Organizacija Poslovnih Sustava Nova Skripta

7/25/2019 Organizacija Poslovnih Sustava Nova Skripta

1/29

Organizacija

poslovnihsustavaVeleuilite u Karlovcu

Smjer: Sigurnost i zatita na radu

Predava: mr.sc. Snjeana Kirin

Definicija organizacije


2/29

Organiziranjeje proces dizajniranja strukture, rasporeivanja dunosti i koordiniranja osoba

u njihovim naporima da ostvare ciljeve poduzea.

Ovaj proces ima dvije specifine strane: strukturu i koordinaciju. Odredivi ciljeve i

strategiju u fazi planiranja, organizacija treba odrediti tko e to raditi i kako postii intra i

interdepartmentalnu koordinaciju.

Organizacija svjesna djelatnost !ovjeka kojom se usklauje materijalne i nematerijalne

faktore proizvodnje u poduzeu, organizaciji.

Organizacijaje svjesno udruivanje ljudi kojima je cilj da odgovarajuim sredstvima ispune

odreene zadatke s najmanjim moguim naporom, najmanjim trokom na bilo kojem podru!ju

rada i ivota

"ojam organizacija se upotrebljava za ozna!avanje procesa discipline

#vaka organizacija treba biti dinami!an, otvoren i svrhovit sustav koji ima osnovni zadatak

postizanje cilja, odnosno transformaciju inputa u outpute, a sve u svrhu zadovoljavanju

korisnika.

Organizacija nastaje strukturiranjem prirodnog, tehnolokog i ekonomskog podsustava.

Temeljna naela organizacije su:

stvaranje hijerarhalnih razina i radnih gupa

mehanizmi za distribuciju zaduenja

aranmani za koordinaciju aktivnosti i provoenje upravljanja i kontrole

uspostavljanje odijela

centralizacija i decentralizacija aktivnosti

Organizacija$ gr!kog porijekla %organon& $ unutarnja povezanost izmeu dijelova sloenog

sustava, orue za ispravno miljenje, postupke i na!ine postizanja optimalnih ciljeva

%lat $ organun, eng $ organization, njem $ organisieren, hrv $ organizacija, organiziranje...&

znanstveno oblikovanje organizacije po!elo krajem '( st., )a*lorovim, +a*olovim, +ordovim,

anttovim i ilbertovim znanstvenim radovima.

Organizacijski sustav$ sloen sustav koji udruuje ljude i sredstva u odreenom radnom

procesu, na na!in ostvarena optimalnih potignua, sloen tehni!kotehnoloki i socijalni sustav

koji je usmeren na osvarenje planiranih ili zadanih ciljeva


3/29

Organizacijske teorije

-amuradi %'/0'010&, kralj 2abilona planirao rad, kontrolu proizvodnje, izu!avao potreban

broj radnika i radih dana

3eonardo de 4incistudirao pokrete

U odnosu na vremenska razdoblja u razvoju znanosti o organizaciji moemo

razlikovati tri teorije:

klasi!na teorija %'(55'(65&

neoklasi!na teorija %'(65'(75&

moderna teorija %'(75&

Klasina teorija

A) organizacijska naela F.W. Taylora

"reporu!uje da se uvede studij rada odnosno odreivanje vremena koje je potrebo za

izvoenje svake pojedine radne operacije

aela uspje!nosi organizacije:

#udionicima nekog tehnolokog procesa treba dodijeliti jasno definirane zadae, ali

koje ne smiju biti suvie lako ostvarive,

dodjeljena zadaa treba sakog sudioika procesa potpuno angairati cijeli dan, uz uvjet

da su osigurani standardni uvjeti oprema

radniku treba osigurati sigurnost da e biti potovano na!elo visokih plaa za izvreni

rad

svaki radnik treba biti siguran da e biti na gubitku ako ne izvri radne zadatke

zadau koja se dodjeljuje na pojdinoj organizacijskoj razini moe obaviti samo radnik

visokih radnih sposobnosti

B) organizacijska naela ". Forda

prvi u svijetu koji je u svoje tvornice uveo masovnu, visoko serijsku proizvdnju primjenom

sustava pokretnih traka

organizacijska koncepcija#

uvoenje lan!anog sistema rada na mehani!koj traci,

pribliavanje strojeva radniku

podjela rada do samih pokreta


4/29

8a taj na!in mogue je zapoljavanje nekvalificirane radne snage, ubrzavanje radnog tempa i

mali broj tipova prizvodnje

$% organizacijska naela ". Fayol&a

9ijelokupnu proizvodnju rastavlja na est funkcija:trgova!ku, tehni!ku, financijsku, funciju

sigurnosti imovine i osoba, ra!unovodstvenu i administrativnu kojojoj daje najvee zna!enje.

"ostavlja ' na!ela rukovoenja odnosno organizacije: jedinstveno rukovoenje, jedinstvo

kontrole, permanentnost komande, hijerarhiju, centralizacija, podjela rada, inicijativaautoitet,disciplina, jedinstvo osbolja, rad, pravi!nost, blagonaklonost, stabilnost osoblja i

podreivanje pojedinih interesa opem cilju.

'% organizacijska naela (. Webera

;azvio koncept birokratske organizacije

8a!elo spcijalizacije predstavlja temelj organizacijske izgradnje poduzea


5/29

$% teorija -

8astala kao pokuaj izravne primjene japanskh organizacijskih spoznaja

temeljne oznanice#

tajna uspjeha svakog organizacijskog sustava nalazi se u umjeu dobrih odnosa s

ljudima u skupnoj dinamici i integraciji

odgovornost mora biti pojedina!na

neformalni i demokrastski odnosi imaju vanost za ostvarenje ciljeva organizacije

racionalno, realno i objektivno planiranje i odreivanje jasnih ciljeva snano utje!u

na uspjenost organizacije

ljude treba promatrati kao cjelovita bia sa svim njihovim osobinama, potrebama i

mogunostima

participativno upravljanje osigurava bolje razumjevanje radnih procesa,veu

motivaciju i bolje izlazne rezultate

Moderna organizacijska teorija

Organizacijski sustav mora psjedovat neophodnu unutarnju !vrstinu, ilavost, utemeljenu na

snanoj povezanosti, usklaenosi i harmoizaciji svih unutarnjih org. ?imbenika, prilagodbi i

optimiacii svih dijelova org.strukture, te sustavnom usklaivanju odnosa organizacije s

okrujem u kojem djeluju.

(oderna teorija moe se promatrati na tri naina#

O teorijama, odnosno pravcima koj trae modernu teoriju organizacije,

O temeljima na kojima po!iv moderna teorija org.

O pristupima kojima dminiraju modernom teorijom org.

.U modernu teoriju pripadaju#


6/29

strukturalna teorija,

teorija sustava kontigencije i populacijske ekologije

teorija viestrukih faktora,

organizacijska kultura i simboli!ki menadment

/.Temelji na kojima poiva moderna teorija organizacije#

;azvijeni behavioristi!ki pristup %organizacija kao sustav meusobnih ljudskih odnosa, koncept

timskog rada, integracija pojedinca i organizacijr&

#ustavni pristup %opa teorija sustava&

@avalitativne metode %mreno planiranje, dinami!no programiranje, teorija igara, simulacije&

8ovi strukturni modeli %matri!na, projektna i prilagodljiva organizacija

;acionalno odlu!ivanje %proces odlu!ivanja, tokovi informacije, sustav komunikacije&

0. 1ristupi koji dominiraju modernom teorijom org.#

@lasi!ni

2ehavioristi!ki

sustavni

kontigencijski

Gospodarske organizacije

Trgovaka dru!tvasu samostalne i povezane cijeline koe nastaju voljom pojedinca ili veeg

broja osoba usmjerenih na pojedina!no ili zajedni!ko stvaranje profita kroz tu organizaciju.

