1. ORGANIZACIJA* POJAM I DEFINICIJAOrganizacija starogrki oragon orue, alat, naprave, sprave, pravljenje, stvaranje organizacije.Razliita shvaanja:+ u uem i u irem smislu+ kao znanost vjetina+ kao stanje proces+ bavi se iskljuivo ljudima i njihovim odnosima + bavi se skladnim povezivanjem ljudi i sredstava+ uspostavlja i odrava hijerarhijske rukovodne odnose regulira rad i ivot svih pripadnika neke zajednice.TUMAENJE POJMA ORGANIZACIJA1. univerzalni pojam organizacija shvaa kao jedinstvo ureenih meusobno povezanih dijelova2. institucionalni pojam organizacija organizacija je socijalni sustav usmjeren k cilju, odnosno poduzee je organizacija3. strukturalni pojam organizacije organizacija je funkcijski podsustav poduzea koji slui za postizanje ciljeva4. funkcionalni pojam organizacije organizacija je postupak strukturiranja u kojem se najprije ralanjuje poduzee u podsustave, a potom se ti podsustavi integriraju u cjelinu usmjerenu prema ciljevima cjeline.ZAKLJUAK: uporaba pojma organizacija jo uvijek je pitanje konvencije (tj. Zajednikog dogovora) i zapravo ovisi o motritu pojedinog autora. Danas predstavlja integralno shvaanje i prouavanje organizacije.ORGANIZACIJA je organski povezana i meusobno usklaena skupina ljudi koja odgovarajuim materijalnim sredstvima ostvaruje postavljene ciljeve.Organizacija kao opa kategorija jest svjesno udruivanje ljudi kojima je cilj da odgovarajuim sredstvima ispune odreene zadatke s najmanjim moguim naporom na bilo kojem podruju drutvenog ivota.Bitna obiljeja organizacije:- cilj, odnosno zadatak koji se eli ostvariti- skladnost materijalnih sredstava i ljudskog potencijala- njihova racionalna uporaba1* ULOGA I ZNAENJE ORGANIZACIJEULOGA- organizacija poinje s pojavom ovjeka- ovjek nikada nije mogao, a ni danas ne moe bez organizacije- ovjek je uvijek bio upuen na organizaciju (bre i jednostavnije obaviti zadatke).ZNAENJE- ono nije ogranieno samo na ovjekovu gospodarsku djelatnost, ve na cjelokupnu njegovu radnu i ivotnu aktivnost- organizacija omoguuje realizaciju sloenijih zadataka- organizacija proiruje opseg ovjekove individualne snage, jer od individualne snage stvara se drutvena snaga- ono proizlazi i iz prirode ovjeka kao drutvenog bia- organizacija ima i svoju drugu tj. negativnu stranu koja nepovoljno utjee na ovjeka, osobito ako mu je silom nametnuta- organizacija je potrebna svuda, uvijek i svima.* OBLICI ORGANIZACIJE1. ORGANIZACIJA RADA- stara koliko i ovjek- svakom stupnju razvoja proizvodnih snaga i drutvenih odnosa odgovarao je i odreeni oblik organizacije rada- to je svjesna ovjekova djelatnost kojom se usklauju svi initelji (materijalni i ljudski) proizvodnje radi postizanja optimalnih rezultata.2. ORGANIZACIJA PODUZEA- stara je koliko i poduzee, dakle postoji od vremena kapitalizma- to je usklaivanje svih initelja u poslovanju poduzea (a ne samo onih proizvodnih) tj. i ostalih organizacijskih jedinica kao to su priprema, prodaja, nabava i sl.Osim toga, organizacija rada odnosi se na usklaivanje initelja proizvodnje u samom procesu rada, dok se poslovna organizacija poduzea odnosi na cjelokupno poslovanje poduzea, pa je, stoga, organizacija rada samo dio, iako osnovni, poslovne organizacije poduzea.* CILJEVI ORGANIZACIJE2- uspostavljanje optimalne organizacije koja osigurava ostvarivanje ciljeva poduzea na takav nain da se u to veoj mjeri zadovolje temeljna naela poslovanja: ekonominost i rentabilnost.Ciljevi organizacije rada su u najuoj vezi s ciljevima poduzea svako poduzee je osnovano radi ostvarivanja odreenih zadataka. Stupanj ispunjavanja zadataka poduzea istovremeno je i kriterij za ocjenu djelotvornosti organizacije.Cilj predstavlja definiranja kamo poduzee eli ii. Cilj ima 3 osnovna elementa:+ mora imati poetnu toku ili postojee stanje+ mora utvrditi konanu toku+ mora naznaiti vrijeme u kojem se konana toka eli postiiPrimjer -poveati dobit s x kuna na y kuna u iduoj godini uz porast ukupnog prihoda na n% i porast materijalnih trokova poslovanja na n-m%Ciljevi poduzea su izuzetno znaajni jer sto su tonije formulirani, to je lake izabrati sredstvo za njihovo postizanje.Neki od moguih ciljeva poduzea jesu: maksimizacija profita, maksimizacija prodaje, postizanje zadovoljavajue razine profita, postizanje eljenog trinog udjela, preivljavanje firme, ouvanje fluktuacije radnika pod odreenom kritinom tokom (trini udio iskazujemo kao postotak).U povijesti organizacijske znanosti bilo mnogo autora koji su pokuavali formulirati naela, pravila ili osnove organizacije esto proglaavana tzv. univerzalna naela organizacijeTaylor je prvi izvrio ozbiljnu sistematizaciju naela organizacije nakon njega to je uinio francuski teoretiar organizacije H. Fayol (14)P. Sikavica i M. Novak kao najvanije * naelo organizacije se izdvajaju:+ Naelo podjele rada i specijalizacije+ Naelo svrsishodnog povezivanja initelja proizvodnje (uz to manje trokova)+ Naelo koordinacije (svi initelji djeluju povezano)+ Naelo dobrovoljnog ukljuivanje u organizaciju* ORGANIZACIJSKE VRSTE+ razliiti pristupi u provoenju organizacije, a meu najvanije spadaju:VRSTE ORGANIZACIJE:S OBZIROM NA: 1.MOGUCNOST2.MOGUCNOST_- nain provoenjapotpuna djelomina_____ - opseg rada individualnashematska_____ - koncepciju rukovoenja i3upravljanja centralizirana decentralizirana_- trajanje rada jednokratnapostupna______ - postojanje poduzeaorganizacijareorganizirana__Potpuna organizacija jest ona koja se odnosi na cjelokupno poslovanje, upotrebljava se u poduzeima koja se nalaze u osnivanju kada treba potpuno izgraditi organizaciju ili pak u onim poduzeima koja su provela ili provode veliku rekonstrukciju i modernizaciju kada je u postojeu organizacijsku strukturu nemogue uklopiti proirena tvornika postrojenja na veem prostoru, vei broj i novu strukturu kadrova, a esto i novi materijal, nove sirovine i novu tehnologiju.Djelomina organizacija susree se obino u onim poduzeima u kojima se provode manje organizacijske promjene, odnosno u onima u kojima se promjene provode na ogranienom podruju.Individualna organizacija ona je koja organizacijskim problemima prilazi na individualan, specifian nain, analizirajui pritom sve pozitivne i negativne strane postojeih organizacijskih rjeenja i usvajajui samo one promjene koje vode poboljanjima.Shematska organizacija njoj se pristupa s posve drukijih pozicija jer se organizacijske promjene i organizacijski zahvati vre prema unaprijed utvrenim shemama. Centralizacija oznaava takvu vrstu organizacije kojom se rukovoenje i upravljanje nekim poslom ili itavim poduzeem usredotouje na vrhu hijerarhijski utvrene organizacijske strukture, s tim to svako mjesto na toj ljestvici ima tono utvrene zadatke pa su nia rukovodea mjesta podreena viim, a via najviim, i to u pravilu, do najmanjih pojedinosti.Decentralizacija oznaava onu vrstu organizacije kojom se upravljanje i rukovoenje prenosi s centralnih organa na nie organe.Jednokratna organizacija susree se obino prilikom rjeavanja pojedinih organizacijskih problema ili funkcija, dakle, kada se rjeavaju problemi na jednom ogranienom podruju u relativno kratkom roku.Postupna organizacija upotrebljava se, u pravilu, kod veih organizacijskih zahvata (organizacija cjelokupnog poduzea), a u sebi ukljuuje sistematski rad na rjeavanju organizacijskih problema.Jedina razlika izmeu organizacije i reorganizacije je u tome to se reorganizacija odnosi na postojee, a organizacija na novoosnovano poduzee.Pod organizacijskim vrstama podrazumijevamo jo neke razliite pristupe u provoenju organizacije:1. prema intenzitetu strukturiranja formalna4 neformalna (funkcionira po potrebi):2. prema odnosu pojedinca i organizacije primarna npr. Obitelj sekundarna npr. Fakultet3. prema ciljevima osnivanja: profitna neprofitna2. TEORIJE ORGANIZACIJE* PRETHODNA PROUAVANJA ORGANIZACIJEIzuavanja organizacije poela su davno u prolosti, ali su uglavnom bila sporadina i odnosila su se samo na neke aspekte organizacije bez vee teorijske vrijednosti. To je razumljivo ima li se na umu niska razina tehnike i tehnologije kao i znanja uope, a posebno znanja o organizaciji. I uvjete u kojima se u to vrijeme proizvodnja odvijala. Neke ideje o organizaciji pa i zapisi o njoj, morali su postojati ve i u starih Egipana i Babilonaca. Iako nisu pronaeni nikakvi pisani tragovi o njihovim velikim poslovima i organizacijskim pothvatima, opravdano se pretpostavlja da su Egipani i Babilonci postupno zapisivali svoja iskustva o izgradnji piramida i irigacijskih sustava. Teko je zamisliti izgradnju takvih monumentalnih stvari koja se dugo radila, a bez odreenih akumuliranih znanja veeg broja generacija. Prvi pisani dokazi o slinim pothvatima nalaze se u Hamurabijevu zakoniku (282. cl.), u njemu su dati odreeni obrisi drutvenog organiziranja koji se tiu popisa stanovnitva, organizacijske dravne uprave, javnih radova, uvoenja inventara, visine zarade u naturi i dr. U Europi se prvi zapisi nalaze kod Grka u ostavine svojih gradova - drave su nastojale uspostaviti pogodne organizacijske oblike upravljanja. Kod Rimljana Katon i Voron opisuju pravila pomou kojih vlasnici i nadglednici imanja mogu efikasnije poslovati. U feudalizmu dolazi do odreenih stagnacija, u to vrijeme samo crkve poklanjaju pozornost vlastitim organizacijama. Nametale su se dogme i njihova centralizacija. Tek u kasnom feudalizmu ponovo oivljava i organizacijska misao, a vaniji mislioci su Leonardo da Vinci i Galileo Galilei.Zbog razvoja manufakture, privredni i kulturni centri premjetaju iz Italije u Francusku i englesku. Francuski maral Voban razmatra dnevni uinak radnika na prijenosu zemlje runim kolicima. Petronet podjela rada u proizvodnji igala.Klasina politika ekonomija je dala primat proizvodnji i da se istrauju elementi proizvodnje (rad, zemlja, kapital)5Socijalutopisti nee biti profesionalnijih rukovoditelja ve e ta mjesta naizmjenino zauzimati radnici koji mijenjaju svoj posao.Babbage duhovni otac kompjutora; znanstveni pristup podjeli rada i specijalizaciji: bavio se studijem vremena i pokretaPoor istraivao naela organizacije te informacije i komunikacije.