1 OPĆE SMJERNICE 2 PROSTORNA PRISTUPAČNOST 3I … · Ovaj priručnik daje odgovore na neka pitanja i nudi prijedloge mogućih rješenja pojedinih situacija, ali prije svega upozorava

Studenti s invaliditetom

PRISTUPINFORMACIJAMAI USLUGAMA3Urednica: Mirjana Zubak

Autori:Asja Barić, Romana Đuričić, Aleksandar JakirMaja Petković, Damir ŠpanićZrinka Udiljak Bugarinovski, Mirjana Zubak


Ovaj projekt financira se uz potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava stajališta autora, te stoga Europska komisija ne snosiodgovornost za bilo kakvo korištenje informacija sadržanih u publikaciji.

This project has been funded with support from the EuropeanCommission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Popis članova projektnog konzorcija 1. Hrvatski partneri: Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studentski zbor, Institut za razvoj obrazovanja2. EU partneri: Sveučilište Aarhus (Danska), Sveučilište Göteborg (Švedska), Sveučilište Masaryk (Češka), Sveučilište Strathclyde (Velika Britanija)

158757-TEMPUS-1-2009-1-HR-TEMPUS-JPGR.

www.eduquality-hr.com

1 OPĆE SMJERNICE

2 PROSTORNA PRISTUPAČNOST

3 PRISTUP INFORMACIJAMA I USLUGAMA

4 IZVOĐENJE NASTAVE I ISHODI UČENJA

5 MENTORSTVO I KONZULTACIJE

6 MEĐUNARODNA MOBILNOST STUDENATA

7 SLOBODNO VRIJEME

8 PSIHOSOCIJALNE POTREBE STUDENATA

Stu

den

ti s

inva

lidite

tom

PRISTUPINFORMACIJAMAI USLUGAMA


Urednica:Mirjana Zubak

Autori:Asja Barić, Romana Đuričić, Aleksandar Jakir,Maja Petković, Damir Španić, Zrinka UdiljakBugarinovski, Mirjana Zubak

3

Knjiga-3_Fin1.qxd:Layout 1 3/26/12 3:32 PM Page 1

Izdavač: Sveučilište u Zagrebu

Urednica zbirke priručnika “Studenti s invaliditetom”: Lelia Kiš-Glavaš

Urednica: Mirjana Zubak

Lektura: Vlatka Kranželić

Grafička priprema: ABS95 d.o.o.

Tisak: Offset NPGTO d.o.o.

Naklada: 1100 kom.

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 802769

ISBN 978-953-6002-63-4 (cjelina)

ISBN 978-953-6002-57-3 (3)

∂ Sva prava pridržana.

Cjelokupnom izvedbom (sadržajem i strukturom sadržaja, grafičkom pripremom, tiskom iopremom) ova je serija priručnika prilagođena za korištenje osobama s invaliditetom.Naslovi priručnika prepisani su na hrvatsku brajicu, a brajični taktemi standardnih suMarburg Medium dimenzija.Pojmovi koji se koriste u ovome priručniku, a koji imaju rodni značaj, bez obzira na to koristeli se u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Knjiga-3_Fin1.qxd:Layout 1 3/28/12 11:57 AM Page 2



O priručnicima

Ovaj je priručnik dio zbirke priručnika nadnaslova“Studenti s invaliditetom” koja je nastala u okviruTempus projekta (u kategoriji združenih projekata)“Education for Equal Opportunities at CroatianUniversities − EduQuality” (Nr: 158757-TEMPUS-1-2009-1-HR-TEMPUS-JPGR) nositelja Sveučilišta uZagrebu.

Svrha priručnika je doprinos izjednačavanjupristupa visokom obrazovanju studentima sinvaliditetom informiranjem, educiranjem isenzibiliziranjem sveučilišnih nastavnika, stručnog iadministrativnog osoblja na rektoratima,fakultetima i akademijama o specifičnimpotrebama studenata s invaliditetom u sustavuvisokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Studentima s invaliditetom smatramo studente soštećenjima vida i sluha, motoričkimporemećajima, kroničnim bolestima, specifičnimteškoćama učenja (disleksija i ADHD) te studente sapsihičkim bolestima i poremećajima. Svrstavajućiove studente u skupinu studenata s invaliditetomnikako nam nije bila namjera stigmatizirati ih ilietiketirati, nego ukazati na potrebu prilagodbeakademskih sadržaja njihovim mogućnostima iprezentirati neke primjere takvih prilagodbi.

U izradi priručnika sudjelovali su predstavnici svihpartnerskih institucija u Projektu: akademsko,stručno i administrativno osoblje sa Sveučilišta u


Zagrebu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zadru,Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Dubrovniku,predstavnici studenata sa i bez invaliditetaHrvatskoga studentskog zbora, predstavnik Institutaza razvoj obrazovanja te svojim velikim iskustvomu pružanju potpore studentima s invaliditetom, ali ikonkretnim smjernicama i savjetima, stručnjaci snaših inozemnih partnerskih institucija: AarhusUniversity, Masaryk University, University ofStrathclyde i University of Gothenburg.

Pojedinačno priručnici uglavnom pokrivaju važnapodručja svakodnevnog akademskog životastudenata definirajući ih i ukazujući na njihovuvažnost u stjecanju potrebnih profesionalnihkompetencija. Istovremeno, oni svojim sadržajemukazuju na prepreke koje mogu postojati u odnosuna dostupnost studentima s invaliditetom, ali inastoje definirati preduvjete kojima bi se preprekešto jednostavnije prevladale, pazeći pritom da sene kompromitiraju definirani akademski standardi.Ukazujući na prava svih studenata na jednakpristup obrazovanju i predlažući mjere kojima ječesto na vrlo jednostavan način i bez dodatnihfinancijskih sredstava moguće izjednačitimogućnosti studentima s invaliditetom u visokomobrazovanju, približavamo se i nastojanjima da sedefiniraju jasni standardi pristupačnosti za ovuskupinu studenata na nacionalnoj razini.

Koristim ovu priliku kako bih zahvalila svima kojisu sudjelovali u izradi ovih priručnika, direktno iliindirektno, a posebice bivšim, sadašnjim, ali i

Urednica

Autori


budućim studentima s invaliditetom koji su, i kojiće, svojom upornošću, hrabrošću, strpljivošću ivelikom motivacijom, ali i ukazujući na potrebe inajjednostavnije načine zadovoljenja tih potreba,graditi toliko potreban sustav potpore studentima sinvaliditetom u visokom obrazovanju u RepubliciHrvatskoj. Ipak, njihovi bi napori bili uzaludni bezčitavog niza sveučilišnih nastavnika, stručnjaka izaposlenika u administraciji koji su bez postojanjajasnih smjernica, ali vodeći se empatijom i željomza unapređenjem sustava, omogućili da potporastudentima s invaliditetom zaživi u praksi. Vjerujemda će im ovi priručnici omogućiti jasnije i sustavnobuduće djelovanje.

Lelia Kiš-Glavaš, voditeljica projekta

Urednica

Mirjana Zubak, prof.

Autori

Asja Barić, studentica, Arhitektonski fakultetSveučilišta u Zagrebu, Koordinacija za studente sinvaliditetom Sveučilišta u Zagrebu




Recenzentice

Romana Đuričić, dipl. soc. rad., Akademijalikovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, Filozofski fakultetSveučilišta u Splitu

Maja Petković, studentica, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Damir Španić, dipl. nov., Sveučilište Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku

Zrinka Udiljak Bugarinovski, prof./dipl. knjižničar,Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Mirjana Zubak, prof., Ured za studente s invaliditetom, Sveučilište u Zagrebu




Recenzentice

prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Ljubica Pribanić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Anita Vulić-Prtorić, Odjel zapsihologiju i Studentsko savjetovalište Sveučilišta uZadru


Predgovor

Predgovor

Dostupnost informacija i usluga kojima se bavi ovajpriručnik područje je za koje se na prvi pogled činida mu ne treba pridavati osobitu pozornost jer sesamo po sebi na neki način podrazumijeva.Iskustva, pak, govore da to u praksi i nije uvijektako te da je ovo područje koje, kako u drugimsustavima, tako i u sustavu visokog obrazovanja,zahtijeva planiranje i promišljanje te uzimanje uobzir različitih potreba specifičnih skupina, kao štosu u ovome slučaju osobe s invaliditetom.

O njegovoj važnosti govori činjenica da postojebrojni domaći i međunarodni propisi koji regulirajupitanje dostupnosti informacija i usluga, ali ičinjenica da se spominje u svim propisima kojireguliraju prava osoba s invaliditetom i promičunačelo jednakih mogućnosti i nediskriminaciju.Pristup informacijama u današnjem informacijskomdruštvu postaje jednim od temeljnih ljudskih pravate je logično da bez ostvarivanja ovoga prava nemože biti ni ravnopravnosti ni jednakih mogućnostiopćenito.

Suvremene inicijative usko povezuju pojaminformacijske pismenosti sa sustavom obrazovanja ito, prije svih, sa sustavom visokog obrazovanja.One naglašavaju informacijsku pismenost, kojazapočinje s mogućnošću pristupa informacijamakao jednim od osnovnih generatora društava znanjakojima u suvremenome svijetu svi teže.


Prepoznavanjem značaja ove često zapostavljeneteme nastao je i ovaj priručnik s namjerom da kodonih koji ga budu čitali potakne promišljanja ipostavi pitanja o tome koje se informacije nudestudentima, koliko su primjereni načini na koje seone distribuiraju i što se može učiniti da one doistai dođu do svih onih kojima su namijenjene.

U priručniku su obrađene teme poput informacijakoje su važne studentima, načina na koje se teinformacije mogu prenijeti, značaja i pristupačnostiinternetskih sadržaja u informiranju, kako uprocesu informiranja može pomoći suvremenapomoćna tehnologija, koje su usluge osobito važnestudentima, koja je njihova uloga u informiranju tešto je moguće učiniti da te usluge budu dostupnesvim studentima.

Priručnik daje i izdvojene korisne savjete vezane uznavedene teme, a u njemu se nalazi i značajan brojpoveznica na korisne internetske stranice i drugeizvore na kojima se mogu pronaći detaljnijeinformacije.

Ovaj priručnik daje odgovore na neka pitanja inudi prijedloge mogućih rješenja pojedinihsituacija, ali prije svega upozorava na teme okojima treba promišljati. On je zapravo zamišljenkao „prva pomoć“ ljudima koji svakodnevno usvome radu moraju pronaći odgovarajuća rješenjakako bi ono što oni nude studentima (u ovomeslučaju informacije i usluge) na što bolji način donjih i došlo. Njegov je smisao dati osnovnesmjernice, uputiti na izvore koji mogu ponuditi više

9



Bilješke


informacija, odnosno uopće potaknuti napromišljanje o ovim temama za koje svi znaju dasu važne, ali ipak nekako uvijek ostaju sporedne.

Područje koje priručnik pokriva prilično je široko, amogućnosti su zapravo neograničene pa njime nijebilo moguće obuhvatiti sve što bi se o ovoj temimoglo reći. Stoga molimo čitatelje da slobodnoono što pročitaju u ovome priručniku nadograđujuvlastitim idejama i iskustvima jer sve što se moždačini važnim, vjerojatno to i jest.

Nadamo se da će entuzijazam, trud i vlastitoiskustvo koje je svaki od autora ugradio u ovajpriručnik rezultirati ispunjavanjem njegove osnovnesvrhe, da bude koristan alat svima onima koji ćeimati potrebu u njemu pronaći odgovore na pitanjaili ideje za što kvalitetnije pružanje informacija iusluga studentima.

Mirjana Zubak, urednica

10

Predgovor


13

27

49

65

85

115

119

121

Sadržaj

UVOD

KOJE SU INFORMACIJE VAŽNE STUDENTIMA?

KOJI SU MOGUĆI NAČINI INFORMIRANJA?

POMOĆNA TEHNOLOGIJA U SLUŽBIPRISTUPAČNOSTI

KOJE SU SLUŽBE OSOBITO VAŽNE STUDENTIMA I KAKO IH UČINITI DOSTUPNIMA?

ZAKLJUČAK

POJMOVNIK

LITERATURA



UVOD



Markova priča

Marko ima 25 godina i student je s invaliditetom.Od rođenja je slijepa osoba i kreće se uz pomoćštapa. Studij je upisao po završetku srednjoškolskogobrazovanja, no sadašnji studij nije bio ono što jeprvo odabrao. Kao srednjoškolac nije imao jasnupredodžbu ni dovoljno informacija o tome koje sumu mogućnosti i što bi želio studirati pa je studijupisao po preporuci ljudi iz svoje okoline. Oni suse u savjetovanju uglavnom vodili uobičajenim,često neutemeljenim, predodžbama o tome u čemusu slijepi ljudi dobri ili što bi on kao slijepa osobauopće mogao studirati. Tako je Marko zapravopromijenio tri studija dok nije napokon odabraoono što je bio njegov pravi interes, a ne ono što sudrugi mislili da je za njega dobro. Marko jeinformatički pismena osoba pa se osim literaturomna Brailleovu pismu služi i suvremenompomoćnom tehnologijom koja mu olakšavastudiranje, no ipak se suočava s brojnimproblemima. Ti problemi, iako katkad izgledajubanalno, za njega često imaju ozbiljne posljedice.

Njegov je studij iz područja društvenih znanosti papodrazumijeva jako puno literature koju Markomora prilagođavati u formu pristupačnu sebi. To nemože uvijek činiti sam pa često dobiva pomoć odudruga koje pružaju takvu vrstu potpore studentima.Bez obzira na pomoć koju dobiva, procesprilagodbe literature prilično je dugotrajan pa sekatkada dogodi da Marko ne dobije literaturu navrijeme i ne može uvijek izaći na ispite onda kada



15


bi on to želio. Cijelu situaciju otežava činjenica danjegovi profesori, iako uglavnom susretljivi, čestozaboravljaju da Marko popise literature mora dobitipuno prije nego drugi studenti jer mu pribavljanjeliterature iz koje će moći učiti puno duže traje.

Problem s literaturom nije jedini koji muči Marka.Tu su i materijali koje profesori koriste napredavanjima koji njemu nisu upotrebljivi, kao štosu recimo tiskani handouti. Rješenje za to vrlo jejednostavno. Dovoljno je da ih Marko dobije prijepredavanja u elektroničkoj formi, no i to je neštošto Markovi profesori često zaboravljaju iako ih onstalno na to podsjeća.

Ono zbog čega se nerijetko nađe u neugodnimsituacijama je i činjenica da razne obavijesti kojesu vrlo važne studentima do njega jednostavno nedođu. Iako ga u pravilu kolege studenti i djelatnicifakulteta o svemu obavještavaju preko e-maila iliSMS-porukama, više se puta dogodilo da je ipakostao uskraćen za važne informacije. Tako nekolikoputa nije došao na važno predavanje ili ispit jer jeobavijest o promjeni termina ili mjesta odražavanjaobjavljena u zadnji tren i samo na oglasnoj pločifakulteta. Ni brojni sadržaji koji se objavljuju nainternetskim stranicama fakulteta nisu mu uvijekdostupni jer su vrlo često objavljeni u formatimakoje njegovi programi za čitanje ekrana ne moguočitavati, a ni sama stranica nije u potpunostipristupačna.

Sve ove, naizgled, sitnice koje se Marku vrlo čestodogađaju stavljaju ga u nepovoljan položaj u

UVOD

16


odnosu na druge studente. Osim toga, ugrožavajunjegovo uspješno obavljanje studentskih obveza, očemu mu izravno ovise razna prava koja kaostudent s invaliditetom ostvaruje (stipendija,smještaj u studentskome domu, pomoćnatehnologija i sl.). Bez tih prava Marku bi bilo jošteže ili gotovo nemoguće studirati jer njegovstudentski život i ovako za njegovu obiteljpredstavlja značajan financijski trošak.

Današnje suvremeno društvo i način života kojiono podrazumijeva moglo bi se okarakteriziratiinformacijskim. Svakodnevno smo okruženi gotovobeskonačnim nizom različitih informacija.Zahvaljujući globalizaciji koju je sa sobom doniorazvoj internetskih tehnologija, one stižu do nasgotovo istovremeno kada su i nastale. Razvojcivilnoga društva i sustava ljudskih i ostalihzajamčenih prava, demokratizacija sve većegabroja društava i ostali slični globalni procesidodatno su olakšali pristup različitim vrstamainformacija i naglasili važnost promišljanja iplaniranja procesa informiranja, što dokazujepostojanje brojnih propisa na tu temu.

Tako, primjerice, u Republici Hrvatskoj Zakon opravu na pristup informacijama (NN, 172/03)obvezuje pravne osobe s javnim ovlastima, pravneosobe čiji su programi ili djelovanje zakonomutvrđeni kao javni interes te se u cijelosti ilidjelomično financiraju iz državnoga proračuna iliiz proračuna jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave, kao i trgovačka društva u

Bilješke



17


18

UVOD

kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne ipodručne (regionalne) samouprave imaju zasebnoili zajedno većinsko vlasništvo, na redovitoobjavljivanje informacija, pri čemu te informacijemoraju biti potpune i točne te dostupnezainteresiranim osobama.

Obvezivanje javnih ustanova, u koje spadaju iobrazovne ustanove, na ovakav način rada jamčitransparentnost sustava. Također, što je još važnije,jamči pravovremeno pružanje informacijagrađanima koje im mogu biti važne za donošenjevažnih životnih odluka. Primjer je za takvusituaciju mlad čovjek koji se nalazi pred odlukom oizboru studija ili student kojemu je informacijapotrebna za uspješno studiranje.

Svi gore navedeni procesi pridonijeli su jačanjusvijesti i posebnom isticanju potrebe ulaganjadodatnih napora u osiguravanju dostupnostiinformacija u različitim oblicima kako bi one biledoista dostupne svima. Ovo uključuje i osobe sinvaliditetom koje vrlo često zbog prirode svogainvaliditeta i prepreka s kojima se u svojoj okolinizbog njega susreću ostaju zakinute za informacijučak i kada je ona na vrijeme objavljena, kao i zabrojne usluge koje su dostupne većini građana.

