ORGANIZACIJA

(odgovori na pitanja, prof. Cingula)PREZENTACIJA 1. OSNOVE ORGANIZACIJE1.Pojam organizacijeStarogrki organon oznaava: orue, alat, glazbeni instrument, pravljenje. U Aristotelovoj filozofiji organon oznaava unutarnju povezanost.Organizacija je drutveni dogovor za postizanje zajednikih ciljeva koji nadzire vlastito izvoenje i ima granice spram okruja. Izraz se koristi kolokvijalno i znanstveno.Organizaciju ine: Parcijalne drutvene (socioloke) skupine( ispunjavaju samo dio drutvenih potreba npr. pjevaki zbor zadovoljava samo ljudsku potrebu za pjevanjem) i integralne drutvene skupine (ispunjavaju sve ljudske potrebe npr. drava, obitelj).

- u irem smislu (svaki oblik udruivanja ljudi radi postizanja zajednikih ciljeva)

- u uem smislu (svaki oblik udruivanja radi postizanja privrednih ciljeva).

2. Sastavnice organizacijeLjudi, pravila, ciljevi, prostor, djelatnost, ustroj, resursi, vrijeme

3.Statiki pristup tumaenju organizacijeInstitucija entitet/sustav jest organizacija; organizacija kao struktura u drutvenom kontekstu; strukturni, statiki pristup. Omoguuje ovjeku da efikasnije ostvaruje svoje ciljeve. Npr. fakultet, klubovi, mjesna zajednica, vrti4.Dinamiki pristup tumaenju organizacijeProces organizacija je aktivnost kojom se postie cilj ili se mijenja neki entitet (sustav); dinamiki pristup.

Ciljni pristup :Funkcija organizacija je nain na koji se koriste neki entiteti/sustavi (poslovni ili javne uprave); organizacija kao svrhovita i permanentna struktura; 5. Uloga i vanost organizacije u drutvu, poloaj u klasifikaciji znanstvenih podruja- ovjek provodi itav ivot u organizacijama.- Broj organizacija neprekidno raste.- Gospodarske i drutvene (obrazovne, kulturne, zdravstvene) koristi dolaze od organizacija- Vanost organizacije obuhvaa svekoliku ljudsku radnu i ivotnu aktivnost.- Organizacije obavljaju najsloenije zadatke- Sinergijsko djelovanje pojedinaca stvara drutvenu snagu koja ubrzava procese i proiruje ljudske mogunosti- Ljudsko drutveno bie poiva na komunikaciji s drugima- Organizacijska stega, silom nametnuta, moe negativno utjecati na ovjekato se tie poloaja u klasifikaciji znanstvenih podruaja, oragnizacija ima vanu ulogu u gotovo svim podruijma: prirodnim znanostima, tehnikim, biomedicini i zdravstvu,biotehnikim, drutvenim, humanistikim, umjetnikom podruju, interdisciplinarnim podrujima znanosti i umjetnosti.6. Organizacijski obliciOrganizacija rada svjesna ovjekova djelatnost kojom se usklauju svi imbenici (materijalni i osobni) proizvodnje radi postizanja optimalnih rezultata.Sredstva za rad; trajna imovina (zemlja, zgrade, oprema)

Predmeti rada (sirovine i materijali)

Ljudski rad (znanje, informacija, poduzetniki talent)

7. Ciljevi organizacijeCilj je ono emu teimo i to elimo postii udruivanjem i zajednikim organizacijskim djelovanjemCiljevi moraju biti: Specific odreeni, Measurable mjerljivi, Achievable / Attainable dostini uz normalne napore, Realistic realni, objektivni, Timely /Tangible vremenski odreeni, opipljiviTemeljni ciljevi svakog sustava: Odranje, tj. funkcioniranje na postojeoj razini efikasnosti Razvoj, tj. funkcioniranje na vioj razini efikasnostiOptimalno djelovanje idealno stanje u kojem su postignuti maksimalni zahtjevi s motrita razliitih kriterija istovremenoZadovoljavajue djelovanje realno stanje s motrita razliitih kriterija, ekonomski prihvatljivo Organizacijski ciljevi na razliitim razinama :

1. openiti, globalni, sveobuhvatni ciljevi itave org

2. Parcijalni ciljevi org. dijelova

3. Osobni ciljevi pojedinca

Hijerarhija ciljeva: vizija, misija, strategija, taktika (operativa)

8. Naela organizacijePo H. Fayolu:1. podjela rada2. autoritet; ovlatenja i odgovornost3. disciplina4. jedinstvo zapovijedi5. jedinstvo usmjeravanja6. potinjenost interesa pojedinaca zajednikim interesima7. nagraivanje8. centralizacija9. hijerarhija10. red11. pravinost12. stabilnost namjetenja13. inicijativa14. esprit de corps - u jedinstvu je snagaVanja naela organizacije:Podjela rada i specijalizacija ralamba cjelokupnog zadatka radi poveanja radnih uinaka skupina i pojedinacaPovezivanje proizvodnih initelja njihovo povezivanje i usklaivanje kao i usklaivanje unutar svakog imbenika posebnoKoordinacija uspostava veza i odnosa unutar organizacije i pojedinih imbenikaDobrovoljnost ukljuivanja poiva na usklaenosti interesa pojedinaca i cjeline9. Organizacijske vrsteMjerilo / kriterijVrste

Opseg radapotpunadjelomina

Nain provoenjaindividualnashematska

Koncepcija voenjacentraliziranadecentralizirana

Trajanje radajednokratnopostupno

Postojanje poduzeaorganizacijareorganizacija

Intenzitet strukturiranjaformalnaneformalna

Ciljeviposlovnene-poslovne

Emotivna ukljuenostprimarnesekundarne

10. Subjekt i objekt organizacijeSubjekt = vlasnik pojedinaan ili institucionalanPrijenos subjektiviteta na strunu osobu (principal agent)Objekt = ovjek tehnoloki proces predmet rada oblik organizacije11. Metode organizacijeUniverzalne u svim znanstvenim disciplinamaPosebne u nekim disciplinamaIndividualne samo u pojedinim disciplinama Metode za ocjenu organizacije Metode za oblikovanje organizacijeAnalitike metode:Kompleksna analitika metoda (KAM) -Ukupno poslovanje ralanjuje se na razliite posloveMetoda ocjenjivanja organizacije prema procesnim funkcijama:1. Evidentiranje2. Obavjetavanje3. Usklaivanje4. Organiziranje 5. IzvoenjeMetode za oblikovanje organizacije Kompleksno-matrina metoda: Ralamba svekolikog poslovanja na elemente, utvrivanje odnosa nadlenosti i odgovornosti, izgradnja nove organizacije: Grupiranje poslova i zadataka, oblikovanje organizacijskih jedinica, uspostavljanje meusobne povezanosti, izgradnja mree kominiciranja, projektiranje organizacijskog modelaPREZENTACIJA 2.TEORIJE ORGANIZACIJE1. Koje su najstarije teorije relevantne za prouavanje organizacije?klasina teorija neoklasina suvremene teorije poduzea 2. Glavni predstavnici i njihov doprinos u razdoblju klasine organizacijske teorije! Frederic Winslow Taylor (1856.-1915.), USA otac znanstvenog menadmenta, knjiga: Principi znanstvenog upravljanja; elio je poveati proizvodnost: veom efikasnosti u proizvodnji i veim radnikim plaama; analizirao ljudski rad Henry Fayol (1841.-1925.), Francuska - otac moderne teorije operacijskog menadmenta, knjiga Administration Industrielle et Generale; cilj mu je bio povati efikasnost rada putem znanstvenog upravljanja. Podjelio je privredne djelatnosti u est skupina (poslovne funkcije); sastavio 14 naela menadmenta Max Weber (1864.-1920.), Njemaka, knjiga Priroda i drutvo; utemeljitelj tzv.birokratske organizacije. Smatrao je da treba postojati visoki stupanj podjele rada, svaki lan ima tono utvren poloaj, obveze i dunosti; stroga hijerarhija i formalizacija.