+ospodarske ili poduzetnike organizacijedjeluju u gospodarskom sustavu pojedine

drave koja je dio svekolikog pravnog ureenja te drave.

> pravnom sustavu pojedine drave gospodarske su organizacije pravni subjekti.

"ravni subjekti su svi sudionici pravnog odnosa, a uz pravne osobe tu spadaju i fizi!ke osobe

Vrste gospodarskih organizacija

ospodarske organizacije su trajne po logici svog funkcioniranja, formlne po na!inu pravnog

ureivanja i profitne po ciljevima zbog kojih se osnivaju.

ospodarske organizacije razlikuju se jo po pravnom statutu, visini temeljnog uloga, broju

sudionika koji su uklju!eni u takav oblik povezivanja, vrsti i opsegu djelatnosi, odgovornosti

org.,te odgovornosti fizi!kih i pravnih osoba koje su inicirale ili koje obavljaju poduzetni!ke

djelatnosti.

Organizacijski oblici gospodarski2 organizacija su: obrti, trgova!ka drutva


7/29

% Obrt

poseban oblik gospodarske djelatnosti pojedinca ili manjeg broja ljudi, te je ureen pisuju se u )rgov!ki registar nadlenog suda Organi upravljanja: skuptina, nadzorni odbor, uprava

'ionica ima vi!e vrsta#


8/29

s obzirom na isticanje vlasnitva mogu biti dionice na ime i dionice donositelja,

s obzirom na prava koje nose vlasnicima mogu biti redovne ili povlatene,

s obzirom materijalnog oblika mogu biti materijalizirane ili dematerijalizirane.

3% 'ru!tvo s ogranienom odgovorno!4u

"rimjereno za razvoj malog poduzetnitva Coe ga osnovati pojedinac ili manja skupina suradnika 8astaje ulaganjem temeljnih uloga jednog ili vie ulaga!a, !ime razmjerno veli!ini udjela

odreuju se prava i obveze pojedinih osniva!a Osnivaimogu biti fizi!ke ili pravne osobe Osniva setako da osniva! ii vie osniva!a potpie izjavu o osnivanju u obliku javnobijeni!ke

izjave B.o.o. laganje imovne i vrijednosti te sudjelovanje pojedinog !lana u kapitalu drutva utvruje se

drutvenim ugovorom, odnosno zakonom. ?lanovi drutva ulau novac, stvari, prava, svoj rad druge usluge i dobra 8ema organe niti statut "oslove obavlja menadment ili uprava, svi !lanovi jedno odnosno kako je ureeno drutvenim

ugovorom.

8% 9omanditno dru!tvo

Trgovako dru!tvokoje nastaje rutvenim ugovorom izmeunajmanje dvije fzi!e ili pravne

osobe One se slobodno udruuju radi zajedni!kog i trajnog obavljanja gospodarske ili neke druge

djelatnosti. > komanditnom drutvu postoje dvije vrste !lanova: komanditori i koplementari. 9omaditori su !lanovi koji ulau kapital u drutvo te su prvensveno zainteresirani za dobit,

nisu angairani voenju poslova drutva, odgovaraju za obveze drutva samo do visine

neuplaenog dijela

9omplementari vode poslove drutva: odgovaraju neograi!eno solidaro svekolikom svojom

imovinom za obveze drutva: drutvom upravljaju i zastupaju ga komplementari, dok

komanditori imaju pravo nadzora nad poslovanjem drutva.

i!"enici organizacijskog s#sta$a

Organizacijski sustavidio su stanovitog okruja, ue li ire sredine s kojom moraju

neprekidno ostvarivati suglasje, ravnoteu i suivot.

;azlikujemovanjske i unutarnje !imbenike organizacijskog sustava


9/29

Vanjski i!"enici organizacijskog s#sta$a

4anjski !imbenici odreeni su dosegnutim stupnjem znanstvenog, tehni!kog, tehnolokog i

svekolikog ravitka ireg okruja u kojem djeluje organizacijski sustav, gospodarskim

mogunostima, straegijskim ciljevima i zadaama i mnotvo drugih uvjeta i ograni!enja.

U initelje okoline naje!4e se svrstavaju#

institucionalni uvjeti

integracijski procesi

trite

razvoj znanosti i tehnologije


10/29

Dko trgova!ko drutvo eli participirati u poveanoj potranji, mora modernizirati i

rekonstruirati proizvodni proces, te se pritom njegova pg. #truktura mora prilagoditi novim

zahtjevima

;azvoj znanosti i tehnologije donosi nove poizvode, nove potrebe kao i poveanje proizvodnje i

proizvodnosti rada , te snienje trokova

%n#tarnji i!"enici organizacijskog s#sta$a

> najvanije unutarnje !imbenike org.strukture spadaju:ciljevi i strategija, zadaci i tehnologija,

veli!ina, kadrovi, ivotni ciklus poduzea, proizvod i lokacija

$iljevi i strategija

$iljevi odre=ujuto organizacija eli postii, a strategija kako e se ciljevi ostvariti

#vaki org. sustav mora imati jasno odreene ciljeve, utvrenu njihovu vanost, hijerarhijsku

struturu i dinamiku ostvarenja.

@od odreivanja ciljeva neophodno je provesti strukturiranje po vanosti,prioritetima, dinamici,

izvriteljima i drugim kriterijima.

$iljevi predstavljajutemelji uvjet planiranja, te poveznicu svih ostalih unutarnjih !imbenika.

"ostavljanje ciljeva org. sustava u nadlenosti je najvieg vodstva

7trategijaje plan za meusobnu interakciju poduzea skonkurentnom okolinom radi postianja

ciljeva organizacije

-adaci i te2nologija

-adaciobuhvaaj oslove kojima se realizirau postavljeni ciljevi, atehnologija strojeve i radne

postupke uz pomo kojih se ostvaruju zadaci

Org. zadaci klasiraju se u tri kategorije:

zadaci vezani za rad s ljudima

zadaci vezani za rad sa stvarima

zadaci vezani za rad s informacijama

zadaci se otvaraju razli!itim tehnologijama odnosno razli!itim proizvodnim postupcima koje

poduzee koristi

>eliina trgovakog dru!tva

@ao parametri veli!ine mogu posluiti broj radnika, vrijednost osnovnih sredstava, ugraena

pogonska snaga temeljni kapital i dr. Org. poduzea ovisi o veli!ini

9adrovi


11/29

3judski potencijal utje!e na oblikovanje organizacije svojim znanjem i sposobnou, stru!nom i

opom radnom sposobnou

zaposlenici na dva naina utjeu na oblikovanje#

putem kompozicije, odnosno sastavom radne snage

vrijednostima, stavovima i potrebama zaposlenih

?ivotni ciklus organizacije

moe se podjeliti u etri faze#

poduzetni!ka faza ii faza izgradnje organizacije

faza rasta

faza formalizcije

faza elaboracije %usavravanja&

1roizvod

O na!inu proizvodnje, o toku proizvodne, o mjestu rada odnosno tipu industrijske proizvodnje

ovisi izbor koncepcije org.