O važnosti ovoga područja govori i činjenica da sumu u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2007_06_6_80.html), na čiju smo se primjenu kaodržava članica obvezali, posvećena čak dva članka.Tako se u 9. članku (Pristupačnost) navodi da se


19



Bilješkezemlje potpisnice obvezuju poduzeti odgovarajućemjere osiguravanja pristupa osoba s invaliditetomizgrađenom okruženju, prijevozu, informacijama ikomunikacijama, uključujući informacijske ikomunikacije tehnologije i sustave, kao i drugimuslugama i kapacitetima otvorenima inamijenjenima javnosti, kako u urbanim, tako i ururalnim područjima, na ravnopravnoj osnovi kakobi osobama s invaliditetom osigurala neovisnoživljenje i potpuno sudjelovanje u svim područjimaživota. Spomenute mjere odnose se na: građevine,ceste, prijevoz i druge zatvorene i otvoreneprostore, uključujući škole, stambene zgrade,zdravstvene ustanove i radna mjesta; informacije,komunikacije i druge usluge, uključujućielektroničke usluge i službe hitnih intervencija.

U 21. članku (Sloboda izražavanja i mišljenja tepristup informacijama) jamči se da će zemljepotpisnice poduzeti sve odgovarajuće mjere kakobi osigurale ostvarenje jednakoga prava osoba sinvaliditetom na slobodu izražavanja i mišljenja,uključujući slobodu traženja, dobivanja iprenošenja informacija i ideja te prava na svedruge dostupne načine komuniciranja, premavlastitom izboru, uključujući sljedeće: pružanjeinformacija namijenjenih općoj javnosti,pravodobno i bez dodatnog troška, osobama sinvaliditetom, na njima prihvatljiv način, koristećipritom tehnologije i metode prilagođene različitimoblicima invaliditeta; prihvaćanje i olakšavanjekorištenja znakovnih jezika, Brailleova pisma,augmentativne i alternativne komunikacije, i svihdrugih dostupnih sredstava, načina i oblika


20

UVOD

komunikacije po izboru osoba s invaliditetom;poticanje privatnih poduzeća koja pružaju uslugeopćoj populaciji, uključujući usluge koje sepružaju preko interneta, u obliku koji jepristupačan osobama s invaliditetom; poticanjasredstava javnog priopćavanja, uključujućipružanje informacija preko interneta, da svojeusluge učine pristupačnima osobama sinvaliditetom; priznavanje i poticanje korištenjaznakovnih jezika.

Ako se uzme u obzir i 24. članak iste konvencije,koji jamči pravo osoba s invaliditetom naobrazovanje na svim razinama, bez diskriminacije ina osnovi jednakih mogućnosti, može se zaključitikako se prije spomenute odredbe odnose i napodručje obrazovanja.

Osim toga, Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN,85/08) oblikom neizravne diskriminacije premaosobama s invaliditetom definira, između ostalog,propuštanje činjenja razumnih prilagodbi u svimpodručjima života (uključujući obrazovanje) pa semože zaključiti kako i u dijelu zakonske obvezepravodobnog i potpunog informiranja treba uzeti uobzir da to bude učinjeno na način koji jepristupačan i osobama s invaliditetom.

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnostiza osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine(NN, 63/07) također dotiče ovaj problem pa se takou poglavlju 2.9. (Informiranje, komunikacija ipodizanje razine svijesti) ističe nužnostpoduzimanja odgovarajućih mjera, uvažavajući


21



Bilješkepotrebe osoba s invaliditetom, kojima bi im seosigurao i zajamčio pristup informacijama ikomunikacijama. Konkretno, to obvezuje one kojišalju informacije da omoguće primanje iprosljeđivanje informacija osobama s invaliditetomna onoj razini kvalitete i kvantitete koja jeomogućena i ostalim članovima društva, a uvažavajući pritom specifičnosti njihovih potreba.Iz svega navedenoga jasno je kako je pristupinformacijama i uslugama važno područje, aosobito kada je riječ o pristupu osoba sinvaliditetom informacijama i uslugama koji jeponekad potrebno osigurati na alternativni načinod onog uobičajenoga. No makar to zahtijevalo iulaganje dodatnih napora ili samo malodomišljatosti, planiranja i promišljanja, dužnost je iobveza svih pružatelja informacija i usluga da teinformacije i usluge dođu do svih onih kojima sunamijene.

Zašto su zapravo informacije toliko važne i zašto jevažno da budu dostupne? Suvremeni način života pred svakoga čovjekapostavlja svakodnevne zahtjeve donošenjarazličitih odluka u različitim aspektima ipodručjima života. Neovisno o tome je li riječ oprivatnom ili profesionalnom životu, velikimživotnim ili malim svakodnevnim odlukama, kakobi one bile ispravne, nužno je raspolagatiodgovarajućim informacijama o onome o čemu seodluka donosi.

Pravovremeno i potpuno informiranje omogućujedonošenje informirane odluke što je osobito


22

UVOD

značajno kada je riječ o važnim životnimodlukama kao što je primjerice izbor studija.Osobi koja je odlučila nastaviti svoje obrazovanje usustavu visokog obrazovanja prilikom odabirastudija vrlo će važno biti na vrijeme dobiti svevažne informacije koje se tiču samoga studija(uvjeti upisa, trajanje studija, kompetencije koje sestječu, zahtjevi koji se pred studenta postavljaju i sl.),uvjeta studiranja koji se nude u mjestu studiranja,dostupnosti različitih usluga za studente, ali imogućnostima zapošljavanja po završetkustudija.Studentu će biti lakše ispunjavati studentske obvezei uspješno studirati ako na vrijeme dobije svepotrebne informacije vezane uz studij, njegovaprava i obveze.

No informacije u kontekstu obrazovanja imaju i širiznačaj, njihova dostupnost znači i mogućnost iliolakšavanje stjecanja novih znanja i širenjaspoznaja. Stoga se sve više inicijativama koje promičudostupnost informacija usko povezuju informacije iznanje pa se ističe da je osim dostupnostiinformacija jednako važno i kako će se onekoristiti. Vrlo se usko uz obrazovni sustav u tomekontekstu ističe i promiče informacijska pismenost.Informacijska je pismenost prema definiciji CILIP-a(CILIP, 2004) znanje o tome kada i zašto nam jepotrebna informacija, gdje je možemo pronaći tekako je procijeniti, koristiti i komunicirati na etičkinačin. Ona podrazumijeva vještine pronalaženja,procjene, pohrane, integriranja i primjene novoga iprethodnog znanja s ciljem osobnoga, društvenog i


23



Bilješkeekonomskog razvoja (Pejova i dr., 2006). Upravo usustavu visokog obrazovanja ona najviše dolazi doizražaja jer je to stupanj obrazovanja u kojemstudenti imaju priliku proširiti svoja znanja ivještine. Visoko obrazovanje time postaje mjesto nakojem se informacijska pismenost može primijenitiu specifičnome kontekstu.Pejova i dr. (2006) navode šest standardainformacijske pismenosti po kojima se možeprepoznati informacijski pismena osoba:1. prepoznaje potrebu za informacijom i određuje

prirodu i opseg potrebne informacije2. pronalazi potrebnu informaciju učinkovito i

uspješno3. kritički procjenjuje informaciju i proces

pronalaženja informacije4. upravlja prikupljenim ili generiranim

informacijama5. primjenjuje prethodne i nove informacije za

izgradnju novih koncepata ili stvaranje novihspoznaja

6. koristi informacije s razumijevanjem iprepoznaje kulturne, etičke, ekonomske, pravnei društvene aspekte koji su vezani uz korištenjetih informacija

Ova načela također govore o uskoj povezanostiizmeđu informacija i procesa učenja i stjecanjanovih znanja.

Danas se sve više zastupa i teza da je pravo napristup informacijama i znanju jedno od temeljnihljudskih prava te da ono unapređuje život svakogačovjeka, bilo društveno ili ekonomski, a mogu ga


24

UVOD

ostvariti samo osobe koje su informacijski pismene(Muir i Oppenheim, 2001). Danas, u 21. stoljeću,moguće je i potrebno da ovo pravo bude dostupnosvim građanima pa nije čudno što postoji sve višeinicijativa na svjetskoj i europskoj razini kojepromiču aktivnosti za osiguravanje mogućnostinjegova ostvarivanja u svim dijelovima svijeta i zasve skupine građana bez iznimke.Te inicijative povezane su s težnjama suvremenihdruštava da postanu društva znanja. Slične težnjeima i Republika Hrvatska.

Društva znanja zasnovana su na sposobnostiidentificiranja, stvaranja, procesuiranja,preoblikovanja, širenja i korištenja informacija radigradnje i primjene znanja s ciljem ljudskogarazvoja. Ona podrazumijevaju osnaživanjedruštvene vizije koja obuhvaća pluralizam,inkluziju, solidarnost i sudjelovanje (UNESCO,2005).

Primjer spomenutih inicijativa načela su Svjetskogasamita o informacijskome društvu (World Summiton the Information Society), koja imaju za ciljosigurati da svatko može stvarati, pristupiti i dijelitiinformacije i znanje, omogućujući pojedincima inarodima da ostvare svoj puni potencijal upromoviranju njihova održivog razvoja ipoboljšanja kvalitete života, postavljenih naciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda tepoštujući u potpunosti i podupirući Općudeklaraciju o ljudskim pravima.Ova načela jasno ističu potrebu za informacijskipismenim društvima u cijelome svijetu, a ističu


25



Bilješkekako širenje i jačanje globalnoga znanja za razvojmože biti unaprijeđeno uklanjanjem prepreka zajednak pristup informacijama o ekonomskim,društvenim, političkim, zdravstvenim, kulturnim,obrazovnim i znanstvenim aktivnostima teolakšavanjem pristupa informacijama iz javnogapodručja, uključujući korištenje univerzalnogadizajna i pomoćne tehnologije (WSIS, 2003).

Još je jedan primjer spomenutih inicijativa Programinformacije za sve (Information for All Programme ∑IFAP), UNESCO-ov program koji promičeuniverzalni pristup informacijama i znanju zarazvoj društava znanja, ističe informacijskupismenost kao jedno od prioritetnih područja.Važnost informacijske pismenosti ističe se do temjere da se ona definira kao jedno od osnovnihljudskih prava u digitalnome svijetu.

Iz svega navedenoga može se zaključiti kako suinformacije i adekvatan pristup koji omogućavanjihovo optimalno korištenje iznimno važan segmentobrazovnoga procesa. Njihova važnost kreće odosobne razine, na kojoj one mogu poslužiti kao alatza donošenje osobnih odluka ili stjecanja znanja doglobalne razine gdje pristup informacijama kaoosnovni preduvjet za razvoj informacijske pismenostiu konačnici dovodi do stvaranja društava znanjapridonoseći tako održivu razvoju zajednica kojemusvi u suvremenome svijetu teže.

Za potrebe ovoga priručnika pristup informacijamaobrađivat će se iz ovog osobnog aspekta, odnosnokao važan segment studentskoga života i procesa


obrazovanja studenata s invaliditetom, no i taosobna razina u konačnici dovodi do uvodnospomenutoga globalnog efekta.

UVOD

26


KOJE SU

INFORMACIJE

VAŽNE

STUDENTIMA?



29



BilješkeNeke od informacija koje će u ovome poglavlju bitispomenute osobito su važne budućim studentima,neke će zanimati samo one koji su već upisalistudij i stekli status studenta, dok su neke jednakovažne svima.

Kako je već prije spomenuto, od samoga trenutkaulaska u sustav visokog obrazovanja kandidatima jeza donošenje odluke o izboru studija iznimnovažno raspolagati svim relevantnim informacijamao samome studiju, uvjetima koje je za njegov upispotrebno zadovoljiti, ali i o mogućnostima koje sestudentima nude u mjestu studiranja, osobito ako jeujedno riječ o preseljenju u drugu sredinu kojepodrazumijeva i veće osamostaljenje. Ovoposljednje, iako važno svim studentima, zastudente s invaliditetom ima poseban značaj jer oninerijetko ovise o različitim oblicima pomoći drugihosoba. Tako će dostupnost određenih usluga islužbi katkad predstavljati presudni čimbenik zaodluku o studiju i mjestu studiranja koje će oniodabrati. Iskustva u radu sveučilišnih ureda zastudente s invaliditetom pokazala su da su najčešćiupiti budućih studenata prema takvim službamausmjereni upravo traženju informacija omogućnostima koje postoje za studente sinvaliditetom na pojedinim fakultetima isveučilištima ili o uslugama koje se u toj sredininude te posebnim pravima studenata sinvaliditetom i načinima njihova ostvarivanja.

Dok su informacije o samim studijima dostupne narazličite načine i budući su studenti o tome običnona vrijeme sasvim zadovoljavajuće informirani, čini


30

se kako informacije o mogućnostimazadovoljavanja specifičnih potreba studenata sinvaliditetom i posebnim pravima koja za njihpostoje te mogućnostima koje se po tome pitanjunude i nisu dovoljno dostupne ili barem vidljive.Uzevši u obzir činjenicu da su takve informacijestudentima s invaliditetom gotovo jednako važneza donošenje konačne odluke o izboru studija, ali iza uspješno organiziranje svakodnevnogastudentskog života, kao i informacije o samomestudiju, važno je učiniti ih dostupnima gdje god jeto moguće.

Stoga je potrebno poticati fakultete, ali i drugevažne sudionike visokog obrazovanja da i oni, uzinformacije o studijima, učine dostupnima idodatne informacije svojim studentima.

Čak i ako se sve informacije koje studentima sinvaliditetom mogu biti važne za odabir studija, alii poslije tijekom studija, prikupljaju i objavljuju najednome mjestu na središnjoj razini (kao što je toslučaj s internetskom stranicom Ureda za studente sinvaliditetom Sveučilišta u Zagrebuhttp://www.unizg.hr/uredssi), to ne bi trebalospriječiti fakultete da i oni na svojim internetskimstranicama ili na druge načine iste informacijeučine dostupnima svojim studentima, ali jednakotako i neke druge ustanove te studentske i drugeorganizacije. Što se više puta neka informacijaobjavi ili prenese, to će ona biti dostupnija ividljivija i povećat će se vjerojatnost da dođe doonih kojima je namijenjena.

KOJE SUINFORMACIJEVAŽNESTUDENTIMA?

Informacije o ustanovi


31



BilješkeNaravno, jednako je važno da te važne informacijebudu što vidljivije i da je put do njihovapronalaženja što jednostavniji.

Informacije o ustanovi

Osnovna je djelatnost visokih učilišta (sveučilišta,odnosno njihovih sastavnica, tj. fakulteta/akademija) obrazovanje studenata, a svoje zadatke,između ostalog, ostvaruju nastavom organiziranomna znanstvenim načelima te organiziranjempraktičnog terenskog rada, stručnih ekskurzija,mentorskog rada i konzultacija i sličnih aktivnosti. Prije svega važne su one osnovne informacije kaošto su točan naziv i lokacija ustanove, odnosnopodaci o kontaktu.

Odmah nakon njih slijede informacije o ustrojuustanove, ključnim dokumentima i normativnimaktima kojima je reguliran njezin rad i važnimtijelima i osobama te njihovim ovlastima odnosnoulogama i službama koje postoje za studente. Sve ove informacije trebaju biti javne i, što je jošvažnije, lako dostupne, pri čemu se treba voditiračuna i o posebnim skupinama studenata, kao štosu studenti s invaliditetom.

Budućim studentima ove će informacije biti važneradi mogućnosti pronalaženja same lokacijeustanove, ostvarivanja izravnoga kontakta raditraženja dodatnih informacija te upoznavanja



Informacije o studiju i izbor studija

ustanove u koju dolaze, dok će postojećimstudentima olakšati snalaženje u procesu studiranjau smislu lakšega shvaćanja vlastitih prava i obvezate procedura i načina ostvarivanja i zaštite vlastitihprava.

Korisni savjeti

Koje informacije o ustanovi treba učinitidostupnima?- osnovni podaci o ustanovi (naziv, lokacija, podaci

o kontaktu i sl.)- ustroj ustanove, važna tijela i osobe te njihove

uloge odnosno ovlasti- osnovni dokumenti i normativni akti ustanove

(zakoni koji reguliraju područje visokogobrazovanja, statuti sveučilišta odnosnofakulteta/akademija, pravilnici o studiranju napreddiplomskima, diplomskim, integriranim,poslijediplomskim studijima, pravilnici odiplomskome radu/ispitu, pravilnici o sustavuupravljanja kvalitetom, etički kodeksi, sveučilišnikalendari, vodiči za studente, odluke mjerodavnihtijela i dr.)

- informacije o postojećim službama i uslugama zastudente na razini sveučilišta ilifakulteta/akademije

32


Tko te informacije treba učiniti dostupnima?- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Republike Hrvatske- Agencija za znanost i visoko obrazovanje- sveučilišta ∑ detaljne informacije o sveučilištu te

barem osnovne informacije o njihovimsastavnicama

- sastavnice (fakulteti/akademije) - detaljneinformacije koje se tiču same sastavnice te baremosnovne informacije na razini sveučilišta


Kada se govori o studentima i procesu studiranja,bez sumnje, najvažnije su informacije one osamome studiju. Budućim studentima one će bitivažne radi mogućnosti donošenja odluke o izborustudija ili uopće o nastavku školovanja, dok ćepostojećim studentima one biti smjernice usvakodnevnome studentskom životu te važne zamogućnost planiranja njihova vremena iispunjavanja studentskih obveza.

Većina sveučilišta u Republici Hrvatskoj ima svojrazrađeni način informiranja budućih studenata ostudijskim programima koje nude te za svaku novuakademsku godinu pripremaju različite materijale iforme predstavljanja vlastite ponudesrednjoškolcima. Većina sveučilišta ima neki oblikvodiča za buduće studente te različitih drugih vrstatiskanih materijala, a neki organiziraju i druge

Bilješke



33


34

oblike informiranja poput dana otvorenih vrata ilismotre sveučilišta za što je svakako dobar primjertradicionalna Smotra Sveučilišta u Zagrebu(http://smotra.unizg.hr), koja se redovito održava od1997. godine i najposjećenija je takvamanifestacija u zemlji. Tijekom nekoliko danatrajanja Smotre budući se studenti mogu upoznati sustanovama i programima, ali i uslugama koje onenude, kao i sa studentskim životom općenito krozrazličite atraktivne sadržaje. To su odlični i međuzainteresiranim kandidatima vrlo popularni načinidobivanja osnovnih informacija o uvjetima upisapojedinih studija, nazivima i kompetencijama kojese stječu njihovim završetkom i sl., koje budućimstudentima mogu olakšati odluku o izboru studija.Prednost ovakvih manifestacija je i u tome što su nanjima prisutni i djelatnici ustanova koje sepredstavljaju, ali i njihovi studenti. Tozainteresiranim kandidatima daje priliku da najednome mjestu dobiju informacije iz studentskeperspektive od starijih kolega, ali istovremeno iinformacije od nastavnika koji predaju naodabranome studiju. Prepoznajući važnostdodatnih informacija važnih studentima sinvaliditetom Sveučilište u Zagrebu na svojim jesmotrama posljednjih nekoliko godina stavilonaglasak i na informiranje studenata s invaliditetomo pravima i mogućnostima koje za njih postoje.

