u svojoj zemlji imaosobnog asistenta za pomoć, kakve su mu obvezei hoće li te zadatke preuzeti neka nova osoba u

98


stranoj zemlji? Student bi trebao imati svupotrebnu dokumentaciju o svome stanju ako setraži osiguravanje prikladnog smještaja.

• Prije dolaska sudionika studentske razmjene bilo bipoželjno da se koordinator osobno upozna sprostorom gdje će student biti smješten kako biprocijenio je li prostor adekvatan te kako bi boljemogao reagirati na moguće daljnje potrebneprilagodbe. Pri procjeni može zatražiti pomoćosobe sa sličnim teškoćama jer će dobiti bolji uvid.

• Potrebno je planirati kontakte/posjete studentu sinvaliditetom tijekom programa međunarodnemobilnosti zbog procjene adekvatnosti smještaja(jesu li učinjene promjene i prilagodbezadovoljavajuće).

Uz navedeno, a s obzirom na prirodu invaliditeta,potrebno je još obratiti pažnju na sljedeće:• Postoji li dizalo ili rampa u blizini prostora koje

će student s invaliditetom koristiti?• Je li teren između stanice javnog prijevoza i

mjesta gdje je student smješten strm ili neravan?• Jesu li vozila javnog prijevoza prilagođena

osobama s invaliditetom?

Bilo bi dobro kontaktirati davatelje usluga javnogprijevoza i raspitati se o mogućnostima koje suponuđene osobama s invaliditetom. Osobe koje suslijepe potrebno je detaljno uputiti i informirati odnevnim rutama javnog prijevoza (autobus, tramvaji dr.). U slučaju da je javni prijevoz nedostupan,dobro je provjeriti postoje li resursi u zajednici (npr.udruge) koje mogu pomoći oko transporta ili postojili mogućnost uključivanja studenata volontera.

Bilješke



99



Liječnička pomoć

Lijekovi

Liječnička pomoć

Ako je potrebna liječnička pomoć dok je student ustranoj zemlji, bilo bi dobro provjeriti unaprijed sasavjetnikom/koordinatorom u instituciji domaćinukakve su liječničke i medicinske usluge dostupne.Ako je moguće, bilo bi dobro uputiti studenta dastupi u kontakt s dostupnim liječnikom prijedolaska kako bi dobio što više informacija ouslugama i načinu plaćanja.

Dodatne informacije

Zdravstveno osiguranjeUvjeti osiguranja razlikuju se od zemlje do zemlje iprije polaska važno je dobiti što više informacija.Ovo su neka od pitanja koja se često postavljajuprije putovanja u drugu zemlju:

Ima li liječnik u zemlji domaćinu pristupmedicinskim podacima studenta s invaliditetom imože li, ako je potrebno, kontaktirati studentovaliječnika primarne zaštite?Za osobe sa zdravstvenim problemima, kao što suepilepsija, lupus, dijabetes, alergije i slično, nekemrežne stranice nude mogućnost učitavanjazdravstvenog kartona sa svim potrebnim podacimatako da svaka ovlaštena osoba može u bilo kojemtrenutku pristupiti tim podacima. Potrebno jeprovjeriti mogućnosti u zemlji u koju student odlazi.

100


Koje su opcije zdravstvenog osiguranja dostupnestudentima koji se prijavljuju izravno stranomsveučilištu?Studenti koji se prijavljuju izravno stranom sveučilištutrebali bi se raspitati na sveučilištu na koje dolaze opokrivanju troškova osiguranja. Moguće je da ćeimati pravo na iste zdravstvene usluge kao i domaćistudenti, ali možda će neke usluge morati dodatnoplaćati. Studenti s invaliditetom trebali bi se unaprijeddobro raspitati jer se pravila mogu znatno razlikovati.Sygall i Lewis, 2006

S obzirom na to da su pravila oko zdravstvenogosiguranja složena, važno je kontaktiratislužbu/ured za međunarodnu suradnju nasveučilištu i/ili nositelja programa i raspitati se ozahtjevima koje u vezi sa zdravstvenimosiguranjem postoje u sklopu svakoga pojedinogprograma međunarodne mobilnosti studenata.

Lijekovi

Ako student uzima lijekove, potrebno se raspitati jeli određeni lijek legalan i dostupan u zemljidomaćinu i je li moguće ponijeti zalihe lijeka kojeće koristiti do kraja boravka u toj zemlji.Preporučljivo je kontaktirati konzulat iliveleposlanstvo svoje zemlje u zemlji domaćinu iraspitati se o statusu lijeka koji je potreban i kakvaje procedura za unošenje lijeka u zemlju.

Bilješke



101



Lijekovi

Korištenje psa vodiča

Studenti koji uzimaju lijekove trebali bi na vrijemedobiti što više informacija o liječniku, dostupnostilijekova i zdravstvene skrbi u zemlji u koju dolaze.Ovo su neka pitanja koja bi trebalo uzeti u obzir(Sygall i Lewis, 2006):1. Koje je generičko ime lijeka? Ovo je važno jer

isti lijekovi na tržištu mogu biti dostupni podrazličitim imenima.

2. Je li potreban recept za taj lijek?3. Je li lijek dostupan u istoj dozi kao u matičnoj

zemlji? Jesu li mjerne jedinice jednake? Akonisu, potrebno je saznati koja je doza potrebnaprema drukčijim mjernim jedinicama.

4. Postoji li rezervni plan ako iz nekog razlogastudent ostane bez lijekova?

5. Ako lijek nije dopušten u zemlji u kojoj seostvaruje međunarodna mobilnost, je li poznatokoji je zamjenski lijek?

6. Koja je dokumentacija potrebna za prenošenjelijeka preko granice?

7. Tko može prevesti recept na jezik zemljedomaćina koristeći ispravnu medicinskuterminologiju?

8. Primaju li lokalne ljekarne recepte stranihliječnika?

9. Koja je cijena lijeka u zemlji domaćinu? Pokrivali osiguranje troškove kupnje lijeka?

10. Ako je potrebno držati lijek na suhom ihladnome mjestu, postoji li pristup hladnjaku uzrakoplovu ili prostoru u kojem je studentsmješten?

102



Osobe s invaliditetom koriste životinje za pomoć urazličitim situacijama i iz različitih razloga: pomoćpri kretanju (za osobe s oštećenjima vida), potporu(za osobe sa psihičkim teškoćama), pomoć kodauditivnih podražaja (za osobe s oštećenjimasluha), pomoć pri kretanju (za osobe s motoričkimporemećajima). Neke slijepe i slabovidne osobe zapomoć pri kretanju i putovanjima koriste psevodiče.

Slijedi nekoliko savjeta koji mogu pomoći upripremi međunarodne mobilnosti ako student sinvaliditetom pri kretanju koristi psa vodiča (Sygall iLewis, 2006):• Potrebno je kontaktirati konzulat ili

veleposlanstvo svoje zemlje u zemlji domaćinu iraspitati se o pravilima koja se odnose naputovanje sa servisnim životinjama; neke zemljeimaju stroga pravila o karanteni, ali moguće je ida postoje iznimke ako je riječ o životinjamakoje pomažu osobama s invaliditetom.

• Preporučljivo je kontaktirati udruge iliorganizacije koje okupljaju pse vodiče u zemlji ukoju student dolazi i raspitati se o kulturološkimrazlikama ili stavovima u prihvaćanju pasavodiča i pravnoj regulativi pojedine države.

• Potrebno je saznati što je od dokumenatapotrebno imati u zemlji u koju student odlazi inapomenuti studentu s invaliditetom koji koristipsa vodiča da uvijek sa sobom nosi službenidokument koji potvrđuje da je njegov pas

Bilješke



103




Putovanje zrakoplovom i zračne luke

obučeni pas vodič te da je pas zdrav i cijepljen(dokument potpisan od strane veterinara,poželjno sa što novijim datumom); neke zemljetraže da se dokumenti ovjere u konzulatu prijeodlaska na putovanje ili da veterinar budeovlašteni davatelj takvih usluga.