@okacija

faktori makrolokacije mogu biti ekonomki i neekonomski

mikrolokaciju poduzea uvjetuju topolokoekonomske i funkcionalnoorganizacijska narav.

Organizacijska str#kt#ra

7ustav odnosameu ljudima uspostavljen rad izvravanja odreenih zadataka

#veukupnost veza i odnsa izmeu i unutar !inilaca proizvodnje na svim stupnjevima

organizacije i u to!o potrebnim koli!inama

9jelokupnost odnosa i veza meu !imbenicima procesa koji se odvijaju u nekom org. sustavu,

te odnosa i veza unutar svakog pojedinog !imbenika org. sustava

Alementi organizacijske strukture#

organizacija sredstava za proizvodnju i racionalno ureenje prostora

organizacija ljudskog potencijala

ra!lanjivanje zadataka sve do pojedinosti

organizacija unutarnjih odnosa


12/29

utrvrivanje vremenskog redosljeda poslova

organizacija sredstava za proizvodnju i racionalno ureenje prostora

obuhvaa strukturu i koritenje opreme, njeno prilagoavanje izvrenju

prozvodnih zadatka

racionalo koritenje i izgradnja poslovnih prostora

organizaciju unutarnjeg transporta i izgradnju prometnica,

poboljanje uvjeta rada

Organizacija lj#dskog potencijala

odnosi se na#

sastav kolektiva

integraciju kolektiva

uvjete rada i ivot poduzea

da bi se formirao radni kolektiv potrebna je aktualna sistematizacija radnih mjesta u kojoj

mora bitit propisno i opisano svako radno mjesto s potrebnim zahtjevima koje mora

ispunjavati radnik

&a'lanji$anje zadataka s$e do pojedinosti

obu2va4a#

utvrivanje org. jedinica ili mjesta na kojima se obavljaju posebni i pojedina!ni

zadaci

uspostavljanje org.funkcija i org. radnih mjesta

zna!i uspostaviti takvu unutarnju org. poduzea koja e omoguiti optimalno

ostvarivanj zadatka

klasifkacija funkcija u poduzeu je: istraivanje i studij proizvoda, razvojna

funkcija, proizvodna, kadrovska, nabavna, prodajna, ra!unovotstvo

Organizacija #n#tarnjih odnosa

bavi se problematikom org. upravljanja i org. rukovoenja uklju!ujui sve ostale meusobne

odnose u organizaciji


13/29

rukovoenje je izvrna aktivnost upravljanja, ali serukovoenje promatra kao aktivnost

usmjeena na postizanje odrenih unaprijed zacrtanih ciljeva

Vrste organizacijske str#kt#re

funkcionalna org.struktura

#truktura kod koje se podjela rada u poduzeu, te grupiranje i povezivanje poslova, kao i

formiranje org. jedinica obavlja prema odgovarajuim funkcijama u poduzeu

broj formalnih fukcionalnih jedinica jednak je broju poslovnih funkcija

prednosti funkcionalne strukture#

logi!no odravanje funkcije poduzea, jasno isti!e mo i ugled glavnih funkcija,

preferira specijalizaciju, pojedostavljenje, omoguava !vrstu kontrolu vrha

poduzea

divizionalna org. struktura

moe se izgraditi prema proizvodima, teritoriju i korisnicima, primjenjuje se u velikimpoduzeima

grupiranje aktivnosti u poduzeu !esto se obavlja na temelju kupaca to proizlazi iz elje

vlasnika i menadera da kvalitetnije uslue zna!ajne skupine klijenata

projektna org.struktura

svaki radni zadatak promatra kao projekt za !iju izvedbu odreuje tim stru!njaka na !ijem je

!elu koordinator, dok priroda prokjekta odreuje veli!inu tima i njegovu profesionalnu

strukturu

svaki projekt je definiran svrhom i ciljem, trajanjem projekta i utvrivanjem potrebnim

matrijalnim i financijskim sredstima za njihovu realizaciju

primjena u zamrenim projektima

matrina organizacijska struktura

kompromis projektne i funkcijske org. strukture

postoji dvostruka odgovornost !lanova projektnog tima, voditelja tima i voditelja odreenefunkcije

nisu jasno razgrani!ene nadlenosti i odgovornosti za izvrenje projekta

(oslo$ni procesi

"oslovni proces E "oslovna funkcija %nabava, proizvodnja, prodaja, financijeF& E "rocesna

funkcija %planiranje, izvoenje, nadzor&


14/29

Organizacijska f#nkcija istrai$anja i raz$oj

ciljevi istraivanja# otrivanje nove tehnologije ili poboljanje postojee otkrivane novih proizvoda ili poboljaje postojeih otkrivanje novih materijala unaprenje organizacije rada pronalaenje kooperanta

istraivanje se obavlja radi postizanja temeljnih ciljeva i zadataka poslovanja

postupak istraivanja i studija proizvoda# ideja o novom proizvodu preliminarno istraivanje predprojektiranje razvoj plana proizvodnje poluindustrijska proizvodnja oblikovanje proizvoda

ciljevi razvoja poduzea odnose se na zauzimanje povoljnijeg poloaja poduzea u cijelom

gospodarstvu, povoljnijeg poloaja na tritu i dobrog poloaja u grupacii u smislu noitelja

razvoja putem kojeg se ostvaruje vei standard zaposlenih

zadaci razvojne funkcije # razvoj proizvoda razvoj proizvonje razoj eksploatacije razvoj organizacije budui razvoj

"roizvodi se moraju stalno istraivati i razvijati te pri tom prouavati materijal,

koncepcije,funkcije proizvoda, koncepcije oblika i koitenje otpadnih sirovina

razvoj proizvodnje obu2va4a sljede4e zadatke#

istraivanje i praenje razvoja pojedinih tehnologija koje se primjenjuju istraivanje i praenje razvoja tehnolokih i proizvodnih sustava primjena novih tehnolokih postupaka u proizvodnji projektiranje i uvoenje novih tehnolokih i proizvodnih sustava rekonstrukcija i modernizacija postojeih tehnolokih i proizvodnih sustava

zadaci razvoja eksplotacije #

istraivanje i praenje utjecaja na razvoj i konstrukciju proizvoda istraivanje i praenje proizvoda u eksploataciji istraivanje i praenje utjecaja na razvoj proizvodnje i projektiranje

proizvodnih procesa u cilju poboljaja eksploatacijskih svojstava proizvoda istraivanje i praenje ekoloke ispravnosti proizvoda u eksploataciji

zadaci razvoja organizacije #


15/29

prou!avanje i analiza razvoja org. poduzea

istraivanje i praenje razvoja org.teorije i prakse te org. metoda

projektiranje promjena sustava org. poduzea radi poboljanja

djelotvornosti cjeline

projektiranje inf. sustava u poduzeu

zadaci budueg razvoja obuhvaaju predvianje razvoja gospodarske grane kojoj poduzee

pripada, o poloaju i ulozi zemlje u kojoj poduzee djeluje

Na"a$na f#nkcija osigurava kontiuirano opskrbljivanje potrebnim sirovinama i reprodukcijskim materijalom