VANA OBILJEJA BIROKRATSKE ORGANIZACIJE:

1. hijerarhija duboka organ. struktura, velika tromost organizacije

2. pravila i ponaanja pojedinaca, grupe cjeline u cjelosti trebaju biti odreena

3. zakonski autoritet

4. formalna organizacijska struktura

Usklauje rad velikog broja pojedinaca, vladavina znanja uz visok stupanj podjele rada.- Optimiziranje u odluivanju: optimalna inaica mora rezultirati najveom isplativou, tj najveom koristi za donositelja odluke odluivanje je proces maksimizacije oekivane korisnosti klasina teorija - Korisnost: mjera poeljnosti (atraktivnost) moguih posljedica inaica neke odluke; subjektivna vrijednost izvedena iz sklonosti pojedinca; nemjerljiva kvaliteta izvedena iz mogunosti posjedovanja (robe, novca, uitka) klasina teorija- Optimalan izbor ili najbolja odluka jest ona koja maksimizira korisnost- Racionalan donositelj odluke uvijek bira inaice s ciljem postizanja najvee koristiKARAKTERISTIKE KLASINE TEORIJE ORGANIZACIJE :

1. Usmjerena je na tehniku stranu organizacije ( tei postizanju maksimalne efikasnosti poslovanja postojeim imbenicima proizvodnje )

2. Istrauju se podjele rada, koordinacije posla ,raspon kontrole, sustav rukovoenja, strukture i funkcije poduzea

3. Ljudskom imbeniku nije se poklanjalo dostatna pozornost jer se smatralo da je on zainteresiran jedino za fizike potrebe i zaradu zanemaruje se sloenost ljudskog ponaanja

4. Pretpostavlja jedinstvo radnika i rukovoditelja

3. Glavni predstavnici i njihov doprinos u razvoju neoklasine teorije!Neoklasiari prouavaju:

1. motivaciju za rad radnika

2. humanizaciju rukovoenja

3. utjecaj radnika na upravljanje (sudjelovanje zaposlenih u radu poduzea)

4. komunikaciju u organizaciji po svim razinama

5. moral radnika po radu

6. odnose izmeu vlasnika kapitala i radnika

Neoklasiari smatraju da je ovjek najbitniji faktor pri poveanju proizvodnje.

Oliver Sheldon pretea neoklasine teorije. Nastojao je pomiriti gospodarsku efikasnost i etiko djelovanje; zagovara razvoj meuljudskih odnosa. Prvi prouava vanost kompleksa ljudi i organizacije.

Elton Mayo napisao je knjigu Socijalni problemi industrijske civilizacije. Smatramo ga ocem pokreta ljudskih odnosa. Zajedno sa suradnicima F. J. Rotschlisberegerom i W. Dicksonom istraivao je utjecaj okruja na radnu uspjenost. Zakljuci toga istraivanja:

1. ljudski faktor presudan je u radnoj sredini

2. organizacija je socijalni sustav, a tek onda tehniki i gospodarski

3. zaposlenik ne djeluje kao pojedinac, ve kao lan grupe

4. zaposleni nisu motivirani samo zaradom, ve i drugim socijalnim aspektima

5. perspektira se postojanje i uloga neformalnih grupa

6. za uspjeno poslovanje osim tehnolokih znanja nuno je i socijalno znanje

razvijanje komunikacije po svim razinama organizacije

Mary Parker Follet socijalna radnica i savjetnica za razrjeenje konflikata i unaprjeenje voenja, The New State, 1918., Creative Experience, 1924., Dynamic Administration, 1941. Douglas McGregor autor Teorije X i Teorije Y. Teorija X ljudi su lijeni, ne vole raditi, treba im se stalno zapovijedati i kontrolirati ih. Teorija Y ljudi vole raditi, ne trebaju im dodatni poticaji za rad, ne motivira samo novac, samostalni su i ne treba im stalan nadzor.

Chester Irving Barnard prouava ivotni vijek organizacije, posebno uloge izvrnih direktora mo uvjeravanja mu je vanija od ekonomskih motivacija.

OSNOVNE POSTAVKE NEOKLASINE TEORIJE1. Ponaanje radnika ne objanjava se samo ekonomskim motivima, ve i odnosima koji vladaju u poduzeu, uvjetima u kojima radnik radi i emocijama kojima je izloen

2. Ne usmjeravaju se samo na tehniki aspekt organizacije ve pozornost posveuju radnicima i njihovim problemima

3. ovjek je kompleksna linost ije ponaanje nije uvijek predvidivo

4. Osporava se vrijednost stroge podjele rada

5. Polazi se od meuovisnosti unutar organizacije i organizacije s okruenjem

6. Radnicima treba dati osjeaj vee slobode, autonomije, sigurnosti i mogunosti solidarnog povezivanja4. Glavni predstavnici i njihov doprinos u razvoju modernih teorija!Nova istraivanja ponaanja radnika, promjene u organizacijskoj strukturi, vea pozornost komunikaciji i humanizaciji odnosa u proizvodnji. Decentralizacija organizacije, skupno odluivanje, radnika participacija, sustavski pristup, japanska proizvodna funkcija, robotizacija, poslovna inteligencija, virtualne organizacije, internetske mree.

Henry Mintzberg Priroda upravljanja, razmatra uloge odluivanja, odnose u organizaciji i ulogu informacije. Napisao je 10 menaderskih uloga i 5 temeljnih sastavnica organizacije.

Michael Porter napisao je Porterov model konkurencije pet sila. Takoer je napisao Porterov model vanjskih sila i unutarnjih imbenika koji utjeu na uspjeh poduzea.

Peter Drucker otac modernog menadmenta, napisao je brojne knjige i lanke u kojima je naglaavao vanost inovacija, poduzetnitva i strategije za uspjeh u svijetu naglih promjena. Napisao je Upravljanje u turbulentnim vremenima, analiza ponaanja kod iznenadnih promjena i kako iskoristiti nove situacije na tritu.

Dananja podjela teorija poduzea:

1. Tradicionalna teorija: Temelji se na prouavanju i realizaciji vie meusobno povezanih teorija o emu ovisi uspjeh poduzea: 1. Teorija preispitivanja, 2. Teorija trokova, 3. Teorija proizvodnje, 4. Teorija ponude. Ona djeluje na vrlo irokom podruju razliitih trinih odnosa, djelovanje konkurentskih poduzea, monopolistikih, oligopolistikih poduzea. Ona je kritika neoklasine teorije. Nastoji objasniti sam nastanak poduzea i njegovo funkcioniranje. Prikazuje reakciju poduzea na mogue promjene u globalnom poslovanju, te posljedice koje proizlaze iz osnovnih uinaka poslovanja: cijena proizvoda, trokove i zarade te njihov meusobni odnos.