Svim budućim studentima važno je unaprijed znatišto ih očekuje kada postanu studenti, no osobama sinvaliditetom ta je potreba često još više naglašena.Njima je ponekada vrlo važno na vrijeme doznatikoje sve zahtjeve pojedini studij pred njih postavlja




35



Bilješkekako bi unaprijed znali koje će im prilagodbetijekom studija možda biti potrebne.

U nekim iznimnim slučajevima kada osoba sinvaliditetom koja zbog prirode svog invaliditetamožda dvoji o tome hoće li moći u potpunostiispuniti zahtjeve studija za koji je zainteresirana,trebat će puno više detalja o samome programu i otome što on sa sobom nosi kako bi mogla realnoprocijeniti situaciju i u konačnici donijeti najboljuodluku.

Najbolji su izvor svih relevantnih informacija ostudijskome programu elaborati studijskihprograma. Oni sadrže sve važne podatke, odprostornih uvjeta i postojeće opreme za provođenjestudijskoga programa, preko navođenja svih uvjetaza upis studija, do detaljnog opisa sadržaja svakogapredmeta. Uvidom u studijski plan i programdobivaju se i sve potrebne informacije onastavnicima koji izvode nastavu na pojedinomepredmetu, o opterećenju, razini, nastavnimoblicima i kompetencijama koje se stječu. Također,tu se nalaze podaci o preporučenoj i dopunskojliteraturi i informacije o načinima provjere znanja ipolaganja ispita, pa i obavijesti o načinu praćenjakvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta i/ilimodula stoga je jako važno i ove informacijeučiniti javnima i lako dostupnima.

Moguće je da u spomenutim dvojbenimsituacijama čak ni dostupnost svih spomenutihinformacija neće biti dovoljna za dobru procjenusituacije i stvarne mogućnosti studiranja pojedinoga


36

studija. Zato bi trebalo osigurati i mogućnostdodatnih konzultacija i detaljnijeg informiranja tesavjetovanja zainteresiranoga kandidata snastavnicima odabranoga studija i osobama ilislužbama zaduženima za studente s invaliditetom.

Preporuka je i Vijeća Europske unije da se osiguramogućnost dodatnog informiranja i savjetovanjakako bi osobe s invaliditetom mogle odabratiodgovarajući oblik edukacije za sebe (EuropeanUnion, 2003a).

Ovdje je iznimno važno naglasiti kako je riječ ovrlo osjetljivu području te treba biti jako oprezan urazmatranju situacije i davanju procjena i ocjena omogućnosti studiranja kandidata s invaliditetomkako se ne bi dogodilo da se povrijede njegovaosnovna ljudska prava te prava zajamčena UstavomRH (NN, 56/90), Deklaracijom o pravima osoba sinvaliditetom (NN, 47/05), Konvencijom o pravimaosoba s invaliditetom (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2007_06_6_80.html),Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN, 85/08) iostalim propisima koji reguliraju prava osoba sinvaliditetom i promiču načelo izjednačavanjamogućnosti i ravnopravnosti.

Pravo na obrazovanje na svim razinama jedno jeod temeljnih ljudskih prava zajamčeno brojnimmeđunarodnim i domaćim propisima te, sukladnotomu, osobe s invaliditetom kao i svi drugi moguodabrati studij prema vlastitim željama i afinitetimai to im nikako ne bi smjelo biti uskraćeno.Naravno, uvijek postoje određena specifična




37



Bilješkezanimanja koja za upis studija postavljaju neke vrlospecifične zahtjeve i preduvjete i u tim iznimnimslučajevima opravdano je raditi selekciju premazadanim kriterijima koji se često svode naodređene tjelesne sposobnosti (npr. osoba koja seželi školovati za pilota zrakoplova mora udovoljitivrlo visokim zahtjevima zdravstvene i tjelesnespremnosti).U većini ostalih slučajeva takva početnaograničenja ne mogu biti opravdana, a mogućedvojbene situacije treba razmotriti vrlo detaljno tesvakom slučaju pristupiti individualno.

Treba realno sagledati zahtjeve studija te, uusporedbi s teškoćama koje kandidat ima zbogprirode svoga invaliditeta, donijeti procjenumogućnosti njegova udovoljavanja zahtjevima togakonkretnog studija, pri čemu nikako ne trebazaboraviti istovremeno razmotriti i uzeti u obzir imogućnosti prilagodbi akademskoga okruženja. Iz toga procesa nikada se ne smije isključiti osobu sinvaliditetom, nego se do procjene treba doćizajedničkim snagama.

Ukoliko se doista utvrdi da kandidat uza sveprilagodbe koje se mogu primijeniti neće moćiudovoljiti zahtjevima studija, ni tada nije navisokom učilištu da odbije takvoga kandidata, negomu je potrebno obazrivo objasniti situaciju i pustitiga da konačnu odluku ipak donese sam ili uzpomoć bliskih osoba (roditelja, obitelji i sl.).




Ono što je u konačnici važno jest da se kandidatuomogući donošenje informirane odluke, odnosnoda, prije nego što donese odluku, dobije sve nužneinformacije koje će mu olakšati cijeli proces.

Sve spomenute informacije nisu korisne samobudućim studentima kod izbora studija nego ipostojećim studentima kojima će olakšatisnalaženje u studentskim obvezama i omogućiti implaniranje vremena s obzirom na obveze. U tomsmislu jako je važno na vrijeme studentima učinitidostupnima izvedbene planove, silabuse, rasporedenastave (s naznačenim mjestom i vremenomodržavanja nastave), popise literature za svakipojedini kolegij i sl.

Zašto je ovo toliko važno ilustrativno se možeprikazati na primjeru slijepoga studenta koji će svusvoju literaturu potrebnu za kolegij moratiprilagoditi svojim specifičnim potrebama, odnosnodigitalizirati. Što prije dobije podatak o tome kojaliteratura mu je potrebna, to će više vremena imatiza prilagodbu literature u njemu odgovarajući oblik.S obzirom na dugotrajnost procesa prilagodbeliterature, vrlo je važno imati dovoljno vremena zato. Takve su informacije naravno od koristi i svimdrugim studentima. O tome govori i činjenica daneka sveučilišta čak u svojim aktima propisujurokove u kojima studentima moraju biti dostavljenipopisi literature i količina materijala koju će zapojedini kolegij morati proučiti. Primjer za to jeSveučilište u Göteborgu (Švedska), koje svojimaktom kojim su regulirana prava i obveze studenata(University of Gothenburg, 2010) propisuje da se

38


popisi literature moraju dostaviti studentimanajkasnije šest tjedana prije početka nastave.

Studentu s tjelesnim invaliditetom, s druge strane,bit će jako važno što prije dobiti rasporedpredavanja i mjesta održavanja nastave kako bi navrijeme mogao osigurati specijalizirani prijevoz, štonije uvijek jednostavno ostvariti.

U svakom slučaju kada se donose odluke o tomekada će se određene informacije učinitidostupnima studentima, svakako treba imati naumu njihove potrebe, osobito specifične potrebestudenata s invaliditetom.

Korisni savjeti

Koje informacije o studiju treba učinitidostupnima?- informacije sadržane u elaboratima studijskih

programa, izvedbenim planovima, silabusima,rasporedima nastave te ostale informacije vezaneza studij i studiranje kao što su:- vrste i nazivi studija- trajanje studija i rok završetka- ECTS bodovi koje je potrebno steći- stručni ili akademski naziv i stupanj koji se

stječe završetkom studija- kompetencije koje se stječu- popis obveznih i izbornih predmeta s

pripadajućim ECTS bodovima

Bilješke



39


40

- uvjete upisa- uvjete upisa u sljedeći semestar, odnosno

godinu studija- preduvjete za upis pojedinoga predmeta- način završetka studija- uvjete po kojima studenti koji su prekinuli

studij mogu nastaviti studij- popis nastavnika i suradnika- mjesto izvođenja nastave- početak i završetak te satnica izvođenja nastave- oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe,

konzultacije, terenski rad, provjera znanja i sl.)- način polaganja ispita- ispitni rokovi- mjerila ispitivanja- popis literature- mogućnosti izvođenja nastave na stranome jeziku- mogućnosti izvođenja nastave na daljinu i sl.

- omogućiti kandidatima dodatno savjetovanje ostudiju i izboru studija

Tko te informacije treba učiniti dostupnima?- sveučilišta za svoje sastavnice

(fakultete/akademije, odjele, odsjeke)- sastavnice za svoje studijske programe

Informacije o posebnim pravima studenata s invaliditetom

Većini budućih studenata s invaliditetom obično jenajvažnija i najtraženija informacija ona o pravu na




41



Bilješkeprednost pri upisu studija i načinu na koji se topravo može ostvariti.

Kandidati s invaliditetom imaju prednost pri upisutemeljem Sporazuma o poticajnim mjerama za upisu ustanove visokog obrazovanja potpisanoga 27.ožujka 2007. godine između Ministarstva obitelji,branitelja i međugeneracijske solidarnosti (današnjeMinistarstvo socijalne politike i mladih),Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH(današnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja isporta) i Rektorskoga zbora (Vlada RH, 2007).

Prednost pri upisu znači da kandidati koji temeljemrješenja izdanog od Hrvatskog zavoda za mirovinskoosiguranje imaju 60% ili više tjelesnoga oštećenja(invaliditeta) mogu upisati studij uz uvjet prelaženjarazredbenog, odnosno bodovnoga, praga.

U novome sustavu upisa na studije koji je uveden sakademskom godinom 2010./2011., u kojem sevrednuju ispiti državne mature, Nacionalni centarza vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji jeovlašten za provođenje tih ispita, osiguravakandidatima s invaliditetom mogućnost prilagodbeispita prema specifičnim potrebama kandidata(www.ncvvo.hr i www.postani-student.hr).

U starome sustavu upisa većina sveučilišta injihovih sastavnica u Republici Hrvatskojosiguravala je kandidatima s invaliditetomindividualizirano prilagođeno polaganje tadašnjihrazredbenih ispita, no to pravo nije uvijek bilo iformalno regulirano.


42

Pozitivan primjer po tome pitanju je Sveučilište uZagrebu koje je službenim tekstom natječaja zaupise sve svoje sastavnice obvezalo na osiguravanjeindividualizirano prilagođenoga načina polaganjaprije prijamnih ispita, a sada dodatnih provjeraznanja, vještina i sposobnosti za one sastavnicekoje su takve provjere još zadržale, za svekandidate s invaliditetom koji imaju potrebu zatakvim načinom polaganja ispita. Važnostformaliziranja ovakvih prava nije samo u obveziprovođenja koja se time nameće nego ipravodobnom informiranju budućih studenata otome što mogu očekivati i koja prava imaju.

Također, sukladno spomenutom Sporazumu opoticajnim mjerama za upis u ustanove visokogobrazovanja, jedno od posebnih prava zakategoriju studenata s invaliditetom je i to dastudenti s invaliditetom ne sudjeluju u troškovimastudija, nego za njih troškove u realnom iznosusnosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športaRH (današnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja isporta), a daje se i mogućnost njihova upisa izvanredovite odobrene kvote ukoliko se svojimrezultatom nisu uspjeli rangirati unutar kvote.

Iskustvo pokazuje kako je ova informacija iznimnovažna studentima ili, još i više, njihovim roditeljimate također može biti ključna za odluku o nastavkuškolovanja. Naime osobe s invaliditetom često imajupovećane životne troškove u odnosu na osobe bezinvaliditeta pa jednako tako i studenti s invaliditetomu većini slučajeva imaju povećane troškovestudiranja upravo zbog svojih specifičnih potreba




43



Bilješkevezanih uza značajke njihova invaliditeta ili teškoće(npr. dodatni troškovi za prijevoz, prilagodbuliterature, različite zdravstvene usluge, uslugeprevoditelja znakovnoga jezika i sl.). Stoga za njihinformacija o tome da ne moraju sudjelovati utroškovima studija može biti od presudnoga značaja.

Od slične je važnosti i podatak da studenti sinvaliditetom također imaju prednost priostvarivanju prava na smještaj u studentske domovepa tako, sukladno odlukama Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta RH (www.mzos.hr), natemelju kojih studentski centri za svaku akademskugodinu raspisuju natječaje za smještaj u dom, onistudenti koji imaju 60% ili više invaliditeta izravnodobivaju mjesto u domu, uključujući studenteposlijediplomskih studija, dok oni koji imaju manjipostotak invaliditeta (niži od 60%) dobivajuodređeni iznos dodatnih bodova.

Osiguran smještaj u domu nije važan samo zbogtoga što je to i dalje najjeftiniji oblik stanovanja zastudente nego i zato što većina studentskih centarau Republici Hrvatskoj ima određeni broj sobaprilagođenih osobama s invaliditetom, a u nekimstudentskim domovima već su dugi niz godinaustaljene i uhodane različite usluge koje sustudentima važne za svakodnevno funkcioniranje.

Tako, primjerice, Sveučilište u Zagrebu osigurava24-satnu pomoć studentima s najtežim oblicimainvaliditeta u vidu studenata asistenata ustudentskome domu “Cvjetno naselje“.




Onim studentima kojima je neophodnasvakodnevna pomoć druge osobe kako bi mogliobavljati osnovne potrebe informacija o postojanjuovakve usluge u studentskome domu bit ćeiznimno važna.

Postojanje pomoćne tehnologije namijenjenestudentima s invaliditetom koja je na raspolaganjuza korištenje studentima te informacije o točnimlokacijama na kojima je ona smještena i pravilimakorištenja bit će važne onim studentima kojima jetakva tehnologija potrebna, a nemaju vlastitu.Također, iako ta pitanja još nisu sustavno riješena itakve usluge uglavnom ne pružaju sveučilišta, negodruge ustanove ili različite nevladine organizacije,potrebno je studentima s invaliditetom ponuditi iinformacije o tome gdje i kako mogu realiziratiusluge poput prilagodbe literature,specijaliziranoga prijevoza, prevoditeljaznakovnoga jezika i sl.

Ono što će isto tako biti jako važno studentima suinformacije o mogućnostima stipendiranja teostvarivanja nekih drugih oblika financijskepomoći.Danas postoji veći broj stipendija namijenjenihstudentima s invaliditetom na svim razinamastudija, uključujući i poslijediplomske (državnestipendije, stipendije lokalnih zajednica,sveučilišne stipendije, stipendije različitih zaklada isl.) te informacije o raspisanim natječajima iuvjetima koje je nužno zadovoljiti za ostvarivanjestipendije svakako treba učiniti dostupnimastudentima.

44


Informacije o drugim financijskim naknadama kaošto je primjerice naknada za troškove prijevozakoju dodjeljuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja isporta RH, a na koju imaju pravo svi studenti sa60% ili više tjelesnoga oštećenja (invaliditeta)također treba učiniti što dostupnijima.

Korisni savjeti

Koje informacije o posebnim pravima studenata sinvaliditetom treba učiniti dostupnima?- tko ima pravo na prednost pri upisu i pravo na

individualizirano prilagođeni pristup prilikompolaganja ispita državne mature i dodatnihprovjera znanja, vještina i sposobnosti

- na temelju čega (koje dokumentacije) se to pravoostvaruje

- što se smatra prijeđenim bodovnim pragom- tko ima prednost za smještaj u studentski dom i

koja je procedura za ostvarivanje toga prava- dostupnost različitih usluga važnih studentima s

invaliditetom za svakodnevno funkcioniranje- dostupnost pomoćne tehnologije prilagođene

osobama s invaliditetom- mogućnosti za različite vrste usluga koje pružaju

druge ustanove ili nevladine organizacije(prijevoz, prilagodba literature, prevoditeljiznakovnoga jezika i sl.)

- stipendije i druge novčane naknade namijenjenestudentima s invaliditetom

Bilješke



45



Ostale važne informacije

Tko treba učiniti ove informacije dostupnima?Poželjno je da ih objavljuju svi uključeni u procespripreme i provedbe upisnih procedura:- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Republike Hrvatske- Agencija za znanost i visoko obrazovanje- Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje

obrazovanja- srednjoškolske ustanove- sveučilišta preko svojih službi namijenjenih

studentima s invaliditetom- sastavnice sveučilišta- studentski centri

Službene internetske stranice navedenihustanova/institucija dobar su način informiranja, none treba se ograničiti samo na njih, negoinformacije treba ponuditi i na druge načine. Tomože biti usmeno informiranje, različiti oblicitiskanih materijala i sl., pri čemu treba voditiračuna da informacija dođe do svih kojima jenamijenjena.

Ukoliko iz nekih razloga nije moguće objavljivatitakve informacije u cijelosti, poželjno je baremupozoriti studente na mjesta gdje se one u cijelostimogu pronaći.

46


Ostale važne informacije

Studentima su, osim informacija izravno povezanihsa studijem i ispunjavanjem osnovnih studentskihprava i obveza, značajne i informacije o ostalimaspektima studentskoga života.Drugi priručnici iz ove serije detaljnije su obradilineke od tih tema, stoga će ovdje biti samonavedene u smislu važnosti dostupnosti informacijao njima.

Korisni savjeti

Koje su ostale informacije koje studentima trebaučiniti dostupnima?- informacije o mogućnostima studiranja u

inozemstvu, odnosno o mogućnostima studentskerazmjene koje postoje za studente s invaliditetomte o tome kako se pripremiti za odlazak nastudentsku razmjenu

- informacije o drugim službama i uslugama kojepostoje na razini sveučilišta ili sastavnica kao štosu različita studentska savjetovališta i sličneslužbe

- informacije o različitim oblicima provođenjaslobodnoga vremena u smislu nuđenjainformacija o različitim kulturnim, umjetničkim,športskim, zabavnim i ostalim sadržajima koji bistudentima mogli biti zanimljivi, s posebnimnaglaskom na one posebno kreirane za osobe s

Bilješke



47



Uvod

invaliditetom te o mogućnostima zapošljavanjapreko studentskog servisa ili mogućnostimavolontiranja

- informacije o različitim neformalnim oblicimadodatnih edukacija (tečajevi stranih jezika,informatički tečajevi, različite edukativneradionice, seminari i slični sadržaji)

Tko treba učiniti ove informacije dostupnima?- svi oni koji nude takve sadržaje- sveučilišta preko svojih službi namijenjenih

studentima s invaliditetom- sastavnice sveučilišta- studentski centri- studentske organizacije i dr.