odreenih vrsta, dimenzija i kvalieta, koje se u procesu proizvodnje stalno i postupno troe osiguranje harmoni!nog toka proizvodnog procesa pravodobnim i ekonomi!nim nabavkama

potrebnog reprodukcijskog materijala, sirovine i drugog, to sadri kupovanje sirovine i materijala,

preuzimanje, uskladitenje i izdavanje

nabava obu2va4a# precizno utvrivanje potreba za materijalima i uslugama pronalaenje i odabir dobavlja!a rjeavanje cijena i uvjeta plaanja pregovaranje o ugovorima, odnosno narudbama provjeravanje pridravanja ugovora

nabavne funkcije moemo podjeliti i na# pripremu nabave, pregovaranje s poslovnim patnerima, zaklju!ivanje nabave i izvravanje

priprema nabave polazi od plana nabave pri !emu je bitna granica koi!ine i vrijednosti pjedinenabavke,kvaliteta i cijena robe, termin nabave

pregovaranje se provodi kontinuirano zaklju!ivanje nabave zna!i zaklju!ivanje ugovora nabavi koji sadri uvjete vezane uz posebnosti

nabave, koli!ine, cijene, uvjeta plaanja robe,dobavne termine i sl. izvrenje nabave odnosi se na postupke dobivanja robe i njezina plaanja

najvanije oduke u okviru nabave# izbor dobavlja!a, odreivanje broja dobavlja!a, odluke o koli!inama i cijenama

nabave,dobavnim terminima, te nabavnim kondicijama > izbor dobavlja!a spada nabavna cijena, nabavne kondicije, aktualnost ponude robe za

vlastiti asortiman @od odreivanja broja dobavlja!a vano je imati na umu uvjete nabave Odluke o koli!inama i cijenama nabave ovise o veli!ini poduzea,djelatnosti i asortimanu

nabavna funkcija obu2va4a i sljede4e zadatke# ispitivanje ponuda kontrola rokova isporuke primanje materijala !uvanje materijala voenje evidencije zaliha brigu o ambalai

na orgnizacijski smje!taj nabavne funkcije utjee# vrsta, veli!ina i lokacija organiacije koli!ina i i asortiman materijala koji se nabavlja


16/29

izvori od kuda se materijal nabavlja forma organizacije

Organizacija proiz$odne f#nkcije proizvodnja je procesu kojem dolazi do svjesnog i svrishodnog spajanja triju elementarnih

komponenata %predmeta rada,sredstva za rad i ljudski rad, a u sustavnom smislu materije,

energije i informacije& radi stvaranja matrijalnih dobara i usluga potrebnih drutvu. predmet radai sredstva za rad su materijalne komponente procesa proizvodnje a koje pokree

ljudski rad zadatakje proizvodne funkcije da u skladu sa strukturm i karakterom osnovnih sredstava, te

kvalifikacijskom strukturom zaposlenih i njihovim radnim iskustvom proizvodi i odreene vrste

proizvoda u odreenoj koli!ini i kvaliteti, u odreeno vrijeme s najmanjim trokovima, pri !emu je

vano osigurati kontinuitt proizvodnje kako bi se kapaciteti mogli optimlno iskoritavati, te da se

nerad svede na minimum.

(roiz$odni proces podrazumjeva se sve ono to se zbiva s prdmetom rada od ulaska sirovine u proizvodnju do

izlaska gotovh proizvoda iz proizvodnje

moemo ga podjeliti na# rad na proizvodnim radnim mjestima kontrola kvalitete unutranji transport skladitenje preventiva zatite na rdu preventino odravanje sredstva za rad opskrba energijom i vodom

proizvodni procesdijeli se na razne tehnoloke procese koji neposredno uzrokuju izmjenu

sirovine, materijala, oblika, dimenzije, svojstava, agregatnih stanja, povrine, pretvaranja jedne

tvari u drugu svaki tehnoloki proces sastoji se od radnih procesa, a oni se dalje dijele na postupke, operacije,

zahvate,pokrete i mikropokrete.

(ripre!a proiz$odnje vodi brigu o#

optimalno koritenju kapaciteta kvalitetnom posluivnju i odravanju strojeva i opreme kvalitetnim idejno konstruktivni i tehnolokim rjeenjima proizvoda dopremi materijala, poluprozvoda i gotovih proizovoda broju i kvaliteti zaposlenih u proizvodnji radnom procesu kontroli u!inaka

pripremu proizvodnje moemo podjeliti na# konstrukcijsku pripremu tehnoloku pripremu operativnu pripremu

rad u pripremi proizvodnje usmjeren je na uklanjanje gubitaka u toku proizvodnje, na materijale,

energiju, rad i vrijeme, a u svrhu to ekonomi!nije proizvodnje uz potivanje rokova i postizanje

kvalitete proizvodnje

*ehnolo'ka pripre!a proiz$odnje

zadaci te2nolo!ke pripreme# razrada tehnolokih procesa na temelju dokumenata i nacrta dobivenih iz slube

istraivanja i razvoja i studija proizvoa, odnosno konstukcijske pripreme ispitivanje zahtjeva operativne pripreme i proizvodnih odjela

rad u te2nolo!koj pripremi moemo podjeliti na# Ba% pripremutehnolokog procesa s pripremom grupne i timske tehnologije Bb% razradutehnolokog procesa i redosljeda izrade


17/29

Ba%pronalaenje najpovoljnijeg rjeenja u podru!ju tehnologije stalan je zadatak tehnologa, kao i

stru!njaka u slubi istraivanja i studija proizvoda, te razvoja konkretnog poduzea. "riprema

tehnolokog procesa predstavlja klju!nu fazu pripreme proizvodnje, jer o njoj ovisi propisana

kvaliteta i tokovi proizvodnje. #vaki proizvod ra!ljanjuje se na sastavne dijelove, te se dalje

svaki dio prou!ava radi pronalaenja odgovarajueg tehnoloko procesa razrada tehnolokog procesa u pripremi proizvodnje razlikuje s pri proizvodnji potpuno novog

proizvoda i pri proizvodnji ve prihvaenog proizvoda kod velikoserijskog i masovnog na!ina proizvodnje pristupa se izradi pokusne serije za koju

priprema mora izraditi tehnoloke dokumentacije kod pojedina!ne proizvodnje ne postoji mogunost ispravljanja konstrukcijske i tehnolokog

procesa jer je prvi proizvod i !esto jedini proizvod

Operati$na pripre!a svr2aoperativne pripreme je obuhvatiti !itavu operativnu djelatnost u proizvodnji povezanu s

osiguranjem neprekidnog tijeka proizvodnog procesa

zadaci operativne pripreme#

planiranje proizvodnje planiranje materijala izrada i lansiranje radne dokumentacije praenje i upravljanje proizvodnjom

Ba% planiranje proizvodnje obu2va4a zadatke# vremenski ograni!iti posao, podjeliti aktivnosti tog posla u okviru vremenskog intervala odrediti potrebne kapacitete odrediti potreban materijal, alate, strojeve, ljude i dr. teiti da se posao obavi uz najmanje trokova

Bb% planiranje materijala svr2aje da proizvodnja bude osigurana dovoljnim koli!inama materijala

prilikom planiranja materijala potrebno je obaviti sljede4e poslove# planirati materijal u skladu s potrebama poizvodnje izdavati dokumentaciju za podiznje materijala i pratiti utroak materijala utvrditi potrebne koli!ine za narubu i naru!ivati materijal preko nabavne slube

Bc% izrada i lansiranje radne dokumenacije

radnu dokumentaciju obu2va4a#

radni nalog, radni list, izvadnica materijala povratnica materijala, trebovanje materijala, popratnica, izvjetaj o kartu %otpad, preradiva sirovina& nacrt i dr.