2. Teorija ponaanja poduzea: promatra poduzee kao cjelinu, sastavljenu od zaposlenika koji svaki za sebe djeluje s nekim odreenim ciljem. To je motivirajue jer zaposlenik osim maksimalizacije dobiti za poduzee ostvaruje i svoje primarne interese. Uvode se nagrade za osobni doprinos svakog zaposlenika. Za razliku od tradicionalne teorije, ne usmjerava se na pitanje konkurentskih odnosa izmeu poduzea, ve je zainteresirana za sam postupak kojim se odluke donose i u konanici realiziraju unutar poduzea.

3. Agencijska teorija poduzea primjenjujui nepotpune informacije, pojanjava ponaanje i djelovanje poslovne organizacije unutar okvira koji ine vlasnitvo i upravljanje. Odnos izmeu dva subjekta (agencijski odnos) koji djeluju unutar istog poduzea s istim ciljem, ali s razliitim motivirajuim efektom. Npr. odnos vlasnika i poslovnog menaera istog poduzea.

4. Teorija uslunosti menaeri bi trebali djelovati u interesu poduzea.

5. Evolucijska teorija poduzea temelji se na prouavanju biolokih znanosti i njihovih teorija. Poduzea nastoje iznijeti razloge osnivanja i postojanja poduzea te istraiti razlike izmeu unutarnjih odnosa i trinih odnosa poduzea.

5. Taylorova naela!1. primjena znanosti (organiziranog znanja), uz iskustvo 2. sklad u zajednikom djelovanju, tj. prenoenje znanja i iskustva na radnike3. suradnja umjesto kaotinog individualizma 4. razvijanje podjele rada i odgovornosti izmeu radnika i menadera s ciljem postizanja maksimalnog outputa, a ne ogranienog 5. selekcija radnika na znanstvenim osnovama te njihov sustavan trening za odreene poslove i zadatke maksimalan razvitak svih radnika radi njihova osobnog prosperiteta i boljitka organizacije6. Fayolova organizacijska naela!1. podjela rada2. autoritet; ovlatenja i odgovornost3. disciplina4. jedinstvo zapovijedi5. jedinstvo usmjeravanja6. potinjenost interesa pojedinaca zajednikim interesima7. nagraivanje8. centralizacija9. hijerarhija10. red11. pravinost12. stabilnost namjetenja13. inicijativa14. esprit de corps - u jedinstvu je snaga 7. Aktivnosti u industrijskom poduzeu, po Fayolu!Menaderske aktivnosti :

Komercijalne

Raunovodstvene

Siguronosne

Financijske

Tehnike

Menaderske (planiranje, organiziranje, zapovijedanje, koordiniranje, kontrola)

8. Weberov doprinos organizacijskoj teoriji!Smatrao je da treba postojati visoki stupanj podjele rada, svaki lan ima tono utvren poloaj, obveze i dunosti; stroga hijerarhija i formalizacija.

VANA OBILJEJA BIROKRATSKE ORGANIZACIJE:

5. hijerarhija duboka organ. struktura, velika tromost organizacije

6. pravila i ponaanja pojedinaca, grupe cjeline u cjelosti trebaju biti odreena

7. zakonski autoritet

8. formalna organizacijska struktura

Usklauje rad velikog broja pojedinaca, vladavina znanja uz visok stupanj podjele rad.

9.Sheldonova istraivanja!Pretea neoklasine teorije. Nastojao je pomiriti gospodarsku efikasnost i etiko djelovanje; zagovara razvoj meuljudskih odnosa. Prvi prouava vanost kompleksa ljudi i organizacije.

10. Mayova istraivanja!Radio je niz eksperimenata u pogonu Hawthorne, Western Electric, 5 godina. Istraivao je utjecaj okruja na radnu uspjenost (svjetlost, duina dnevnog odmora i radnog dana). Eksperimenti su potvrdili vanost i ne-novanih stimulacija, a radnik bolje funkcionira kao dio tima nego kao izolirani pojedinac. zakljuci:1. ljudski faktor presudan je u radnoj sredini

2. organizacija je socijalni sustav, a tek onda tehniki i gospodarski

3. zaposlenik ne djeluje kao pojedinac, ve kao lan grupe

4. zaposleni nisu motivirani samo zaradom, ve i drugim socijalnim aspektima

5. perspektira se postojanje i uloga neformalnih grupa

6. za uspjeno poslovanje osim tehnolokih znanja nuno je i socijalno znanje

7 .razvijanje komunikacije po svim razinama organizacije

11. McGregorove teorije!Teorija X ljudi su lijeni, ne vole raditi, treba im se stalno zapovijedati i kontrolirati ih. Teorija Y ljudi vole raditi, ne trebaju im dodatni poticaji za rad, ne motivira samo novac, samostalni su i ne treba im stalan nadzor12. Barnardov doprinos organizacijskoj teoriji!Prouava ivotni vijek organizacije, posebno uloge izvrnih direktora mo uvjeravanja mu je vanija od ekonomskih motivacija.

13. Mintzbergove sastavnice organizacije.Napisao je 10 menaderskih uloga i 5 temeljnih sastavnica organizacije.

10 menaderskih uloga: a) meuljudske uloge:

1. uloga nominalnog voe (ime pie na papiru)

2. uloga voe

3. uloga povezivanja

b) informacijske uloge:

4. uloga primatelja

5. uloga irenja informacija (meu svim zaposlenima)

6. uloga glasnogovornika

c) uloge odluivanja:

7. poduzetnika uloga

8. uloga rjeavanja problema

9. uloga alociranja resursa

10. uloga pregovaraa

14. Porterovih pet sila.KUPCI: ako je kupac velik, tada poduzee nema veliku kontrolu u pregovorima oko cijene, a ako je kupac mali, mi diktiramo cijenu naih proizvoda.

DOBAVLJAI: isto kao i kod kupaca

SUROGATI: slini proizvodi koji mogu zamjeniti na proizvod, ili ga ak izbaciti iz trita npr. kazeta i cd.

MOGUE PRIDOLICE: koji su uvjeti za ulazak na trite, i koja ga poduzea mogue ispunjavaju

KONKURENCIJA: svako poduzee provodi vlastitu konkurentsku strategiju kako bi se izborilo za to bolji poloaj i ostvarilo konkurentsku prednost.

15. Doprinos Petera Druckera.Otac modernog menadmenta, napisao je brojne knjige i lanke u kojima je naglaavao vanost inovacija, poduzetnitva i strategije za uspjeh u svijetu naglih promjena. Napisao je Upravljanje u turbulentnim vremenima, analiza ponaanja kod iznenadnih promjena i kako iskoristiti nove situacije na tritu.

16. Razlika izmeu agencijske teorije i teorije uslunosti.U agencijskoj teoriji menaderi djeluju za vlastiti interes i vlastite ciljeve osobne prirode, dok u teoriji uslunosti menaderi djeluju u potpunosti u interesu poduzea, podreujui vlastite ciljeve zajednikim ciljevima poduzea.

PREZENTACIJA 3. IMBENICI ORGANIZACIJE1. Unutarnji i vanjski imbenici organizacije.