Više informacija o mogućnostima studiranja uinozemstvu nalazi se u priručniku Međunarodnamobilnost studenata, a više informacija orazličitim mogućnostima provođenja slobodnogvremena moguće je naći u priručniku Slobodnovrijeme.

48


KOJI SU

MOGUĆI NAČINI

INFORMIRANJA?



51



BilješkeOglasna ploča

Oglasna ploča sasvim je sigurno najrasprostranjenijii najuobičajeniji način dostavljanja informacijastudentima. Na sveučilištima u Republici Hrvatskojpostoji duga tradicija pružanja informacija prekooglasnih ploča.

One su prvo na što se nailazi u gotovo svim našimvisokim učilištima. Najčešće su smještene nasamom ulazu ili nekom drugom, lako uočljivu idostupnu mjestu.

Na njima se nalaze službene obavijesti, odluke,natječaji, pravilnici, kalendari i slični sadržaji terazne informacije, kao što su informacije o ispitnimrokovima, rasporedima predavanja, vježbi,terenskoj nastavi i sl.

Na oglasnim pločama često se nalaze i razniplakati, pozivi, informativne brošure s adresama,brojevima telefona, e-mail adresama i internetskimstranicama raznih ustanova, organizacija te mjestana kojima se odvijaju razna događanja.

Ovakav oblik informiranja prihvatljiv je ijednostavan i studentima i djelatnicima.Nesumnjivo je stoga da će oglasna ploča i daljeimati značajnu ulogu u širenju informacija bezobzira na razvoj moderne tehnologije. Pritom trebavoditi brigu da ona bude što korisnija, lakša zasnalaženje i pristupačna (odgovarajuća visinaploče, njezin smještaj i sl.). Također, mora biti


KOJI SU MOGUĆINAČINIINFORMIRANJA

Oglasna ploča

Internet

omogućen pristup prostoru u kojem je postavljena.

Više o pravilima prostorne pristupačnosti nalazi seu priručniku Prostorna pristupačnost.

Lakše je i brže snalaziti se na oglasnim pločamakada su informacije organizirane, primjerice,prema pojedinim naslovima i podnaslovima, kadasu sadržaji grupirani po temama te kada suinformacije na papirima različitih boja i veličina.

Važne obavijesti trebaju biti istaknute na način dabudu pisane velikim fontom, podebljane, označenemarkerima, a tekst uvećan i uokviren.

Obavijesti ne bi smjele biti postavljene jedna prekodruge, a treba ukloniti stare sadržaje kojima jeprotekao rok kako ne bi nepotrebno opterećivalisadržaj.

Kako je na oglasnim pločama često velika količinainformacija, što otežava snalaženje, katkad jepotrebno izravno pokazati studentu gdje se naoglasnoj ploči nalazi tražena informacija, osobitokada je riječ o studentima koji se teže snalaze uvećoj količini pismenih materijala ili imajuproblema s vidom.

Naravno, nikako se ne smije zaboraviti onaj diostudenata koji se ne mogu služiti crnim tiskom ili senjime otežano koriste pa je za njih potrebnoosigurati da se iste informacije dostave i u nekimdrugim oblicima, odnosno nekim drugim kanalima.Hoće li to biti obavijest pisana na Brailleovu pismu

52


za slijepoga studenta, prilagođenim crnim tiskomza slabovidnoga studenta, dodatno pojašnjenjepismene obavijesti za studenta s oštećenjem sluha,obavijest poslana u elektroničkom obliku, SMS-omna mobilni telefon ili nešto sasvim drugo, manje jevažno. Ono što je važno jest da potrebnainformacija dođe do svakoga studenta na njemuprihvatljiv način te da je ona studentu dovoljnorazumljiva.

Internet

Internet danas predstavlja važan izvor informacijaza svakoga člana društva. Upravo njegovimrazvojem i ekspanzijom sadržaja dostupnih na ovajnačin suvremeno društvo postalo je, kada suinformacije u pitanju, globalno i informacijsko, očemu je nešto više bilo riječi u uvodnome dijelupriručnika.

Mogućnosti korištenja interneta u smisludostupnosti informacija gotovo su neograničene, anjegov je značaj sve veći i u procesu obrazovanja,pa tako danas imamo sve više zastupljeno učenjena daljinu ili e-učenje, a internet se u procesustudiranja koristi i na brojne druge načine.

Više o e-učenju nalazi se u priručniku Izvođenjenastave i ishodi učenja, u poglavlju Oblici, metodei tehnike izvođenja nastave.

Bilješke



53


54

Istovremenim razvojem pomoćne tehnologijekorištenje interneta omogućilo je velikom brojuosoba s invaliditetom pristup informacijama iuslugama koje su im prije bilo puno teže dostupneili potpuno nedostupne.

Sve informacije koje su kao važne spomenute uovome priručniku mogu se, naravno, ponuditipreko interneta. To je danas općeprihvaćen teujedno i najbrži način komunikacije. Ono o čemutreba voditi brigu kada se različiti sadržaji nudepreko interneta je e-pristupačnost.

E-pristupačnost odnosi se na osiguravanje jednakihmogućnosti i pristupa e-sadržaju svakoj osobi, patako i osobi s invaliditetom (Seale i Cooper, 2010). Vučić (2009) navodi tri oblika pristupačnosti:

1. Situacijska pristupačnost - očituje se uostvarivanju uvjeta pristupačnosti mrežnih stranicapri korištenju mobilnih tehnologija (mobilnitelefon, iPod i sl.) u raznim situacijama u kojimase mogu naći svi korisnici mrežnih stranica

2.Socio-kulturna pristupačnost - određuje pravilazadovoljenja etničkih, kulturnih i rodnihposebnosti korištenja internetskih stranica

3. Funkcionalna pristupačnost - određuje uvjetekoje je potrebno zadovoljiti kako bi osoba sinvaliditetom, starija osoba ili osoba koja jepovremeno ili trenutačno onemogućena uslijedzdravstvenih razloga mogla nesmetano koristitimrežne stranice

Važno je zadovoljiti kriterije pristupačnosti iz sva trioblika pristupačnosti kako bi svi, uključujući osobe


Internet


55



Bilješkes invaliditetom, imali punu pristupačnost, koja nijesvedena isključivo na specifičnosti invaliditeta.

Prepoznavši važnost interneta u širenju informacija,gotovo svi propisi i inicijative koji svima jamčejednak pristup informacijama spomenuti u uvodnomedijelu priručnika, spominju i pristup internetu iinternetskim sadržajima na jednakim osnovama.

Tako, primjerice, Konvencija o pravima osoba sinvaliditetom (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2007_06_6_80.html) izričitozahtijeva da se svi elektronički izvori informacijaučine pristupačnima osobama s invaliditetom.

Vijeće Europske unije u svojoj Odluci o jednakimmogućnostima u obrazovanju za učenike i studentes invaliditetom (European Union, 2003a) naglašavapoticanje korištenja multimedijskih tehnologija iinterneta za unapređivanje kvalitete učenjaolakšavajući pristup resursima i uslugama, kao iučenju na daljinu (e-učenje) te potiče postizanjepristupačnosti svih javnih internetskih stranicapovezanih s obrazovanjem, osobama sinvaliditetom, poštujući smjernice za e-pristupačnost.

Osim toga, Vijeće Europske unije, prepoznavšivažnost ove teme, donijelo je i posebnu Odluku oe-pristupačnosti ∑ poboljšavanju pristupa osoba sinvaliditetom društvu zasnovanome na znanju(European Union, 2003b) kojom se promičepristupačnost e-sadržaja te potiče korištenjesmjernica o e-pristupačnosti.


56

Smjernice o e-pristupačnosti na koje se referirajusvi značajniji propisi objavljene su od strane WorldWide Web Consortiuma - W3C (http://www.w3.org)te su danas jedne od najčešće korištenih u praksi.

Službene sveučilišne internetske stranice i stranicesastavnica sveučilišta predstavljaju važan izvorinformacija za postojeće studente i one koji to tektrebaju postati. One su zapravo svojevrsne“virtualne oglasne ploče“. Svakodnevno seažuriraju i upotpunjuju novim sadržajima, a svimstudentima, osobito studentima s invaliditetom, vrlosu često najprihvatljiviji, najjednostavniji i najbržinačin dolaženja do potrebnih informacija.Stoga je od neprocjenjive važnosti da sadržajobjavljen na službenim internetskim stranicamafakulteta bude pristupačan studentima, s obziromna vrstu i stupanj njihova invaliditeta.

World Wide Web Consortium objavio je nekolikookvirnih smjernica važnih za pristupačnost e-informacija, a one su sljedeće:- pružanje ekvivalentnih zamjena slušnom i vidnom

sadržaju- ne oslanjati se isključivo na boje- prikladno obilježavanje sadržaja- pojednostavljenje jezika pisanja- korištenje privremenih rješenja- korištenje W3C-tehnologije i smjernica- pružanje jasnih navigacijskih mehanizama- osiguravanje jednostavnosti i jasnoće dokumenata

Detaljnija objašnjenja zajedno s praktičnimsavjetima o pojedinoj smjernici moguće je pronaći


Internet


57



Bilješkena internetskoj stranicihttp://www.w3.org/TR/WCAG10/.

S obzirom na to da svijest o važnosti osiguravanjapristupačnosti e-sadržaja još nije dovoljnorazvijena kod svih pružatelja informacija, studenti sinvaliditetom mogu iskusiti brojne preprekeprilikom pristupanja sadržajima oglašenima narazličitim internetskim stranicama.

U daljnjem tekstu izdvojeni su primjeri koje bitrebalo izbjegavati u praktičnome radu s obziromna neke vrste prepreka s kojima se studenti sinvaliditetom susreću (http://www.w3.org/WAI/EO/Drafts/PWD-Use-Web/#usage).

Studenti s oštećenjima vidaStudenti s oštećenjima vida svakodnevno susuočeni s preprekama pristupanju vizualniminformacijama. Kada su u pitanju internetskisadržaji, nailaze na sljedeće prepreke:- fotografija/crtež/prikaz bez govornoga ili pisanoga

teksta koji daje odgovarajući opis- videomaterijal bez slušnoga zapisa i opisa

vizualnoga sadržaja koji je važan zarazumijevanje sadržaja materijala

- tablice i grafovi bez primjerenog opisa- nestandardni formati dokumenata otežani za

interpretaciju- internetske stranice bez mogućnosti promjene

tipa, veličine i boje fonta, kontrasta i bojepozadine teksta

- internetske stranice nedosljedna rasporeda kojiotežava navigaciju



Internet

- internetske stranice lošega kontrasta ili snemogućnošću njegove promjene

Studenti s oštećenjima sluhaStudenti s oštećenjima sluha prilikom pristupanjainternetskim sadržajima više pažnje usmjeravaju natekst nego na audiozapise, a prepreke se javljaju uvidu:- nedostatka titlova ili opisa audiomaterijala,

uključujući emitiranja na internetu- nedostatka sadržaja vezanih uz slike što otežava

razumijevanje osobama kojima je prvi jezikhrvatski znakovni jezik

- nedostatak uputa pisanih jasnim i jednostavnimjezikom

Studenti s motoričkim poremećajimaPristup internetskim sadržajima studentima smotoričkim poremećajima uvelike olakšavapomoćna tehnologija u vidu specijaliziranihmiševa, posebnih tipkovnica, računalnih programas audioulazom i sl., a prepreke na koje nailazeprilikom pristupanja internetskim sadržajima su:- opcije odgovora s vremenskim ograničenjem

prikazane na internetskim stranicama- pretraživači i alati koji ne podupiru prilagođene

tipkovnice za komande miša- forme koje ne mogu biti logički pretraživane- premali prostori poveznica koji otežavaju

navigaciju studentima s tremorom ili otežanommotorikom ruku

58


Studenti sa specifičnim teškoćama učenjaStudenti sa specifičnim teškoćama učenjasuočavaju se s teškoćama u jeziku, čitanju ipisanju. Za njih pristup internetskim sadržajimamože biti ograničavajući zbog:- korištenja male veličine fonta- lošega kontrasta pozadine- dužine teksta na internetskoj stranici- teksta koji je nejasan i pisan složenim izrazima

Dodatne informacije

Na internetskoj stranici Dive Into Accessibility(http://www.buurenvan.nl/helptools/accessweb/Dive%20Into%20Accessibility/introduction.html) danisu zanimljivi, ilustrativni opisi, priče studenata srazličitim oblicima invaliditeta o teškoćama ipreprekama na koje su nailazili prilikompristupanja e-sadržajima kao i praktične smjernicekako učiniti internetsku stranicu pristupačnom.

Internet i sadržaji objavljeni na njemu u procesustudiranja imaju sve važniju ulogu. Nastavnicidanas sve češće stručnu literaturu potrebnu zapolaganje ispita (znanstvene i stručne članke,prezentacije, skripte, primjere ispitnih zadataka)studentima prosljeđuju elektroničkim putem unekim od dostupnih elektroničkih formata(Littlejohn i Higgison, 2003.).

Bilješke



59


60

Studentima s invaliditetom, kao i svim ostalimstudentima, važna je pristupačnost dostupneliterature, kao i njezino pravovremeno dobivanje.

Ovo su neke od smjernica namijenjene nastavnomosoblju u pripremi ispitne literature pristupačnestudentima s invaliditetom:- Jezik pisanja - jednostavan i jasan koliko je god to

moguće, što omogućava pristup studentima soštećenjima sluha te studentima s teškoćamačitanja (npr. disleksija)

- Boja - izbjegavanje kombinacija crvena/zelena teboje shema lošega kontrasta radi olakšavanjapristupa informacijama studentima koji imajuoštećenja vida

- Naslovi i formati - korištenje već ponuđenihstilova (npr. Heading 1 ili Heading 2) radi lakšegapristupa prilagođavanju

- Tekst - korištenje većega proreda, boljih stilovafonta s minimalnom veličinom 12 pt

- Slike - obvezno korištenje opisa slika- Navigacija - uz poveznice staviti i opis zadane

destinacijeNavedene smjernice mogu se primjenjivati i zapripremu drugih pismenih sadržaja važnihstudentima.

Dodatne informacije

Detaljnije informacije kako omogućiti što većupristupačnost elektroničkih dokumenata bilo da je


Internet


61



Bilješkeriječ o dokumentima u Wordu, Power Pointu iliPDF-formatu mogu se pronaći na stranicihttp://www.jisctechdis.ac.uk/techdis/resources/detail/resources/AE1-2007.

Više o temi prilagodbe nastavnih i ispitnihmaterijala moguće je pronaći u priručnikuIzvođenje nastave i ishodi učenja, u poglavljuOblici, metode i tehnike izvođenja nastave.

Dodatne informacije

Puno korisnih informacija o e-pristupačnosti nahrvatskome jeziku može se pronaći na internetskojstranici projekta Pristupačnost(http://www.pristupacnost.net). Na ovoj internetskojstranici nalaze se brojni korisni praktični savjeti nesamo o pristupačnosti internetskih sadržaja nego i opristupačnosti informacijskih i komunikacijskihtehnologija, legislativi, inicijativama i projektima naovome području, a vrlo je koristan sadržaj imogućnost testiranja pristupačnosti vlastitihinternetskih stranica koja se na ovim stranicamanudi.



Internet

Ostali načiniinformiranja

Dodatne informacije

Još neke korisne internetske stranice:- Alat za provjeru pristupačnosti internetskih

stranica - http://www.sidar.org/hera/index.php- Odjel Internetskoga društva za osobe s

invaliditetom ∑ http://www.isocdisab.org- Fondacija u Španjolskoj koja se bavi pitanjima

pristupačnosti internetskih sadržaja osobama sinvaliditetom http://www.sidar.org

- Mreža 160 organizacija s područja EU-a koje sebave pitanjima pristupačnosti interneta za osobe sinvaliditetom http://www.eaccessibility.org

- Internetska stranica sa slobodnim alatima zapristupačnost interneta za osobe s invaliditetomhttp://accessify.com

Ostali načini informiranja

Osim najučestalijih načina informiranja prekooglasne ploče i interneta, postoje i brojni druginačini komunikacije sveučilišnih djelatnika istudenata.- e-mail - vrlo raširen i među studentima jako dobro

prihvaćen oblik komunikacije danas, koji je zbogsvoje jednostavnosti, brzine i mogućnosti slanjarazličitih sadržaja, materijala i sl. i jedan odnajkorisnijih

- intranet (unutarnje mrežne stranice) - može bitiod iznimne koristi za razmjenu i postavljanje

62


različitih sadržaja kojima ne može pristupiti bilotko, nego samo osobe koje imaju odobrenje za to,a tu su i različite mogućnosti komunikacije uokviru intraneta

- telefoni i mobilni telefoni - u današnje su vrijememobilni telefoni uzeli primat u komunikacijskomesvijetu. Široko su rasprostranjeni, imaju ih gotovosvi, a razvojem tehnologije sve su sofisticiraniji ipružaju sve više mogućnosti te su odavno preraslisvoju prvobitnu namjenu telefoniranja. Mogu bitiiznimno praktični i korisni u komunikaciji,osobito kada je potrebno o nečem hitnoobavijestiti. Njihova prednost u odnosu naklasične telefone je i u tome što imaju i opcijutekstualnih poruka (SMS), što olakšavakomunikaciju s primjerice studentima soštećenjima sluha. Također, neki od njih danasimaju različite mogućnosti podešavanja premapotrebama korisnika (npr. uvećavanje teksta i sl.)

- društvene mreže i drugi slični servisi - danas sutakođer široko rasprostranjeni oblik komunikacije,a odavno su prerasle svoju početnu namjenudruženja s prijateljima. Danas se na Facebooku,koji je najpopularnija društvena mreža, mogupronaći informacije o gotovo svemu, a vrlo selako mogu formirati zajedničke interesne grupekoje je moguće koristiti za komunikaciju između,primjerice, studenata i nastavnika. Studentima jeto vrlo vjerojatno privlačan i prihvatljiv načinkomunikacije s obzirom na to da većina mladihljudi danas svakodnevno upotrebljava takav načinkomunikacije

Bilješke



63



Ostali načiniinformiranja

Svi drugi načini komunikacije i informiranja kojeosmisle djelatnici sveučilišta i njihovi studenti,ukoliko udovoljavaju njihovim potrebama iispunjavaju svoju svrhu, sasvim sigurno bit ćedobri, stoga ostaje mašti na volju odlučiti se zaneku od brojnih mogućnosti koje danas postoje.