* KLASINA TEORIJA- krajem 19 st. u Sad-u- postojale najpovoljnije drutvene prednosti- mehanizacija i primjena elektrine energije u radu- utemeljena na detaljnom opisu organizacije poduzea, formalnoj strukturiF. W. Taylor je ivio u Sad-u, otac je klasine teorije organizacije, objavio djelo upravljanje pogonom. Taylor je najvanije rezultate postigao u prouavanju radnog vremena radnika. Veoma je rano uoio da se u obavljanju radnih zadataka gubi nepotrebno mnogo vremena zbog slabe organizacije rada. To ga je navelo da izuava nain na koji se rad obavlja, uvjete u kojim se obavlja, ulogu radnika i rukovoditelja te sistem plaanja radnika. Uveo je funkcionalni sustav upravljanja u pogonu pa je umjesto jednog poslovoe predvidio osam i to etiri u samom pogonu (za disciplinu, reim rada strojeva, kontrolu kvalitete i odravanje) i etiri u pripremi (za izdavanje materijala, izradu uputa za rad, odreivanje vremena izrade i praenje trokova). Takav koncept upravljanja zahtijeva mnoge promjene, ne samo u organizaciji, nego i u ponaanju ljudi. Doao je u sukob s radnicima jer je eksperimentirao s najboljim radnicima i omalovaavao sindikat smatrajui ga nepotrebnim.to je Taylor podrazumijevao pod znanstvenim upravljanjem, mogli bismo rei da ga ine etiri naela: primjena znanosti umjesto oslanjanja samo na iskustvo selekcija radnika s obzirom na njihovo znanje, strunost, sposobnost za obavljanje rada podjela rada i odgovornost izmeu radnika i rukovoditelja prenoenje svih rezultata znanstvenih istraivanja na radnike.U Europi se znanstvena organizacija razvijala drukije; deduktivni pristup organizaciji rada; zanimali ih problemi cjelokupne organizacije poduzea; osobito sa stajalita efikasnog upravljanja, tj. rukovoenja.Najpoznatiji europski teoretiari su Fayol i Weber koje mnogi ubrajaju u osnivae znanstvene organizacije.H. Fayol je imao cilj poveati efikasnost rada putem znanstvenog upravljanja.6Taylor se zaustavlja na upravljaju proizvodnjom, dok Fayol razmatra probleme upravljanja u svim aktivnostima i poduzea u cjelini. Rezultate je iznio u djelu ope industrijsko upravljanje. Radi to uspjenijeg upravljanja cjelokupnim poduzeem, Fayol svoje poslovanje poduzea grupira u 6 osnovnih funkcija:* tehnika, * komercijalna, * financijska, * raunovodstvena, * sigurnosna i * administrativna.M. Weber bio je sveuilini profesor, glavno mu je djelo Privreda i drutvo.Osnovno u Weberovu uenju je postizanje maksimalne efikasnosti na temelju svrsishodne primjene naela idealnog tipa organizacije koju je nazvao birokratskom. Iako je birokratska organizacija prema Weberu veoma stara, ona dobiva na znaenju s uveanjem i sloenou administrativnih poslova, a nastaje u procesu odvajanja upravljanja od vlasnitva materijalnih sredstava uslijed ega se ljudi pretvaraju u plaene inovnike. Birokracija je vladavina pomou znanja, a predstavlja visoki stupanj podjele rada u kojoj svaki lan ima odgovarajui poloaj i tono utvrena prava i obveze. Osnovna je preokupacija svih pripadnika klasine teorije je nastojanje da se raspoloivim proizvodnim faktorima postigne maksimalna efikasnost proizvodnje i poslovanja. Oni svoju pozornost usmjeravaju k istraivanju naela podjele rada i koordinacije poslova, rukovoenja ljudima i raspona kontrole, sustava rukovoenja, kompleksne strukture poduzea njezinih osnovnih funkcija i sl.Osnovna slabost klasine teorije je jednostavnost jer zanemaruje sloenost ljudskog ponaanja i nove industrijske sredine pa time dolazi u poloaj da o njima donosi sudove samo na osnovi pretpostavki. Prvo, ona pretpostavlja da ljudi na radu nastoje zadovoljiti samo jednu vrstu potreba fizike potrebe. Drugo, ona pretpostavlja automatsko jedinstvo ciljeva svih lanova odreene organizacije, bez obzira na to to praksa organizacije neposredno istie brojne konflikte izmeu radnika i vlasnika te radnika i drugih skupina u poduzeu. I konano, pretpostavlja da ljudi nastoje racionalno maksimizirati svoju zaradu, premda je poznato da je zarada funkcija veeg broja faktora i da nije ovisna o racionalnom ponaanju pojedinaca.* NEOKLASINA TEORIJASnaan porast industrijske proizvodnje rezultirao je stvaranjem niza velikih poduzea s razvijenom organizacijom u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Poloaj radnika se pogorao. Rjeenje su pokuali dati neoklasiari (taj zaokret u teoriji organizacije izvrili su psiholozi i 7sociolozi koji nisu odbili veinu postavki klasine teorije, kroz teoriju ponaanja).E. Mayo zaeci neoklasicne teorije. Osnovna postavka neoklasiara organizacije izraava se time to se ponaanje radnika pri radu ne objanjava samo ekonomskim motivima, ve i odnosima koji vladaju u poduzeu, zatim uvjetima u kojima radnik radi, pa ak i emocijama kojima je radnik izloen.Eksperimenti su pokazali sljedee: radnik nije motiviran za rad samo zbog rada radnik ne djeluje kao izolirani pojedinac ve kao lan skupineIako su se pojavili prije svjetskog rata, najvee sljedbenike dobili su 1850-tih godina. Bavili se individualnom motivacijom, grupnim ponaanjem, neformalnim organizacijama, novog stila rukovoenja, rjeavanje konflikata, upotrebe moi, organizacijskih promjena i komunikacije.Ipak, treba naglasiti da neoklasina teorija organizacije sasvim ne odbacuje naela klasine teorije i njezine metode istraivanja , ve ih samo humanizira dajui im prihvatljiviju formu.* SUVREMENE TEORIJEIntenzivne pripreme za 2.svj.rat dovele su do daljnjih krupnih promjena:+ u veliini i opsegu poslovanja poduzea+ u irini asortimana proizvoda+ u primjeni visoke mehanizacije i automatizacije u proizvodnji i u upravljanju+ u sve veoj meusobnoj zavisnostiKarakteristike moderne organizacije:- istraivanje faktora koji utjeu na ponaanje radnika- predlae odreene promjene u organizacijskoj strukturi.Neke od izmjena koje su moderne teorije predloile radi prilagoavanja organizacije u rukovoenju: decentralizirana organizacija, skupno odluivanje, sudjelovanje radnika u upravljanju poduzeem.Uzadnjih se 20-tak godina u teoriji organizacije u razvijenim zemljama sve intenzivnije govori o sistematskom pristupu organizacije poduzea. U sistematskom pristupu poduzee se promatra kao kompleksan, dinamian, otvoren sustav, sastavljen od odreenog broja podsustava. U takvom poduzeu je potrebno uspostaviti ne samo vertikalne, ve i horizontalne komunikacije.Ubrzanim razvojem tehnika i tehnologije te njihove automatizacije i robotizacije nastaju nove i razvijaju se i kvalitetno unapreuju mnoge komponente sistemskog pristupa organizaciji kao to su:+ sve vea otvorenost organizacije prema okruenju+ meuzavisnost i meusobni odnosi dijelova te dijelova i cjeline + teorija odluivanja8+ informacijski podsustavi+ participacija u upravljanju+ projektno-matrini i timski nain organiziranja .* ORGANIZACIJA JAPANSKIH PODUZEASvojstva karakteristina za Japan koja imaju izvanredan utjecaj na organizaciju poduzea jesu:- racionalno uplitanje drave u gospodarski ivot zemlje i poduzee putem planskog usmjeravanja i uz pomo snanog bankarskog sustava, gospodarske komore i raznih udruivanja poslodavaca i radnika- uspostavljanje skladnih odnosa izmeu kapitala i rada unutar poduzea ali i na nacionalnoj razini zahvaljujui postojanju razliitih mjeovitih vijea, komisija ili odbora na svim razinama na kojima se usuglaavaju interesi- nesebino angairanje svih u cilju izvravanja radnih odnosno poslovnih zadataka koji vode napretku poduzea ili zemljeOrganizacijska teorija pojavila se sa znatnim zakanjenjem.Pukotine u organizaciji u Japanu: ustrojstvo menadmenta i upravljanje proizvodnjom.Specifinosti organizacije i upravljanja poduzeem u Japanu:+ specifinosti organizacijskog upravljanja, unutarnji odnosi, donoenje odluka konsenzusom (svi moraju biti za, a ne protiv- putem odbora ili timova)+ Toyota uvela kutiju u koju zaposlenici bacaju svoje ideje primjer kako sudjeluju radnici+ nama fluktuacije radnika (nema otkaza) niti nekvalificiranih radnika+ podjela rada je jasno i tono odreena+ sustav plaa donosi se kolektivnim ugovaranjem* NAJNOVIJE TENDENCIJE U RAZVOJU ORGANIZACIJSKE STRUKTUREPromjene u poduzeima nastaju uslijed snanog napretka i djelovanja unutarnjih imbenika (uvoenjem automatizacije proizvodnih i informatikih procesa, bolja struktura zaposlenih), promjene koje potiu vanjski imbenici unutar njega realiziraju svoje proizvode i usluge.T-OBLIK ORGANIZACIJE- doputa da se broj podreenih jednom rukovoditelju ne ograniava rasponom kontrole- oblikuje se plitka organizacija s manje organizacijskih razina (ubrzava poslovni proces, skrauje vrijeme izrade)9- velike fleksibilnost u ispitivanju i virtualnom oblikovanju vie organizacijskih varijabli- ovaj koncept organizacijske dobit e puniji smisao kada se u informatiki sustav poveu sva ona poduzea koja meusobno suraujuORGANIZACIJA PODUZEA U OBLIKU PELINJEG SAAOstvaruje se u dva mogua oblika:1. mala poduzea koja se povezuju radi meusobnog pomaganju u obavljanju poslova2. poduzea u kojima se organiziraju polusamostalne stanice odnosno organizacijske jedinice koje imaju relativno zaokruene poslovePARALELNI INENJERINGPredstavlja koncept organizacijskog povezivanja odnosno dijelova poduzea u cilju skraenja vremena, a time i smanjenja trokova proizvodnje.VITKA PROIZVODNJAPredstavlja vaan oblik budue organizacije poduzea. Temeljei se na pomnom praenju postojeih i procjeni moguih trendova, definira viziju budunosti.VIRTUALNA ORGANIZACIJANastavlja se na vitku organizaciju proizvodnje u kojoj veliku ulogu i snaan utjecaj na organizaciju proizvodnog procesa imaju kupci proizvoda; oni u ovom obliku organizacije postaju suproizvoai jer oni odreuju to e se proizvoditi i u kojoj koliini.FRAKTALNA TVORNICATo su, zapravo, samostalni dijelovi tvornice, odnosno proizvodno-poslovni pogoni koji imaju zaokruene programe. Iz toga proizlazi da se fraktalna organizacija ne moe uspostaviti u svakom poduzeu.3. IMBENICI OBLIKOVANJA ORGANIZACIJEOrganizacija poduzea nastaje kao rezultat procesa organiziranja, nije uvijek zadana, te proizlazi iz: - ciljeva i zadataka - raspoloivih unutarnjih uvjeta (imbenika)- vanjskih uvjeta u kojima e poduzee djelovati10Podjela imbenika:*UNUTARNJI IMBENICI *VANJSKI IMBENICIpoduzee upravlja njima oni upravljaju poduzeemmeusobni utjecaj i povezanost imbenici okoline organizacijeUnutarnji imbenici su: - ciljevi i strategije- tehnologija i zadaci- veliina poduzea- ljudski potencijal- ivotni ciklusi poduzea- proizvod- lokacijaCILJEVI I STRATEGIJASvaka organizacija mora imati ciljeve kojima tei i koje eli ostvariti. Ciljevi predstavljaju najvanije obiljeje svake organizacije, te se njima odreuje budunost poduzea. Ciljevi znae eljeno stanje u organizaciji. Pri odreivanju ciljeva potrebno je odrediti hijerarhiju ciljeva. Glavni cilj organizacije esto se naziva misija. Misija ili svrha je razlog postojanja i djelovanja poduzea. Jedno od najvanijih obiljeja ciljeva je mjerljivost ciljeva.Mjerljivi ciljevi su nedvosmisleni, precizni i jasni.Ciljevima se definira ono to poduzee eli postii pa se i strategija mora bazirati na ciljevima poduzea, dok se organizacijska struktura poduzea temelji na strategiji i ciljevima poduzea.Za razliku od ciljeva, kojima se definira to organizacija eli postii, strategija odgovara na pitanje kako e organizacija postii zacrtane ciljeve. Strategija je plan za meusobnu interakciju poduzea s konkurentskom okolinom radi postizanja organizacijskih ciljeva. Strategija ukljuuje izbor prikladnog naina za postizanje ciljeva. Kao to poduzee ima vie ciljeva, tako isto koristi i razliite strategije za ostvarivanje tih ciljeva. Odreena struktura koja se primjenjuje u poduzeu rezultat je i odgovarajue strategije poduzea- struktura slijedi strategiju.ZADACI I TEHNOLOGIJAJasno formulirani ciljevi poduzea pretpostavka su za definiranje zadataka poduzea. Definiranjem zadatakapoduzea podrazumijeva se odreivanje: nositelji zadataka, vrijeme potrebno za izvrenje zadatka i trokovi izvrenja. Ciljevi predstavljaju eljeno stanje, tj. stanje kojem poduzee tei, a zadaci omoguavaju da se to eljeno stanje ostvari. Izvravanjem zadataka poduzea realiziraju se ujedno i ciljevi poduzea. Zadatak predstavlja dodijeljeni posao ili dio posla koji treba izvriti. 