UNUTARNJI IMBENICI : ciljevi, strategija, tehnologija, veliina, zadaci, ljudi, ivotni ciklus, lokacija, proizvod.

VANJSKI IMBENICI: institucionalni, trite, razvoj znanosti i tehnike.

2. Pojam strategije poduzea. Strategija u poslovnoj terminologiji.

- Ciljevi definiraju to organizacije ele postii, a strategije kako e se ti ciljevi ostvariti

- Strateko upravljanje - dananje odluke vezane za dugorono poslovanje poduzea (oblikovanje strategije) te provoenje odluka ( primjena strategije)

- Strategija - niz koraka kojima se analizira situacija u okruenju i poduzeu, kojima se strategije provode, vrednuju i mijenjaju

- Odluke, aktivnosti, planovi usmjereni ostvarivanju ciljeva poduzea

- Niz ciljno usmjerenih odluka koje razvijaju, usklauju sposobnosti i resurse poduzea s prilikama i prijetnjama u okruenju

Odgovara na pitanja: to bi naa organizacija trebala raditi?

emu teimo i kako emo to postii? U poslovnoj terminologiji (menadment, marketing, planiranje) odnosi se na dugorone, sveobuhvatne i najvanije aspekte poslovanja.3. Misija i vizija poduzea. Karakteristike ciljeva poduzea. Ciljevi i zadaci.

Ciljevi - eljeno stanje organizacije u budunosti, krajnje toke kojima je usmjereno djelovanje.

Karakteristike ciljeva: moraju biti odreeni, konkretni, jasni, razumljivi, vezani za odreeno razdoblje, vremenski odreeni, poticajni. Vana je njihova mjerljivost kako bi se mogla napraviti usporedba zadanog i postignutog.

Zadaci su dodijeljeni posao koji se mora obaviti da bi se dolo do cilja.

Vizija gdje se poduzee vidi u odreenom vremenskom roku.

Misija - glavna/osnovna svrha poduzea, zato mi postojimo.

4. Utjecaj tehnologije na organizaciju.

Utjecaj tehnologije na organizaciju. Po J. R. Lawrenceu, tehnologija djeluje na tri naina:

Determinira ljudske inpute jer odreuje broj i strukturu kadrova

Odreuje globalna svojstva strukture, procesa i radnih postupaka

Utjee na socijalnu strukturu i norme determiniranjem individualnog i skupnog zadatka

Utjecaj tehnologije na oblikovanje organizacije odreuje se na temelju kljune tehnologije koja je namijenjena proizvodnji glavnog proizvoda/usluge poduzea.

Zakljuci: sva poduzea mogu se podijeliti na pojedinanu procesnu i masovnu proizvodnju. Kod POJEDINANE proizvodnje najvaniji je marketing (nai kupce), pa razvoj (proizvodnje), i na kraju proizvodnja. Kod MASOVNE (za iroku potronju) najvaniji je razvoj (novi proizvodi, poboljati stare), zatim proizvodnja, a tek onda marketing (proizvodi se alju na trite). Kod PROCESNE najvaniji je razvoj, pa marketing i proizvodnja.

Zakljuila je da izbor tehnologije utjee na organizacijske aspekte:

broj razina rukovoenja najvei je u procesnoj, a najmanji u pojedinanoj proizvodnji

raspon kontrole najvei je kod masovne, a najmanji kod procesne

odnos direktnog i indirektnog rada najvei je u pojedinanoj, a najmanji u procesnoj

udio managera najvii je kod procesne, a najnii u pojedinanoj

radne vjetine koje se trae visoke u pojedinanoj i procesnoj, a niske kod masovne

formalizacija procedure visoka je u masovnoj, a niska u pojedinanoj i procesnoj

centralizacija je visoka u masovnoj, a niska u pojedinanoj i procesnoj

koliina verbalnih komunikacija velika je u pojedinanoj i procesnoj, a mala u masovnoj

koliina pisanih komunikacija visoka je u masovnoj, a mala u pojedinanoj i procesnoj

ukupna organizacijska struktura organska u pojedinanoj i procesnoj proizvodnji i mehanika u masovnoj proizvodnji

Strukturne karakteristike Tipovi tehnologije/proizvodnje

PojedinanaMasovna Procesna

Broj razina rukovoenja34 6

Raspon kontrole na razini nadzornika2348 15

Direktni / indirektni rad9 : 14 : 1 1 : 1

Udjel menaderaNizaksrednji visok

Potrebne vjetineVisokeniske visoke

FormalizacijaNiskavisoka visoka

CentralizacijaNiskavisoka niska

Verbalna komunikacijaestarijetka esta

Pisana komunikacijaRijetkaesta rijetka

StrukturaOrganskamehanistika organska

5. Razlike izmeu velikih i malih poduzea. Klasifikacija veliine poduzea.

Klasifikacija poduzetnika (Zakon o raunovodstvu, l. 3., Narodne novine, br. 109/07):

mali poduzetnici,

srednji poduzetnici, (i)

veliki poduzetnici.

Mali poduzetnici ( oni koji ne prelaze dva od sljedea tri uvjeta:

ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna,

prihod 65.000.000,00 kuna,

prosjean broj radnika tijekom poslovne godine 50.

Srednji poduzetnici ( oni koji prelaze dva prethodno navedena uvjeta ali ne prelaze dva od sljedea tri uvjeta:

ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna,

prihod 260.000.000,00 kuna,

prosjean broj radnika tijekom poslovne godine 250.

Veliki poduzetnici ( oni koji prelaze dva od prethodno navedena tri uvjeta.

6. Faze razvoja poduzea. Karakteristike pojedinih faza.

IVOTNI CIKLUS PODUZEA je period od osnivanja do trajanja poduzea

poduzee prolazi kroz faze, a sve one imaju neke karakteristike

1. poduzetnika izgradnja tek se osniva, proizvodi se 1 proizvod. Osnovni cilj je opstati na tritu. Osnivai su ujedno i vlasnici i snose sav rizik poduzea. Struktura poduzea potpuno je neformalna. Ako se poduzee uspije odrati s vremenom se moe nai u krizi javlja se potreba za profesionalnim voom jer se firma razvija i postaje vea.

2. rast i kolektivni duh uvodi se podjela rada, formiraju se organizacijske jedinice, radna mjesta, zaposleni su zadovoljni, struktura je neformalna. Potreba za formalizacijom te za delegiranjem sa kontrolom kriza. Treba zaposliti srednje managere koji preuzimaju dio poslova.

3. formalizacija i diferencijacija firma napreduje, uvode se pravila, organizacija kontrolnog sustava, komunicira se kroz formalne kanale, vrhovni manager donosi strateke odluke i postavlja dugorone ciljeve, a sredinji manageri obavljaju operativne poslove. Kriza guenje inicijative sredinjih managera. Rjeenje omoguiti tu inicijativu. Poduzee je postalo nefleksibilno pa se pojedinim dijelovima poduzea.

4. elaboracija (usavravanja) i konsolidacija razvija se timski rad, velik broj organizacijskih jedinica. Moe se javiti kriza zbog predugog top-managementa. Potreba za revitalizacijom promijeniti strategiju, ciljeve, top-managere.

5. strategijski odabir povratak filozofije malog poduzea, dozrijevanje ili nazadovanje.