Ono o čemu uvijek treba voditi računa svakako jeosigurati da informacija uvijek bude ponuđena naviše mogućih načina kako se ne bi dogodilo daneki studenti budu za njih zakinuti.

64


POMOĆNA

TEHNOLOGIJA

U SLUŽBI

PRISTUPAČNOSTI



67



BilješkeRazvoj suvremenih informacijskih ikomunikacijskih tehnologija značajno jepromijenio način funkcioniranja suvremenogadruštva u svim njegovim segmentima. Naprednetehnologije unaprijedile su sve sustave koji činemoderna društva i ujedno olakšale i ubrzaleprijenos svih vrsta informacija na globalnoj razini.One su također učinile i značajan iskorak uizjednačavanju mogućnosti za osobe sinvaliditetom.

Kako navodi Vučić (2009), osobe s invaliditetom upočecima su razvoja informacijskih ikomunikacijskih tehnologija dodatno bileuskraćene u pristupu znanstvenim, obrazovnim,kulturnim i drugim informacijama jer te tehnologijenisu bile prilagođene njihovim mogućnostima.Ipak, brojne inicijative za izjednačavanjemogućnosti i u ovome su području rezultiralerazvojem tehnoloških normi i smjernica kojeosiguravaju pristupačnost tehnologija svima.Primjer za to su i već spomenuti standardipristupačnosti internetskih sadržaja koji su danasopćeprihvaćena norma.

Dakle nije dovoljno samo da napredne tehnologijepostoje, nego one moraju biti i pristupačne.Pristupačna je tehnologija ona koju može koristitiširok krug ljudi, kako različitih sposobnosti, tako i srazličitim oblicima invaliditeta. Takva tehnologija usebi ima ugrađene načela univerzalnoga dizajna. Tozapravo znači da se svaki korisnik može njomekoristiti na za njega najbolji način te da je onaizravno pristupačna i može se koristiti bez


POMOĆNATEHNOLOGIJAU SLUŽBIPRISTUPAČNOSTI

pomoćne tehnologije ili je s njom kompatibilna.Drugim riječima, tehnologija napravljena ponačelima univerzalnoga dizajna ona je za koju jenjezin dizajner prilikom izrade uzeo u obzirrazličite stilove učenja kao i različite potrebepotencijalnih korisnika. Takva tehnologija nijesamo alat namijenjen osobama s invaliditetomnego je to alat koji radi bolje za sve, uključujućiosobe s invaliditetom. Slikoviti primjer za to jesmještaj prekidača za paljenje/gašenje računala natipkovnici ili prednjoj strani računala. Takvapromjena u odnosu na tradicionalne prekidačepostavljene na stražnjoj strani uređaja bila jeključna za mogućnost neovisnoga korištenjaračunala kod mnogih osoba s invaliditetom, aujedno je puno pogodnija i za sve druge korisnikeračunala (Symington, 2004).

Više o univerzalnome dizajnu nalazi se upriručnicima Prostorna pristupačnost i Izvođenjenastave i ishodi učenja.

Sve viša razina svijesti i brojne, već spomenute,regulative i inicijative dovele su do toga da sedanas sve više ipak vodi računa o pristupačnosti ijednakim mogućnostima, a dodatno tomupridonosi i razvoj pomoćne tehnologijenamijenjene upravo osobama s invaliditetom injihovim specifičnim potrebama. Pomoćna tehnologija tehnologija je koju koristeosobe s invaliditetom u obavljanju funkcija koje biim bez te tehnologije bile otežane ili čaknemoguće. Pomoćna tehnologija možepodrazumijevati različite uređaje, hardware i

68


software, kao i različite periferne uređaje kojipomažu osobama s invaliditetom u pristupuračunalima ili drugim informacijskimtehnologijama (University of Washington,http://www.washington.edu/accessit/articles?109).

Ona podrazumijeva bilo koji komad opreme ilisistemski proizvod koji se koristi za povećavanje,održavanje ili poboljšavanje sposobnosti osoba sinvaliditetom, bilo da je riječ o vrlo uobičajenom ijednostavnom pomagalu kao što su to invalidskakolica, ili modernim kompliciranim i sofisticiranimuređajima vezanim uz korištenje komunikacijskih iinformacijskih tehnologija (Symington, 2004).

Za područje kojim se bavi ovaj priručnik važne suupravo ove tehnologije koje se vezuju uz korištenjekomunikacijskih i informacijskih tehnologija usvakodnevnom životu, prije svega u obrazovnomeprocesu.

Brojne su mogućnosti kao i primjeri korištenjapomoćne tehnologije. Tako primjerice osobe sograničenom funkcijom šake mogu koristititipkovnicu sa širim tipkama ili posebno prilagođenemiševe kako bi upravljali računalom. Slijepe osobemogu koristiti programe za čitanje teksta sa zaslonauz pomoć sintetizatora govora. Slabovidne osobemogu koristiti programe za uvećavanje teksta nazaslonu. Osobe sa specifičnim teškoćama učenjamogu koristiti različite programe za spelling i tzv.speech-to-text programe, odnosno programe kojigovor prebacuju u tekstualni zapis i sl.

Bilješke



69


70

Korištenje informacijskih i komunikacijskihtehnologija ima vrlo značajnu ulogu u procesuobrazovanja. Danas svi studenti na ovaj ili onajnačin koriste računala u svome studiranju. Sve višeobrazovnih sadržaja dostupno je upravokorištenjem računala, a ona su postala i nužan alatu izvršavanju studentskih obveza, kao i usvakodnevnoj komunikaciji.

Kako naglašava Cooper (2003), i studenti sinvaliditetom danas se moraju znati i moći služitiračunalima i sudjelovati u svim aktivnostima kojepodrazumijevaju korištenje računala, bilo vezanouz njihove obveze na pojedinim kolegijima ili uširem sveučilišnome kontekstu, kako bi moglisudjelovati u obrazovnome procesu na razinivisokog obrazovanja.

Upravo radi toga važno je osigurati već spomenutupristupačnost korištenih tehnologija, ali idostupnost pomoćne tehnologije bez kojeodređene skupine studenata ne mogu ravnopravnosudjelovati u obrazovnome procesu kao svi ostalistudenti.

Hopkins (2004) također ističe važnost pomoćnetehnologije u pristupu studenata obrazovnim idrugim informacijama kao i obrazovnomeokruženju te je prepoznaje kao jednu ododgovornosti ustanova visokog obrazovanja uosiguravanju jednakosti pristupa obrazovanju.

Prema rezultatima istraživanja (Ari i Inan, 2010),studenti s invaliditetom u najvećem broju koriste



71



Bilješkepomoćnu tehnologiju u zadacima poput pisanja,provođenja istraživanja, pristupu internetu, bilo usvakodnevnome životu ili za obrazovne potrebe.Također računala vide kao značajnu potporu unadilaženju teškoća s kojima se susreću.

Studenti s invaliditetom, s obzirom na vrstu i stupanjinvaliditeta, mogu imati teškoće u nemogućnostiučinkovitoga pisanja ili tipkanja zbog ograničenepokretljivosti ruku, teškoća kod svladavanjavizualnih zadataka kao i čitanja ili pisanja zbogoštećenja vida ili razumijevanja i izražavanjapisanoga jezika zbog govorno-jezičnih teškoća. Usvakoj od ovih situacija pomoćna tehnologija možeimati pomažuću ulogu (Owens i dr., 1999).

Isti autori navode rezultate istraživanja provedenihna studentima s invaliditetom korisnicima pomoćnetehnologije, koji ukazuju na njezin pozitivanutjecaj na:- podizanje razine akademskih postignuća

studenata- osnaživanje studenata- omogućavanje dodatne kontrole učenja i

podizanje razine neovisnosti- jačanje samopouzdanja- podizanje razine motivacije

Spomenutim istraživanjima definirane su i nekemoguće prepreke s obzirom na korištenje pomoćnetehnologije, koje primjećuju sami studenti sinvaliditetom:- nedostatak znanja studenata i administrativnog

osoblja o primjeni pomoćne tehnologije


72

- financijski trošak i način financiranja pomoćnetehnologije

- nedostatna potpora u korištenju pomoćnetehnologije

- loša komunikacija između administrativnogosoblja fakulteta i studenata

- nedostatak računalne i programske opreme- nemogućnost pristupa računalima i internetu

Moguća rješenja spomenutih prepreka su:- educiranje administrativnog i nastavnog osoblja o

jednakosti pristupa obrazovanju za studente sinvaliditetom

- omogućavanje pristupa pomoćnoj tehnologiji inabava potrebne pomoćne tehnologije

- bolja suradnja između studenta s invaliditetom istručnjaka i administrativnoga te nastavnog osoblja

- učinkovitije planiranje nastavnog osoblja vezanouz predavanja, primjerice prilagodljivost unačinima ispitivanja, korištenje audio ivideomaterijala, dostupnost ispitnoga materijalaelektroničkim putem i sl.

Bilo bi dobro, kad god je to moguće, osiguratidostupnost pomoćne tehnologije na različitimmjestima na sveučilištima koja bi bila dostupnasvim onim studentima kojima je ona potrebna.Prilikom nabave takve opreme postoje i smjernicekojih se treba držati, odnosno pitanja koja mogupomoći u odabiru (Guidelines ∑ Assistivetechnology for students with disability,http://www.dpi.state.nd.us/speced/guide/assist.pdf): - Koji su zadaci traženi od studenta, a ne može ih

izvesti?



73



Bilješke- Koja bi vrsta pomoćne tehnologije mogla pomoćistudentu u obavljanju zadataka, a najmanje jeograničavajuća za okruženje?

- Za što bi pomoćna tehnologija bila korištena?- Je li uređaj prikladan obrazovnim potrebama i

vještinama studenata kojima je namijenjena?- Je li uređaj pomoćne tehnologije i dalje prikladan

s obzirom na proteklo vrijeme?

U nastavku teksta slijedi pregled pomoćnetehnologije koju studenti s invaliditetom najčešćekoriste s obzirom na vrstu i stupanj teškoća odnosnoinvaliditeta (Owens i dr., 1999; Hopkins, 2004).

Studenti s oštećenjima vidaRaspon pomoćne tehnologije dostupan studentimas oštećenjima vida širok je te uključuje različiteuređaje za orijentaciju i kretanje, telekomunikaciju,uređaje za pristup tiskanomu materijalu te različitevrste prijenosnih računala i računalnih programa.

Najčešće korištena pomoćna tehnologija kojustudenti s oštećenjima vida koriste je Closed CircuitTelevision (CCTV), odnosno videomagnifier, razniprogrami za povećavanje zaslona kao što je Zoomtext, skeneri za tiskane dokumente, programi začitanje zaslona kao Jaws koji sadrže glasovnujedinicu za pristup informacijama na zaslonu,audioknjige, različite vrste diktafona te specifičnihardverski dodaci kao što je, primjerice, Brailleovredak koji omogućava pristup tekstu u digitalnomobliku korištenjem taktilne percepcije, čitajućiBrailleovo pismo.



Više o tome

Detaljnije informacije o dostupnoj pomoćnojtehnologiji za osobe s oštećenjima vida mogu sepronaći na sljedećim internetskim stranicama:

Hrvatski savez slijepihhttp://www.savez-slijepih.hr/

Udruženje za unapređivanje obrazovanja slijepih islabovidnih osobahttp://www.uuosso.hr/

The blind and low vision product database onABLEDATAhttp://www.abledata.com/Site_2/blind_and_low_vision_gen.htm

Assistive Technology for People who are Blind orVisually Impaired onDisabilityResources.orghttp://www.disabilityresources.org/AT-BLIND.html

American Foundation for the Blind AFBhttp://www.afb.org/Section.asp?SectionID=4

74


Bilješke



75

Slika 1. Brailleov redak (preuzeto s http://www.savez-slijepih.hr)

Slika 2. Prijenosno elektroničko povećalo (preuzeto shttp://www.savez-slijepih.hr)


Slika 3. Elektroničko povećalo ili Closed Circuit Television(CCTV) (preuzeto s http://www.savez-slijepih.hr)

76

Studenti s oštećenjima sluhaStudenti s oštećenjima sluha koriste različite vrstepomoćne tehnologije kao što su uređaji zapojačavanja zvuka npr. slušni aparati, kohlearniimplantat ili neki drugi pomoćni uređaji zaslušanje. Posebno korisnima smatraju se računalnekomponente i prilagodbe kao korištenje vizualnihključeva koji služe za prijenos zvukova naračunalu. Danas su ujedno dostupnivisokosofisticirani uređaji za prepoznavanje glasakao iCommunicator preko kojega osobe soštećenjima sluha imaju računalni pristupinformacijama, ali u pismenom obliku.POMOĆNA

TEHNOLOGIJAU SLUŽBIPRISTUPAČNOSTI


Više o tome

Detaljnije informacije o dostupnoj pomoćnojtehnologiji za osobe s oštećenjima sluha mogu sepronaći na sljedećim internetskim stranicama:

ABLEDATA deaf and hard of hearing product pagehttp://www.abledata.com/Site_2/deaf_HOH_gen.htm

CODI: Cornucopia of Disability Information ∑Hearing Impairmentshttp://codi.buffalo.edu/hearing.htm

Bilješke



77

Slika 4. Slušni aparat(preuzeto shttp://www.bontech.hr)

Slika 5. SučeljeiCommunicatora (preuzeto shttp://www.icommunicator.com/)


78

Studenti s motoričkim poremećajimaStudenti s motoričkim poremećajima pomoćnutehnologiju koriste uglavnom za omogućavanjepristupa računalu te u komunikacijske svrhe kaorecimo programe za skeniranje, programe zaprepoznavanje glasa (speech-to-text), dodirnepodloge (touchpads), dodirne zaslone (touchscreen), prilagođene tipkovnice, prilagođenemiševe i sl.

Više o tome

Detaljnije informacije o dostupnoj pomoćnojtehnologiji za osobe s motoričkim poremećajimamogu se pronaći na sljedećim internetskimstranicama:

Special Needs Opportunity Windows (SNOW):∑ Zamjenski miševihttp://snow.utoronto.ca/technology/products/alternate-mouse.html

∑ Zamjenske tipkovnicehttp://snow.utoronto.ca/technology/products/alternate-keyboards.html

∑ Programi za prepoznavanje glasahttp://snow.utoronto.ca/technology/products/voice-recognition.html



79



BilješkeAssistive Technology Training Online (ATTO):Overview of Switch & Scanning Systemshttp://atto.buffalo.edu/registered/ATBasics/AdaptingComputers/SwitchInterface/index.php

Slika 6. Alternativni oblik računalnoga miša prilagođenogaza osobe s invaliditetom (preuzeto shttp://www.abilityhub.com/mouse/)

Slika 7. Računalni mišprilagođen za upravljanjenogama (preuzeto shttp://www.spd.org.sg/programmes/assistive/atc_alternativemouse.html)


80


Studenti sa specifičnim teškoćama učenjaStudenti sa specifičnim teškoćama učenja osobitokorisnom smatraju pomoćnu tehnologiju kao što surazličite vrste diktafona koje koriste za snimanjapredavanja i zadataka, aplikacije za provjerupravopisa i gramatike i programi za čitanje teksta(text-to-speech).

Više o tome

Korisne informacije vezane uz pomoćnutehnologiju za studente s disleksijom nahrvatskome jeziku moguće je pronaći u poglavlju

Slika 8. Alternativna računalna tipkovnica prilagođena zakorištenje jednom rukom (preuzeto shttp://www.spd.org.sg/programmes/assistive/atc_alternativekeyboards.html)


81



BilješkePomoćne tehnologije Vodiča za samostalno učenjestudenata i učenika, nastaloga u sklopu Tempusprojekta iSHEDS (Identification and Support inHigher Education for Dyslexic Students). Vodič sezajedno s drugim korisnim informacijama zastudente i pružatelje potpore nalazi na stranicamaza potporu studentima s disleksijomhttp://www.isheds.eu.

Dodatne informacije o dostupnoj pomoćnojtehnologiji za osobe sa specifičnim teškoćamaučenja mogu se pronaći na sljedećim internetskimstranicama:

Teškoće učenja - Tehnologijahttp://www.ldonline.org/ld_indepth/technology/technology.html

Georgia uređaji za teškoće učenja i pomoćnutehnologijuhttp://www.gatfl.org/ldguide/default.htm

SchwabLearning.org ∑ Priručnik za pomoćnutehnologijuhttp://www.schwablearning.org/articles.asp?r=488&g=4


82


Danas postoje gotovo neiscrpne mogućnostikorištenja različitih vrsta komunikacijske,informacijske i drugih tehnologija koje osobama sinvaliditetom omogućavaju lakše uključivanje u svesegmente života, tako i u obrazovanje. Brojni suproizvođači specijalizirani za pomoćnutehnologiju, a sve se više vodi briga o tome da istandardna tehnologija zadovolji osnovna načelapristupačnosti, odnosno da bude konstruirana nanačelima univerzalnoga dizajna. Primjer za to svesu češće mogućnosti prilagodbi standardnih alataradi pristupačnosti korisnicima s različitimpotrebama. Tako, primjerice, najčešće korištenioperativni sustav za osobna računala MicrosoftWindows u sebi sadrži ugrađenu opcijumogućnosti uključivanja povećala za tekstualnesadržaje koji se prikazuju na zaslonu, koju kaodobru zamjenu za skupe komercijalne programemogu koristiti slabovidne osobe. Naravno, to je

Slika 9. Olovka koja čita (Reading Pen), uređaj pogodan zaosobe s disleksijom (preuzeto shttp://learningdisabilities.about.com/od/readingstrategies/gr/readingpen.htm)


83



Bilješkesamo jedna od postojećih mogućnosti. Proizvođačiobično detaljne upute o svim mogućnostima nudena svojim internetskim stranicama za korisnike.

Isto tako ne treba zaboraviti brojne besplatneprograme ili tzv. slobodni software (freeware) kojise danas nudi, a koji je često sasvim prihvatljiva ijednako kvalitetna alternativa za katkad vrlo skupekomercijalne programe. Vučić (2009) naglašavanekoliko prednosti slobodnih računalnih programa.Oni su posebno pogodni za rješavanje pitanjapristupačnosti jer se mogu prilagođavati raznimnačinima korištenja, modificirati, a njihovo sučeljemože se prevoditi na jezik korisnika te slobodnounaprijediti i neograničeno distribuirati. Besplatnisu, što omogućava lakše ispunjavanje odredbiKonvencije o pravima osoba s invaliditetom(http://www.posi.hr/download/Konvencija%20UN.PDF) u kojima se traži potpora osobama sinvaliditetom uz minimalnu financijsku nadoknadu,itd.