11Organizacijski zadaci se klasificiraju u tri kategorije: 1. zadaci vezani za rad s ljudima, 2. zadaci vezani za rad sa stvarima i3. zadaci vezani za rad s informacijama. Ciljevi i zadaci poduzea meusobno su uvjetovane kategorije, tj. utjeu jedni na druge, ali isto tako i na organizacijsku strukturu, kao to i organizacijska struktura utjee na njih.Zadaci poduzea, kako ukupan, tako isto i poseban, kao i pojedinaan zadatak, ostvaruju se razliitim tehnologijama. Tehnologija je veoma vaan imbenik oblikovanja organizacijske strukture poduzea. Tehnologija kao pojam ukljuuje i strojeve i radne odnosno proizvodne postupke. Iako, u pravilu, kada govorimo o tehnologiji mislimo na proizvodnu tehnologiju (standardizirani outputi, roba se proizvodi za kasniju upotrebu, tehnike jezgra odvojiva od kupca, opipljivi outputi, kapitalno intenzivna), treba rei da je mogue govoriti i o uslunoj tehnologiji (outputi orijentirani prema kupcu, istodobna proizvodnja i potronja, sudjelovanje kupaca, neopipljivi outputi, radno intenzivna). Tehnologija na organizaciju djeluje na tri naina:1. Determinira ljudske inpute i ukupne kadrovske potrebe i strukturu kadrova, 2. Determinira globalne karakteristike organizacijske strukture, postupaka i procesa3. ona je neposredna determinanta individualnog i skupnog zadatka, ime indirektno utjee i na socijalnu strukturu i norme unutar organizacije.Obino poduzea imaju razliitu tehnologiju, a utjecaj tehnologije na oblikovanje organizacije odreuje se na temelju kljune tehnologije, tj. one koja je namijenjena proizvodnji glavnog proizvoda odnosno usluge poduzea.VELIINA PODUZEAParametri veliine poduzea:- broj zaposlenih radnika- veliina ostvarenog ukupnog prihoda- vrijednost osnovnih sredstava- udio poduzea na tritu ponude odreenih proizvoda odnosno usluga- veliina ostvarenog profita.Broj zaposlenih ovisi o:- dubini podjele rada- broju organizacijskih razina- broju i strukturi organizacijskih jedinica - veem ili manjem stupanju specijalizacije- broju radnih mjesta12- tipu i nainu organizacijskih radnih mjesta.Razlike izmeu velikog i malog poduzea:VELIKO PODUZEE MALO PODUZEEEkonomija obujma Proizvodnja u malim koliinamaGlobalna orijentacija Regionalna orijentacijaMehanika struktura Organska strukturaKruta neelastina organizacija Fleksibilna org. strukturaVisoka i duboka organizacija Niska organizacijaSloena organizacija Jednostavna org. strukturaTimski rad, profesionalniVelika uloga poduzetnikaspecijalisti i manageriS obzirom na razliitu veliinu pojedinih poduzea razlikovat e se i njihove organizacijske strukture u pogledu:- formalizacije- misli se na propisane uloge, postupke i procedure kao i pisanu dokumentacijukojom se ureuje ponaanje u organizaciji- centralizacije- misli se na nie hijerarhijske razine u organizaciji na kojima se donose odluke- sloenosti- podrazumijeva vertikalnu (broj organizacijskih razina u hijerarhijskoj strukturi poduzea) i horizontalnu sloenost (broj formiranih organizacijskih jedinica na pojedinim organizacijskim razinama u organizacijskoj strukturi poduzeaKarakteristike velikih i malih organizacija s obzirom na formalizaciju, decentralizaciju i sloenost:VELIKO PODUZEE MALO PODUZEEOrganizacija je u veoj mjeriOrganizacija je u manjoj mjeriformalizirana formaliziranaDecentralizirana organizacija Centralizirana organizacijaVertikalna sloenost Vertikalna jednostavnostHorizontalna sloenost Horizontalna jednostavnostDa se uskladi jaz izmeu velikih i malih poduzeaLJUDSKI POTENCIJAL (KADROVI)Kadrovi, odnosno zaposleni u poduzeu znaajan su imbenik u organizaciji. Ljudski potencijali utjeu na oblikovanje organizacijske 13strukture poduzea, u prvom redu svojim znanjem i sposobnou, putem stavova, potreba i vrijednosti.IVOTNI CIKLUS PODUZEAPoduzee, ba kao i ljudi, u svom rastu i razvoju prolaze kroz razliite faze koje ine ivotni ciklus organizacije.Postoje etiri tipine kroz koje prolazi svako poduzee u svom razvoju, odnosno u svom ivotnom ciklusu, a to su:1. poduzetnika faza ili faza izgradnje poduzea2. faza kolektivnog duha ili faza rasta3. faza formalizacije4. faza elaboracije ili faza usavravanjaPROIZVODProizvod koji poduzee proizvodi, odnosno usluga koju prua, takoer je vaan imbenik organizacije. O vrsti proizvoda odnosno usluga ovisi izbor modela globalne organizacijske strukture poduzea, ali i organizacija pojedinih elemenata organizacijske strukture. O razliitosti, kao i koliini proizvoda koje poduzee proizvodi, nainu proizvodnje, namjeni proizvoda i tome slino ovisi izbor koncepcije organizacije, ne samo poduzea u cjelini nego i pojedinih njegovih funkcija, npr. Proizvodnje, nabave ili prodaje.LOKACIJALokacija poduzea, za razliku od svih nabrojanih unutarnjih imbenika organizacije, predstavlja relativno stabilnu veliinu. I dok se svi ostali imbenici mogu mijenjati, s lokacijom je to rjei sluaj. Na organizaciju poduzea viestruko utjeu i mikrolokacija (izbor mikrolokacije poduzea ovisit e o blizini nabavnog i/ili prodajnog trita, izvorima energije i kadrovima, kao i o postojanju ili nepostojanju dobrih transportnih veza) i makrolokacija poduzea(dobar ili lo izbor makrolokacije poduzea trajno e se reflektirat na koncepciju organizacije najveeg broja poslovnih funkcija u poduzeu).Vanjski imbeniciTakvi su da na njih poduzee moe samo u manjoj mjeri utjecati, ali im se zato mora prilagoavati ako eli opstanak i razvoj. Vanjski imbenici se jo nazivaju i imbenici okoline organizacije. Okolina je dio okruenja poduzea koji se sastoji od institucije i snage koje utjeu na poduzee.Najutjecajniji imbenici okoline organizacije su:- institucijski uvjeti- integracijski procesi- trite14- razvoj znanosti i tehnikeINSTITUCIJSKI UVJETIInstitucionalnim uvjetima razumijevamo ono to se jo naziva drutveno-kulturno-politiki i pravni imbenici, odnosno to su mjere privrednog sustava i ekonomske politike te zakonski i drugi propisi kojima se regulira poslovanje poduzea.INTEGRACIJSKI PROCESIIntegracijski procesi jedan su od onih vanjskih imbenika organizacije na koji pojedino poduzee moe, u odreenoj mjeri, utjecati ako je i ono samo jedan od subjekata koji se integrira s drugim poduzeima, bilo da im se pripaja ili se fuzioniraju. Moglo bi se rei da integracijski procesi, kao imbenik organizacije, u svakom sluaju izazivaju promjene u organizaciji poduzea, s tom razlikom to u nekim sluajevima poduzee, koje pristupa integraciji, moe upravljati promjenama, a u drugom se sluaju poduzee, koje je ostalo izvan integracijskog procesa, mora prilagoavati promjenama. Osim vrstih oblika integracije, kao to su fuzije i pripajanja poduzea, u suvremenim uvjetima poslovanja poduzea sve vie ulaze u partnerske odnose i strateke alijanse te druge razliite oblike suradnje, vie ili manje formalizirane, to takoer utjee na promjene u njihovoj organizaciji.TRITETrite se kao imbenik organizacije, s aspekta pojedinog poduzea, javlja u dvostrukoj ulozi, kao trite nabave i trite prodaje. Sa stajalita trita kojemu su proizvodi poduzea namijenjeni, trita mogu biti: lokalna, regionalna, dravna i meunarodna.Elementi trita kao imbenika organizacije su:- kupci- konkurencija- dobavljai- radna snagaRAZVOJ ZNANOSTI I TEHNOLOGIJETime podrazumijevamo sva nova dostignua i spoznaje u u znanosti, tehnici i tehnologiji koja poduzee prije ili kasnije mora akceptirati ili e ga u protivnom konkurencija zbog nekonkurentnosti njegovih proizvoda vrlo brzo eliminirati s trita. 154. OBLIKOVANJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURESvaka organizacija pa tako i poduzee ima neku svoju odreenu strukturu odnosno sastav, tj. neki svoj sustav unutarnjih veza i odnosa.Vanost strukture za poduzee jednaka je vanosti anatomije za ljudski ili neki drugi ivi organizam pa se ona esto naziva i anatomijom organizacije odnosno anatomijom poduzea. Organizacijska struktura predstavlja grau/sastav poduzea, kao i sastav dijelova koji ine to poduzee. To je ujedno i najvaniji element organizacije. Organizacijska struktura poduzea ne predstavlja statian ve dinamian element organizacije, jer se dogaaju stalne promjene pa se i organizacijska struktura poduzea mijenja u zavisnosti od utjecajnih imbenika organizacije, koji izazivaju potrebu za promjenama u organizacijskoj strukturi poduzea. Organizacijska struktura poduzea slijedi ciljeve poduzea, a oni proizlaze iz strategije razvoja poduzea. Vaan utjecaj na nju imaju unutarnji i vanjski imbenici.Organizacijska struktura je proces koja znai umjetno zaustavljanje tog procesa, snimka u odreenom trenutku, odraz procesa u slici strukturne sheme.Vanost odnosno uloga organizacijske strukture toliko je velika za poduzee da se esto pogreno izjednaava s organizacijom, meutim organizacija je iri pojam od organizacijske strukture.Organizacija obuhvaa(Bubble, 1993, 119):- organizacijsku strukturu- sustav upravljanja- ekonomske odnose izmeu organizacijskih jedinicaOrganizacijska struktura je sveukupnost veza i odnosa izmeu svih inilaca proizvodnje, kao i sveukupnost veza i odnosa unutar svakog pojedinog inioca proizvodnje odnosno poslovanja. Novak Organizacijska struktura predstavlja nain dekompozicije sveukupnih zadataka poduzea na pojedinane zadatke i uspostavljanje koordinacije izmeu ovih posljednjih radi izvrenja ukupnih zadataka poduzea. GolbraithOrganizacijska struktura je sveukupnost naina na koje je podijeljen rad odreene organizacije. Mazberg* ELEMENTI ORGANIZACIJSKE STRUKTUREIz razliitog poimanja odnosno definiranja organizacijske strukture poduzea proizlaze i razliiti elementi koji ine strukturu.Organizacijska struktura poduzea ima slijedee elemente:161. Operativni dio, koji ine svi izvrni radnici2. Strateki dio, koji ini vrhovno rukovodstvo, odnosno Top Management3. Srednji dio, koji ine manageri srednje razine, tzv. Middle Management4. Tehnostruktura, koju ine strunjaci s velikim stvarnim autoritetom, s obzirom na njihovu visoku profesionalnu razinu, tj. razinu znanja, mada se nalazi izvan formalne organizacijske strukture5. tabni dio, koji ima zadatak da pomae linijskom managementuSvaki od elemenata organizacijske strukture sadri sljedee podelemente:a) Organizacija materijalnih imbenika, kao element organizacijske strukture, obuhvaa organizaciju materijalnih inputa (sirovina i materijala) kao i organizaciju opreme (kapitalnih dobara)b) Organizacija ljudskog imbenika, obuhvaa sve probleme vezane za organizaciju ljudi, odabir i popunjavanje radnih mjesta te integraciju i socijalizaciju ljudi u radnoj sredinic) Ralanjivanje zadataka obuhvaa podjelu ukupnog zadatka poduzeu na posebne i pojedinane zadatked) Organizacija upravljanja i managementa obuhvaa problematiku organizaciju upravljanja i organizacije managementa kao i ostalih meusobnih odnosae) Organizacija vremenskog redoslijeda poslova obuhvaa istraivanje vremenske usklaenosti svih initelja proizvodnje i itavog tijeka proizvodnje i poslovanja.Poduzee moe poslovati:a) Efikasno- radimo prave stvari na pravi nainb) Efektivno- kada radimo prave stvari (uinkovitost)Elementi organizacijske strukture prema ujagu, ehanoviu i Cinguli:a) Organizacijska sredstva za proizvodnju i racionalno ureenje prostora- struktura i koritenje opreme; njeno prilagoavanje izvrenju proizvodnih zadataka; racionalno koritenje i izgradnja poslovnog prostorab) Organizacija ljudskog potencijala- sastav kolektiva; uvjeti rada i ivota poduzea te problemi kadrova koji proizlaze iz njih (frustracija, fluktuacija- kretanje; prati koliko je bilo ulaza i izlaza iz kadrova; izbor, naobrazba, motiv)c) Organizacija unutarnjih odnosa- bavi se problematikom organizacijskog upravljanja i organizacijskog rukovoenjad) Ralanjivanje ukupnih zadataka- utvrivanje organizacijske jedinice/mjesta na kojima se obavljaju posebni i pojedinani 17zadaci; uspostavljanje organizacijskih funkcija i organizacijskih radnih mjestae) Utvrivanje vremenskog redoslijeda poslova- osigurava uredno izvravanje poslova u skladu s tokom rada u poduzeuZnanje radnika= intelektualni kapital!Tei se minimalnoj fluktuaciji i unutar poduzea.