Bd% pra4enje i upravljanje proizvodnjom stalnim uvidom u stupanj zauzetosti kapacitet omguuje se poduzimanje niza akcija radi

postizanja racionalizacije i efikasnije proizvodne, kao to je pravovremeno utvrivanje uskih grla i

poduzimanje mjera za njihovo uklanjanje."ri tome se ne radi o odreivanju i praenju samo

strojnih,ve i ljudskih i prostornih kapaciteta

+t#dij rada


18/29

sustavno prouavameusobni odnos !ovjeka i rada, pogodnost i prilagoenost radnog mjesta,

ergonomske i druge uvjete rada, radno okruenje, te na!ine i metode poveanja radne

u!inkovitosti znanstvena disciplina!ija je zadaa znanstvenim metodama, logi!kim, cjelovitim i sustavnim

ra!lanjivanjem nekog rada doi do optimalnog oblikovanja na!ina rada, prilagodbom radnog

mjesta, metoda i uvjeta rada !ovjeka, te odrediti realno potrebno vrijeme pprovedbe konkretne

zadae sukladno temeljnim na!elima humano oblikovanog radnog procesa

zada4e studija rada#

studij i ra!lamba vremena pojednostavljenje rada #tudijem i ra!lambom vremena odreuje se objektivno potrebno vrijeme za provedbu konkretnih

radnih zadaa ili njenih dijelova sukladno uvjetimai mogunostima provede, primjenjenim

metodama i tehnikama, te postojeim ograni!enjima "ojednostavljenjem rada smanjuje se utroak ljudskog rada, smanjuje se zamor, poveava brzina,

kakvoa i u!inkoviost radnog procesa

+t#dij i analiza $re!ena je sustavan i svishodan na!in promatranja i usklaivanja odnosa !ovjeka, stroja, tehnologije i

uvjeta rada

studij vremena ne rezultira sam boljom i ispravnijom proizvodnom nomom: nego sadri

elemente kao !to su# izbor optimalne tehnologije postizanje traene i zajam!ene kakvoe rada ispunavanje zakonom propisanih radnih uvjeta i sigurnosti osoblja razvoj motivacijskih !imbenika i dobrog organizacijskog ozra!ja

odre=ivanjem potrebnog vremena za te2nolo!ku operaciju dobivaju se elementi za# odreivanje normativa rada radnika planiranje kapaciteta proizvodnje odreivanje stupnja optereenja radnika, odreivanje ispravne metode rada, kalkulacija trokova, cijena izrade proizvoda.

sastavni element vremena izrade# pripremnozavrno vrijeme %)pz& potrebno je za pripremanje radnog mjesta za

neki posao tehnoloko vrijeme %tt& koje slui za obavljanje radnih operacija pomono vrijeme %tp& koje je potrebno za obavljanje pomonih radova, a

omoguuje izvoenje tehnolokih poslova dodatno vrijeme %td& koji slui za kompenzaciju ovih gubitaka koje ima radnik u

toku dana

'odatno vrijeme izraavamo pomo4u# koeficijenta zamora %@n& zamor zbog rukovanja teretom, zamor zbog poloaja tijela pri

radu, zbog monotonije na radu koficijenta dijelovanja okoline %@a& utjecaj temperature zraka, relativne vlanosti, brzine

strujanja zraka i zagaenosti zraka dopunskog koeficijenta %@d& dodatak za propisani odmor, dodatak za osobne potrebe, za

organizaijske gubitke

analiza izvo=enja te2nolo!ki2 za2vata i odre=ivanje vremenski2 normativa mogu se

provoditi# konvencionanim metodama metodama unaprijed odreenih vremena

9onvencionalne metode# metoda proto!nog kronometriranja metoda povratnog kronometriranja metode snimanja filmskom i video kamerom


19/29

metode merenja pomou ra!unalne opreme

metode unaprijed odre=eni2 vremena koriste seza odreivanje vremenskih normativa za izvonje ru!nih tehnoloih zahvata i pokreta

bez snimanja vremena izvoenja tehnolokih zahvata i operacija na temelju utvrene metode rada iz tehnoloke operacije izdvajaju se ru!ni tehnoloki zahvati i

pokreti, te se za njih odreuje vremenski normativ pomou unaprijed utvrenih vremenskih

normativa osnovnih pokreta

sustavi unaprijed utvr=eni2 vremena#

C)C, G+, 2C), C)D, C9B


20/29

pomou navedenih sustava dobiva se normalno vrijeme izvoenja rastavljanjem teh. op do osnovnih pokrea dobiva se mogunost znalaenja boljih metoda rada,

eliminacija nepotrebnih pokreta,laka obuka radnika i precizno odreivanje vremenskih normativa

*ehnika kontrola proiz$odnje @ontrola kvalitete kontrolira materijal, proizvodnju, sredstva za rad i proizvod. Caterijal se ispituje ve tijekom izrade, prilikom ulaza u tvornicu, za vrijeme proizvodnje i zavrna

kontrola gotovog proizvoda. @ontrola proizvodnje izvodi se kao meufazna i zavrna kontrola, pri !emu uskladu s standardima

postoje odreene tolerancije. preventivna kontrola poklanja specijalnu panju procesu proizvodnje radi izbjegavanja defekata i

teta koji bi mogli nastati troenjem dodatnog rada na pogrenim dijelovima ili proizvodu. @ontrola sredstava za rad ima za svhu stalno odravanje strojeva, ureaja alata u ispravnom

stanju. kontrola sredstava za rad je kad:novi stroj dolazi u poduzee, kad je stroj proao popravak, da se

ustanovi ispravnost stroja mjerni alati i intrumenti koji se nalaze u proizvodnji takoer se moraju katkad kontrolirati @ontrola kvalitete proizvoda obavlja se po zavretku proizvodnog pocesa pri !emu se koristimo

metodama ispitivanja kvalitete i to metodama pojedina!nog ispitivanja pojedinog proizvoda i

statisti!kim metodama.