Može se zaključiti kako su mogućnosti koje danasnudi pomoćna tehnologija, kao i prilagodbestandardnih tehnologija brojne, a na visokim jeučilištima da sama procijene potrebe svojihstudenata i prema svojim mogućnostima osigurajudostupnost takve tehnologije. U svakome slučajuvažno je donijeti dobru procjenu o onome što jezaista potrebno studentima kako se ne bi dogodiloda se nabavi iznimno skupa oprema koju nitkoneće koristiti dok će studenti i dalje ostati zakinutiza ono što im je doista potrebno.


84


Dodatne informacije

Dodatne informacije o temi pomoćne tehnologije,osim na internetskim stranicama i u literaturicitiranoj u tekstu, moguće je pronaći na brojniminternetskim stranicama. Neke od njih su:- Alliance for Technology Access,

http://www.ATAccess.org- AbleData, baza podataka široka raspona

proizvoda pomoćne tehnologije,http://www.abledata.com

- Ability Hub, informacije o opremi za prilagodbe ialternativnim načinima pristupa računalu,http://www.abilityhub.com

- Obiteljski centar za tehnologiju i invaliditet(Family Center on Technology and Disability),http://www.fctd.info

- Sjevernoameričko društvo za rehabilitacijskoinženjerstvo i pomoćnu tehnologiju(Rehabilitation Engineering and AssistiveTechnology Society of North America ∑ RESNA),http://www.resna.org

- Međunarodni centar za internetske izvore zaosobe s invaliditetom (The International Centre forDisability Resources on the Internet ∑ ICDRI),http://www.icdri.org/

- Centar za istraživanje i razvoj Trace (TraceResearch and Development Centre),http://trace.wisc.edu/

- Sveučilište u Washingtonu (University ofWashington), www.washington.edu/doit

- Yahoo izvori za osobe s invaliditetomhttp://dir.yahoo.com/society_and_culture/disabilities


KOJE SU SLUŽBE

OSOBITO VAŽNE

STUDENTIMA

I KAKO IH UČINITI

DOSTUPNIMA?



87



BilješkeStudentska referada

Studentska referada vjerojatno je svakomu studentunajvažnija služba bez koje je nemoguće zamislitistudentski život. Ona je većini studenata ujedno iprvi kontakt sa studijem uopće, već prilikomprijava, odnosno upisa.Iako su neminovno važne svim studentima, nije seuvijek razmišljalo o tome da jednako tako morajubiti i dostupne svim studentima. Pritom sedostupnošću ne smatra samo ona fizička.

Sve referade imaju neki svoj uobičajeni, ustaljeninačin rada i zadane procedure, koje nisu uvijek uskladu s mogućnostima i specifičnim potrebamastudenata s invaliditetom.

O osobama koje rade u studentskim referadamaovisit će koliko će ti uobičajeni načini rada iustaljene procedure biti prilagođene specifičnimpotrebama studenata s invaliditetom te time imogućnostima korištenja usluga koje referadepružaju.

Prije svega važno je osigurati fizičku dostupnoststudentske referade te ukloniti sve prostorneprepreke koje bi studente koji se, primjerice, krećuuz pomoć invalidskih kolica onemogućile upristupu referadi. Bilo bi poželjno da je onasmještena u prizemlju zgrade radi olakšanapristupa, a ukoliko je smještena na katu, do nje bise moralo moći doći dizalom.


88

S obzirom na to da velik broj naših ustanova jošnema riješeno pitanje prostorne pristupačnosti,katkada nije moguće postići idealnu pozicijureferade. U takvim slučajevima zaposlenicireferade uz suradnju svih ostalih službi na tojsastavnici trebaju organizirati dostupnost referade injezinih sadržaja za studente kojima je pristupreferadi onemogućen, na način da sve poslovevezane uz studiranje dogovorno obavljaju uprostoru kojemu student može lako pristupiti

Više o prostornoj pristupačnosti nalazi se upriručniku Prostorna pristupačnost.

Referadu je potrebno i odgovarajuće označiti. Navrata je potrebno postaviti oznake koje bisadržavale: - naziv referade (npr. referada za preddiplomske i

diplomske studije, referada za integrirane studije,referada za poslijediplomske studije i sl.)

- radno vrijeme referade- radno vrijeme kada se primaju studenti- vrijeme pauze- imena i prezimena djelatnika i njihove kontakt-

podatke i sl.

Pritom treba voditi računa o tome da natpisi buduvidljivi, da nude sve važne informacije, da teinformacije budu točne te da se ponude i ualternativnim oblicima (npr. natpisi na Brailleovupismu za studente s oštećenjima vida).Isto tako, sve navedene informacije trebale bi senalaziti i na internetskim stranicama sastavnice, a tipodaci moraju se redovito ažurirati kako bi bili točni.

KOJE SU SLUŽBEOSOBITO VAŽNESTUDENTIMA I KAKO IH UČINITIDOSTUPNIMA?

Studentska referada


89



BilješkeTako će primjerice studentu koji se otežano krećevrlo važan podatak biti onaj o radnome vremenureferade jer mora unaprijed organiziratiodgovarajući prijevoz do fakulteta/akademije.Vjerojatno nije potrebno naglašavati koliki biproblem za takvog studenta bilo doći u vrijemekada referada ne radi i morati ponovno dolaziti.

Također, potrebno je postaviti istaknute i dovoljnovelike oznake sa smjerom gdje se nalaze referade,osobito u vrijeme kada se obavljaju prijave i upisi,radi što lakšega snalaženja.

Radi olakšavanja upisnih procedura, referade moguza upise izraditi obrasce u kojima je sustavnopopisana ukupna dokumentacija koju je potrebnopriložiti i podaci potrebni za prijavu i upise napojedine studijske programe. Takve popise mogućeje napraviti u vidu check-liste kao vrlo korisnogaalata kada je u pitanju prikupljanje potrebnedokumentacije. Ovakva check-lista može bitijednako korisna i studentima, odnosnokandidatima, pri upisu, kao i djelatnicima referade.

U referadama, kao i na internetskim stranicamafakulteta/akademija, takav bi popis trebao bitidostupan tijekom cijele akademske godine kako bise pristupnici na vrijeme mogli pripremiti sobzirom na to da je dokumentacija dosta opsežna.

Prilikom prijava i upisa studenti se susreću spopunjavanjem velikoga broja različitih obrazacakao što je prijavni, upisni, matični, statistički list idr., ovisno o sastavnici na kojoj upisuju studij.


90

Studentima koji imaju teškoća u ispunjavanjutakvih obrazaca (npr. studenti s disleksijom,studenti s oštećenjima vida) potrebno je ponuditipomoć. Ukoliko student iskaže da mu je pomoćpotrebna, u dogovoru s njime potrebno je utvrditi učemu mu točno treba pomoći i na koji način, a štomože obaviti sam. Organiziranje vršnjačke potpore prilikomispunjavanja takvih obrazaca jedan je od dobrihnačina pristupa studentima koji imaju takvepotrebe. Na taj način studenti kojima je topotrebno dobiju potporu, a ujedno se rasteretedjelatnici referada koji su vrlo često, a osobito uvrijeme upisa, pod velikim opterećenjem.

Referade prikupljaju i niz osobnih podataka ostudentima, na obrascima za prijave i upise. One sastavnice koje organiziraju dodatne provjereznanja, vještina i sposobnosti i osiguravajuindividualizirano prilagođeni način provjere zapristupnike kod kojih postoji takva potreba, trebajuizraditi obrazac kojim bi se takva potreba propitala. Osobni podaci koji se na taj način prikupljajuzaštićeni su Zakonom o zaštiti osobnih podataka(NN, 103/03, 118/06,41/08).

Takav obrazac trebao bi sadržavati sljedeća pitanja:Postoji li potreba za prilagođenim načinompolaganja razredbenog ispita? DA NEVrsta potrebne prilagodbe?1. uvećani tisak2. prevoditelj znakovnoga jezika3. produženo vrijeme trajanja ispita (potrebno

dodatno obrazložiti)


Studentska referada


91



Bilješke4. usmena provjera znanja5. ispitni materijali na Brailleovu pismu6. nešto drugo, što

U obrascu treba upozoriti pristupnike nadokumente koje je potrebno priložiti radiostvarivanja ovoga prava te treba navesti da će sesvi osobni podaci uneseni u obrazac koristitiisključivo u svrhu stjecanja prava naindividualizirano prilagođeni način polaganja ispitate da će biti pohranjeni i zaštićeni na zakonompropisani način.

Osim toga, poželjno bi bilo ovakav ili sličanobrazac izraditi i koristiti i tijekom studija zautvrđivanje eventualnih potreba studenata zaprilagodbama, a ne samo za potrebe polaganjarazredbenih ispita.

Poželjno je u referadama ili ispred njih postavitirazličite oblike „info-točaka“ na kojima bi se moglipostavljati različiti informativni materijali i obrasci,kako bi bili što dostupniji studentima ili na kojimabi bile prisutne osobe koje mogu davati potrebneinformacije.

Kada je riječ o različitim informativnimmaterijalima, najpopularniji i najprihvatljiviji suoblici takvoga informiranja brošure, leci, plakati islični materijali, a prilikom njihove izrade valjapaziti na to da se poštuju neka osnovna pravila,kako bi oni što bolje ispunili svoju osnovnu svrhu.


92

Primjer takvih pravila za dobro izrađen informativnimaterijal su sljedeća:- korištenje kratkih i pamtljivih naslova- dužina retka koja ne bi smjela biti veća od 45 do

60 slovnih znakova, s time da se broje razmaci,praznine i interpunkcijski znakovi

- osigurati uočljivost, što znači koristiti dovoljnovelika slova, primjenu tipografskih i kolornihkontrasta, pozicije na stranici (npr. da naslov nedođe na isti nivo prepoznatljivosti kako se ne bistopio s tekstom) te praznih prostora koji služe zafokusiranje na bitne elemente na stranici

- elementi rangiranja po važnosti trebaju bititematske cjeline, nadnaslovi, naslovi, podnaslovi,uvod te tekući tekst

- tekst treba poravnati lijevo kako bi desna stranabila slobodna za bilješke

- kod dužih materijala važno je kreirati paragrafetako da cijeli tekst nije u jednome bloku, nego daje razdvojen na više logičkih i sadržajnih cjelina

- za naglašavanje treba koristiti isticanja u tekstu:podebljanje, uvećanje, bojanje teksta,uokvirivanje teksta i sl. (Williams, 1998; Mesaroš,1985)

Naravno, uvijek treba voditi računa o tome da sesvi promotivni materijali koji se rade u tiskanomobliku osiguraju i u različitim drugim formatima,primjerice elektroničkom, na Brailleovu pismu, uaudio ili videoobliku i sl., kako bi bili dostupni ionim osobama koje se ne mogu koristiti tiskanimmaterijalima.

Autor????


Studentska referada


93



BilješkeInformacije o prilagodbama različitih materijalakoji se prezentiraju studentima moguće je pronaćii u priručniku Izvođenje nastave i ishodi učenja.

Studentske referade važan su segment studentskogaživota te bi stoga trebalo uložiti dodatne napore dase one i usluge koje pružaju učine jednakodostupnima svim studentima.

Kako bi bile zadovoljene potrebe svih studenata,uključujući specifične potrebe studenata sinvaliditetom, važna je kvalitetna komunikacija zakoju je potrebno stalno unapređivanje svijesti oosobnoj odgovornosti svakoga pojedinog djelatnikai studenta.

Pitanja koja bi si svi u tome smislu stalno trebalipostavljati su: “Kako ja mogu pridonijeti?“, “Što jamogu učiniti?“

Kako bi bili osigurani uvjeti za zadovoljenjespecifičnih potreba studenata s invaliditetom, vrlovažnu ulogu imaju individualni razgovori uzrazumijevanje različitosti i različitih mogućnosti, au kojima bi se studentu omogućilo pojašnjavanjepotreba i asistencija u zajedničkom rješavanjumogućih problema.

Takav bi razgovor trebao biti prijateljski, iskren,otvoren i etičan, s jasno definiranim mogućnostimakoje student ima.

Potrebno je slušati osobu da je se stvarno i čuje(uložiti napor prilikom slušanja osobe, ne prekidati


94

je), a ako je tako lakše i studentu prihvatljivije,može se recimo dogovoriti pismena komunikacijakako bi se izbjegli mogući nesporazumi. Kodobavljanja razgovora sa studentima potrebno jeorganizirati prostor i vrijeme kako bi se razgovaralou potpunu povjerenju, bez obveze javljanja natelefon, primanja stranaka i sl. te uvijek trebaprovjeriti je li student u cijelosti razumio ono očemu se razgovaralo.

U takvoj atmosferi poučavanje o osobnojodgovornosti sprečava prebacivanje odgovornosti tese brže i lakše postiže zajednički dogovor.

Knjižnica

Prema UNESCO-ovu uvjerenju, knjižnica je vitalnasnaga u obrazovanju, kulturi i obavještavanju kojasvojim korisnicima omogućuje neposredan pristupsvim vrstama znanja i informacija. Zasniva se najednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu,spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj.Posebne se službe i građa moraju osigurati za onekorisnike koji se iz bilo kojega razloga ne moguslužiti redovitim uslugama i građom, primjerice zapripadnike jezičnih manjina, osobe s invaliditetom(UNESCO, 1994).

Knjižnice u sustavu visokog obrazovanja imajuposeban značaj, a osobito knjižnice nasastavnicama koje su studentima najbliže i u


Studentska referada

Knjižnica


95



Bilješkekojima najlakše mogu naći materijale koji su impotrebni za uspješno studiranje.

Osim osiguravanja građe koja je studentimapotrebna za ispunjavanje njihovih studentskihobveza, knjižnice vrlo često imaju i uloguinformatora o različitim temama koje su od interesastudentima, ali i edukativni značaj.

Ono što je iznimno važno je učiniti i njih dostupnimastudentima s invaliditetom kako bi i oni u potpunostimogli koristiti usluge koje knjižnica nudi.

Današnje knjižnice, sve svjesnije svoje uloge, činedodatne napore kako bi svoje usluge prilagodilesvima, uključujući različite specifične skupinegrađana, kao što su i osobe s invaliditetom.

Osnovni preduvjet koji je nužno zadovoljitisvakako je fizička dostupnost knjižnice. Ona prijesvega mora biti prostorno pristupačna te jamčitisvim svojim korisnicima fizički pristup samoj zgradii njezinoj unutrašnjosti (svim prostorijama) tenesmetano kretanje, a potom i nesmetanokorištenje sadržaja. Primjer za to je odgovarajućavisina polica, info-pultova, prijamnih pultova i sl.radi omogućavanja pristupa i osobama koje sekreću uz pomoć invalidskih kolica.

Više o pravilima prostorne pristupačnosti knjižnicanalazi se u priručniku Prostorna pristupačnost.

Kada je osiguran pristup knjižnici, potrebno jeosigurati i pristup njezinim uslugama, za sve


96

korisnike, uključujući one koji imaju specifičnepotrebe, kao što su to u ovome slučaju osobe,odnosno studenti, s invaliditetom.

Tradicija pružanja knjižničnih usluga osobama sinvaliditetom datira još iz 1857. godine, kada jeknjižnica u Liverpoolu uvela u praksu nabavuknjiga za slijepe korisnike. Dvadesetak godinaposlije, u knjižnicama su postali dostupnialternativni reljefni formati (i na Brailleovu pismu),a nakon Drugoga svjetskog rata uvodi se knjižničnausluga dostave publikacija na kućnu adresu teškopokretljivim osobama (Deines-Jones, 2009).

Interakcijom tradicionalnoga poslovanja isuvremenih tehnologija knjižnice se sve višenastoje prilagoditi svim svojim korisnicima.

U idealnoj situaciji, sve bi knjižnice trebale bitidostupne svim korisnicima. Taj je cilj mogućeostvariti na različite načine. Prije svegaosiguravanjem knjižnične građe u alternativnimoblicima kao što su:- audioknjige, časopisi, novine- knjige uvećanoga tiska- videoknjige s titlovima i/ili prijevodom na

znakovni jezik- knjige na Brailleovu pismu- pristupačne e-knjige- knjige lake za čitanje (easy-to-read)- taktilne knjige (Irvall i Skat Nielsen, 2005)

U osiguravanju knjižnične građe u alternativnimoblicima iznimno korisna može biti i uspostava


Knjižnica


97



Bilješkemeđuknjižnične razmjene.

Računala za javnu upotrebu također mogupridonijeti boljoj dostupnosti knjižničnih usluga, aona bi isto tako trebala biti pristupačna zakorištenje osobama s invaliditetom.

U idealnoj situaciji, knjižnice bi trebale raspolagatii posebno prilagođenom tehnologijom za osobe sinvaliditetom kao što su to primjerice:- posebno dizajnirane radne jedinice prilagođene

za osobe koje se kreću uz pomoć invalidskihkolica

- prilagođene tipkovnice i miševi za osobe sporemećajima motorike

- računala opremljena programima za čitanje iliuvećavanje sadržaja na zaslonu i sintezu govora

- računala opremljena programima za spelling isličnim programima pogodnima za osobe sdisleksijom i sl.

O tome je više riječi bilo u prethodnimpoglavljima.

Ono što je jednako važno je osigurati odgovarajućutehničku potporu za održavanje navedene opremete osoblje educirano za instruiranje korisnika zakorištenje tom tehnologijom (Irvall i Skat Nielsen,2005).

Komunikacija između djelatnika knjižnice ikorisnika s invaliditetom iznimno je važna. Onamora biti kvalitetna kako bi korisnik stekaopovjerenje u djelatnike knjižnice i rado se ponovnovratio koristiti usluge koje se nude.


98

Naime važno je imati na umu da je osobama sinvaliditetom katkad možda neugodno iznositisvoje potrebe i zatražiti pomoć pa morajuprevladati i tu “psihičku prepreku“. Stoga je važnona kakvu će reakciju djelatnika naići kad odlučezatražiti takvu vrstu pomoći.

Zato je važno educirati djelatnike kako bi stekliosnovna znanja o različitim oblicima invaliditeta ikako najbolje pomoći korisniku s invaliditetom.Jednako je važno i da o njegovim potrebamaizravno razgovaraju sa samim korisnikom.