* OBLIKOVANJE (IZGRADNJA) ORGANIZACIJSKE STRUKTUREOblikovanje ili dizajniranje organizacije poduzea, odnosno izbor odgovarajue vrste organizacijske strukture poduzea, predstavlja jednu od najvanijih odluka u poduzeu; u protivnom e strukturu koja ne odgovara situaciji u kojoj se organizacija nalazi usporiti ili zakoiti sposobnosti upravljakog sustava.Organizacijska struktura nastaje kao rezultat organizacijske izgradnje, a organizacijska izgradnja proces je kojim se uspostavlja nova organizacijska struktura, ako se radi o novoosnovanom poduzeu, odnosno, to je proces zamjene i usavravanja postojee organizacijske strukture, ako se radi o poduzeu koji postoji otprije.Istraivanja pokazuju da ne postoje organizacijske strukture koje odgovaraju svim problemima u poduzeu.Prema klasinoj teoriji organizacija bi trebala biti organizirana odozgo prema dolje, tj. po tzv. top down sustavu. Zbog toga bi management trebalo najprije izabrati globalne organizacijske jedinice (sektore, slube ili odjele), a tek na kraju dizajnirati specifine zadatke. Naini strukturiranja organizacije su:a) Oblikovanje organizacijske strukture poduzea odozdo prema gore, tj. po tzv. basis-upward sustavub) Kombinirani pristup koji podrazumijeva istovremeno strukturiranje organizacije poduzea odozdo prema dolje i odozdo prema gore, tzv. bipolarna strategijac) strategija klina koja podrazumijeva da promjene u organizaciji zapoinju sa srednjih razina managementad) strategija veeg broja nukleusa koja podrazumijeva da se organizacijske promjene u poduzeu zapoinju istovremeno i na razliitim razinama i u razliitim dijelovima poduzea.Jedan od problema s kojim se suoava svaki projektant organizacije poduzea postizanje je ravnotee izmeu stabilnosti i fleksibilnost organizacije odnosno organizacijske strukture poduzea. Dok stabilnost strukture omoguava, s jedne strane, specijalizaciju i racionalizaciju poslovanja te sniavanje trokova, dotle fleksibilnost omoguava brzo prilagoavanje organizacije promjenama okoline.Ono to je najvanije kod izgradnje organizacijske strukture jest to da se izgradi kvalitetna organizacijska strukture. Kvalitetna organizacijska struktura mora osigurati:18- Ostvarivanje ciljeva organizacije- Optimalnu podjelu rada u organizacije, posebno onih zadataka koji se dodjeljuju managerima- Punu panju kljunim funkcijama u organizaciji- Efikasnu uporabu svih raspoloivih resursa u poduzeu- Fleksibilnost organizacije- Jasno alociranje odgovornosti- Racionalnu uporabu kvalifikacija, iskustava i specijalistikih znanja- Zaposleni moraju raditi u efikasnim timovima- Mora se zasnivati na adekvatnom sustavu informacija i komunikacijaPostupak oblikovanja organizacijske strukture sastoji se od tri osnovna zadatka(Bubble,1993):1) Ralanjivanje ukupnog zadatka poduzea- klasine teorije organizacijski zadatak poduzea promatra kao centralni problem organizacije pa stoga i tretira kao polaznu toku svakog nastajanja organiziranja. Iz te teorije je poznato sljedeih par ralanjivanja ukupnog zadatka poduzea: prema izvrenju- ukupni zadatak se ralanjuje prema vrstama radnog procesa (npr. naruivanje, preuzimanje, skladitenje, rezanje, piljenje) prema objektu- polazi od injenice da se procesi izvrenja proteu na objekt (ulazni objekt, izlani objekt, sredstva za proizvodnju, dijelovi poduzea, osobe) prema rangu- svaki djelomini zadatak ima razliiti rang prema fazama- planiranje, ostvarenje i kontrola/nadzor prema svrsi- svako poduzee ima primarne i sekundarne zadatke2) Oblikovanja organizacijskih jedinica jednodimenzionalni oblici: na istoj hijerarhijskoj razini primjenjuje se jedan princip grupiranja poslovamultidimenzionalna forma organizacijske jedinice: kombiniramo razliite vrste organizacijske strukture (matrini i tenzorni oblici)3) Uspostavljanja mehanizma koordinacijeIzvravanje ukupnih zadataka poduzea zahtijeva kombinaciju u izvravanju pojedinih zadataka na svim razinama hijerarhije njegove ralane odnosno sinteze. Mehanizmi koordinacije se koriste u svrhu povezivanja organizacijskih jedinica u jedinstvenu cjelinu uspostavom kojih se oblikuje organizacijska struktura. Najpoznatije su: hijerarhija, pravilo, programi i procedure, sloboda odluivanja dirigiranja planiranjem, te smanjenje raspona kontrole.19Da bi se poveala propusna mo ovih mehanizama, potrebno je: ulagati u vertikalni informatiki sustav i razvijati federalne odnose komuniciranja; direktni kontakt.* FORMALNA I NEFORMALNA ORGANIZACIJAU procesu organizacijske izgradnje uspostavlja se formalna organizacijske struktura. Formalna organizacijska struktura javlja se kao rezultat procesa organizacijske izgradnje. Formalna organizacijska struktura unaprijed je utvren raspored poslova i sustav meusobnih veza u odreenoj organizaciji. Dakle, formalna organizacijska struktura je ona koja je propisana i slubeno utvrena.Formalna organizacijska struktura se prikazuje grafikonima kompanije s pozicije opisa poslova i ciljeva.Za razliku od formalne organizacijske strukture u svakom poduzeu djeluje i stvarna (objektivno postojea) organizacijska struktura. Stvarna struktura nastaje spontano u procesu funkcioniranja formalne organizacijske strukture poduzea. U trenutku uspostavljanja (izgradnje) organizacijske strukture poduzea stvarna organizacijska struktura odgovara formalnoj. Meutim, s vremenom funkcioniranjem organizacije dolazi do raskoraka izmeu tih dviju organizacijskih struktura. Taj raskorak je to vei to je vei vremenski razmak od uspostavljanja nove formalne organizacije do sadanjeg trenutka. Cilj je pribliiti formalnu stvarnoj organizacijskoj strukturi.Odnos formalne i stvarne organizacijske strukture nakon dueg vremena od uspostavljanja formalne organizacijske struktureodnos formalne i stvarne organizacijske strukture u trenutkuuspostavljanja formalne organizacijske struktureodnos formalne i stvarne organizacijske strukture nakon izvjesnog vremena od uspostavljanja formalne organizacijske struktureNeformalna se organizacija vezuje za ljude i njihovo djelovanje u organizaciji. Neformalna organizacijska struktura je skup relativno trajnih odnosa meu ljudima u organizaciji koji su se razvili tijekom njihova zajednikog rada, a djeluju na formalne ciljeve organizacije. Neformalna organizacija izjednaava se sa stvarnom organizacijom svaka neformalna organizacija ujedno je i stvarna organizacija, mada svaka stvarna organizacija ne mora biti neformalna. Pojam neformalne organizacije obino se vezuje za djelovanje neformalnih skupina u 20poduzeu pa se, nerijetko, neformalna organizacija vezuje a priori (pogreno) shvaa negativno, to ne mora biti tono. Neformalna organizacija moe biti usmjerena na ostvarivanje ciljeva organizacije, ali isto tako i na ostvarivanje nekih uih, parcijalnih interesa odreenih neformalnih skupina u organizaciji. Neformalna je organizacija je spontano formirana skupina ljudi koji zajedniki djeluju radi nekih identinih ciljeva. Unutar svake formalne organizacije postoji sloeno tkivo neformalnih skupina koje su bolje ili slabije meusobno povezane. Neformalne skupine se, s obzirom na motive formiranja, dijele na dva osnovna tipa:1. interesne skupine- one koje nastaju kao rezultat prirode posla koji obavljaju lanovi skupine2. prijateljske skupine- rezultat zajednikog druenja lanova organizacije izvan poduzeaNeformalna organizacija moe biti veoma utjecajna, pa ak i toliko da dominira formalnom organizacijom. I neformalna organizacija, ba kao i formalna, ima hijerarhiju, svoje voe i ciljeve. Za razliku od formalne organizacije, koja je namjerna, promiljena i svjesna kreacija, neformalna je organizacija spontana. Kritine aktivnosti neformalne organizacije su:- ponaanje managementa- odnosi u skupini- odnosi izmeu skupina- neformalni raspored rada- komunikacija- utjecaj uzora.* SLOENOST, FORMALIZACIJA I CENTRALIZACIJA U ORGANIZACIJIOrganizacijsku struktura svakog poduzea, tj. svake organizacije odreuju tri kljune dimenzije organizacije:1) Sloenost podrazumijeva se razina horizontalne i vertikalne diferencijacije u organizaciji. Horizontalna diferencijacija predstavlja podjelu zadataka u organizaciji, na razliite podzadatke na istoj organizacijskoj razini, tj. podjelu zadataka po irini organizacije. Horizontalna diferencijacija moe biti ua ili ira, u zavisnosti od toga je li formiran manji ili vei broj organizacijskih jedinica na istoj organizacijskoj jedinici. to je horizontalna diferencijacija vea, to je i organizacija sloenija i obrnuto, to je horizontalna diferencijacija manja, to je i sloenost organizacije manja. Vertikalna diferencijacija predstavlja podjelu organizacije po dubini, tj. po razinama managementa, od top managementa do najnie razine managementa, za razliku od plitke organizacije koja ima znatno manji broj managementa. Naravno da je dublja organizacija i 21sloenija, za razliku od plie koju e biti puno lake i jednostavnije organizirati. 2) Formalizacija podrazumijeva se stupanj propisivanja organizacije, odnosno razine standarda, pravila i procedura kojima je odreeno funkcioniranje organizacije kao i ponaanje lanova organizacije. Stupanj formalizacije u najuoj je svezi sa sloenou organizacije pa su sloene organizacije u znatnoj mjeri i formalizirane, za razliku od manje sloenih organizacija koje e biti u manjoj mjeri formalizirane. Formalizacija organizacije u uskoj je svezi s imbenicima organizacije, a posebno s veliinom kao imbenikom organizacije. Formalizirane organizacije u manjoj su mjeri fleksibilne i sporo odgovaraju na izazove okoline, za razliku od neformalnih organizacija koje su fleksibilne i dobro reagiraju na izazove okoline. to je vei stupanj formalizacije u organizaciji, to je u manjoj mjeri prisutno usmeno komuniciranje i usmeno dodjeljivanje zadataka izvriteljima, za razliku od organizacije s niskim stupnjem formalizacije, kod koje e dominirati usmeno komuniciranje kao i usmeno dodjeljivanje zadataka izvriteljima. Teko bi bilo zamisliti uspjeh nekih poznatih kompanija (McDonald`s, DHL, UPS) koje svoje liderske pozicije u djelatnostima i poslovima kojima se bave upravo zahvaljuju i visokom stupnju formalizacije svoje organizacije. Naravno da bismo dobili potpuno suprotan uinak kada bismo visok stupanj organizacije implementirali u inovativne, kreativne i visokoorganske organizacije koje se temelje na znanju svojih lanova i u kojima su fleksibilnost i inovativnost uvjeti opstanka tih organizacija.3) Centralizacija podrazumijeva gdje se odluke donose. Premda pojmovi centralizacija i decentralizacija imaju razliita znaenja, ovdje pod tim pojmovima podrazumijevamo mjesta odnosno razine odluivanja u poduzeu. O centralizaciji odluivanja u poduzeu govorimo u onom sluaju kada glavna uprava donosi sve najvanije odluke, dok kaemo da su decentralizirana mnoga poduzea u kojima je odluivanje distribuirano na nie organizacijske razine. Meutim, da bismo ocijenili domet decentralizacije u odluivanju, potrebno je znati i sljedee:- Koliki je broj odluka koje se donose na niim razinama pa, ako je taj broj odluka vei, onda je organizacija u veoj mjeri i decentralizirana- Koja je vanost odluka koje se donose na niim razinama pa, ako su to vane odluke, onda je organizacija u znatnoj mjeri decentralizirana i obrnuto, ako je rije o marginalnim pitanjima, onda se radi o visokom stupnju centralizacije odluivanja- Koliki je utjecaj odluka koje se donose na niim razinama pa, ako je taj utjecaj mali ili gotovo nikakav, onda govorimo o centraliziranom odluivanju i obrnuto, ako je taj utjecaj znatan, onda govorimo o decentraliziranom odluivanju22- Koliko se esto provjeravaju subordinirane razine od strane vieg rukovodstva, ako su te kontrole este i stalne, onda ne moe biti rije o decentraliziranom odluivanju i obrnuto, ako su one samo povremene i rijetke, onda se zaista s pravom moe govoriti o decentraliziranom odluivanju.Najvanije prednosti decentralizacije bile bi:a) Ona je neophodna mjera organizacije ekstremno velikih organizacija koje ne mogu biti upravljane centralnob) Daje autoritet odluivanja upravo onim razinama u organizaciji koje su najbolje upoznate sa situacijom i koje zbog toga i najvie znaju o njojc) Stimuliranje inicijative i identifikacija s organizacijomd) Pomo u obuavanju mladih managera izlaui ih donoenju vanih odluka u njihovoj karijeri, ime se poveava broj potencijalnih kandidata za najvia managerska mjesta u poduzeu.