metode pojedinanog ispitivanja# kontrola prvog primjerka retrospektivna kontrola se primjenjuje kod osobito osjetljivih dijelova i proizvoda proba se koritenje proizvoda u odreenom razdoblju i pod odreenim uvjetima funkcionalna kontrola primjenjuje se kod onih sklopova koji su osjetljivi glede

uzajamnog funkcioniranja dijelova kontrola prije sastavljanja prakticira se u nekim osjetljivim slu!ajevima zavrna kontrola predstavlja kompleksnu kontrolu dobivenog proizvoda da bi se

utvrdilo je li proizvododgovara konstrukciji, normamastatistika kontrola

temelji sena zakonu vjerojatnoe svr2ada se na temelju podataka prije kontroliranja dobije slika rasipanja vrijednosti oko

nominalne koli!ine, krivulja rasipanja, !ime se prognoziraju kvarovi prednosti metode:uspjena mogunost utjecaja na kvalitetu proivoda u tijeku proizvodnih

procesa uspjena kontrola gotovih standardnih proizvoda sistematsko prikupljanje podataka o utjecaju karakteristi!nih faktora na kvalitetu proizvoda racionalizacija proizvodnih i kontrolnih postupaka

organizacija kontrole# centralizirana decentralizirana kombinirana

zadaci te2nike kontrole# da propie metode tehni!ke kontrole koje e osigurati proizvodnju po najviim

standardima da pru!ava nove metode kontrole da bi se one primjenile u poduzeu kao

najnaprednije i ekonomi!nije da prou!ava pojedine operacije i radna mjesta kontrole da naru!uje i odrava mjerne alate i ureaje te prou!ava i predlae suvremenije i

bolje mjerne instrumente da kontrolira tako da se ne zaustavlja tempo proizvodnje da rasporeuje kontrolore na kontrolna mjesta tako da najbolje i najbre ostvare

tehni!ku kontrolu kvalitete u poduzeu

Organizacija prodajne f#nkcije prodajna funkcija omogu4ujeda se ovisno o djelatnosti poduzea, njihovi proizvodi, odnosno

usluge dostavljanjem potroa!u pretvore u novac.

zadaci prodaje su#


21/29

priprema prodaje istraivanje trita komercijalna propaganda davanje ponuda briga o proizvodu nakon prodaje

"riprema prodaje je vaan !imbenik u poduzeu jer uspjeh prodaje ovisi o kvaliteti tih priprema. =straivanje trita obuhvaa ponaanje kupaca, konkurenciju, prodajnu mreu idr. Akonomska propagandaobavjetava kupca o svojstvim proizvoda to ih poduzee proizvodi ili

namjerava proizvoditi. Oblici ekonomske propagnde su: ogasi u tiskovima, plakati, lec, propagandni filmovi, priredbe,

natje!aji, nagrade. "onuda roba i usluga jedan je od prvih kontakata s buduim kupcem.Cora biti privla!na u pogledu

kvalitete, roka isporuke,cijene i sl. 2riga o proizvodu nakon prodaje bitna je da se pravilno realiziraju reklamacije kupaca i organizra

dobra servisna sluba

zadaci prodajne funkcije# istraivanje funkcije prodaje planiranje prodaje prodaja

ekonomska propaganda primitak, skladitenje, i otprema gotovog proizvoda evidentiranje ekonomska analiza

organizacija funkcije prodaje moe biti prema# poslovima prodaje %funkcijama& predmetima prodaje %proizvodima& prostornom podru!ju prodaje kategorijama kupaca kombinirana organizacija prodaje

Organizacija financijske f#nkcije

;edovito poslovanje moe se odvijati bez zastoja ako su postignute barem tri sastavnice

vane za upravljanje financijama# Ostvarivanje dobitka prodajom roba i usluga te stalnim nadziranjem trokova #talnog nov!anog tijeka koja se postie prikupljanjem novca iz dobitka i drugih

izvora i njegovim stavljanjem u funkciju "latna sposobnost ili solventnost koja zna!i uravnoteenje kratkotrajnost

dugotrajnih sredstava s njihovim izvorima +lavni zadatakfinancijske slube u poslovnoj organizaciji je osigurati dobitak u poslovanju,

generirati nov!ani tijek i zadrati platnu sposobnost 'obitaku poslovanju vezan je uz gospodarenje prihodima i trokovima, nov!ani tijek ovisi o

postignutom tijek ovisi o postignutom dobitku i mogunosti menadera da aktiviraju druge izvore

novca +inancijska funkcija obu2va4aposlove na pronalaenju i raspodjeli nov!anih resursa koji su

potrebni da bi se poslovanje odvijalo bez zastoja ovana sredstvasu izvor ili resurs koji je potreban svakoj poslovnoj organizaciji da bi zapo!ela

i normalno provodila sve svoje djelatnosti ovacje mjera vrijednosti za sirovine i materijale koji se nabavljaju prije o!etka procesa

proizvodnje 8ovac je vrijednost kojom se plaaju svi drugi resursi u poduzeu:ljudi, sredstva za rad i

informacije, a isto tako novac j taj koji se javlja i kao rezultat djelatnosti poduzea, nakon prodaje

gotovih proizvoda ili usluga na tritu 8ovac je sredstvo koji plaa porez dravi da bi moglo opstojati ono samo, kao i svi drugi oblici

drutvenih djelatnosti


22/29

(oja! profita i teorija o profit #misao poduzetni!kog ponaanja sastoji se u tome da resursi budu aktivirani u onoj djelatnosti

koja e dati najvei profit )o e definirati poduzetnikvlasnik izrazito o na!inu definiranja ciljeva svoje male poslovne

organizacije, a jednako e postupiti i upravlja!ki menaderski organi u dioni!kim drutvima "ostavljanje ciljeva je faza u kojoj upravlja!ka struktura utvruje mogue pravce razvoja za !itavu

organizaciju i njezine poslovne jedinice. "ronalaze se argumenti za strategijski pravac razvoja poduzea i njegovih organizacijskih jedinica,

na temelju to boljeg iskoritavanja unutarnjih resursa te prednosti iz okolice (enadment mora odgovoriti barem na dva pitanja#

@oliki se rizik moe prihvatiti za postizanje zadovoljavajuih razvojnih performansi i @ako se moe preciznije artikulirati prihvatljiva ideja ustroja u odnosu na preferirane

pravce razvoja 1rofitje u obra!unskom pogledu razlika izmeu ukupno ostvarenih prihoda i svih rashoda u

nekom prometnom razdoblju. 1ri2odisu sva nov!ana sredstva koje je poduzee ostvarilo prodajom svojih roba, usluga ili

plasmanom svojih nov!anih sredstava, ukratko sve ono to nastaje kao pozitivan rezultat

poslovanja u nekom obra!unskom razdoblju ;as2odsu svi trokovi i sva izdvajanja prema dravi ili osniva!ima 1rofitpredstavlja razliku izmeu prihoda u nekom razdoblju i trokova koji su neophodni da s

upravo taj prihod ostvari

(rofit i cilje$i pod#ze,a "rofit je glavni promicatelj poduzetni!ke djelatnosti, a mnogi teoreti!ari misle da je to i jedini

pokreta! poduzetnitva 1rofitje kriterij uspjenosti za poduzea koji usvaja kratkoro!nu strategiju financijske kontrole, ali

najvei dobitak, bez drugih sastavnica uspjenog poslovanja ne moe predstavljati odgovarajuu

podlogu za dugoro!nu poslovnu, razvojnu ili financijsku politiku

%pra$ljanje kapitalo! # pod#ze,#

9oncepcija profita: kao nain promi!ljanja i postavljanja ciljeva u poslovnim

organizacijama posebno nagla!ava# O!ekivanja vlasnika dionice glede veli!ine dividende O!ekivanja drugih ulagatelja u povratak njihovih sredstava O!ekivanje radnika glede visine njihovih plaa O!ekivanja uprave glede rasta poduzea O!ekivanje vanjskih investitora glede uspjenosti ulaganja u poduzee O!ekivanja mogu se ostvariti proizvodnjom, distribucijom proizvoda i usluga, kao i

trgovinom,a organizacijski okvir za sve djelanosti jest poduzee

7vako poduze4e ima barem tri glavne funkcije 1oslovne funkcijekoja predstavlja odvijanje glave djelatnosti i sporednih djelatnosti