Sve firme moraju proi kroz sve faze, ali veinom zastaju na prvoj ili drugoj razini.

7. Na koji nain proizvod ili usluga koju poduzee prua utjee na organizacijsku strukturu poduzea?

Izrada proizvoda ili usluge, namijenjenih zadovoljavanju potreba naih kupaca (klijenata), temeljni je poslovni zadatak u uspjenoj organizaciji

Proizvod je rezultat djelatnosti koji ovisi o tehnologiji, vjetinama i znanju zaposlenika te organizaciji poslova i zadataka

Istraivanje trita, oblikovanje proizvoda, proizvodnja, prodaja i odravanje su faze u lancu dodane vrijednosti

- Vie vrsta proizvoda je karakteristino za divizijsku organizacijsku strukturu, postoji jedan ili nekoliko slinih proizvoda; oni koji se proizvode putem sline tehnologije su karakteristini za funkcijsku organizacijsku strukturu

Trebamo analizirati kvalitetu proizvoda, moramo imati tehnologiju za proizvodnju takvog proizvoda, moramo ga plasirati na trite i uspjeti prodati.

8. Utjecaj ljudi na organizaciju. Razlika u odnosu na druge unutarnje imbenike.

Mogu omoguiti provoenje/neprovoenje usvojene organizacijske strukture

Ljudi utjeu na organizaciju ponajprije svojim znanjem i sposobnostima.

- organizacija e ovisit o kvantiteti i kvaliteti zaposlenika - ljudi utjeu na organizaciju sa svojim stavovima, vrijednostima i potrebama

- Radna mjesta oblikovana su objektivno i realno s utvrenom zahtijevanom spremom, znanjima i sposobnostima - to imaju vei stupanj znanja i sposobnosti traiti e veu decentralizaciju, autonomiju, autoritet, participaciju u odluivanju i fleksibilne strukture

- Tip poduzetnika prema fazi ivotnog ciklusa poduzea:

1.Faza izgradnje poduzetnik pionir ( sklon riziku, brz u odluivanju), funkcijska struktura

2.Faza rasta poduzetnik maher (snaan, autoritativan, ambiciozan, brzo poduzima aktivnosti, nedostaje mu vizije i inovacije )

3. Faza diferencijacije poduzetnik strateg ( spreman na rizik, fleksibilan, orijentiran prema budunosti, savjestan, organizira SPJ u poduzeu),divizijska struktura

4.Faza konsolidacije poduzetnik trener (timski igra, tei skladu i koheziji poduzea, motivira i koordinira zaposlenike)

-Razlika:To je jedini imbenik koji je subjekt u organizaciji.

9. Po emu se razlikuje lokacija (kao imbenik organizacije) od ostalih unutarnjih imbenika i na koji nain lokacija utjee na strukturu zaposlenih u poduzeu?

Lokacija se za razliku od drugih imbenika ne moe lako mjenjati i ne mjenja se esto. Razlozi za promjenu lokacije su jeftinija radna snaga, dostupnost resursa, udaljenost od trita, vrijednost zemljita. Podjela lokacije: Makrolokacija smjetaj organizacije u okruju.

Mikrolokacija smjetaj organizacijskih dijelova unutar tvornikog kruga (zgrade, putovi,)

Lokacija se odreuje po ekonomskoj logici prema: tritu, sirovinskoj bazi, infrastrukturi, dostupu ostalih resursa, trokovima poslovanja, ukljuujui i radnike ekoloki aspekti !!!

- O makrolokaciji ovise: blizina nabavnog i prodajnog trita, izvora energije, preometnice, kadrovi, ...

- O mikrolokaciji ovise: odjeli trebaju biti poredani prema tijeku tehnolokog procesa

Radna snaga je na svakoj lokaciji drugaija. Na nekim mjestima postoji mnogo jeftine radne snage, no traimo li visoko obrazovane ljude za organizaciju moramo traiti na drugim lokacijama.

10. Vrste i karakteristike organizacijske okoline.

Okolina se dijeli na stabilnu i nestabilnu. To znai da poduzee moe poslovati u stabilnoj okolini gdje promjene nisu toliko este, a moe i u nestabilnoj gdje se brzo mijenjaju faktori. Kod stabilne moemo imati krutu strukturu, a kod nestabilne moramo imati fleksibilnu. Mora se obratiti pozornost na sloenost i stabilnost okoline. Okruje poslovne organizacije: Stabilno i nestabilno

Homogeno i heterogeno

Koncentrirano i disperzirano

Jednostavno i sloeno

1. Jednostavno + stabilno = mali broj vanjskih imbenika protiv kojih se treba boriti, imbenici ostaju isti ili se sporo mijenjaju ( industrija hrane i bezalkoholnih pia )

2. Sloeno + stabilno = vei broj vanjskih imbenika koje treba kontrolirati, imbenici ostaju isti ili se sporo mijenjaju ( sveuilita ili osiguravajua drutva)

3. Jednostavno + nestabilno = mali broj vanjskih imbenika, ali je teko predvidjeti kada e nastupiti (industrija odjee, igraaka)

4. Sloeno + nestabilno = veliki broj vanjskih imbenika, imbenici se mijenjaju esto i nepredvidivo (elektronika i telekomunikacijska oprema)

Organizacija prema vrsti okruenja

1. Jednostavno + stabilno = mehanicistika struktura, formalna i centralizirana, manji broj odjela; slaba integracija meu odjelima; slabo oponaanje okruenja; orijentiranost na tekue poslove

2. Sloeno + stabilno = mehanicistika struktura, formalna i centralizirana; vie odjela; jaa integracija meu odjelima; malo oponaanja okruenja; manja potreba planiranja

3. Jednostavno + nestabilno = organska struktura, timski rad, participacija, decentralizacija; nekoliko menadera koji rade na integraciji poslova; nekoliko odjela; spremnost na oponaanje okruenja, vea vanost planiranja

4. Sloeno + nestabilno = organska struktura, timski rad, participacija, decentralizacija; puno odjela; veliki dio menadera koji integriraju poslove u poduzeu; spremnost na oponaanje okruenja; intenzivno planiranje i prognoza

11. Utjecaj institucionalnih uvjeta na organizaciju.

To su mjere privrednog sustava i ekonomske politike, te zakonski i drugi propisi kojima se regulira poslovanje poduzea, kod kojih igraju veliku i znaajnu ulogu. Na njih organizacija uope ne moe utjecati (ili moe samo iznimno - lobiranjem), ali im je duna prilagoditi se. Djele se na : ope (globalne), regionalne, nacionalne. Svaki od njih moe se podijeliti na: drutveno-kulturne, politike,

pravne i etike. Tranzicija kao specifian skup vanjskih, vrlo dinaminih uvjeta.

12. Promjene u organizaciji kao posljedica integracijskih procesa.

- Integracijski procesi obuhvaaju spajanja i pripajanja poduzea, oni utjeu na poduzea koja se integriraju, ali i na ostala poduzea.