• Bilo bi korisno staviti naljepnicu ili natpis napseću opremu, primjerice: PAS VODIČ, napisanočitko i vidljivo.

• Bilo bi korisno uputiti studenta da nauči nekolikoriječi na jeziku zemlje u koju odlazi tako damože objasniti zašto mu je potreban pas vodič.

• I na kraju, potrebno je napomenuti studentu dabude obziran kad odlazi na mjesta na kojimaljudi nisu navikli na pse vodiče te da ima na umuda i psu treba vremena da se prilagodi na novusredinu, na drukčije prepreke na pločniku, drugijezik, mirise, vodu, hranu, itd.

Dodatne informacije

Studentska vizaStudenti su dužni sami zatražiti vizu za boravak uinozemstvu u svrhu studiranja. Student zahtjev zavizu, uza svu ostalu potrebnu dokumentaciju kojukonzularni ured zahtijeva, predaje ovlaštenomukonzularnom uredu u Republici Hrvatskoj nakonprimanja prihvatnoga pisma s inozemnogsveučilišta.

104




105

BilješkePopis stranih diplomatskih misija i konzularnih uredau Republici Hrvatskoj dostupan je na stranicamaMinistarstva vanjskih poslova i europskih integracija,http://www.mvpei.hr


Pravila i zakoni koje se odnose na zračni prijevozsadrže i informacije vezane uz putovanja osoba sinvaliditetom kojima se jamče jednaki uvjeti kao isvim drugim putnicima. Europsko zajedničkozrakoplovno područje42 (ECAA), kojeg je i RepublikaHrvatska partner, donijelo je 2003. godine Pravilniko zračnom prometu43, u kojem se u članku 5.,naslovljenom Prijevoz putnika s ograničenommobilnošću, navodi: “Određeni putnici na osnovisvojih fizičkih, mentalnih ili medicinskih “stanja”zahtijevaju posebne pogodnosti u odnosu nainfrastrukturu zračne luke te adekvatnu pomoćprimjenjujući načela jednakih prava na nesmetanpristup za sve korisnike zračnog prijevoza.”

Brojnim pravilnicima i zakonima uređena su pravaosoba s invaliditetom tijekom putovanja. Evo nekihod njih:

• Osobe oštećena sluha i vida imaju prednost našalteru za registraciju putnika.

• Pri čekanju na registraciju djelatnik bi trebaoispratiti osobu do službe za doček i zemaljskedomaćice.


• Osobe s teškoćama u kretanju kao i putnici nanosilima imaju prednost pri registraciji iosiguranu pratnju do izlaza gdje ih se sanitetskimvozilom “liftomobilom” ukrcava u zrakoplov.

• Sve međunarodne zračne luke i prijevoznicidužni su osigurati dovoljno pomoćne opreme ipružiti adekvatnu pomoć.

• Osoba koja ima svoja kolica može izabrati želi lisvojim kolicima ići do ulaza u zrakoplov i ostavitiih na ulazu zrakoplova ili ih može prijaviti kaoprtljagu, a u zrakoplovu koristiti druga kolica.

• ECAA preporučuje svojim zemljama članicama iprijevoznicima da dopuste psima vodičimaslijepih osoba ulaz i boravak u zrakoplovu, poduvjetima koje same odrede.

Korisni savjeti

Priprema putovanja zrakoplovomKartu za let dobro je kupiti unaprijed i pritomnaglasiti:• tip teškoće i opremu koja se koristi − štap, štake,

invalidska ručna ili električna kolica• posebne prehrambene navike ili potrebu za

pomoći pri hranjenju ako postoji; osoblje uzrakoplovu nije dužno pomagati prilikomhranjenja, ali može pomoći otvoriti porcije hrane

• putuje li se u pratnji medicinske sestre ilipomoćnika



106


Slika 2. Fotografija prikazuje studenta s invaliditetom injegova osobnog asistenta prilikom registracije u zračnojluci.

Studenti s invaliditetom moraju proći svesigurnosne mjere u istom opsegu kao i svi drugiputnici. Ako neki pomoćni uređaj može proćisigurnosne provjere bez gašenja, ne mora bitipredmet daljnje obrade. Službenik može pregledatipomoćni uređaj ako sumnja da bi mogao sadržavatioružje ili druge zabranjene predmete. Studenti s teškoćama u kretanju često se susreću sproblemima prilikom putovanja zrakoplovom zbognepristupačnosti prostora kao i zbog manjkaprostora. Ako osoba ima teškoća s kretanjem,osoblje zrakoplova pomoći će premjestiti osobu izkolica na sjedalo. Pojedinac može uputiti osoblje iobjasniti im način na koji mu mogu pomoćitijekom ukrcavanja. Većina zračnih luka putnicima s teškoćamakretanja osigurava prednost pri registraciji te pomoćpri ukrcavanju na zrakoplov44.

Bilješke



107


Dodatne informacije

PakiranjeZadnji je korak u pripremi odlaska nameđunarodnu mobilnost pakiranje koje bi trebalobiti pomno razrađen proces. Uvijek je potrebnovoditi računa o dovoljnoj zalihi lijekova,potrepština ili ostalih stvari koje student sinvaliditetom često koristi. Važno je u ručnuprtljagu staviti neophodne lijekove i/ili medicinskipribor (npr. inhalator, injekcije) kako bi ih studentimao uz sebe u slučaju gubitka prtljage.

Sljedeći popis sastavljen je prema savjetima iinformacijama osoba s invaliditetom koje su većputovale u inozemstvo na duže vrijeme i može bitikoristan za pripremu putovanja. Sa sobom jepreporučljivo ponijeti: • rezervne dijelove za kolica ili drugu opremu koja

se koristi• alat za održavanje i popravak kolica ili druge

opreme koja se koristi• baterije za slušne aparate ili drugu opremu koja

se koristi• rasklopiv stolac, za slučaj da treba dugo stajati ili

ako prostor nije prilagođen osobama sinvaliditetom

• papirnatu ili plastičnu masku za zaštitu odprašine ili virusa

• medicinsku dokumentaciju ili pismo liječnikaprevedeno na jezik zemlje u koju se odlazi

• dovoljnu zalihu lijekova koji se redovito uzimaju- količina koja se redovito uzima i dodatne zalihe



Oštećenja vida(sljepoća i slabovidnost)

108


za slučaj da je potrebno uzeti veću dozu ili akose lijek izgubi

• recepte za sve lijekove i lijekove za hitneslučajeve

• popis lijekova i njihovih generičkih naziva(liječnici u drugim zemljama možda neprepoznaju tržišne nazive)

• adaptere za električnu energiju ili produžnekabele za elektroničku opremu koja se koristi

• rječnik znakovnog ili stranog jezikaSygall i Lewis, 2006

Kao što je više puta istaknuto, važno je što višeinformacija pružiti i dobiti unaprijed, prijeodlaska/dolaska u stranu zemlju jer će to biti vrlokorisno i studentima s invaliditetom i organizatorimaprograma razmjene kako bi na vrijeme osigurali svešto je potrebno. Ovisno o vrsti poremećaja iliteškoće, postoje neka pitanja na koja treba obratitipažnju prije odlaska na drugu instituciju.

Oštećenja vida (sljepoća i slabovidnost)

Slijepe i slabovidne osobe koriste specifičnu asistivnutehnologiju. Ovisno o potrebama, slijepi studentimogu koristiti elektronička pomagala (računalo zaslijepe) ili različita softverska rješenja (govorneprograme). Slabovidni studenti najčešće odabirurazličite softverske programe (govorne programe iliprograme za uvećanje sadržaja na ekranu računala).