* VRSTE ORGANIZACIJSKIH STRUKTURATradicionalne (klasine) vrste organizacijskih struktura:1) Funkcionalna2) Divizionalnaa) Predmetna (proizvodna)b) Teritorijalna (geografska)c) Organizacijska struktura orijentirana potroaima (kupcima)3) Projektna4) Matrina5) TenzorskaFUNKCIONALNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURATakva je vrsta organizacijske strukture kod koje se podjela rada u poduzeu te grupiranje i povezivanje poslova, kao i formiranje organizacijskih jedinica, obavlja prema odgovarajuim poslovnim funkcijama u poduzeu. U svakoj tako formiranoj funkcijskoj organizacijskoj jedinici objedinjeno je obavljanje srodnih ili slinih poslova kao to su: poslovi istraivanja i studija proizvoda, razvojni 23poslovi, kadrovski, nabavni, proizvodni i prodajni poslovi, te financijsko-raunovodstveni poslovi. Funkcijska organizacijska struktura najrasprostranjeniji je i najee uporabljavani oblik organizacijske strukture poduzea. Poduzee obino zapoinje svoj ivot funkcijskom strukturom. Sa stajalita broja funkcijskih organizacijskih jedinica moe se govoriti o tri temeljna oblika funkcijske organizacijske strukture:1) Poetni oblik organizacijske strukture - karakterizira ga injenica da je broj formiranih funkcijskih organizacijskih jedinica u poduzeu manji od broja poslovnih funkcija. Dakle, taj broj se moe kretati u rasponu od minimalno jedne organizacijske jedinice pa do est, ako prihvatimo da svako poduzee objedinjava obavljanje poslova sedam poslovnih funkcija.a) b) c) 2) Standardni oblik funkcijske strukture poduzea karakterizira ga injenica da je u njemu broj formiranih funkcijskih organizacijskih jedinica jednak broju poslovnih funkcija. To znai da se za obavljanje poslova svake poslovne funkcije organizira posebna organizacijska jedinica.3) Razvijeni oblik funkcijske strukture karakterizira ga injenica da je u njemu broj formiranih funkcijskih organizacijskih jedinica vei od broja poslovnih funkcija. Drugim rijeima, to znai da je za obavljanje poslova neke ili nekih poslovnih funkcija na prvoj razini podjele i grupiranja zadataka, formiran vei broj funkcijskih organizacijskih jedinica.PROIZVODNJA PRODAJA24DIREKTOR PODUZEAPROIZVODNJADIREKTOR PODUZEAPROIZVODNJA OSTALE POSLOVNE FUNKCIJEDIREKTOR PODUZEAKOMERCIJ-ALAPROIZV-ODNJAFINANCIJE I RAUNOV-ODSTVOOSTALI STRU-NI POSLOVIDIREKTOR PODUZEAKOMERCIJA-LAISTRAIVA-NJA I STUDIJ PROIZVODANABAVA KADROVI PROIZVOD-NJAPRODAJA FINANCIJE I RAUNOVO-DSTVODIREKTOR PODUZEAISTRAIVA-NJA I STUDIJ PROIZVODARAZVOJ NABAVA PRIPREMA PROIZVOD-NJEPROIZVODNI POGONIODRAVA-NJE I ENERGETIKAKADROVI DOMAA PRODAJAIZVOZ FINANCIJE I RAUNOVO-DSTVOFunkcijska organizacijska struktura je pogodna za poduzea koja posluju u uvjetima stabilne okoline jer ne zahtijeva brze reakcije poduzea.Prednosti funkcionalne organizacijske strukture:- Visok stupanj specijalizacije- Struno voenje i jedinstvena koordinacija poslova iste funkcije- Primjena jednoobraznih metoda i postupaka- Racionalna uporaba prostora i opreme- Niski reijski trokovi- Fleksibilnost komponiranja strukture i sl.Nedostaci funkcionalne organizacijske strukture:- Sporo ulaganje i prilagoavanje promjenama u poslu i okolini- Rascjepkanost poslova i oteanost njihove koordinacije- Odsutnost suradnje i timskog rada funkcijskih managera- Sporo i neadekvatno donoenje odluka- Razvuenost linija koordinacije i komunikacije- Odsutnost odgovornosti funkcijskih managera za krajnji poslovni rezultat organizacije- Neprikladnost za izgradnju funkcijskih managera ireg formata.DIVIZIONALNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURATakva je vrsta organizacijske strukture kod koje se podjela rada u poduzeu kao i grupiranje i povezivanje srodnih ili slinih poslova te formiranje niih organizacijskih jedinica obavlja prema proizvodima, geografskom podruju ili kategorijama kupaca.Javlja se kao posljedica rasta i razvoja poduzea koja su ekspanzijom na nova trita, kao i usmjeravanjem na odreene kategorije kupaca, nuno bila primorana mijenjati svoju staru, tradiocionalnu funkcijsku organizacijsku strukturu novim oblicima i modelima organizacije.To je naknadna ili idua organizacijska struktura; poduzea je primjenjuju kad im funkcionalna postane pretijesna.Upravljaki vrh poduzea odreuje osnovnu strategiju poduzea u cjelini i svake njegove divizije organizacijske strukture posebno kao i koordinaciju izmeu divizija organizacijske strukture.Pozitivno: - Svaka divizija je federalno decentralizirana jedinica (sloboda odluivanja) i ima odgovorni management za njezino poslovanje- Omoguuje velikom broju managera da preuzmu odgovornost managementa vrlo rano u svojoj karijeriNegativno:- Paralelno obavljaju poslove pojedinih poslovnih funkcija na svim divizionalnim jedinicama pa ak i one poslove koje bi bio najracionalnije prenijeti na razinu poduzea.25Stoga se moe govoriti o tri osnovna oblika odnosno podvrste divizijske podjele poduzea, i to:a) Podjela prema proizvodimab) Podjela prema teritorijuc) Podjela prema korisnicima/potroaimaIz tih osnovnih oblika divizijske podjele poduzea proizlaze i tri osnovne vrste divizijske organizacijske strukture kao to su: a) Predmetna organizacijska struktura vrsta organizacijske strukture poduzea kod koje se podjela rada u poduzeu te grupiranje srodnih i slinih poslova kao i formiranje niih organizacijskih jedinica obavljaju prema proizvodima ili uslugama.Predmetna organizacijska struktura primijenit e se, u pravilu, u velikim poduzeima sa irokim i raznovrsnim asortimanom proizvoda, iji se proizvodi proizvode na razliitim proizvodnim linijama, po razliitim tehnologijama i koji su namijenjeni razliitim kupcima ili su im tehnika i tehnologija prodaje razliiti. Moe se rei da predmetna organizacijska struktura omoguuje poduzeima da najveu panju posvete proizvodima.Prednosti: - Vea mogunost odgovaranja na zahtjeve trita- Svi poslovi pod kontrolom jednog managera- Posveuje se maksimalnu panju jednom proizvoduNedostaci:- Poveanje trokova- Paralelno obavljanje poslova pojedinih funkcija- Tendencija slabljenja centralnih slubi, a jaanje divizijskih jedinica u - oteanoj kontroli divizijskih jedinica.PRIMJER MODELA PREDMETNE (PROIZVODNE) ORGANIZACIJSKE STRUKTURE PODUZEA26DIREKTOR PODUZEAPROIZVODNJA PROIZVODA"A" PROIZVODNJA PROIZVODA "B" PROIZVODNJA PROIZVODA "C"KADROVI ISTRAIVANJE I RAZVOJPROIZVODNJA NABAVAFINANCIJE I RAUNOVODS-TVOPRODAJAISTRAIVANJE I RAZVOJNABAVAPRODAJAKADROVIPROIZVODNJAFINANCIJE IRAUNOVODS-TVONABAVAISTRAIVANJE I RAZVOJPRODAJA FINANCIJE I RAUNOVODS-TVOPROIZVODNJAKADROVIDIREKTOR PODUZEAPROIZVODNJA PROIZVODA "B"TABNE SLUBEISTRAIVANJE I RAZVOJFINANCIRANJEMARKETINGPLANIRANJEKADROVIPRAVNI POSLOVIb) Teritorijalna organizacijska struktura vrsta organizacijske strukture kod koje se podjela rada u poduzeu te grupiranje i povezivanje srodnih ili slinih poslova i osnivanje niih organizacijskih jedinica obavlja prema geografskim podrujima ili teritoriju. Teritorijalna organizacijska struktura primjenjuje se, u pravilu, kada poduzee djeluje na veem geografskom podruju, a posebno ako se radi o internacionalnoj aktivnosti poduzea. Primijeniti se moe i u sluaju ako pojedine istovrsne proizvodnje dislociramo izvan sjedita matinog poduzea, te tamo gdje priroda procesa poslovanja to zahtijeva (kao to e biti sluaj u poljoprivredi, prometu, umarstvu, trgovini, bankarstvu, hotelijerstvu, ugostiteljstvu,)Pozitivno:- Sputanje odgovornosti na niu razinu- Lokalno trite sa svojim problemima u sreditu pozornostiNegativno:- Potreban vei broj sposobnih generalnih managera- Upitna ekonominostc) Organizacijska struktura prema potroaima - vrsta organizacijske strukture kod koje se podjela rada u poduzeu te grupiranje i povezivanje srodnih ili slinih poslova i osnivanje uih organizacijskih jedinica obavlja prema skupinama potroaa odnosno kategorijama kupaca.Taj tip strukture primijenit e se u velikim poduzeima, koja posluju s mnogo razliitih proizvoda, koji su namijenjeni razliitim kategorijama 27PROIZVODNJA PROIZVODA"A" PROIZVODNJA PROIZVODA "C"DIREKTOR PODUZEATABNE SLUBEISTRAIVANJE I RAZVOJFINANCIRANJEMARKETINGPLANIRANJEKADROVIPRAVNI POSLOVIZAPADNO PODRUJE JUNO PODRUJE CENTRALNO PODRUJE SJEVERNO PODRUJE ISTONO PODRUJEpotroaa, kao npr. Veliko izdavake kue koje imaju posebne odjele za odrasle, djecu, mlade, sveuiline udbenike itd.Pozitivno:- Osigurava usredotoenost na odreenog kupca- Zadovoljstvo kupca s njihovih problemaNegativno:- Sloenost problema koje kupci nose sa sobomPROJEKTNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURAKao oblik organizacijske strukture javlja se u SAD-u ezdesetih godina ovog stoljea, a prvi pokuaji uvoenja projektne organizacije u organizacijsku strukturu poduzea vezani su za ameriku vojnu industriju i istraivanja u svemiru, koja se nisu mogla uspjeno realizirati u okviru starih organizacijskih formi. Odgovor je trebalo traiti u novoj koncepciji organizacije i naen je u modelu projektne organizacijske strukture.Ideja je projektne organizacije skupiti najbolje talente koji stoje na raspolaganju organizaciji da bi se rijeio neki sloeni zadatak, uz odreene trokove, za odreeno vrijeme i uz zahtijevanu kvalitetu obavljenog posla.Bavljenje projektnom organizacijom namee potrebu da se definira projekt. Projekt je svaki zaokrueni, cjelovit, sloen pothvat ije se karakteristike i cilj mogu definirati, a koji se mora ostvariti u odreenom vremenu te zahtijeva koordinirane napore nekoliko slubi odnosno zaposlenih radnika u tim slubama.Projektna organizacija poseban je oblik timske organizacije. Ona moe biti:a) Nestalna, ako se radi o jednokratnim projektimab) Stalna, ako se radi o projektnim procesimaMATRINA ORGANIZACIJSKA STRUKTURAJavlja se kao nova vrsta organizacijske strukture u kojoj se maksimiziraju dobre strane, a minimaliziraju slabosti funkcijske i proizvodne strukture.Matrina organizacijska struktura oblik je svrsishodno prilagoene projektne organizacije. Predstavlja teorijski kompromis izmeu centralizacije izvrenja i centralizacije objekta.U matrinoj je organizaciji primarna organizacijska struktura u pravilu, funkcijska, dok je projektna organizacija dodatna odnosno naknadna struktura.28KREDITNI ODJELREFERADA ZA POSLOVANJE S PRIVREDOMREFERADA