Kako ističu Irvall i Skat Nielsen (2005),pristupačnost knjižnice mora se identificirati kaoodgovornost uprave te je na njima da osmislemetode educiranja svojih djelatnika, a neke od njihmogu biti:- pozvati osobe s invaliditetom na sastanke osoblja

da govore o svojim potrebama iz perspektivekorisnika usluga knjižnica

- redovito distribuirati zaposlenicima preko e-mailaili na druge načine informacije o uslugama kojeknjižnica pruža određenim skupinama osoba sinvaliditetom

- uključiti informacije o uslugama koje knjižnicapruža posebnim skupinama u orijentacijskepakete za nove zaposlenike

Djelatnici knjižnice također bi trebali biti na usluzikorisnicima s invaliditetom za pomoć prisnalaženju po knjižnici, ali i informiranjem ouslugama, pri čemu treba voditi računa o tome dase svi promotivni materijali o knjižnici i njezinim


Knjižnica


99



Bilješkeuslugama također osiguraju u različitim oblicimakako bi bili dostupni svima. Internetske straniceknjižnice, koje su najčešće i najbolji i najlakši izvorinformacija, moraju biti pristupačne, o čemu jetakođer bilo više riječi u prethodnim poglavljima.

Irvall i Skat Nielsen (2005) daju prijedlog formata ukojima bi trebali biti objavljeni različiti materijaliknjižnica, odnosno načina na koje bi trebalokorisnicima ponuditi informacije.

Oštećenjavida

Oštećenjasluha

Teškoćečitanja

Tjelesniinvaliditet

X

X

X

X

X

X X

X

X

X

X

X

X X

X

Uve

ćani

tisa

k

Aud

io /

Dai

sy /

CD

/ DV

D

Bra

illev

o pi

smo

Inte

rnet

ske

star

nice

Vid

eo s

titlo

vim

a i/i

lipr

ijevo

dom

na

znak

ovni

jezi

k

Teks

tual

ni te

lefo

n

Lako

za

čita

nje

(eas

y-to

-rea

d)

Tablica 1. Shematski prikaz primjerenosti korištenjarazličitih formata dokumenata za korisnike s različitimoblicima invaliditeta


100


Knjižnica

Danas su dostupni brojni izvori informacija omogućnostima prilagodbi knjižnica i knjižničnihusluga osobama s invaliditetom i njihovimspecifičnim potrebama. Detaljnije informacije opojedinim temama moguće je naći u izvorima kojisu izdvojeni u nastavku.

Više o tome

Izvori u kojima je moguće naći više informacija oprilagodbama knjižnica- IFLA Guidelines. http://www.ifla.org- Skat Nielsen, G., Irvall, B. (2001). Guidelines for

Library Services to Persons with Dyslexia. IFLAProfessional Report # 70. http://www.ifla.org

- Tronbacke, B. (1997). Guidelines for Easy-to-ReadMaterials. IFLA Professional Report # 54.http://www.ifla.org

- Panella, N.M. (2000). Guidelines for LibrariesServing Hospital Patients and the Elderly andDisabled in Long-Term Care Facilities. IFLAProfessional Report # 61. http://www.ifla.org

Dodatne informacije

Neke korisne internetske stranice:http://www.w3c.org/WAI/


101



Bilješkehttp://www.w3c.hu/talks/2006/wai_de/mate/watchfire.htmlhttp://www.rnib.org.uk/Pages/Home.aspxhttp://europa.eu.int/information_society/policy/accessibility/web/index_en.htmhttp://www.ri.gov/acc_checklist.phphttp://www.lgta.org/accessibility/http://www.daisy.orghttp://www.netserv.net.au/doonbank/access-htmhttp://www.washington.edu/accessit/index.php

Kao koristan alat za provjeru stanja pristupačnostimože se koristiti check-lista koju je predložilaBurgstahler(http://washington.edu/doit/Brochures/Academics/equal_access_lib.html).

Riječ je o seriji korisnih pitanja koja mogu pomoćiknjižnicama u oblikovanju knjižnice dostupnesvima. Pitanja obuhvaćaju uređenje, politiku iocjenu usluge, osiguravanje fizičkog pristupaknjižnici i unutar knjižnice, knjižnično osoblje,informacijske resurse i tehnologije, događanja,dodatne resurse i komunikacijske savjete.

U nastavku su radi ilustracije izdvojena nekapitanja vezana uz informacijske resurse itehnologije te osoblje knjižnice: ∑ Jesu li svi članovi osoblja svjesni pitanja vezanih

uz komunikaciju s korisnicima različitih rasa inacionalnosti, dobi i sposobnosti?

∑ Je li osoblje osposobljeno za korištenjetelekomunikacijskih uređaja za osobe s


102

oštećenjima sluha i pomoćnu računalnutehnologiju dostupnu u knjižnici?

∑ Je li osoblje upoznato sa smjernicama ipostupcima za osiguravanje smještaja korisnika sinvaliditetom?

∑ Nosi li osoblje oznake s krupno otisnutimimenom?

∑ Ako postoje članovi osoblja sa znanjemznakovnoga jezika, jesu li oni poznati drugimdjelatnicima, tako da, kada su dostupni, mogupomoći korisnicima s oštećenjima sluha?

∑ Može li se knjižničnim elektroničkim iinformacijskim izvorima, uključujući internetskestranice, online kataloge, indekse i baze podatakas cjelovitim tekstom i CD-ROM-ovima, pristupiti srazličitih pomoćnih računalnih tehnologija?

∑ Jesu li knjižničari spremni pomoći korisnicimaoko nepristupačnih elektroničkih izvora pružajućiim savjete ili materijale u drugim formatima?

∑ Jesu li sve tiskane publikacije dostupne (odmah iliu dogledno vrijeme) u alternativnim formatimakao što su Brailleovo pismo, uvećani tisak ielektronički tekst?

∑ Imaju li videomaterijali, koji su napravljeni ili sekoriste u knjižnici, titlove? ∑ Jesu li na raspolaganju podesive visine stola za

svaku vrstu radnoga mjesta, kako bi se pomoglostudentima koji se kreću uz pomoć invalidskihkolica ili su maloga ili velikoga rasta? itd.


Knjižnica

Službe namijenjene studentima s invaliditetom


103



BilješkeSlužbe namijenjene studentima s invaliditetom

Ivanina priča

Ivana ima 23 godine i studentica je s tjelesniminvaliditetom. Kreće se samostalno i bez pomagala,ali i dosta teško zbog prirode svoga invaliditeta.Prije upisa na studij nije znala da studenti sinvaliditetom imaju bilo kakva posebna prava nikako se ona ostvaruju. Studij je stoga upisala bezkorištenja prava na prednost pri upisu, što je za njuujedno značilo plaćanje studija. Prilikom prijave nanatječaj za smještaj u studentski dom također nijekoristila pravo na prednost koje postoji za studente sinvaliditetom jer nije znala da ono postoji, kao ni daga ona može koristiti. Bez tih dodatnih bodova nijeuspjela dobiti smještaj. S obzirom na prilično lošufinancijsku situaciju svoje obitelji, nije si moglapriuštiti podstanarski stan te je cijelu prvu godinustudija putovala iz svoga mjesta stanovanja u Zagrebšto je značilo svakodnevno prelaženje udaljenostiod stotinjak kilometara, što je Ivani s obzirom nanjezine zdravstvene teškoće bilo iznimno naporno iteško, a ujedno i znatan financijski trošak za njezinuobitelj. Nakon nekoga vremena provedenoga nastudiju Ivana je saznala da postoji Ured za studentes invaliditetom i odlučila se obratiti njima zapomoć. Ondje je dobila informacije o svim pravimakoja postoje za studente s invaliditetom i uputu otome kako ih ostvariti. Kako nije imala status osobes invaliditetom, prvo je upućena da zatraži rješenjeo stupnju tjelesnoga oštećenja u nadležnom uredu


104

Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje.Nakon što je rješenjem utvrđeno da Ivana imaukupno tjelesno oštećenje od 100%, u Uredu jedobila pomoć oko što brže realizacije svih prava nakoja je kao studentica s invaliditetom imala pravo.To je za nju značilo oslobađanje od plaćanjaparticipacije u troškovima studija, ostvarivanje pravana smještaj u studentskome domu, dobivanjestipendije za studente s invaliditetom i naknadetroškova prijevoza. Također, učlanila se u jednustudentsku udrugu u kojoj povremeno koristimogućnosti specijaliziranoga prijevoza onda kadajoj je to potrebno. Sve navedeno bitno joj jeolakšalo studij i financijski pritisak na njezinuobitelj. U Ured i danas povremeno dolazi kad osjetipotrebu posavjetovati se o stvarima koje su jojvažne za studij, čak i kada nije riječ o pitanjimavezanim uz posebna prava studenata sinvaliditetom. Uvijek rado ističe kako su joj uslugekoje je u Uredu dobila značile jako puno jer prijedolaska u Ured nije znala ništa o pravima koje ima,a još manje o tome kako ih ostvariti.

U Republici Hrvatskoj ne postoji poseban zakonskiili drugi akt koji bi na jednome mjestu reguliraoprava studenata s invaliditetom. Jednako tako, nepostoji poseban akt koji bi propisao jedinstvenestandarde pristupačnosti i dao smjernice zaosiguravanje jednakih mogućnosti u sustavu visokogobrazovanja na području cijele Republike Hrvatske.

Ipak, prava studenata s invaliditetom, kako opća,tako i posebna, te obveza društva da učini potrebne




105



Bilješkekorake u postizanju dostupnosti visokogaobrazovanja svim svojim građanima, uključujućiosobe s invaliditetom, spominju se u brojnimopćim i posebnim aktima.

Tako, primjerice, Ustav Republike Hrvatske (NN,56/90, 135/97, 8/98, 113/99, 124/00 i 28/01), kaotemeljni pravni akt naše zemlje, osim što zabranjujebilo kakav oblik diskriminacije na bilo kojoj osnovi,uključujući invaliditet, u članku 65. jamči svimgrađanima dostupnost obrazovanja na svimrazinama pod jednakim uvjetima.

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju (NN, 123/03, 198/03, 105/04, 174/04i 46/07) kao osnovni akt u sustavu visokogobrazovanja u članku 88., između ostalihstudentskih prava, svim studentima osigurava pravona kvalitetan studij i obrazovni proces kako je topred viđeno studijskim programom. To zapravo znači da su visoka učilišta dužna svimsvojim studentima, uključujući studente sinvaliditetom, osigurati kvalitetno studiranje.

Republika Hrvatska potpisala je i ratificiralaKonvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetomkojom zemlje potpisnice u poglavlju Obrazovanje(čl. 24.) jamče osobama s invaliditetom pravo naobrazovanje bez diskriminacije i na osnovijednakih mogućnosti te se obvezuju na razumneprilagodbe individualnim potrebama.

Također, u Deklaraciji o pravima osoba sinvaliditetom (NN, 47/05), Republika Hrvatska


106

obvezuje se u članku 16., radi osiguravanjaadekvatnog obrazovanja, prilagoditi svoj obrazovnisustav potrebama osoba s invaliditetom.

Nadalje, Nacionalna strategija izjednačavanjamogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do2015. godine (NN, 63/07) u poglavlju Odgoj iobrazovanje (2.3.) ističe kvalitetno obrazovanje nasvim razinama kao jedan od prioriteta te naglašavanužnost osiguravanja uvjeta za povećanjedostupnosti kvalitetnog obrazovanja mladima sinvaliditetom.

Tu je i uvodno spomenuti Zakon o suzbijanjudiskriminacije (NN, 85/08).

Sva sveučilišta u Republici Hrvatskoj u svoje sustatute unijela ustavne odredbe o zabranidiskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao ispomenutu odredbu iz Zakona o znanstvenojdjelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 123/03,198/03, 105/04, 174/04 i 46/07) o pravu svihstudenata na kvalitetan studij.

Iz svega navedenog može se zaključiti kakozakonske pretpostavke za pristupačnost visokogobrazovanja osobama s invaliditetom i osiguravanjejednakih mogućnosti u sustavu visokogobrazovanja u Republici Hrvatskoj postoje. Ono štone prati uvijek postojeće regulative koje jamčejednake mogućnosti je poduzimanje mjera upraksi, odnosno svakodnevnom životu, kako bi sete jednake mogućnosti doista i osigurale kako je topredviđeno spomenutim propisima.




107



BilješkeTrenutačno stanje pristupačnosti visokogobrazovanja osobama s invaliditetom daleko je odidealnoga, ali je u svakome slučaju unaprijeđeno uodnosu na prethodna razdoblja. Ono što jenajvažnije, sve više jača svijest o potrebiprilagođavanja akademskog okruženja specifičnimpotrebama studenata s invaliditetom.

Jedan od općeprihvaćenih oblika pružanjainstitucijske potpore studentima s invaliditetom suslužbe specijalizirane za studente s invaliditetom.Danas je na većini europskih sveučilištauobičajeno postojanje posebne službe ili ureda zastudente s invaliditetom. Njihova je uloga vrlovažna i to ne samo u informiranju studenata onjihovim pravima te pomoći u realizaciji tih pravanego i u senzibiliziranju akademske javnosti zapotrebe studenata s invaliditetom i osmišljavanju ikoordiniranju mjera za postizanje jednakihmogućnosti na razini cijeloga sveučilišta(Universidad de Jaén,http://www.ujaen.es/serv/sae/discapacidad/).

Brojne su inicijative koje podupiru osnivanje takvihslužbi, a primjer za to je mreža UNICA (Network ofUniversities from the Capitals of Europe), čija ječlanica Sveučilište u Zagrebu, a koja je u svojimnastojanjima osiguravanja jednakih mogućnostiusvojila preporuke za minimalne standardepristupačnosti za osobe s invaliditetom na UNICA-inim sveučilištima. Između ostalog, u standardimase sveučilištima preporučuje osiguravanjespecijalizirane službe za osobe s invaliditetom, iliminimalno jedne osobe zaposlene na puno radno


108

vrijeme, odgovorne za koordiniranje djelatnosti(UNICA, 2008).

Prepoznavši potrebu za sustavnim rješenjima iinstitucionaliziranjem potpore studentima sinvaliditetom, i na našim su se sveučilištima počeleosnivati takve službe, odnosno najčešće uredi.

Sveučilište u Zagrebu, kao najveće sveučilište uRepublici Hrvatskoj, na kojem studira gotovopolovica ukupnog broja studenata u zemlji tevećina studenata s invaliditetom registriranih uRepublici Hrvatskoj, prvo je, 2007. godine,osnovalo Ured za studente s invaliditetom. PrimjerSveučilišta u Zagrebu slijedila su i druga sveučilištau Republici Hrvatskoj pa tako Sveučilište JosipaJurja Strossmayera u Osijeku ima Ured za studentes invaliditetom od 2009. godine, a takve je uredeosnovalo i Sveučilište u Rijeci te Sveučilište uSplitu. Sveučilište u Zadru u okviru svogaStudentskog savjetovališta bavi se i pitanjimastudenata s invaliditetom, dok je Sveučilište uDubrovniku imenovalo koordinatoricu za studentes invaliditetom. Osim toga, Sveučilište u Zagrebu iSveučilište u Rijeci na svim svojim sastavnicamaimaju koordinatore za studente s invaliditetom,zadužene za potporu na razini sastavnice, aSveučilište u Zagrebu na svakoj sastavnici ima istudentskoga predstavnika u Koordinaciji zastudente s invaliditetom. Time se osiguravastvaranje mreže potpore i koordinirano djelovanjena razini cijeloga sveučilišta.




109



BilješkeNeke od osnovnih zadaća navedenih ureda su:- pružanje stručne pomoći studentima s

invaliditetom vezano za studije koji se izvode naznanstveno-nastavnim i znanstveno-umjetničkimsastavnicama sveučilišta

- sustavni pristup zadovoljavanju obrazovnih isocijalno-psiholoških potreba studenata sinvaliditetom

- praćenje potreba studenata s invaliditetom radipoboljšanja uvjeta smještaja i studiranja

- organiziranje svih vrsta potpore studentima sinvaliditetom tijekom studija

- osiguravanje kvalitetnoga pristupa visokomobrazovanju svim studentima koji zbog bolesti ilioštećenja (bez obzira na rješenje o invalidnosti)imaju teškoća u realizaciji svakodnevnihaktivnosti

- unapređivanje međunarodne suradnje i razmjenestudenata s invaliditetom (Sveučilište u Zagrebu,2007)

Uredi za studente s invaliditetom trebali bi bitijedan oblik referentnog centra koji studentima sinvaliditetom pruža informacije na licu mjesta,telefonom, e-mailom ili preko brošura koje seredovito ažuriraju. Ured također treba pružatipotporu studentima s invaliditetom u njihovojprilagodbi i potpunoj socijalnoj integraciji uakademsku zajednicu. Osim toga, ured trebapružati potporu u nošenju s izazovimasvakodnevnoga studentskog života i mogućimteškoćama u svladavanju pojedinih nastavnihkolegija. Uredi svojim korisnicima trebaju jamčititajnost svih iznesenih podataka te osigurati pristup


110

svim pisanim i usmeno prezentiraniminformacijama (Kiš-Glavaš, Ruškan, Rudić, 2005).

Pokazalo se da su takve službe, odnosno uredi, uznužan preduvjet osiguravanja optimalnih uvjetarada, snažan mehanizam izjednačavanjamogućnosti za osobe s invaliditetom te da supokretači aktivnosti na široj razini, odnosno narazini cijeloga sveučilišta, pa i izvan njegovihgranica.

Ono što je iznimno važno istaknuti i što sviuključeni u obrazovni proces moraju prihvatiti jestčinjenica da postojanje takvih službi na razinisveučilišta ili sastavnice ne znači „oslobađanje ododgovornosti“ svih ostalih sudionika obrazovnogaprocesa za činjenje potrebnih prilagodbi zaosiguravanje jednakih mogućnosti za studente sinvaliditetom. Postizanje dostupnosti visokogobrazovanja na načelu jednakih mogućnosti nijezadaća samo za to specijaliziranih službi, negosvih sudionika tog obrazovnog procesa, a službe sutu da taj proces potaknu, ubrzaju ili olakšaju.Službe za studente s invaliditetom su tu i dastudentima, ali i djelatnicima, pruže potporu narazličite načine, a njihova je osobna odgovornostda određene mjere poduzmu u svomesvakodnevnom životu i radu.