Bilješke



109


Važno je štititi privatnost i tajnost podataka slijepogi slabovidnog studenta. Preporučuje se da slijepe islabovidne osobe same odaberu osobu odpovjerenja koja će im pomoći pri ispunjavanjuformulara, s bilješkama i sl. Poželjno je daorganizator dogovori i osigura prisutnost osobe odpovjerenja (plaćenog asistenta/pomagača, volonteraili člana osoblja koji svojim zadacima nije povezans programom razmjene).

Korisni savjeti

Komunikacija sa slijepim i slabovidnim osobama• Kada započinjete razgovor, predstavite se, a

ukoliko to situacija zahtijeva, objasnite koja jevaša funkcija.

• Svaki član grupe treba se predstaviti kako biosoba s oštećenjem vida mogla povezati glasove iimena.

• Svaku osobu kojoj se obraćate oslovite imenomkako biste olakšali razgovor.

• Dajte do znanja osobama koje su slijepe ilislabovidne kada napuštate prostoriju, odete nadrugu stranu prostorije ili kad završavate razgovor.

• Ponudite pomoć prilikom orijentacije u novomprostoru, objasnite gdje se nalazi stol, stolac ilidrugi predmeti koji su im potrebni u prostoriji.

• Koristite svakodnevni govorni jezik. • Nemojte dirati pse vodiče, hraniti ih, obraćati im

se ili igrati se s njima dok obavljaju svoje zadatke.Sygall i Lewis, 2006



110


Osobama s oštećenjima vida katkad je potrebnapomoć drugih u kretanju ili pristupuinformacijama. Neke osobe koriste videće vodičeza pomoć pri kretanju, ali i druge osobe za pomoćpri čitanju pismenih materijala koji nisuprilagođeni. Ukoliko postoji potreba, organizacijeslijepih i slabovidnih osoba u državi domaćinumogu uvelike pomoći pojedincu pri snalaženju unovoj sredini. Ovisno o mogućnostima pojedinedržave, osobe s oštećenjima vida mogu besplatnodobiti različita pomagala na korištenje iliosposobljene volontere.

U nekim zemljama, primjerice u SjedinjenimAmeričkim Državama, prihvaćena je praksa davodič ponudi ruku slijepoj ili slabovidnoj osobikoja će ga držati za nadlakticu ruke dok se kreću.To omogućuje osobi koja je vođena da slijedivodiča te da ga vodič pri kretanju ne gura. Ako jeriječ o osobi koja koristi bijeli štap ili psa vodiča,vodič obično hoda sa strane koja je slobodna.Poželjno je da vodič opiše prostor (posebiceukoliko je nepoznat ili su se dogodile promjene uprostoru), predmete i njihov razmještaj. Tijekomopisivanja poželjno je rabiti taktilna i auditivnaobilježja te omogućiti pojedincu da dodirnepredmet ukoliko želi (više o tome u priručnikuOpće smjernice).

Bilješke



111




Oštećenja sluha

Korisni savjeti

Pitanja na koja je dobro znati odgovor prijeodlaska na međunarodnu mobilnost45

• Je li dostupna literatura u alternativnim oblicima(literatura u elektroničkom formatu, na brajici, e-tekst, skenirani tekst, snimljeni videomaterijal islično)?

• Je li potreban asistent pri kretanju?• Postoje li oznake na brajici na zgradama,

dizalima, predavaonicama, bankomatima islično?

• Je li dostupan računalni program uz pomoćkojega student može pisati zadatke i/ili čitatiliteraturu?

• Tko će financijski pokriti troškove do kojih možedoći zbog moguće posebnosti smještaja koji ćebiti potreban?

Oštećenja sluha

Iako među osobama s oštećenjima sluha postojerazni načini komunikacije, mnogi od njih koristeprevoditelje na znakovni jezik. Organizatorprograma trebao bi unaprijed biti informiran onačinu komunikacije pojedinca koji dolazi narazmjenu i osigurati usluge tumača.

Studenti na razmjeni, posebno ako borave duževrijeme u nekoj zemlji, mogu učiti znakovni jezik

112


zemlje domaćina i koristiti tamošnje prevoditeljeako imaju dovoljno vremena za kvalitetno učenjejezika. Studenti i osoblje trebali bi zajedno odlučitio tome je li tumačenje na znakovnom jezikuzemlje domaćina učinkovito rješenje.U službenim aktivnostima kao što su sastanci,seminari ili akademske aktivnosti organizator jedužan osigurati ovlaštenog prevoditelja naznakovni jezik. U neformalnim situacijama možese koristiti neformalniji tip komunikacije, aprevoditelji mogu biti studenti ili druge osobe kojepoznaju znakovni jezik. Kada prevoditelji nisudostupni, može se dopisivati, crtati ili očitavati slica i usana.

Korisni savjeti

Komunikacija s osobama oštećena sluha• Pitajte osobu koja ima oštećeni sluh koji joj je

najbolji način komunikacije.• Ne vičite.• Govorite jasno i umjerenim ritmom.• Izbjegavajte bučne prostore.• Ne zaklanjajte usta, ne žvačite i ne pušite tijekom

razgovora.• Koristite geste i izraze lica.• Preformulirajte pojedine dijelove rečenice ako

nisu razumljivi.• Pitajte osobu s oštećenjima sluha da vam ponovi

ili preformulira pitanje ako je ne razumijete.Sygall i Lewis, 2006

Bilješke



113


114

Dodatne informacije

Najčešći mitoviZnakovni jezik isti je u cijelom svijetu.Istina: Ne postoji univerzalni znakovni jezik. Čak iu zemljama s istim govornim i pisanim jezikomznakovni se jezici mogu potpuno razlikovati.Primjerice, Sjedinjene Američke Države i VelikaBritanija koriste različite znakovne jezike*.

Osobe s oštećenjima sluha mogu čuti s pomoćuslušnih aparata.Istina: Slušni aparat pomaže osobama s određenimtipom teškoća sa sluhom i to samo u određenimsituacijama, ali ne pomažu svima i ne pomažu uvijek.Korištenje slušnog aparata individualna je odluka kojaovisi o raznim okolnostima i čimbenicima.

Osobe s oštećenjima sluha mogu čitati s usana.Istina: Čitanje s usana vrlo je složena vještinakojom nije lako ovladati. Osobe s oštećenjimasluha koje su dobri čitači s usana imaju visokurazinu jezične kompetencije u govornom jeziku.modificirano prema Sygall i Lewis, 2006

Za vrijeme predavanja studentu može pomagatiosoba koja će bilježiti predavanja umjesto njega jernije praktično u isto vrijeme pisati bilješke i gledatiprevoditelja na znakovni jezik. Kako bi osobama soštećenjima sluha omogućili što bolju i lakšukomunikaciju, koordinatori za međunarodnumobilnost ili ured/služba za međunarodnu suradnju


Oštećenja sluha

* Sjedinjene AmeričkeDržave − ASL (AmericanSign Language), VelikaBritanija − BSL (British SignLanguage)


115



Bilješkemogu uzeti u obzir neke od sljedećih prijedloga:• ako okolnosti dopuštaju, umjesto traženja

prikladnog predvoditelja u zemlji u koju studentdolazi/odlazi, sa studentom se može na razmjenuposlati i prevoditelja koji koristi njegov znakovnijezik

• ako student namjerava koristiti znakovni jezikzemlje u koju odlazi/dolazi, bilo bi dobropomoći studentu (uputiti ga) potražiti rječnikznakovnog jezika tako da se za početak možesenzibilizirati sa znakovnim jezikom zemljedolaska/odlaska

• ako je moguće, bilo bi vrlo korisno kada bistudent koji odlazi na međunarodnu mobilnostmogao otputovati prije i pohađati tečajznakovnog jezika prije početka službenihakademskih aktivnosti

Korisni savjeti


• Je li potreban prevoditelj? Tko će ga financirati?• Gdje i kako će se pronaći prevoditelj?• Koja je satnica prevoditelja u zemlji domaćinu

(cijene mogu poprilično varirati od zemlje dozemlje, čak i unutar iste zemlje)?