poduzea, sa svim prateim aktivnostima. )o obuhvaa pripremu proizvodnje, proizvodnje

i logistiku Organizacijska funkcijukoja prua formalan okvir za upravljanje poslovnom funkcijom i

rasporeuje resurse u skladu s ciljevima organizacije Financijsku funkcijukoja integrira prethodne dvije funkcije jer osigurava nabavku

potrebnih resursa za odvijanje poslovne funkcije i izraava u nov!anom smislu

(ogu4nost prikupljanja kapitala 8ajvredniji izvor sredstava je vlasni!ki kapital jer se on nikada ne povla!i iz poduzea, dok

poduzee trajno i uspjeno posluje > slu!aju,usprkos nedostatnim nov!anim sredstvima eli s potpuno isklju!iti mogunost

utjecaja na upravljanje poduzeem pronalaze se drug!iji izvori sredstava, ato su tua

sredstva: pozajmice ili krediti


23/29

9reditmoe dati onaj tko isporu!uje opremu ili izvoditi investicijske radove, viak novca posuuje

osiguravajua drutva, neke druge nov!ane ustanove, drava, a specijalne ustanove za davanje

kredita jest banka 8aknada za kredit je kamatai ona ovisi o veli!ini i roku otplate. @ao izvor sredstava moe posluiti i svaka odgoda plaanja, bilo da se radi o odgodi plaanja za

robe, isplate dividende vlasnicima kreditje ustupanje odreene svote nov!anih sredstava od financijske organizacije %banke i dr.&

kao kreditora %vjerovnik, zajmodavca& pravnoj ili fizi!koj osobi %duniku, zajmoprimcu& uz obavezu

da mu ih ovaj vrati u odreenom roku i pritom plati odreenu naknadu kamatu

Alementi kredita#


24/29

(enadersko raunovodstvomanje je formalizirano i nije obvezno, a sintetizira podatke iz

prolosti s buduim tj. "lanianim vrijednostima te je po tome vaa instrument upravljanja i

nadzora svim organima tvrtke )o je trokovno ra!unovodstvo koja uklju!uje evidentiranje, praenje i planiranje svih vrsta

trokovakoja se javljaju u poslovanju

;aunovodstvena evidencija kapitala > poduzeu se stalno vodi evidencija o svim robnim i nov!anim tijekovima koji su izazvali neku

promjenu:poveanje ili smanjenje po!etnog stanja )akva evidencija obu2va4asva sredstva, a ne amo nov!ana potrebna je investitorima izvan

poduzea, menaderima u poduzeu, dravnim poreznim organima, zaposlenima u poduzeu,kreditorima i konkurenciji

@lasifikacijom se podaci rasporeuju na pojedine ra!une, a njihova obrada u nekom obra!unskom

razdoblju rezultira sumarnim prikazom koji se naziva bilanca Dilancaprikazuje sredstva kojima poduzee raspolae na odreeni dan i njihove izvore, a ra!une

dobitka i gubitka prikazuje prihode i rashode koji su nastali u tom obra!unskom razdoblju

-a menadersko raunovodstvo bitno je poznavanje izvje!4a o novanom tijeku koje

obu2va4a# =zvjee o nov!anim tokovima od operativnih aktivnostima =zvjee o nov!anim tijekovima od investicijskih aktivnosti izvjee o nov!anim tijekovima financijskih aktivnosti

'nevnik obuhvaa kronolokim redosljedom nastanka sve poslovne dogaaje, a moe se voditi

jedinstvena ili se vode odvojeni dnevnici za pojedine vrste dogaaja +lavna knjigaje sustavna evidencija koja daje sinteti!ke informacije o promjenama na imovinu,

te obuhvaa promjene kapitala, obveze, prihode, rashode 1omo4na knjigatakoer omoguuje sustavnu evidenciju, a one obuhvaaju analiti!ke ra!une

unutar veih skupina sinteti!kih ra!una

%pra$ljanje organizacijo!

u poslovnoj organizaciji upravljanje je funcija mnogih sastavnica koje utje!u na funkcioniranje

poslovnog sustava, a posljedica su vanjskih i unutarnjih !imbenika.

one predstavljaju samosvjesnu poslovnu funkciju koja se zove menadment.

pojam menadment moe imati razliito znaenje#

aktivnost upravljanja i voenja

ljude koji obavljaju tu djelatnost

prakti!nu gospodarsku djelatnost

znanost ili barem znanstvenu disciplinu

temeljna funkcijaupravljanja org. sustavom kontinuiran je i dinami!an proces usklaivanja,

koordinacije i usmjeravanja vanjskih i unutarnjih !imbenika org. sustava. upravljanjeje proces koordiniranja individualnih i skupnih napora usmjerenih na postizanje

skupnih org. ciljeva,te proces donoenja odluka usmjerenih na ostvarivanje. upravljnje je usmjereno na procese, dok je voenje usmjereno na ljude, njihvo ponaanje,

osobne zna!ajke, motiviranost i spremnost na provedbu dodijeljenih im zadaa.


25/29

menaderisu u svom djelovanju teino usmjereni na optimizaciju procesa, usklaivane,

harmoizaciju i koordinaciju bitnih !imbenika radnih proces org. sustava.8jihove kriterijske

odrednice su to vea u!inkovitostprocesa, to nii trokovi, to vei profi ili dobit, t vea

ekonomi!nost, to vea sigurnost procesa.

razlikujemo dvije razine menadmenta # upravlja!ka i izvrna razina

Vo-enje

Hedna od funkcija menadmenta

-ada4e vo=enja# poboljaje ponaanja i motiviranje podreenih stvaranje vizije budunosti definiranje strategije azvita ostvarenje temejnih ciljeva organizacije sposobnost utjecaja na skupinu u smislu postizanja ciljeva

Teorije o vo=enju i vo=ama# karakteristike voe % neki ljudi se raaju da budu voe& behavioristi!ka teorija voenja %voenje se mora nau!iti& kontigencijska %situacijska&teorija

suvremeni voa je !ovjek iz sjene koji se ne namee suradncima s pozicije vlasti i moi,ve s

njima komunicia kao s ravnopravnim partnerima moderno vo=enje karakterizira tri temeljne orjentcije: orjentacija na potroa!e,

orjentacija na zaposlene, i stalne inovacije i promjene.

.#nkcije #pra$ljanja organizacijo! / !enad!enta)

klasifikacija menaderski2 funkcija# planiranje, upravljanje ljudskim potencijalima, voenje i kontrola.

1ored toga funkcije menadmenta su# odlu!ivanje, utjecanje, komuniciranje i koordiniranje.