ZA POSLOVANJE S NEPRIVREDOMREFERADA ZA POSLOVANJE SA STANOVNITVOMFunkcijske organizacijske strukture organiziraju se za obavljanje osnovne djelatnosti pa se nalaze u servisnom/uslunom odnosu prema projektnoj organizacijskoj strukturi.U matrinoj organizaciji ovlatenja i odgovornosti ostvaruju se po vertikali a po horizontali upravljanje i voenje projektom.Za matrinu organizaciju karakteristina je dualna (dvostruka) odgovornost lanova projektnog tima, koji su odgovorni i projektnom manageru i manageru funkcijske organizacijske jedinice u koju su, inae, stalno organizacijski rasporeeni. Ta dvostruka odgovornost lanova projektnog tima i najvea je slabost matrine organizacije. Zbog te dvostruke odgovornosti matrina organizacija ima veliki broj horizontalnih i vertikalnih veza tako da se ponekad na zna tko je zapravo pravi ef kojemu su svi odgovorni.Prednosti: - Naglaena fleksibilnost- Pojaana koordinacija- Poboljana komunikacija- Vea motiviranost zaposlenih i njihova odanost organizacijiSlabosti:- Pojaana mogunost konflikata zbog dualne odgovornosti lanova i sukoba interesa linijskog i projektno-proizvodnog-programskog managementa- Sporije odluivanje- Poveani trokovi zbog dvostrukog managementaTENZORSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURATa vrsta organizacijske strukture je trodimenzionalna: funkcije predmeti teritorijProblem: predstavlja velike zahtjeve ovjekovu sposobnost percepcije.TRADICIONALNE (KLASINE) VRSTE ORGANIZACIJSKE STRUKTUREHIBRIDNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURAOblik organizacijske strukture u kojemu se na istoj organizacijskoj razini kombiniraju funkcijske i multidivizijske komponente. U hibridnoj organizaciji primarno mjesto u strukturi imaju divizijske jedinice (proizvodne ili teritorijalne), kojima se pridodaje jedna ili vie funkcijskih jedinica. MJEOVITA ORGANIZACIJSKA STRUKTURAJavlja se u multidivizijskoj organizacijskoj strukturi u kojoj se mijeaju (kombiniraju) dvije ili vie vrste divizijskih jedinica na istoj 29organizacijskoj razini. O modelu mjeovite organizacijske strukture govorimo i u sluaju kada se na istoj organizacijskoj razini kombiniraju divizijske organizacijske jedinice prema proizvodima i prema kupcima, odnosno kada se kombiniraju divizijske organizacijske jedinice prema teritoriju i prema kupcima.NOVI TRENDOVI U OBLIKOVANJU ORGANIZACIJEU procesnoj organizaciji podjela rada temelji se na procesima. Novi trendovi u oblikovanju organizacije podrazumijeva uspostavu:- T-oblik organizacije to je virtualno povezivanje sa vanjskim sudionicima. Naziv kojim se eli naglasiti izrazito velik utjecaj informacijske tehnologije na oblikovanje organizacije. Prednosti: fleksibilnost, smanjivanje birokracije, zaposleni koji vjeruju managmentu, niska organizacija, mali broj nadreenih, djelotvorna prodaja proizvoda, decentralizirano odreivanje, virtualne komponente, visoka konkurentnost, mogunost uspostave strategijskih saveza i ostalih partnerskih odnosa. Nedostaci: visoki trokovi i ovisnost o vanjskim partnerima.- Virtualna organizacija bitna oznaka te organizacije je da jedno vodee poduzee koordinira rad drugih tvrtki virtualno. Glavi nedostaci su: a) Gubitak vlastitog znanja jer informacijama koje razmjenjuje s drugim kompanijama moe sebi stvoriti potencijalne konkurente.b) Smanjivanje profita kroz eksternalizaciju aktivnosti, jer sve vie poslova preputa na obavljanje drugima, zadrava samo srni program.c) Gubitak kontrole nad dijelovima poslovanja. Jedna od najveih prednosti virtualne organizacije je to to ona omoguava brzu prilagodbu promjenama. - Mrena organizacija ( oblik virtualne organizacije) mrea predstavlja oblik virtualne organizacije odnosno ona pokazuje nain povezivanja lanica u virtualnoj organizaciji. - Izvrnuta organizacija predstavlja jedan od oblika nehijerarhijske organizacije.- Organizacija paukove mree jedan je od oblika mrene organizacije, nije stalna organizacija te se moe izjednaiti s projektnom odnosno timskom organizacijom. - Timska organizacija predstavlja jedan od naina novog pristupa dizajniranju organizacije. Sredinje mjesto u timskoj organizaciji imaju timovi, ijim se formiranjem unutar klasine odnosno funkcijske ili divizijske strukture unose dinamizam u organizaciji. - Front / Back organizacija to je organizacija prednjeg dijela i zadnjeg dijela pozadine po razliitim naelima strukturiranja 30organizacijskih jedinica u jednoj organizacijskoj strukturi predstavlja model hibridne organizacijske strukture.- Ameba organizacija predstavlja organizaciju koja se temelji na autonomiji, fleksibilnosti i suupravljanju od strane zaposlenih u organizaciji. Sa stajalita dubine organizacije moe se rei da je jedno razinska organizacija. - Fraktalna organizacija na odreeni nain predstavlja novi oblik organizacije ili, preciznije reeno, novo ime za ve dobro poznati divizijski model organizacije. - Klaster organizacija takoer je jedan od oblika divizijske organizacijske strukture koji se koristi u onim organizacijama, koje istovremeno upotrebljavaju vei broj razliitih strategija. - Heterarhije oblik organizacijske strukture poduzea koja se za razliku od tradicionalne organizacije sastoji od vie centara. - Hipertekst organizacija to je organizacija povezanih polja, koja se temelji na poslovnim sustavima, projektnim timovima i znanju. * ODNOS ORGANIZACIJSKE STRUKTURE I MANAGEMENTADizajniranjem organizacije odnosno oblikovanjem organizacijske strukture poduzea susreemo se s dva bitna elementa: 1) Specijaliziranom podjelom rada 2) Raspon kontrola.Specijalizirana podjela rada ini potrebu za koordinacijom nunom. to je podjela rada dublja i detaljnija, to i poslovi managementa postaju sloeniji i tei, vanost koordinacije vea. Otuda i zakljuak da je raspon kontrole glavni aspekt organizacijske strukture. Rasponom kontrole smatra se broj ljudi koji su direktno podreeni jednom rukovodiocu. Raspon kontrole moe biti ui (0-4) i iri (4-6 (8)). Raspon kontrole je ui ako manager koordinira rad manjeg broja podreenih, dok kod irokog raspona kontrole manager koordinira rad veeg broja podreenih.Raspon kontrole, odnosno na raspon rukovoenja utjeu:- prirodazadatka,- znaajke podreenih i- sposobnost managera.Poduzee koje ima uzak raspon kontrole, imat e visoku odnosno duboku organizaciju. Tamo gdje je organizacijska struktura visoka (duboka), a raspon kontrole uzak, mogue je oekivati oteano komuniciranje, sporije odluivanje kao i manje zadovoljstvo radnika na radu.Poduzee koje ima irok raspon kontrole imat e nisku odnosno plitku organizaciju s manjim brojem managerskih razina. Tamo gdje je organizacijska niska (plitka), a raspon kontrole irok, mogue je 31oekivati lake i bre komuniciranje u organizaciji kao i vee zadovoljstvo radnika na radu. PRIMJER VISOKE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE PODUZEA S USKIM RASPONOM KONTROLEPRIMJER NISKE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE PODUZEA SA IROKIM RASPONOM KONTROLEZakljuak nekih teoretiara organizacijske optimalne kontrole:- nije mogue utvrditi optimalni raspon kontrole koji bi se mogao univerzalno primijeniti na sve organizacije- na vioj organizacijskoj razini primjenjiviji je ui raspon kontrole, dok na nioj organizacijskoj razini primjenjiviji je iri raspon kontrole.ODNOS ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA I MANAGMENTA U NAIM PODUZEIMANa osnovi spoznaje do kojih smo ili radei na mnogobrojnim projektima reorganizacije poduzea uoili smo da naa poduzea u veoj mjeri karakterizira ui raspon kontrole i dublja odnosno visoka organizacijska struktura u odnosu na poduzea sline veliine i djelatnosti u nekim drugim zemljama. ini nam se da glavne razloge za tako uzak raspon kontrole u naim poduzeima treba traiti jednim dijelom i u neadekvatnom sustavu nagraivanja, koji je bio dominantno orijentiran na vrednovanje radnog mjesta, tj. pretpostavljanog, a ne stvarnog radnog doprinosa.* IZBOR ORGANIZACIJSKE STRUKTURE32Cjelokupni proces izbora organizacijske strukture poduzea, zapoinje analizom poslovanja poduzea:to poduzee nudi tritu =jednu vrstu proizvoda=na koliko zemalja/podruja - - na vie podrujana jednom podr.5. ORGANIZACIJA ELEMENATA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE5.1. ORGANIZACIJA MATERIJALNIH IMBENIKA1) ORGANIZACIJA KAPITALNIH DOBARA (OPREME)Oprema se nekad nije smatrala elementom organizacijske strukture ve faktorom organizacije. Danas je u potpunosti spoznata vanost organizacijske opreme. Oprema se vie ne smatra samo tehnikim faktorom proizvodnje nego i osnovnim elementom organizacijske strukture o ijem meusobnom usklaivanju i usklaivanju s drugim elementima organizacijske strukture ovisi postizanje proizvodnih i poslovnih ciljeva poduzea. Glavni problemi organizacijske opreme su: izbor opreme, struktura opreme, prostorni raspored i uporaba. IZBOR OPREMEPojavljuje se i kod osnivanja poduzea i kod rekonstrukcije i modernizacijekao polazna toka. O izboru opreme, briljivosti kojom je izvren izbor i organizacija prihvata, ovisi i mnoga druga organizacijska rjeenja na ovom podruju kao to su: sastav, odnosno struktura opreme, njezin prostorni raspored, uporaba i odravanje. Mora se temeljiti na vrsti, tipu i opsegu proizvodnje i to na sljedei nain:- Omoguiti postizanje utede u vremenu ili u radu,- Osigurati veu preciznost,- Imati tono zahtijevani reim i stupanj rada,- Ne zahtijevati pretjerane popravke i odravanje,- Imati manje trokove uporabe itd.STRUKTURA OPREMEIzborom opreme na tim naelima ostvaruje se optimalna struktura (sastav) opreme. Zanemarivanjem tih naela dolazi do veeg ili manjeg odstupanja od optimalne strukture, to onda negativno utjee na ispunjavanje proizvodnih, a time i ostalih zadataka organizacije. Prilikom izbora opreme mora se voditi rauna i o specifinostima pojedinih vrsta opreme. S gledita organizacije posebno je vano da se izmeu tih vrsta opreme, a i unutar svake od njih izmeu pojedinih strojeva ili skupina strojeva, postignu najpovoljniji odnosi kako na pojedinim tokama ne bi dolo da uskih grla ili prevelikog kapaciteta. Organizacijski propusti prilikom izbora opreme teko se vie mogu ispraviti ili se ispravljaju uz relativno visoke trokove.33RASPORED OPREMEMora biti takav da omogui najracionalnije kretanje predmeta rada u procesu mijenjanja njegovih oblika (prerade). Idealno bi bilo da to kretanje predmeta rada bude to krae i u pravoj liniji jer bi na taj nain itav proces bio ne samo najbri nego i najjeftiniji. Da bi raspored opreme bio to blii idealnom ovisi o nizu faktora izmeu kojih su najvaniji: - Precizno definiranje proizvodnog procesa- Detaljno razraeni tehnoloki postupci- Vrsta opreme- Raspoloivi prostorPostoje tri klasina naina rasporeda opreme: a) Linijski strojevi su poredani prema tijeku tehnolokog procesa odnosno tijeku strojnih operacija tako da se materijalni inputi postepeno kreu od stroja do stroja ili skupine strojeva u istom smjeru.b) Grupni predstavlja takav raspored gdje su strojevi svrstani odnosno grupirani prema svojim proizvodnim ili tehnolokim karakteristikama.c) Kombinirani to je kombinacija linijskog i grupnog rasporeda, a upotrebljava se u onim tehnolokim procesima koji to doputaju tako da se odreeni niz operacija obavlja po linijskom, a odreeni niz po grupnom sustavu. PRIKAZ RASPOREDA OPREMEa) predmet rada ----------------------------------------------------------------------- gotovi