• Hoće li student trebati nekoga da vodi bilješke spredavanja?

• Je li dopušteno videosnimanje?• Tko će financirati dodatne troškove?


116


Motorička oštećenja


Osobe koje imaju teškoća s kretanjem mogu koristitirazličita pomagala kao što su štap, štake, hodaliceili umjetne proteze. Invalidska kolica važan su dioopreme za osobe s motoričkim poremećajima. Uslučaju studenata koji koriste kolica korisno jepotražiti najbliži servis za popravljanje takveopreme za slučaj da dođe do probušene gume ilinekog drugog kvara. Preporučljivo je unaprijeddogovoriti tko snosi troškove popravka.

Električna invalidska kolica moraju se napajatisvaki ili svaki drugi dan, ovisno o potrebi. Nekebaterije treba puniti češće i zato studenti morajuunaprijed znati gdje na fakultetu to mogu obaviti, abilo bi korisno i kada bi imali spremne rezervnebaterije. Važno je biti što bolje informiran ipripremljen i prije odlaska u inozemstvo.

Neki više vole iznajmiti električna kolica u zemlji ukoju idu kako bi izbjegli procedure u zračnoj luci,brigu oko popravaka, adaptera za utičnice i drugo.Tijekom prijevoza u nekim slučajevima osoba nemora izlaziti iz kolica, nego se sjedalo u vozilupomakne ili prilagodi ili se kolica mogu složiti ivoziti u prtljažniku ili na stražnjem sjedalu.

Što se tiče adaptera, uređaja za konvertiranjeelektrične energije i transformatora električneenergije, treba znati kako većina zemalja koristielektričnu energiju od 220 volta/50 Hz, a SjevernaAmerika 110 volta/60 Hz. Osobe koje putuju s


117



Bilješkeelektričnom pomoćnom opremom trebale biponijeti različite adaptere i konvertere kako bimogli prilagoditi svoju opremu postojećojinfrastrukturi zemlje koju posjećuje. Važno je znatida adapteri ne mijenjaju napon, nego samomijenjaju oblik utičnice.

Korisni savjeti


• Hoće li student nositi jedna ili dvoja kolica?Električna ili ručna?

• Je li potreban adapter za utičnice? • Kako će se obaviti prijevoz kolica u inozemstvo?• Kakva je pristupačnost na domaćem sveučilištu i

u gradu gdje se ostvaruje mobilnost?• Mogu li se kolica popraviti u inozemstvu u

slučaju kvara?• Jesu li ulice i pločnici prilagođeni kretanju u

kolicima?• Je li potrebna pomoć pri vođenju bilježaka na

predavanjima?• Hoće li student moći ići na izlete, vježbe/praksu

u prirodi i kakva je pristupačnost u takvimsituacijama?

• Postoje li asistenti za rad u laboratoriju iliknjižnici?

• Treba li student više vremena za pisanje ispita ilidovršavanje zadataka?

• Kako će se financirati sve dodatne usluge?


118

Motorički poremećaji u nekim slučajevima (npr. kodcerebralne paralize) mogu biti popraćenipridruženim teškoćama poput poremećaja govora.Slijedi nekoliko savjeta za osobe s poremećajimagovora i njihove sugovornike (Sygall & Lewis, 2006):• Prilikom odlaska u drugu zemlju unaprijed

prikupite što više informacija. • Ako ne razumijete što vam osoba s poremećajem

govora želi reći, možete je zamoliti da to ponoviili preformulira.

• Budite strpljivi i nemojte se nadglasavati sosobom koja ima teškoća s govorom.

• Neke osobe s poremećajem govora mogu imati iteškoća sa sluhom.

• Razgovarajte uobičajenim tonom i ritmom, osimako vas ne zamole da govorite glasnije.

• Ako verbalna komunikacija nije učinkovita,pokušajte se sporazumjeti pisanomkomunikacijom.

Specifične teškoće učenja

Specifične teškoće učenja (npr. disleksija, ADHD)nisu u svim zemljama jednako prepoznate kaoproblem te studenti s takvim teškoćama moždaneće imati pristup svim uslugama i tehnologijamakoje koriste u svojoj zemlji. Upravo stoga potrebnoje postaviti neka pitanja (ovisno o vrsti poremećajaili teškoće), kako studentu sa specifičnimteškoćama učenja, tako i instituciji domaćinu terazmisliti o opcijama:



Specifične teškoće učenja

Teškoće sa psihičkimzdravljem


119



Bilješke• Je li studentu potrebna pomoć oko pisanjabilježaka tijekom predavanja?

• Kakva je politika sveučilišta/fakulteta/studijskogprograma u vezi s vremenom potrebnim zapisanje ispita i može li se ono produžiti?

• Može li se koristiti prijenosno računalo nanastavi/pri pisanju ispita?

• Postoji li potreba za posebnim prostorom pripisanju ispita?

• Postoji li mogućnost dodatnih instrukcija i kolikaim je cijena?

• Bude li studentu potrebnapsihološka/savjetodavna pomoć tijekom boravka,je li ona dostupna i gdje?

• Bude li studentu potrebno snimanje predavanja,je li to moguće i je li potrebna dozvola?

• Je li literatura potrebna za nastavu/vježbedostupna u alternativnim oblicima (npr. na CD-u)i je li je moguće dobiti unaprijed?

• Tko će financirati dodatne troškove?

Teškoće sa psihičkim zdravljem

Danas je sve veći broj dijagnosticiranih psihičkihproblema među studentima pa području mentalnogzdravlja treba posvetiti pažnju i u kontekstumeđunarodne mobilnosti studenata. Više studijapokazuje (McCab, 2005) kako se sve veći brojstudenata suočava s problemima kao što sudepresija, anksioznost, ovisnosti, poremećajiprehrane, opsesivno-kompulzivni poremećaji,


120

shizofrenija, posttraumatski stresni poremećaji,agorafobija i drugi.

Poznato je da studiranje može biti stresno zastudente. Iskustvo pokazuje kako studiranje uinozemstvu dodaje još jednu razinu stresa kojamože pogoršati i pojačati psihičke teškoće ako oneveć postoje. Stres i dodatni napor koji su predstudentom koji studira u inozemstvu mogu dovestido spajanja različitih rizičnih čimbenika koji utječuna psihičko zdravlje. To može dovesti do toga damanji problemi, koji nisu bili vidljivi kada jestudent studirao u poznatu okruženju, postanuvidljivi i ometaju psihičko zdravlje u kontekstustudiranja u inozemstvu. Iako ne postoji punoistraživanja koja bi mogla odgovoriti na pitanje štosu dodatni izvori stresa, po iskustvu je poznato dasljedeće situacije predstavljaju izazov za studentekoji studiraju u inozemstvu (MacCab, 2005,Lindenman, 2006):• Odvajanje − za mnoge studente odlazak na

međunarodnu mobilnost predstavlja prvo pravoodvajanje od obitelji i prijatelja. Odlazak nastudij u drugi grad drukčiji je nego odlazak nastudij u drugu zemlju, kada studenti postanusvjesni nedostupnosti obitelji i prijatelja, mogu sepojaviti osjećaji gubitka i tjeskobe.

• Kulturološki šok − proces asimilacije u novukulturu može izazvati teškoće, posebice ukolikose student suočava s nerazumijevanjem i/ilineprihvaćanjem.

• Privikavanje na lokalne uvjete − kulturološki šokmože imati različite oblike i može biti najjačičimbenik koji utječe na psihičko zdravlje, no i




121



Bilješkeprivikavanje na postojeće uvjete života možeimati značajan utjecaj jer uvjeti s kojima sestudent može susresti mogu značajno odudaratiod onih na koje je navikao. Drukčiji uvjeti životau kombinaciji sa zahtjevima koje pred njegapostavlja studijski program u koji je uključen(često ne na materinskom jeziku) mogu stvaratipopriličan stres koji se može odraziti na psihičkozdravlje studenta.