- Spajanje dvije tvrtke postaju jedna tvrtka. Npr. tvrtka A + Tvrtka B = Tvrtka C. Spajanjem poduzea u jedno novo dolazi do velikih i radikalnih promjena u oba poduzea po svim elementima organizacijske strukture

- Pripajanje - kupimo drugo poduzee, nastavlja poslovati kao posebna jedinica. Pripajanjem poduzea dolazi do manjih promjena, pripojeno poduzee ugraditi e se u organizacijsku strukturu veeg poduzea kao organizacijska jedinica, razgraniit e se poslovi koji se trebaju zadrati na razini pripojenog poduzea, te oni koje je racionalnije prenijeti na razinu cijelog (novog) poduzea

- U horizontalnoj integraciji vei e broj poslova biti organiziran po divisionama (biva poduzea), a manji broj na razini poduzea kao cjeline. To je spajanje ili pripajanje poduzea istih djelatnosti.

- U vertikalnoj integraciji e vei broj poslovnih funkcija tj. njihovih poslova biti smjeten na razini poduzea. To je spajanje ili pripajanje poduzea razliitih djelatnosti.

Ostali integracijski procesi: Lanac dodane vrijednosti, internetski savezi, strateki savezi (udruivanje poduzea u neku zajedniku tvrtku preko koje ostvaruju manje trokove kod nabave robe).Transnacionalni i nacionalni (klasteri, GIU- gospodarske interesne udruge). Klaster udruenje malih poduzea koje se bave preraivakom industrijom. Organizacija moe utjecati ako ulazi u mree s ostalima i stvara konkurentske prednosti. Ako ostaje izvan tih procesa, gubi se mogua prednost.

Poduzea se pripajaju ili spajaju da bi se ostvario sinergijski efekt: poveanje prihoda i dobiti, vei udio na tritu. Fuzija spajanje dviju firmi koje su jednako velike. Kod fuzija dolazi do velikih organizacijskih promjena u obje firme koje se spajaju, dok kod akvizicija dolazi do velikih organizacijskih promjena u maloj firmi, a velika se treba samo prilagoditi nekim manjim organizacijskim promjenama. Firme koje se integriraju mogu utjecati na integraciju. Za firme koje ostaju izvan integracije ti procesi su vanjski utjecaji. Akvizicija pripajanje manje firme veoj firmi.

13. Kako trite kao vanjski imbenik organizacije utjee na organizacijsku strukturu poduzea?

Za organizaciju moe biti ulazno (nabava) i izlazno (prodaja). Trite nabave: dobavljai, radna snaga, - trite prodaje: kupci i konkurencija. Trite prodaje utjee na organizaciju funkcije prodaje:

- ako je najvei udio prodaje na domaem tritu onda je prodaja zasebna organizacijska jedinica;

- ako je najvei udio prodaje znatan dio izvoza onda e se formirati zasebna jedinica za izvoz.

- Ako se radi o visokom zahtjevnom tritu dolazi do promjena u poslovima I&R (istraivanje i razvoj )

- Trite nabave ( za sirovine i materijal ) utjee na organizaciju funkcije nabave.

- Ako poduzee proizvodi sloene proizvode za koje treba mnotvo razliitih sirovina, materijala, sklopova, to e se odraziti na uvoenju posebnih odjela za pojedine sirovine i dijelove - JIT sustav. Aktivnosti konkurenata utjeu na aktivnosti poduzee i njegovu organizaciju.

Spram irine, moe biti lokalno, nacionalno, regionalno, globalno

Po resursima (proizvodnim imbenicima) moe biti trite kapitala, sirovina i materijala, radne snage.

Ovisno o poveanju ili smanjenju prodaje mjenja se organizacijska struktura (trebaju vei kapaciteti, vie radne snage ili obratno).

14. Utjecaj znanosti i tehnologije na promjene u organizaciji.

Razvoj znanosti i tehnologije podrazumijeva nova dostignua i spoznaje u znanosti, tehnici i tehnologiji koje su dostupne na tritu, ali ih konkurentno poduzee nema. To je pravi vanjski faktor organizacije jer se odnosi na tehnologiju koju mi nemamo, ali je nai konkurenti imaju. Informatika tehnologija uvela je velike promjene u organizaciju firme. Trini lideri ostvaruju ekstra profit uvoenjem nove tehnologije.Znaajno utjee na sve unutarnje imbenike, najvie na fiziki rad. ICT (Information and Communications Technology) posebno utjee na strukturu. ICT potpora omoguuje integraciju, multifunkcionalnost i multitehnologiju. Multifunkcionalnost postoji viestruka namjena novih tehnologija. Multitehnologija svaki proizvod se bazira na vie tehnologija. Firme visokih tehnologija vrlo su osjetljive na okolinu mnogo ulau u istraivanje a one i stvaraju okolinu. Pri tome treba razlikovati tehnoloko vodstvo (prednost pojedinih kompanija ili zemalja pred drugima u razvoju novih proizvoda) i komercijalne primjene. Firma moe biti visoko fokusirana proizvodi 1 proizvod i nekoliko slinih, umjereno diverzificirana kod uvoenja nove proizvodnje orijentira se na one proizvode koji su usko povezani s njenom dosadanjom proizvodnjom. ORGANIZACIJA KOD FIRMI S VISOKOM TEHNOLOGIJOM: naputaju klasine organizacije i uglavnom formiraju adaptivne organizacijske strukture

strategija je u pravilu usmjerena na ofenzivno kretanje, na fleksibilnost

obuhvaa potrebu za brzom komercijalizacijom

od ostalih firmi se razlikuju po : -komercijaliziraju 2-3 puta vie proizvoda, -primjenjuju 2-3 puta vie tehnologija, - iznose svoje proizvode na trite za upola manje vremena, - konkuriraju sa 2 puta vie proizvoda na 2 puta vie trita od obinih firmi.

Intrapoduzetnitvo je kada se u velikim poduzeima stvaraju samostalni odjeli ili dijelovi koji se ponaaju kao poduzea u malom, a od zaposlenika se trai da se ponaaju kao poduzetnici u okviru djelokruga rada.15. Razlika izmeu tehnologije kao unutarnjeg i vanjskog imbenika organizacije.

Tehnologija koja se koristi u poduzeu unutarnji je imbenik. Tehnologija koja postoji u svijetu, a ne koristi se u poduzeu, vanjski je imbenik te organizacije.PREZENTACIJA 4. OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE

1. to je organizacijska struktura?Dolazi od lat. rijei struere = sklapati, slagati, zidati. Struktura je skup sastavnih dijelova neke cjeline i njihovih meusobnih odnosa. Sveukupnost veza i odnosa meu svim proizvodnim imbenicima te sveukupnost veza i odnosa unutar svakog pojedinog imbenika posebno. Struktura je graa, sastav, sklop, raspored, tvorevina, organizam, ustroj. Organizacijska struktura je statian imbenik koji se mijenja sukaldno promjenama strategije i poslovnih ciljeva.Organizacija uz strukturu obuhvaa organizacijska sredstva i organizacijske postupke.Organizacijska struktura sveukupnost veza i odnosa izmeu imbenika organizacijske strukture i unutar svakog imbenika organizacijske strukture.2. Usporedite realnu i apstraktnu organizacijsku strukturu!

Organizacijska struktura djeli se na realnu i apstraktnu. U apstraktnu org.strukturu spadaju poslovne funkcije, a u realnu spadaju organizacijske jedinice. Ogranizacijske jedinice prepoznajemo prema nazivu sluba, sektor, pogon, odjel, tvornica. Npr. poslovna funkcija je Financije (apstaktno), a org. jedinica je Odjel financija (realno). Zadaa organizatora je uskladiti poslovne funkcije i org. jednice.