Izravan rad s korisnicima kroz pružanjeinformacija, savjeta, potpore, zastupanja nije jedinauloga ovih službi, ona je puno šira i obuhvaćaizmeđu ostalog umrežavanje i suradnju s drugimdomaćim i međunarodnim ustanovama radi što




111



Bilješkeveće učinkovitosti, pokretanje i predlaganjerazličitih inicijativa, politika i sličnih aktivnosti.

No u kontekstu teme ovoga priručnika najvažnija jeupravo njihova uloga u informiranju, kakostudenata i djelatnika sveučilišta, tako i brojnihbudućih studenata i svih ostalih kojima suinformacije o pravima studenata s invaliditetompotrebne, o čemu ilustrativno govori i uvodnoopisana priča studentice Ivane.

Pravodobno dobiti važnu informaciju katkada zabuduće, kao i postojeće studente, u ovome slučajuprvenstveno kada je riječ o informacijama vezanimuz ostvarivanje posebnih prava studenata sinvaliditetom, može imati presudnu ulogu zanastavak školovanja ili uspješnost u studiju.

Službe za studente s invaliditetom na jednomemjestu objedinjuju informacije koje su, dok takveslužbe nisu postojale, studenti morali tražiti na višerazličitih mjesta jer su različita posebna prava udjelokrugu rada raznih ustanova i institucija kojenisu uvijek međusobno povezane ili njihoveinformacije nisu uvijek lako dostupne. Stoga sečesto događalo da studenti ostanu zakinuti za svojaprava iz banalnog razloga da za njih nisu znali ilinisu mogli doći do informacije kako ih ostvariti.

Uloga službi za studente s invaliditetom iznimno jevažna u svakodnevnome životu studenata sinvaliditetom i njihovih nastavnika, no ona jeznačajna i u puno širem kontekstu procesaizjednačavanja mogućnosti za osobe s


112

invaliditetom u visokom obrazovanju. Budući da seRepublika Hrvatska brojnim, u ovome priručnikuspomenutim, zakonskim i drugim propisima,domaćim i međunarodnim, obvezala provoditimjere izjednačavanja mogućnosti u svimsegmentima života, a osobito u područjuobrazovanja, lako je zaključiti koliki je taj značaj.Stoga je za njihovo učinkovito djelovanje vrlovažno ovim službama omogućiti optimalne uvjeteza rad u smislu ljudskih i ostalih resursa. Jednakotako važna je i potpora i sudjelovanje svihsveučilišnih djelatnika od čije će razine aktivnosti iosobne odgovornosti ovisiti uspjeh pokrenutihinicijativa i promjena koje je nužno uvesti u sustavvisokog obrazovanja.

Više o tome

Više o uredima za studente s invaliditetom nahrvatskim sveučilištima spomenutim u tekstumoguće je pronaći na njihovim internetskimstranicama:- Sveučilište u Zagrebu http://www.unizg.hr/uredssi- Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

http://www.unios.hr/?g=1&i=21- Sveučilište u Rijeci

http://www.uredssi.uniri.hr/index.php/hr/- Sveučilište u Splitu

http://www.unist.hr/Uredzastudentesinvaliditetom/tabid/1276/language/hr-HR/Default.aspx




113



BilješkeDodatne informacije

Informacije o sličnim službama na nekimeuropskim sveučilištima moguće je pronaći nasljedećim internetskim stranicama:- Sveučilište Strathclyde, Glasgow (Velika Britanija),

http://www.strath.ac.uk/disabilityservice/- Sveučilište Masaryk, Brno (Češka),

http://www.muni.cz/spssn- Sveučilište Aarhus (Danska),

http://www.au.dk/fakulteterinstituttermv/adm/registra/test_admidab/welcomeis/rsc/

- Sveučilište u Göteborgu (Švedska),http://www.utbildning.gu.se/education/academic-life/student-services/students-with-disabilities

- Sveučilište Jaén (Španjolska),http://www.ujaen.es/serv/sae/discapacidad/

- Sveučilište u Southamptonu (Velika Britanija),http://www.southampton.ac.uk/edusupport/disability/index.html

- Sveučilište u Beču (Austrija),http://studieren.univie.ac.at/index.php?id=1150

- Sveučilište u Varšavi (Poljska),http://www.bon.uw.edu.pl/en/univ4all/opd.html

- većina sveučilišta u Sjedinjenim AmeričkimDržavama i Kanadi imaju slične službe, čije sestranice vrlo lako mogu pronaći na internetu

Informacije o različitim službama za potporustudentima nalaze se i u priručniku Mentorstvo ikonzultacije.



ZAKLJUČAK



117



BilješkeNakon svega navedenog u prethodnim poglavljima,može se zaključiti kako je dostupnost informacija iusluga vrlo važno područje u životu svakogstudenta, osobito kad je riječ o studentima sinvaliditetom, koji se vrlo često suočavaju srazličitim preprekama te često ostaju zakinuti zaono što je većini drugih ljudi dostupno ili samo posebi razumljivo, kako u svakodnevnome životu,tako i u obrazovnom okruženju.

Teško je zamisliti kako bilo koja osoba udanašnjem informacijskome društvu, s obiljemmodernih tehnologija, može uspješno sudjelovati ubilo kojem aspektu života bez adekvatnoga pristupavažnim informacijama i uslugama koje se nude.

Nijedan student ne može biti uspješan ukoliko nemože pristupiti informacijama koje su mu važne zastudij ili mu osnovne službe poput knjižnice ilistudentske referade nisu dostupne, kao ni uslugekoje one pružaju.

Iako se nije uvijek o tome vodilo računa, danasipak sve više jača svijest o tome da se trebajuučiniti dodatni napori u planiranju i promišljanjuovakvih aktivnosti kako bi svi u njima mogliravnopravno sudjelovati.

Brojne spomenute regulative i inicijative, čijim sedonošenjem ili potpisivanjem Republika Hrvatskaobvezala na činjenje potrebnih prilagodbi radipostizanja jednakih mogućnosti za osobe sinvaliditetom, odnose se upravo na ovo područješto također naglašava i govori u prilog njegovoj


118

važnosti.To se nastojalo postići i ovim priručnikom teujedno svim sveučilišnim djelatnicima, koji susvjesni potrebe i žele unaprijediti i prilagoditi svojrad kako bi usluge koje pružaju studentima bilesvima jednako dostupne, dati osnovne smjernice okojim temama promišljati, koje aktivnosti u smisluinformiranja i pružanja usluga treba planirati tekako to napraviti na svima najprihvatljiviji način.Jednako tako nastojalo se upozoriti na česteprepreke s kojima se studenti susreću, radiilustriranja najčešćih pogrešaka koje se u praksijavljaju.

Za kraj, važno je još jedanput naglasiti kako jerazina osobne odgovornosti ključna za postizanjejednakih mogućnosti za studente s invaliditetom uvisokom obrazovanju općenito, te je na svakomepojedinom djelatniku i studentu da u okviru svojihmogućnosti i svoga djelokruga rada napravi što jeviše moguće kako bi se te jednake mogućnostidoista i postigle. Samo takvim pristupom moći ćese na globalnoj razini ostvariti svi oni standardi začije se je postizanje Republika Hrvatska opredijelilai obvezala.

ZAKLJUČAK


119



BilješkePojmovnik

E-pristupačnost - odnosi se na osiguravanjejednakih mogućnosti i pristupa e-sadržaju svimosobama, tako i osobama s invaliditetom (Seale iCooper, 2010). Postoje tri oblika pristupačnosti:situacijska pristupačnost, socio-kulturnapristupačnost i funkcionalna pristupačnost, a važnoje zadovoljiti kriterije pristupačnosti iz sva tri oblikapristupačnosti kako bi svi, uključujući osobe sinvaliditetom, imali punu pristupačnost koja nijesvedena isključivo na specifičnosti invaliditeta(Vučić, 2009).

iCommunicator - uređaj za neovisnu komunikacijuosoba s oštećenjima sluha koji ima više mogućnostii funkcija: prevođenje govora u tekstualni zapis(speech to text), prevođenje govora/teksta na videosa znakovnim jezikom ili prevođenje govora/tekstana računalno generirani glas(http://www.icommunicator.com/).

Informacijska pismenost - znanje o tome kada izašto nam je potrebna informacija, gdje je možemopronaći te kako je procijeniti, koristiti ikomunicirati na etički način (CILIP, 2004). Onapodrazumijeva vještine pronalaženja, procjene,pohrane, integriranja i primjene novoga iprethodnoga znanja s ciljem osobnoga, društvenogi ekonomskog razvoja (Pejova i dr., 2006).

Pomoćna tehnologija - tehnologija koju koristeosobe s invaliditetom u obavljanju funkcija koje bi


120

im bez te tehnologije bile otežane ili čaknemoguće. Pomoćna tehnologija možepodrazumijevati različite uređaje, hardware isoftware, kao i različite periferne uređaje kojipomažu osobama s invaliditetom u pristupuračunalima ili drugim informacijskimtehnologijama (University of Washington,http://www.washington.edu/accessit/articles?109).Ona podrazumijeva bilo koji komad opreme ilisistemski proizvod koji se koristi za povećavanje,održavanje ili poboljšavanje sposobnosti osoba sinvaliditetom, bilo da je riječ o vrlo uobičajenom ijednostavnom pomagalu kao što su to invalidskakolica ili modernim kompliciranim i sofisticiranimuređajima vezanim uz korištenje komunikacijskih iinformacijskih tehnologija (Symington, 2004).

Pristupačna tehnologija - ona koju može koristitiširok krug ljudi, kako različitih sposobnosti, tako i srazličitim oblicima invaliditeta. Takva tehnologija usebi ima ugrađena načela univerzalnoga dizajna. Tozapravo znači da se svaki korisnik može njomekoristiti na za njega najbolji način te da je onaizravno pristupačna i da se može koristiti bezpomoćne tehnologije ili je s njom kompatibilna.Drugim riječima, tehnologija napravljena ponačelima univerzalnoga dizajna je ona za koju jenjezin dizajner prilikom izrade uzeo u obzirrazličite stilove učenja kao i različite potrebepotencijalnih korisnika. Takva tehnologija nijesamo alat namijenjen osobama s invaliditetomnego je to alat koji radi bolje za sve, uključujućiosobe s invaliditetom (Symington, 2004).


121



BilješkeSlobodni software (freeware) - pojam koji se koristi zaslobodne računalne programe koji se za preuzimanjenude besplatno. To su programi koje se možeprilagođavati prema potrebama korisnika, prevoditinjihova sučelja na jezik korisnika, unapređivati ih teneograničeno distribuirati (Vučić, 2009).

Literatura

Ari, I. A., Inan, F. A. (2010). Assistive Technologies forstudents with disabilities: A survey of access and use inTurkish Universities. TOJET: The Turkish Online Journalof Educational Technology , 9 (2), 40-45

Burgstahler. Equal Access: Universal Design of Libraries.http://www.washington.edu/doit/Brochures/Academics/equal_access_lib.html

CILIP (2004). Chartered Institute of Library and InformationProfessional. http://www.cilip.org.uk

Cooper, M. (2003). Communication and informationtechnology (C&IT) for disabled students. U: Powell, S.(Ur.). Special Teaching in Higher Education ∑Successful strategies for access and inclusion. London:Kogan Page

Deines-Jones, C. (2009) Unapređivanje bibliotečnih uslugaza osobe s invaliditetom. Beograd: Narodna bibliotekaSrbije

Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom, Narodnenovine, broj 47, 2005.


122

European Union (2003a). Council Resolution on equalopportunities for pupils and students with disabilitiesin education and training. Official Journal of theEuropean Union, 2003, 2003/C, 134/04, 6-7

European Union (2003b). Council Resolution oneAccessibility ∑ improving the access of people withdisabilities to the Knowledge Based Society, OfficialJournal of the European Union, 2003, 5165/03

Guidelines ∑ Assistive technology for students withdisability. www.dpi.state.nd.us/speced/guide/assist.pdf

Hopkins, J. (2004). Assistive Technology (AT) to SupportStudents with Special Needs. http://curriculum.org/storage/108/1278482872AssistiveTechnology.pdf

Irvall, B. i Skat Nielsen, G. (2005). Access to libraries forpersons with disabilities ∑ Checklist. The Hague: IFLAHeadquarters

iSHEDS - Identification and Support in Higher Education forDyslexic Students. http://www.isheds.eu

Kiš-Glavaš, L., Ruškan A. i Rudić, D. (2005). Ured zastudente s invaliditetom ∑ osiguranje mogućnostikvalitetnijeg pristupa visokom obrazovanju (Izlaganjena znanstvenom skupu). Političko obrazovanje, Vol.1,br.4, str. 229-240., Zagreb

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2007_06_6_80.html

Littlejohn, A., Higgison, C. (2003). A Guide for Teachers. E-Learning Series No.3, Learning and Teaching SupportNetwork (LTSN)http://www.jiscinfoneta.ac.uk/InfoKits/effective-use-of-VLEs/ltsn-e-learning-guide-for-teachers


123



BilješkeMesaroš, F. (1985). Tipografski priručnik. Zagreb:Grafičkiobrazovni centar

Muir, A. i Oppenheim, C (2001). Report on DevelopmentsWorld-Wide on National Information Policy. LibraryAssociation, UK. http://www.la-hq.org.uk/directory/prof_issues/nip/menu.html

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti osoba sinvaliditetom od 2007. do 2015. godine. Narodnenovine, broj 63, 2007.

Owens, J., Leung, P., Lamb, G., Smith, K., Shaw, J., Hauff,R. (1999). Assistive technology issues for students withdisabilities and university staff who work with them.Melbourne: HERDSA Annual International Conference

Pejova, Z., Catts, R., Ticha, L. i Dombrovska M. (Ur.) (2006.)Achieving an Information Society and a Knowledge-Based Economy through Information Literacy ∑Proposal for an Information Literacy Platform andAction Plan for Central and South-East EuropeanCountries: Policy Recommendations and PracticalDirections. Ljubljana: International Center forPromotion of Enterprises ∑ ICPE

Pristupačnost. http://www.pristupacnost.net

Seale, J., Cooper, M. (2010). E-learning and accessibility:An exploration of the potential role of genericpedagogical tools. Computers & Education Vol. 54,1107-1116

Sveučilište u Zagrebu (2007). Pravilnik o organizaciji idjelovanju Ureda za studente s invaliditetomSveučilišta u Zagrebu.


124

Symington, L. (2004). Creating a Vision ∑ Why Do I Need aPlan? (U) Mummery, A. (Ur.). Computer Resources forPeople with Disabilities. A Guide to AssistiveTechnologies, Tools and Resources for People of AllAges. 4th Edition. The Alliance for Technology Access.Alameda, Kanada: Hunter House Publishers

TechDis Staff Packs Accessible e-Learning for Teachers andLecturers. http://www.jisctechdis.ac.uk/staffpacks

UNICA (2008). Minimum Standards for Disabled Persons forUNICA Universitieshttp://www.unizg.hr/uredssi/images/datoteke/unica_minimalni_standardi.pdf

University of Gothenburg (2010). Rights andResponsibilities. Rules and regulations for studies atthe University of Gothenburg

Vlada RH (2007). Sporazum o poticajnim mjerama za upisu ustanove visokog obrazovanja, 27. ožujka 2007.(http://vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/2007/ozujak/)

Vučić, V. (2009). Inicijative za promicanje pristupačnostielektroničkih informacija osobama s invaliditetom.Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, Vol. 45,br. 2, str. 105-112. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijskifakultet Sveučilišta u Zagrebu

UNESCO (1994). Unescov Manifest za narodne knjižnice.Vjesnik bibliotekara Hrvatske 37 (3-4), Zagreb: HKD

UNESCO (2005). UNESCO World Report TowardKnowledge Societies.http://unesdoc.unesco.org/images/0014/001418/141843e.pdf


125



BilješkeUniversidad de Jaén. Funciones de la Oficina de Unidad deAtención al Estudiantes con Discapacidad,http://www.ujaen.es/serv/sae/discapacidad/

University of Washington. What is assistive technology?http://www.washington.edu/accessit/articles?109

Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 56, 1990.

Williams, R. (1998). Business Success by Design. The NonDesigners Guerilla Marketing Guide. Berkley, USA:PeachPit Press

World Wide Web Consortium - W3C, http://www.w3.org

WSIS (2003). Declaration of Principles Building theInformation Society: A global challenge in the newMillennium.http://www.itu.int/wsis/docs/geneva/official/dop.html

Zakon o pravu na pristup informacijama. Narodne novine,broj 173, 2003.

Zakon o suzbijanju diskriminacije. Narodne novine, broj85, 2008.

Zakon o zaštiti osobnih podataka. Narodne novine, broj103, 2003.

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.Narodne novine, broj 123, 2003.



...iz života

Korisni savjeti

Više o tome

Dodatne informacije

Etički izazovi

Dobra praksa

Pojmovnik

Literatura




PRISTUPINFORMACIJAMAI USLUGAMA3Urednica: Mirjana Zubak

Autori:Asja Barić, Romana Đuričić, Aleksandar JakirMaja Petković, Damir ŠpanićZrinka Udiljak Bugarinovski, Mirjana Zubak


Ovaj projekt financira se uz potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava stajališta autora, te stoga Europska komisija ne snosiodgovornost za bilo kakvo korištenje informacija sadržanih u publikaciji.

This project has been funded with support from the EuropeanCommission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Popis članova projektnog konzorcija 1. Hrvatski partneri: Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studentski zbor, Institut za razvoj obrazovanja2. EU partneri: Sveučilište Aarhus (Danska), Sveučilište Göteborg (Švedska), Sveučilište Masaryk (Češka), Sveučilište Strathclyde (Velika Britanija)

158757-TEMPUS-1-2009-1-HR-TEMPUS-JPGR.

www.eduquality-hr.com

1 OPĆE SMJERNICE

2 PROSTORNA PRISTUPAČNOST

3 PRISTUP INFORMACIJAMA I USLUGAMA

4 IZVOĐENJE NASTAVE I ISHODI UČENJA

5 MENTORSTVO I KONZULTACIJE

6 MEĐUNARODNA MOBILNOST STUDENATA

7 SLOBODNO VRIJEME

8 PSIHOSOCIJALNE POTREBE STUDENATA

Stu

den

ti s

inva

lidite

tom

Documents

1 OPĆE SMJERNICE 2 PROSTORNA PRISTUPAČNOST 3I … · Ovaj priručnik daje odgovore na neka pitanja i nudi prijedloge mogućih rješenja pojedinih situacija, ali prije svega upozorava