• Društveni pritisak − mnogi osjećaji s kojima sestudenti susretnu kada počnu studirati javljaju se iprilikom početka studiranja u inozemstvu.Studenti osjećaju pritisak uklapanja i stvaranjakontakata s ostalim studentima. Uz navedeno,studiranje u inozemstvu može pojačati različiteosjećaje oko pitanja o vlastitom identitetu,pritiska za uspjehom u obrazovanju, nesigurnostioko društvenih i spolnih odnosa koji se pojavljujuu studentskom razdoblju života kao diosocijalno-emocionalnog razvoja.

• Prešućivanje psihičkih teškoća − neki studenti nežele informirati instituciju domaćina o svomepsihičkom stanju iz straha da će njihova prijavabiti odbijena ili da će biti suočeni s drugimoblicima diskriminacije. S jedne strane, to dovodido toga da koordinatori u instituciji domaćinunisu svjesni potencijalne krizne situacije, a sdruge strane, student ne stvara mrežu potporetijekom svog boravka na inozemnom sveučilištu,a koja se pokazala izuzetno važnom.

• Promjena u uzimanju lijekova − katkada studentiuzbuđenje i euforiju koju osjete u prvim danimastudiranja u inozemstvu protumače kao da suzdravi i odlučuju svojevoljno prekinuti uzimanje


122

lijekova (terapiju). Posljedice su vidljive vrlo brzo(često u obliku krize) i katkada zahtijevaju ihospitalizaciju i povratak kući.

• Nepredvidljivi događaji - svi studenti koji su nastudiju u inozemstvu osjetljivi su na loše vijesti,bilo na one koje mogu dobiti od kuće (npr. smrtili bolest u obitelji, razvod, prekid dugogodišnjeveze) ili na one koji se mogu dogoditi u zemlji ukojoj se trenutačno nalaze (npr. terorističkinapad, političko nasilje, vremenske nepogode).Nositi se s lošim vijestima od kuće može bititeško za studenta koji nema sustav potpore, možese pojaviti osjećaj bespomoćnosti, izoliranosti ifrustracije. Ovakva situacija može voditidepresiji, tjeskobi te pojačati druge teškoće sapsihičkim zdravljem ukoliko postoje. Kada se radio nepredvidljivim događajima u mjestu gdjestudent studira, to ga može preplaviti i utjecati nanjegovu sposobnost da donese odluku vezanu zaostanak na razmjeni (npr. vratiti se kući, ostati,pričekati). Nošenje s lošim vijestima izazov je zasvakog studenta i, premda to može i zdravogstudenta dovesti do privremenog osjećajatjeskobe i/ili depresije, studentu koji ima teškoćasa psihičkim zdravljem to može biti ozbiljanrizični čimbenik.




123



BilješkeKorisni savjeti

Savjeti za studente na međunarodnoj mobilnostikoji imaju teškoća sa psihičkim zdravljem• Naučite prepoznati razliku − nostalgija za

domom, tjeskoba zbog nerazumijevanja stranogjezika, usamljenost, strah od nepoznatog i drugonisu nužno povezani sa psihičkim bolestima. Tisu osjećaji dio prirodnog procesa prilagodbe nanovu sredinu.

• Naučite na jeziku zemlje domaćina nekolikoriječi koje opisuju vaše teškoće.

• Povežite se s udrugama ili organizacijama koje suvezane uz vaše probleme kako biste saznali sve oodnosu društva prema pojedincima sa psihičkimproblemima i kako biste imali potrebnu potporu.

Sygall i Lewis, 2006

Kao što je već napomenuto, neki od studenata kojiimaju teškoća sa psihičkim zdravljem odlučuju neiznijeti svoje zdravstveno stanje koordinatorima zameđunarodnu mobilnost ili uredu/službi zameđunarodnu suradnju na matičnom sveučilištui/ili sveučilištu domaćinu. Razlozi tomu mogu bitistrah od diskriminacije ili stigmatizacije te stvaranjastereotipnih predodžbi. Isto tako student možemisliti da ne treba pomoć i potporu. Ipak, iskustvastudenata s teškoćama na području psihičkogzdravlja pokazuju kako je vrlo važno postavitisustav pomoći i potpore unaprijed, čak i kada semisli da on nije potreban48.


124

Preporuka je da student koji ima teškoća sapsihičkim zdravljem upozna instituciju domaćinasa svojim stanjem. To je jedan od načina kakoosigurati pomoć i potporu koja će možda bitipotrebna. Pritom bi trebalo:• upoznati koordinatora za međunarodnu

mobilnost ili ured/službu za međunarodnusuradnju s planom za slučaj da se stanje pogorša;moguće je odlučiti se za pravni dokument gdjeće stajati upute o tome tko može donositi odlukeo liječenju u slučaju pogoršanja zdravstvenogstanja

• raspitati se kakva je procedura o čuvanjupovjerljivih podataka, odnosno osigurati dadokument o planu u slučaju pogoršanjazdravstvenog stanja bude povjerljiv

I na kraju, potrebno je zapamtiti kako je odluka otome hoće li student iznijeti informacije o svomepsihičkom zdravlju u rukama studenta. Ukoliko seodluči iznijeti, važno je da mu se pruži svapotrebna pomoć i potpora u ostvarivanju ipripremanju međunarodne mobilnosti.

Ostali zdravstveni problemi

Sudionici studentske razmjene i organizatoriprograma trebali bi dogovoriti sve detalje vezaneuz medicinsko stanje i potrebe pojedinca tenapraviti plan i program djelovanja u određenim



Ostali zdravstveniproblemi


125



Bilješkesituacijama. Isto tako, trebalo bi im osigurati svepotrebne informacije bitne za njihovo stanje. Naprimjer (Sygall i Lewis, 2006):• sudionici koji imaju astmu trebaju informacije o

kvaliteti zraka u zemlji koju posjećuju• sudionici koji imaju određeni režim prehrane ili

ograničenja vezana uz hranu trebaju informacijeo dostupnim namirnicama i načinu pripremehrane kako bi mogli unaprijed planirati načinprehrane

• osobe čije je zdravstveno stanje vezano uzkronični umor (koje trebaju češći odmor) trebajuinformacije o programu, dnevnom rasporedu iakademskim i društvenim aktivnostima tako damogu isplanirati dovoljno vremena za odmor

• osobe koje koriste inhalator trebaju informacije odostupnim zalihama kisika ili dostupnosti opremekoju koriste.

Studenti koji imaju ove ili slične zdravstveneprobleme trebali bi uzeti u obzir kulturološkerazlike i različite stavove s kojima se mogu susresti.Primjerice, potreba za dodatnim odmorom i snommože biti protumačena kao lijenost. Ili možepostojati neutemeljeni i neopravdani strah odzaraze određenim stanjima, kao što je primjericedijabetes. U takvim slučajevima dobro je dastudent na jeziku domaćina nauči objasniti svojestanje i potrebe kako bi premostio sve mogućekulturalne razlike.


126

Dodatne informacije

VAŽNO!Student s bilo kakvim zdravstvenim teškoćamatrebao bi uvijek imati sa sobom dokument koji jeovjerio liječnik i koji je preveden na jezik zemlje ukoju putuje, a koji sadrži informacije ozdravstvenom stanju i načinu liječenja, posebno uhitnim slučajevima.