(laniranje 8eizbjena i neophodna odgovornost svih menadera

1roces planiranja se sastoji od# definiranja ciljeva poduzea odreivanje stvarnog poloaja poduzea u odnosu na postavljene ciljeve predvianje buduih dogaaja izrada planova za ostvarivanje ciljeva implementacija plana i ostvarivanje rezultata

1lanovi se mogu klasificirati na razliite naine po razliitim osnovama# obzirom na vremenski obuhvat %kratkoro!ni,srednjoro!ni i dugoro!ni& obzirom na opseg aktivnosti %strateki, takti!ki, operativni& obzirom na u!estalost koritenja planova %trajni, jednokratni& obzirom na na!in planiranja %insideout planiranje, outsidei planiranje,topdoIn

planiranje, botouup planiranje, situacijsko planiranje&

Organiziranje


26/29

=ma zadatak uspostaviti i klasificirati sve potrebe aktivnosti u poduzeu, grupirati aktivnosti na

jednom od principa izgradnje org. strukture, dodjeljivati aktivnosti pojedinim org. jedinicama,

menaderima i zaposlenicma, odrediti uloge ljudima koji rade zajedno u poduzeima i osigurati

koordinaciju u org. strukturi poduzea. +unkcija organiziranja provodi sepo !itavoj org. strukturi, uz provoenje kordinacije svih

klju!nih aktivnosti i koraka organiziranja. )ijekom realizacije funkcije organiziranja vano je provestisustavnu koordinaciju svih

aktivnosti po vremenu i izvriteljima, definirati nositelje aktivnosti, sustav odgovornosti svih

sudionika, odrediti kontrolne to!ke unutarnje i vanjske provjere, kriterije za ocjenu stupnja

realizacije zadae, te obaviti izbor metode i postupaka praenja i ocjenjivane ukupnih

postignua. Bobro provedeno organiziranje radnog proesa jam!i optimalna dostgnua, visou u!inkovitost

minimalne trokove, maksimalnu sigurnost sudionika radnog procesa.

%pra$ljanje lj#dski! potencijali!a

-adatak funkcije upravljanja ljudskim potencijalima je# popunjavanje radnih mjesta u org. zadravanje i motiviranje kvalitetnih djelatnika stalna izobrazba, usavravanje i razvoj zaposlenih

1ored toga obu2va4a# istraivanje ljudskih resursa, zapoljaanje, razvoj ljudskih resura,

nagraivanje, brigu o zdravlju i ivotu zaposlenih i odnose sa zaposlenicima i sindikatom.

Vo-enje


27/29

nagraivanje podreih na osnovu grupne participacije djelovanje pretpostavljenog zajedno s podreenim

Bc%Teorija * teorija , teorija *ljudi ele sigurnost i vole da ih netko vodi, jer tako izbjegavaju odgovornost teorija , ljudi vole raditi, mentalni i fizi!ki napor im !ini zadovoljstvo, nije i potrebna vanjska

kontrola, sposobnisu da provedu samokontrolu kao i preuzimanje odgovornosti

Bd% 9ontinuum vo=enje ;azlikuje pet stilovavoenja od autokratskog do demokratskog 7til vo=enjarezultat je karakteristika voe,karakteritika podreenih i situacije

1ona!anje menadera u procesu dono!enja odluka moemo podjeliti na# menader donosi odluke koji zaposleni prihvaaju menader prodaje odlke menader prezenitira oduku, ali mora odgovoriti na pitanja zaposlenih

Cenader donosi probnu odluku koja se podvrgava promjeni Cenader iznosi probem uvaava prijedloge zaposlenih i zatim odlu!uje Cenader definira ograni!enja i trai od grupe da donese odluku Cenader omoguava suradnicima da samostalno djeluju unutar postavljenih ciljeva

Be% (enaderska mrea: autori ;. 2lake i H. Coutant 1oiva na tri me=uzavisne ali odvojene dimenzije koje odre=uju menaderski stil#

horizontalna dimenzija ozna!ava interes ili brigu za proizvodnju vertikalna dimenija ozna!ava interes ili brigu za ljude menaderska dimenzija menadera presjeca mreu pod pravim kutem u odreenim

to!kama kombinacije prvih dviju dimenzija

Fiedlerova situacijska teorija vo=enja >o!io tri klju!na !imbenika to utje!u na odreivanje stila voenja:

odnos voapodreeni struktura zadatka pozicija moi voe

> zavisnosti od toga da li su voe korektni prema pdreenima, da li su podreeni lojalni voama,

da li su zadaci koje treba obavii visokostrukturirani, jasno i dobro defiirani ili ne,ovisi i izbor stila

voenja

0nanje i $je'tine !enadera

1otrebna znanja i vje!tine menadera moemo podjeliti na#

tehni!ka ili stru!na znanjai vjetine socijalna znanja ili znanje u ophoenju s ljudima konceptualna znanja, odnosno znanje oblikovanja ili strategijsko znanje

Ba% te2nika ili struna znanjauklju!uje specializirana znanja odreenog podru!ja ili struke,

analiti!ke sposobnosti odreene specijalnosti, te znanje primjene specijalnih modela, mtoda,tehnika i postupaka za rjeavanje specifi!nih problema u odreenom podru!ju rada

Bb% socijalna znanjai vetine ili vjetine rada i ophoenja s ljudima odnose se na sposobnosti

menadera da uspjeno komuniciraju, motiviraju, usmjeravaju i vode pojedince i grupe, izgrauju

odnose suradnje i timskog rada, stvaaju ozra!je podrke i sigurnosti, te visok participacije svih

!lanova org. uodlu!ivanju o svim relevantnim stvarima koje na njih utje!u. Bc% strategijsko znanjei vjetine uklju!uje sposobnost stvaranja vizije budunosti, sagledavanje

poduzea kao cjeline, visoke meuzavisnosti razli!itih funkcija aktivnosti, te spsobnost

sagledavanja djelovanja promjena u okolini i u jednom dijelu org. na druge dijelove


28/29

1nfor!acije i ko!#nikacije # pod#ze,#


29/29

razvija i provodi niz povezanih i meusobno ovisnih aktivnosti na peradi podataka i inf. odgovara potrebama upravljanja i rukovoena org.

-ada4e suvremenog inf. sustava# slue kao temeljna potpora stratekom upravljanju omoguuju i pomau povezivanje i integraciju radnih i poslovnih procesa, postupaka i

procedura osiguravaju u!inkovitiju provedbu i nadzor mnogih funkcija i procesa olakavaju i pojednostavljuju proces odlu!ivanja poboljavaju sustav voenja i upravljanja procesima prikupljanje podataka svih slubi, obradui prezetaciju inf. odgovarajuim organima

+#sta$i za podr'k# odl#i$anj#

karakteristike sustava koji slue kao podr!ka odluivanju su# B##%Becision #upport #*stems& uklju!uje i podatke i modele oblikovani su za pomaganje donositeljima odluke u rjeavanju slabo struktuiranih i

nestrukturiranih problema ovi sustavi podravaju, a ne zamjenjuju procjenu rukovoditelja

$ilj '77je poveanje uspjenosti odlu!ivaja a neuspjenosti u donoenju odluka 8amjenjeni su rukovodeim ljudima za donoenje odluka, pa su maksimalno orjenitirani

korisniku, do granice koje ljudsko znanje danas omoguava

funkcionalne koponente sutava s# upravljanje dijalogom upravljanje bazom podataka upraljanje modelima

2kspertni s#sta$i @ao posebno polje u razvoju umjetne inteligencije javljaju se ekspertni sustavi

Aksperni sustavi imaju osobine# sadre praki!no znanje !ovjkastru!njaka znanje je eksplicitno i nije predvieno u neljudski oblik shvatljivi su ljudima ne zahtjev mogu objasniti svoje rezoniranje

temeljna struktura svakog ekspertnog sustava je# baza znanja, stroj za zaklju!ivanje baza podataka koje stroj za

zaklju!ivanje koristi korisni!ko su!elje

Documents

Organizacija Poslovnih Sustava Nova Skripta