proizvod24b) predmet rada 3 gotovi proizvod1 5Postoje razliite metode kojima se mjeri stupanj uporabe kapaciteta (metoda uporabe strojnih sati, metoda instalirane snage elektromotora itd.) u najnovije se vrijeme nalaze mnogi instrumenti kojima se automatski mjeri uporaba kapaciteta pojedinanog stroja ili skupine strojeva. Skoro sva novija, pa makar i manje automatizirana, oprema ima kao svoj sastavni dio raznovrsne mjerne instrumente s kojima se u velikoj mjeri olakava mjerenje stupnja upotrebe kapaciteta, ali i 34praenje drugih potrebnih parametra. Uporaba sveukupnog kapaciteta opreme ovisi o sljedeim faktorima:- Sinkronizacija pojedinih strojeva odnosno skupina strojeva i druga oprema- Vrsta i pritjecanje materijalnih inputa- Kvaliteta i struna izobrazba radnikaGRAFIKON KORITENJA KAPACITETA (306. str.)2) ORGANIZACIJA MATERIJALNIH INPUTAPrelazi okvire nabavljanja, mnogo je ira i uglavnom se odnosi na:- Izbor materijalnih inputa- Pravovremenu i ujednaenu opskrbu radnih mjesta- Odreivanje pravog redoslijeda i broja radnih operacija- Uskladitenje- Nomenklaturu i evidenciju itd.Izbor materijalnih inputa vrlo je vaan problem, iako je taj izbor u krajnjoj liniji ovisan o vrsti proizvoda, jer se pravilnim izborom mogu postii znatne utede ( zbog supstitucije, bolje kvalitete, povoljnijih dimenzija). U pripremanju izbora materijalnih inputa sluimo se istraivanjem trita, a donoenje konane odluke uvjetovano je:- Mogunou uporabe za odreenu vrstu proizvoda- Komparativnim trokovima nabave,- Visinom trokova prerade ili obrade- Trajnou materijalnih inputa i sl.Taj se izbor moe pravilno izvriti samo ako se poduzmu odgovarajue organizacijske mjere ( izrade normativi i standardi, nomenklatura) i izvre druge organizacijske predradnje (usklaivanje projektantske i nabavne djelatnosti i sl.). S gledita racionalnog odvijanja proizvodnog procesa, a time i optimalne uporabe kapaciteta, posebno je vano pitanje pravovremenog i sinkroniziranog opskrbljivanja radnih mjesta potrebnim materijalnim inputima odnosno sirovinama i drugim reprodukcijskim materijalom. Naime, zastoj u opskrbi samo jednom vrstom materijalne opreme moe imati krupne negativne posljedice na tijek odvijanja i duljinu trajanja procesa proizvodnje.Potrebno je na osnovi opsenih priprema i uz pomo razliitih organizacijskih sredstava izraditi:35a) grafikon proizvodnje u koji se kronolokim redom upisuju sva operativna vremena uz oznaku radnih mjesta i operacija koje se obavljaju na materijalnim inputima. Na taj nain grafikon prua uvid u sva radna mjesta na kojima se rad obavlja, a takoer i uvid u poetak rada na pojedinim tokama procesa proizvodnje.b) hodogram materijala to je proizvodni proces kroz koji sena osnovi grafikon proizvodnjeizrauje tijek kretanja materijalnih inputa. Odreivanje procjene redoslijeda i broja operacijaa) Tehnoloka procjena redoslijedaodreena samim procesom ( pr. Kemijska industrija).b) Organizator treba pokloniti potrebnu panju u ugaanju redoslijeda i broju operacija polazei od ovoga: - Koji sklopovi i kojim redoslijedom ulaze u proizvod- Koji dijelovi i kojim redom ulaze u pojedini sklop- Koje operacije treba obavljati i na kojim mjestima- Mora li se precizirati redoslijed radnih operacijaProblemi organizacije uskladitavanja obuhvaaju one probleme koji se odnose na uskladitavanje materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda, kao i probleme koji su vezani uz vrstu i nain skladinog poslovanja. Dobro ureeno skladite mora uvati uskladitenu robu od kvarenja i drugih tetnih utjecaja i biti tako organizirano da za svaku vrstu materijala, poluproizvod ili proizvoda postoji zaseban prostor kako bi se relativno brzo mogli spremati i uzimati iz skladita. Skladite mora biti prostorno locirano da omogui najbri i najjeftiniji istovar ili utovar iz vanjskog transportnog sredstva, a da istovremeno udaljenost do radnih mjesta bude najkraa. Evidencija se moe organizirati na razliite naine. U odreenom broju malih i nedovoljno opremljenih poduzea evidencija se jo uvijek vri na karticama, dok veina poduzea kompletnu evidenciju vre na raunalima. Vea i velika dobro organizirana poduzea svoja mnogobrojna raunala povezuju u jedinstvenu informatiku mreu to omoguava itavom managementu da do podataka dolaze veoma brzo i da se njima neposredno koriste sagledavajui i unosei odgovarajue promjene. Da bi se mnogobrojne vrste i koliine materijala mogle uspjeno evidentirati, potrebno je izraditi odgovarajuu nomenklaturu i pogodno oznaavati materijal. Pod nomenklaturom i oznaavanjem materijala razumijeva se grupiranje materijala po odreenom brojanom sustavu, koji mora zadovoljitinpr. zahtjeve da grupira materijal prema: skladitima, granama djelatnosti, vrstama, kvaliteti, dimenzijama, obliku i sl.Grupiranje materijala treba obuhvatiti sav materijal koji se upotrebljava i nalazi u skladitima, a i onaj koji e se u budunosti upotrebljavati. Stoga je vano da se prilikom grupiranja o tome vodi rauna kako bi se 36novi materijal uspjeno mogao uklopiti u postojeu nomenklaturu i sustav oznaavanja.3) RACIONALNA ORGANIZACIJA UNUTARNJEG TRANSPORTAUnutarnji transport obuhvaa cjelokupno kretanje materijalnih inputa u procesu proizvodnje, kao i kretanje svih materijalnih imbenika koji se u tu svrhu koriste. Racionalna organizacija unutarnjeg transporta:- skrauje vrijeme prijevoza,- smanjuje trokove,- a doprinosi brem i normalnijem odvijanju proizvodnog procesa. Na racionalnu organizaciju transporta utjeu prvenstveno ovi faktori: - raspored prostorija i raspored radnih mjesta- izbor pravaca kretanja- izbor transportnog sredstva.Da bi se racionalno organizirao unutarnji transport vano je utvrditi kakav je raspored prostorija i raspored radnih mjesta unutar prostorija izmeu kojih je potreban prijevoz materijalnih inputa i drugih proizvoda. Pri izgradnji novih ili proirenju postojeih prostorija treba paziti da njihov raspored bude takav da prati proizvodni proces i omogui direktno kretanje materijalnih inputa od ulaza u poduzee do izlaza gotovih proizvoda. Slino je i s rasporedom radnih mjesta unutar prostorija, ali ovdje ipak postoji vea elastinost i mogunost adaptacija.Izbor pravaca kretanja, iako u osnovi proizlazi iz potreba proizvodnog procesa, u najuoj je vezi i s rasporedom prostorija odnosno radnih mjesta koja utjeu na izbor pravaca kretanja, ali i obrnuto, izbor pravaca kretanja moe utjecati na raspored prostorija i posebno na raspored radnih mjesta jer o izboru pravaca u dobroj mjeri ovisi taj raspored. Pri izboru pravaca kretanja treba voditi rauna: - pravac kretanja treba biti prostorno i vremenski to krai- treba izbjegavati sve krivudave i prazne hodove- treba izbjegavati sva suvina zaustavljanja.Grafikon kretanja materijalnih inputa rada moe izraen na predmetnoj ili prostornoj osnovi, tj. moe se izraditi na bazi praenja izrade jednog dijela, sklopa ili proizvoda ili pak na osnovi praenja kretanja unutar jedne radionice. Bilo da se radi pojedinani grafikon kretanja bilo skupni, treba precizirati sljedee: radna mjesta po tehnolokom redoslijedu operacije koje treba izvriti na pojedinim radnim mjestima vrijeme trajanja operacije vrijeme kretanja izmeu pojedinih operacija duinu transportne relacija koliine koje se prevoze.Pravci kretanja materijalnih mogu biti vertikalni i horizontalni.37Vertikalni se primjenjuju obino tamo gdje se uspjeno moemo koristiti silom tee odnosno vlastitim teinama materijalnih inputa.Za horizontalni pravac kretanja postoji vie sustava koji se mogu primijeniti: sustav obine relacije sustav radijalne relacije sustav prstenaste ili krune relacije i sustav cikline ili sloene krune relacije.Izbor transportnog sredstva trei je krupan problem koji treba efikasno rijeiti da bi se postigla racionalan organizacija unutarnjeg transporta u poduzeu. Izbor transportnih sredstava ovisi o mnogim faktorima: - tipu proizvodnje i vrsti proizvoda- radnim karakteristikama transportnog sredstva- trokovima nabave i eksploatacije.S obzirom na pogonske karakteristike razlikujemo:- runo transportno sredstvo- mehanika transportna sredstva (stabilna i pokretna).U zadnje se vrijeme u unutarnjem i vanjskom transportu velikih koliina istovrsnih proizvoda ili predmeta rada sve vie upotrebljavaju palete, tj. podloge ili kutije od drva, plastine mase, lima i sl., tono odreenih dimenzija, u kojima ili na kojima se nosi materijal ili proizvod.5.2. ORGANIZACIJA LJUDSKIH RESURSASastoji se od:1. formiranja skupa zaposlenih2. integracije zaposlenih* FORMIRANJE SKUPA ZAPOSLENIHmora zadovoljavati dva uvjeta:+ zajedniki interesi+ razliite specijalnosti/poslovni zadaci koji e moi izvriti ukupan proizvodni/poslovni zadatak poduzeaFormiranje skupa zaposlenih kompleksan je zadatak. Osnovu za formiranje skupa zaposlenih predstavlja aktualiziranu sistematizaciju i procjenu radnih mjesta, u kojoj su popisana i opisana sva radna mjesta s odgovarajuim zahtjevima kojetreba ispunjavati ovjek koji e raditi na pojedinom radnom mjestu. Ona slui kao polazna toka za ukljuivanje novih kadrova, razmjetaj i obrazovanje postojeih, a koristi se i u razne druge svrhe. Ukljuivanje novih kadrova veoma je vaan zadatak koji se rjeava pravilnim izborom. Najvei stupanj objektivnosti postie se ako se izbor izvri na temelju:+ procjene radnih mjesta i + ocjene linosti.38Najee metode za procjenu linosti: + intervju nain utvrivanja profila u direktnom kontaktu, u razgovoru s kandidatom koji reflektira na to radno mjesto. Intervju se upotrebljava ne samo za dobivanje objektivnih podataka (kolovanju, radnom iskustvu, fizikoj spremi i sl.), ve i za prikupljanje mnogih drugih podataka relevantnih za donoenje ukupne ocjene osobnosti (to radnik voli, njegov interes za posao, brigama, motivima i o spremnosti na suradnju,). + testovi sve se vie upotrebljavaju kao instrument ocjene osobnosti, bilo samostalno, bilo kao dopuna intervjua da bi se subjektivni momenti sveli na to manju mjeru. Najvea vrijednost testa je u tome to pokazuje razinu sposobnosti ili osobine koje za obavljanje nekog rada odgovarajua osoba ima.Ima vie postupaka kvalifikacije postupaka, ali je najraireniji bodovno-analitiki u kojem se svaka osobina i sposobnost procjenjuje s obzirom na svoje znaenje za uspjenost radnog mjesta. esto se potrebni kadrovi ne nalaze nadohvat ruke, ve ih treba pronalaziti i stvarati, odnosno treba poznavati izvore. Postoje razliiti izvori, a najvaniji su ovi:+ oni koji se nalaze u samom poduzeu (uporaba unutarnjih rezervi, izobrazba i sl.)