Ako student zbog zdravstvenih problema morapropustiti predavanje, izlaziti ranije s predavanja ilina drugi način rasteretiti raspored, treba provjeritikoje su mogućnosti nadoknade predavanja i mora liimati dopuštenje ovlaštenih osoba. Ako mora ranijenapustiti program razmjene, trebalo bi provjeritinekoliko informacija:• Ako ode ranije, hoće li dobiti isti broj ECTS

bodova?• Hoće li raniji odlazak zahtijevati dodatna

financijska sredstva?• Hoće li morati odraditi dodatne zadatke i kakve?


Ostali zdravstveniproblemi


127



BilješkeKorisni savjeti

Pitanja na koja je dobro znati odgovor prijeodlaska na međunarodnu mobilnost ukolikostudent boluje od kronične bolesti49

• Ako postoje problemi s disanjem ili ozbiljnealergije, je li poznato kakva je kvaliteta zraka iokoliša u zemlji u koju student odlazi namobilnost?

• Ako se stanje studenta mijenja ovisno otemperaturi, je li poznato kakva je klima u zemljiu koju se odlazi na mobilnost?

• Postoje li neke posebne upute koje bi trebalaznati institucija domaćin u slučaju da se stanjestudenta naglo pogorša?

• Je li studentu potrebno više vremena da obavizadatke?

• Postoje li posebni zahtjevi što se tiče prehrane?• Ako postoje izvanredni troškovi nastali zbog

dodatnih usluga, tko će ih financirati?



ZA KRAJ



131



Kao što je na početku rečeno, međunarodnamobilnost studenata postavljena je kao jedan odprioriteta, kako na razini Europske unije, tako i narazini Republike Hrvatske. Vidljivo je kako je našazemlja poduzela korake kako bi stvorila uvjete kojipodupiru međunarodnu mobilnost studenata i da tekorake prate i hrvatska sveučilišta. Traže se rješenjaza uklanjanje mnogih prepreka akademskojmobilnosti − pitanje financiranja, priznavanjakvalifikacija, reguliranje prava dolaznih studenata islično. Isto tako, sveučilišta su donijela raznepravilnike i odluke kojima se regulira prostormeđunarodne mobilnosti.

No uza sve to postoji potreba za većomfleksibilnošću (i kreativnošću) pri rješavanju mnogihpitanja oko međunarodne mobilnosti studenata.Pogotovo je to točno kada se radi o međunarodnojmobilnosti studenata s invaliditetom. Uza sveizazove s kojima se susreću svi studenti koji želeostvariti međunarodnu mobilnost, studenti sinvaliditetom susreću se s mnogo dodatnih izazova.Rješavanje tih izazova katkad je jednostavno, aprilagodbe su brze, pogotovo ukoliko sveučilišteima resurse, i materijalne i ljudske, i možeučinkovito odgovoriti na potrebe studenta. Nokatkad prilagodbe zahtijevaju više vremena i resursate više ulaganja od strane sveučilišta. Katkada toznači povezivanje s resursima u zajednici koji mogupomoći studentima s invaliditetom da zadovoljesvoje potrebe i uspješno ostvare međunarodnumobilnost, a katkad zahtijeva fleksibilnost ikreativnost studenta i koordinatora za programrazmjene.


132

ZA KRAJ

Cilj ovog priručnika bio je, između ostalog,skrenuti pažnju na pitanja koja treba postaviti ilitreba znati odgovoriti kada je u pitanjumeđunarodna mobilnost studenata s invaliditetom.I dok je važno postaviti “prava” pitanja sveučilištudomaćinu kada se priprema/organizirameđunarodna mobilnost naših studenata, kad seradi o dolaznoj mobilnosti studenata sinvaliditetom, važno je na hrvatskim sveučilištimastvoriti uvjete kako bi se ona uspješno ostvarila. Napitanje kako to napraviti odgovor daje ostalih 7priručnika iz ove zbirke priručnika s nadnaslovom“Studenti s invaliditetom”: “Opće smjernice”,“Prostorna pristupačnost”, “Pristup informacijama iuslugama”, “Izvođenje nastave i ishodi učenja”,“Mentorstvo i konzultacije”, “Međunarodnamobilnost studenata”, “Slobodno vrijeme” i“Psihosocijalne potrebe studenata”.

Na kraju je potrebno istaknuti kako je važno da sviulože napor i preuzmu svoj dio odgovornosti kakobi se izjednačile mogućnosti visokog obrazovanjaza studente s invaliditetom u svakodnevnomakademskom životu, a tako i u područjumeđunarodne mobilnosti.


133



BilješkePojmovnik

Akademska mobilnost: pojam “akademskamobilnost” odnosi se na boravak studenata ilinastavnika visokih učilišta na drugome visokomučilištu u svrhu studija. Pojam se primarno odnosina međunarodnu mobilnost (boravak na visokomučilištu izvan matične zemlje), ali može se odnositii na period studija na drugome visokom učilištu umatičnoj zemlji. Također, pojam se može odnositina kratke programe razmjene (npr. razdoblje odjednog semestra ili jedne akademske godine koje seonda priznaje na matičnoj instituciji) ili na cjelovitestudijske programe koji završavaju dodjelomdiplome (eng. degree programme) (Institut za razvojobrazovanja, 2011).

Mobilitet: znači biti u pokretu. Riječ koja se čestokoristi, a u kontekstu osoba s oštećenjima vidaobjedinjuje dva pojma: orijentaciju i kretanje(osoba oštećena vida).

Mobilnost studenata: odnosi se na studiranje nainstituciji domaćinu nakon čega se student vraća namatičnu instituciju i dovršava upisani studijskiprogram. Mobilnost studenata uključuje studijskiboravak ili stručnu praksu u sklopu redovitogapreddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskogstudija (doktorskog ili specijalističkog) na institucijidomaćinu.


134

Matična institucija: je visokoobrazovna institucijana kojoj je student upisan ili na kojoj jeznanstveno-nastavno i nenastavno osobljezaposleno.

Institucija domaćin: visokoobrazovna institucija nakojoj se ostvaruje mobilnost.

Matično sveučilište: vidi Matična institucija.

Sveučilište domaćin: vidi Institucija domaćin.

Odlazni student: student matičnog sveučilišta umobilnosti na instituciji domaćinu (odlaznamobilnost).

Dolazni student ili gost student: student umobilnosti na sveučilištu kao instituciji domaćinu(dolazni student).


135



BilješkeLiteratura

Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU).http://www.mobilnost.hrhttp://www.mobilnost.hr/index.php?id=270http://www.mobilnost.hr/index.php?id=292http://www.mobilnost.hr/index.php?id=129

Akcijski plan za otklanjanje prepreka i jačanjemeđunarodne mobilnosti u obrazovanju za razdobljeod 2010. do 2012. godine. Agencija za mobilnost iprograme EU.http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1299770565_Akcijski_plan_mzos.pdf (posjećeno 12. 03. 2011.)

Berlinsko priopćenje (2003).http://zagreb.idi.hr/bolonjski_dokumenti/Berlinska%20deklaracija%20Hr.doc (posjećeno 05. 03. 2011.)

Bolonjska deklaracija (1999). Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športa.http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=16885 (posjećeno 27.03. 2011.)

Deklaracija o poticanju uključivanja u međunarodneprograme razmjene, Sveučilište u Zagrebuhttp://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/medjunarodna_suradnja/strateski_plan_internaionalizacije_studija.pdf (posjećeno 12. 03. 2011.)

Derkowska-Rybicka, E., Wisniewska, M. (2010). Disabilityand mobility in Erasmus− can they go together.Nicolaus Copernicus University, InternationalProgrammes Office.http://erasmus.org.pl/s/p/artykuly/37/37/sesja_II_Derkowska&Wisniewska.pdf (posjećeno 05. 03. 2011.)


136

ESIB - National Unions of Students in Europe (2007).Promoting Mobility: a study on the obstacles to studentmobility. Berlin: ESIB - National Unions of Students inEurope.