3. Kakvi su odnosi mogui izmeu organizacijski jedinica i poslovnih funkcija?

a)sektor proizvodnje - proizvodnja (A

-Objanjenje: jedna org.jedinica = jedna poslovna funkcija

b)tvornica Belupo _ proizvodnja (B

c)tvornica Danica

-Objanjenje: dvije org. jedinice djeluju unutar jedne poslovne funkcije

d)komercijalni sektor _ prodaja (D

nabava (E

-Objanjenje: jedna ogr.jedinica u sebi sadri dvije poslovne funkcije.

4. Elementi organizacijske strukture!

1. Organizacija sredstava za proizvodnju i racionalno ureenje tvornice (oprema, sirovine i materijali, transport)

2. Organizacija ljudskih potencijala (novaenje, odabir, zapoljavanje, razvoj i motiviranje)

3. Ralamba i podjela zadataka (operativni poslovi i zadaci)

4. Organizacija unutarnjih odnosa (hijerarhija, nadlenosti, meuljudski odnosi, komunikacija=upravljanje i izvrni menadment)

5. Organizacija vremenskog redoslijeda poslova (vremenska usklaenost poslovanja).5. Kako se moe oblikovati organizacijska struktura?1. Odozgo prema dolje (menadment najprije odreuje globalne organizacijske dijelova, a onda oblikuje specifine zadatke), top down

2. Odozdo prema gore (najprije se definiraju operativni poslovi, a poslije se slau nadreene jedinice) basis upward

3. Bipolarna strategija (istovremeno se slae ustroj u oba smjera)

4. Strategija klina (promjene zapoinju na srednjim hijerarhijskim razinama)

Strategija veeg broja nukleusa (istovremeno na razliitim mjestima u organizaciji), nukleus je organizacijska jedinica u poduzeu. Promjene se provode istovremeno u razliitim odjelima tj. u razliitim dijelovima poduzea.

- Kod osnivanja poduzea ili kod reorganizacije koristi se prvi nain

- Kod umjerene reorganizacije koristi se prvi nain i ostali naini se kombiniraju

6. Razlika i meusobni odnos formalne i neformalne strukture!

Formalna struktura je slubeno propisana:

Utvruje, opisuje i povezuje poslove

Spaja sve imbenike od radnih mjesta, preko grupa, odjela i pogona do cjeline

Odreuje status pojedincima: menaderima i izvriteljima

Propisuje pravila i norme ponaanja

Neformalnu strukturu ine parcijalne socijalne skupine po razliitim sklonostima (prijateljstva, simpatije, zajedniki hobiji). To je skup relativno trajnih odnosa meu ljudima u poduzeu koji su se razvili tijekom njihovog zajednikog rada. Neformalna struktura nije propisana nikakvim propisima, no ona postoji upravo zbog meuljudskih odnosa u nekoj organizaciji. U njoj djeluju neformalni voe, ona utjee na poslovanje poduzea, i nije negativna ako je u skladu sa ciljevima poduzea.

Stvarna nastaje spontano u procesu funkcioniranja formalne organizacijske strukture

Nakon nekog vremena postoji sve vee razmimoilaenje stvarne i formalne org.strukture.

U trenutku oblikovanja formalne organizacijske strukture preklapaju se formalna i stvarna, nakon 1. godine se razlikuju. Tokom vremena razlika izmeu struktura je vea, stvarna e imati jedva dodirne toke s formalnom to moe predstavljati problem usklaujemo ih tako da prilagodimo formalnu stvarnoj organizacijskoj strukturi.

7. Pojasnite organizacijske pojmove: sloenost, formalizacija i centralizacija!Tri kljuna elementa koji odreuju strukturu:

Sloenost je razina horizontalne i vertikalne diferencijacije podjela rada i specijalizacija. Horizontalno: spajanje dvije pekare. Vertikalno: spajanje mlina i pekare.

Formalizacija je stupanj propisanosti pravila, procesa i postupaka.

Centralizacija obuhvaa razine odluivanja u organizaciji:

Federalna decentralizacija samostalne i odgovorne organizacijske jedinice.

Funkcijska decentralizacija radne faze postaju integralne i odgovorne org. jedinice.

8. Sastavnice organizacijske strukture u Mc Kinseyevu 7-S modelu!

Tvrde sastavnice: 1. Strategy strategija

2. Structure struktura

3. Systems sustavi

Meke sastavnice: 4. Shared values skupne vrijednosti

5. Skills sposobnosti

6. Staff suradnici (zaposlenici)

7. Style stil

9. Vrste struktura po nainu upravljanja!

Podjele po nainu upravljanja:

1. Centralizirana

2. Decentralizirana

3. Amorfna (ne postoje veze meu elementima) bezlina, nema forme.

4. Ad hoc (samo za odreeni zadatak ili projekt) privremena, samo za odreeni projekt.

10. Funkcijska struktura.

Podjela rada, grupiranje i povezivanje poslova, kao i povezivanje organizacijskih jedinica, obavlja se prema odgovarajuim poslovnim funkcijama. Svaka organizacijska jedinica obavlja poslove odreene funkcije za cijelu organizaciju. Najei oblik organiziranja: standardan i razvijen model (vie jedinica nego funkcija). 6 glavnih organizacijskih funkcija (istraivanje, razvoj i studij proizvoda, kadrovski

poslovi, nabava, prodaja, financije - raunovodstvo, proizvodnja). Postoji u malim poduzeima i veim ako proizvode jedan ili nekoliko slinih funkcija, temeljem iste tehnologije, namijenjenih istoj skupini kupaca.

tri glavna oblika: poetni, standardni i razvijeni

poetni onaj u kojemu je broj org. jedinica manji od broja poslovnih funkcija

standardni onaj u kojemu je broj poslovnih funkcija = broju org. jedinica

razvijeni broj poslovnih funkcija < broj org. jedinica

- gotovo najraireniji oblik org. strukture

PREDNOSTI:

Visok stupanj specijalizacije i podjele rada

Struno voenje i koordinacija pojedine funkcije

Primjena jednoobraznih metoda i postupaka

Racionalna uporaba prostora i opreme

Niski reijski trokovi

NEDOSTACI:

Spora fleksibilnost promjenama u okruenju i poduzeu te sporo donoenje odluka.

Rascjepkanost poslova i oteana koordinacija.

Odsutnost suradnje i timskog rada funkcijskih menadera.

Odsutnost odgovornosti funkcijskih menadera za konani rezultat.

RAZVIJENI OBLIK- sve su funkcije i podfunkcije u istom rangu.

DERIVIRANI OBLIK podfunkcije se nalaze u niim rangovima od funkcija pa je zbog toga derivirana organizacijska struktura.11. Procesna struktura.