+ kole, koje su jedan od najveih i najsigurnijih izvora, pa njihov udio postaje sve dominantniji+ institucije za zapoljavanje, koje mogu efikasno koristiti za osiguranje nekih kategorija, posebno nekvalificiranih radnika+ umirovljeni radnici koji i dalje ostaju na radu* INTEGRACIJA ZAPOSLENIHIzabrani skup ljudi postat e skup zaposlenih tek kada se meusobno poveu u homogenu organizaciju koja e imati zajedniki cilj i jedinstven radni moral i u kojoj e pojedinci moi ostvariti svoje ciljeve i zadovoljiti svoje osobne elje i potrebe. Na integraciju i homogenizaciju skupa zaposlenih utjeu mnogi imbenici o kojima valja voditi rauna i ije utjecaje valja pravilno vrednovati. Najvaniji imbenici koji odluujue utjeu na integraciju i homogenizaciju su sljedei:+ primjeren poloaj zaposlenih u poduzeu+ stvaranje radnog morala i samodiscipline+ zadovoljenje osnovnih motiva za rad+ dobro i objektivno informiranje+ dobra organizacija ostalih uvjeta i djelatnosti kojima se rad olakava i ini ugodnijim. Osnovi zadatak organizacije skupa zaposlenih sastoji se u pronalaenju takvih organizacijskih oblika i mjera kojima bi se neprestano stvarao i jaao utjecaj integracijskih imbenika i postigla to vea usklaenost s 39ostalim elementima proizvodnje.Potrebno je da poduzea uvijek budu spremna rjeavati svoje probleme i poduzimati druge odgovarajue organizacijske mjere koje pridonose stvaranju optimalne organizacije kao to su npr.:+ prilagodba pojedinca zahtjevima radnog mjesta (usavravanje, kolovanje)+ objektiviziranje uvjeta za premjetaj i napredovanje+ stalan rad na usklaivanju ciljeva i interesa pojedinaca i poduzea+ odravanje tehnoloko-radne i organizacijske samodiscipline+ iskljuivanje pojedinaca iz svoje sredine, ako se problem moe drukije rijeiti itd. 5.3. ORGANIZACIJA RALANJIVANJA I GRUPIRANJA ZADATAKAOrganizacijska struktura svakog poduzea rezultat je procesa organizacijske izgradnje, u kojem se obavlja proces ralanjivanja odnosno podjele zadataka i proces grupiranja odnosno sinteze zadataka u odgovarajue organizacijske jedinice u poduzeu poevi od radnog mjesta pa do organizacijskih jedinica na najvioj organizacijskoj razini, tj. na prvoj razini podjele i grupiranje zadataka u poduzeu.U procesu grupiranja zadataka imamo:1. ukupan zadatak poduzea2. posebni zadaci poduzea3. pojedinani zadaci.U procesu ralanjivanja zadataka imamo:1. poduzee2. organizacijske jedinice (pogoni, sektori, slube)3. radna mjesta.Grupiranjem radnog mjesta dobivamo organizacijske jedinice.I. UKUPAN ZADATAK PODUZEA40 123 4 56 7RALANJIVANJE ZADATAKA(PODJELA ZADATAKA)GRUPIRANJE ZADATAKA (SINTEZA)II. POSEBNI ZADACI PODUZEAIII. POJEDINANI ZADACIIII. RADNA MJESTAII. ORGANIZACIJSKE JEDINICEI. PODUZEERalanjivanje zadataka je prethodna radnja da bi se grupiranjem zadataka formirale odgovarajue organizacijske jedinice po svim razinama u organizaciji sa zadatkom da te zadatke realiziraju, a u funkciji ostvarivanja ciljeva poduzea. Nain grupiranja zadataka, broj organizacijskih razina kao i broj organizacijskih jedinica do kojih dolazi grupiranjem zadataka ovisit e o relevantnim imbenicima utjecaja na oblikovanje organizacijske strukture svakog konkretnog poduzea. NAELA RALANJIVANJA ZADATAKARalanjivanje zadataka u poduzeu obavlja se na temelju ovih pet naela:1. izvrenje2. objekt3. rang4. faza5. svrha.Ralanjivanje zadataka prema izvrenju predstavlja podjelu zadataka prema vrstama radnog procesa odnosno prema funkcijama i zadacima u organizaciji. Ralanjivanje zadataka prema objektu predstavlja podjelu zadataka u poduzeu prema proizvodima, uslugama, materijalima, dijelovima, sklopovima, tritima, dobavljaima i kupcima.Ralanjivanje zadataka prema rangu polazi od injenice da svi pojedinani odnosno djelomini zadaci unutar kompleksnog zadatka imaju razliiti rang. Sa stajalita kriterija ranga mogue je govoriti o izvrnim zadacima i zadacima odluivanja. 411 2 3 4 5 6 78 9Ralanjivanje zadataka prema fazi temelji se na tome da se svaki djelomini zadatak sastoji od tri osnovne faze: planiranja, izvrenja i kontrole.Ralanjivanje zadataka prema svrsi polazi od spoznaje da u svakom poduzeu pored primarnih postoje i sekundarni zadaci (uvjet za obavljanje primarnih).Osnovna razlika meu tim skupinama naela ralanjivanja ogleda se u tome to se naela izvrenja i li objekta uvijek koriste kao primarna naela ralanjivanja, to nije sluaj sa ovom drugom skupinom naela. Prva dva naela mogu se uzastopno primjenjivati, dakle, kao naelo primarne i derivirane podjele, ali i jedno za drugim. To ne vrijedi za preostala tri naela, koja nije mogue primjenjivati niti jedno za drugim, a jo manje isto naelo uzastopce. Naela ranga, faze ili svrhe nadovezuju se na naela izvrenja ili objekta.NAELA GRUPIRANJA ZADATAKANakon ralanjivanja zadataka treba uslijediti grupiranje zadataka kao druga strana tog jedinstvenog procesa. Ralanjivanje zadataka je nuna pretpostavka odnosno uvjet za njihovo ponovno grupiranje. Grupiranjem zadataka po razliitim organizacijskim razinama, poevi od radnih mjesta pa do organizacijskih jedinica najvieg ranga, oblikuje se organizacijska struktura poduzea. Rezultat grupiranja zadataka su:+ radna mjesta+ organizacije nieg i vieg ranga (odjeli, slube, pogoni, sektori itd.)+ jedinice najvieg ranga koje su neposredno podreene predsjedniku uprave ili predsjedniku poduzea.Grupiranje odnosno povezivanje zadataka obavljamo tako da najprije poveemo istorodne, zatim srodne i na kraju razliite, ali meusobno povezane i zavisne zadatke.ORGANIZACIJA FUNKCIJAFunkcija obuhvaa skup povezanih poslova kojima se najsvrsishodnije obavlja poseban zadatak poduzea.Na osnovi dosadanje razine znanosti, tehnike, tehnologije i tendencija koje se naziru u njihovu razvoju mogla bi se izvriti ova racionalna klasifikacija funkcija koje obuhvaaju uzajamno povezane poslove za izvrenje svih zadataka u procesu proizvodnje i poslovanja poduzea:1) istraivanje i studij proizvodnje2) razvojna3) proizvodna4) kadrovska5) nabavna6) prodajna7) financijsko-raunovodstvena funkcija.42Funkcija 1Organizacijska jedinica 1Organizacijska jedinica 2Svim funkcijama u organizaciji mora se, u pravilu, posvetiti podjednaka panja. Sva proizvodna poduzea bez razlike i bez obzira na veliinu imaju isti broj funkcija, jer one predstavljaju sveukupnost njihovog procesa reprodukcije. Ono u emu se razlikuju nije broj funkcija nego njihova organizacijska realizacija. Organizacijska jedinica zapravo je nositelj odreene funkcije ili samo jednog njezinog dijela. primjer prodaje na domaem i inozemnom tritu43Organizacijska jedinica 1Funkcija 1Funkcija 2Organizacijska jedinica 1Funkcija 1RADNO MJESTORadno mjesto je prostorno ogranien dio organizacije na kojemu se nalazi sva potrebna oprema i materijalni inputi i gdje jedan ili vie radnika izvravaju pojedinani zadatak. Radno mjesto ine ovi elementi:- ovjek- oprema- prostor za rad s odgovarajuim radnim uvjetima.Sva tri elementa moraju biti prisutna i to u tono odreenim odnosima koji su definirani zadatkom koji na tom radnom mjestu treba izvriti. Projektiranje odnosno osnovni problem vezan uz radno mjesto u bilo kojoj djelatnosti (proizvodnji, nabavi, istraivanju i sl.) sastoji se u tome da se ovjek, oprema i materijal te prostor s uvjetima rada usklade tako da se njihovim meusobnim djelovanjem vri takav radni postupak koji e omoguiti postizanje optimalnog uinka uz najmanji napor i naprezanje radnika. Prilikom projektiranja radnog mjesta potrebno je drati se odreenih naela kako bi se postigla to svrsishodnija i pravilnija organizacija i optimalni rezultati rada na pojedinom radnom mjestu:- rad na radnom mjestu treba to vie mehanizirati gdje god to priroda posla doputa- rad na radnom mjestu treba se odvijati po unaprijed utvrenom racionalnom redoslijedu, kako po vremenu, tako i po opsegu rada- radno mjesto treba organizirati tako da se na njemu obavlja samo onaj rad koji je propisan i koji je po mogunosti osloboen svih sporednih ili nepotrebnih poslova, jer objektivno umanjuju efikasnost rada na radnom mjestu- radno mjesto ne smije biti izolirano, postojati samo za sebe. Ono mora biti povezano sa svim ostalim radnim mjestima o emu svakako treba voditi rauna- radno mjesto nije statina ve dinamina kategorija pa je stalno usavravanje radnog mjesta zadatak koji se nikad ne zavrava. Radno mjesto nije nikad tako dobro organizirano da se ne bi moglo i bolje organizirati.Projektiranje radnog mjesta obuhvaa i utvrivanje strunog profila radnika koji e raditi na odgovarajuim radnim mjestima. Obavlja se procjena radnog mjesta, to je postupak kojim se za sva radna mjesta u organizaciji odreuje njihova vrijednost te ih se na osnovi toga klasificiran u pojedine skupine.Vrijednost radnog mjesta ovisi o veliini i stupnju zahtijeva i trajanju napora kojemu su radnici podvrgnuti radei na tom radnom mjestu.Procjena se obavlja tako da se pojedina radna mjesta svrstavaju po odreenim kriterijima u pojedine kategorije i to po unaprijed utvrenom rasporedu odnosno redoslijedu koji se ostvaruje u tri faze:441. popis i opis radnog mjestaPopisom radnog mjesta utvruje se broj radnih mjesta potrebnih za izvrenje pojedine funkcije odnosno ukupnog zadatka. Opis radnog mjesta sastoji se od niza podataka kojima se identificira svako radno mjesto.2. analiza i stupnjevanje radnih mjestaAnalizom se procjenjuju radni zahtjevi svakog radnog mjesta (znanja, strunosti, napora itd.). Svaki rad ili skupina radova na pojedinim radnim mjestima uvrtava u odgovarajui stupanj (stupnjevanje).3. bodovanje odnosno rangiranje radnih mjestaOdreuju se brojane vrijednosti za svako radno mjesto.Proizvodno poslovni proces osnova je za grupiranje odnosno povezivanje radnih mjesta.Povezivanje radnih mjesta na osnovi upravljanja za efikasno funkcioniranje organizacije nuno je hijerarhijsko upravljanje utemeljeno na stupnjevanom povezivanju organizacijskih jedinica =nekadanje teorijsko stajalite. Suvremena organizacijska teorija u temelje grupiranja i povezivanja radnih mjesta stavlja timsku organizaciju kojom se u velikoj mjeri eliminira hijerarhijska odnosno piramidalna organizacija rukovoenja.Grupiranje radnih mjesta na osnovi rukovoenja odnosno podjele poduzea na odjele ovisno je uglavnom o veliini poduzea, formi organizacije i sposobnosti managementa. Dosadanja iskustva pokazuju da su se u prosjeno velikom poduzeu radna mjesta grupirala po odjelima i to obino u 5 razina:1. uprava2. glavni odjeli3. odjeli4. sloene grupe5. osnovne grupenajvie naih poduzea organizirano je jo uvijek na klasian nain, pa stoga u nas i prevladava grupiranje i povezivanje radnih mjesta kojem je osnova hijerarhijska rukovoenja i to u podruju proizvodnje najee u ove skupine radnih mjesta:- brigade- radionika odjeljenja- radionice - pogoni, a u podruju neposredne proizvodnje u :- odsjeke- odjele- slube- sektore.455.4. ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA I MANAGEMENTAManagement je proces koordiniranja imbenika proizvodnje odnosno poslovanja u svrhu postizanja odreenih ciljeva. NovakManagement je proces oblikovanja i odravanja okruenja u kojem pojedinci radei zajedno u skupinama, efikasno ostvaruju odabrane ciljeve. Weinrich, Koohnz Uspjeh poduzea, danas vie nego ikad prije, rezultat je djelotvornog managementa (a recept za djelotvoran management ne postoji).Management bi se mogao definirati kao aktivnost usmjerena na postizanje odreenih unaprijed zacrtanih ciljeva aktivnostima drugih ljudi. Osnovne funkcije managementa su:a) planiranje najosnovnija od svih managerskih funkcija. Ona ukljuujeizbor misije i ciljeva te akcije za njihovo ostvarivanje. Planiranjem organizaciju usmjeravamo prema budunosti. b) organiziranje da bi se planirani ciljevi ostvarili, potrebno je odrediti ulogekoje e pojedini lanovi organizacije obavljati, a to je zadatak funkcijeorganizacije. Najvaniji zadatak funkcije organiziranja je odreivanje uloga ljudima koji rade.c) upravljanje ljudskim potencijalima (kadrovsko popunjavanje) ui pojamod upravljanja. Temeljni zadatak upravljanja ljudskim potencijalima svodi se na:- popunjavanje radnih mjesta u organizaciji- odravanjem radinih mjesta popunjenim- stalna izobrazba, usavravanje i trening zaposlenihd) voenje najvaniji aspekt managementa. Bit je voenja u slije