ESU - European Student Union (2008). Policy paper:Mobility. Europski studentski zborhttp://www.esib.org/index.php/documents/policy-papers/336-policy-paper-qmobilityq (posjećeno 05.03. 2011.)

EU Conclusions, 2008/C 320/03 (2008). Conclusions of theCouncil and of the Representatives of theGovernments of the Member States, meeting withinthe Council of 21st November 2008 on youthmobility. Luxembourg: Official Journal of the EuropeanUnion.

EU Recommendation, 2006/961/EC (2006).Recommendation of the European Parliament and ofthe Council: on transnational mobility within theCommunity for education and training purposes:European Quality Charter for Mobility. Luxembourg:Official Journal of the European Union.

European Civil Aviation Handbook,http://ec.europa.eu/transport/air/handbook/handbook_en.htm (posjećeno 14. 03. 2011.)

European Commission (2011a). The ERASMUS Programme.Europska komisija.http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-programme/doc80_en.htm (posjećeno 05. 03. 2011.)

European Commission (2011b). Students or staff withspecial needs in ERASMUS mobility. Europskakomisija. http://ec.europa.eu/education/erasmus/doc1055_en.htm (posjećeno 05. 03. 2011.)


137



BilješkeInstitut za razvoj obrazovanja (2011). Akademskamobilnost. http://www.iro.hr/hr/javne-politike-visokog-obrazovanja/akademska-mobilnost-/ (posjećeno 05.03. 2011.)

International Mission and Policy 2002. Sveučilište uZagrebu. http://international.unizg.hr/images/50000959/mission%20and%20policy.pdf (posjećeno12. 03. 2011.)

Hershey, L. (2005). Survival Strategies for Going Abroad: AGuide for People with Disabilities. NationalClearinghouse on Disability & Exchange, MobilityInternational USA.

Iskorak 2001. Sveučilište u Zagrebuhttp://www.unizg.hr/znanost-i-tehnologija/dokumenti/iskorak-2001/ (posjećeno 12. 03. 2011.)

Kelo, M., Teichler, U. i Wächter, B. (2006). Eurodata -Student mobility in European higher education.Bruxelles: Bonn: Lemmens Verlags &Mediengesellschaft

Lindenman, B. (ed.) (2006). Best Practices in AddressingMental Health Issues Affecting Education AbroadParticipants. NAFSA: Association of InternationalEducators,http://www.nafsa.org/uploadedFiles/best_practices_mental.pdf (posjećeno 27. 03. 2011.)

Leuven Communiqué (2009). Communiqué of theConference of European Ministers Responsible forHigher Education. Bolonjski proces.http://www.ond.vlaanderen.be/hogeronderwijs/bologna/conference/documents/Leuven_Louvain-la-Neuve_Communiqué_April_2009.pdf (posjećeno 05. 03. 2011.)


138

Londonsko priopćenje (2007). Priopćenje s konferencijeeuropskih ministara zaduženih za visoko obrazovanje.http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=12925 (posjećeno05. 03. 2011.)

MacCab, L. (2005). Mental Health and Study Abroad:Responding to the Concern. Education Abroad, Nov-Dec 05,http://studyabroad.isp.msu.edu/safety/presentations/MentalHealthEducationAbroadNovDec05.pdf, (posje eno27. 03. 2011.)

Mental Health-Related Disabilities: Considerations forExchange Participants, http://www.miusa.org/ncde/tipsheets/mentalhealth#health-and-medical-services(posjećeno 27. 03. 2011.)

Naputak o mobilnosti za sastavnice, ERASMUSkoordinatore i studente Sveučilišta u Rijeci. Sveučilišteu Rijecihttp://www.uniri.hr/files/medjunarodna_suradnja/erasmus/9%20Naputak%20o%20mobilnosti.pdf(posjećeno 14. 03. 2011.)

Organisation for Economic Co-operation and Development(OECD) (2009). Education at a Glance. Paris: OECD.

Plan aktivnosti i mjera za poticanje međunarodne razmjene.Sveučilište u Zagrebu.http://international.unizg.hr/images/50000959/Akcijski%20plan-final.pdf (posjećeno 12. 03. 2011.)

Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.- 2010.Ministarstvo znanosti, obrazovanja išporta.http://www.national-observatory.org/docs/85-05a_WB_Programme_for_education.pdf (posjećeno12. 03. 2011.)


139



BilješkePostupkovnik za odjele − provedba mobilnosti i priznavanjestudijskog perioda provedenog u inozemstvu, ECTSbodova i ocjena. Sveučilište u Zadru.http://www.unizd.hr/Me%C4%91unarodnasuradnja/Mobilnoststudenata/tabid/3102/Default.aspx (posjećeno14. 03. 2011.)

Pravilnik o ERASMUS programu međunarodne mobilnosti.Sveučilište Josip Juraj Strossmayer u Osijeku.www.unios.hr/mobilnost-studenti-2011 (posjećeno 14.03. 2011.)

Pravilnik o međunarodnim dvojnim doktoratima. Sveučilišteu Zagrebu. http://doktorski.unizg.hr/_download/repository/pravilnik_o_medjunarodnim_dvojnim_doktoratima_SuZ.pdf (posjećeno 12. 03. 2011.)

Pravilnik o međunarodnoj mobilnosti. Sveučilište uDubrovniku.http://www.unidu.hr/datoteke/49izb/Pravilnik-o-medjunarodnoj-mobilnosti.pdf (posjećeno 14. 03.2011.)

Pravilnik o međunarodnoj mobilnosti. Sveučilište JurjaDobrile u Puli. http://www.unipu.hr/index.php?id=89(posjećeno 14. 03. 2011.)

Pravilnik o međunarodnoj mobilnosti. Sveučilište uZagrebu. http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/novosti2010/Pravilnik_o_mobilnosti_SuZ.pdf (posjećeno 14. 03. 2011.)

Pravilnik o studiju i sustavu studiranja. Sveučilište u Splitu.http://www.unist.hr/Portals/0/PropertyAgent/394/Files/792/Pravilnik%20o%20studijima%20i%20sustavu%20studiranja_27112008.pdf (posjećeno 14. 03. 2011.)


140

Pravilnik o studiranju. Sveučilište u Zadru.http://www.unizd.hr/Portals/0/pdf/Pravilnik_o_studiranju.pdf (posjećeno 14. 03. 2011.)

Pravilnik o zračnom prometuhttp://ec.europa.eu/transport/air/international_aviation/country_index/ecaa_en.htm (posjećeno 27. 03. 2011.)

Priručniku za program ERASMUS − mobilnost studenata i(ne)nastavnog osoblja. Agencija za mobilnost iprograme Europske unije (AMPEU).http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1271945397_Erasmus_prirucnik_za_mobilnost_22_04_2010_clean_version.pdf (posjećeno 14. 03. 2011.)

Razvojne odrednice Sveučilišta u Zadru za razdoblje 2006.-2010. Sveučilište u Zadru.http://www.unizd.hr/Portals/0/pdf/Strategija.pdf(posjećeno 14. 03. 2011.)

Souto-Otero, M. i McCoshan, A. (2006). Survey of theSocio-Economic Background of ERASMUS Students.Final report to the European Commission. EuropeanCommission, (DG EAC 01/05). Europska komisija.http://ec.europa.eu/education/programmes/llp/erasmus/doc/survey06.pdf (posjećeno 05. 03. 2011.)

Strategija istraživanja na Sveučilištu u Dubrovniku 2009.-2015. Sveučilište u Dubrovniku.http://www.unidu.hr/datoteke/17izb/Strategija-istrazivanja-na-sveucilistu-u-dubrovniku-2009-2015.pdf (posjećeno 14. 03. 2011.)

Strategija Sveučilišta u Rijeci 2007.- 2013. Sveučilište uRijeci. http://www.uniri.hr/files/staticki_dio/strategija/SVURI01-01Strategija.pdf (posjećeno 14. 03.2011.)