Procesno orijentirana funkcijska struktura (formiranje organizacijskih jedinica prema fazama tehnolokog procesa). Slina funkcijskoj, i u procesnoj strukturi temelj stvaranja organizacijskih jedinica su poslovne funkcije, ista logika dekompozicije (podjela) poslovanja (na funkcije ili na procese). Razlika je to se procesna struktura temelji na procesnom pristupu tj. izmeu funkcija se formiraju procesni timovi. Prednosti pred funkcijskom: bolja koordinacija, vea fleksibilnost i dinamika. Okupljaju se ljudi iz pojedinih poslovnih funkcija u timove koji obavljaju funkcije u odreenom poslovnom procesu (primjerice: izvrenju narudbi, pribavljanju kupaca, razvoju proizvoda). Temelji se na tijeku odvijanja poslovnih aktivnosti. Proces je skup aktivnosti usmjerenih postizanju cilja. On izraava neku radnju, troi resurse, ima poetak i kraj, ima korisnika i sponzora.

Korisnik procesa jest ona organizacijska jedinica koja koristi informacije prikupljene tijekom procesa. Sponzor procesa je odgovorna osoba koja odgovara upravi za ostvarivanje procesa. Kao organizator u ovoj vrsti strukture moramo prvo saznati koji se procesi i aktivnosti provode u poduzeu, da bi mogli odluivati o promjenama u organizaciji.

Nemamo poslovne funkcije, ve imamo procese koji se odvijaju u nekom poduzeu.

12. Divizijska struktura.

Divizijska struktura postoji samo kod velikih poduzea. Nastaje kao posljedica diversifikacije proizvodnje (uvoenja veeg broja tj. mnotva proizvoda). Usporedo s diversifikacijom javlja se divizionalizacija i decentralizacija (stvaranje relativno samostalnih divizija koje su fleksibilne, samostalne strateke jedinice, na koje je izvreno delegiranje ovlasti i odgovornosti, a uprava ili matica vri pribavljanje i raspodjelu financijskih sredstava, definira zadatke i vri kontrolu kvalitete).

Prednosti: vea fleksibilnost zbog provedene decentralizacije

objedinjeno upravljanje svakom divizijom

vea se pozornost posveuje proizvodu, teritoriju ili kupcima

Nedostaci:

poslovi pojedinih funkcija se paralelno obavljaju pa i oni koje bi bilo racionalnije organizirati na razini cijelog poduzea to poveava trokove

oteana kontrola divizija

Divizijska struktura obuhvaa projektiranje, razvoj, proizvodnju i distribuciju jednakih proizvoda. Divizija je skup proizvoda koji su meusobno povezani i imaju samostalni razvoj, proizvodnju i prodaju (tipizirani proizvodi). Primjer: Ford razliiti modeli za ameriko trite i europsko trite.

Tri temeljna oblika povezivanja u divizije: - Po proizvodima - Po teritoriju (tritima)

- Po kupcima.

Predmetna organizacijska struktura takva vrsta organizacijske strukture kod koje se podjela rada, grupiranje i povezivanje poslova, te formiranje organizacijskih jedinica vri prema proizvodima, uslugama. Svi poslovi vezani oko 1 proizvoda trebaju biti povezani u toj organizacijskoj jedinici. Primjenjuje se uglavnom u velikim poduzeima sa irokim i raznolikim asortimanom, koji se provodi na razliitim tehnologijama i za razliite kupce. Njome se velika panja poklanja 1 proizvodu.

TERITORIJALNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA- podjela rada, grupiranje i povezivanje srodnih poslova, te formiranje organizacijskih jedinica vri se prema geografskom podruju. Po izgledu ista je kao i predmetna. Trokovi teritorijalne su vei od trokova predmetne. Teritorijalne organizacijske jedinice esto su na samom izvoru sirovina ili blizu trita. Primjenjuju se kod: - poduzea koja djeluju na veem geografskom podruju, - poduzea koja su nastala integracijom poduzea na razliitom podruju. Poduzea koja ele dislocirati dio proizvodnje izvan matinog pogona. Sva ona poduzea gdje priroda procesa poslovanja zahtjeva teritorijalnu organizacijsku strukturu (promet, trgovina, ugostiteljstvo). Prednosti i nedostaci su kao i kod predmetne.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PREMA POTROAIMA ona u kojoj se podjela rada i formiranje org. jedinica na prvoj razini podjele obavlja prema skupini potroaa. Koristi se u velikim poduzeima koja imaju mnogo razliitih proizvoda/usluga namijenjenih razliitim kategorijama kupaca. Primjeri: Velike izdavake kue (literatura za odrasle, djecu, mlade, udbenici i sl.), Fakulteti (dodiplomski studij, poslijediplomski studij, doktorski studij, studij uz rad i sl.), Bolnice (pedijatrija, ginekologija, gerontologija i sl.). Maksimalno je orijentirana prema potroaima.13. Projektna struktura.

Privremeni organizacijski oblik koji se uspostavlja za realizaciju jednog projekta (po zavretku projekta tim se rasputa). Razlikuju se jednokratni projekti i projektni procesi. Zahtjeva decentralizaciju, potie timski rad, omoguuju da se sva panja posveti i projektu. esti su konflikti izmeu projektnih i linijskih managera. Projekt je skup poslova i zadataka koji su vezani uz odreeni cilj, troi resurse, ima odreeno vrijeme trajanja, okuplja projektni tim koji je odgovoran za izvrenje projekta, imaju ogranieni budet. Primjer: projektni biro(ured): njihov je posao samo projektirati, kad osmisle neki projekt, kreu na drugi.

14. Matrina struktura.

Centralno mjesto imaju timovi koji se formiraju unutar funkcionalne ili divizionalne organizacijske strukture. To otklanja rigidnost (krutost) klasinih struktura, rui granice izmeu pojedinih organizacijskih jedinica, to organizacijsku strukturu ini pliom i fleksibilnijom. Timovi su relativno autonomni u realizaciji zadataka. Klasine managere naredbodavaoce zamjenjuju manageri treneri. Budui da se timska organizacija najee interpolira u funkcionalnu organizacijsku strukturu, esto se tako strukturirani timovi nazivaju kross-funkcijski timovi. Timovi mogu biti orijentirani na projekte, proizvode ili potroae. Projekti koriste elemente funkcijske strukture. Presjecita u matrici su kritine toke gdje mogu nastati odreeni konflikti.

PREDNOSTI: Fleksibilnost

Pojaana koordinacija i komuniciranje

Vea motivacija zaposlenika i odanost organizaciji

- SLABOSTI: - Pojaana mogunost konflikata zbog dualne odgovornosti te sukoba interesa izmeu linijskog (funkcijskog) i proizvodnog/teritorijalnog/projektnog/programskog menadmenta

- Sporije odluivanje

- Poveani trokovi zbog dvostrukog menadmenta

15. Pojasnite funkciju stoera u organizacijskoj strukturi!

STOER, TAB je organizacijska jedinica koja nema hijerarhijsko mjesto, podreen je upravi, a nikom nije nadreen. To je savjetodavna ili kontrolna(nadzorna)org.jedinica. ima odreenu samostalnost.

NEMA U PITANJIMA, IMA NA SLAJDOVIMA:

POETNI OBLIK FUNKCIJSKE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

Prednosti:

fleksibilnija je od funkcionalne

zahtjeva decentralizaciju u poduzeu

vea briga o proizvodu

Slabosti:

paralelno obavljanje istih poslova u vie organizacijskih jedinica

vei trokovi

STOER, TAB je organizacijska jedinica koja nema hijerarhijsko mjesto, podreen je upravi, a nikom nije nadreen. To je savjetodavna ili kontrolna(nadzorna)org.jedinica. ima odreenu samostalnost.

1