141



BilješkeStrateški plan internacionalizacije studija Sveučilišta uZagrebu za razdoblje 2005.- 2010. Sveučilište uZagrebu. http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/medjunarodna_suradnja/strateski_plan_internacionalizacije_studija.pdf (posjećeno 12. 03. 2011.)

Students with disabilities. International program. OregonState University. http://oregonstate.edu/international/studyabroad/students/disabilities#process

Sygall, S., Lewis, C. (2006). Building Bridges: A Manual onIncluding People with Disabilities in InternationalExchange Programs. National Clearinghouse onDisability & Exchange, Mobility International USA.

United Nations Educational, Scientific and CulturalOrganization (UNESCO) (2009). Global EducationDigest 2009: Comparing Education Statistics Acrossthe World. Paris: UNESCO

Znanstvena strategija Sveučilišta u Splitu 2009.- 2014.Sveučilište u Splitu. http://www.unist.hr/Portals/0/docs/znanost/Strategija-hrv.pdf (posjećeno 14. 03.2011.)

Živčić-Bečirević, I., Martinac Dorčić, T., Korkut, S. (2011):Letak za studente s invaliditetomhttp://www.uredssi.uniri.hr/files/Ured%20SSI%20200x210%20-%20PRESS[1].pdf



143



BilješkeBilješke o izvorima literature

Uvod1 http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1299770565_

Akcijski_plan_mzos.pdf2 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/08-01-

07_01_2010.htm3 http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1299770565_Akcijski

_plan_mzos.pdf

Međunarodna mobilnost: pregled postojećih dokumenata/inicijativa u Republici Hrvatskoj4 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.- 2010.,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, rujan 2005.,dostupan na http://www.national-observatory.org/docs/85-05a_WB_Programme_for_education.pdf

5 http://www.mobilnost.hr/6 http://www.mobilnost.hr/index.php?id=2707 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, rujan 2010.,

dostupan na http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1299770565_Akcijski_plan_mzos.pdf

8 http://www.unizg.hr/znanost-i-tehnologija/dokumenti/iskorak-2001/

9 http://international.unizg.hr/images/50000959/mission%20and%20policy.pdf

10 http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/medjunarodna_suradnja/strateski_plan_internacionalizacije_studija.pdf

11 http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/medjunarodna_suradnja/strateski_plan_internacionalizacije_studija.pdf

12 http://international.unizg.hr/images/50000959/Akcijski%20plan-final.pdf

13 http://doktorski.unizg.hr/_download/repository/pravilnik_o_medjunarodnim_dvojnim_doktoratima_SuZ.pdf

14 http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/novosti2010/Pravilnik_o_mobilnosti_SuZ.pdf


144

15 http://www.uniri.hr/files/staticki_dio/strategija/SVURI01-01Strategija.pdf

16 http://www.unizd.hr/Portals/0/pdf/Strategija.pdf17 http://www.unidu.hr/datoteke/17izb/Strategija-

istrazivanja-na-sveucilistu-u-dubrovniku-2009-2015.pdf18 http://www.unist.hr/Portals/0/docs/znanost/Strategija-

hrv.pdf19 http://www.mobilnost.hr/index.php?id=29220 http://www.projekti.hr/eportfolio/rhorvatek/files/-

1/56/Mobilnost%2Bstudenata-2.ppt21 www.mobilnost.hr22 http://www.mobilnost.hr/index.php?id=12923 http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2120

Međunarodna mobilnost studenata24 http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/

novosti2010/Pravilnik_o_mobilnosti_SuZ.pdf25 http://www.unidu.hr/datoteke/49izb/Pravilnik-o-

medjunarodnoj-mobilnosti.pdf26 www.unios.hr/mobilnost-studenti-201127 http://www.unist.hr/Portals/0/PropertyAgent/394/

Files/792/Pravilnik%20o%20studijima%20i%20sustavu%20studiranja_27112008.pdf

28 Agencija za mobilnost i programe Europske unije(AMPEU), http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1271945397_Erasmus_prirucnik_za_mobilnost_22_04_2010_clean_version.pdf

29 http://www.unizd.hr/Portals/0/pdf/Pravilnik_o_studiranju.pdf

30 http://www.unizd.hr/Me%C4%91unarodnasuradnja/Mobilnoststudenata/tabid/3102/Default.aspx

31 Agencija za mobilnost i programe Europske unije(AMPEU), http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1271945397_Erasmus_prirucnik_za_mobilnost_22_04_2010_clean_version.pdf

32 http://www.uniri.hr/files/medjunarodna_suradnja/erasmus/9%20Naputak%20o%20mobilnosti.pdf

33 http://www.unipu.hr/index.php?id=89


145



Bilješke34 http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1271945397_Erasmus_prirucnik_za_mobilnost_22_04_2010_clean_version.pdf

35 Sveučilište u Zagrebu, http://www.unizg.hr/uredssi/Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,http://3stos.unios.hr/index.php?g=1&i=21

36 http://www.unizg.hr/uredssi/images/datoteke/koordinatorissi.pdf

37 http://www.unizg.hr/uredssi/38 http://www.unizg.hr/uredssi/images/datoteke/

povjerenstvossi.pdf39 http://www.unios.hr/?g=1&i=2140 Živčić-Bečirević, I., Martinac Dorčić, T., Korkut, S.

(2011): Letak za studente s invaliditetomhttp://www.uredssi.uniri.hr/files/Ured%20SSI%20200x210%20-%20PRESS[1].pdf

Korisni praktični savjeti41 http://oregonstate.edu/international/studyabroad/

students/disabilities#process, Hershey, 200542 http://ec.europa.eu/transport/air/international_

aviation/country_index/ecaa_en.htm43 European Civil Aviation Handbook, http://ec.europa.eu/

transport/air/handbook/handbook_en.htm44 http://www.zagreb-airport.hr/hr/putnici_s_

posebnim_potrebama45 http://oregonstate.edu/international/studyabroad/

students/disabilities#process46 http://oregonstate.edu/international/studyabroad/

students/disabilities#process47 http://oregonstate.edu/international/studyabroad/

students/disabilities#process48 http://www.miusa.org/ncde/tipsheets/mentalhealth

#health-and-medical-services49 http://oregonstate.edu/international/studyabroad/

students/disabilities#process



...iz života

Korisni savjeti

Više o tome

Dodatne informacije

Etički izazovi

Dobra praksa

Pojmovnik

Literatura








MEĐUNARODNAMOBILNOSTSTUDENATA6Urednica: Martina Ferić Šlehan

Autori:Vesna Čavić, Thomas Farnell,Martina Ferić Šlehan,Nataša Pavlović, Daria Vučijević



Ovaj projekt financira se uz potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava stajališta autora, te stoga Europska komisija ne snosiodgovornost za bilo kakvo korištenje informacija sadržanih u publikaciji.

This project has been funded with support from the EuropeanCommission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Popis članova projektnog konzorcija 1. Hrvatski partneri: Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studentski zbor, Institut za razvoj obrazovanja2. EU partneri: Sveučilište Aarhus (Danska), Sveučilište Göteborg (Švedska), Sveučilište Masaryk (Češka), Sveučilište Strathclyde (Velika Britanija)

158757-TEMPUS-1-2009-1-HR-TEMPUS-JPGR.

www.eduquality-hr.com

1 OPĆE SMJERNICE

2 PROSTORNA PRISTUPAČNOST

3 PRISTUP INFORMACIJAMA I USLUGAMA

4 IZVOĐENJE NASTAVE I ISHODI UČENJA

5 MENTORSTVO I KONZULTACIJE

6 MEĐUNARODNA MOBILNOST STUDENATA

7 SLOBODNO VRIJEME

8 PSIHOSOCIJALNE POTREBE STUDENATA

6

Documents

1 OPĆE SMJERNICE 2 PROSTORNA ... - scsr.pravo.unizg.hr